Pogled u društvu Dabrića i Dabrova

Broj 86, studeni 2016.
ISSN 1848-2171

Početkom studenog je održano prvo međunarodno natjecanje Dabar u Hrvatskoj. Prošlo je godinu dana od kad sam poslala prvi mail na bebras.org i pitala kako se može Hrvatska uključiti među zemlje koje provode Bebras (Dabar). Gledajući unatrag, bio je to korak u nepoznato, ali s velikom željom da se jedan drugačiji pristup dovede u Hrvatsku, da i naši klinci imaju priliku rješavati logičke zavrzlame. Pokrenula sam ja, a onda sam uspjela zaraziti kolegice i kolege u školama i okupilo se nas šest, a onda još tridesetak i dogodilo se čudo – obrazovno naravno . Hvala svima!
Kad sam krenula sakupljati sva imena i ja sam se iznenadila koliko nas je bilo, a zaista svatko je dao svoj doprinos da Dabar uspješno krene u Hrvatskoj. Radili smo: prevođenje, objave zadataka na FB, prezentacije, odabirali i dodatno prilagođavali zadatke, sastavljali pitanja u Loomenu, slagali kolegije u Loomenu, pisali  i snimali upute za prijave, odgovarali na prijave, na pitanja, pomagali s ulogiravanjem i AAI, analizirali rezultate, računali postotke i prosjeke, prebrojavali imena, dizajnirali bedževe i diplome, pješke dodjeljivali bedževe za najboljih 10% i radili baš sve što je zatrebalo. EMINENT,

I sve je prošlo fantastično , a ostalo čitajte u članku – i to smo stigle napraviti. Kako je Dabar stigao u Hrvatsku i postao Loomen napisale su Darija Dasović Rakijašić, Sanda Šutalo, Sanja Pavlović Šijanović, Karolina Brleković, Vesna Tomić i Lidija Kralj.

Ana Jergović piše nam kako zagrebački MIOC potiče suvremeni pristup poučavanju matematike, novim kurikulumom fakultativne nastave matematike „Matematika između realnog i virtualnog“. Više…

EMINENT je konferencija koju svake godine organizira European Schoolnet kako bi predstavnici europskih ministarstava znanosti, obrazovanja i tehnologije, obrazovni stručnjaci i drugi važni dionici raspravljali o najnovijim trendovima u obrazovanju i tehnologiji. Tema ovogodišnje konferencije EMINENT 2016, održane od 16. -18. studenoga 2016. u Pragu, bila je digitalno građanstvo, a Hrvatsku je na njoj predstavljala Arjana Blažić. Više…

Tijekom prošle školske godine učenici 3.c razreda Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina, smjer ekonomist i profesor Statistike Branko Rumenović osmislili su i pokrenuli projekt pod nazivom „The population of my region“. Više…

Đurđa Petrović piše o suvremenom pristupu prirodoslovlju u OŠ Šećerana. Upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije ostvaren je nastavni sat u suradnji s doktoricom dentalne medicine, predavanje o zraku ostvareno u suradnji s Elektrotehničkim fakultetom u Osijeku, te video povezivanje matične i područnih škola na satima prirodoslovlja. Više…

I. OŠ Bjelovar provodi projekt „English Learning Friends“ za unaprjeđenje jezičnih kompetencija učenika, u sklopu kojeg su Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić boravile u Grčkoj na drugom transnacionalnom sastanku projektnih partnera iz sedam europskih osnovnih škola: iz Hrvatske, Poljske, Češke, Italije, Finske, Grčke i Turske. Više…

Europski tjedan programiranja ili skraćeno #codeEU pokrenuli su 2013. mladi savjetnici za Digitalnu agendu Europske komisije, a inicijativa i dalje raste. Naime prošle je godine više od pola milijuna ljudi sudjelovalo na gotovo 8000 događanja povezanih s programiranjem u 46 zemalja u Europi i šire. S obzirom da su i škole mogle organizirati događanja povezana s programiranjem u okviru izazova CodeWeek4All, učenici Gimnazije Vukovar odlučili su sudjelovati u novom izazovu. Kako su se snašli pročitajte u članku Sanje Pavlović Šijanović. Više…

Učiteljica Slađana Ninković boravila je u glavnom gradu Mađarske, Budimpešti od 29. rujna do 1. listopada 2016. godine gdje je sudjelovala na eTwinning kontaktnom seminaru za djelatnike vrtića i škola na temu „Kako osmisliti i provesti kvalitetan eTwinning projekt.“ Više…

Neće se svi učenici popeti po matematičkom drvetu do najtanje grančice niti će se spuštati do jezičnih dubina. Neki će preskakati obojena polja neki skakati u visinu po notnom zapisu. Naš posao učitelja nije naučiti ribe penjati po drvetu nego ih naučiti kako da uz prikladne asocijacije, muziku, slike, gibanje, podršku vršnjaka i igru usvoje ishode učenja na način koji njima najbolje dogovara. Pročitajte kako je Suzana Belušić olakšala put do znanja svojim učenicima kroz sudjelovanje i igru. Više…

Nadam se da ćete i ovaj mjesec uživati u čitanju, a za sljedeći broj napišite i vi nešto – sigurna sam da imate neku neispričanu priču iz vaše učionice

Do čitanja
Lidija Kralj

Dabar je došao u Hrvatsku i (p)ostao Loomen

Darija Dasović Rakijašić, Sanda Šutalo, Sanja Pavlović Šijanović, Karolina Brleković, Vesna Tomić i Lidija Kralj

Prvo međunarodno natjecanje Dabar održano je u Hrvatskoj u tjednu od 7. do 11. studenog 2016. Organizator natjecanja je udruga “Suradnici u učenju” uz podršku Hrvatskog saveza informatičara i Visokog učilišta Algebra, CARNeta i CROZ-a, te pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Međunarodna inicijativa Dabar (Bebras) promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i široj javnosti. Cilj natjecanja je pokazati da računalo nije samo igračka za društvene mreže i gledanje filmova, nego i izvor zanimljivih logičkih zadataka koji učenje i razvoj računalnog razmišljanja čine zanimljivijim i dinamičnijim. Dabar je osmišljen kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja.

Natjecanje je započelo 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2015. uključivalo je 55 zemalja i više od 1.000.000 sudionika.

U Hrvatskoj je natjecanje organizirano na CARNetovom sustavu Loomen, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr. Učenici su se natjecali u jednoj od pet kategorija:

• MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
• MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
• KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
• MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
• GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Neovisno o kategoriji, učenici su morali riješiti 15 izazovnih zadataka uz vremensko ograničenje od 45 minuta.

Da je Dabar više od natjecanja, pokazao je i broj prijavljenih škola i zainteresiranih učenika. Sudjelovalo je čak 209 škola, i 5927 sudionika, čime smo postali jedna od najuspješnijih zemalja u prvoj godini natjecanja (uz SAD, Rusiju i Njemačku). Ovogodišnje natjecanje Dabar obilježila je impozantna brojka od 5927 sudionika, a rezultati su više nego zadovoljavajući.

Od 255 učenika uključenih u kategoriju MikroDabar, najbolji rezultat je iznosio 14 bodova (od mogućih 15), odnosno 93.33% riješenosti. U kategoriji MiliDabar sudjelovalo je 773 učenika, a najbolji rezultat iznosio je 12.92 bodova, odnosno 86.13%. S obzirom da su ovo naši najmlađi sudionici (učenici razredne nastave) iznimno smo ponosni na angažman njihovih učiteljica i hrabrost učenika da se upuste u ovakvu vrstu izazova.

Učenici viših razreda OŠ pokazali su velik interes za ovo natjecanje. U kategoriji KiloDabar sudjelovalo 1982 učenika, a u kategoriji MegaDabar 1694 učenika. Najbolji rezultat u kategoriji KiloDabar iznosio je 12 bodova odnosno 80%, dok u kategoriji MegaDabar bilježimo najbolji rezultat, riješenost 100%. Najstarija kategorija, GigaDabar, imala je 960 učenika uz najbolji rezultat od 14 bodova, odnosno 93.33%.

Svi sudionici natjecanja zasluženo su dobili diplome za sudjelovanje i svoje prve bedževe u Loomenu. Oni najbolji (10% najboljih u svakoj kategoriji i svakom razredu) dobili su i diplome za izniman uspjeh na natjecanju i zlatni bedž.

U pozadini natjecanja bio je velik broj učitelja i nastavnika – volontera, koji su bili zaduženi za sve radnje kako bi samo natjecanje proteklo bez poteškoća. Njihov se posao sastojao od prevođenja, objave zadataka na društvenim mrežama, pripremanja prezentacija za nastavnike, odabira i dodatne prilagodbe zadataka, kreiranja kolegija u Loomenu, unosa pitanja u Loomenu, pisanja i snimanja uputa za prijave, odgovaranja na prijave, odgovaranja na pitanja, pružanja pomoći pri prijavi u Loomen, analiziranja rezultata, računanja postotaka i prosjeka, prebrojavanja imena, dizajniranja bedževa i diploma, ručne dodjele bedževa za najboljih 10%…. Zapravo, radilo se baš sve da natjecanje bude izazov svim sudionicima natjecanja i da svi budu zadovoljni svojim radom i rezultatima! Svi su oni nagrađeni bedžem s natpisom NajDabroUčitelj.

Još jednom zahvala učenicima, učiteljima, nastavnicima, suradnicima… svima koji su dali svoj doprinos da Dabar uspješno zaživi u Hrvatskoj.

Ukupan broj učenika i postotak učenika koji su točno riješili više od 30% testa.

 

Primjer najbolje rješenog zadatka iz kategorije MikroDabar  (62%)

Tko je najglasniji?
Koji je od četiri programa postavljen na najveću glasnoću?

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije MirkoDabar (7%)

Sakupljanje drva

Tijekom svog silaska s vrha planine, dabar Tezej prikuplja drva za svoj dom iz nekoliko stanica. Svaka stanica ima drugačiju količinu drva. Dok silazi on ne može početi ponovno penjanje. Staze sa stanicama drveta mogu se vidjeti na slici ispod.
Svaki krug je stanica, a broj u njemu predstavlja količinu drva koju Tezej može prikupiti. Koja je maksimalna ukupna količina drva koju dabar Tezej može prikupiti tijekom spuštanja?

Odaberite jedan odgovor:

1. 21
2. 20
3. 19
4. 18

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije MiliDabar (41%)

Bakino putovanje

Baka živi u kućici i svake subote posjećuje svoje unuke koji stanuju u jednom od mnogih stanova u zgradi.
Uvijek ide istim putem:

• Znamo da uvijek posjeti fitnes centar, a prije njega predahne na klupi ispod stabla.
• Dok sjedi na klupi jede rolice koje je prije kupila u pekarnici.
• Na putu nakon fitnes centra prolazi pokraj škole i tamo nudi voće djeci koja se igraju na školskom igralištu.
• Voće kupuje u trgovini koju posjećuje neposredno prije pekarnice.
• I da ne zaboravimo, na samom početku svog putovanja, nakon izlaska iz kućice uvijek pozdravi susjede.

Razmjesti mjesta koja baka posjećuje u pravilan redoslijed u skladu s pričom.

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije MiliDabar (10%)

Neonski natpis

Iznad ulaza u dabrovski restoran River se nalazi veliki svijetleći natpis. Boje se mijenjaju na sljedeći način: plava – crvena – žuta – plava. Dodatno, ako istovremeno tri susjedna slova zasvijetle plavom bojom, srednje slovo će postati crveno.
Trajanje pojedine boje je sljedeće:

• plava boja – 3 minute,
• crvena boja – 2 minute,
• žuta boja – 1 minutu.

Vlasnik restorana je natpis upalio u 18 sati i ovako je izgledao:

Kako izgleda natpis tijekom šeste minute nakon paljenja reklame?

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije KiloDabar (39 %)

Tajne poruke

Agenti Boris i Berta komuniciraju putem tajnih poruka. Boris je Berti želio poslati tajnu poruku: MEETBILLYBEAVERAT6
Napisanu poruku složio je u tablicu s četiri stupca te je u polja koja su ostala prazna upisao znak X.

Pomoću tablice zapisao je novu tajnu poruku, prateći redoslijed znakova u stupcima: BYVTEIBE6ELERXTLAAX
Berta je odgovorila Borisu koristeći istu metodu. Poslala mu je tajnu poruku: OIERKLTEILH!WBEX
Koju je poruku poslala Berta?

 

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije KiloDabar (2 %)

Ograda

Dabrić pokušava izraditi ogradu od papira kao što je prikazano na slici:

Da bi napravio ogradu kao na slici, prvo treba presaviti papir kao što je prikazano, a zatim škarama pažljivo izrezati oblik.

Koliko je presavijanja potrebno za zadanu ogradu?

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije MegaDabar  (73%)

Autobusna postaja

Kuće pet dabrova, označene likom dabra, raspoređene su  na sljedeći način:

Dabrovi žele postaviti autobusnu postaju na jednom od devet mjesta obilježenih plavim šesterokutom. Udaljenosti između šesterokuta prikazane su na slici. Prema odluci svih pet dabrova zbroj udaljenosti od njihove kuće do autobusnog stajališta mora biti što je moguće kraći. Ako mjesta obilježimo brojevima kao na slici, u pravokutnik predviđen za unos odgovora upiši broj mjesta na kojem treba napraviti autobusnu postaju.

 

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije MegaDabar (14%)

Neonski natpis

Iznad ulaza u dabrovski restoran River se nalazi veliki svijetleći natpis. Boje se mijenjaju na sljedeći način: plava – crvena – žuta – plava. Dodatno, ako istovremeno tri susjedna slova zasvijetle plavom bojom, srednje slovo će postati crveno.

Trajanje pojedine boje je sljedeće:

• plava boja – 3 minute,
• crvena boja – 2 minute,
• žuta boja – 1 minutu.

Vlasnik restorana je natpis upalio u 18 sati i ovako je izgledao:

Kako izgleda natpis tijekom šeste minute nakon paljenja reklame?

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije GigaDabar  (75%)

Dijeta

David je na šestodnevnoj dijeti. Svakoga dana može jesti samo jednu vrstu namirnice iz sljedeće liste: krumpir  , mrkvu  , ribu i  grašak .
Svaki dan određuje što će jesti prema sljedećim pravilima:

1. dva dana zaredom ne smije jesti istu vrstu hrane,
2. mrkvu mora jesti svaki treći dan počevši od trećeg dana,
3. ribu može jesti ako prethodni dan nije jeo krumpir.

Tablica prikazuje njegov plan prehrane u prethodna četiri dana:

Koju vrstu hrane David treba jesti 5. i 6. dan?

 

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije GigaDabar (14%)

Poštarov obilazak

Dabar Tomo je poštar koji svaki dan obilazi jedan dio grada. Svaka linija na slici predstavlja ulicu, a slova predstavljaju raskrižja. Tomo svaki dan kreće iz pošte, obilazi kuće u svim ulicama i vraća se u poštu.  Dabar Tomo kreće iz pošte (označene slovom P).

Koliko će najmanje ulica prehodati kako bi se vratio natrag do pošte, a da bi obišao sve kuće?

Svi rezultati i povratne informacije učenicima su dostupni u e-kolegiju Dabar, a za vježbanje i otkrivanje tajni Dabra na raspolaganju vam je e-kolegij PseudoDabar u kojem su objavljeni i zadatci s ovogodišnjeg natjecanja.

Možda sljedeće godine i vi osvojite zlatnog Dabra.

Dodatne informacije potražite na portalu ucitelji.hr ili mailom na urednistvo@ucitelji.hr

 

 

Zagrebački MIOC potiče suvremeni pristup poučavanju matematike

 

Ana Jergović

Novi kurikulum fakultativne nastave matematike bit će uskoro dostupan svim srednjim školama u RH na internetskoj stranici XV. gimnazije koja ga je razvijala u sklopu projekta „Matematika između realnog i virtualnog“.

Glavni cilj projekta „Matematika između realnog i virtualnog“ bio je osuvremeniti pristup poučavanju matematike novim kurikulumom za fakultativnu nastavu te razviti kapacitete za njegovu provedbu. Zagrebačka XV. gimnazija inicirala je projekt u partnerstvu sa XII. gimnazijom iz Zagreba, gimnazijom Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca i gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec. Partnerskim školama omogućena je kupnja grafičkih kalkulatora, računala i potrebnih softvera te je održana edukacija o upotrebi kupljene opreme. Projekt je trajao godinu dana, realiziran je uz potporu Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala u ukupnom iznosu od 1.016.019 kuna.

„Matematika između realnog i virtualnog“ okupila je 30 nastavnika matematike, fizike i informatike te školske pedagoge i psihologe koji su zajedničkim snagama izradili kurikulum fakultativne nastave matematike, četiri vježbenice i priručnik za nastavnike. Naglasak su stavili na drugačiji pristup nastavi kroz upotrebu tehnologije i poticanje učenika na samostalno istraživanje. Ukupno je objavljeno 70 materijala koji su već podijeljeni profesorima matematike u zagrebačkim gimnazijama, a uskoro će i sve škole u Republici Hrvatskoj moći pristupiti materijalima putem internetske stranice XV. gimnazije www.mioc.hr te ih koristiti u fakultativnoj, ali i u redovnoj nastavi matematike.

Vježbenice su podijeljene po temama; prve dvije teme obrađuju na suvremeni, drugačiji način gradivo redovne nastave matematike – Geometrija 1 i 2 te Funkcije 1 i 2. Međutim, teme iz druge dvije vježbenice – Matrice i vektori, modeliranje, statistika i vjerojatnost (vježbenica 3) te Financijska matematika, teorija grafova i optimizacija (vježbenica 4) su većim dijelom za mnoge gimnazijalce novi sadržaji. Urednice priručnika i vježbenica su profesorice XV. gimnazije Sanja Antoliš, Aneta Copić i Eva Špalj. Njih tri su ujedno i same napisale prijavu za čitav projekt te ga uspješno dovele do kraja kao koordinatorice projektnih aktivnosti. Prof. Špalj ističe i dojmove sa studijskog putovanja u njemački gradić Lahr: „Posebno me dojmila igrifikacija nastave te važnost koju pridaju kognitivnim razinama, a ne samo reprodukciji.“ Kaže da njemački nastavnici teže većoj aktivnosti učenika, puno se diskutira i raspravlja na nastavi, svi učenici su uključeni, a didaktički materijali za nastavnike su unaprijed dostupni.

Završna konferencija projekta „Matematika između realnog i virtualnog“ održana je 10. listopada u hotelu Westin u Zagrebu, a fakultativna nastava prema novom kurikulumu je krenula već ove školske godine. XV. gimnazija je i inače iznimno projektno aktivna: provode samostalni projekt za darovite učenike, sudjeluju u Erasmus projektima kao koordinatori ili partneri sa Sveučilištem. „Svaki projekt motivira na daljnje učenje i razvoj novih ideja, ali i potvrdu onog što radimo“, kaže ravnateljica Ljiljana Crnković i zahvaljuje partnerskim školama na sudjelovanju jer je njihov pristup radu i motivaciji učenika obogatio projekt.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost XV. gimnazije.

U potrazi za europskim digitalnim građanstvom EMINENT 2016

Arjana Blažić

EMINENT (Expert Meeting in Education Networking) je konferencija koju svake godine organizira European Schoolnet kako bi predstavnici europskih ministarstava znanosti, obrazovanja i tehnologije, obrazovni stručnjaci i drugi važni dionici raspravljali o najnovijim trendovima u obrazovanju i tehnologiji. Tema ovogodišnje konferencije EMINENT 2016, održane od 16. -18. studenoga 2016. u Pragu, bila je digitalno građanstvo.

Predstavnici europskih ministarstava prikazali su načine na koje se u njihovim zemljama potiče razvoj digitalnih vještina učitelja i učenika, kako se osnažuje digitalno građanstvo te kako se potiče sigurna i odgovorna uporaba interneta među djecom i mladima. Raspravljalo se o načinima na koje suradnja između raznih dionika može pridonijeti razvoju digitalnog građanstva te su predstavljeni brojni inovativni projekti kao što su eTwinning, I-LINC, ENABLE, FCL Regio i MENTEP.

Na ovoj konferenciji na visokom nivou ove sam godine i sama imala priliku aktivno sudjelovati. Naime, gđa Anne Gilleran, savjetnica za eTwinning pri European Schoolnetu, osobno me pozvala na konferenciju kako bih na okruglom stolu predstavnicima ministarstava iz raznih europskih zemalja prenijela svoja iskustva o poučavanju digitalnog građanstva. Na okruglom stolu su uz mene sudjelovali Patrizia Roma, profesorica iz Italije te troje studenata predstavnika I-LINC zajednice. Govorili smo o ulogama učenika i učitelja u poučavanju digitalnog građanstva, izazovima i preprekama na koje pritom nailazimo te načinima na koje ih možemo otkloniti. Predstavili smo eTwinning projekte koje provodimo s našim učenicima kako bismo ih povezali s njihovim vršnjacima i omogućili im da postanu digitalno kompetentni građani.

Posebno sam se osvrnula na najsuvremenije oblike stručnog usavršavanja za učitelje na eTwinningu. Ovakvi oblici cjeloživotnog učenja pomažu učiteljima da steknu nove vještine kako bi svoje učenike mogli pripremiti za uspješnu budućnost u svijetu punom tehnologije.

Bila mi je velika čast sudjelovati na okruglom stolu i na konferenciji. Upoznala sam mnoge predstavnike europskih ministarstava obrazovanja i saznala o brojnim inicijativama i projektima koje provode u svojim zemljama. Na žalost, na konferenciji nije bilo sudionika iz naših obrazovnih institucija. Hrvatska još uvijek nije članica European Schoolneta, no nadam se da će uskoro postati i da će i brojni hrvatski inovativni projekti biti predstavljeni na nekoj od slijedećih EMINENT konferencija.

Ovdje možete pogledati kratak pregled najzanimljivijih događanja s konferencije EMINENT 2016 “U potrazi za digitalnim građanstvom.

eTwinning projekt: Stanovništvo mojega kraja

Branko Rumenović

Tijekom školske godine 2015./2016., učenici 3.c razreda Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina, smjer ekonomist i profesor Statistike Branko Rumenović osmislili su i pokrenuli projekt pod nazivom „The population of my region“. Projekt je službeno započeo 1. prosinca 2015. godine, a u njemu osim učenika i nastavnika Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina sudjeluje i nekoliko škola iz Hrvatske i Europe. Riječ je o Projektu koji se odvija putem interneta, odnosno preko portala eTwinning.

Ovaj projekt je nastavak projekata vezanih uz statistiku u kojima se Gimnazija Bernardina Frankopana nalazila posljednjih godina. Tako je u školi 2013. godine proslavljena Međunarodna godina statistike. O tim aktivnostima, novinar Daniel Michaels piše članak u The Wall Street Jurnal. Promocija statistike u svakodnevnom životu nastavlja se kroz projekt The world of statistics i proslavu međunarodnog dana statistike.

Nositelji Projekta su profesor Branko Rumenović, koji je osmislio Projekt i profesorica Romunė Juknelienė koja je partnerica na europskoj razini. Ostali partneri su iz Hrvatske te su također uključeni u Projekt: Manuela Mihaljević Sabljak iz Gimnazije Bernardina Frankopana Ogulin, Bojan Grba iz Srednje škole Slunj. Profesori partneri iz Europe koji rade na Projektu su: Dilara Kurt iz Turske te Carcel Ana Maria iz Rumunjske. U Projekt su se uključili i drugi profesori iz Litve, Turske i ostalih zemalja koji na svoj način pružaju podršku Projektu.

Opis i radni postupak Projekta:

Ovim Projektom nastojalo se potaknuti učenike na istraživanje povijesti svojega kraja. U Projektu su prezentirani statistički podaci o broju stanovnika kraja tabelarnim i grafičkim prikazivanjem podataka. Isto tako, dao se pregled aktivnosti stanovništva. Na samom kraju su se izradili papirnati stanovnici koji su otputovati u mjesto iz kojeg dolaze škole partneri. Radni jezici projekta bili su hrvatski jezik i engleski jezik. Projekt je bio namijenjen učenicima od 12 do 18 godina.

Projekt obuhvaća četiri faze. Prvi faza služila je za predstavljanje i upoznavanje sudionika Projekta te za istraživanje povijesnih i geografskih karakteristika mjesta. Nakon što se provelo istraživanje uslijedila je izrada prezentacije i postavljanje na platformu eTwinninga.

U drugoj fazi učenici su provodili istraživanje o broju stanovnika u svojemu mjestu. Za istraživanje su koristili literaturu, internet te mrežne stranice Državnog zavoda za statistiku. Nakon istraživanja, učenici su prikazali podatke pomoću tabela te grafičkih prikaza. Na kraju su se rezultati prezentirali ostalim sudionicima pomoću eTwinning platforme.

U trećoj fazi učenici su provodili istraživanje o tome kojim su se poslovima ljudi bavili u povijesti, a čime se danas bave. U ovom dijelu učenici su koristili literaturu dostupnu u školskoj i gradskoj knjižnici. Učenici su tražili i stare fotografije stanovnika svojega kraja te izrađivali prezentaciju i video uradak koji su prezentirali ostalim sudionicima Projekta. U ovoj fazi uslijedila i izrada nekoliko figurica stanovnika koji će putovati Europom.

U četvrtoj fazi uslijedila je razmjena stanovnika, izrada video isječka o putovanju stanovnika te završetak Projekta.

Ciljevi Projekta:

• naučiti komunicirati sa svojim kolegama na način da slušaju jedni druge i prihvaćaju različito mišljenje te razvijaju kritičko mišljenje
• uvježbati javni nastup
• približiti učenicima statističke podatke
• potaknuti učenike na istraživanje o povijesti, broja stanovnika, aktivnostima stanovnika svojega kraja i promovirati statistiku u svakodnevnom životu
• prezentirati prikupljene podatke
• naučiti tabelarno i grafički prikazivati podatke vezane uz stanovništvo
• izraditi nekoliko figurica stanovnika

Rezultati

Materijali koji su nastali u ovom Projektu objavljeni su na mrežnim stranicama Projekta i Škole: oni mogu poslužiti kao motivacija ostalim partnerima i učenicima za korištenje raznih web alata u nastavi. Učenici i nastavnici uživali su u pozitivnom radnom okruženju i razmjeni informacija i iskustava.

Učenici iz Ogulina izradili su Logo projekta koji su prezentirali drugim učenicima iz Europe. Na eTwining platformu postavljeno je nekoliko video isječaka gradova iz kojih dolaze sudionici Projekta. Prema komentarima koje su video isječci dobili, vidi se da su učenici oduševljeni ljepotama navedenih gradova. Isto tako postavljene su brojne fotografije mjesta i ljudi koji su izazvali oduševljenje učenika. Učenici iz Ogulina izradili su i dvije Powerpoint prezentacije o Ogulinu i božićne čestitke koje su poslali svojim kolegama iz Europe. Slanjem brojnih fotografija, učenici su na najbolji način prezentirali Školu i Ogulin europskim gradovima. Učenici su na predmetu Statistika istražili broj stanovnika grada Ogulina, Općina Tounj i Josipdol od 1857. godine do danas. Rezultate su prikazali pomoću grafikona i tabela. Prikupljene podatke o aktivnosti stanovništva kroz povijest, stare fotografije učenici su prikazali u video isječku koji je također prezentiran na eTwinning platformi. Kao što je navedeno u posljednjoj fazi učenici su izrađivali papirnate figurice stanovnika ogulinskog kraja koje su poslali u škole partnera. U međuvremenu su u Ogulin stigli papirnati stanovnici iz Litve, Rumunjske i Turske. Na samom kraju izrađen je pano u školi. Projekt je prezentiran na sjednici Nastavničkog vijeća, mrežnim stranicama grada Ogulina, na radio postaji Ogulin te na predavanju Što nam mladi poručuju u organizaciji Savjeta mladih grada Ogulina. 23. rujna 2016. godine Projekt je dobio eTwinning Quality Label.

Učenici Gimnazije Bernardina Frankopana koji su sudjelovali u Projektu: Marino Boban, Nikolina Cvetković, Valentina Despot, Antonio Drašković, Patrik Kaldi, Ana-Marija Kiš, Andreja Kurelac, Danijela Mrgan, Dora Porubić, Mihael Porubić, Annamaria Prpić, Ivana Rendulić, Petra Višić, Petra Salopek, Josip Vučić, Katarina Vuković.

Učenici iz Ogulina imaju želju da svoje mjesto i stanovnike prezentiraju na najbolji mogući način ostalim kolegama iz Europe.

Suvremeni pristup prirodoslovlju

Đurđica Petrović

U OŠ Šećerana veliki dio sadržaja prirodoslovlja se poučavaju koristeći suvremenu

informacijsku tehnologiju. Takav način poučavanja istovremeno razvija nekoliko učeničkih vještina i kompetencija, ali i stavlja velike zahtjeve pred učitelje.

Mlađe generacije učitelja vrlo lako, može se reći i spontano, prihvaćaju i primjenjuju tehnologiju u svom radu. No, što je s učiteljima koji su tijekom svog dugog nastavnog staža nastavni proces temeljili na drugim principima? Kako promijeniti stav i odnos prema metodama, oblicima i nastavnim sredstvima koji više nisu jedino mogući? Njihovo mjesto preuzimaju strategije koje zahtijevaju tehnologijska znanja i vještine učitelja.

Današnje društvo znanja treba obrazovane pojedince koji mogu donositi kvalificirane odluke, koji će svojim vještinama i kompetencijama pridonijeti uspjehu i napretku društva. To i takvo društvo temelji se na brzom i velikom razvoju znanosti, ali i razvoju informatike koja od pojedinca traži i određene digitalne vještine i kompetencije. Poznato je da razvoj digitalnih znanja i vještina današnjeg djeteta započinje već u najranijem djetinjstvu. Današnja djeca tzv. digitalni urođenici, vrlo vješto i brzo ovladavaju osnovnim, a potom i drugim računalnim vještinama. Veliki broj djece već u svojim domovima usvajaju osnovni rad na računalu, koriste se podatcima i tragaju za informacijama. Sve to ide u prilog većoj upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije u usvajanju sadržaja prirodoslovlja. Ovakav pristup znanosti, njezinim osnovnim idejama, metodologiji, „proizvodnji“ znanja koje će učenici znati primijeniti u svakodnevnom životu, treba započeti već u mlađoj školskoj dobi.

Informacijsko-komunikacijska tehnologija u nastavi prirodoslovlja

Uvođenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavni proces škole pomažu svojim učenicima razviti digitalne kompetencije podučavajući ih od rane dobi. Primjena te tehnologije pridonosi kod učenika kritičko promišljanje i upravljanje svojim učenjem, samostalni i suradnički rad, traženje informacija i podrške kada je to potrebno i korištenje niza drugih mogućnosti koje im pružaju nove tehnologije. Na taj se način kvalitetnije i lakše provodi problemska, istraživačka, konstruktivistička i projektna nastava prirodoslovlja, a prirodoznanstveni sadržaji učenicima se čine izazovnijim i zanimljivijim. Aktivnim uključivanjem učenika u nastavni proces i koristeći suvremenu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju postavljaju se uvjeti za razvoj interesa, razumijevanje i stvaranje temelja dugoročnom znanju sadržajima prirodnih znanosti.

Važno je promicati prirodoslovnu kulturu, znanje i istraživanje. Upoznavati učenike sa znanstvenim postupcima, omogućiti učenicima shvaćanje primjene znanosti kroz kontakte s primijenjenom znanošću.

Informacijsko-komunikacijska tehnologija pomaže doći bliže tim ciljevima prirodoslovne nastave. Iz toga razloga u okviru cjeloživotnog stručnog usavršavanja učitelji razredne nastave trebaju razvijati znanja i vještine vezane za praktični rad i učenje kroz zaključivanje, podržavati znanstvene aktivnosti učenika, ali i informatički se obrazovati. Unazad nekoliko godina naš školski sustav doživljava promjene u smislu opremanja škola modernom, suvremenom informatičkom opremom.

Primjeri iz nastavne prakse

Na sljedećim se primjerima može vidjeti kako su učenici u našoj školi već od mlađeg školskog uzrasta zainteresirani za prirodu i društvo, te na koji način funkcionalnosti interaktivne ploče olakšavaju i osuvremenjuju nastavu.

Slika 1. Sudjelovanje znanstvenika ( ETFOS)

Suvremenim pristupom i upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije ostvaren je nastavni sat u suradnji s doktoricom dentalne medicine, predavanje o zraku ostvareno u suradnji s Elektrotehničkim fakultetom u Osijeku, te video povezivanje matične i područnih škola na satima prirodoslovlja.

Slika 2. Primjena videokonferencije u nastavi

Primjer 1.

Nastavni tema: Obnovljivi izvori energije (međupredmetna tema )
Nastavni predmet: Priroda i društvo
Razred: treći i četvrti / sedmi

Sedmi razred se nalazio u svojoj matičnoj školi, a treći i četvrti razred u područnoj školi.

Jedan od ciljeva ovoga nastavnog sata je bio popularizacija znanosti primjenom videokonferencija u nastavi, s ciljem preoblikovanja učeničkih predkoncepcija u znanstvene koncepte. Ovako oblikovani nastavni sat primjer je suvremenog pristupa nastavnom procesu. Suvremeni pristup se ogleda po tome što su izvođenjem pokusa učenici predmetne nastave, točnije sedmih razreda, podučavali učenike trećih i četvrtih razreda koji se do sada nisu susretali s fizikom i to putem videokonferencijske nastave koristeći web-kolaboracijski alat Adobe Connect Pro, a uz tehničku podršku Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet kao dijela aktivnosti europskog projekta Inspiring Science Education ( ISE ).

Na osnovi niza jednostavnih i zanimljivih pokusa učenika sedmih razreda iz nastavne cjeline Kruženje energije, učenici nižih razreda dobivaju bolju percepciju obnovljivih izvora energije i njihove uporabe u praksi. Popularizacija znanosti ostvarena je izravnim interaktivnim sudjelovanjem učenika, učitelja i škole.

Ovim metodama i uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije povezani su nastavni sadržaji vertikalnom korelacijom u okviru tema iz prirodoslovlja (u nižim razredima osnovne škole), te fizike (u višim razredima osnovne škole). Nastavni sadržaji se prezentiraju ciljano odabranim, jednostavnim i zanimljivim pokusima koji imaju veliku ulogu u identificiranju predkoncepata kod učenika. Promovira se vertikalna korelacija jer stariji učenici podučavaju mlađe i to sve putem umrežavanja škola i timskog rada. Time se eliminira prostorna prepreka, te se na različitim, udaljenim lokacijama izvršavaju zajedničke aktivnosti.

Ovakav pristup nastavi prirodoslovlja, poučavanje usmjereno na istraživački pristup primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije može se vrlo efikasno i jednostavno realizirati.

Primjer 2.

Nastavna tema: Uvjeti života ( zrak )
Nastavni predmet: Priroda i društvo
Razred: četvrti

Nastavni sat je ostvaren suradnjom sa znanstvenikom koji radi u Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. Videokonferencijskom vezom učenici su pratili predavanje profesora i aktivno sudjelovali svojim pitanjima. U okviru nastavnih sadržaj vezanih uz zrak učenici su saznali i mnogo drugih, zanimljivih činjenica o zraku, atmosferi i pojava vezanih za atmosferu. Zanimljivom i dinamičnom prezentacijom upoznali su dijelove atmosfere, gustoću zraka, pojavu duge i zrcaljenja na nebu. Učenicima su približene njima apstraktne pojave o kojima su samo čitali. Ostvarena je suradnja škole i visokoobrazovnih ustanova, suvremenom tehnologijom otklonili smo prostorne granice, te slikom i zvukom imali gosta u razredu.

Primjer 3.

Nastavna tema: Zdravlje ( Zdravstveni odgoj )
Nastavni predmet: Priroda i društvo/sat razrednika
Razred: prvi

U okviru nastavne teme vezane za zdravlje i kurikuluma zdravstvenog odgoja ostvaren je nastavni sat na temu Zdravlje i njega zuba. Sat je realiziran suradnjom škole i stomatologinje, a putem videokonferencijske veze. Održano je zanimljivo predavanje na kojem je istaknuta važnost redovitog odlaska stomatologu, održavanje higijene usne šupljine i zuba. Učenici su bez straha postavljali pitanja, igrali online igre vezane za temu. Suvremeni pristup ogleda se u upotrebi digitalnih materijala za uvježbavanje nastavnih sadržaja kao što su digitalna igra pravilnog pranja zuba, ali i drugačijoj suradnji škole i zdravstvene ustanove koja se temelji na informacijsko komunikacijskoj tehnologiji.

Zaključak

Suvremeni pristup nastavi prirodoslovlja uz upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije pruža velike mogućnosti vezane uz proces učenja i poučavanja. Ovakav pristup nastavnim sadržajima približava učenicima prirodoslovne pojmove i pojave, omogućava im da koristeći digitalnu tehnologiju te pojave doživljavaju kroz perspektivu njihove važnosti u svakodnevnom životu ili kroz njihova, često, zanimljiva i neobična svojstva. Time se postiže dvojak rezultat kako na području prirodoslovlja tako i posrednim djelovanjem na području primjene informacijskih tehnologija. Prednost upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi je u motiviranju učenika za primjenu tehnologije u svrhu učenja.

Obrazovni proces se mijenja i prilagođava zahtjevima modernog, razvijenog društva znanja, a time se i učitelj sam mora mijenjati.

Ne zaboravimo riječi velikog Ghandija:

„Ti moraš biti promjena koju želiš vidjeti u svijetu!“

Transnacionalni sastanak partnerskih škola Erasmus+ projekta

Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić

Protekli su mjesec, od 5. do 7. listopada 2016. godine, u sklopu Erasmus+ KA2 projekta „English Learning Friends“ u Aleksandroupolisu u Grčkoj boravile učiteljice I. osnovne škole Bjelovar mr. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, Helena Gustović Ljubić, učiteljica mentorica i Martina Supančić, učiteljica mentorica. Prisustvovale su drugom transnacionalnom sastanku projektnih partnera iz sedam europskih osnovnih škola: iz Hrvatske, Poljske, Češke, Italije, Finske, Grčke i Turske.

Cilj je projekta „English Learning Friends“ unaprjeđenje jezičnih kompetencija učenika, odnosno učenje engleskog jezika uz upotrebu suvremenih informacijsko – komunikacijskih tehnologija.

Projektom se žele unaprijediti i osnovne vještine učitelja koristeći inovativne metode podučavanja te utjecati na poboljšanje kvalitete poučavanja uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije.

Sastanak je održan u osnovnoj školi „1st Experimental Primary School of Alexandroupolis“ eksperimentalnoj školi koja u svoj nastavni rad uvodi nove metode poučavanja i učenja.

U školi su svi partneri dočekani srdačnom dobrodošlicom, prigodnim programom te mnoštvom grčkih specijaliteta.

Tijekom sastanka dogovorene su projektne aktievnosti tijekom druge godine projekta. Učiteljice I.osnovne škole Bjelovar održale su radionicu o upotrebi web alata potrebnih za realizaciju projektnih aktivnosti u tekućoj projektnoj godini. Svojim europskim kolegama predstavile su alate za izradu klasičnih i interaktivnih kvizova Qzzr, Socrative i Quizziz te alate za izradu postera: Canva, Fotor, Fotojet, JukeBox, PosterMyWall and Posterini.

Učitelji partnerskih škola prisustvovali su nastavi svojih grčkih kolegica i kolega tijekom koje su učili iz primjera dobre prakse. Tom su prilikom vidjeli sat robotike učitelja Christosa na kojem su učenici izrađivali, pokretali i upravljali samostalno izrađenim Lego modelom.

Prisustvovali su i satu njemačkog jezika učiteljice Valentine na kojemu su promatrali kako aktivno i svakodnevno koristi nove obrazovne tehnologije u svrhu podučavanja i učili temeljem njezina primjera. Učiteljica je upotrebom QR kodova nastavu individualizirala i omogućila svakom učeniku da usvaja, ponavlja i uvježbava nastavne sadržaje u skladu sa svojim mogućnostima. Na taj je način svoj nastavni sat i svoju nastavu individualizirala i prilagodila potrebama i mogućnostima učenika.

Europski tjedan programiranja u Gimnaziji Vukovar

Sanja Pavlović Šijanović

Europski tjedan programiranja ili skraćeno #codeEU pokrenuli su 2013. mladi savjetnici za Digitalnu agendu Europske komisije, a inicijativa i dalje raste. Naime prošle je godine više od pola milijuna ljudi sudjelovalo na gotovo 8000 događanja povezanih s programiranjem u 46 zemalja u Europi i šire. S obzirom da su i škole mogle organizirati događanja povezana s programiranjem u okviru izazova CodeWeek4All, učenici Gimnazije Vukovar odlučili su sudjelovati u novom izazovu. Učenjem programiranja djeca postaju mislioci, kreatori i inovatori koji svoje ideje i radove oživljavaju i realiziraju. Steve Jobs- poznati vizionar i jedan od osnivača tvrtke Apple u jednom je intervju-u izjavio: „Mislim da svi u zemlji moraju učiti programirati jer na taj način uče razmišljati“. Ono djeci daje samopouzdanje i vjeru kako mogu postati dizajneri i stvaratelji. S obzirom da su današnje generacije od malih nogu okružene tehnologijom, potrebno je iskoristiti njihov interes i podignuti razinu logičkog i apstraktnog razmišljanja, a učenje programskih jezika i programiranja upravo je idealna platforma za ostvarenje toga cilja. Uz sve navedeno, neosporna je činjenica da se stjecanje informatičkih znanja smatra sjajnim ulaganjem u vlastitu budućnost jer se poslovi iz područja informacijskih tehnologija, uključujući programiranje, nameću kao poslovi budućnosti, a opće je poznata i činjenica da na tržištu rada postoji veliki nedostatak stručnjaka iz ovog područja. Zato i ne čudi veliki interes naših učenika da iskoriste svaku ponuđenu aktivnost u ovom području a time i uključivanje u ovaj događaj.

Nakon što smo donijeli odluku o sudjelovanju u Europskom tjednu programiranja, odabrali smo aktivnosti koje ćemo provoditi, i naše planirane događaje prijavili smo na http://events.codeweek.eu/add/. Ovisno o dobnim skupinama učenika i njihovim predznanjima pripremili smo radionice različitog karaktera. Radionice i predavanja obilježile su cijeli radni tjedan od subote 15. do petka 21. listopada. Učenici prvih razreda imali su zadatak izrađivati prigodne materijalne i digitalne plakate na temu Povijest programiranja i Europski tjedan programiranja, učenicima 2. razreda održana su prigodna teorijska predavanja vezana za izradu algoritama, dijagrama tijeka i psudokoda te radionice gdje su svoje algoritme praktično mogli isprobati u sučelju programskog jezika Python. Python je edukativan i metodičko- didaktički koncipiran programski jezik koji se može prilagoditi različitim uzrastima učenika. Omogućuje stjecanje znanja iz područja različitih (jednostavnih i složenih) programskih struktura tako da čini postupak učenja jasnijim i jednostavnijim. Učenici trećih razreda sudjelovali su u radionici u kojoj su putem Scratch-a stvarali igre, priče, animacije i druge interaktivne sadržaje dok su učenici četvrtih razreda rješavali složenije problemske zadatke u Pythonu. Interesantna je činjenica da su učenici svih dobnih skupina izrazili želju za kreiranjem vlastitih igara u Scratchu te njihovim dijeljenjem sa drugim sudionicima, što pokazuje da proces igrifikacije u nastavi svakako utječe motivirajuće na učenje, povećava interes, samostalnost, spremnost i sposobnost povezivanja a smanjuje strah od pogrešaka što omogućava svakom pojedinačno osobnu i samokritičnu kontrolu postignuća i napretka. Igrifikacija se tako pokazala kao izvrstan proces integriranja elemenata igre u kurikulum i integriranja umjetnosti i STEMa.

Svim ovim radionicama osnovna ideja bila je potaknuti djecu da istražuju, smišljaju i ostvaruju svoje zamisli, koje zatim mogu pokazati drugima putem interneta, usput usvajajući osnove programiranja, matematike, vizualnog i interaktivnog dizajna. Zajedničkim radom uspjeli smo programiranje učiniti transparentnijim, demistificirati povezane vještine i okupiti sve motivirane učenike u zajedničkom učenju.

Učenje programiranja daje mogućnosti iterativnog rješavanja problema i testiranja ideja koje olakšavaju shvaćanje i razumijevanje digitalnog svijeta koji nastanjujemo. Što više znamo, to je znatiželja i želja za prakticiranjem sve veća. Tako je i Alessandro Bogliolo, koordinator ambasadora tjedna programiranja izjavio: „Programiranjem se intuicija pretvara u rješenje, a ideja u inovaciju. Računalnim načinom razmišljanja oslobađa se stvaralački potencijal. Ovdje nije riječ o tehnologiji, već o osobnom osnaživanju.“

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

S obzirom na veliku znatiželju i interes za uključivanjem u ovaj događaj, prijavili smo se i na izazov http://codeweek.eu/codeweek4all/, pri čemu smo nakon online registracije dobili jedinstveni kod kojim smo se identificirali u svim organiziranim događanjima. U zadanom prijavnom obrascu iskazali smo ukupan broj učenika u samoj školi kako bi organizatori mogli sumirati sve sudionike događanja i na temelju izvješća o provedenim događanjima i broju uključenih sudionika donijeti odluku jesmo li zadovoljili uvjete za dobivanje Potvrde o izvrsnosti u programerskoj pismenosti (Certificate of Excellence in Coding Literacy).

S obzirom da je u Gimnaziji Vukovar tijekom Tjedna programiranja u svim provedenim aktivnostima sudjelovalo oko 200 učenika što je više od 50% stope sudjelovanja, naša je škola uspješno savladala zadani izazov i stoga vjerujemo da će nam na našu adresu stići i Potvrda o izvrsnosti u programerskoj pismenosti. Iznimno smo ponosni na ovo postignuće, dobro smo se zabavili, naigrali, pokazali da programiranje može biti puno više od samog programskog koda i zato nastavljamo dalje i to u još većem broju i sa novim znanjima, vještinama, sposobnostima i iskustvima kako bi bili što spremniji za nove izazove digitalnog doba.

Stručno usavršavanje u Budimpešti

Slađana Ninković

Učiteljica Slađana Ninković boravila je u glavnom gradu Mađarske, Budimpešti od 29. rujna do 1. listopada 2016. godine gdje je sudjelovala na eTwinning kontaktnom seminaru za djelatnike vrtića i škola na temu „Kako osmisliti i provesti kvalitetan eTwinning projekt.“

Na seminaru je sudjelovalo 46 sudionika iz 10 europskih zemalja. Hrvatsku je predstavljalo pet učiteljica čije je sudjelovanje financirano od strane Agencije za mobilnost i programe EU. Sudionici su birani prema kvaliteti napisane prijave u tiskanom i digitalnom obliku kroz koju su povezali temu seminara s idejama u budućim eTwinning projektima.

Seminar je bio organiziran u obliku predavanja i radionica, a službeni jezik bio je engleski. Predavači su bili eTwinning ambasadori i članovi Nacionalne službe za podršku eTwinningu iz Mađarske. Seminar je otvorio gospodin Sándor Brassói, dopredsjednik Ureda za obrazovanje. Dojmljivo i izuzetno zanimljivo predavanje o tehnološkim trendovima u obrazovanju održao je koordinator projekta udruge IT u Mađarskoj, Attila Fozo. O kroskurikularnim eTwinning projektima koje je provela sa svojim učenicima i projektnim partnerima iz drugih zemalja govorila je Katalin Kanozsay, profesorica španjolskog jezika.

Nakon predavanja, svi sudionici su sljedećeg dana sudjelovali u tri radionice od ponuđenih šest koje su pokrile teme poput:

• IKT alati u PBL-u,
• Digitalne LEGO priče,
• Radimo zajedno: Kako koristiti alate 21. stoljeća u obrazovanju,
• CreA(c)tivity,
• Jednostavni web 2.0 recepti,
• Edmodo – Kreirajmo online učionicu.

U svim je radionicama bilo potrebno aktivno sudjelovati, pokazati želju za učenjem i stvaranjem.

Osim predavanja i radionica za sudionike i predavače organiziran je obilazak glavnih povijesnih znamenitosti Budimpešte uz turističkog vodiča kako bi bolje upoznali povijest i kulturu zemlje domaćina te večera na brodu.

Zadnji su dan seminara tri mađarske eTwinning ambasadorice predstavile svoje eTwinning projekte: „Traveler classroom mascots“, „The book lovers“ i „C.L.I.L., Creating language innovative learning project“. Sudionici su imali priliku doznati više o primjerima dobre prakse, o načinima osmišljavanja eTwinning projekata te uvođenju inovacija u nastavu. Seminar je završio svečanom dodjelom nagrada mađarskim sudionicima eTwinning e3 projekta.

U vrlo radna tri dana sudionici su imali priliku predstaviti se jedni drugima, dogovoriti i osmisliti zajedničke eTwinning projekte s potencijalnim projektnim partnerima.

Svaki bi učitelj trebao otići na ovakav seminar u kojem može steći nova znanja, proširiti vidike i unaprijedi svoje poučavanje.

Sodelovanje in igra – pot do znanja

 

Suzana Belušić

V šoli učenci pridobivajo znanje na različnih področjih. Cilj sodobne šole pa ne sme biti le pridobivanje znanja – temveč učenje iz lastne aktivnosti in izkušenj, spodbujati mora kreativno razmišljanje in inovativnost, ter učence učiti medsebojnega sodelovanja, iskanja rešitev ter reševanja konfliktov. S sodelovalnim učenjem spodbujamo višje miselne procese, vzpodbujamo ustvarjalnost, oblikujemo nove ideje in izdelke ter razvijamo učenčevo odgovornost pri doseganju individualnih in skupinskih ciljev, saj je po Kaganu prav sodelovalno učenje, delo oz. učenje v majhnih skupinah, oblikovano tako, da vsak učenec doseže najboljši učinek pri lastnem učenju, pomaga pa tudi drugim, da dosežejo vsi kar najboljše rezultate (Peklaj, 2001). Živimo v času postavljanja norm in standardov. Že od rojstva nas družbeno okolje ocenjuje po določenih kriterijih in če jih ne dosegamo, nas družba obsoja in tudi izobči. Zato je sodelovalno učenje še toliko bolj pomembno. Skozi sodelovalno učenje se namreč izboljšajo medsebojni odnosi med učenci, ki so bolj razumevajoči, ki so pripravljeni sprejemati drugačna mnenja, razmišljanja, med seboj sodelovati, se spoznavati tudi ko ne delajo v skupinah sestavljenih po njihovih željah. Zaradi povečane notranje motivacije bolj aktivno sodelujejo pri pouku. Manj uspešni učenci pri delu v manjših skupinah izgubijo strah pred neznanjem in sodelovanjem v razredu, ker od sošolcev dobijo dodatno razlago in vzpodbude. Upešni učenci pa skozi takšno sodelovanje spoznajo manj uspešne sošolce in njihove dobre lastnosti, stkejo se prijateljske vezi, zmanjša se zbadanje in poniževanje kar pripelje do boljših odnosov med sošolci ter posledično boljše klime v razredu (Marentič Požarnik, 2000; Peklaj, 2001; Peklaj 2004).

V sebi nosimo toliko različnih sposobnosti. Nekatere so nadpovprečne, nekatere povprečne, nekatere pa popolnoma osnovne ali celo podpovprečne. Enake sposobnosti, ki jih današnja šola pričakuje in zahteva od vseh učencev prikazuje risba (Zavod Republike Slovenije za šolstvo, 2014), ki izhaja iz Einsteinovega citata da je lahko vsak genij, a če bi ribo ocenjenjevali po njeni sposobnosti plezanja po drevju, bi se celo življenje počutila neumno.

In če se mi, odrasli ljudje, pod pritiskom že ustaljenih družbenih pravil, pričakovanj in vzorcev občasno počutimo neumno, nesposobno, ne dovolj pametno ali dobro za določeno sredino, kako se potem počutijo otroci, ki nimajo toliko izkušenj, znanj, samozavesti?

Po spletu kroži videoposnetek ameriškega rapperja, producenta, pesnika, aktivista Richarda Williamsa z naslovom I Just Sued the School System – Pravkar sem tožil šolski sistem. Williams sicer prihaja iz drugega okolja, iz ZDA, prikaže pa kako so se stvari spremenile v zadnjem stoletju in kako je šola nekako ostala tam kjer je bila pred 150 leti. Favorizira finski šolski sistem – upravičeno, glede na njihove visoke dosežke v raziskavah PISA, kritizira neenakopravno zastopanost predmetov v šoli (zapostavljenost športa, glasbene in likovne umetnosti), apelira na učitelje naj ne ukalupljamo učence, naj jih z »ubijanjem« kreativnosti in individualnosti ne spreminjamo v robote, naj jih spodbujamo pri iskanju svojega talenta. Pravi, da je učitelje treba primerno plačati, jih spoštovati, jim zaupati in ne omejevati z načrti, ki jih pišejo tisti, ki niso preživeli v razredu niti dneva (Prince EA, 2016).

Šola bi morala biti interes celotne družbe, a vsi ne hodijo na izobraževanja in konference, zato je ta način obveščanja javnosti o nujnih spremembah zelo dobrodošel in po številu ogledov, všečkov in delitev sodeč zelo zanimiv in prepričljiv.

Tudi naša šola potrebuje korenite spremembe, saj stagniramo in s tem izgubljamo generacije. Spremeniti se mora šola in to tako, da bodo današnji učenci v njej pričeli razmišljati, prevzemati odgovornost za svoje delo in tako postali uspešni, ker so ti učenci naša prihodnost. Naj še omenim, da na Finskem otroci začnejo obiskovati šolo pri sedmih letih. A nismo mi, še ne tako dolgo nazaj, starostno mejo iz sedem prestavili na šest let?

Ob tej ribici, za katero želimo da pleza po drevju, takoj pomislim na svojo hčero. Nadarjeno dekle, navdušeno nad Korejo in Japonsko, s »čudnim« glasbenim okusom, s posluhom za jezike in literaturo, predvsem pa logik in matematik, ki ima to srečo, da ji učiteljica potem ko je nalogo rešila »napačno« da možnost, da razloži svojo rešitev, ki je sama ni niti predvidela. Pa bo v srednji šoli tudi tako? Na pogovorni uri je hčero v moji prisotnosti že opozorila, da se mora držati postopkov, da ne sme spuščati obravnavanih korakov, ker ji bodo odbijali točke. A ni rešena naloga dokaz da je spuščen korak opravila v »glavi«?

A na drevo ne spleže … nikoli ni. Tek in pohodi so zanjo kazen zaradi katerih resnično zboli, da niti ne govorim o gimnastičnih orodjih. Pa smo poskušali, jo spodbujali. A očitno je riba, saj je plavanje edini šport, ki ji je ljub, če ne vključuje skakanja na glavo.

A ko vstopim v razred v vlogi učiteljice, kjub zgoraj zapisanemu, vidim cilje, standarde znanja, učne načrte, ocene, opisnike ipd. Seveda smo omejeni, vezani na vse našteto, vsak se lahko vtikuje v našo avtonomnost in nam dirigira kaj je treba, kaj je prav in kaj narobe. Mi pa to avtonomnost bolj ali manj uspešno branimo. Pa prenehajmo s tem, vzamimo si ju, avtonomnost in spoštovanje, spoštovanje do učencev in sebe. Svet okoli nas se spreminja z veliko hitrostjo in kaj bo z našimi otroki, ki se še zmeraj izobražuje na zastareli način, ki ne daje pravih rezultatov (Rajović, 2015).

Moji učenci so otroci stari od 6 do 9 let in njihova osnovna potreba in tudi pravica je igra – sproščena, spontana in nevodena. Kadar jim to v razredu omogočim, in se hkrati sprašujem kje so rekreativni odmori, se ustvarjajo skupine s podobnimi interesi. Določijo si vloge, pravila, sodelujejo, uživajo, se igrajo in se učijo. Izkoristimo to njihovo igro, preoblikujmo jo v učenje skozi igro. Pripravimo učne igre za skupine in jim najprej omogočimo da skupine formirajo sami, da odnose iz »njihove« igre prenesejo v učno. Nato jih pomešajmo in jim dovolimo, da se učijo. Učijo sodelovanja, medsebojne pomoči, izražanja in sprejemanja različnih mnenj ter razmišljanj. »Ja, ampak mi moramo utrditi poštevanko,« boste rekli. Tudi jaz. Čez čas bo tudi znanje te zaradi izmenjave mnenj, asociacij, idej, lastne aktivnosti in tudi dobre klime v razredu boljše.

V 3. razredu sem imela deklico, ki si nikakor ni mogla zapomniti koliko je 6 x 8. Pri utrjevanju v dvojicah ji je sošolec razložil svoj način, svojo asociacijo. »6×8=? Ni problem. Tega si tudi jaz nisem zapomnil, potem pa sem ugotovil, da sta 6 in 8 sodi števili in če dodam število 4, ki je tudi sodo in dam 6 stran dobim 48.« Svojo razlago ji je še napisal: 6×8=468=48 in 6×8 res ni bil več problem.

Pri svojem delu sem ugotovila, da sem najmanj kreativna ravno pri faktografskih podatkih in učenju na pamet – posledično so tudi učenci. Pri ocenjevanju poštevanke v 3. razredu, sem opazila veliko stisko nekaterih učencev, ki se pod pritiskom niso spomnili rezultatov, glas jim je drhtel, roke so se jim tresle. Zato sem začela razmišljati o drugačnem načinu »drilanja« in ocenjevanja. Namesto, da bi bila šola igra, postaja šola prostor, kjer učenci že zgodaj kažejo znake stresa. Šola bi morala biti igra, saj se otroci skozi igro naučijo vse (Banjanac Lubej, 2013).

Tako je oživela moja ideja didaktičnih tabel iz študentskih dni. Učencem sem pri spoznavanju okolja predstavila dve tabli na temo promet in v nekaj dnevih so znali opisati in povedati pomen posameznih prometnih znakov ter našteti in razvrstiti opremo kolesa.

Zaradi dejanske potrebe po zanimivem didaktičnem pripomočku in na podlagi izkušenj, ki sem jih skozi poučevanje že pridobila, sem se tokrat bolj posvetila didaktičnemu kot izvedbenemu vidiku in sem pripravila preproste table za utrjevanje poštevanke.

Primer igre:

Na eni strani table so zapisani računi poštevanke, na drugi strani pa rezultati. Prvi učenec pove račun, drugi učenec, ki sedi na drugi strani table, poišče pravilen rezultat in ga označi tako, da skozi luknjico ob računu potisne čepek. Prvi učenec tako ve, če je sošolec odgovoril pravilno in mu da povratno informacijo. Sedaj je na vrsti drugi učenec, ki sošolcu pove rezultat, ta pa mora s čepkom označiti pravilen račun.

Pripravila sem tudi table za učence s težavami pri razumevanju poštevanke, kjer so bili računi ponazorjeni s slikovnim gradivom in računi seštevanja. Delo je potekalo večinoma v heterogenih, občasno tudi v homogenih dvojicah.

Kmalu so učenci začeli nizati ideje za nove table. Predstavila sem jim postopek izdelave, v katerem so se preizkusili. Risali so table, jih plastificiraci, zvijali čepke.

Nastale so table za geometrijske like in telesa, sopomenke, nadpomenke, podpomenke, vremenske znake, igre… Težave s stojali, na katera smo zaradi hišnikove zasedenosti čakali, so učenci hitro rešili z lego kockami.

Zaradi nedostopnosti plastifikatorja in luknjačev ter velikega števila idej so učenci iskali nove rešitve in načine kako bi lahko izdelali table popolnoma sami in takoj ko so dobili idejo. Zaradi visoke notranje motiviranosti in ker je zanje vse bila »le« igra, so jih tudi našli (lepljenje na karton, luknjanje s šestilom, risanje na trši šeleshamer …). Inovativni in kreativni pa niso bili le na področju izdelave, temveč tudi pri prilagajanju pravil. Table so bile sprva mišljene za dva, a so hitro oblikovali dvojice ali trojice na vsaki strani table in seveda tekmovali. Veliko čas sem namenila opazovanju učencev, jim pomagala ko so potrebovali pomoč, beležila opažanja in napredek, vodila sem skupno analizo in vrednotenje dela (Vodopivec, 2003). Spodbujala sem jih, da morajo svoje odgovore utemeljiti, da ima druga skupina možnost odgovora, če prva odgovora ne pozna ali odgovori narobe. Tekmovanje je ostalo, a takšno ki je spodbujalo medsebojno sodelovanje in učenje.

Utrjevanje snovi je postalo zabavno, znanje se je izboljšalo saj so po tablah posegali v odmorih in v podaljšanem bivanju. Zaradi medsebojnega sodelovanja in spoznavanja so se izboljšali odnosi med učenci, kar se je videlo tudi pri spontani igri, kjer so se skupinice oblikovale drugače in so bili sprejeti tudi tisti, ki so bili prej izločeni. Velik napredek je bil viden tudi pri ocenjevanju, ki je bilo izvedeno na podlagi opazovanja učencev med delom, saj so se učenci med učno igro znebili stresa in so bili uspešnejši.

Vsi učenci ne bodo plezali po matematičnem drevju do najtanjše vejice ali se potapljali v globine jezika. Nekateri bodo preskakovali polje barvnih min in morda skakali v višino po notnem zapisu. Naša naloga zagotovo ni učiti ribe plezati po drevju, temveč jih naučiti da lahko ob pravih asociacijah, ob glasbeni, slikovni, gibalni podpori, ob podpori vrstnikov in skozi igro tudi s plavanjem pod vodo usvojijo cilje predpisane z učnim načrtom, ki jim najbolj ne ležijo.

Literatura in viri:

1. Banjanac Lubej, S., 2013. Intervju z Rankom Rajovićem: Reproduktivno učenje je napaka ali kaj imata skupnega sipa in France Prešeren? [3. 10. 2016].
2. Holcer Brunauer, A., 2014. Formativno spremljanje znanja [3. 10. 2016].
3. Marentič Požarnik, B.: Psihologija učenja in pouka. Ljubljana, DZS, 2000.
4. Peklaj, C.: Sodelovalno učenje ali kdaj več glav več ve. Ljubljana, DZS, 2001.
5. Peklaj, C.: Tekmovanje, sodelovanje in individualno učenje ter razvoj različnih kompetenc. Vzgoja in izobraževanje, 2004, 35 (4), 4-12.
6. Prince EA, 2016. I Just Sued the School System [videoposnetek].  [3. 10. 2016].
7. Rajović, R.: Kako z igro razvijati miselni razvoj otroka. Ljubljana, MK, 2015.
8. Vodopivec, I.: Sodelovalno učenje v praksi. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, 2003.