Iako Hrvatska službeno ulazi u EU tek 1. srpnja, naši učitelji, nastavnici i učenici već nekoliko godina koriste mogućnosti Programa za cjeloživotno učenje donoseći primjere dobre prakse, međunarodne projekte i nova znanja iz različitih zemalja EU uspješno ih prilagođavajući domaćem kontekstu. Predlažemo da i vi zavirite na stranice Agencije za mobilnost i programe EU i otkrijete smjer profesionalnog razvoja taman po vašoj mjeri.
Međunarodni projekt „Be smart be safe“ o sigurnosti djece na internetu približno je na polovici realizacije, a nedavne aktivnosti odvijale su se na Cipru. O običajima, kulturi, sličnostima i razlikama te dodanim vrijednostima koje donose EU projekti piše nam Željka Marković-Bilić.Više…
Razumijete li bugarski, češki, slovački, slovenski ili poljski? Uključite li se u neki od slavenskih kontakt seminara vrlo brzo ćete početi razumijevati sve spomenute jezike te dogovoriti zajednički projekt. Kako, saznajte u članku Dubravke Granulić. Više…
U prošlom broju Pogleda mogli ste pročitati članak o korištenju Facebooka u nastavi povijesti, a u ovom broju nastavljamo sa zanimljivim pristupima toj nastavi. Miljenko Hajdarović donosi konkretan primjer o korištenju Pinteresta. Više…
Nataša Ljubić Klemše posjetila je Sofiju te sudjelovala na radionici profesionalnog usavršavanja „Dobra pedagoška praksa za razvoj ključnih kompetencija“. Više…
Učenjematematike mahanjem rukama može zvučati poprilično neobično sve dok ispred vas nije Kinect. Kako ga upotrijebiti za učenje matematike, otkrivaju nam Zvjezdana Martinec i Darko Rakić. Više…
Kako ćete najbolje naučiti strani jezik? Naravno, tako da otputujete u tu zemlju i koristite ga svakodnevno . Ako ste učitelj engleskog jezika možete za svoje jezično usavršavanje koristiti mogućnosti Comenius programa. Gdje i kako pročitajte u članku Silvije Avar. Više…
Alana Belaka zaintrigirala je knjiga „Svjetlost: Lijek budućnosti“ iz koje nam prenosi dojmove o povezanosti svjetlosti i obrazovanja. Više…
Pozivamo vas da se svojim radovima, predavanjima, nastavnim satima i obrazovnim sadržajima uključite u:
Nepuna dva mjeseca nakon putovanja u Švedsku, opet smo se našli na putu, ovaj put na suprotnoj strani Europe jer je odredište bio ciparski gradić Latsia, predgrađe Nikozije. Osim geografskog položaja, i puno je drugih stvari bilo potpuno drugačije od švedske avanture. Za početak, doputovali smo u kompletu – i sudionici i prtljaga . Dočekalo nas je toplo vrijeme, ne prevruće, i priroda koja izgleda poput našeg priobalja početkom kolovoza: prevladavajuća smeđe-zelena boja, palme razasute unaokolo, rascvjetani oleandri uzduž brze ceste.
Slika 1. Nikozija – očuvana zgrada iz razdoblja mletačke vladavine, 15. stoljeće
Slika 2. Detalj iz Nikozije: u očuvanim venecijanskim zidinama iz 15. stoljeća održavaju se izložbe i koncerti
Najviše od svega nas je zbunio promet jer Ciprani, koji su bili dugogodišnja engleska kolonija, voze krivom stranom ceste, s volanom na krivoj strani automobila. Osim prilaženja autu s krive strane, pravi nam je doživljaj bila vožnja kružnim tokovima, a od neprocjenjive vrijednosti savjet da pri prelaženju ceste posebno pazimo. Međutim, ukorijenjene navike gledanja lijevo i desno se teško mijenjaju pa ipak nismo imali nikakvih prometnih incidenata. Druga stvar na koju prije puta nismo mislili je oblik utičnica koje su isto britanske. Srećom pa i za tu situaciju postoje adapteri, ali i priručni savjeti koji uključuju olovku, no mi ih nismo ni pokušali primijeniti .
Učenici su bili smješteni u obiteljima učenika koji surađuju na projektu, a naši Velikobukovčani kod starih poznanika koje su u listopadu udomili u Hrvatskoj. Učitelji su pak boravili u studentskom domu/hotelu nasuprot nove zgrade Sveučilišta, a cjelodnevne aktivnosti kojima smo bili izloženi svih pet dana doprinijele su dobrom snu iako su oko nas stanovali studenti.
Slika 3. Sudionici projekta „Be smart, be safe“ ispred ulaza u školu
Školu koju smo posjetili, Gimnaziju Latsia, polazi gotovo 600 učenika u dobi od 12 do 15 godina. Ciparski školski sustav dijeli se na nekoliko kategorija: od 4. do 6. godine djeca obavezno polaze predškolu, od 6. do 12. godine polaze osnovnu školu, zatim od 12. do 15. gimnaziju nakon koje se odlučuju za tehnička/obrtnička zanimanja ili za društvena i taj dio traje do 18. godine. Nakon toga slijedi fakultet, ali dečki moraju najprije na dvije godine u vojsku. Dakle, gimnazije su svojevrsni opći prijelazni period nakon kojeg slijedi pravi odabir prema sposobnostima i rezultatima. Iako većina profesora s kojima smo razgovarali smatra takav sustav školovanja dobrim, ravnateljica je napomenula da je na takav način teško raditi jer u školu dolaze djeca s različitim predznanjem pa je učiteljima teško izbalansirati nastavu. Saznali smo i da puno učenika odlazi na studij izvan Cipra – u Grčku, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku.
Učitelji, s druge strane, svakih osam godina mijenjaju školu. Nakon što odrade sedam godina u jednoj školi, moraju tražiti premještaj pri čemu donekle mogu birati ili mogu ostati još godinu dana, ali ih tad Ministarstvo raspoređuje po svom rasporedu. Ukoliko su dosta udaljeni od mjesta stanovanja, dobivaju dodatne bodove što se poznaje na plaći, a ponekad se jednostavno presele.
Ciparsko Ministarstvo obrazovanja posebno boduje škole koje sudjeluju u nacionalnim i međunarodnim projektima pa gotovo svaka škola provodi neki projekt. Gimnazija Latsia trenutačno sudjeluje u dva međunarodna projekta i dva u kojima surađuju sa školama iz Grčke. U projekte su uključeni gotovo svi učitelji, a od velike su pomoći i roditelji koji na različite načine doprinose nesmetanom odvijanju projektnih aktivnosti (udomljavanje gostujućih učenika, pomoć u transportu, pripremanje hrane za goste…). Svi su izuzetno srdačni i voljni pomoći, pričljivi i zainteresirani za razgovor o zemljama iz kojih dolazimo. I svima je zajednička težnja da se gosti osjećaju dobrodošli.
Takav je pristup bio vidljiv od samog početka našeg druženja. Nakon priredbe dobrodošlice osjećali smo se polaskano vidjevši koliko su truda naši domaćini uložili u pripremljeni program. Svaki su nas dan iznenađivali nekom aktivnošću kojom su promovirali svoju zemlju, od dovođenja najpoznatijeg ciparskog chefa koji nam je spremao tradicionalno jelo, preko posjete crkvici Svetog Nikole iz 11. stoljeća, piknika u šumi platana do razgledavanja iskopina starih nekoliko tisuća godina, amfiteatra iz 3. stoljeća prije Krista i kupanju u moru. O svim aktivnostima možete čitati u knjižici koju su za sve sudionike pripremili naši domaćini.
Slika 4. Savršeno očuvani amfiteatar u Kourionu
Slika 5. Trenuci predaha
Ono zbog čega smo išli na Cipar, sudjelovanje u Comeniusovom projektu „Be smart, be safe“, odvijalo se u jutarnjim satima razdijeljeno na učenički i učiteljski dio. Učenici su sa sobom ponijeli mnoštvo materijala o dosadašnjim zajedničkim aktivnostima, ali i aktivnostima vezanim uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta te su pripremali članke za digitalni i tiskani časopis što će biti jedan od rezultata projekta. Surađivali su u radionici o e-sigurnosti i internetskoj etici te proveli po jedan sat na nastavi s ciparskim učenicima (na grčkom i starogrčkom ). Jedan dio prijepodneva imali su rezerviran i za kreativne
aktivnosti (sportska, dramska, plesna i radionica izrade grafita). Učitelji su završavali dogovore oko objavljivanja resursa o sigurnijem internetu koji će biti prevedeni na engleski jezik (kasnije i na jezike sudionika u projektu) te radili na izgledu i sadržajima interdisciplinarnog modula o sigurnosti na internetu.
Slika 6. Hrvatska ekipa ispred zida koji su ukrasili polaznici radionice izrade grafita – Hrvatska je Gabrijelinih ruku djelo (prva zdesna)
Prisjetimo se – na natječaju Agencije za mobilnost i programe EU-a OŠ Veliki Bukovec je dobila financijsku potporu za dvogodišnji Comeniusov projekt „Be smart, be safe“ u kojemu sudjeluju učenici iz Hrvatske, Francuske, Italije, Švedske i s Cipra.
U projekt je uključeno oko 1500 učenika starosti od 10 do 15 godina, njihovi učitelji, roditelji i članovi lokalne zajednice. Cilj je podići razinu osviještenosti učenika o negativnim i pozitivnim stranama korištenja interneta, osposobiti učenike da koriste internet na primjeren, odgovoran i siguran način, uvesti promjene u poučavanje o sigurnijem korištenju interneta u svim predmetima, osposobiti učenike za sudjelovanje u međunarodnim projektima te im omogućiti upoznavanje, komuniciranje i suradnju s vršnjacima iz različitih europskih zemalja.
Dosad su održane tri mobilnosti: domaćin prve je bila Hrvatska od 24. do 27. 10. 2012., od 23. do 28. ožujka 2013. smo bili u Švedskoj te od 13. do 18 svibnja na Cipru.
Slika 7. Vinko okružen curama
Financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autorice, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.
eTwinning Kontakt seminari su dizajnirani za traženje projektnih partnera.
Glavni cilj ovog kontakt seminara je okupiti sudionike iz svih slavenskih zemalja koje sudjeluju na portalu eTwinning, kako bi dogovorili projektne ideje na svojim materinskim jezicima.
U provedbi eTwinning projekata korisnici eTwinning portala najčešće koriste engleski kao radni jezik projekata što vrlo često može biti ograničenje edukatorima i nepremostiva prepreka za razvoj kreativnih ideja na međunarodnom nivou.
Kontakt seminari pružaju mogućnost razvoja suradnje s europskim kolegama iz slavenskih zemalja u slučaju da ne poznajete dobro strani jezik ili želite svoju ideju provesti na materinjem jeziku, a organizirani su za učitelje, nastavnike i profesore materinjeg jezika i školske knjižničare koji rade s učenicima u osnovnoj i srednjoj školi.
Još jedna dobra strana kontakt seminara je i način financiranja. Nakon poslane prijave, Agencija za mobilnost i programe EU odabire deset nastavnika kojima dodjeljuje financijsku potporu za putne troškove i kotizaciju. Kotizacija uključuje radne materijale, obroke i smještaj na bazi dva noćenja, a dnevnice se ne isplaćuju.
Tako je ove godine na Kontakt seminaru slavenskim država sudjelovalo šest nastavnika hrvatskog jezika i tri knjižničarke iz osnovnih i srednjih škola iz Republike Hrvatske.
Članovi hrvatskog tima na ovom Seminaru bile su knjižničarke Đurđica Krčmar Zalar, Ines Krušelj-Vidas i Kristina Ivošević te nastavnici hrvatskog jezika Diana Greblički-Miculinić, Jurica Vuco, Ivana Prakaturović, Ivan Galić, Sonja Latal i Dubravka Granulić. Kao podrška nacionalne službe iz Hrvatske bila je Ana Kunović, stručna savjetnica za Comenius pitanja.
U Ljubljani je u City hotelu od 11. do 13. travnja 2013. godine održan Kontakt seminar slavenskih zemalja na kojemu je sudjelovalo 56 sudionika iz Bugarske, Češke Republike, Poljske, Republike Hrvatske, Slovačke i Slovenije .
Program Seminara
U sadržajnom trodnevnom seminaru sudionici su od članova nacionalnih službi za podršku eTwinningu doznali o najnovijim programskim aktivnostima Comeniusa i eTwinninga plus, a tijekom drugog dana imali su prilike u petnaest minutnim prezentacijama vidjeti primjere dobre prakse svojih kolega: Nevenke Mandelj iz Slovenije, Denyse Križanova iz Slovačke i Pavela Vrtela iz Češke Republike, Gracjane Wieckowske iz Poljske i Dubravke Granulić iz Hrvatske.
U zanimljivoj radionici voditeljice Urške Bučar iz Slovenije sudionici seminara upoznali su rad na pametnoj ploči i mogućnostima njezina korištenja na nastavi materinjeg jezika. Radionicu o korištenju TwinSpacea (virtualnog prostora na kojemu su vidljivi rezultati i suradnja partnera u provođenju zajedničkog projekta) i eTwinning radne površine vodile su Katarina Hrbanova, NSS iz Slovačke i Martina Nebeska, NSS iz Češke Republike.
Izvrstan prikaz ostvarenih projekata pokazali su dugogodišnji eTwinning partneri Denysa Križanova i Pavel Vrtel čija je motivacija i eTwinning prijateljstvo nadahnulo mnoge da tijekom sljedećeg dana kreiraju vlastite projekte koje će u budućnosti provoditi na slavenskim jezicima.
Novi projekti
Na seminaru ideja nije nedostajalo. Promišljalo se o ekologiji, tradiciji i folkloru, mitovima, bajkama i legendama, prozi, lirici i dramatizacijama, povijesti slavenskih spomenika jezične kulture, a slavenska riječ je postala središnja misao mnogih partnera oblikovana u naslovima projekata kao što su „Moja najbolja prijateljica je priča“ ili u „U zagrljaju slavenske poezije“.
Ljubljanska gostoljubivost
Organizatori seminara profesionalno su i srdačno organizirali sve radne, društvene i neformalne aktivnsosti na kojima su sudionici razgovarali na svom materinjem jeziku te vrlo brzo uočili zajedništvo u jezičnim frazama.
Jedna od neformalnih aktivnosti bio je obilazak Ljubljane. U jednosatnom obilasku pješačke zone samog središta grada u zanimljivoj i dinamičnoj prezentaciji slovenskog vodiča doznali smo da je glavni grad Slovenije nekad bio rimska naseobina poznata pod imenom Emona nastala godine 15. poslije Krista, te da se prvi put spominje pod sadašnjim imenom tek 1144. godine.
Zanimljivo je bilo čuti legendu o ljubljanskom zmaju koji je od baroka dio grba grada Ljubljane. Ilustrira snagu, hrabrost i veličinu, a naglašena je njegova važnost na Zmajskom mostu, raznim heraldičkim znakovima, na stepenicama dvorca i gradskoj zastavi.
Odlazeći iz ovog pitomog europskog grada sudionici seminara ponijeli su sa sobom sjećanje na susret slavenskih kultura u kojem su započeti brojni eTwinning projekti koji će pomoći učiteljima i nastavnicima u širenju njihovih kreativnih ideja i uključivanju u europsko društvo znanja i građanstva.
Financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autorice, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.
Sažetak: Nastavnici povijesti podučavaju o prošlosti, ali metode podučavanja nipošto ne smiju biti iz prošlosti. Sve veći potencijal u podučavanju povijesti pruža internet i društvene mreže. Uz najpopularniju mrežu Facebook učenici srednjih škola sve češće koriste i mreže poput Ask, Twitter, Pinterest i druge. Pinterest je specijalizirana društvena mreža u kojoj se stvaraju javni i privatni albumi fotografija. Kao takav povjesničarima nudi zanimljivu platformu za „učenje izvan učionice“ ili informalno samostalno istraživanje.
Ključne riječi: IKT, Pinterest, nastava povijesti, društvene mreže
Učenje povijesti je složeni proces u kojem učenici moraju razviti razne vještine kako bi usvojili ključne pojmove, znali ih povezivati u smislenu cjelinu uzročno posljedičnih veza te kako bi događaje znali uključiti u prostorno vremenski koncept. Tijekom klasične nastave vrlo je važna zadaća motiviranje učenika kako bi se aktivirala želja za istraživanjem i učenjem. U današnje umreženo vrijeme možemo iskoristiti potencijal društvenih mreža koje nam mogu poslužiti kao didaktički alat za informalno učenje. Velika većina srednjoškolaca koristi neku od društvenih mreža, a mnogi od njih kombiniraju više društvenih mreža istovremeno. Temeljna zadaća nastave povijesti je probuditi istraživača prošlosti u učeniku i dati mu temelje za istraživački rad i tumačenje izvora.
Pinterest je društvena mreža za dijeljenje grafika koja dopušta korisnicima stvaranje i organiziranje tematskih zbirki. Posjetitelji mogu pregledavati različite „ploče“ (galerije), a članovi mogu objavljivati grafike, organizirati ploče, „re-pin“ (prelijepiti!) grafike na vlastite ploče ili kliknuti na „like“ (poznato s Facebooka). Tijekom redovite nastave teško je učenike uključiti u sve nastavne aktivnosti pa često pokušavam pronaći načine kako zaokupiti njihovu pažnju u vrijeme koje provode na internetu.
Proučavanjem funkcija Pinteresta shvatio sam da nudi mogućnost stvaranja sigurne i kontrolirane baze podataka za istraživanje kakvu je u „Nastava europske povijesti 20. stoljeća“ opisao Robert Stradling. No, umjesto da kao nastavnik sam pripremim sve materijale, aktivnosti istraživanja i stvaranja baze podataka je povjereno učenicima.
Kako to ostvariti? Preporuka je da nastavnik napravi korisnički račun na Pinterestu i potom pripremi ploču s tematskim nazivom, npr. „Povijest Rimske Republike“. U postavkama ploče na Pinterestu se može odabrati tko sve može dodavati sadržaje pa tu možemo unijeti e-mailove učenika. Ukoliko se nastavnik ne želi izlagati riziku da učenici izlože neprimjerene sadržaje onda je unaprijed potrebno dogovoriti alternativan način dostave predloženih poveznica (primjerice elektroničkom poštom). Učenicima se zadaju kriteriji za pretraživanje interneta poput jezika (hrvatski i/ili jezici koje uče u redovnoj nastavi), pobliže specificirane teme te koji sadržaji se ne smiju koristiti. Jedna od važnijih napomena je da učenici moraju pripaziti da se materijali ne ponavljaju odnosno da ne dupliciraju materijale od kolega. Potrebno je dogovoriti i neki vremenski rok za izvršenje zadatka.
Prikaz izgleda Pinterest ploče sa povijesnim zanimljivostima
Učenici tada imaju priliku pretraživati Internet u potrazi za materijalima koji im se čine zanimljivim. Samostalno mogu birati sadržaje i pritom naravno mogu odabrati i krive materijale. Tada nastavnik mora i ima mogućnost komentirati objavljeni materijal. Komentari bi uvijek trebali biti kombinacija iskrene kritike i pozitivnog usmjeravanja učenika.
Povratna informacija nastavnika je jako važna. Nastavnik može uz svaki objavljeni materijal istaknuti svoj komentar na temelju kojeg može davati daljnje smjernice učenicima. Traženjem materijala i međusobnim komentiranjem materijala učenici u „uvučeni“ u informalno učenje što je bio i prvotni cilj.
Svi ili najbolji prikupljeni materijali mogu biti predstavljeni na satu ponavljanja bilo od strane nastavnika ili učenika. Ovisno o dogovoru i razini sudjelovanja učenika njihov se rad može vrednovati i ocjenom.
eTwinning radionica profesionalnog usavršavanja u Sofiji
Nataša Ljubić Klemše
eTwinning zajednica europskih škola i dječjih vrtića nudi i mogućnost eTwinning mobilnosti za učitelje, nastavnike i odgajatelje iz Hrvatske. eTwinning mobilnost podrazumijeva odlazak na aktivnosti u organizaciji eTwinning Centralne službe za podršku i Nacionalne službe za podršku u neku od zemalja koje sudjeluju u Programu za cjeloživotno učenje.
Prošli sam mjesec bila počašćena nazočnošću na jednom takvom iznimnom događaju. Sudjelovala sam na radionici profesionalnog usavršavanja „Dobra pedagoška praksa za razvoj ključnih kompetencija“ u Sofiji u Bugarskoj. Mogućnost sudjelovanja ostvarila sam prijavom na natječaj Agencije za mobilnost i programe EU i odobrenjem iste, te dodjelom bespovratnih sredstava za realizaciju aktivnosti. Osim mene, na radionici je sudjelovala i Silvija Popović, odgajateljica DV Šarena loptice iz Zagreba. Naime, iznimno je bitno uključiti u sve aktivnosti eTwinninga podjednako osnovne i srednje škole, ali i dječje vrtiće!
Aktivnost je realizirana u prekrasnom gradu Sofiji, gradu tolerancije i različitosti, gradu koji živi vođen motom: Raste, a ne stari!, gradu prepunom legendi i priča koje objašnjavaju njegov naziv. Sofija je drugi po redu najstariji grad u Europi, grad kojim su vladali brojni moćni oligarsi, brojni vladari koji su ostavljali tragove vidljive i danas. Sofija je središte Balkana, Sofija je sveučilišni centar, Sofija je pravoslavna metropola, ali i grad u kojem se različiti vjerski objekti nalaze ne nekoliko desetaka metara jedan drugome!
Bugarska je postala članica Europske Unije petim proširenjem 2007. godine. Većina stanovnika Bugarske i danas podržava članstvu u EU jer su mnogi prepoznali njezine dobrobiti. Sloboda kretanja ljudi, mogućnost pohađanja škole ili studiranja u drugoj državi, veća sigurnost na brojnim poljima neki su dobrih primjera članstva u EU, koju Bugari smatraju stabilizacijskih čimbenikom, unatoč tome što većina stanovnika te države ne živi životom ostalih stanovnika bogatijih država EU. Svjesni su svojih propusta, svojih naslijeđa, ali i svojih mogućnosti. Fascinirali su me poštivanjem svoje tradicije i ne zatiranjem iste. Ne srame se svojeg porijekla, štoviše, posuda ga ističu i njime se ponose, čime ga počesto i financijski koriste. Nema kineskih suvenira koji se prodaju kao bugarski, samo proizvodi izrađeni ručno ili u manjim obiteljskim manufakturama s tradicionalnim prepoznatljivostima. Nacionalna moneta im je bugarski lev iz razloga, kako sami kažu, što im domaća privreda i gospodarstvo nisu spremni za euro koji će im tek u narednim godinama postati obavezno platežno sredstvo.
Bugarska nacionalna agencija koja nosi naziv „Human Resource Development Centre“ i obavlja poslove kao i naša Agencija za mobilnost i programe EU organizirala je radionicu profesionalnog usavršavanja u Sofiji od 25. travnja 2013. do 28. travnja 2013. godine u hotelu Sheraton Sofia Hotel Balkan, (foto: 5314a, 5326a, 5333a, 5336, 5337a, 5355a) smještenom u samom centu grada. Sudjelovalo je 103 sudionika iz 24 države Europe, a sadržaji su se odvijali paralelno na tri strana jezika: engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.
Radionica je za cilj imala predstaviti najnovije spoznaje o utjecaju eTwinninga na razvoj ključnih kompetencija poučavatelja i poučavanih, uz primjenu i upotrebu novih obrazovnih tehnologija, a uz suradnju i zajednički rad sudionika iz različitih zemalja Europe, kako na matičnim, materinjim jezicima, tako i na stranim jezicima te u skladu s afinitetima i sklonostima samih sudionika.
Suradnja i rad se odvijalo u vrlo profesionalnom, ugodnom i motivirajućem okruženju. Sudionici su bili u mogućnosti aktivno participirati u svim sadržajima, imajući priliku birati sadržaje, radionice i suradnike u skladu s jezikom (engleski, njemački, francuski) ili sklonošću i interesima ka određenim temama i afinitetima. Omjer radnih, društvenih i neformalnih aktivnosti bio je vrlo dobro izbalansiran; sudionici su bili povezani i aktivni u svim sadržajima. Iznimna je bila neposredna suradnja sudionika koji su svakodnevno imali priliku zajedno raditi i planirati buduće projekte. Za istaknuti je pozitivne primjere direktne i neposredne suradnje na radionicama kada su sudionici surađivali i ispunjavali određene zadatke i usporedno s tim stvarali projektne ideje i započinjali određene eTwinning projekte. Započeto je i/ili planirano na desetak novih eTwinning projekata čime je opravdan sam smisao usavršavanja i međusobne suradnje.
Svečanosti otvaranja Aktivnosti prisustvovali su svi organizatori iz nacionalne bugarske agencije Human Resource Development Centre, a bugarski NSS Yassen Spassov pozdravio je nazočne inspirativnim govorom dobrodošlice te pojasnio značaj eTwinninga u suvremenoj zajednici europskih škola. Dr. sc. Teodora Valova, bugarska eTwinning ambasadorica i profesorica s drugog po veličini sveučilišta u Bugarskoj Veliko Tarnovo, vrlo je nadahnuto govorila o višestrukim inteligencijama i online okruženju kao jedinstvenom prostoru za interakciju, samoobrazovanje, cjeloživotno učenje i obrazovanje i profesionalni razvoj poučavatelja, a Claire Morvan iz eTwinning Central Support Service Brussels govorila je o pedagoškom utjecaju eTwinninga na predškolsko i školsko obrazovanje. Drugog dana započele su paralelne radionice na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Sudionici početnici bili su upoznati s prvim koracima u eTwinningu, povezanosti eTwinninga i Comenius bilateralnog i multilateralnog partnerstva i europskoj godini građana 2013. O mogućnostima profesionalnog usmjeravanja od vrtića i prvog razreda osnovne škole i za to potrebnim vještinama govorio je Lachezar Afrikanov iz Euroguidance Bulgaria. U trećem setu paralelnih radionica bilo je govora o prezentacijama 21. stoljeća, te o užitku eTwinninga u učenju stranog jezika. Uslijedile su aktivnosti traženja projektnih partnera. Po završetku dnevnih i radnih aktivnosti organizatori su nam pripremili gala večeru u živopisnom restoranu „Veselo selo“ gdje nam je upriličena tradicionalna bugarska večera s bugarskim specijalitetima koji su vrlo slični našima, a što je izazvalo veliku pozornost ostalih sudionika Aktivnosti koji su bili oduševljeni. Uslijedili su tradicionalni bugarski plesovi i atraktivna prezentacija tog dijela bugarske kulture, koju i mi, s obzirom na naslijeđe, većinom znamo. Trećeg radnog dana uslijedila je prezentacija aktivnosti traženja projektnih partnera. Uspješno je prezentirano više od deset planiranih, pripremljenih ili već registriranih eTwinning projekata. Sudionici su prezentirali kreativnost, snagu zajedništva i stručnost koju će ponijeti sa sobom u svoju zemlju. U drugom dijelu NSS Yassen Spassov govorio je o suvremenim online alatima neophodnima za suradnju u eTwinning svijetu, od strane učiteljice engleskog jezika bili su prikazani video sadržaji/video lessons i prezentirana bugarska mrežna stranica „Ucha.se“ te prikazani dobri primjeri prakse upotrebe novih tehnologija u vrtićima i osnovnim školama, od strane Alexandra Angelova iz Centra za kreativni trening. Uslijedila je svečanost završnog govora i zatvaranja konferencije. U poslijepodnevnim i večernjim satima bio je organiziran obilazak grada Sofije uz stručno vodstvo. U troipol satnoj šetnji osebujnim gradom bili smo upoznati s mnoštvom njegovih posebnosti istaknutih motom „Raste, a ne stari!“, iskazanih u vjerskoj toleranciji, ljudskom zajedništvu i poštovanju te raznolikosti kao posebnoj vrednoti. Sljedećeg dana sudionici su napuštali hotel i kretali prema svojim odredištima.
Za pohvaliti je organizatore Aktivnosti koji su bili dostupni uvijek, u svako vrijeme i u svakoj prigodi i koji su vrlo profesionalno znali izbalansirati omjer radnih, društvenih i neformalnih aktivnosti. Dostatno i na vrijeme, a prije provođenja Aktivnosti, organizatori su sudionike detaljno upoznali sa sadržajima, smještajem, mogućnostima dolaska do smještajnog prostora i ostalim informacijama potrebnima za dolazak u mjesto održavanja Aktivnosti. Na sam dan dolaska skupina djelatnika agencije, NSS-a čekala je ponaosob svakog sudionika Aktivnosti i usmjeravala na odredište. Organizatori su iznimno skrbili o svakom sudioniku Aktivnosti i posvećivali svakome ponaosob maksimum pažnje i skrbi. Sve su aktivnosti bile provedene u profesionalnom, ugodnom i vrlo poticajnom okruženju.
Mišljenja sam da su svi sudionici Aktivnosti bili vrlo aktivni i vrlo motivirani, kako na uvodnim sadržajima, tako i na radionicama, a posebno na brižno odabranom i planiranom slobodnom vremenu unutar kojeg smo nazočili prekrasnom i osebujnom mjestu nazvanom „Veselo selo“ u kojem je održana gala večera te tijekom razgledavanja grada uz vodstvo stručnog vodiča. Naime, tada je bilo najživlje i najzanimljivije jer smo direktno komunicirali s ostalim sudionicima Aktivnosti, izmjenjivali iskustva, dogovarali i planirali buduće projekte međunarodne suradnje.
Ujedno, bila mi je ovo i prva i prava prilika za neposredan razgovor ne samo s mojim sustručnjacima, već i s odgajateljima drugih zemalja Europe koji brinu o ranom razvoju djeteta, budućeg učenika, što smatram iznimnim iskustvom. Jer razgovarati s njima, čuti njihova iskustva, čuti njihova razmišljanja te dogovarati buduće projekte koji su logičan i poželjan nastavak onih iz predškolskog doba djece i učenika je zaista iznimno, ali i događanje koje bi trebalo postati uobičajena praksa!
Hvala našoj Agenciji za mobilnost i programe EU i našoj NSS Dunji Babić na profesionalnosti i pomoći te podršci jer s korisnicima dogovara sve detalje, usmjerava, prati i pomaže u svakom dijelu realizacije aktivnosti!
Financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autorice, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.
Ideju o primjeni Microsoft Kinecta u nastavi matematike pokrenuo je kolega Darko Rakić, učitelj informatike u OŠ Popovača. Kolega Rakić bio je na Seminaru za učitelje i nastavnike informatike „Računalo u školi“, održanom u Solarisu u rujnu 2012. Tamo se upoznao s uređajem Kinect te naučio kako se koristi Kinectova aplikacija s matematičkim zadacima, koju je izradila tvrtka Citus d.o.o. Nedugo nakon seminara, Kinect uređaj i aplikacija dolaze u našu školu u sklopu pilot-projekta. Dogovorili smo tjedan Kinect kutova, tako da svaki razredni odjel u kojem predajem matematiku ima po jedan sat nastave uz primjenu Kinecta.
Kinect uređaj
Za korištenje spomenute aplikacije trebate imati računalo s operacijskim sustavom Windows 7 i Microsoftov Kinect uređaj. Microsoft je razvio tehnologiju za igranje pokretima (engl. motion based gaming). Kontroler je out, a sam igrač je in. “Vi ste kontroler”, rekli su u Microsoftu. Jedan uređaj s nekoliko kamera i senzora te s pomno napisanim softverom, prenositi će vaše pokrete u virtualnu stvarnost u realnom vremenu bez potrebe da u ruci držite ikakav kontroler. Uređaj je nazvan Kinect, implicirajući pritom na kinetičku energiju i povezivanje s virtualnom stvarnošću.
Slika 1. Microsoft Kinect
Za preciznu detekciju pokreta i glasa zaslužna je postava kamera i naprednih mikrofona, sposobnih da se fokusiraju na vaš glas i isključe pritom pozadinske zvukove. U uređaj su ugrađene tri različite vrste kamera. U sredini uređaja je standardna RGB kamera, rezolucije 640×480 s podrškom za 32-bitnu boju te praćenje pokreta pomoću 30 sličica u sekundi. Druge dvije okolne kamere su senzori za detekciju dubine od kojih je jedna zapravo infracrveni projektor koji takvu detekciju omogućuje u raznim uvjetima osvjetljenja. Zanimljivo je što zbog infracrvenog projektora Kinect bez problema detektira pokrete i u mraku, međutim, tada RGB kamera ne može raditi svoj posao. Uostalom, tko želi igrati igre na Kinectu u mrklom mraku?
Iako je sam uređaj tehnološki impresivan komad hardvera, prava zvijezda je zapravo softver, odnosno programski kod koji sve te informacije o dubini, pokretima i glasu interpretira i prikazuje u nama jasnom obliku, odnosno prebacuje u virtualni svijet igara. Kinect je sposoban prepoznati lice i automatski vas prijaviti. To radi poprilično dobro, no za kalibraciju lica trebate proći dugotrajan test u kojemu se od vas traži da šećete po virtualnom prostoru, radeći pritom čudne poze, zadnji put viđene u disco klubovima sedamdesetih.
Važno je spomenuti da Kinect traži zaista puno prostora. Uređaj vas upozorava da pogledate u svim smjerovima i oslobodite prostor koliko god je to moguće. Potrebno je najmanje 1.8 metara slobodnog prostora ispred ekrana da biste uopće mogli koristiti sustav, a računajte i na po jedan metar slobodnog prostora sa svake strane. Preporuča se zapravo da budete oko 2.5 do 3 metra udaljeni od ekrana, a 1.8 metara zaista je minimum minimuma, i na toj udaljenosti nećete moći igrati igrice u dvoje (osim ako dva igrača ne igraju naizmjence).
Kinect lako prepoznaje glas, odnosno glasovne naredbe, neovisno o naglasku, brzini govora i pozadinskim zvukovima. Drugi način navigacije sustavom je pokretom ruku. Kako biste izabrali nešto na ekranu, morate pomakom ruke natjerati pokazivač na ekranu na željeni izbor. Nakon toga morate ruku zadržati u toj pozi oko dvije sekunde i tada ste izabrali ono što ste željeli.
Fascinantno je vidjeti kako precizno i brzo Kinect detektira ljudski pokret i istovremeno ga prebacuje u igru. Uređaj je pronašao svoju primjenu u različitim sferama svakodnevnog života, od sporta, medicine do obrazovanja itd. Microsoft je u veljači 2012. izdao službene upravljačke programe, SDK i Kinect uređaj za osobna računala s operacijskim sustavom Windows, pa razvojni timovi iz svijeta video igara te dizajneri korisničkih sučelja tek trebaju pronaći način da u potpunosti iskoriste tu novu tehnologiju.
Primjena Kinecta u nastavi – aplikacija Kinect Kutovi
Zajedno s uređajem, škola je dobila obrazovni računalni program Kinect Kutovi, koji je razvila je tvrtka CITUS d.o.o. prema idejama prof. Davida Rentona, s Reid Kerr College iz Škotske. Tim tvrtke CITUS je u sklopu programa Microsoft Partners in Learning i u suradnji s učiteljima iz Udruge ,,Suradnici u učenju” tehnički prilagodio, doradio i lokalizirao izvornu aplikaciju za potrebe našeg školstva. Instalacijski program dostupan je ovdje.
Kroz igru, učenici mogu određivati veličine kutova u stupnjevima, uvježbati postotke, decimalne brojeve i razlomke kao dijelove kruga, ili utvrditi poznavanje strana svijeta.
Slika 2. Izgled naslovnog ekrana aplikacije Kinect Kutovi
Igra omogućava odabir samo jedne vrste zadataka ili kombinaciju svih vrsta zadataka. Zadaci su prema težini raspoređeni u tri kategorije: lagano, srednje i teško. Postoje i dvije opcije igru: za ljevake i za dešnjake. Na početku odabiremo broj pitanja na koje ćemo odgovarati i vremenski rok u kojem želimo dobiti odgovor na pojedino pitanje.
Kinect Kutovi aplikacija je koja učenicima omogućuje individualan rad ili rad u parovima. Cilj je postići što bolji rezultat, odnosno sakupiti što više. Aplikacija omogućava i međusobno natjecanje učenika, što je njima velika motivacija. Napominjem da je svim mojim učenicima ovo bio prvi susret s Kinectom i da su sve zadatke rješavali na razini teško te postizali visoke rezultate poput iskusnih kinektaša.
Slika 3. Učitelj daje upute kako pravilno koristiti program
Zadaci s veličinom kutova
S učenicima razrednog odjela 5.a i 5.c rješavali smo zadatke s određivanjem veličine kuta. Nakon pokretanja aplikacije Stupnjevi, na ekranu se pokazuje zadatak sa zadanom veličinom kuta, primjerice 100°. Na ekranu se ocrtava puni krug, a učenici stoje pred Kinectom i računalom te rukama mora pokazati koliki je to kut. Kako učenik pomiče ruku tako se na ekranu ocrtava kut koji pokazuje. U igri je pobijedio onaj učenik koji je točnije pokazao veličinu kuta.
Slika 4. Učenice pokušavaju što bolje odrediti kut Slika 5. Pobjednik ide u drugi krug igre
Na ovaj način učenici uvježbavaju svoje znanje o veličinama kutova na jedan novi, zabavniji način. Dok se dvoje učenika natjecalo, ostali su sudjelovali u igri tako da su trebali što prije odrediti vrstu kuta koji se je pojavio na ploči. Primjerice, za kut veličine 120°, trebalo je podići ruku i reći: zadani kut je tupi. Nakon što su svi učenici igrali, pobjednici prvog kruga igre ušli su u drugi krug, pobjednici drugog u treći i tako dalje sve dok nismo dobili pobjednika razreda.
Slika 6. Cijeli razred sudjeluje u računanju
Zadaci s razlomcima i decimalnim brojevima
S učenicima 6.a razrednog odjela rješavali smo zadatke s razlomcima. Aplikacija za razlomke učeniku zadaje razlomak, primjerice 1/2. Na ekranu se vidi puni krug koji označava 1 cijelo odnosno 1/1. Učenik stoji pred Kinectom i računalom te pomiče ruku i na ekranu ocrtava dio kruga koji predstavlja zadani razlomak.
Razlomci i njihovo vizualno predočavanje nekim učenicima su teški, pa na ovaj način oni mogu lakše shvatiti pojam razlomka i njegov prikaz kao dijela kruga. Zadaci s decimalnim brojevima napravljeni su na sličan način kao s razlomcima, jedino što se učenicima zadaje decimalni broj, primjerice 0.75.
Slike 7.i 8. S razlomcima je bilo malo muke
Način igre ponovili smo kao i u petim razredima, dakle natjecateljski duh potaknut na maksimum. Za vrijeme igre učenici šestih razreda koji su bili u publici trebali su što prije skratiti zadani razlomak. Npr. pojavi se 16/48, treba podići ruku i reći to je 1/3. Učenik koji se je najviše puta javio dobio je peticu iz aktivnosti. Na taj način pomogli smo natjecateljima, a pažnju ostatka razreda držali na nivou.
Zadaci s postocima
S učenicima 7. a razrednog odjela rješavali smo zadatke s postocima. Program zadaje broj u obliku postotka, npr. 35%. Aplikacija ocrtava puni krug što označava 100%. Učenik stoji pred Kinectom i računalom te za zadani postotak mora rukom pokazati koliko zadani postotak iznosi od 100%. Cijeli razred je uključen u učenje kroz promatranje i procjenu rezultata, tako da su time uključene različite metode poučavanja. Ovaj način promovira aktivno učenje, jer su učenici i fizički uključeni u proces učenja.
Zadaci sa stranama svijeta
Aplikacija učeniku zadaje neku od glavnih ili sporednih strana svijeta, primjerice sjeverozapad. Na ekranu se pojavljuje krug koji predstavlja uobičajeni kompas na kojemu je potrebno pokazati gdje se nalazi tražena strana svijeta. Učenik stoji pred Kinectom i računalom te za zadanu stranu svijeta mora rukom pokazati smjer u kojem se ona nalazi. Cilj je dati točan položaj tražene strane svijeta.
Zaključak
Na kraju nastavnog sata učenicima smo podijelili anketne listiće sa sljedećim pitanjima:
Kako vam se svidjela primjena Microsoft Kinecta u nastavi matematike?
Što vam se najviše svidjelo, a što nije bilo dobro?
Jesu li vam informatička znanja pomogla u razumijevanju matematičkih pojmova i na koji način?
Ocijenite današnji sat integrirane nastave informatike i matematike ocjenom od 1 do 5.
Jeste li na ovom satu bili aktivniji ili pasivniji nego inače?
Napiši dodatni komentar.
U anketi je sudjelovalo 86 učenika, a nastavni sat dobio je 71 odličnu ocjenu, 6 vrlo dobrih, 4 dobre, 4 dovoljne i 1 negativnu ocjenu. Srednja ocjena: 4.65. 54% učenika smatra da su im pomogla informatička znanja, a 84% smatra da su bili aktivniji nego inače. Samo njih 3.5% izjavilo je da im se ne sviđa primjena Kinecta u nastavi matematike. Pokazalo se da ovakav način učenja djecu motivira i zabavlja. Neki od komentara učenika su: super,najbolji sat ikad, odlično, zanimljivo, jako mi se svidjelo, dobro je kada sam pobijedila, loše kada sam izgubila, bila sam aktivnija jer me zanimalo, trebam više razmišljati, slično je kao i interaktivna ploča.
za nastavnike engleskog jezika u Scarboroughu, Engleska
Silvija Avar
Zaiskrilo je na jednom od naših županijskih stručnih vijeća nastavnika engleskog jezika kada je jedna od kolegica spomenula mogućnost stručnog usavršavanja putem programa Comenius. Odmah sam se zainteresirala, ali kako je bio kraj školske godine i još mnogo obaveza preda mnom, tu sam informaciju ostavila sa strane odlučivši joj se posvetiti preko ljeta. Tako sam u srpnju 2012. ponovo počela intenzivno razmišljati o tome. Na internetu sam pronašla stranicu Agencije za mobilnost i programe EU te pod programima za cjeloživotno učenje pročitala o Comeniusu. To je program koji, između ostalog, ima za cilj potaknuti razvoj inovativnih sadržaja, pedagoških metoda i pristupa za cjeloživotno učenje, koji se baziraju na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, unaprijediti kvalitetu obrazovanja nastavnika i uvesti europsku dimenziju u obrazovanje nastavnika, potaknuti poboljšanja u pedagoškim pristupima. Zatim sam u njihovoj bazi podataka seminara, tečajeva i konferencija potražila ono što me zanimalo i ubrzo pronašla nešto što mi se učinilo savršenim za mene: dvotjedni seminar za nastavnike engleskog jezika koji obrađuje metodologiju i jezik u školi Anglolang Academy of English u Scarboroughu u Engleskoj. Postoje tri roka za prijave tokom godine. Sljedeći je bio 17. rujna pa sam morala požuriti. Trebalo mi je oko mjesec dana da ispunim prijavu. Prije njenog konačnog slanja, možete je jednom poslati na savjetovanje, što sam i učinila. Odgovor sam primila za nekoliko dana i prema njemu sam neke dijelove prijave izmijenila, neke dopunila i zatim konačno poslala.
Na moje veliko zadovoljstvo, već sam negdje u studenom primila pozitivan. Od tog trenutka razmijenila sam svu potrebnu korespondenciju s Anglolangom i moje me mjesto čekalo.
Točno 5 tjedana prije odlaska na put, započela je e-learning faza koju je moj seminar predviđao. Svi sudionici trebali su staviti svoju fotografiju i osobni profil na grupu koju je Anglolang za nas otvorio na internetu te smo uskoro dobili zadatke koje moramo napraviti. Svrha je nekih zadataka bila da se sudionici međusobno bolje upoznaju, ali dio se zadataka odnosio na primjenu nekoliko različitih metoda (task-based learning, CLIL, lexical approach, communicative approach) podučavanja engleskog koje smo morali proučiti, reći što sami prakticiramo i koje je naše mišljenje o svakoj od metoda.
S nestrpljenjem sam iščekivala 7. travnja 2013. kada sam konačno spakirala kovčeg, oprostila se od svojih ukućana i sjela najprije u zrakoplov, zatim podzemnom do željezničke stanice King’s Cross, pa vlakom do Yorka te drugim vlakom za Scarborough, simpatičan engleski grad na obali Sjevernog mora.
U mojoj je grupi bilo sveukupno 16 srednjoškolskih nastavnika iz: Poljske, Bugarske, Turske, Španjolske, Finske, Njemačke i Švedske. Ja sam bila jedina iz Hrvatske u čitavoj školi, a čini mi se i u čitavom Scarboroughu. Imali smo dva predavača koji su se izmjenjivali: Dan i Linda. Dan je s nama radio metodologiju, a Linda jezik. Radili smo od 9 do 16h, s odmorom za ručak između 13 i 14h i tri kraća odmora između satova.
Zaista mogu reći da sam jako puno naučila. Osim što sam obogatila svoj vokabular novim izrazima koji su se uvriježili u engleskom, produbila sam svoje razumijevanje britanske kulture i školskog sustava. Naučila sam mnogo i o školstvu u ostalim zemljama iz kojih su ostali sudionici jer smo izmjenjivali svoja iskustva. Sve metodološke teme koje smo na satovima obrađivali prvo smo sami isprobali tako da smo imali puno grupnog rada i rada u paru. Bilo je zaista interaktivno. Dobili smo mnogo praktičnog znanja i vještina o tome kako motivirati učenike, kako potaknuti na razgovor i one povučenije učenike, kako na najbolji način iskoristiti suvremenu tehnologiju u nastavu i slično.
Ta dva tjedna u Scarboroughu bila su moje najbolje i najintenzivnije profesionalno iskustvo koje sam do sada imala. Dobila sam novi polet za svoj rad sa svojim učenicima, stekla nova znanja koja će mi u razredu biti od koristi, a nadam se da ću moći pridonijeti i profesionalnom boljitku svoje zajednice i škole u kojoj radim.
Zahvalna sam Anglolangu ne samo za sva znanja koja su mi pružili, već i za društvenu komponentu na koju nisu zaboravili. Bili su odlični domaćini. Naime, organizirali su vođene izlete u York i Leeds, pogledali smo dva filma u njihovoj kino dvorani i jednu kazališnu predstavu u gradskom kazalištu. Organizirali su i glazbenu večer u prostorijama škole. Naravno, i mi sami smo organizirali nekoliko multikulturalnih druženja u lokalnim pubovima, uvijek uz zajedničku sponu: engleski.
Sada sam ponovo u svom razredu, ali učenike dočekujem s novim poletom nadahnuta svime onime što sam čula i naučila u Anglolangu. Zahvalna sam i sretna što sam imala ovu krasnu i korisnu priliku za stručno usavršavanje. Ako želite znati nešto o programima Akademije Anglolang, posjetite njihove stranice.
Cjelokupna financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ako želite saznati vise o programu Comenius, posjetite web stranicu Agencije za mobilnost i programe EU. Programi za stručno usavršavanje postoje i moguće ih je ostvariti. Potrebno se samo obratiti na pravu adresu.
Ovaj članakodražava isključivo stajalište autora članka i Europska komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njemu nalaze.
Počevši od biblijskog: „Neka bude svjetlost!“, preko antičkih, mediteranskih naroda i njihovih „sunčevih klinika“ do helioterapije u današnjem svijetu, Sunce, tj. sunčeve zrake su uvijek bile lijek. Naravno, uz oprez i bez pretjerivanja.
Jedna od boljih knjiga o ovoj tematici je i knjiga Jacoba Libermana: „Svjetlost: Lijek budućnosti“ (AGM, Zagreb, 2009). U kojoj autor na temelju osobnih životnih iskustava, ali i na osnovi iskustava kolega, mahom znanstvenika i liječnika raznih profila, iznosi svoj pogled na utjecaj prirodnog sunčevog svjetla i boja na ljude. Knjiga je vrlo opširna i iscrpna te ću se stoga nastojati usredotočiti na onaj dio koji pokriva područje djelovanja svjetla i boja u školama.
U knjizi ima zanimljivih informacija vezanih na utjecaj svjetlosti punog spektra kao i pojedinih boja na zdravlje (općenito i vezano za pojedine bolesti) ljudi te o povijesnom razvoju saznanja o tim temama. Nama je zanimljivo dugogodišnje istraživanje, pionirski rad dr. Harmona[1], provedeno u školskom sustavu Texasa (SAD). Cijeli je posao počeo 1938. g. a nastavljen je u četrdesetim godinama 20. st. Obuhvaćen je bio impresivan broj od 160 000 djece i više od 4 000 školskih učionica. U početnoj fazi napravljena je inventura tjelesnih i psihičkih poteškoća s kojima su se djeca susretala. Također su ispitani i mogući uzroci tih problema koji su povezani s učionicama u kojima su boravili. Preliminarnom analizom tih podataka utvrđeno je da se do kraja osnovne škole kod više od polovice djece razviju prosječno dva nedostatka koje je moguće spriječiti. Povezivanjem tih nedostataka i raznih faktora u učionicama ustanovljeno je da je dobar dio tih poteškoća povezan s tjelesnim aktivnostima izazvanim utjecajem svjetlosti na oči. Na temelju tih spoznaja su 1942. g. pokrenuta istraživanja kako bi se suzbili negativni fizički faktori u okruženju same učionice. 1946. g. nalazi svih tih istraživanja su iskorišteni kao osnova za planiranje eksperimentalnog centra čiji bi cilj bio optimalni razmještaj rasvjete i dekora kako bi se uz što manje napora polučili što bolji rezultati. U jednu od škola uvedene su odgovarajuće promjene te je provedeno polugodišnje eksperimentalno istraživanje.
Dječji problemi koji su smanjeni:
Iako nitko ni u jednom centru nije pokušavao istraživati nastavni plan i program, obrazovne metode i oblike rada, uz ta očita poboljšanja tjelesnog zdravlja, uočeni su i određeni usporedivi rezultati na području obrazovnih postignuća.
Još jedan istraživač kojeg dr. Liberman u svojoj knjizi prilično često spominje je dr. John Ott[2] koji je u svojim, prvim radovima je ispitivao utjecaj svjetla na život laboratorijskih miševa. Istraživanja su održana istovremeno na nekoliko vrhunskih medicinskih fakulteta i kliničkih bolnica i pokazala su da su miševi koji su živjeli pod ružičastom ili dnevnom bijelom fluorescentnom rasvjetom živjeli prosječno 7,5 odnosno 8,2 mjeseca dok su miševi pod prirodnim nefiltriranim svjetlom bili znatno zdraviji i živjeli prosječno 16,1 mjesec. Na temelju ovog ali i drugih ispitivanja dr. Ott je zaključio da je prirodna svjetlost važna za život i zdravlje ne samo biljaka, već i životinja, a time i nas, ljudi. Prema savjetima ovog istraživača jedna je tvrtka uspjela, dodavanjem određene fluorescentne tvari koja proizvodi tri vrste ultraljubičastog zračenja istih omjera kao što je to i kod Sunčeve svjetlosti, razviti prvu fluorescentnu cijev punog spektra.
1973. g. Ott i Ekološki institut za istraživanje zdravlja i svjetlosti proveli su istraživanje u četiri učionice namijenjene prvašićima u Sarasoti, u Floridi. U dvije su učionice, od ukupno četiriju učionica bez prozora, postavili fluorescentnu rasvjetu punog spektra, a u druge dvije učionice, koje su služile kao kontrolni uzorci, postavljena je klasična hladno bijela fluorescentna rasvjeta. Skrivenim sporo snimajućim fotoaparatima, za koje nisu znali ni učitelji (koji su, inače, znali za istraživanje) ni učenici, snimani su slučajni nizovi fotografija i učenika i učitelja. Rezultati su bili zanimljivi. Pod hladno bijelom klasičnom fluorescentnom rasvjetom neki od učenika su pokazivali hiperaktivnost, umor, razdražljivost i rastresenost, dok su se u učionicama s rasvjetom punog spektra, u roku od mjesec dana, ponašanje učenika, njihov rad kao i obrazovna postignuća u značajnoj mjeri unaprijedili. Osim toga, dio učenika s posebnim potrebama, koji su patili od izražene hiperaktivnosti, čudesno su se umirili i nadvladali neke od svojih problema s učenjem i čitanjem.
Još jedan zanimljiv pokazatelj je i razvoj karijesa. Kod djece u učionicama s rasvjetom punog spektra razvila se tek jedna trećina zubnog karijesa koji se razvio kod djece u učionicama sa standardnom hladno bijelom fluorescentnom rasvjetom. Ovo je, inače, potvrđeno i u nekoliko drugih istraživanja 1938. g.[3] i 1939. g.[4]
Također su zanimljiva razna istraživanja[5] koja pokazuju određeno djelovanje boja na naš tlak, otkucaje srca, brzinu disanja i sl.
U svjetlu svih ovih činjenica, znajući da se i u našim školama barem povremeno moraju promijeniti pregorjela, oštećena rasvjetna tijela, a učionice povremeno obojiti/okrečiti, možda bi se i kod nas moglo otići korak dalje i razmisliti o tome kako na odgovoran, sustavan i znanstveno utemeljen način unaprijediti zdravlje i olakšati rad i učenika i nastavnika u obrazovnim ustanovama.
Započinje četrnaesto po redu natjecanje autora web sadržaja – Webfestival 2013 (http://webfestival.carnet.hr), kojemu je cilj promovirati kvalitetne web sadržaje, kao i pružiti priliku autorima koji objavljuju sadržaje na webu da prezentiraju svoja postignuća. Više
Novo nagradno natjecanje: Priprema, pozor, sat!
Dana 29. travnja 2013. godine započelo je novo CARNetovo nagradno natjecanje pod nazivom “Priprema, pozor – sat!” Riječ je o natjecanju namijenjenom svim nastavnicima u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, a cilj mu je unaprijediti proces učenja i poučavanja korištenjem digitalnih nastavnih materijala. Više
Konferencija FiberWeek 2013.
U Supetru na otoku Braču od 23. do 25. travnja 2013. godine održala se deseta jubilarna Fiberweek konferencija. Riječ je o vodećoj konferenciji o optičkim tehnologijama na području jugoistočne Europe na kojoj su sudjelovali predstavnici telekomunikacijskih operatera te predstavnici tvrtki koje se bave izgradnjom i održavanjem optičkih mreža. Više
Preuzmite brošuru „Opasnosti Facebooka“
Internet, uz sve svoje dobre strane, ima i one loše, a zlonamjerni korisnici Facebooka uvidjeli su da im on može poslužiti kao platforma za svoje zlonamjerne aktivnosti. Tako je krajem 2011. godine Facebook objavio da je svakoga dana čak 600.000 korisničkih računa pod napadom ili zloupotrebom! Kako bi manje iskusne korisnike Facebooka upozorio na moguće opasnosti, CARNetov Odjel za Nacionalni CERT izdao je novu brošuru pod nazivom “Opasnosti Facebooka”. Više
Održana konferencija „Digital Agenda for Europe – Going Local“
Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo uprave, u suradnji s Europskom komisijom – Glavnom upravom za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju organizirali su 23. svibnja 2013. godine konferenciju Digital Agenda for Europe – Going Local, u Kongresnom centru Grand hotela Adriatic, u Opatiji. Više
Prvi sastanak hrvatskih dionika u okviru EU projekta ECOLAV
Prvi sastanak hrvatskih dionika u okviru EU projekta ECOLAV održan je 7. svibnja 2013. u prostorijama CARNeta u Zagrebu. Tema sastanka bila je predstavljanje programa strukovnog obrazovanja u području zaštite okoliša na svim razinama te odnos između postojeće ponude obrazovnih programa i potreba tržišta rada u Hrvatskoj. Više
Međunarodni projekt „Be smart be safe“ o sigurnosti djece na internetu približno je na polovici realizacije, a nedavne aktivnosti odvijale su se na Cipru. O običajima, kulturi, sličnostima i razlikama te dodanim vrijednostima koje donose EU projekti piše nam Željka Marković-Bilić. Više… 
Razumijete li bugarski, češki, slovački, slovenski ili poljski? Uključite li se u neki od slavenskih kontakt seminara vrlo brzo ćete početi razumijevati sve spomenute jezike te dogovoriti zajednički projekt. Kako, saznajte u članku Dubravke Granulić. Više… 
U prošlom broju Pogleda mogli ste pročitati članak o korištenju Facebooka u nastavi povijesti, a u ovom broju nastavljamo sa zanimljivim pristupima toj nastavi. Miljenko Hajdarović donosi konkretan primjer o korištenju Pinteresta. Više… 
Nataša Ljubić Klemše posjetila je Sofiju te sudjelovala na radionici profesionalnog usavršavanja „Dobra pedagoška praksa za razvoj ključnih kompetencija“. Više… 
Učenje matematike mahanjem rukama može zvučati poprilično neobično sve dok ispred vas nije Kinect. Kako ga upotrijebiti za učenje matematike, otkrivaju nam Zvjezdana Martinec i Darko Rakić. Više… 
Kako ćete najbolje naučiti strani jezik? Naravno, tako da otputujete u tu zemlju i koristite ga svakodnevno 
. Ako ste učitelj engleskog jezika možete za svoje jezično usavršavanje koristiti mogućnosti Comenius programa. Gdje i kako pročitajte u članku Silvije Avar. Više… 
Alana Belaka zaintrigirala je knjiga „Svjetlost: Lijek budućnosti“ iz koje nam prenosi dojmove o povezanosti svjetlosti i obrazovanja. Više… 
Pozivamo vas da se svojim radovima, predavanjima, nastavnim satima i obrazovnim sadržajima uključite u: 
Pročitajte i ostale zanimljivosti i novosti u CARNetovim vijestima. Više… 
. Dočekalo nas je toplo vrijeme, ne prevruće, i priroda koja izgleda poput našeg priobalja početkom kolovoza: prevladavajuća smeđe-zelena boja, palme razasute unaokolo, rascvjetani oleandri uzduž brze ceste.
Pogled kroz prozor 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.