Toplije uz Pogled

Broj 153, travanj 2023.
ISSN 1848-2171

Potreba za tjelesnim aktivnostima jedna je od osnovnih razvojnih karakteristika učenika. Alja Drašler iznijela je neke ideje kako možemo uključiti engleski pojmove i izraze u tjelesne aktivnosti ili kako s tjelesnim aktivnostima obogatimo učenje engleskog jezika u 1. razredu. Više…

Matematika obiluje osobinama koje možemo učenicima prikazati kroz igru. Anamarija Mohorič osmislila je igre za učenike u kojima se druže, razvijaju i jačaju društvene kontakte s prijateljima te istovremeno utvrđuju matematičko znanje. Više…

Dom nije samo ustanova koja adolescentu omogućuje život i zadovoljavanje fizioloških potreba, već je to ustanova koja usmjerava, razvija i pomaže adolescentu. Erik Kurbos je predstavio ulogu odgajatelja u domu, brojne vrste i načine pomoći koje odgajatelj i dom pružaju učenicima. Više…

Gracijela Orobabić je jedna od učitelji entuzijasti koja već nekoliko godina osmišljava i provodi niz kreativnih radionica „Kako, zašto, može li?“ iz različitih područja za potencijalno darovite učenike mlađih razreda i na taj način potiču razvoj učeničkih raznovrsnih interesa. Više…

eTwinning virtualna zajednica europskih škola pokazala se idealnim mjestom i sigurnim okruženjem za suradnju i traženje novih partnera u doba pandemije. Ivica Borić prikazao je neke od mogućnosti korištenja eTwinninga u svrhu provođenja mobilnosti između strukovnih škola. Više…

Ines Krušelj-Vidas opisala je kako osobno iskustvo učitelja u provedbi STEAM nastavnog sata koji je za sudionike međunarodne STEAMING konferencije i za zaposlenike OŠ Matije Gupca Gornja Stubice djeluje kao katalizator promjena u školskoj nastavnoj praksi i primjenu STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke za učenike. Više…

Minecraft kao metoda igrifikacije kod učenika razvija znatiželju te njegovu kreativnost, organizacijsku i suradničku vještinu, produktivnost i aktivnost. Ivana Kolić na zanimljiv je način ukomponirala nastavu Hrvatskog jezika i Minecraft igru.  Više…

Ivanica Beg i Petra Večerić provele su istraživanje čiji je cilj bio vidjeti utječe li čitanje bajki na bogaćenje rječnika učenika prvoga razreda te na koji način. Više…

Dane medijske pismenosti, Karolina Borak i njezini učenici, obilježili su kao sastavni dio filmskog natječaja Influenceri i mi. Zadatak je bio izraditi kratak film kako djeca i mladi doživljavaju youtubere i influencere na Instagramu, TikToku i drugim društvenim mrežama te utjecaj tih influencera na njih i njihove vršnjake. Više…

Ključne kompetencije podrazumijevaju znanje, vještine i stavove koji su potrebni za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Kristina Vuković Popov kaže kako su kreativnost i kritičko mišljenje neizostavne vještine svakog učenika 21. stoljeća. Više…

Mala i ugodna škola svake školske godine zajedno pažljivo bira aktivnosti i projekte kojima će nadopuniti i oplemeniti svoj rad s učenicima. Marjanca Šoško želi da učenici osobno rastu i pritom nikad ne zaborave na svoje bližnje i zajednicu u kojoj žive. Više…

U članku Metke Šestan pročitajte o teorijskim pretpostavkama što je zapravo iskustveno učenje te kako izgleda konkretno iskustveno učenje u 1. razredu, sadnja kestena, promatranje i bilježenje događaja i odgovora. Više..

U ranom djetinjstvu djetetu je potrebno ponuditi što više različitih sportskih aktivnosti. Nataša Čupeljić u svom radu govori zašto je važno kretanje te kako kroz igru ​​razvijati sposobnosti kretanja i postupno stjecati sportsku aktivnost kao trajnu vrijednost. Više…

Nina Farič je prikazala aktivnosti koje su primijenjene u okviru izvannastavnog programa geografije. Navedene aktivnosti imaju oblike priprema za natjecanje iz geografije, mentorstvo u istraživačkom i projektnom radu kao i uključivanje učenika u obrazovni proces u suradnji s drugim institucijama. Više…

Zahvaljujući projektu Erasmus+ KA2 „Green SEEDS“, 20 razreda iz seoskih škola i otočnih škola razvilo je 20 „Seed Quest“, didaktičkih scenarija o svojim društvenim, kulturnim i ekološkim staništima u planinama i na malim otocima. Ofelija Dragojević, Sanda Tasovac i Darka Pribudić upoznale su nas sa samim projektom, a glavni cilj i svrha projekta je pomoći učenicima da shvate da je očuvanje okoliša globalni problem. Više…

Učenici trećih razreda sa svojom profesoricom fizike Spomenkom Hardi izveli su Eratostenov eksperiment i izračunali opseg Zemlje. Događaj su registrirali na službenoj stranici međunarodnog događaja Eratosthenes experiment, a cilj eksperimenta bio je poticanje istraživačkog učenja i međunarodna suradnja s učenicima iz drugih dijelova svijeta. Više…

Posjedovanje online školskog časopisa na stranom jeziku savršena je motivacija za ujedinjenje rada učenika svake škole. Valentina Bagatelj predstavila je strukturu internetskog časopisa podijeljenog u sedam rubrika: poezija, stripovi, križaljke, intervjui, projekti, pisma i posjet, a svaka rubrika je primjer kojeg je izradio učenik. Više…

Gordana Lohajner

Tjelesne aktivnosti i učenje engleskog

Alja Drašler

Sažetak

Potreba za tjelesnim aktivnostima jedna je od osnovnih razvojnih karakteristika učenika u ranom razdoblju, pa dio učenja stranih jezika u 1. razredu moraju biti i komponente sporta (mogu biti kao uvodne motivacije, u glavnom dijelu, igre opuštanja, zaključak).

U ovom članku iznijela sam neke ideje kako možemo uključiti engleski pojmove i izraze u tjelesne aktivnosti ili kako s tjelesnim aktivnostima obogatimo učenje engleskog jezika u 1. razredu, kako tijekom redovite nastave tako i tijekom produženog boravka. Tjelesne aktivnosti i igre, koje sam također praktički isprobala, većini su djece zabavne i zanimljive. Uz njihovu pomoć djeca brže uče, a njihovo znanje je trajnije.

Ključne riječi: tjelesne aktivnosti, engleski jezik, učenje, igra, 1. razred.

1. Uvod

Metoda tjelesne igre kao metoda učenja jedna je od najučinkovitijih tehnika podučavanja. Djeluje integrirano na dijete i omogućuje mu razvoj svih dimenzija, sposobnosti i znanja uz mnoštvo motoričkih zadataka. Tjelesnim aktivnostima održavamo unutarnju motivaciju učenika, što utječe na njihovo veće sudjelovanje u nastavi, interes i radost u učenju stranog jezika.

Jedan od najvažnijih aspekata tjelesnog odgoja, čiji se utjecaj proteže na dubinu i širinu, jest činjenica da je upravo motorička aktivnost ta koja djetetu u najvećoj mjeri omogućuje učenje i razumijevanje svijeta oko sebe. Motoričko iskustvo je korisno i za zdravlje i dobrobit kao i za obogaćivanje djetetove kreativnosti.

Važno je da dijete sa zanimanjem i radošću prihvati svaku aktivnost, a upravo u nastavi sporta možemo postići visoku motivaciju djece. Satovi sporta nude brojne mogućnosti povezivanja s drugim aktivnostima, uključujući upoznavanje prvih engleskih riječi kod prvašića.

2. Međupredmetna integracija nastave sporta i engleskog jezika u 1. razredu osnovne škole

Zbog težnje ka cjelovitom razvoju djeteta, potreba za međupredmetnom integracijom u podučavanju učenika sve je važnija. Proces učenja nekih teorijskih i praktičnih sadržaja drugih predmeta učinkovitiji je uz pomoć tjelesne aktivnosti.

Ciljeve sporta treba uključiti i u nastavu stranih jezika kao način opuštenog i integriranog učenja koji povezuje ciljeve gotovo svih predmeta u prvom razredu. Među općim ciljevima, kurikulum sportskog odgoja navodi primarnu potrebu učenika za kretanjem i igrom, stvaranjem pozitivnih obrazaca ponašanja, promicanju motoričke kreativnosti, rasterećenja i opuštanja, što su i ciljevi učenja stranog jezika, budući da je tjelesna aktivnost važan čimbenik kreativnih podciljeva, koji nadilazi granice govora.

Nastavni sadržaji iz predmeta sport u 1. razredu koji su prikladni za nastavu prvog stranog jezika:

• Prirodni oblici kretanja.
• Pravila jednostavnih igara i poštovanje sportskog duha.
• Štafetne igre s elementima trčanja, skakanja i bacanja.
• Gimnastičke vježbe, također s raznim pomagalima i uz glazbenu pratnju.
• Ritmika (uz glazbenu pratnju).
• Preskakanje užeta.
• Kretanje pojedinih dijelova tijela i cijelog tijela (imitacija predmeta, životinja, biljaka, bajkovitih junaka uz pantomimu – uz glazbu ili ritam).
• Kretanje uz unutarnje i vanjske podražaje (različite vrste glazbe, različiti predmeti, mala pomagala).
• Interpretacija raznih jednostavnih ritmova plješćući rukama i jednostavnim pokretom.
• Vježbe disanja i opuštanja.
• Dječji plesovi: brojalice, zabavne igre, plesne igre itd.
• Igranje se balonima i raznim loptama s rukom, nogom, glavom, štapom ili reketom na mjestu i pokretu.
• Nošenje i kotrljanje različitih loptica na različite načine.
• Vođenje lopte rukom, nogom i štapom na mjestu, s kretanjem ravno i mijenjanje smjera.
• Pogađanje raznih stacionarnih ciljeva kotrljanjem lopte, bacanjem rukom i udaranjem lopte nogom ili štapom.
• Štafetne igre s loptom.
• Osnovne i male timske igre loptom.

3. Primjeri tjelesne aktivnosti – povezani s učenjem stranog jezika (engleski) u 1.razredu

Djeca upoznaju i doživljavaju sportske aktivnosti uglavnom kroz igru. Igre kretanja upravo mogu biti sredstvo kojim se dijete upoznaje s prvim riječima stranog jezika.

U nastavku ću prikazati neke primjere tjelesnih aktivnosti i igara koje su primjerene djeci u ranom razdoblju (od vrtića do nižih razreda osnovne škole) i kojima odabrani sadržaji, oblici i metode rada omogućuju postizanje ciljeva u području tjelesne aktivnosti i istovremeno učenje i učvršćivanje engleskih riječi.

Primjeri koje ću iznijeti u ovom radu odnose se na sljedeće tjelesne aktivnosti:

• prirodni oblici kretanja,
• osnovne igre,
• igre s loptom,
• plesne igre.

U sve te aktivnosti možemo postupno uključivati engleske pojmove i izraze te tako omogućiti učenicima upoznavanje stranog jezika.

3.1. Prirodni oblici kretanja

• Dan–noć

Kad voditelj uzvikne »Day!«, učenici trče ili šetaju po sportskoj dvorani, a kad on uzvikne »Night!«, legnu na pod.

• Čarobnjak

Učitelj hoda po prostoriji i govori: »Abrakadabra, ti si zmija! (Abracadabra, you are snake!)«. Učenici oponašaju kretanje spomenute životinje, postupno mijenjajući nazive slovenskih životinja engleskim (krokodil – crocodile, lav – lion, tigar – tiger, kornjača – turtle).

• Mama, koliko je sati?

Jedan učenik je »mama« i postavlja se s jedne strane sportske dvorane, a ostali učenici s druge strane. Učenici pitaju: »Mama, koliko je sati? (Mother, what’s the time?)« i »mama« odgovori: Npr. »Četiri slona – elephant (zec – rabbit, miš – mouse medvjed – bear,…) korak naprijed (natrag).« Učenik koji prvi dođe do »mame«, postane »mama«. Učenici mogu govoriti broj koraka ili životinju ili oboje na engleskom.

3.2. Igre s loptom

• Voće

Lopte različitih boja i različitih veličina i težina slobodno su raspoređene po sportskoj dvorani ili učionici. Za svaku različitu veličinu ili boju lopte određujemo voće – npr.: jagoda (strawbery), pomaranča (orange), jabuka (apple), limun (lemon), breskva (peach), šljiva (plum)… Kada učitelj izgovori određeno voće, učenici moraju u koš donijeti loptu koja označava to voće.

• Zmija

Djeca vode loptu po igralištu, jedno dijete ima uže(zmiju) u rukama. Kad učitelj uzvikne »Zmija! (Snake!)«, dijete s užetom trči po igralištu, ostala djeca bježe pred užetom. Koga uže dotakne postaje zmija.

• Pozdravi prijatelja

Učenici kotrljaju loptu po poligonu, na znak učitelja svako dijete nađe prijatelja, pozdravi se (»›Hallo!«), razmjenjuje loptu i kaže zbogom (»Goodbye!«). Učenici kotrljaju novu loptu naprijed do sljedećeg znaka učitelja, kada moraju pronaći novog prijatelja.

• Ja volim…

Djeca stoje u krugu, u sredini je učitelj koji drži loptu od meke pjene. On nasumično baca loptu djeci, koja je moraju uhvatiti i vratiti učitelju. U isto vrijeme, kada dijete baci loptu natrag učitelju, ono na engleskom kaže što voli jesti ili piti. Tko ne uhvati loptu ili se ne sjeti naziva hrane od. pića, radi dodatni zadatak tjelesne aktivnosti (tri skoka, pet čučnjeva,… ..). Osim hrane i pića, djeca uče i frazu »I like«. Npr: I like pasta (ice cream, milk, juice).

• Odbijanje balona

Učenici se podijele u parove ili male grupe, svaka grupa (par) dobiva svoj balon. Učenici na engleskom broje koliko su puta odbili balon u zrak, a da nije pao na tlo.

3.3. Plesne igre

• Oponašanje

Učenici imitiraju različite životinje uz glazbenu pratnju i izmišljaju vlastiti ples, te prikazuju predmete i emocije. Na engleskom jeziku učitelj imenuje životinju (može biti i predmet ili emocija), a učenici to pokušavaju prikazati. Ulogu učitelja kasnije može preuzeti učenik.

• Pjesma automobili

Pjevamo pjesmu »The weels on the bus« i pokretima prikazujemo.

• Pjesma o dijelovima tijela

Pjevamo pjesmu »Head, sholders, knees and toes« i pritom dodirujemo dijelove tijela koje spominjemo u pjesmi.

3.4. Osnovne igre

• Skriveni predmeti

Po sportskoj dvorani skrijemo mnoge predmete koji su u tri različite boje. Definiramo tri skupine djece i svaka skupina ima svoju boju (npr.: narančasta – orange, ljubičasta – violet, crno – black). Boju kažemo na engleskom. Na učiteljev znak učenici počinju tražiti predmete svoje boje i nositi ih u svoju košaru. Na kraju igre, zajedno na engleskom jeziku, izbrojimo koja je grupa pronašla više predmeta i odredimo pobjednika.

• Zamijeni mjesto

Učenike podijelimo u tri jednake grupe, svaka grupa je nazvana po svom omiljenom jelu ili piću (npr. čokolada (chocolate), sladoled (ice cream), bomboni (candy), svaka grupa ima svoj označeni prostor na podu. Kada učitelj pozove dvije grupe, ove dvije moraju promijeniti mjesto što je prije moguće. Sva djeca moraju biti u označenom prostoru. Skupina koja prva obavi zadatak dobiva bod.

• Abeceda

Tijelom učenici stvaraju slova u različitim položajima (stojeći, ležeći, sjedeći). Slova mogu biti sastavljena od pojedinaca, parova ili cijelih grupa. Možemo napraviti inicijale, ime, englesku riječ… Polovica djece može »čitati« što drugi pišu (skupine se mogu i međusobno natjecati).

• Šaljivi lov

Jednog učenika odredimo za lovca, a on na znak počinje loviti ostale učenike. Koga dotakne, postaje lovac. Novi lovac se mora držati za dio tijela gdje ga je prethodni lovac dodirnuo tijekom lova. Prije nego što krene u lov, naglas na engleskom jeziku imenuje ovaj dio tijela, npr. kosa (hair), ruka (arm), rame (shoulder).

• Semafor

Učenici trče po sportskoj dvorani ili po igralištu. Učitelj predstavlja semafor. Kad uzvikne »Crvena! (Red!)«, učenici se zaustave, kad uzvikne »Žuta! (Yellow!)«, trče na mjestu, kad zelena »Zelena! (Green!)«, hodaju naprijed.

• Lisice, što voliš jesti?

Učenici su raspoređeni s jedne strane dvorane, s druge strane je učenik – lisica, okrenut prema ostalim učenicima. Svaki put kad učenici pitaju lisicu što voli jesti, pomaknu se korak naprijed. Lisica im na pitanje odgovara s različitim jelima (sir – cheese, juha – soup, čokolada – chocolate, puding – pudding, pizza – pizza, kruh bread……). Kad lisica odgovori »Pile! (Chicken!)\«, učenici trče natrag na početnu točku što je brže moguće kako ih lisica ne bi uhvatila. Uhvaćeni učenik preuzima ulogu lisice. Prvo igramo igru na slovenskom jeziku, zatim djecu naučimo riječi »chicken«, a kasnije postupno i ostalu hranu. Pravilo je da lisica mora reći barem jednu hranu na engleskom.

4. Zaključak

Smatramo da su motorička aktivnost i metoda igre vrlo prikladne metode za upoznavanje učenika s prvim engleskim riječima. Učenje prvih riječi stranog jezika kroz tjelesne aktivnosti zadovoljava djetetovu potrebu za kretanjem i promjenom načina učenja. Osim toga, dijete s iskustvom pokreta učvršćuje usvajanje jezika kada riječju kaže i pokretom prikaže rečeno.

Predstavili smo praktične primjere motoričkih aktivnosti kroz koje se učenici mogu upoznati s prvim engleskim riječima. Učenje na ovaj način učenicima je zabavno i zanimljivo, ali i vrlo uspješno. Teme su preuzete iz dječje svakodnevice, to su npr. životinje, boje, brojevi, obitelj, jer dijete lakše pamti riječi koje su mu bliske.

5. Literatura

1. Drašler, A. (2002). Gibalna igra kot sredstvo seznanjanja s prvimi angleškimi besedami pri predšolskih otrocih. Diplomsko delo. Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport
2. Videmšek, M., Drašler, A., Pišot, R. (2003). Gibalna igra kot sredstvo za seznanjanje s tujim jezikom v zgodnjem otroškem obdobju. Ljubljana. Fakulteta za Šport, Institut za Šport.
3. UČNI načrt. Program osnovna šola. Tuji jezik v 1. razredu [Elektronski vir] : neobvezni izbirni predmet / [članice delovne skupine za pripravo učnega načrta Katica Pevec Semec … [et al.] ; uredila Katica Pevec Semec]. – 1. izd. – El. knjiga. – Ljubljana : Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport: Zavod Republike Slovenije za šolstvo, 2013
4. UČNI načrt. Program osnovna šola. Športna vzgoja [Elektronski vir] / avtorji Marjeta Kovač … [et al.]. – El. knjiga. – Ljubljana : Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo, 2011

Iskustveno učenje tablice množenja

Anamarija Mohorič

Sažetak

Matematika obiluje osobinama koje možemo učenicima prikazati kroz igru. Tako na zanimljiviji način uče matematiku. Učenici se rado igraju društvene igre pa sam osmislila nekoliko njih u kojima se druže, razvijaju i jačaju društvene kontakte s prijateljima te istovremeno utvrđuju matematičko znanje. Tijekom igara su razvijali logičko razmišljanje, kreativnost, samopouzdanje, motoričke sposobnosti, pamćenje te društvene vještine. U igrama su intenzivno surađivali i bili su vrlo aktivni. Bili su znatiželjni, vješti, snalažljivi i razvijali su natjecateljski duh.

Ključne riječi: Množemin, Učenik rado računa, Množematika, Braco, spasi me.

Uvod

Učenici se u četvrtom razredu susreću s različitim teškoćama prilikom prijelaza u drugi trogodišnji dio školovanja. Mnogo je učenja i potrebno je pokazati svoje znanje iz prvog trogodišnjeg dijela školovanja. Njihova usvojena znanja i vještine sada nadograđujemo. Između ostalih bitnih dijelova u matematici koje je potrebno savladati i dobro naučiti je tablica množenja.

Promatrajući ih, zaključila sam da najviše uživaju igrajući se, pa sam osmislila različite igre koje će im pomoći u usvajanju zahtjevne tablice množenja. U matematici susrećemo mnogo cjelina koje učenicima prezentiramo kroz igru. Na taj način spoznaju i utvrde matematička znanja na njima zanimljiv i prihvatljiv način.

Izbor igara:

Učenici rado igraju društvene igre, stoga sam izabrala i izradila igre u kojima se međusobno druže, razvijaju i njeguju društveni doticaj s drugim učenicima, a ujedno utvrđuju matematička znanja.

Slika 1. Izbor igara (Autor: Anamarija Mohorič)

Predstavljanje igara / upute / iskustva u praksi

Množemin

Za tu igru potrebni su nam kartončići s računalnim operacijama množenja i dijeljenja svih brojki, kao i kartončići sa rezultatima. Učenici ovu igru igraju kao uobičajenu igru memori (sjećanja). Sastavljaju parove na način da izračunaju račun i potraže odgovarajući rezultat.

Slika 2. Množemin (Autor: Anamarija Mohorič)

Učenik rado računa

Potrebna nam je ploča za igru “Čovječe, ne ljuti se” s dodatnim zadacima. Na igračoj ploči označimo određena polja. Ta polja dobivaju dodatne zadatke koje napišemo na papir. Usmjerila sam se na utvrđivanje tablice množenja. Svako označeno polje ima svoj račun, koji učenik treba izračunati. Ako uspije točno izračunati, smije se pomaknuti naprijed za onoliko polja koliko iznosi točan rezultat. Ako učenik netočno izračuna, račun ostaje na istom polju. Kada taj učenik bude ponovo na potezu, pomakne se za toliko mjesta koliko pokaže kockica. Sva ostala pravile igre ostaju ista kao i uobičajena igra “Čovječe, ne ljuti se”.

Slika 3. Učenik rado računa (Autor: Anamarija Mohorič)

Množematika

Za ovu igru potrebne su nam prazne kutije za jaja i male posudice od Kinder jaja. Na jednoj strani kutijice napišemo brojeve do 10 i nasumice ih posložimo u kutije. Kada učenici otvore kutiju, počinju sastavljati i zapisivati račune množenja. Bitno je da napišu račun od dva broja koja su u istom stupcu. Cilj je da ispišu što više računa. Na drugoj stranici kutijice (od Kinder jaja) napišemo višekratnike. Učenici trebaju zapisati sve moguće račune koju su točni za taj određeni višekratnik.

Slika 4. Množematika (Autor: Anamarija Mohorič)

Braco, spasi me

Tablicu množenja utvrđivali smo i u drugim predmetima. Na satu tjelesnog odgoja, mnogo puta smo igrali igru Braco, spasi me. Po klasičnim pravilima iz razreda, da bi te prijatelj oslobodio trebaš točno izračunati račun iz tablice množenja kojeg ti je pokazao (ne vrijede računi množenja s brojkama 1 i 10).

Zaključak

Učenici su ove igre igrali na satovima matematike, ali i na dopunskoj nastavi. Aktualne su i u produljenom boravku kao i na satovima tjelesne i sportske kulture. Učenici kroz igru povećavaju sposobnost logičkog razmišljanja, samostalnosti i samopouzdanja. Kao i motoriku, unaprjeđuju pamćenje te socijalne i društvene sposobnosti. Mnogo intenzivnije sudjeluju kroz igru. Svi su aktivni, izuzetno radoznali, spretni, natjecateljski raspoloženi i snalažljivi.

Nemaju osjećaj da uče matematiku koja im je teška i zahtjevna. Nakon ponavljanja igranja tih igara, podigao se interes za tablicu množenja. Kroz igru im se omogućuje da sami dođu do spoznaje da li je rezultat točan ili netočan. U razredu se osjeti napetost i nestrpljivost, svi su željeli što prije završiti igru. Svi se trude da bi što više rezultata bilo točno, a u skupinama svi si međusobno pomažu.

Literatura

1. Predmetna skupina Amalia Žakelj … [et al]. (2011). Nastavni plan i program. Program osnovne škole. Matematika. Ljubljana: Ministarstvo prosvjete i športa: Zavod za školstvo Republike Slovenije

Residence Hall Educator During COVID

Erik Kurbos

Abstract

The hall of residence is not only an institution that enables the adolescent to live and meet physiological needs, but it is an institution that guides, develops and helps the adolescent in all possible areas in his key period of life, i.e. the period of transitioning into adulthood. The path leading to this goal, however, is often far from easy. It is accompanied by turbulent dynamics – both ups and downs, successes and failures. Although the path is strenuous for an adolescent who eventually has to overcome it on his own, the educator can help him on this path. The educator is not only the person standing by his side, but he is also professionally qualified for it. In this paper, we will present the role of the educator in the hall of residence, many types and ways of help that the educator and the hall of residence offer to students during the transition from adolescence to adulthood and how educators at the Lizika Jančar Hall of Residence helped students overcome difficulties during COVID-19.

Keywords: the role of the educator, hall of residence, COVID-19.

Introduction

The hall of residence is an integral part of upbringing and education and has three basic functions (Starkl, 1999):

• effective and successful upbringing and education,
• housing and food (accommodation) for students studying outside their place of residence,
• health care and safety of students.

The main task of the residence hall educator is to monitor the student from the beginning to the end of his stay in the hall of residence, to live and work with the student, to lead the student to the best possible learning outcomes through cooperation and positive incentives (Starkl, 1999, p. 27).

Educational work demands the whole-person approach and includes: giving and receiving, criticism and self-criticism, joy and care, responsibility and discipline, trust, pedagogical optimism (Rosič, 1996).

The educator in the hall of residence appears in three roles (Pšunder, 1998):

• Service role: with regard to his work he is responsible to the director, he must comply with the law and regulations.
• Professional role: he must act in accordance with his profession and pedagogical-psychological knowledge; he must constantly upgrade his knowledge and professionally develop; he is responsible for his actions to students and their parents.
• Human role: the educator must be humane, objective, trustworthy, tolerant, understanding and responsible to himself according to his own behavior.

The educator is thus a co-creator of the student’s personality, the one who represents objective requirements and duties, who knows and takes into account the student’s developmental characteristics, and must also know the aspirations and interests of modern youth (Starkl, 1999).

Body

At one point during the COVID-19 epidemic, distance learning began for all students. Students as well as the educators had to move home and work from there. The process of education changed drastically, so it had to be appropriately adapted to students’ needs. We communicated with students in multiple ways – in the form of individual conversations, meetings with a larger or smaller groups of students and in the form of learning assistance that we offered to our students. We mostly communicated with our students by phone and by Zoom and less frequently by e-mail and various other social networks, such as Google chat, Facebook Messenger etc.

Difficulties during distance learning

During the period when distance learning began for all students due to COVID-19 epidemic, we started to notice an increase in a variety of issues when dealing with our students, as we were in daily contact with them:

1. The general knowledge of students during COVID-19 declined, as did their motivation for school and studying. Being asked about the reason for the decline in their general knowledge, students explained that they lost motivation for school due to distance learning. They said that often their teachers didn’t seem to have a clue of how much is enough when it came to assignments submitted to them. In their opinion, teachers assigned way too much homework. As a result, they were often under severe pressure and sometimes they simply gave up because they weren’t able to do all the required tasks on time. Another reason for the decline in knowledge according to students was that distance learning was not as effective as learning directly in school, as students were much more focused during live classes. As for the third reason for the decline in knowledge, many students stated that they could not resist the use of social networks while working remotely and that social networks would directly affect their attention, dedication and concentration. The fourth reason they gave was the loss of motivation due to the lack of genuine social contacts with their peers, as learning in school also meant socializing with their classmates and friends.

2. Poorer grades compared to the period before COVID-19 – the decline in students’ general knowledge also meant poorer grades. However, as the students explained, despite the whole situation with the COVID-19 epidemic, teachers often didn’t demand less when it came to written and oral exams. However, the students’ grades were also poorer because most of the exams were not regular and the students ended up with too many exams at once.

3. Inability to do work experience, which caused additional frustrations and worries for students, as work experience is of key importance for vocational education students.

4. Occurrence of apathy and self-harming behavior in students

Students often had problems in relationships with family members, they missed the social contacts they had at school and at the hall of residence. Apathy among students remained present when students had already returned to the hall of residence. Students began to question the meaning of schooling, sometimes even the meaning of life. Many more problems of psychological origin were detected in students as opposed to the period before the outbreak of COVID-19. There was also an increase in self-harming behavior.

5. Due to all the measures to contain the spread of COVID-19 and due to a different way of life, the students shut themselves in. Therefore, educators made even more effort with regard to communication with our students, as we noticed that during COVID-19 students spent even more time on electronic devices and harmful social networks.

6. During COVID-19, students missed the freedom they had before.

Due to all the measures, students in the hall of residence socialized much less. The condition for participation in various free-time activities and projects in the hall was to comply with these measures. However, due to their nature, certain activities and projects of interest were no longer carried out.

In the following, we will describe 2 examples of good practice in regard to solving students’ difficulties during the COVID-19 epidemic.

1. PROBLEM: LEARNING DIFFICULTIES

Student attends the 2nd year of lower vocational education. He has a milder mental development disorder, which presupposes lower intellectual abilities. In addition, the student has an autism spectrum disorder, which brings additional challenges in life. Despite the provided working conditions, student didn’t participate in distance learning, and his lack of understanding of the new way of schooling and poor organizational skills only deepened his gaps in knowledge. Due to the autism spectrum disorder, the student is more introverted, so there is no peer or teacher to help him out with school. Due to unresponsiveness to distance learning, the educators in the hall were contacted by his school staff. Together with the hall’s counsellor who also offers additional professional help for the students, his educator then organized special ways of working with the student. They first focused on the strengths and weaknesses of the student and his prior knowledge in order to get to know him better and to identify his learning style. Furthermore, they focused on the organizational aspect (designing colored schedules, telephone reminders, etc.), which is very important for students with bad study habits. Learning assistance was provided to the student several times a week and for shorter periods of time due to shorter attention span of the student. The student’s performance improved with the help of the educator and he also needed less and less help. To a greater extent, he made up for the work that he missed earlier, got positive marks and successfully completed the school year.

2. PROBLEM: SELF-HARMING BEHAVIOR

During one of the virtual meetings with the students, the educator noticed in a video interview via Zoom that one of the students in his group had cuts on her hands. Since he did not want to expose the student in front of other students, he continued with the conversation as if nothing had happened. The next day, the educator contacted the student. They talked about different things as he didn’t want to confront her directly with what he saw, but he later mentioned to her that he noticed cuts on her hands in yesterday’s video interview with her. At first, the student did not want to talk about it, she visibly denied it and wanted to interrupt the conversation with excuses. However, the educator managed to keep the student on a video call and she revealed that she was experiencing distress. She said that she constantly quarreled with her parents at home, didn’t see her friends, that she had lost all motivation for school because teachers constantly assigned too much homework and that she no longer managed to get it done on time and didn’t care anymore if she failed at school. The educator then contacted the student’s class teacher to explain the whole situation and later had conversations with the school and hall counsellor and the parents. In agreement with her parents, the student began to visit a psychologist on a weekly basis. It was not just necessary, in fact, one of the cuts was so serious that the bleeding was barely stopped. Conversations helped ease her distress and stop her self-harming behavior. The student revealed the seriousness of the situation and admitted that the cuts were not always just an escape from reality and alleviation of distress, but that she was already thinking about suicide.

Conclusion

The work of an educator is not just about day care, as we often hear. In a way, the educator in the student hall of residence replaces the parent and thus takes full responsibility for the student. Being a good educator means and requires as much as being a good parent – it requires the right amount of just about everything.

A good educator is decisive enough, strict enough and at the same time indulgent enough, optimistic enough as well as pessimistic enough, firm enough in his views and empathetic enough. He represents authority and at the same time someone whom students can trust. In our hall of residence, we are most pleased that despite the many challenges posed by distance learning, more than 98% of students have successfully completed the school year 2020/2021 and both the students and their parents were grateful for our efforts. The data speaks for itself and shows the importance of the educator’s role in society in general and particularly during a difficult and stressful period, such as the period of COVID-19.

Reference list

1. Pšunder, M. (1998). Kaj bi učitelji in starši še lahko vedeli? Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
2. Rosić, V. (1996). Odgojno-obrazovni rad u učeničkom domu. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci – odsjek za pedagogiju.
3. Starkl, D. (1999). Priročnik za vzgojitelja v dijaškem domu. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Engleska kreativna radionica za darovite

Gracijela Orobabić

Sažetak

U okviru školskog Projekta za darovite OŠ Gornja Vežica u Rijeci učitelji entuzijasti te škole već nekoliko godina osmišljavaju i provode niz kreativnih radionica „Kako, zašto, može li?“ iz različitih područja za potencijalno darovite učenike mlađih razreda i na taj način potiču razvoj učeničkih raznovrsnih interesa.

Naglasak radionica je na razvoju vještina 21. stoljeća, razvoju komunikacijskih vještina, kritičkog mišljenja, poticanju kreativnosti kao i suradnje učenika različite dobi u istoj skupini. U ovom članku opisano je provođenje kreativne radionice iz engleskog jezika “Give Me a Clue“ koju je profesorica Gracijela Orobabić osmislila i provela sa skupinom potencijalno darovitih učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda.

Ključne riječi: kreativne radionice, daroviti učenici, razvoj vještina 21. stoljeća, suradnja, komunikacija, razvoj kritičkog mišljenja, IKT kompetencije

Uvod

Učiteljica engleskog jezika, profesorica Gracijela Orobabić, osmislila je i provela nekoliko kreativnih radionica za darovite učenike mlađih razreda OŠ Gornja Vežica u Rijeci u okviru školskog Projekta za darovite. U sklopu Projekta djeluje Program kreativnih radionica za darovite „Kako, zašto, može li“. Voditeljica Programa je školska psihologinja, prof. Tanja Tuhtan-Maras koja provodi sustavnu identifikaciju potencijalno darovitih, surađuje s Učiteljskim i Filozofskim fakultetom u Rijeci, osobito Odjelom za psihologiju, te izrađuje plan aktivnosti i radionica na školskoj razini surađujući s učiteljima koji osmišljavaju i izvode kreativne radionice.

Prošle školske godine profesorica Gracijela Orobabić osmislila je i održala radionicu na engleskom jeziku “Give Me a Clue“ za skupinu potencijalno darovitih učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda škole. Radionica je trajala 90 minuta. Cilj radionice bio je razvoj komunikacijskih kompetencija, vještine govorenja te čitanja i slušanja s razumijevanjem na engleskom jeziku, poticanje suradnje i kreativnosti, razvoj kritičkog mišljenja kao i IKT kompetencija.

Odgojno-obrazovni ishodi radionice su:

• govoriti na engleskom jeziku i opisivati kosu, oči i odjeću osobe (razvoj komunikacijskih kompetencija)
• igrati razne jezične igre u skupini i paru te graditi suradničke odnose
• igrati digitalne igre i razvijati IKT kompetencije
• kreirati igraće karte i njima igrati igru ”Clue” (poticanje i razvoj kreativnosti)

Tijek aktivnosti kreativne radionice

Učenici su podijeljeni u dvije skupine mješovite dobi. U početnoj aktivnosti „razbijanje leda“, koristeći se antistresnom lopticom, međusobno su se predstavili na engleskom jeziku dvjema kratkim rečenicama. Sljedeća grupna aktivnost kojom se potiče svijest o jedinstvu grupe i stvaranje svijesti o potrebi dogovorne timske suradnje, bila je izabrati boju koja će služiti kao ime tima. Ovo je valjalo učiniti jer je u radu korištena metoda igrifikacije, engl. gamification, što znači da su učenici u svakoj aktivnosti, uspješno dovršavajući zadatak, poštujući upute i pravila, skupljali bodove za svoj tim. Bodovi su se postupno dodavali i jasno vidjeli na ploči da bi timovi mogli pratiti svoj napredak. Svaki je učenik dobio popis riječi i izraza za opis kose, očiju i imenovanje odjeće na engleskom jeziku, kao i govorne modele, tzv. discussion starters, kojima su se mogli koristiti tijekom aktivnosti prema vlastitoj potrebi zato što su članovi tima različite dobi i različitih jezičnih kompetencija.

U prvoj aktivnosti svaki je tim dobio zadatak da opiše svoju kosu i oči, a zatim osobe na fotografijama projiciranim prezentacijom na pametnoj ploči. Nakon toga timovi su igrali digitalnu interaktivnu igru koju sam kreirala u digitalnom alatu Learningapps. Služeći se pametnom pločom i tako razvijajući svoje vještine korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije, u igri su čitali i slušali izraze na engleskom te morali odlučiti opisuju li oči ili kosu. Služeći se tehnikom „povuci i pusti“, na pametnoj su ploči trebali svrstati pojam u traženu kategoriju. Ova se aktivnost našim mladim talentima jako svidjela. Poveznica za ovu digitalnu igru https://learningapps.org/view8959329 objavljena je i na mrežnoj stranici škole. Svi učenici dobili su priliku igrati i osvojiti bodove za svoj tim.

Sljedeći je korak bila igra pogađanja. Obje skupine dobile su deset fotografija među kojima su odabrale jednu. Jedan je tim drugom postavljao pitanja da bi otkrio koju je fotografiju odabrao protivnički tim. U tijeku ove aktivnosti svaki je tim jednom mogao koristiti izraz “Give me a clue“ nakon čega bi mu drugi tim morao dati informaciju za uspješan nastavak igre pogađanja. Oba tima pokazala su pravi natjecateljski duh i osjećaj za fair play.

Slika 1. Pretty big green – eyes or hair?

U drugoj aktivnosti koristili su riječi za imenovanje odjeće igrajući na pametnoj ploči digitalnu interaktivnu igru povezivanja sličice i riječi i tako osvajali bodove. Igru se može naći na mrežnoj stranici škole, na poveznici: .https://learningapps.org/view8964230

Slika 2. Sneakers? A T-shirt? Shorts…?

U trećoj aktivnosti timovi su dobili sličice odjeće. Svaki je član trebao složiti modnu kombinaciju koju bi odjenuo u tri različite zadane situacije – odlazak na prijateljevu rođendansku proslavu, odlazak u kino s prijateljima i odlazak na svečanu obiteljsku večeru u poznati restoran. U skupini su dogovorno odlučili koja će tri člana govorno prezentirati po jednu kombinaciju i tako osvojiti bodove za svoj tim.

Slike 3 i 4 Slažemo modne kombinacije i izrađujemo igraće karte

Slijedeća je aktivnost bila kreativna izrada igraćih karata. Učenici su dobili crtež obrisa čovjeka, a trebali su nacrtati i obojiti kosu, oči i odjeću po želji te sve zalijepiti na kartončiće. Kreiranje likova omogućilo je svim učenicima da artikuliraju svoje ideje bez obzira na svoje jezične sposobnosti. Opisivali su likove slobodno i bilo je pravo zadovoljstvo slušati kako je govor slobodno tekao potaknut slikom. Svaki mali umjetnik trebao je napraviti dva jednaka lika te smo na taj način dobili dva jednaka seta igraćih karata kojima se mogu igrati različite igre, poput uparivanja karata, igre Memory i jezične igre pogađanja, što će u redovnoj nastavi i koristiti.

Timovi su nakon izrade karata igrali igru pogađanja zvanu “Clue“ u kojoj su i ovoga puta, ako se nađu u nepovoljnoj situaciji, jednom u tijeku igre mogli koristiti izraz “Give me a clue“ poput jockera. Odlično su se zabavili i, uz puno navijanja i smijeha, završili ovu posljednju aktivnost.

Nakon evaluacije radionice u kojoj su učenici izjavili da su aktivnosti bile izazovne, no ne preteške i da su im se najviše svidjele digitalne interaktivne igre, rad na pametnoj ploči, govorenje i igra kartama zasladili smo se keksima i bombonima, a grupna fotografija na kojoj mladi talenti ponosno pokazuju svoje kreativno izrađene karte, podsjećat će nas na vrlo korisnu i zabavnu jezičnu timsku suradnju u engleskoj radionici.

Slika 5. Zadovoljstvo na licima učenika i učiteljice nakon kreativne radionice

Zaključak

Razvoj komunikacijskih vještina, poticanje suradnje i kreativnosti te razvoj kritičkog mišljenja kao i IKT kompetencija učenika samo su neki od svakodnevnih mnogobrojnih poslova učitelja. Prepoznati posebne potreba darovitih učenika i sustavno raditi na zadovoljavanju tih potreba iznimno je važno.

Osmišljavanje i provođenje kreativnih radionica za darovite, zajednički dodatni rad učitelja i darovitih učenika zahtjevan je posao prepun izvrsnih izazova i zadovoljstva kako za učenika tako i za učitelja.

Učitelj bi trebao sustavno ohrabrivati i poticati razvoj učenikovih posebnosti te prihvaćati različitosti i jedinstvenosti svakog pojedinog učenika, osobito onih darovitih. Valjalo bi osvješćivati da je to pravi način pristupa zadovoljavanju posebnih potreba tih učenika što će dovesti do razvoja potencijala svakog darovitog učenika kao potpune ličnosti i zadovoljnog pojedinca.

eTwinning u strukovnom obrazovanju

Ivica Borić

Sažetak

Pandemija to jest nemogućnost putovanja i susreta u živo nam je pokazala svu važnost i potrebu online suradnje između škola. Brojni projekti započeti uživo mogli su se nastaviti jedino uz pomoć digitalnih alata. eTwinning virtualna zajednica europskih škola pokazala se idealnim mjestom i sigurnim okruženjem za suradnju i traženje novih partnera. Sve se više strukovnih škole odlučuje na realizaciju raznih vrsta međunarodnih projekta, pogotovo onih financiranih kroz projekt Erasums+ a alati koje nudi platforma eTwinning u realizaciji tih projekata mogu biti od velike pomoći. Ovaj rad prikazat će neke od mogućnosti korištenja eTwinninga u svrhu provođenja mobilnosti između strukovnih škola.

Ključne riječi: eTwinning, Erasmus+, strukovne škole, mobilnost .

1. eTwinning zajednica

ETwinning je jedna od aktivnosti programa Erasmus+ namijenjena međunarodnoj suradnji i usavršavanju odgojno-obrazovnih djelatnika od predškolskog obrazovanja do srednje škole. Ova zajednica koja promovira, nadzire i potpomaže virtualnu suradnju između obrazovnih institucija ima sve važniju ulogu u obrazovanju na području Europe. U vrijeme pandemije još je više do izražaja došla važnost ove zajednice. To nije posljedica samo privremene nemogućnosti putovanja, nego su izazovna vremena u kojima živimo pokazala da se ozbiljan i važan rad i suradnja mogu odvijati i virtualno. ETwinningu nastavnici i učenici pristupanju kroz internetski portal koji za upoznavanje i suradnju s kolegama iz europskih škola kroz različite oblike usavršavanja te rad na zajedničkim virtualnim projektima. [3]

Program ETwinning službeno je pokrenut u siječnju 2005. u Bruxellesu kao glavna aktivnost programa eLearning Europske komisije. ETwining bilježi značajan rast 2007. godine, kada je program integriran u program Comenius 2007.-2013., kojeg koordinira European Schoolnet. [1]

Učenici su za vrijeme pandemije mjesecima učili na daljinu. Brojni sastanci, konferencije održavani su virtualno, što je jasan znak da je poznavanje IKT alata korisno u svim područjima života. Prilikom procjene sposobnosti kandidata za određene poslove ili usmjeravanja nekoga na putu karijere, trebalo bi u obzir uzimati i mogućnosti razvoja digitalnih vještina koje mogu biti korisne u danom poslu.

ETwinning kao besplatna platforma za testiranje i korištenje različitih digitalnih alata koje mogu koristiti i učenici i nastavnici nudi priliku učenicima da za vrijeme školovanja steknu i usavrše digitalne vještine te na taj način postanu konkurentniji na tržištu rada.

2. eTwinning u strukovnom obrazovanju

Sve je veći broj strukovnih škola koji uključuju svoje učenike i nastavnike u Erasmus+ projekte s ciljem stjecanja vještina i znanja u inozemstvu. Dodatna vrijednost edukativnih putovanja je poboljšanje komunikacijskih vještina, mogućnost usporedbe radnih uvjeta u različitim zemljama i povećanje samostalnosti učenika. Obavljanje učeničke prakse u inozemstvu nerijetko organiziraju specijalizirane tvrtke. Njihova je zadaća pronaći odgovarajuće poslodavce, rezervirati smještaj, te osigurati turistički i kulturni program u slobodno vrijeme.

Ima li u toj priči mjesta i za eTwinning? Da, iako rijetke institucije iskorištavaju ovu priliku. Uspostavljanje suradnje sa strukovnom školom sličnog profila u drugoj zemlji može pomoći u organizaciji putovanja i povećati njihovu obrazovnu vrijednost. Strani partner uvelike olakšava organizaciju strukovnog osposobljavanja zahvaljujući svojim kontaktima na lokalnom tržištu rada, poznavanju obrazovnog sustava i iskustvu u pružanju praktične nastave za svoje učenike. [4]

Na eTwinning platformi registrirano je više od dvjesto tisuća škola, tako da sami pronalazak partnera ne bi trebao biti problem (iako proces može biti dugotrajan). ETwinning projekt može biti uvod u radnu praksu učenika u inozemstvu. Mobilnost koje je prije realizacije pripremana kroz suradnju u eTwinningu biti će prilagođena potrebama sudionika, te će doprinijeti i širenju njihovih profesionalnih horizonata. Ukoliko škola koristiti posredničke tvrtke, možete koristiti eTwinning za poboljšanje komunikacijskih vještina budućih sudionika mobilnosti. Projekt sa školom iz zemlje odredišta može se provesti nekoliko mjeseci prije planirane mobilnosti. Sudionici mobilnosti će upoznati lokalne uvjete života, tradiciju, povijest i običaje. To će osigurati da učenici i njihovi mentori budu dobro pripremljeni za mobilnost. ETwinning platforma također može biti korisna nakon završetka mobilnosti. Izvrsno je mjesto za razmjenu dojmova, iskustava, novih vještina (što je važno u kontekstu diseminacije rezultata i utječe na konačnu evaluaciju projekata).

Susreti s poduzećima i kontakti sa svijetom rada vrlo su važni elementi strukovnog obrazovanja i uključeni su u obrazovne sadržaje u svim fazama obrazovanja. Dijeljenje znanja i iskustva kroz eTwinning projekte to olakšava, a materijali izrađeni tijekom suradnje mogu biti od pomoći u školskoj praksi dugo nakon završetka projekta.

Nastavnicima u strukovnim školama poseban izazov predstavljaju stručni izrazi na stranom jeziku. Prilikom učenja jezika niti jedan nastavnik ne uči razliku između kutne brusilice i tračne brusilice, a ova vrsta rječnika može biti potrebna tijekom nastave u strukovnoj školi. Stupanje u kontakt s učiteljima iz druge zemlje koji bi mogli imati slične probleme i zajednički rad na eTwinning projektu olakšavaju nastavnicima jezika pripremu za nastavu. Sudjelovanje u takvim aktivnostima i kontakt s drugim eTwinnerima kreativniji je i učinkovitiji nego samo listanje po rječnicima. [2]

Tijekom nastave iz strukovnih predmeta učenici upoznaju rad i uporabu različitih uređaja i metoda rada u određenom području. Na temelju toga mogu pripremiti, na primjer, višejezične korisničke priručnike (u obliku prezentacija ili filmova) ili rječnike u relevantnom predmetnom području. Razmjena takvih materijala u eTwinning projektima može pridonijeti stvaranju baze podataka resursa korisnih u obrazovnoj praksi. Dodatna korist takve suradnje je značajno obogaćivanje rječnika učenika i nastavnika.

3. Korištenje eTwinning platforme u Erasmus + projektima

Mobilnost se ne odnosi samo na razmjene i tečajeve, posjete školama i stažiranje u inozemstvu. Projektne aktivnosti također uključuju pažljiv odabir projektnih partnera, pripremu, upravljanje te kontinuiranu i transparentnu komunikaciju, izradu strategije za diseminaciju rezultata i planiranje evaluacije ostvarenja ciljeva. Provedba ovih faza projekta omogućena je i zahvaljujući sigurnoj i besplatnoj digitalnoj platformi eTwinning. Platforma nudi značajne mogućnosti za planiranje, provedbu i širenje projekata međunarodne suradnje – kako onih koji se odvijaju online tako i onih koji uključuju studente i osoblje koji putuju u inozemstvo. [4]

Uz standardne eTwinning Live mrežne alate (koji omogućuju pregledavanje profila drugih korisnika ili traženje pojedinaca i institucija), vrijedi koristiti mogućnosti dizajnirane posebno za strukovne škole. Jedna od tih mogućnosti je partnerski forum Erasmus+ Partnerstva: 16-19, na kojem se redovito objavljuju novi prijedlozi suradnje – kako u općem tako i u strukovnom obrazovanju.

Tematske grupe na eTwinning Live-u preporučuju se kao alati za online sastanke i suradnju. Njihovi članovi uče jedni od drugih, a uspostavljena suradnja vrlo često nadilazi aktivnosti na internetu i rezultira provedbom drugih vrsta zajedničkih projekata. Strukovnim nastavnicima je korisna grupa Global Community of Practice – Vocational Education (VET). Osnovana i moderirana od strane Središnje službe za podršku eTwinninga, grupa okuplja nastavnike strukovnih škola koji razmjenjuju informacije o aktualnim projektima. Bez obzira pripremaju li se za projekt mobilnosti učenici ili školsko osoblje, suradnja se mora uspostaviti i pokrivati ​​teme kao što su dokumenti, zajednički akcijski planovi, propisi i prezentacije. TwinSpace kao jedan od eTwinning alata je idealan za to. Virtualna učionica omogućuje dijeljenje i pohranjivanje datoteka na sigurnom mjestu, raspravu na forumu i chatu, glasovanje, postavljanje kvizova, rasporede, videozapise i vanjske dokumente, kao i održavanje video konferencija. Koristeći IKT alate tijekom priprema za mobilnost, sudionici (ili budući sudionici) u Erasmus+ projektu povećavaju svoje digitalne kompetencije. TwinSpace je izvrstan alat za nastavak suradnje i dokumentiranje njezina napretka. TwinSpace platforma, koja omogućuje kreiranje učeničkih računa, sigurno je okruženje za online interakciju sudionika projekta (u eTwinningu to mogu biti samo nastavnici i učenici). Tijekom mobilnosti, TwinSpace može poslužiti kao virtualni repozitorij za suglasnosti, pravila i upute te kao siguran kanal komunikacije s projektnim partnerima (omogućuje videokonferencije, pohranu datoteka i učitavanje digitalnog materijala). [2]

Praćenje projektnih aktivnosti može se proširiti na zadatke na TwinSpaceu. Učenici mogu objavljivati izvještaje, bilješke, koristiti forum ili TwinBoard alat – interaktivnu ploču koja služi za učitavanje različitih vrsta materijala (npr. videa, slike, prezentacije, tekstovi). TwinSpace može pomoći i u uključivanju sudionika koji u datom trenutku nisu uključeni u mobilnost. Povratak s mobilnosti ne podrazumijeva završetak projektnih aktivnosti. Naprotiv, tada obično počinje intenzivan rad na širenju rezultata i donose se zaključci. Portal eTwinning omogućuje nastavak takvih aktivnosti i nakon službenog završetka Erasmus+ projekta. Odabrani dijelovi TwinSpacea mogu se javno objaviti, tako da zainteresirani mogu pristupiti materijalu koji je tamo objavljen bez potrebe prijave. Na taj se način rezultati projekta mogu širiti (na europskoj razini), dok su ostali elementi TwinSpacea dostupni samo prijavljenim korisnicima. Zbornici, materijali za učenje, video vodiči, kao i poveznice na članke ili informativne materijale o projektu objavljene na društvenim mrežama idealni su za objavljivanje na platformi. Projektna grupa može koristiti eTwinning platformu za nastavak suradnje i ostati u kontaktu. Također mogu pozvati nove partnere sa sličnim interesima i potrebama, čime se osigurava održivost projekta i nakon prestanka njegovog financiranja. [2]

4. Zaključak

eTwinning platforma kao besplatno i sigurno okruženje za suradnju između škola nudi mogućnost ne samo realizacije online projekta nego i realizaciju brojnih aktivnosti vezanih za mobilnost. Strukovnim školama je mobilnost nastavnika i učenika izuzetno bitna, a posebno u vidu pripreme učenika za tržište rada. Priprema suradnje, traženje pouzdanih partnera, komunikacija sa stranim partnerima, evaluacija mobilnosti su aktivnosti koje se vrlo uspješno mogu realizirati kroz eTwinning alate poput Twinspace-a.

5. Literatura

[1] Crişan, G. I., The impact of teachers’ Participation in eTwinning, Acta Didactica Napocensia, 2013., (6), 4, 19.-29.
[2] FRSE Publications (2021) Vocational Education and Training with eTwinning, Analyses and inspiration from Polish schools
[3] https://www.etwinning.hr/hr/sadrzaj/sto-je-etwinning/sto-je-etwinning/ (19.4.2022.)

[4] https://erasmus-plus.ec.europa.eu/sites/default/files/2021-11/2022-erasmusplus-programme-guide_hr.pdf (21.4.2022.)

„Čarobna formula“

za uvođenje promjena

Zašto je Erasmus+ projekt u OŠ Matije Gupca Gornja Stubica bio poseban?

Ines Krušelj-Vidas

Sažetak

U članku je opisano kako osobno iskustvo učitelja u provedbi STEAM nastavnog sata koje je upriličeno za sudionike međunarodne STEAMING konferencije i za zaposlenike OŠ Matije Gupca Gornja Stubica koja sudjeluje kao partner u trogodišnjem Erasmus+ STEAMING projektu djeluje kao katalizator promjena u školskoj nastavnoj praksi i primjenu STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke za učenike.

Ključne riječi: Erasmus+ projekt, STEAM, OŠ Matije Gupca Gornja Stubica, primjer dobre prakse.

Uza svu atraktivnost i brojne prednosti koje donosi uključivanje škole u Erasmus+ program uvijek postoje skeptici u zbornicama, uvijek su prisutni oni koji pronađu razloge za svoje neuključivanje (strani jezik, brojni privatni razlozi). U OŠ Matije Gupca Gornja Stubica, koja je uključena u STEAMING projekt, situacija je bila poprilično slična upravo opisanoj sve dok se 9.6.2022.g nije dogodila 11. sjednica Učiteljskog vijeća.

Projekt STEAMING kratica je za „STEAM: INternational Guidance to best practice“ (STEAM: međunarodne smjernice prema dobroj praksi) koji je započeo u rujnu 2019. godine kao kolaboracija 6 partnerskih institucija iz 5 europskih zemalja: Irske (Clare Education Centre iz Ennisa i STEAM department iz Mary Immaculate College iz Limericka), Hrvatske (OŠ Matije Gupca Gornja Stubica), Norveške (Luster komune), Portugala (Carlos Gargaté School Cluster Charneca de Caparica) i Grčke (The Directorate of Primary Education of Western Thessaloniki). Glavni koordinator je Clare Education Center iz irskog grada Ennisa.

Slika 1. Koordinator Ray McInerney i logo projekta

Najvažniji cilj projekta je identifikacija i analiza primjera dobre prakse u STEAM edukaciji u navedenih 5 zemalja. Svaka partnerska institucija kao jedan od zadataka dobila je izradu istraživanja u formi studije slučaja u kojoj odgovara na ključno pitanje “što djeluje, gdje, zašto i za koga“ u STEAM edukaciji. Rezultati i zaključci ovog projekta na jednom mjestu okupljaju paletu praktičnih proizvoda i resursa za obuku i podršku nastavnika, ravnatelja škola, savjetnika za obrazovanje, administratora i drugih odgovornih osoba u bilo kojoj europskoj zemlji: https://steamingproject.eu/.

Pandemijske godine primorale su partnere na intenzivniju online komunikaciju i osmišljavanje različitih online izazova s učenicima, a i cijelo to vrijeme učitelji gornjostubičke škole paralelno su izrađivali studiju slučaja u kojoj je fokus stavljen na to kako učitelji općenito razumijevaju STEAM kao pojam i koji je njihov odgovor na pitanje: što je STEAM obrazovanje?, ispitivanje stavova nastavnika o STEAM obrazovanju te analizu STEAM prakse i inovacije nastavnika; zatim iskustva učenika u STEAM obrazovanju i učinak STEAM obrazovanja na učenike. U okviru te studije željelo se postići da timsko planiranje i nastava nekoliko zajedničkih lekcija budu priprema za cjelokupni pristup integraciji STEAM-a u nastavnu praksu na razini cijele škole. Video o studiji slučaja u gornjostubičkoj školi prisutan je na poveznici: https://vimeo.com/718243593 , a ona je pokazala da se učitelji osjećaju premalo kompetentnima za primjenu STEAM pristupa u svakodnevnoj nastavi. „Nastavnici osjećaju nedostatak znanja u spajanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških sadržaja u jednu cjelinu, povezivanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških koncepata, davanju zadataka učenicima u kojima moraju primijeniti znanja iz različitih STEAM područja i podučavanju STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke. S druge strane, nema problema s njihovom sposobnošću motiviranja učenika da sami pronađu odgovore na svoja pitanja, potaknu učenike na kritičku analizu podataka, osiguraju ravnopravnu uključenost u timski rad i osiguraju da se učenici bave postavljenim zadatkom, a ne nečim drugim, vodeći učenike kroz dizajniranje istraživanja, mentorirajući učenike kroz sam proces istraživanja.“ Upravo navedena zainteresiranost i motiviranost učenika daje učiteljima nužan početni elan za izlazak iz njihove „zone komfora“, a da on ne bi ubrzo splasnuo, potrebna je: „sustavno vođena obuka i obrazovanje, podrška kolega i dijeljenje ideja izvan svoje škole i povezivanje sa suradnicima na međunarodnoj razini.“

U razbijanju svih predrasuda koje učitelji o STEAM pristupu imaju najučinkovitija metoda je osobno iskustvo u provedbi STEAM nastavnog sata. Na susretima projektnih partnerskih timova u Irskoj (od 11. do 15. studenog 2019.), Portugalu (od 7. do 11. ožujka 2022.) i Norveškoj (od 2. do 6. svibnja 2022.) sedmero članova hrvatskog STEAMING tima bilo je u prilici isprobati nekoliko takvih radionica pod vodstvom gospodina Michaela Brownea i premda su po povratku održali predavanja za članove Učiteljskog vijeća, nije postignut potreban efekt.

Slika 2. STEAMING strukturirani tečaj u Hrvatskoj

U tjednu od 6. do 10. lipnja 2022. članovi hrvatskog STEAMING organizirali su u Tuheljskim Toplicama petodnevni Erasmus+ STEAMING strukturirani tečaj s pozvanim predavačima iz inozemstva, ali i priznatim hrvatskim praktičarima iz hrvatskih i zagorskih škola. Osim aktivnosti u konferencijskoj atmosferi kao što su bili primjeri dobre prakse i prikazi uspješnih rješenja, ali i plodonosne debate o otvorenim pitanjima (poput evaluacije STEAM aktivnosti), u programu tečaja planiran je dolazak gostiju u gornjostubičku školu. Dolaskom karizmatičnog g. Brownea i skupine od 42 motiviranih učitelja iz 5 partnerskih zemalja u gornjostubičku školu stvorena je atmosfera u kojoj su na sjednici Učiteljskog vijeća u nevjerojatnoj kreativnoj gužvi od 80-ak učitelja podijeljenih u 11 multinacionalnih skupina svi sudjelovali u radionici: STEAM izazovu.

Slika 3. Plenarno predavanje g. Brownea

Konkretan primjer pokazuje da nisu potrebni nikakvi skupi materijali, a evo i navedenih zadataka (najvažnije je postaviti izazov bez ikakvih dodatnih uputa za realizaciju – sudionici sami moraju smisliti kako će riješiti problem): a)Dizajnirajte igračku koja mora biti ugodna oku i mora koristiti bilo pneumatičku bilo hidrauličnu snagu da bi radila ili b) Dizajnirajte most koji se može podignuti u zrak kako bi omogućio velikim brodovima da preplove ispod njega. Most mora uključivati „dvostruko podizanje” za koje se koristi hidraulična ili pneumatična snaga. Most se mora sagraditi u omjeru 1:200 tako da predstavlja most koji je 60m dug. Za kreiranje navedenih predmeta koristili su se vrlo jednostavni materijali: spojene šprice za kreiranje pneumatske ili hidrauličke snage, selotejp i vruće ljepilo, puno kartona i nekoliko malih kartonskih kutija, nešto papira A4 formata, 15 škara, malo vate, izbor šibica i štapića za lizalice, markeri i olovke za bojanje, plišana žica, 6 ili 7 lakih igračaka autića, ravnala od 30 cm ili 10 mjernih traka, kuhinjski papir, spajalice, nekoliko malih plastičnih boca, razne drugi predmeti koji se mogu koristiti za kreativno recikliranje.

Slika 4. STEAM radionica u tijeku

Bez obzira na činjenicu što je osobna reakcija nekih učitelja bila baš kao ona koju ponekad čuju od svojih učenika u razredu (Pa što će to meni u životu?, Uopće me ne interesira hidraulika niti pneumatika!, Kakve to veze ima s mojim predmetom?, Ja o tome nemam pojma, Ne znam kako ja mogu pridonijeti svojoj skupini), dogodila se čarolija i za nepuna 2 školska sata napravljano je 6 mostova na podizanje te 2 igračke i 3 čudovišta. Svi su se odlično zabavili, međusobno povezali, svatko je pronašao barem neki zadatak za sebe u svojoj grupi, shvatili da se mogu sporazumijevati i da engleski kao službeni jezik nije prepreka, zajedničko fotografiranje ispred uspješno obavljenog zadatka dokazivalo je ponos sudionika.

Slika 5. Sudionici radionice ponosni na svoj uradak

Na odrađenom primjeru svima je postalo jasno kako treba izgledati STEAM nastavni sat i mogli su povezati konkretno iskustvo s fazama provedbe sata koje im je g. Browne predstavio neposredno prije vježbe: započnite postavljanjem izazova – pritom dajte vrlo jasne, ali kratke upute; pripremite širok raspon jednostavnog i jeftinog materijala koji se može koristiti; podijelite razred u grupe od 4 do 6 učenika u grupi kako bi isplanirali načine rješavanja izazova – kreiranje plana je bitna faza; učitelj odobrava plan (nikad ne procjenjujući učenička rješenja, jednostavno pustiti učenike da rade prema planu) i učenici počinju raditi; dok đaci rade, učitelj kruži, uključuje se, postavlja pitanja, ohrabruje, ali NIKAD ne govori učenicima što da rade; nakon što su završili, učenici predstavljaju svoj uradak.

Slika 6. Sudionici projekta u Gornjoj Stubici

Općeniti je zaključak projektnih koordinatora i eksternog projektnog evaluatora koji je zajedno sa svim gostima bio prisutan na Sjednici Učiteljskog vijeća OŠ Matije Gupca da je navedeni događaj najplodonosnije utjecao kako na sudionike međunarodne STEAMING konferencije tako i na svih 40 učitelja članova kolektiva navedene škole.

Minecraft u nastavi Hrvatskoga jezika

Ivana Kolić

Sažetak

Minecraft svakako nije novost u digitalnom svijetu. Djeca, a i oni stariji, već desetljeće ulaze i otkrivaju svjetove u Minecraftu, ovo je koristan način za razvijanje znatiželje učenika te njegove kreativnosti, organizacijske i suradničke vještine, produktivnosti, aktivnosti. Digitalnu igru Minecraft svakako je moguće ukomponirati u nastavu Hrvatskog jezika. U ovome tekstu ukratko je prikazan primjer prakse korištenja Minecrafta u obradi lektire te tijekom uvježbavanja padeža.

Ključne riječi: Minecraft, hrvatski jezik, učenje i igra.

Uvod

U današnjem svijetu obasipani smo golemom količinom informacija. Svijet se rapidno mijenja, a samim time javljaju se i različiti oblici metoda poučavanja. Današnja generacija učenika ne prihvaća više samo korištenje olovki i papira, knjiga i bilježnica. Kao „urođenici“ digitalne tehnologije, naši učenici, zahtijevaju moderne metode poučavanja koje sadrže svu raskoš informacijsko komunikacijske tekovine. Jedan od vrlo popularnih oblika učenje svakako je igra. Igra je jedan od najlakših načina kako učenicima približiti teme. Dovitljiv nastavnik svakako će prigrliti prilikom kreiranja vlastite nastave i spomenutu igru Minecraft. Spoj igre i digitalizacije zapravo je svijet u kojem se naši učenici vrlo dobro snalaze. Štoviše, većina učenika su pravi stručnjaci u Minecraftu i vjerojatno će i oni vas poučiti nekim novim detaljima. U nastavi Hrvatskoga jezika navedena igra pokazala se kao odličan poticaj za kreativno razmišljanje i samu motivaciju za usvajanje teme sklonidbe imenica te obradu djela za cjelovito čitanje Kako je tata osvojio mamu Mire Gavrana.

Minecraft

Minecraft je jedna od popularnijih igara među učenicima. Podsjeća nas na Lego. Cilj igre je sakupiti alat, izgraditi blokovima sasvim novi svijet. U svome nastavnom satu koristila sam obrazovnu inačicu ove vrlo zanimljive igre odnosno Minecraft: Education Edition. Spomenuta verzija dostupna je svim korisnicima AAI računa (skole.hr), a može se preuzeti na ovoj stranici https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download. Naravno, kako biste bili što sigurniji prilikom ulaska u svijet Mincrafta, Microsoft nam nudi i razne tečajeve https://docs.microsoft.com/en-us/learn/modules/minecraft-intro-game-based-learning/?source=mec. Vrlo su korisni prilikom samog ulaska u svijet Minecrafta. O samom instaliranju te kako započeti sa svijetom Minecrafta podosta je pisano. (Lohajner, Sokol 2020)

U Minecraftu postoji nekoliko načina igranja, a to su Creative, Survival i Adventure. Prvotni je nešto sretniji odabir u svrhu nastave. Što se tiče uloge učenika koji sam im dodijelila je Operator uloga u kojoj oni imaju veću kontrolu u samom Minecraft svijetu koji odaberemo.

Minecraft u nastavi Hrvatskoga jezika

Dugo sam dvojila treba li ukomponirati Minecraft u nastavu ili ne. Proučavala sam tečajeve na Microsoftu Education Centru, YouTubu, čitala članke. No, ono što me svakako potaknulo jesu zapravo sami učenici. Često sam ih za vrijeme odmora zatekla kako igraju spomenutu igru. Zanimalo me što toliko odvlači njihovu pažnju. Kroz razgovor shvatila sam važnu ulogu ove igre u njihovim životima. Sami učenici će vam radosno objasniti pravila, kako se što može izvesti.

Minecraft i lektira

Prvi zadatak u kojem su se učenici trebali okušati u igranju Minecrafta jesu zadatci povezani s čitanjem djela za cjelovito čitanje Kako je tata osvojio mamu Mire Gavrana. Novi svijet nazvali smo jednostavno Kako je tata osvojio mamu. Svaki učenik ulazi u novi kreirani svijet. Nakon čitanja i sata razgovora o pročitanom djelu, učenici su dobili zadatak kreirati prizore iz djela (stan glavnoga lika, odlazak na Sljeme, ručak kod bake te ostale događaje). Drugim riječima, izrađujući scene u Minecraftu, pomoću kojih prepričavaju samo djelo. Pritom detaljno uređuju kuhinju (kreiraju kuhinju te ostale prostore i događaje kako je opisano u djelu). Praćenjem što rade, fasciniralo me koliku su važnost pridali najsitnijim detaljima. Ono što me posebice iznenadilo jest iznimno spretna podjela tko će što raditi, na koji način, a onima koji nisu koristili ovu igru objasnili su što trebaju raditi (vršnjačko učenje). Međusobno prepričavaju radnju djela tijekom razgovora. Na kraju je svaki učenik trebao prepričati svoj dio koji je napravio. U tom trenutku moglo se uočiti koji učenik je pažljivo čitao djelo, a koji tek sažetak. Kako se može uočiti, na ovaj način uvježbavalo se i prepričavanje.

Minecraft i sklonidba imenica

Promatrajući petaše kako pod odmorom neprestance i s velikim zanimanjem u odabranim grupama nešto grade, istražuju, međusobno koordiniraju i govore što tko treba napraviti kako bi njihov svijet funkcionirao, a padeži oduvijek učenicima zadaju probleme tijekom usvajanja, ovaj puta Minecraft je poslužio kao odličan pomoćni alat u uvježbavanju padeža. Kreiranje svijeta u kojem će glavnu ulogu imati padeži postaje nova zanimacija petaša. Zadatak kreiranja svijeta u Minecraftu ponuđena je pred kraj sata kao motivacija ponavljanja gradiva kod kuće. Odista, učenici, većina njih, pripremala se za sljedeći sat, ponavljali su padežna pitanja, pravila, a sve kako bi sljedeći sat stvorili što zanimljiviji Minecraft svijet padeža.

Pozitivno je što su sami kreirali ideju kako u njihovu igru uključiti padeže, tko će što raditi. Samoinicijativno (doduše ne svi, ali oni najbolji učenici) koristili su online gramatiku kako bi dolazili do pravila, zadataka. Na kraju satu, suradnički su vrednovali rad.

Istina, ne mogu tvrditi da su svi na zavidnoj razini ostvarili predviđene ishode, ali velika većina je to na lakši i njima prihvatljiviji način upravo jest. Na ovaj način, odnosno igrom, dolazi do aktivnog uključivanja učenika u proces poučavanja, a obuhvaća važne aspekte učenja (interakciju, poduzimanje rizika, prilagodbu, izazove, davanje tražene informacije te stavljanje te informacije u odgovarajući kontekst i situaciju. (Juul, 2003)

Zaključak

Sasvim je jasno kako kroz igru lakše učimo. Ona je zanimljiva i motivirajuća. Uvođenje igre u sustav poučavanja pozitivno djeluje kako je već navedeno na motiviranost i aktivnost učenika. Igra nam pomaže u održavanju koncentracije učenika s ciljem kako bi usvojili određenu informaciju. Drugim riječima, u suvremenoj nastavi, gdje učenik treba biti u središtu odgojno-obrazovnog procesa, igra potiče kreativnost, komunikaciju, samostalnost i kritičko promišljanje, a upravo sve to se ostvaruje pomoću Minecrafta.

Literatura

1. J. Blagus, G. Sokol (2020.). Minecraft priručnik za učenje programiranja, Školska knjiga, Zagreb
2. Gordana Lohajner i Gordana Sokol, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/11/30/ucimo-uz-pomoc-minecraft-svijeta/ (pristupano 1. 3. 2022.)
3. https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download (pristupano 1. 3. 2022.)
4. https://www.jesperjuul.net/text/gameplayerworld/ (pristupano 1. 3. 2022.)
5. https://ou-iet.cdn.prismic.io/ou-iet/ccc86d85-4101-4c12-aef3-26174411e489_innovating-pedagogy-2013.pdf (pristupano 1. 3. 2022.)

Slušam, pričam, razmišljam

Ivanica Beg i Petra Večerić

Sažetak

U članku  je opisan primjer dobre prakse kojim se željelo utjecati na povećanje aktivnog učenikovog rječnika čitajući bajke koje nisu lektirni naslovi Kurikuluma Hrvatskoga jezika. Provedeno je istraživanje čiji je cilj bio vidjeti utječe li čitanje bajki na bogaćenje rječnika učenika prvoga razreda te na koji način.

Ključne riječi: prvi razred, rječnik, bajka.

Uvod

Suradnja između učiteljica razredne nastave i stručne suradnice knjižničarke od presudne  je važnosti za poticaj i razvoj čitalačkih sposobnosti učenika prvoga razreda. Početkom formalnog školovanja učenici su posebno osjetljivi na poticaj i utjecaj iz okoline kojim im se približava slikovnica, priča ili bajka kao dobar temelj za razvoj čitalačkih vještina. Prema Bilić (2016) moguće je da se pojedine osobine neće moći više razviti ukoliko je poticaj zakasnio.

Promjena paradigme učenja u kojoj se važnost daje  ishodovnom  poučavanju otvorila je nove mogućnosti za suradnju knjižničarke i učiteljica. Osmišljeno formativno vrednovanje i odabir aktivnosti za ciljanu skupinu vezano je za ishode propisane kurikulumima.

Ideja

Ideja za  provedbu ovog  istraživanja nametnula se iz činjenice da  učitelji iz godine u godinu primjećuju oskudan svakodnevni govor  učenika prvoga razreda, smanjenu koncentraciju u rješavanju zadanih problema, teško zadržavanje fokusa na zadatku bez adekvatnog audio-vizualnog podražaja te brzo odustajanje od rješavanja problema što utječe na izgovor glasova te stvaranje konstrukcije rečenica u skladu s gramatikom i pravopisom hrvatskoga jezika.

Učenicima jednoga prvoga razreda jednom tjedno tijekom nastavne godine čitale su se bajke braće Grimm te ih se izložilo pojačanoj slušnoj percepciji, poticao se razvoj jezičnih i komunikacijskih vještina te razumijevanje i primjena riječi koje se spominju u bajkama, a koje učenici nisu aktivno koristili u svom rječniku prije samog čitanja.

Ishodi za rad na ovom istraživanju nalaze se u Kurikulumu Hrvatskoga jezika (OŠ HJ A1.2, OŠ HJ A1.5) i očekivanjima međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj (OSR A1.2 i OSR B1.2) te Učiti kako učiti (UKU A1.2 i UKU A1.3). Formativno vrednovanje imalo je  naglasak na samoregulaciji učenja i samoostvarenju učenika. Metode i aktivnosti su bile osmišljene posebno za svaki scenarij poučavanja uz zajedničku nit vodilju: procjena riječi učenici ne razumiju, učenici pokušavaju objasniti riječ na osnovu svog predznanja i prisjećanja, čitanje bajke, uočavanje nepoznatih riječi i njeno smještanje u kontekst, učeničko objašnjavanje riječi, davanje objašnjenja riječi iz Školskog rječnika, prepoznavanje riječi kroz osmišljenu didaktičku igru, proučavanje plakata s riječima i njihovim značenjima. Sadržaj za rad su bile bajke Jacoba i Wilhelma Grimma: Pepeljuga, Hrabri krojač, Mačak u čizmama, Palčić, Zlatna guska, Vuk i sedam kozlića, Bremenski gradski svirači, Ivica i Marica, Stoliću, prostri se. Evaluacija je provedena tijekom svibnja i lipnja upotrebljavanjem dostupnih besplatnih digitalnih alata te na osobnom izražavanju mišljenja učenika o ovoj aktivnosti tijekom godine.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je utvrditi utječe li čitanje Grimmovih bajki na primjenu novonaučenih riječi u svakodnevnom govoru, postaje li rječnik učenika bogatiji te koja je vrsta riječi najzastupljenija u govoru učenika prvoga razreda.

Metode rada

Uzorak istraživanja

Istraživanje je provedeno na uzorku od 38 učenika prvih razreda osnovne škole. Formirane su kontrolna (N=18) i eksperimentalna (N=20) skupina.

Mjerni instrumenti

Kao mjerni instrument korištena je slika kao poticaj za govorenje. Prvo mjerenje napravljeno je u rujnu, a drugo u lipnju na obje skupine u približno jednakim uvjetima.

Način provođenja istraživanja

Prije početka istraživanja, učenici kontrolne i eksperimentalne skupine dobili su sliku o kojoj su trebali govoriti jednu minutu. Mjerenje se provodilo individualno u školskoj knjižnici. Snimljeni su audio zapisi govorenja učenika. Tekstualni zapis služio je za daljnju analizu. Mjerio se broj izgovorenih riječi te se radila podjela tih riječi prema vrsti (imenice, glagoli, pridjevi).

S eksperimentalnom skupinom se jednom tjedno, od listopada do lipnja, radilo na postupnom  uvođenju nepoznatih riječi u rječnik učenika kroz čitanje i analizu  navedenih bajki (Slika 1). U kontrolnoj skupini tijekom školske godine nisu čitane prethodno navedene bajke braće Grimm.

Slika 1. Postupno uvođenje novih riječi u rječnik učenika.

Prije čitanja bajke, učenici su pokušavali objasniti zadane riječi. Nakon slušanja bajke, odnosno stavljanja tih riječi u kontekst, učenici su ponovno objašnjavali njihovo značenje i iskazivali njihovo razumijevanje. Uslijedila je primjena u kojoj su učenici osmišljavali rečenice o pročitanoj bajci koristeći zadane riječi. Analiza se provodila pomoću raznih didaktičkih materijala poput sličica i riječi koje su učenici trebali proučiti te pravilno spojiti. U sintezi su osmišljavali rečenice o svakodnevnim situacijama zasićene novonaučenim riječima. Vrednovanje, kao najviša razina, provodila se primjenom novonaučenih riječi u svakodnevnim situacijama u razredu.

Slika 2. Aktivnosti bogaćenja rječnika.

Rezultati

Tablica 1. Usporedba prosjeka riječi po učeniku u inicijalnom i finalnom mjerenjuBudući da između  izgovorenih riječi kod inicijalnog i finalnog mjerenja nema značajne razlike u obje skupine (Tablica 1), izmjerena je zastupljenost novonaučenih riječi kojima su učenici bili intenzivno izloženi tijekom školske godine u eksperimentalnoj skupini. Rezultati su vidljivi u Grafikonu 1.

Grafikon 1. Zastupljenost novonaučenih riječi

Trajna izloženost i primjena novonaučenih riječi rezultirala je povećanim korištenjem tih riječi u svakodnevnom rječniku učenika eksperimentalne skupine. Također, vidljivo je da se neke novonaučene riječi pojavljuju i kod kontrolne skupine. Možemo zaključiti da su se one pojavile spontano kroz rad na nastavnim sadržajima kroz godinu.

Grafikon 2. Zastupljenost vrsta riječi prilikom inicijalnog i finalnog mjerenja kod kontrolne skupine

Grafikon 3. Zastupljenost vrsta riječi prilikom inicijalnog i finalnog mjerenja kod eksperimentalne skupine.

Kod eksperimentalne skupine vidljiv je značajan porast uporabe imenica u svakodnevnom govoru te pad uporabe  glagola i pridjeva (Grafikon 3.).

Zaključak:  Izloženost eksperimentalne skupine povećanom broju novonaučenih riječi od kojih su većina imenice (Grafikon 4), rezultiralo je porastom zastupljenosti imenica u rječniku učenika eksperimentalne skupine u odnosu na kontrolnu skupinu.

Grafikon 4. Zastupljenost vrsta riječi među novonaučenim riječima

Usporedimo li zastupljenost vrsta novonaučenih riječi u rječniku učenika eksperimentalne skupine s obzirom na spol (Grafikon 5., Grafikon 6.), možemo vidjeti da su novonaučene riječi više zaživjele u rječniku dječaka u odnosu na rječnik djevojčica.

Grafikon 5. Zastupljenost vrsta novonaučenih riječi kod dječaka

Grafikon 6. Zastupljenost vrsta novonaučenih riječi kod djevojčica

Zaključak

Izloženost riječima koje nisu karakteristične za rječnik učenika prvoga razreda kroz čitanje bajki, utjecalo je na njihovo aktivno korištenje  u svakodnevnom govoru . Prema dobivenim rezultatima vidljivo je da je najzastupljenija vrsta riječi među novonaučenim riječima ona kojoj su učenici bili najviše izloženi – imenicama. U nastavku istraživanja trebalo bi učenike izložiti podjednakom broju različitih vrsta riječi te mjeriti prihvaćaju li ih učenici podjednako u svoj rječnik.

Prema rezultatima mjerenja, sam broj riječi kojima se učenici služe tijekom jednominutnog pričanja  nije  se povećao. Autorice istraživanja smatraju da mjerenje broja riječi unutar jedne minute nije stvarni pokazatelj bogatstva rječnika učenika. Rezultati bi bili relevantniji kada bi se učenicima omogućio vremenski period govorenja koji sami procjene kao potreban. Ta spoznaja bi trebala biti jedan od važnijih segmenata za nastavak ovoga istraživanja.

Literatura

1. Matijević, M., Bilić, V., Opić, S. (2016). Pedagogija za učitelje i nastavnike. Zagreb: Školska knjiga.
2. Braća Grimm (2005). Najljepše bajke. Zagreb: Znanje

Žene infuencerice

Karolina Borak

Sažetak

Ovogodišnje Dane medijske pismenosti dio učenika 6.b i 7.a razreda OŠ “Braća Seljan“ Karlovac obilježili su kao sastavni dio filmskog natječaja Influenceri i mi. Zadatak je bio izraditi kratak film u trajanju do 3 minute. Odgovor je trebao uključivati kako djeca i mladi doživljavaju youtubere i influencere na Instagramu, TikToku i drugim društvenim mrežama te utjecaj tih influencera na njih i njihove vršnjake. Koje pozitivne i negativne utjecaje prepoznaju, što im influenceri, koje prate, znače u životu, kako zamišljaju život influencera, bi li i sami željeli biti jedni od njih i kakve bi sadržaje tada stvarali…

Čim je objavljen natječaj za izradu filma, odlučili smo posjetiti izložbu Neustrašive žene – 100 žena koje su promijenile Hrvatsku koja je održana u Muzeju grada Jastrebarskog. Kolegica koja predaje Likovnu kulturu, Marija Škrtić Jurković, objeručke je prihvatila moju ideju i zajedno smo krenule u realizaciju. Kako je rok za predaju radova bio 15. travnja, odlučile smo cijeli mjesec posvetiti ženama influencericama. 5. svibnja, na sam Dana medijske pismenosti, održana je radionica s učenicima 7.a gdje je predstavljen filmski uradak njihovih vršnjaka.

Tako smo povezali Dan žena, ali i majčin dan koji se obilježava druge nedjelje u svibnju.

Ključni pojmovi: Dan medijske pismenosti, DMP, žene influenceri, influenceri.

Uvod

OŠ “Braća Seljan“ Karlovac čitav niz godina sudjeluje u raznim radionicama i aktivnostima obilježavajući Dane medijske pismenosti. Ma koliko pričali i istraživali o tome, influenceri su “noviji“ pojam. Ovogodišnji influenceri zaintrigirali su, kako učiteljice, tako i učenike i obogatili nas novim iskustvom. Ovakva vrsta korelacije predmeta dodatno je motivirala učenike da razvijaju korištenje svojih digitalnih kompetencija i IKT-a. Izradom filma pokazali su kreativnost, originalnost, logičko razmišljanje, ali i timski rad.

U uvodnom dijelu sata učenici su digitalnom alatu Mentimetar napisali koje su utjecajne žene u Hrvatskoj.

Središnji dio

Posjet izložbi

Na sam Dan žena, 8. ožujka 2022., otvorena je izložba Neustrašive žene – 100 žena koje su promijenile Hrvatsku. Jedan popodnevni izlet vlakom u Jastrebarsko pretvorio se u nezaboravno iskustvo. Posjetila se izložba, snimali kadrovi filma.

Slika 1. Neustrašive žene

Više o putujućoj izložbi saznali su na sljedećoj poveznici.

S učenicima je podijeljen Word dokument gdje je zadatak bio usporediti influencere nekada i danas.

Učenici su objasnili zašto su odabrali te osobe, čime su se bavile te kako su utjecale na druge osobe. To su upisali u dijeljeni Word dokument gdje je svatko opisao jednu ženu. Cilj je bio biti kreativan i ne ponavljati istu osobu. Tko su influenceri? Čime su se bavile/bave? Na koga osobito utječu?, bila su neka od pitanja koja su trebali istražiti na internetu te ih također zapisati u drugi stupac Word dokumenta.

Slika 2. Dijeljeni word dokument

https://tinyurl.com/2cxnaamv

Dragojla Jarnević – kostimirana tura, naziv je jedne od tematskih tura kroz grad Karlovac kojoj smo se i mi pridružili. Priča o Dragojli priča je o gorljivoj „domoljubki“, odvažnoj i samostalnoj ženi, prvoj hrvatskoj alpinistici, pionirki „prosvjete pučke“. Prošetati s  Dragojlom i njenim Dnevnikom, koji otkriva ne samo njena vrlo osobna i neposredna iskustva nego i otvara brojna društvena pitanja 19. stoljeća, bilo je vrlo zanimljivo i poučno. Saznati smo tko je bila naša prva karlovačka influencerica.

 Slika 3. Dragojla Jarnević

Zaključak

Učenici su zaključili da pojam influencer i nije tako “nov” te da su utjecajne osobe postojale i prije. Riječ “influencer” u engleskome jeziku općenito označuje osobu ili skupinu osoba koja ima kakav utjecaj. Učenici su uvidjeli kako su određene osobe utjecale nekad, a kako danas. Osobe poput Janice Kostelić svoj su utjecaj stekle upornošću, radom i trudom. Čitav niz godina zaista su pisale povijest. Današnje influencerice, poput Mimiermakeup, svoju su slavu stekle preko “noći” objavljujući svoje sadržaje na društvenoj mreži TikTok, a poznata je po svojim izvanrednim šminkama. Današnji influenceri imaju velik utjecaj na djecu i mlade zbog dostupnosti na društvenim mrežama. Uvidjeli su prednosti i nedostatke. Učenici su aktivno sudjelovali u samostalnom, ali i timskim radu te osvijestili da se samo radom i trudom uvijek postiže više. Interakcija učenika bila je pozitivna i motivirajuća, a uloga učitelja minimalna.

Prezentacijom filma Žene influencerice https://www.youtube.com/watch?v=uwX5gTYsnFg

objedinili smo pozitivne i negativne strane influencerica nekad i danas.

Literatura

1. https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2021/04/brosura-Influenceri-new.pdf Radni priručnik za nastavnike i roditelje učenika osnovnih i srednjih škola (Medijska pismenost, 2021.)
2. https://visitkarlovac.hr/besplatne-ture-subotom/ (Turistička zajednica grada Karlovca, 2022,)
3. https://tinyurl.com/2cxnaamv (K.Borak, 2022.)
4. https://www.youtube.com/watch?v=uwX5gTYsnFg (O Š“B.Seljan“ Karlovac, K.Borak, 2022.)
5. http://os-braca-seljan-ka.skole.hr/ (OŠ “B.Seljan“ Karlovac, K.Borak, 2022.)

Kreativnost i kritičko mišljenje

Kristina Vukošić Popov

Sažetak

Ključne kompetencije podrazumijevaju znanje, vještine i stavove koji su potrebni za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Uz osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, važne su i generičke ili tranzverzalne kompetencije. Kreativnost i kritičko mišljenje su neizostavne vještine svakog učenika 21. stoljeća.

Ključne riječi: kreativnost, kritičko mišljenje, kompetencije.

Abstract

Key competencies include the knowledge, skills and attitudes needed for personal fulfillment and development, employability, social inclusion and active citizenship.

In addition to the eight key competences for lifelong learning, generic or transversal competences are also important. Creativity and critical thinking are indispensable skills of every 21st century student.

Keywords: creativity, critical thinking, competencies.

1. Uvod

Uz osam ključnih kompetencija koje bi učenici trebali usvojiti tijekom školovanja (komuniciranje na materinskom jeziku, komuniciranje na stranom jeziku, matematička, znanstvena i tehnološka kompetencija; digitalna kompetencija; učenje kako učiti; socijalne i građanske kompetencije, osjećaj za inicijativu i poduzetništvo; kulturna svijest i izražavanje), postoje i druge kompetencije koje su važne ne samo za uspjeh u školi, već i za daljnje obrazovanje i uključivanje na tržište rada. Njih nazivamo generičkim ili tranzverzalnim kompetencijama i one uključuju sposobnost kritičkog mišljenja, preuzimanje inicijative, uporabu digitalnih alata, rješavanje problema i suradnički rad. U popularno nazvane „4 K kompetencije 21. stoljeća“ ubrajaju se kreativnost, komunikacija, kritičko mišljenje i suradnja.

Mišljenje je kompleksan mentalni psihološki proces, proces oblikovanja misli, intelektualni postupak zasnovan na iskustvu i znanju, njihovu kombiniranju i novom uobličavanju. Uključuje služenje različitim kognitivnim (spoznajnim) doživljajima : osjeti, percepcije, predodžbe, pamćenja, riječi, pojmovi, stavovi, itd.)

Kreativnost je mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova, rješenja ili poveznica između već postojećih ideja ili pojmova. Kreativnost uključuje kognitivne sposobnosti, osobne kvalitete i prethodna iskustva.

Važan je dio poduzetništva, ekonomije, građevinarstva, industrijskog dizajna, znanosti…

Kreativnost rezultira: stvaranjem ili predlaganjem nečeg djelomično ili sasvim novog; stvaranjem postojećeg predmeta s novim svojstvima ili karakteristikama; zamišljanjem novih mogućnosti koje još uvijek nitko nije osmislio; gledanjem ili izvođenjem nečeg na sasvim drugačiji način od onog načina koji se prije smatrao normalnim ili mogućim.

Kritičko mišljenje je utemeljeno na usvajanju novih znanja, analiziranju razlika i uspoređivanju različitih situacija, promatranju i zaključivanju o uzročno-posljedičnim vezama i izdvajanju ideja iz različitih promatranih situacija.

2. Vještina kritičkog mišljenja

Kritičko mišljenje spada u viši oblik mišljenja. Informacija je polazna točka mišljenja, a ne cilj učenja. Zahtijeva argumentaciju: tvrdnja, razlozi, dokazi, jamstvo.

Kritičko mišljenje sastoji se od četiri faze te počinje od faze promatranja (prepoznavanje, prisjećanje), zatim generaliziranja (pronalaženja obrazaca, klasifikacije, uspoređivanja, identificiranja važnih i nevažnih informacija). Sljedeća faza je stvaranje zaključka utemeljenih na obrascima koje uključuje pretpostavljanje i predviđanje. Na kraju je zaključivanje utemeljeno na promatranju (provjeravanje dosljednosti, prepoznavanje stereotipa, neutemeljenih pretpostavki, potvrđivanje zaključaka činjenicama).

Elementi kritičkog mišljenja:

1. Aktivno slušanje
2. Analiziranje uočenog (vrednovanje)
3. Uočavanje razloga (zašto, kako, gdje)
4. Zauzimanje stava
5. Argumentiranje stava

Uz razvoj vještine kritičkog razmišljanja uključuje se razvoj ostalih vještina:

1. Analiza – Sposobnost pažljivog ispitivanja (problema, skupa podataka, teksta,…) Postavljaju se promišljena pitanja. Podaci se analiziraju sljedećim postupcima: istraživanjem, tumačenjem, prosuđivanjem, ispitivanjem dokaza, prepoznavanjem obrazaca i skeptičnim razmišljanjem.

2. Komunikacija – Uključuje aktivno slušanje, procjenu, suradnju, objašnjavanje, interpersonalno komuniciranje, prezentaciju, timski rad, verbalnu komunikaciju te pisano komuniciranje.

3. Otvorenost – Uključuje odbacivanje pretpostavki ili prosudbi. Objektivno se analiziraju samo informacije koje se primaju. Uključuje raznolikost, pravednost, poniznost, inkluzivnost, objektivnost, promatranje i refleksiju.

4. Rješavanje problema – Uključuje analizu problema, generiranje i primjenu rješenja te procjenu plana uspjeha. Posebna pažnja pridaje se detaljima, pojašnjenje, odlučivanju. Procjena rezultata na temelju osnovanosti, prepoznavanju obrazaca, inovaciji.

5. Kreativnost – Uočavanje obrazaca u informacijama ili smišljanje rješenja na nov način. Uključuje fleksibilnost, konceptualizaciju, znatiželju, maštu, crtanje veza, zaključivanje, predviđanje, sintetiziranje, viziju.

3. Zaključak

Nastavnici trebaju što više i što češće upotrebljavati metode za razvoj kreativnosti i kritičkog mišljenja u nastavi. Trebaju prihvaćati raznovrsne ideje i mišljenja učenika, promicati aktivnu uključenost učenika u proces učenja, poticati učenike na komunikaciju i razmjenu ideja. Okruženje razmjene mišljenja treba biti sigurno, poticajno, produktivno i kolegijalno bez mogućnosti izrugivanja.

Učenici razvijaju svijest o vrijednosti svog mišljenja i ideja, razvijaju samopouzdanje i odgovori koje tražimo od učenika pokazuju što se najviše cijeni, aktivno se uključuju u proces učenja, slušaju s uvažavanjem raznovrsna mišljenja, raste odgovornost i entuzijazam, uče komunicirati i argumentirati svoj stav: spremni, izraziti svoj sud, ali i suzdržati se od njega. Međuovisnost razvijanja kreativnosti i kritičkog mišljenja vodi ka stvaranju vještina učenika koji je pripremljen za daljnje obrazovanje i za tržište rada.

Literatura

1. Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Udruga za razvoj visokog školstva Universitas, Rijeka.
2. https://education.ec.europa.eu/hr/preporuka-vijeca-o-kljucnim-kompetencijama-za-cjelozivotno-ucenje
3. https://www.igrajucirasti.ba/blog/kriticko-razmisljanje/

Uloga škole kod usvajanja vrijednosti

Marjanca Šoško

Sažetak

Čini se da je u današnjem svijetu odgoj djece važniji i izazovniji nego ikad. U svijetu punom opasnosti, negativnih informacija, novih virusa, maski… čini se da su ljudi udaljeniji nego ikad, ali imaju sve veću želju i potrebu da budu jedni uz druge. Odrasli se svakodnevno susreću s novim izazovima i novim mjerama što zasigurno osjećaju i naša djeca koja to ne znaju pretočiti u riječi pa nam pokazuju na različite načine. Ako već nismo, sada itekako moramo biti svjesni koliko važnu ulogu ima škola u odgoju djece i održavanju njihovog pozitivnog pogleda na svijet i povjerenja u njega. U školi nastojimo osigurati ugodno okruženje u kojem učenici stječu nova znanja i vještine, a istodobno im se pruža mogućnost opuštanja i razonode. Stoga u nastavu uvodimo razne aktivnosti i sudjelujemo u projektima koji potiču razvoj pozitivnih vrijednosti jer su one vrlo važne za pojedinca i društvo u cjelini.

Ključne riječi: vrijednosti, učenje s ciljem usvajanja vrijednosti, kulturna i prirodna baština mjesta, Rastuća knjiga, Šumska škola.

Uvod

Škola u kojoj predajem područna je, mala i ugodna, a nalazi se u idiličnoj sredini, okružena livadama i šumama. Za sebe smatramo da smo obitelj, a velika prednost male škole je što se svi poznajemo; učitelji poznaju svako dijete po imenu i primjećuju kad je ono sretno ili tužno, a učenici poznaju sve učitelje i znaju da smo tu za njih. Učitelji svake godine pomno planiraju obrazovne ciljeve koje žele postići kod učenika, no svjesni smo da su osim obrazovnih vrlo važni i odgojni ciljevi te se u obrazovni proces trudimo svakodnevno uključiti i odgoj – ponekad planirano, ponekad spontano, ovisno o situaciji koja se dogodi u učionici, hodniku ili izvan škole.

Stoga prije početka nove školske godine pažljivo biramo aktivnosti i projekte kojima ćemo nadopuniti i oplemeniti svoj rad s učenicima. Želimo da učenici osobno rastu i pritom nikad ne zaborave na svoje bližnje i zajednicu u kojoj žive te da osvijeste da je svaki član zajednice izuzetno važan dio zajedničkog mozaika.

Različitim aktivnostima razvijamo vrijednosti poput vršnjačke i međugeneracijske suradnje, solidarnosti, tolerancije, očuvanja prirodne i kulturne baštine, brige o prirodi… Stoga u našoj školi rado sudjelujemo u projektima koji jačaju te vrijednosti. Tako smo se uključili u sveslovenski projekt Rastuća knjiga, a vrijednost smo prepoznali i u projektima Dani europske kulturne baštine i Šumska škola. U nastavku ću opisati sudjelovanje u ovim projektima.

Projekt Rastuća knjiga – odgoj s ciljem usvajanja vrijednosti

U nastojanju da osnažimo vrijednosti, u matičnoj i područnoj školi odlučili smo se uključiti u sveslovenski projekt Rastuća knjiga koji se ubrzano širi i izvan granica naše zemlje. Ideja za projekt nastala je na prijelazu u novo tisućljeće kao zamisao i inicijativa za izgradnju slovenskog spomenika knjizi. Njezin idejni otac bivši je učenik naše matične škole, OŠ Šmihel Novo Mesto, dr. Janez Gabrijelčič. Zapisao je misao koja nas vodi kroz cijelu školsku godinu i kaže: „Neka ne prođe dan da ne učinimo nešto dobro za sebe, za svoje bližnje i za zajednicu.” Na početku provođenja projekta, u koji smo uključeni već šest godina, pozvali smo ga na predstavljanje i tada je zapalio iskru za širenje ideje i aktivno uključivanje svih zaposlenika. Stoga svake godine pomno planiramo aktivnosti kojima ostvarujemo jednu od glavnih ideja pokreta Rastuća knjiga, a to je promicanje knjige, čitanja i opće kulturnih vrijednosti koje omogućavaju osobni i kulturni rast, kako pojedinca, tako i društva u cjelini. Svake godine pomno planiramo svoje ciljeve i biramo aktivnosti kojima ćemo ostvariti zadano. Važno nam je u aktivnost uključiti i širu zajednicu te tako širiti vrijednosti i izvan škole. Ove školske godine odabrali smo temu Zdrav način života i postavili cilj da učenici osvijeste važnost prehrane i kretanja za zdravlje i vlastitu dobrobit. Budući da je epidemija jako negativno utjecala na naše zdravlje, svojim aktivnostima želimo dati pozitivan doprinos zdravom načinu života. Na kraju školske godine izdat ćemo knjižicu sa zdravim receptima i tjelesnim vježbama.

Svaki dan kad uđemo u naš obrazovni hram, naša djevojčica s knjigom podsjeti nas na sve navedene ciljeve i vrijednosti kojima treba težiti. Naime, ulaskom u projekt Rastuća knjiga raspisali smo likovni natječaj za učenike i obitelji na temu Djevojčica s knjigom, a potom je komisija odabrala najbolji rad. Taj nas rad u hodniku u predvorju odsad svako jutro podsjeća na važne vrijednosti, a naša djevojčica – kojoj smo po mjestu u kojem se nalazi naša škola dali ime Birčanka – svake godine poraste. Ispod nje stavimo postolje s tri bogate misli koje su doprinos članova naše zajednice (zaposlenika, učenika, roditelja ili mještana). Na kraju svake godine ponosno podignemo postolje ispod našeg kipa i sa zadovoljstvom utvrdimo da ulaganjem napora i ostvarivanjem zadanih ciljeva rastemo, povećavamo znanje i jačamo vrijednosti. Svojim djelovanjem i željom za izvrsnošću na svim područjima dokazujemo da odgovornim odnosom prema sebi i drugima, odnosom punim poštovanja, gradimo most dobrih odnosa u obitelji, školi i široj zajednici.

Slika 1. priredba povodom prve obljetnice Rastuće knjige OŠ Šmihel i Područne škole Birčna Vas

Projekt Dani europske kulturne baštine – vrijednosti za očuvanje naše baštine

U područnoj školi nastojimo povezati ciljeve projekta Rastuća knjiga s projektom Dani europske kulturne baštine, u koji smo uključeni već dugi niz godina, svjesni važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine našega kraja. Učenici s velikim zanimanjem otkrivaju znamenitosti u svojem kraju, uz pomoć roditelja, djedova, baka i ostalih mještana svake godine naučimo mnogo o baštini našega kraja, a učenici upoznaju koliko je važno sačuvati ovu bogatu riznicu za buduće generacije. Sve to uključujemo u naš obrazovni proces i vodimo brigu da učenici steknu znanja i vrijednosti za cijeli život koje će im omogućiti da cijene i poštuju prirodu, svoje bližnje i okruženje u kojem žive, a prije svega da budu zadovoljni onime što im je dano te da istodobno rastu. Tako smo upoznali i naučili narodne pjesme, plesove i igre, posjetili smo sekvoju koja raste u blizini naše škole, ruševine dvorca Ruperč Vrh, Uršenski beč – izvor vode u našemu mjestu, upoznali smo jela koja su pripremale naše bake i prabake… Svu ovu baštinu istražujemo s učenicima u suradnji s roditeljima, bakama, djedovima i mještanima, stvaramo na zadanu temu pa svoja saznanja i proizvode predstavljamo na priredbi za mještane. Znamenitosti potom svečano usvajamo i obećavamo da ćemo ih čuvati i posjećivati.

Slika 2. Igračke nekad – izrada lutaka od prirodnih materijala

Slika 3. Jela naših djedova i baka – pogača, žganci i kupus       Slika 4. Posjet sekvoji u blizini naše škole

Slika 5. Izložba na kraju projekta Zapjevajmo u novi dan (Dani europske kulturne baštine)

Šumska škola – priroda kao naša učiteljica i velika vrijednost

Priroda je naše bogatstvo i ljudi toga postaju sve više svjesni. Priroda je vrlo važna i za učenike, a učitelji imaju ključnu ulogu da u njima probude osjećaj za prirodu i približe im njezinu vrijednost. U prirodi se učenici opuštaju, skupljaju novu snagu i puno su spremniji za učenje pa se i naša škola uključila u projekt Šumska škola koji potiče učenje i kretanje u prirodi. Čitanje na otvorenom, gdje učenici pronalaze svoj kutak i mir, učenicima je, primjerice, mnogo privlačnije od čitanja u učionici i nikad ne traje predugo. Učenici su vrlo motivirani za učenje na otvorenom jer se ono odvija kroz pokret i igru pa bolje i brže zapamte sadržaj. Šuma nam omogućava međupredmetno povezivanje nastavnih sadržaja pa gotovo uvijek u njoj provodimo nekoliko sati. U šumi s učenicima možemo ostvariti ciljeve svih nastavnih predmeta, a aktivnosti prilagoditi radu u prirodi i tako učenje učiniti još privlačnijim.

Slika 6. Učenje u šumi – upoznavanje proljetnica

Slika 7. Učenje u šumi – šetnja i upoznavanje proljetnica    Slika 8. Učenje u šumi – učenje brojeva

Zaključak

Cilj nam je da učenici izrastu u samostalne, zadovoljne i odgovorne pojedince koji će imati osjećaj za bližnje, odgovoran odnos prema prirodi i našoj baštini. Vjerujem da će nam to uspjeti zahvaljujući svim aktivnostima, trudu i međusobnoj suradnji. Kao što u jednoj od misli za postolje kaže gospođa Mateja Petric: „Lakše ide ruku pod ruku. Zajedno možemo sve.”

Literatura

1. Institut za šumsku pedagogiju, Mreža šumskih vrtića i škola (8. 4. 2022), https://www.gozdna-pedagogika.si/mreza-gozdnih-vrtcev-in-sol/
2. Rastuća knjiga (8. 4. 2022), http://rastocaknjiga.si/
3. Zavod za zaštitu kulturne baštine, Dani europske kulturne baštine i Tjedan kulturne baštine (8. 4. 2022), https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd