Ina Rožman
Sažetak
Danas se suočavamo sa stalnim promjenama i brzim tempom života. Unatoč svome znanju i bogatom iskustvu, su nastavnici zaduženi za često prezahtjevne zadatke. Komplementarnost, suradnja i timski duh ključni su čimbenici u postizanju napretka modernog društva.
Karakteristika timskog oblika rada je da se taj tim sastoji od manjeg broja ljudi koji imaju međusobno komplementarne vještine i predani su zajedničkoj svrsi, skupu ciljeva i metoda rada, za koje međusobno preuzimaju odgovornost.
I u školstvu, međusobna suradnja kao i rad nastavnika u školi i razredu su danas puno drukčiji nego u prošlosti. Timski rad postaje sve aktualniji i popularniji oblik rada. Mislim da je timski rad na području odgojno-obrazovnih ustanova nužan i neophodan. Promjene u školskom sustavu, sve veća zahtjevnost učenika, suvremeni nastavni pristupi, stalne nove spoznaje na području individualne profesije i drugi čimbenici stvorili su potrebu za suradnjom i uključivanjem nastavnika u timove.
U članku sam se usredotočila na područje timskog rada nastavnika na osnovnim školama. Na temelju analize istraživanja koje sam provela u 2014. godini u nekim odabranim slovenskim osnovnim školama, pripremila sam prijedloge i preporuke s ciljem podizanja svijesti uprava škola, nastavnika i svih ostalih zaposlenika u odgojno-obrazovnoj ustanovi, koja se odnosi na timski rad i načine postizanja tog timskog rada, te povećanje razine kvalitete ovakvog oblika rada.
Ključne riječi: osnovna škola, nastavnik, suradnja, timski rad.
Abstract
We live in a time of fast tempo and constant change. For teachers the tasks set are, despite knowledge and rich experience, often too demanding. Mutual complementation, cooperation and team spirit are in the modern society necessary to achieve progress.
Characteristic of every form of team work is for the team to consist of a smaller number of people who have complementary skills and are dedicated to common purpose, system of goals and ways of work for which they take responsibility between themselves.
Also in educational system nowadays mutual cooperation and work of teachers at school and in class is different than in the past. Team work is becoming more and more current and popular form of work. I think that team work is necessary and indispensable in the field of VIZ. Changes in educational system, more and more demanding pupils, new ways of teaching, constant new discoveries in the field of individual discipline and other factors have created the need for cooperation and inclusion of teachers in teams.
In the article I have focused on the team work of teachers of elementary schools. On the basis of analysis of a research, that I have performed in 2014 in some chosen Slovenian elementary schools, I have prepared suggestions and recommendations with the purpose to make the management of schools, teachers and all other employees in VIZ aware of team work and ways how to achieve more team work and raise the level of quality of this kind of work.
Key words: elementary school, teacher, cooperation, team work.
Zusammenfassung
Wir leben in einer Zeit des schnellen Tempos und ständigen Wandels. Lehrer erhalten Aufgaben, die, trotz ihres Wissens und ihrer reichen Erfahrung, oft zu anspruchsvoll sind. Komplementarität, Zusammenarbeit und Teamgeist sind in der modernen Gesellschaft unabdingbar, um Fortschritte zu erzielen.
Charakteristisch für die Teamarbeit ist, dass das Team aus einer kleinen Anzahl von Personen besteht, die über ergänzende Fähigkeiten verfügen und sich gegenüber dem gemeinsamen Zweck, den Zielen und Arbeitsmethoden verpflichtet fühlen, für die sie Verantwortung übernehmen.
Auch im Schulsystem ist die Zusammenarbeit und Arbeit der Lehrer in der Schule und im Unterricht heute anders als früher. Teamarbeit wird zu einer immer aktuelleren und beliebten Arbeitsform. Ich denke, dass Teamarbeit im Bereich von Bildungseinrichtungen wichtig und unverzichtbar ist. Änderungen im Schulsystem, die zunehmenden Anforderungen der Schüler, neue Unterrichtsansätze, ständige neue Kenntnisse im Bereich des einzelnen Fachs und andere Faktoren haben dazu geführt, dass Lehrer in dieser Hinsicht zusammenarbeiten und in Teams einbezogen werden müssen.
In diesem Artikel konzentrierte ich mich auf die Teamarbeit von Grundschullehrern. Basierend auf der Analyse der von mir im Jahr 2014 in einigen ausgewählten slowenischen Grundschulen durchgeführten Studie, habe ich Vorschläge und Empfehlungen vorbereitet, um das Management von Schulen, Lehrer und alle anderen Angestellten in Bildungseinrichtungen für Teamarbeit und Wege zu mehr Teamarbeit zu sensibilisieren sowie das Qualitätsniveau dieser Arbeitsform zu erhöhen.
Schlüsselwörter: Grundschule, Lehrer, Zusammenarbeit, Teamarbeit
1. Timski rad u odgoju i obrazovanju
1.1 Timski rad u školi
U stručnoj literaturi pojam timskog rada nastavnika definiran je različito. Polak tvrdi da je najčešće korišten izraz, kojeg primjenjuju autori američke književnosti iz šezdesetih godina 20. stoljeća, timska poduka. Pojam timska poduka označava poseban didaktički način podučavanja, a sastoji se od nekoliko sadržajnih etapa: timsko planiranje, timsko provođenje i timska evaluacija nastave (Polak, 2007, str. 7).
Timski rad nastavnika može se odvijati u jednoj etapi ili u više različitih etapa (Polak, 2012, str. 61-62):
- Timsko planiranje odgojno-obrazovnog rada ključna je i, obično, početna etapa timskog rada, jer prvenstveno od nje ovisi kako će se izvoditi sljedeče etape. Timsko planiranje obično se odvija kao sastanak pedagoških radnika kako bi se pripremili za timsko izvođenje nastave. Nastavnici proizlaze iz evaluacije već provedenog timskog rada. Dobro planiranim, iscrpnim i detaljnim timskim planiranjem moguće je izbjeći neuspjehe odgojno-obrazovnog rada.
- Timsko provođenje odgojno-obrazovnog rada – timska poduka – spominje se u literaturi kao najzahtjevniji oblik timskog rada. Timska poduka predstavlja konkretnu situaciju u razredu: međusobnu podjelu rada u timu i organizaciju izravnog podučavanja.
- Timska evaluacija važno je polazište za budući timski rad. Obuhvaća timsku analizu pedagoškog rada (rezultate i napredak u učenju) i evaluaciju aktivnosti u timu pedagoških radnika. Timska analiza pedagoškog rada najčešće obuhvaća realizaciju postignutih odgojno-obrazovnih ciljeva, analizu didaktičkih metoda i pristupa, analizu grupne interakcije, napredak u znanju, prikladnost pomagala za učenje i sl. Evaluacija timskih aktivnosti odvija se u obliku spontanog, neformalnog razgovora između članova tima i temelji se na refleksiji iskusnog.
Pevec Semec među etape timskog rada, pored već spomenutih, uključuje i re-planiranje (slika 1).
Slika 1. Slikovni prikaz timskog rada
Izvor: Pevec Semec (2001, str. 23–25)
Prema praktičkom iskustvu, re-planiranje je najmanje iskorišten dio između etapa timskog rada. Kao razlog, autorica navodi da su nastavnici više usredotočeni na ono što ih očekuje u budućnosti nego na ono što se već dogodilo, pogotovo ako nije bilo problema s provedbom (ibidem).
U skladu s programom osnovne škole, nastavnici i drugi stručni radnici u prvom razredu te nastavnici predmetne nastave, gdje se nastava odvija na različitim razinama, susreću se s timskim radom.
Organizacija nastave u razredima gdje uglavnom predaje samo jedna nastavnica, drugačija je. Kod praktičke nastave etapa timske poduke otpada (ibidem).
Pavlič Škerjanec (2012, str. 31-32) ističe dva tipa timskog izvođenja odgojno-obrazovnog rada, i to su:
- timska nastava tipa A, gdje u pravilu dva nastavnika zajedno podučavaju istu grupu učenika u istoj prostoriji.
- timska nastava tipa B, gdje dva ili više nastavnika sudjeluju u svim fazama timskog rada, ali ne podučavaju istu grupu učenika istovremeno, odnosno ne izvode sve faze procesa poduke zajedno.
1.2 Prednosti i nedostaci timskog rada u školi
1.2.1 Prednosti timskog rada u školi
Glavna prednost timskog rada je da više ljudi ima više znanja od pojedinca. Stoga bi se članovi tima trebali obučavati s različitim vještinama iz različitih stručnih područja. Takva razmjena mišljenja vodi do inovativnih ideja i novih rješenja do kojih pojedinac inače ne bi mogao doći.
Moderno usmjeravanje u području obrazovanja nastavnika ukazuje na timski rad kao obaveznu osnovu za kvalitetno podučavanje. Neki od najvažnijih razloga su sve veća specijalizacija i interdisciplinarnost u nastavi, problem izolacije nastavnika u individualnoj nastavi, potrebe nastavnika za međusobnom i stručnom podrškom, te u konačnici pravna osnova za timski rad u slovenskoj osnovnoj školi (Polak, 2004, str. 186-208).
Nalazi istraživanja (ibidem), kojima je autorica ispitala utjecaj programa obuke nastavnika za timski rad na njihovu percepciju radnog okruženja, potvrđuju da timski rad nastavnika doprinosi većoj povezanosti nastavnika i kulturi suradnje u školi.
Troen i Boles (2012, str. 7-8) tvrde da su nastavnici koji rade u timovima zadovoljniji svojim poslom, da ih njihov rad više ispunjuje. Pri tome, postoji velika vjerojatnost da će zbog toga duže vrijeme obavljati svoju profesiju.
Podaci (ibidem) sugeriraju da uspješan timski rad nastavnika povećava postignuća njihovih učenika.
U jednom od intervjua, Polak (2000, str. 2-3) je istaknula da bi timski rad trebao rezultirati većom djelotvornošću pedagoškog rada, osobnim razvojem nastavnika i odgajatelja i pripadnosti timu, što je i izvor motivacije za novi timski rad.
Prednosti timskog rada u školstvu su brojne (Crawford i sur., 1997, str. 121):
- koordinirani ciljevi,
- jasno definirane uloge,
- dijeljenje iskustava i vještina,
- maksimalno korištenje resursa,
- veća motivacija i uzajamna podrška članova tima,
- bolji odnosi unutar grupe,
- poticanje donošenja odluka,
- svijest o individualnim potencijalima,
- poboljšana komunikacija,
- povećavanje znanja i razumijevanja,
- smanjenje stresa i tjeskobe.
Moramo biti svjesni da je većina uspjeha plod suradnje. Čak i u školstvu, postignuća su rezultat društvene mreže. Suradnja je često očigledna i rutinska. Ako bi se to dovelo na sustavnu razinu i naučilo koristiti u različite svrhe, moglo bi pridonijeti povećanju kvalitete pedagoškog rada (Rutar Ilc, 2012, str. 3).
1.2.2 Nedostaci timskog rada u školi
Zupan (2003, str. 134-135) iznosi nedostatke koji su općenito primjenjivi u području timskog rada, a koji, ocjenjuje, su prisutni i u školama. Prema autorici, nedostaci timskog rada su sljedeći:
- jednoznačnost,
- pojava pritiska na članove tima koji se slažu s alternativom, koju zagovaraju jači ili većina,
- mogućnost pojava sukoba među članovima, koji mogu uzrokovati kašnjenja i smanjiti učinkovitost,
- pojedinci imaju tendenciju prisvajanja rezultata timskog rada,
- timovi se češće suočavaju s ekstremnim odlukama,
- raspršena odgovornost,
- potrebno je puno vremena i drugih resursa.
Možina (i sur, 2002, str. 563-564) razmatra sljedeće nedostatke u donošenju timskih odluka: komfornost, individualna dominacija, previđeni ciljevi i trošenje vremena. Iako ih autor ne navodi posebno za područje odgojno-obrazovnih ustanova, na slične slabosti nailaze i učitelji u školama. Društveni pritisak u timu zbog stvorenih prijateljskih odnosa među članovima dovodi do ujednačavanja mišljenja, na osnovu kojeg članovi donose odluke. Nedostaju međusobni izazovi. U timu prevladava mišljenje jednog ili ideje prvog. Ako je tim vrlo međusobno povezan, često dolazi do takozvanog grupnog mišljenja, koje ne vodi do najboljih rješenja i posljedica je komfornog ponašanja članova tima. Potvrdila bi, da u školstvu do takvih zaključaka dolazi osobito u homogenim nastavnim timovima ili, bolje rečeno, u timovima u kojima su nastavnici članovi istog područja, nastavnici koji podučavaju isti sadržaj u istim razredima. Nadalje, autor ističe da se uspjeh tima može smanjiti ako pojedinačni član tima prevladava u raspravi. Timsko odlučivanje nije učinkovito ako članovi ne mogu doprinijeti svoj dio. Kao treću potencijalnu slabost timskog rada, Možina smatra situaciju kada su neki članovi toliko oduševljeni pružanjem trenutne podrške da previde cilj, a to je pronaći najbolje rješenje s najmanje nepovoljnim posljedicama. Volimo reći da je vrijeme zlato. Čak i zaposlenici u odgojno-obrazovnoj ustanovi, često su u problemima s vremenom i važna im je svaka minuta. Dakle, jedan od nedostataka timskog rada u školstvu je i pretjerano korištenje vremena, pogotovo ako je individualna odluka nastavnika jednako dobra ili čak bolja od timskog rada.
2. Preporuke i prijedlozi za implementaciju timskog rada u osnovnim školama
Suradnja, povezivanje, uzajamna pomoć i isprepletene ideje, timski duh – to su lozinke bez kojih više ne možemo zamisliti razvoj u suvremenom životu. Preporuke koje sam navela u nastavku, dobrodošle su svima koji su toga svjesni, i namijenjeni su prvenstveno onima koji još ne poznaju timski rad i još ga ne primjenjuju. Osnova je bilo vlastito istraživanje, koje sam provela 2014. godine u nekim odabranim školama u regiji u kojoj živim.
Svrha tih preporuka je podizanje svijesti školskih uprava, nastavnika i svih drugih zaposlenika u odgojno-obrazovnoj ustanovi o timskom radu i načinima za postizanje više timskog rada i povećanje razine kvalitete.
Preporuke sam podijelila u skupove različitih sadržaja. U njima sam proslijedila što je moguće konkretnije prijedloge za poboljšanje stanja u područjima gdje su, prema istraživanju, potrebne promjene.
Preporuke sam podijelila u sedam skupova:
- obrazovanje i usavršavanje znanja u području timskog rada,u
- vođenje multiplikatora za timski rad,
- uvođenje savjetnika za timski rad,
- prikupljanje materijala dobrih praksi timskog rada,
- uloga upravitelja u timskom radu,
- uzorak sata timske poduke za nastavnike,
- timski rad na daljinu.
Napravila sam određeni raspored termina koji prikazuje razvoj timskog rada i postupak poboljšanja timskog rada po koracima za razdoblje od jedne godine.
2.1 Obrazovanje i usavršavanje znanja u području timskog rada
Razvoj i nova znanja konstanta su suvremenog života. Možemo ih razumjeti samo ako ih promatramo u kontekstu društvenih promjena. U suvremenom životu, posebno smo svjesni činjenice da živimo u učećem društvu, gdje je znanje od velike važnosti. Školska uprava treba uključiti obrazovanje o timskom radu u plan godišnjeg programa rada škole za mjesec kolovoz. Tako će, već prije početka nove školske godine i prije uključivanja u timove, nastavnicima biti pružene potrebne informacije za rad, određene smjernice i otpravljene sve nejasnoće i nedostaci vezani za znanje o timskom radu.
2.2 Uvođenje multiplikatora za timski rad
Multiplikator može biti bilo koji pedagoški radnik iz kolektiva koji pruža informacije o programu i pomaže u izradi projektne ideje. Multiplikator može stoga biti nastavnik ili upravitelj, koji ima više znanja i poduke o timskom radu u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Ostalim kolegama služi kao motivator za rad.
Prioritet multiplikatora trebao bi biti podizanje svijesti i poticanje kolega na izvođenje timskog rada. Ta osoba također motivira pojedince, koji su nekoliko rezervirani u vezi ovog oblika rada, za aktivnije uključivanje i pomoć u prevladavanju prepreka i poteškoća.
2.3 Uvođenje savjetnika za timski rad
Savjetnik bi trebala biti osoba koja pomaže timu, odnosno pojedincima iz tima, kojima treba određena pomoć, da najprije identificiraju problem, analiziraju ga i predlože različite mogućnosti za poboljšanje situacije. Ako je potrebno, on i sam sudjeluje u provedbi praktičkih rješenja. Bitne osobine savjetnika su njegovo znanje i iskustvo u području timskog rada. Savjetnik je fleksibilan i dostupan kolegama kada im je to potrebno.
2.4 Prikupljanje materijala dobrih praksi timskog rada
Primjere dobrih praksi potrebno je dijeliti i arhivirati.
Upravitelji bi trebali pozvati nastavnike, koji su uspješni u timskom radu na školi i koji se osjećaju kompetentnije, da u suradnji s multiplikatorom podijele svoj rad i iskustva s drugim nastavnicima u njihovoj školi, čime bi se povećao pozitivan utjecaj timskog rada. Sastanci bi se trebali održavati dva puta godišnje, u mjesecima siječnju i lipnju, kada se na sastanku, gdje se prezentiraju dobre prakse, dijele pozitivna iskustva s drugima.
Redovnim obavješćivanjem i dodavanjem materijala medijima se mora pobrinuti multiplikator u uskoj suradnji s knjižničarom i informatičarom.
Cilj prikupljanja i reklamiranja materijala dobrih praksi trebao bi biti takozvani efekt snježne grude, čime informacije dopiru do što višeg mogućeg broja ciljane populacije.
2.5 Uloga upravitelja u timskom radu
Nastavnici za uspješno obavljen rad i postizanje ciljeva trebaju podršku i veliku privrženost prema svom poslu. Upravitelj treba poticati radnike u njihovom radu, pružiti im materijalnu i prostornu potporu, prikladno prilagođen raspored za provedbu timskog rada te pružiti stručnu podršku.
Voditelji tima trebaju biti aktivno uključeni u školske aktivnosti, pratiti tijek rada timova, informirani su o specifikacijama i planu timskog rada. Članovi za rad u timovima trebaju biti motivirani.
Uloga voditelja je postizanje veće motivacije za timski rad, pogotovo unutar aktiva ravnatelja različitih škola. Na tim aktivima, voditelji bi trebali podijeliti pozitivna iskustva timskog rada koje poslije prenesu u svoje okruženje.
2.6 Uzorak sata timske nastave za nastavnike
Kako bi nastavnici bili motivirani za izvođenje timskog podučavanja, trebali bi jednom godišnje organizirati uzorke sati timskih nastava za kolege nastavnike u školi. Uzorci tih sati mogu se organizirati putem multiplikatora u suradnji s školskom upravom i u suradnji s nastavnicima koji vole timsko podučavanje, pokazuju interes za timsku nastavu i imaju dobra iskustva u timskoj nastavi.
2.7 Timski rad na daljinu
Timski rad na daljinu treba provoditi putem interneta, u okruženju školskih online učionica, elektroničkih dnevnika. Nastavnici će imati priliku raditi u opuštenom okruženju, u satu koji im odgovara. Sastanci, bilješke trebaju se automatski arhivirati, a oni koji su odsutni na dan sastanka tima mogu pogledati bilješku ili video-zapis s pomakom.
2.8 Određeni raspored termina za poboljšanje timskog rada u osnovnim školama
U rasporedu termina sam obuhvatila korake u razvoju timskog rada i procesu njegovog poboljšanja. U korake sam uključila gore navedene i opisane preporuke.
Raspored termina je vremenski raspoređen na razdoblje od jedne godine i za nastavnike jedan je od prioriteta škole.
Tablica 1. Raspored termina- razvoj timskog rada i napredak poboljšanja timskog rada korak po korak
3. Zaključak
Tim ima važno mjesto u našem osobnom i poslovnom životu. Biti član tima sastavni je dio svakodnevnog života, što se odražava u svemu što radimo. U prošlosti su se timovima većinom bavili sa suzdržanošću i nisu im pripisivali veliku važnost. Danas je, međutim, to drukčije, budući da način života, promjene u svakodnevnom životu te na važnim područjima i zahtjeve sustava, zahtijevaju drugačiji način rada.
U preporukama upućenim zaposlenicima odgojno-obrazovne ustanove, dala sam konkretne prijedloge za poboljšanje situacije u pogledu korištenja timskog rada u školama. Dobila sam preporuke i uključila ih u raspored termina koji može poslužiti kao vodič za razvoj i poboljšanje timskog rada u koracima, za rad u školstvu . Osmišljen je za razdoblje od jedne godine, na temelju proučavanja literature i rezultata istraživanja.
Suvremeni pristupi također su bitni za uspješan odgojno-obrazovni rad u školama. Važnost timskog rada ne može se zanemariti, jer doprinosi većoj učinkovitosti pedagoškog rada.
4. Literatura
- Crawford, M., Kydd, L., Riches, C. (1997) Leadership and teams in educational management, Philadelphia, Open University Press.
- Možina, S., Rozman, R., Glas, M., Tavčar, M., Pučko, D., Kralj, J., Ivanko, Š., Lipičnik, B., Gričar, J., Tekavčič, M., Dimovski, V., kovač, B. (2002) Management nova znanja za uspeh, Ljubljana, Didakta.
- Pavlič Škerjanc, K. (2012) ‘Prerezi skozi sistem sodelovalnega in timskega poučevanja’, Vzgoja in izobraževanje, XLIII, št. 3–4, str. 30–38.
- Pevec Semec, K. (2001) ‘Od timskega dela v prvem razredu do timske naravnanosti celotne šole’, Vzgoja in izobraževanje, XXXII, št. 6, Ljubljana, ZRSŠ, str. 23–29.
- Polak, A. (2000) ‘Timsko delo je nadgradnja individualnega dela’, Katarina: revija za kreativno poučevanje, letnik 5, št. 5, Ptuj, Katarina, str. 2–3.
- Polak, A. (2004) ‘Elementi konstruktivizma v usposabljanju učiteljev za timsko delo’, Konstruktivizem v šoli in izobraževanje učiteljev, Ljubljana: Center za pedagoško izobraževanje Filozofske fakultete, str. 569–582.
- Polak, A. (2007) Timsko delo v vzgoji in izobraževanju, Ljubljana, Modrijan.
- Polak, A. (2012) ‘Timsko delo v slovenski pedagoški praksi: realnost ali utvara?’, Vzgoja in izobraževanje, XLIII, št. 3–4, str. 61–70.
- Rutar Ilc, Z. (2012) ‘Skupaj zmoremo več in bolje’ Vzgoja in izobraževanje, XLIII, št. 3–4, str. 3–4.
- Smith, A. K. (2000) Teamwork and Project Management, New York, McGraw-Hill Professional Publishing.
- Troen, V., Boles, K. (2012) The Power of Teacher Teams: With Cases, Analyses, and Strategies for Success, Corwin Press Inc.
- Zupan, N., Kaše, R. (2003) Organizacija podjetja, Ljubljana, Ekonomska fakulteta.
U svojem članku Amadeja Turnšek predstavila je tehniku Brain Gym (tjelovježba za mozak) gdje su opisane četiri vježbe i njihov pozitivan utjecaj na organizam. Više…
Matematika i zabava. Je li to spojivo? Anamarija Mohorič je osmislila nekoliko igara u kojima se učenici druže, razvijaju i jačaju društvene kontakte s prijateljima te istovremeno utvrđuju matematičko znanje. Više…
Barbara Babnik Mravlja predstavila je informacijsko komunikacijsku tehnologiju koju koriste učenici s poteškoćama u učenju tijekom odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi. Više…
Tijekom poučavanja stranog jezika Bojana Urbanc je saznala kako su učenici bili samosvjesni kada su glumili različite prizore iz knjiga ili filmova. Kao dio kazališnog tima ne samo da su naučili gramatiku i obogatili vokabular, već su postali nezavisni i kritički. Više…
Škola Fabijane Štih uključila se u programe Ekoškole i zdrave škole kako bi učenicima znanje koje su stekli u školi upotrijebili i u svakodnevnom životu. Za to je potrebno učenje vani, sa što više iskustva putem različitih osjetila, koje može učenicima ponuditi beskrajne mogućnosti za istraživanje. Više…
Ina Rožman bavila se timskim radom nastavnika u osnovnim školama. Na temelju analize istraživanja koje je provela u slovenskim osnovnim školama, pripremila je prijedloge i preporuke s ciljem podizanja svijesti uprava škola, nastavnika i svih ostalih zaposlenika u odgojno-obrazovnoj ustanovi, koja se odnosi na timski rad i načine postizanja timskog rada, te povećanje razine kvalitete ovakvog oblika rada. Više…
Na satovima geografije učenici su uz pomoć učiteljice Jasmine Likar Štinjek sudjelovali u projektu Sally Ride EarthKAM. Projekt je NASIN obrazovni program koji omogućuje školama da upoznaju Zemlju iz svemira uz pomoć Međunarodne svemirske stanice (ISS). Više…
Europski tjedan programiranja društvena je inicijativa čiji je cilj približiti programiranje i digitalnu pismenost svima, a ponajviše djeci. Ove godine se Jasmina Purgar s učenicima petih razreda priključila ovoj inicijativi. Više…
Zagrebačka Industrijska strojarska škola (ISŠ) obrazuje učenike za mnoga zanimanja obrazovnog sektora strojarstva koja su lakozapošljiva, stipendirana, deficitarna, gospodarski perspektivna i cijenjena u svijetu rada. Josip Filić, Kristinka Lemaić i Mate Sabol žele dodatno motivirati i usmjeriti učenike na upis obrtničkih zanimanja. Cilj aktivnosti je promicanje strukovnog obrazovanja i deficitarnih zanimanja za koja se učenici obrazuju u cijeloj Republici Hrvatskoj. Više…
Danas se traži da uz materinji jezik koristimo jedan ili dva strana jezika. Učenje stranog jezika ima važnu ulogu u razvoju djeteta. Usvajanje stranog jezika ćemo najlakše postići preko različitih igara, koje na učenike djeluju umirujuće i pobuđuju njihovu znatiželju, kaže Marija Pajtler. Više…
Natalija Rovan svojim učenicima želi obogatiti sate izbornih predmeta sa sportovima, kojim inače u redovnim programima ne posvećujemo preveliku pažnju. Na tim satovima spaja ugodno s korisnim, potiče veselje do sportskih aktivnosti te želi postaviti temelje učenicima da u zrelijim godinama svjesni važnosti gibanja i da se bave nekom aktivnošću. Više…
Korelacija tema nastavnih predmeta Povijesti i Hrvatskog jezika vrlo je česta. Sonja Polak se s kolegicom upustila u zajednički rad na temu Hrvatski narodni preporod kako bi učenicima približile nastavne sadržaje na nov, zanimljiv i kreativan način. Više…
Mucanje kao defekt govora može biti teška radnja za svakoga, kako za onoga koji muca, tako i za nekoga tko dolazi u kontakt s tom osobom. Tina Jurko predstavila je neke metode prilagodbe koje je radila s učenikom s poremećajem mucanja. Metode su učenicima olakšale učenje, sudjelovanje u nastavi i uspostavljanje kontakata. Više…
U članku Martine Sluge predstavljena je vrsta matematičke kocke, koja je namijenjena predškolskoj djeci s posebnim potrebama. Ova kocka olakšava razvoj motoričke spretnosti, usvajanje prostora i matematičkih pojmova. Postupak izrade matematičke kocke je predstavljen riječima i slikama, naveden je i sav potrebni materijal. Više…
(Mjuzikl Diaspora – Dijaspora, 2015, učenici su naučili o različitim nacionalnostima, njihovoj povijesti i vrstama plesa I tako saznali se s problematikom imigracija.)
Slika 1. Početna vježba u aktivnosti Cody-Roby 
Slika 2. Primjer zadatka u kojem Roby posjećuje neki od spomenika
Slika 3. Primjeri zadataka za aktivnost Discover the Message
Pogled kroz prozor 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.