Pogled uz različite projekte

Broj 113, svibanj 2019.
ISSN 1848-2171

Andrejka Gabrovec kako bi podigla svijest o skrbi za čist i uređen okoliš uključila je svoje učenike u projekt izrade proizvoda od otpadnih plastičnih boca. Više…

Kao učiteljica, Bojana Urbanc, se stalno bori kako bi pronašla načine da učenicima engleski jezik bude istovremeno zabavan i poučan. Jedan od načina je gledanje i analiziranje filmova, koji su bogati izvori za podučavanje gramatike, vokabulara i poboljšanje jezičnih vještina kao što su slušanje, govor, pa čak i pisanje. Više…

Međunarodna suradnja u obrazovanju je bitna jer ona utječe ne samo na pojedince koji sudjeluju, nego igra i značajnu ulogu u širem, pa čak i više kulturnom, društvenom, socijalnom otvorenošću Europske zajednice, kaže Damjana Marn. Više…

Daniela Usmiani sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji u Italiji pod nazivom „Erasmus4ever Erasmus4future“. Koje aktivnosti su provedene i što je sve doživjela, možete pročitati ovdje. Više…

U izvannastavnoj aktivnosti Mladi planinari učenici se osposobljavaju za samostalno planinarenje te razvijaju zdrave životne navike. Osim toga, učiteljica Ivica Padaršič kaže kako se utvrđuju prijateljske veze, međusobno poštivanje te osjećaj povezanosti sa skupinom. Više…

U svojem članku Jasminka Belščak je opisala koje su aktivnosti provedene u projektu My magical dust. Cilj projekta je povezati učitelje i roditelje, školu i zajednice za dobrobit učenika. Ovaj projekt ističe neke od glavnih problema s kojima se učenici svakodnevno susreću, ali se često zanemaruju. Primjerice, depresija i anksioznost kod učenika i djece u mladoj dobi su sve učestaliji. Više…

U prvim godinama života djeca su mnogo ranjivija od odraslih jer još nemaju kriterije za prosuđivanje što je dobro i što je loše. Jožica Zupančič je iznijela svoje mišljenje o opasnostima prekomjernog korištenja računalne tehnologije kod djece. Više…

Erasmus projekt „Nauči me igrati“ („Teach me how to play“) je usmjeren na razvoj novih metoda poučavanja temeljenih na igrifikaciji kako bi kroz izazove igre učenje postalo zabavno, a kod učenika se potaknuo razvoj kreativnosti i znatiželje. U sklopu projektnih aktivnosti izradili su prvu društvenu edukativnu igru „Angels and the Dragon“ u kojoj učenici, učitelji, pa i mentori Tea Pavičić Zajec i Tamara Ređep spašavaju Varaždin od požara. Više…

Pletarstvo je tradicionalna tehnika za izradu košare i drugih predmeta za svakodnevno korištenje. Tadeja Bogdan nam je ispričala kako se je s učenicima okušala u izradi košara. Više…

Mediji su svuda oko nas i kao takvi imaju veliki utjecaj na svakog pojedinca na njegov život. Nastavnice Sanja Pavlović Šijanović i Kristina Kristek odlučile su podići svoje kompetencije i razinu svoga znanja o medijskoj pismenosti sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Kako su provele dan u redakciji sa učenicima 3c razreda, pročitajte ovdje. Više…

I. osnovna škola Čakovec i voditeljica projekta Ivana Ružić po prvi put se iskušala u kratkoročnoj razmjeni učenika u projektu Erasmu+ Smarter… Greener… Safer… koja je održana u slikovitom gradu Zamoscu u Poljskoj. Više…

Posjet Finskoj je također dio tog projekta u kojem međunarodni timovi razvijaju suradnju i primjere dobre prakse u primjeni i uvođenju inovacija u nastavi, razvijajući ekološku svijest i poduzetnički duh učenika, učitelja i lokalne zajednice.Više… 

Maja Miklavž Sintič u svom članku je prikazala upotrebu kamišibaj kazališta kao didaktičnog pomagala za poučavanje narodnog pjevanja i tekstova narodnih pjesama. Primjena kamišibajana utječe na brže pamćenje teksta te na bolju interpretaciju pripovijedanja i pjevanja. Više…

Učenici s disleksijom trebaju učiteljevu potporu, razumijevanje i pohvalu. Maja Kužnik prilagođava poučavanje engleskog jezika te na taj način stvara dobar odnos između učenika i učitelja. Od ključnog značenja je da uzmemo u obzir njihove prilagodbe te prilagođeno ocjenjujemo pismene ispite jer ih time motiviramo. Više…

Bajke su neizostavan dio odrastanja svakog dijete. Lucija Ademoski govori o značenju sudjelovanja bajki u životu djeteta. Prikazan je njihov nastanak i razvoj, a posebno je istaknuta uloga narodnih priča i klasičnih bajki jer one svojom simbolikom djeci nude neprocjenjivo iskustvo doživljavanja svijeta u razdoblju odrastanja. Više…

Lucija Ademoski govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Više…

U svojem putopisu Boris Jeđud je opisao lijepu i toplu zemlju Španjolsku te aktivnosti koje su provedene u sklopu Erasmus+ projekta. Više…

Gordana Lohajner

Proizvodi od otpadnih plastičnih boca

Andrejka Gabrovec

Sažetak

Kada sam završavala studij, smjer razredna nastava, škola na kojoj sam bila zaposlena bila je uključena u projekt EKO ŠOLA. Svijest o skrbi za čist i uređen okoliš jedna je od najvažnijih stvari koju mi, kao učitelji, možemo prenijeti na učenike već u nižim razredima osnovne škole. Jedna od zadaća koje uključuju skrb za okoliš razborito je postupanje s otpacima koje proizvodimo. Ako ih odvajamo već tamo gdje nastaju (kod kuće, u školi…), korisne sirovine možemo vratiti u ponovnu uporabu. Učenicima koji su tada pohađali 3. i 4. razred željela sam prikazati da otpadnu ambalažu (u našem slučaju otpadne plastične boce) možemo koristiti i za izradu vlastitih proizvoda. Tako sam se odlučila za projekt izrade proizvoda od otpadnih plastičnih boca, gdje su učenici imali različite mogućnosti razvijati svoje ručne spretnosti i ekološku svijest te tehničku kreativnost.

Ključne riječi: ekologija, tehničko obrazovanje, proizvodi od otpadnih plastičnih boca, kreativnost

Uvod

Dijete se na svim područjima razvoja postupno razvija. Pojedine aktivnosti, među koje spada i izrada raznih proizvoda, pojavljuju se tek s odgovarajućim odnosom psihofizičkih kapaciteta, zato u procesu tehničkog obrazovanja moramo obratiti pažnju na stupanj razvoja učenikovih mentalnih i motoričkih funkcija. Cjelokupna djelatnost izrade učeniku daje mogućnost za razvijanje njegove vlastite tehničke kreativnosti, a također doprinosi i vlastitoj aktivnosti djeteta, razvijanju motoričkih spretnosti i preciznosti.

Svrha projekta je poučiti učenike o mogućnosti uporabe otpadnih plastičnih boce za izradu, kreativnost, učenje i igru. Također se fokusira i na ekološku osviještenost učenika, kao što je problematika zagađenosti okoliša otpacima.

Ciljevi projekta

Učenici:

• upoznaju se s problemom zagađivanja okoliša,
• uče o tome kako oni sami i drugi ljudi mogu utjecati na prirodu i kako mogu aktivno doprinesti zaštiti i očuvanju prirodnog okoliša,
• koriste umjetnu tvar – polietilen (plastične boce), alate i postupke obrade te povezuju značajke umjetne tvari s načinima obrade
• saznaju da određene otpatke možemo ponovno upotrijebiti,
• upoznaju značaj odvojenog prikupljanja otpadaka,
• razvijanje motoričkih spretnosti, preciznosti, radnih navika i tehničke kreativnosti,
• upoznavanje sigurnosti i zaštite pri radu.

Središnji dio

MI, članovi projektne zadaće (učiteljica i učenici), prvo smo izradili plan projekta, koji je nastajao uz dogovaranje, davanje prijedloga te izražavanje njihovih želja i interesa. Konačni plan, koji je nastao u formi misaonog obrasca, okačili smo na tablu, provjeravajući kasnije jesmo li slijedili postavljene zadaće.

Slika 1. Skica projekta

Proizvode koje smo odabrali za izradu razdijelili smo po dva kriterija, i to s obzirom na stupanj zahtjevnosti izrade (jednostavni, srednje zahtjevni i zahtjevni) te s obzirom na njihovu upotrebljivost (upotrebljiv proizvod, ukrasni proizvod, igračka).

Popis proizvoda:

Slika 1. Obojene plastične boce    Slika 2. Proljetno cvijeće     Slika 3. Vjetreno klepetalo

              Slika 4. Prasence           Slika 5. Lokomotiva         Slika 6. Posude za manje predmete

Slika 7. Hobotnica

Predstavljanje proizvoda (vjetreno klepetalo)

Među nabrojanim proizvodima za predstavljanje sam odabrala vjetreno klepetalo, koji je veoma raširen i vrlo omiljen dekorativni predmet. S obzirom na to da je proizvod od prvenstveno dekorativnog i upotrebljivog značaja, učenici se moraju potruditi da je njegov izgled estetski privlačan i zanimljiv. Prilikom izrade učenici nisu ograničeni u pogledu veličine, zato mogu odabrati željeni oblik i veličinu otpadne plastične boce. Tijekom izrade učenici upoznaju i utvrđuju određene postupke obrade umjetne tvari te shvaćaju da broj vrpci i broj limenih zapušača utječe na sam zvuk vjetrenog klepetala.

Zaključak

Nakon završetka kompletnog projekta sam među učenicima koji su bili uključeni u projekt provela anketu. Rezultati ankete pokazali su sljedeće rezultate:

• učenici su znali pravilno imenovati alate i pomagala koje su koristili pri izradi,
• učenici su trebali pomoć pri određenim zadaćama (uporaba šila, olfa noža…),
• učenici su izrazili želju za ponovnim sudjelovanjem u ovakvom projektu,
• učenici su dokazali da znaju čime se bavi ekologija i to da se preko projekta također dobiva i puno znanja povezanog sa zagađivanjem okoliša,
• učenici su bili izuzetno motivirani za rad i predlagali su proizvode koje bi još mogli izraditi od otpadnih plastičnih boca.

Zajedno s učenicima smo s konkretnim primjerima pokazali kako može biti uporabna otpadna ambalaža, u okviru nastave ili u odjelu produženog boravka. Odabir proizvoda koje učenici mogu izrađivati veoma je raznovrstan, zato za svaku starosnu razinu možemo potražiti proizvod s kojim možemo unaprijediti nastavu u osnovnoj školi. Učenici u nižim razredima osnovne škole su preko izrade proizvoda od otpadne ambalaže širili svjesnost o problemu zagađivanja okoliša otpadnom ambalažom i upoznali su mogućnost njene ponovne uporabe.

Literatura

1. Ministarstvo za škosltvo I šport – Program za Matematiku

Why use films during English lessons?

Bojana Urbanc

As a teacher, I keep struggling to find ways to make my English lessons fun and educational at the same time. My priority is to encourage students to become creative while using a foreign language in an unreal situation inside the classroom and to prepare them to become more confident using it in the real world as well. So, how can I keep them motivated? One of many options is watching and analysing films, which are rich resources of teaching grammar, vocabulary and improving language skills such as listening, speaking and even writing. Due to the Slovenian national curriculum, teachers do not have much time and freedom to explore and teach outside the school policies, nevertheless, using new teaching methods and leaving old and outdated teaching practices behind can expand students’ knowledge and boost their progress immensely. Here are some of my suggestions how to use films during English classes.

1. Oliver Twist

Since I choose one film per each school year, this is the one I start with, when my students enter their secondary schooling. It’s very rich in vocabulary, offers a lot of topics to discuss (such as family, friendship, child labour, crime, etc.) and at the same time introduces teaching past tenses to students. At the beginning, we start the lesson by discussing their family matters (be careful to respect students’ privacy) and relationships, then we expand it to acquiring certain vocabulary from the film (child labour, orphanage, etc.) When the students master the vocabulary, we watch the movie, it takes more than two lessons, but it’s worth spending the time. After having seen the movie, students write/speak about its summary, where the teacher can slowly monitor the usage of past tenses, especially both past perfect tenses. Students can easily relate to Oliver Twist’s story, which is, sadly, still relevant in today’s world.

2. Exam

This psychological thriller from 2009 is quite interesting and I usually use it with my second graders. The story deals with unusual job interview and opens the topic of stereotypes (the characters are named after their features: Blonde, Deaf, White, Black, Brunette, etc.) Students can discuss jobs and careers, stereotypes (The suggested task is called Europe Express train, where students are to choose three passengers on the train they would not mind sharing their compartment with during a long journey). While watching the movie I stop it at certain times to practice Present Perfect tense. (What has happened so far? What has the White done to the rest of the exam candidates? etc.) We finish the lesson by acting out a scenario for a »real« job interview.

3. The Hunger Games

The Hunger Games is one of my favourite movies and many of the students love the main character, who is a heroine and a powerful girl. Despite the fact that the story might be too straightforward or even cruel, I use it to stress the importance of how people behave in the world today and to dignify the significance of values, which are lacking nowadays. Different methods are used while watching the movie: a role- play on a certain scene, prediction of what follows (using future tenses), interview with the main character(s), writing a report/the news from the scene, exploring the old Greek and Roman mythology, etc.

4. A Christmas Carol

Despite the fact, there are so many adaptations of this film I prefer a great 3D animated movie from the year 2009 starring Jim Carrey in the main role. It is such a great animation that it almost looks real and though it is a little scary students enjoy it immensely. Several topics are to discuss after watching the movie. Not only the Christmas spirit and tradition itself (a comparison how this festival is celebrated in Slovenia as compared to English-speaking countries), students can research the Victorian era and child labour and find some similarities with the situation today (child labour in Asia, social injustice). On the other hand, students can discuss different features of characters in the movie, from the stingy Scrooge to a generous Bob and crippled Tiny Tim as the two representative of the impoverished class of the society. The fact that the three Ghosts of Christmas Past, Present and Yet to Come visit Scrooge, modal verbs of probability can be used to make students guess what could happen (have happened) to the main characters if the story didn’t turn out the way it was expected.

5. Mona Lisa Smile

Another great movie to use in a class when you want to discuss the stereotypes and traditional roles of women and men in today’s society. The role of a free-thinking teacher is very strong and powerful at the same time the film portrays a pretty sad future role of the women from the 1950s. Topics such as the right for education, the role of a woman in a society, the equality among the sexes and the stereotypes and intolerance can be presented and researched with your students. The film is quite emotional and gives hope, so students, especially girls, love it. On the other hand, some parts of the movie where the teacher exchanges opinion with her students are excellent examples to teach reported speech, the grammatical structure that does not seem clear to students in Slovenia. By encouraging them to use the structure in the movie or find other examples of it in any other film you can make students more familiar with reported speech.

These are just some of the suggested movies that I have shared with my students who love to discuss the topics presented in the films and by offering them different stimuli, the students feel free to express themselves, not to mention that at the same time, the grammatical structures, taught during the lessons, finally appear to make sense to them.

Međunarodna suradnja u školama

Damjana Marn

Sažetak

Današnje razdoblje snažne globalizacije usmjereno je na niz proširenja, promjena i inovacija. Tako je i obrazovanje podložno stalnim obnovama i promjenama. Učenicima se nude mogućnosti koje nisu primljene u prošlosti. Sama lekcija nudi inovacije i napredak u obrazovnoj tehnologiji, odnosima i znanju. Među ponuđenim dodatnim aktivnostima sve je češća mogućnost sudjelovanja u međunarodnim projektima, učenje stranih jezika i sudjelovanje u međunarodnim razmjenama. Sve je to sve manje domena samo u sveučilišnim i srednjoškolskim krugovima, jasno je da međunarodna suradnja i razmjene danas nisu rijetkost ni u području osnovnog obrazovanja. Višegodišnja međunarodna suradnja škola u programima Europske zajednice već je donijela određene promjene i učinke na pojedince i sve uključene organizacije. U posljednje vrijeme prvenstveno je da slovenski školski sustav usvoji filozofiju komparativnog pogleda na sve ključne međunarodne ciljeve, pokrete i procese u području obrazovanja, što je potkrijepljeno usporedivim metodološkim pristupima u statistici, analitiki i istraživanju. Anketa daje pregled stanja na području međunarodne suradnje između slovenskih osnovnih škola i pruža polaznu točku za moguća poboljšanja na ovom području.

Ključne riječi: međunarodna suradnja, obrazovanje, globalizacija, razmjena.

1. Uvod

Kao profesor razrednog odgoja već dugi niz godina radim u školama, ali sam također iznimno zainteresirana za područje međunarodne suradnje, pa sam nekako pokušala kombinirati ta dva interesa u proučavanju magistarskog rada pod naslovom “Međunarodna suradnja u obrazovanju”, koji se bavi područjem međunarodne suradnje, s naglaskom na polje obrazovanja.

Škola je za sve nas osjetljiva i važna tema, jer sve nas dodiruje kao obvezni dio našeg života. Daje nama znanje na kojem se temelji sav ljudski napredak. U vrijeme globalizacije, međunarodna suradnja je još važnija, kao što je zapisao Novak (NOVAK, B. 2006b, Snaga društva i školska transformacija. Pedagoški zavod, Ljubljana, 2006), to je globalni fenomen i za sve nas neosporna sudbina svijeta kaže Bauman (BAUMAN, Z. Globalizacija: Ljudske posljedice, Polity, London, 1998).

Prilikom pregleda dosadašnjih istraživanja u ovom području, otkrila sam, da je ova tematika štedljivo istražena, osobito na području međunarodnih razmjena u osnovnim školama, ali je jasno da te razmjene postoje, pa sam odlučila detaljnije ih istražiti i uvesti.

Zašto sam se usredotočila na Comenius? Budući da je ovo jedini LLP (cjeloživotno učenje) program koji financira EU, on je također jedini omogućio međunarodnu suradnju između osnovnih škola.

Program Comenius kombinira devet podprograma s različitim ciljevima, ali oni ostvaruju i neke zajedničke ciljeve:

• Poboljšati kvalitetu i povećati mobilnost među učenicima i mentorima.
• Poticati učenje stranih jezika.
• Povećati kvalitetu obuke nastavnika.
• Poboljšati pedagoške pristupe i školske uprave i vodstva.
• Ključni ciljevi Comeniusa: poboljšanje kvalitete obrazovanja i jačanje europske dimenzije.

2. Istraživanje

2. 1. Osnovni problemi koje moja studija istraživa i rješava

Rješavala sam osnovne probleme, kojima se moj rad bavio i riješio, postavljanjem sljedeća dva istraživačka pitanja:

• Je li program Comenius znatno ojačao svijest nastavnika i učenika o važnosti međunarodne suradnje?
• Da li sudjelovanje u programu Comenius znači obuku nastavnika i studenata za veću kompetenciju na međunarodnoj sceni?

Rezultate sam prikupila analizom dokumentacije, upitnikom, promatranjem i induktivnom i deduktivnom metodom. Procijenila sam situaciju i predložila poboljšanja.

2. 2. Najvažniji nalazi

Ako se usredotočim na istraživačka pitanja, rezultati su sljedeći:

• Je li program Comenius znatno ojačao svijest nastavnika i učenika o važnosti međunarodne suradnje?

Program je nesporno usmjeren na podizanje svijesti učenika i nastavnika o važnosti međunarodne suradnje. Svi su pokazali izniman interes za suradnju, iskorištavajući putovanje u inozemstvo, uspostavljanje novih međunarodnih kontakata, korištenje suvremenih medija za održavanje međunarodne integracije.

Analiza jasno pokazuje da se povećava svijest o važnosti međunarodne suradnje. Sudionici kroz razne projekte i aktivnosti uče da se bezbrojne važne stvari događaju izvan zidina njihove škole i izvan granica Slovenije. Učenici su svjesni da međunarodna inkluzija također donosi koristi tek kasnije, jer se njihov prostor za obrazovanje povećava.

Nastavnici su, međutim, obogaćeni sviješću da je program Comenius pružio dragocjena iskustva i metode i znanje partnera koji će im uvijek biti od koristi u radu.

Obnovljeni nastavni planovi i programi također sadrže sve više „globalnog“ u svojim ključnim kompetencijama, koje pojedinci trebaju ispuniti i razvijati tijekom svog života, kao i za aktivno građanstvo i zapošljivost.

• Da li sudjelovanje u programu Comenius znači obuku nastavnika i studenata za veću kompetenciju na međunarodnoj sceni?

Nastavnici ističu da su oni i njihovi učenici zbog sudjelovanje u programu mnogo više:

• Suvereni, otvoreniji i imaju veću “širinu” u usporedbi s drugima.
• Osjećaju se sigurnije, jer su svjesni da uspješno komuniciraju i na stranom jeziku, uglavnom engleskom. S obzirom da se to pojavlja u brojnim odgovorima, mislim da je to nastavnicima vrlo važno.
• Zadovoljni su jer dobivaju samo-afirmaciju i priznanje da rade dobro i ispravno jer također imaju priliku usporediti se s nastavnicima u drugim dijelovima Europe.
• Razvijaju i svoje organizacijske sposobnosti organizirajući međunarodni događaj s obrazovnim i kulturnim sadržajima, te shvaćaju da u Sloveniji ima puno stvari koje privlače interes u inozemstvu.
• Pripremajući se za najkvalitetniju prezentaciju naše zemlje, stječu i nova znanja.
• Mogu dobiti različite informacije putem različitih izvora.
• Mogu putovati odnosno snači se na putu.
• Jednostavno se povezuju i otvoreniji su prema strancima i drugačijima.

S obzirom da u mom istraživanju postoji mali broj rezultata, ne mogu generalizirati istraživanje. Svrha mi je bila istražiti svijest o važnosti međunarodne suradnje u području obrazovanja i kompetentnosti sudionika na međunarodnoj sceni te identificirati pozitivne aspekte koje školama donosi projekt Comenius školskog partnerstva. U svakom slučaju, svako istraživanje već otvara područja za daljnja istraživanja.

2. 3. Prijedlozi izvedeni iz obrađene teme

• Smanjenje administrativnog rada za sudionike.
• Želja za razmjenom vršnjaka, gdje studenti mogu bolje i bolje povezati i održavati kontakt.
• Bolja prilika za ulazak u program Comenius, budući da postoji veliki interes za suradnju, a škole se teško mogu svrstati među one koji su na kraju potvrđeni.
• Manje “turističko” sudjelovanje nekih partnera. Jedan od ispitanika je rekao: “Neke zemlje još uvijek putuju više turističko, ne obavljaju dogovorene zadatke, sudionici ne znaju engleski, pitam se što imaju od toga.”
• Projekt ne treba voditi kao pojedinac, jer je to preveliko opterećenje za jednog, projektni tim treba biti osnovan u školi. Suradnja nastavnika ima vrlo pozitivne učinke i nakon završetka projekta, posebno u području međupredmetne suradnje, kao i u drugim situacijama.
• Pokušati iskoristiti mogućnosti obuke putem Centra za mobilnost RS-a i europskih programa obrazovanja i osposobljavanja, jer postoji veliki postotak ispitanika koji vjeruju da su u tom pogledu previše prepušteni sami sebi.
• Podrška vodstva je iznimno važna, što će svakako pridonijeti većoj prepoznatljivosti same škole i njezine otvorenosti prema okolišu, kao i spremnosti na druge oblike međunarodne suradnje i želje da se ona nastavi. Također, budući da nastavnici pripisuju veću važnost projektu uz potporu i suradnju ravnatelja.

3. Zaključak

Lekcije koje sam stekla iz ankete pokazale su dobru sliku odnosa slovenskih osnovnih škola prema međunarodnoj suradnji. Šire gledano, ova slika je iznimno pozitivna, postoje samo manjine koje bi trebale poboljšanja, prema mojim istraživanjima, samo bi učinkovitiji sustav obuke nastavnika bio potreban za rad u programu Comenius. U svakom slučaju, možemo biti jednoglasni o pozitivnostima pružanja takvog načina obrazovanja učenika više od tradicionalnih lekcija, ali se postavlja pitanje koliko dugo će učitelji biti motivirani bez ikakvog dodatnog poticaja, jer bi ih trebalo nagrađivati ​​i nečim drugim, ne samo vlastitim zadovoljstvom dobrim poslom. Bez sumnje, takvi međunarodni projekti za učitelje veliki su i zahtjevni zadaci. Treba naglasiti da je sve važnije posvetiti više pozornosti međunarodnoj suradnji u obrazovanju, jer ona ne utječe samo na pojedince koji sudjeluju, nego također igra značajnu ulogu u širem, pa čak i više kulturnom, društvenom, socijalnom otvorenošču Europske zajednice. Definitivno ćemo međunarodnom suradnjom već tijekom školskog razdoblja pridonijeti stvaranju nove radne snage koja će biti otvorenija, fleksibilnija, inovativnija, dinamičnija i spremnija za nove izazove.

Literatura

1. BAUMAN, Z. Globalization: the human consequences. Polity, London, 1998
2. NOVAK, B. 2006b. Moč družbe in transformacija šole. Pedagoški inštitut, Ljubljana, 2006
3. COMENIUS: Europe in the classroom. EUROPA Education and training, 9. 11. 2013
4. EUROPEAN COMMISSION. Education & training, Tempus,9 . 11. 2013

“Erasmus4ever Erasmus4future”

Daniela Usmiani

U okviru aktivnosti transnacionalne suradnje koja se održala u Firenci u Italiji od 7. do 9. svibnja 2019.pod nazivom „Erasmus4ever Erasmus4future“ nastavnica Daniela Usmiani iz Srednje škole Bedekovčina sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji u organizaciji talijanske i francuske nacionalne agencije za program Erasmus+.

Nastavnica je bila jedan od predstavnika odgojno-obrazovnih institucija RH, a pridružile su ime se i predstavnice Agencije za mobilnost i programe EU.

Osim zajedničke radionice u osmišljavanju obilježja nove Erasmus+ alumni mreže kojom bi se dodatno promovirale aktivnosti Erasmus+ programa te omogućila dodatna pomoć novim korisnicima programa 9. svibnja održana je tematska konferencija pod nazivom „United in diversity“ na kojoj su prisustvovali predstavnici talijanskih i europskih institucija. Tijekom konferencije uručene su i nagrade dobitnicima European Language Label 2018 (Europske jezične oznake kvalitete za 2018. godinu).

Tijekom sva tri dana Firenca je odisala duhom Erasmus+ programa. Na trgu Piazza della Repubblica nalazio se štand s Erasmus+ oznakama. Mladi, aktivni sudionici programa izvodili su plesne točke i dijelili flajere.

Najinteresantniji dio aktivnosti bio je drugi dan tijekom kojeg smo imali priliku biti Erasmus+ ambasadori i aktivno promovirati Erasmus+ u lokalnoj zajednici. Podijeljeni u međunarodne timove posjetili smo osnovne i srednje škole te u razgovoru s učenicima podijelili vlastita iskustva i odgovarali na njihova mnogobrojna pitanja. Tako je zajedno s još 8 kolega iz Francuske, Poljske, Latvije i Italije nastavnica Daniela Usmiani sudjelovala prezentaciji Erasmus+ programa u osnovnoj školi I.C.Spinelli u Firenci.

Nakon kratke prezentacije Erasmus+ i eTwinning programa od strane talijanskih predstavnica nacionalne agencije slijedio je razgovor s učenicima. Bile su dvije dobne grupe učenika kojima smo razgovarali (od 10 i od 13-14 godina).

U razgovoru s učenicima kolegica je najprije upoznala učenike kroz kratki kviz s Hrvatskom. Pitanja su bila vezana za Zagreb, more, naše sportaše o kojima su učenici i najviše znali. Najuspješniji su dobili i slatke poklone koje su kasnije podijelili s prijateljima. Nakon toga su učenici intervjuirali goste tako da je nastavnica govorila i o svojim hobijima, knjigama koje voli, gradovima koji su joj ostali u sjećanju, a također je i podijelila iskustva rada i primjere projekata koje je provodila kako u eTwinning programima koje kao eTwinning ambasadorica u RH redovito provodi i promovira, tako i Erasmus+ projektima.

Sudionici aktivnosti imali su prilike uživati i u kulturno umjetničkim ljepotama Firence jer su sva događanja bila u predivnim prostorima Palazze Vechio, Palazzo Gondi i Fondacione Museo Frnaco Zeffirelli, a tijekom programa posjetili su poznatu crkvu Chiostro Santa Maria Novella i nezaboravnu galeriju umjetnosti Uffizi Galery.

Budni mladi planinari

Ivica Padaršič

Sažetak

Suvremen način nastave trebao bi učiteljima pomagati u stvaranju povoljnih sredina za učenje i vjerodostojnog kontakta s učenicima. Jedino na taj način na svakom koraku možemo kod učenika tražiti budnost. To pak znači da su učenici unutarnje budni, sabrani i sposobni za koncentraciju i usredotočenost. Tada učitelj može očekivati dobre rezultate poučavanja. Zbog toga je izvannastavna aktivnost Mladi planinari sa svojim ciljevima i sadržajima te načinom izvođenja jedna od aktivnosti raširenog programa osnovne škole koji osmišljavaju takvo poučavanje.

Ključne riječi: planinari, priroda, učionica, budnost

Uvod

Riječ budnost se je tek zadnjih godina počela upotrebljavati u rječniku učitelja i drugih pedagoških radnika. Dr. Eva Škobalj navodi da o budnosti govorimo kada želimo opisati točno određeno stanje čovjeka. To stanje možemo opisati kao unutrašnju budnost, sabranost i sposobnost koncentracije i usredotočivanja (Škobalj, 2017).

Sa sadržajem rada izvannastavne aktivnosti Mladi planinari, budnost možemo ostvarivati na svakom koraku, na svim kraćim i dužim šetnjama te odmorištima. Hodanjem i planinarenjem se stvaraju uvjeti koji učenicima i njihovim mentorima omogućavaju doživljavanje sadašnjeg trenutka te odmicanje od pritisaka i zahtjeva suvremenog života koji često onemogućavaju takvo doživljavanje.

Uz te aktivnosti učitelj lakše pronalazi iskren kontakt s učenicima/planinarima te stvara povoljne sredine za učenje.

Prije nekoliko godina se na našoj školi organizirala izvannastavna aktivnost Mladi putnici koja je uskoro prerasla u Mlade planinare. Skupina se povezala s Planinarskim društvom Šentjernej. Planinarsko društvo nam osigurava planinarske vodiče, a učestvujemo i na zajedničkim planinarskim izletima.

Brojnost mladih planinara se iz godine u godinu povećava. Iz manje skupine 10 – 15 članova je članstvo naraslo. Prošle školske godine je broj članova narastao na 30, što predstavlja gotovo polovicu učenika na našoj područnoj školi. Čak 12 mladih planinara se ove godine učlanilo i u Planinarsko društvo Šentjernej. Kao mentorica sam vrlo ponosna na činjenicu da se je dosta obitelji, po aktivnom učestvovanju njihovog djeteta na toj izvannastavnoj aktivnosti, počelo baviti pješačenjem tj. planinarenjem u slobodnom vremenu. Upravo to i jest konačni cilj kojeg želimo ostvariti.

Redovnim hodanjem možemo izbjeći česte bolesti suvremenog doba. Coaltre et al.(2010) navode da planine i s njima povezano planinarenje pozitivno utječu i na psihičko zdravlje čovjeka, a prije svega na njegovu predodžbu o samome sebi i samopouzdanje. Naime, na uspješno osvojenom cilju svakoga preplavljuju osjećaji zadovoljstva i veselja pri spoznaji što je sposoban postići svojim vlastitim trudom (Sluga in dr., 2017).

Osim temeljnog cilja aktivnosti – pozitivan odnos do pješačenja kao najdostupnije i najuniverzalnije sportske aktivnosti, jačanje zdravlja i razvoj zdravog životnog stila – s mladim planinarima želimo postići i druge ciljeve.

1. Upoznavanje prirodne i kulturne baštine bliže i dalje okolice/promatranje tragova prošlosti.

U izvedbi poučnog puta Putem naših dvoraca su učenici u okolici naše škole posjetili sva četiri kamena svjedoka naše prošlosti, četiri još sačuvana dvorca: Gracarjev turn, Prežek, Volavče i Vrhovo. Put ih je odveo u daleku prošlost gdje su uz te važne povijesne spomenike saznali neke važne povijesne činjenice o svojem kraju u prošlosti. Pred vratima tajnovitog Gracarjevog turna su se u davnoj prošlosti zaustavili Turci, a prije više od jednog stoljeća je pisac Janez Trdina tu zamislio svoje Bajke i pripovijesti o Gorjancima. Na Vrhovom se je pak u dvorskoj kapelici oženio Janez Vajkard Valvazor. To su samo djelići povijesti koju su učenici upoznali.

Slika 1. Gracarjev turn                           Slika 2. Vrhovo

2. Upoznavanje važnijih vodenih izvora i njihovih karakteristika

Učenici uz vodotoke postaju svjesni značenja čistih prirodnih izvora te odgovornog postupanja s pitkom vodom.

Slika 3. Pendirjevka          Slika 4. Ob izvoru Topličnika

Učenici saznaju kako čovjek iskorištava snagu vode te time doprinosi očuvanju okoliša tj. izboru okolišu manje škodljivog dobivanja električne energije.

Slika 5. Pohod uz Savu

3. Upoznavanje elemenata prirodne baštine /endemi. Na našim pohodima upoznajemo i raslinje te ljekovito bilje i njegovu upotrebu. Već smo upoznali nebrojene ljekovite biljke poput arnike, majčine dušice, plućnjaka, puzave petoprste… I naš planinarski vodič koji nas često prati je dobar poznavatelj ljekovitog bilja te nam ih u prirodi često pokazuje. Imamo i priliku zasladiti se šumskim plodovima poput jagoda, borovnica, kestena…

Posebice smo ponosni na to da smo u prirodi imali mogućnost promatrati zaštićene biljke koje su značajne za određeno područje – endeme. Pri usponu na Boč smo vidjeli veliku sasu, na Lovrencu nas je u travnju očarala svištara, a na Bohoru in na našim Gorjancima nas je očarao kranjski ljiljan.

Endemi koje smo upoznali:

Slika 6. Velika sasa                        Slika 7. Svištara

4. Upoznavanje književnog svijeta po putovima pisca Janeza Trdine na pohodima po Trdinovim putovima.

Slika 8. Na Gorjance                        Slika 9. Kod Miklavža

5. Suradnja s roditeljima je vrlo važna pri organizaciji nekih planinarskih izleta. Prisutnost roditelja bila je nezamjenjiva na pohodima na visoke planine gdje smo aktivnosti izveli u sudjelovanju s Planinarskim društvom Šentjernej. Time smo potaknuli zanimanje roditelja za tjelesni i motorni razvoj njihove djece te obiteljima omogućili kvalitetno proživljavanje zajedničkog slobodnog vremena. Neki roditelji su se aktivno uključili u pješačenje, a roditelji koji su planinarski vodiči su s nama sudjelovali u više navrata te nam omogućili stručno vođenje (Golica, Kum, Bohor, Boč…).

Slika 10. Pohod na Golicu Slika 11. Boč

6. Učenje u prirodi je učenje u učionici na otvorenom. Učenice i učenici neposredno pridobivaju znanje iskustvom u vanjskom okolišu. Učionicom u prirodi možemo mnogo doprinijeti djetetovu osjećaju i razumijevanju za zaštitu okoliša, društveno odgovornost te mu istovremeno pomažemo do cjelovitog razvoja njegove vlastite (Šetina, 2013).

Slika 12. Uz info ploču Prirodna baština     Slika 13. Na Klevevž

7. Briga za sigurnost. Prije svakog pohoda zajedno pregledamo plan puta, trajanje te se posebno posvetimo opasnim mjestima. Poseban naglasak je na odgovarajućoj planinarskoj opremi koja uključuje: cipele za planinarenje, odjeća odgovarajuća godišnjem dobu i vremenskim prilikama, u ruksaku ne smije nedostajati rezervna odjeća, laki obrok, piće te knjižica Mladi planinar. Mentor se uvijek mora pobrinuti i za prvu pomoć, adrese tj. telefonske brojeve roditelja.

Zaključak

Učenici se osposobljavaju za samostalno planinarenje u kasnijim starosnim razdobljima te razvijaju zdrave životne navike. Uz zajedničko druženje, utvrđuju prijateljske veze, međusobno poštovanje te na zajedničkim doživljajima osjećaju povezanost sa skupinom i pripadnost.

Oblikuju pristojan i kulturan odnos do okoliša i prirode kao posebne vrijednosti. Okolišu i prirodi zapravo dugujemo sve i moramo se brinuti – vrijeme je da zaista postanemo budni, a naša izvannastavna aktivnost Mladi planinari nam to omogućava.

Literatura

1. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa
2. Sluga in drugi (2017): Planinski športni dnevi….v DIDACTICA SLOVENICA pedagoška obzorja 2017 št. 1, Novo mesto, 2017
3. Šetina, Tina: Učilnica v naravi, Biotehniški center Naklo, Zbornik referatov, 2013
4. Škobalj, Eva: Čuječnost in vzgoja, Ekološko-kulturno društvo za boljši svet, 2017

My magical dust – svjetski projekt

Jasminka Belščak

Početkom ove kalendarske godine učitelji i učenici iz 50-tak škola iz različitih krajeva Hrvatske bili su uključeni u svjetski STEM projekt „Innovate your dreams” čiji je osnivač gospodin Khurram Shehzad iz Pakistana. U toj fazi svjetskog projekta ukupno je sudjelovalo više od 2 000 učitelja i 100 000 učenika. Projekt se bavio zanimanjima u budućnosti i Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. U sklopu PBL projekta rješavani su problemi kvalitetnog obrazovanja, pristupačne i čiste energije te industrije, inovacija i infrastrukture. PBL je kratica za Project based learning, učenje temeljeno na projektima. PBL projekti temelje se na stvarnim problemima i izazovima kako bi se učenici pripremili za stvarni život nakon škole. Obzirom da je zamijećen velik interes učitelja i učenika za rad na PBL projektima koji se bave Ciljevima održivog razvoja, osmišljen je i nastavak u koji je uključeno otprilike 1300 najmarljivijih sudionika iz projekta „Innovate your dreams“ iz 20-tak zemalja svijeta. Iz Hrvatske je u nastavak PBL projekta pod nazivom „My magical dust“ uključeno 20 učitelja. Koordinatorica projekta za Hrvatsku je učiteljica savjetnica iz informatike Jasminka Belščak iz OŠ Petrijanec.

U travnju je započeo s realizacijom novi PBL projekt „My magical dust“ baziran na jednom od Ciljeva održivog razvoja, a to je Zdravlje i blagostanje. Ovaj cilj opisali su Ujedinjeni narodi u Programu održivog razvoja za 2030. godinu. „My magical dust“ koji ima za cilj povezati učitelje i roditelje, školu i zajednice za dobrobit učenika. Ovaj projekt ističe neke od glavnih problema s kojima se učenici svakodnevno susreću, ali se često zanemaruju. Primjerice, depresija i anksioznost kod učenika i djece u mladoj dobi sve su učestaliji te se postavlja pitanje koliko često zapravo pazimo na mentalno zdravlje i dobrobit učenika i djece? Kroz 4 zadatka učenicima se omogućilo da pokažu da mogu utjecati na zajednice ako ih obrazujemo za rješavanje stvarnih problema. Kroz zadatke je naglašena i kozmologija, grana astronomije, s ciljem da se učenici upoznaju s nedavnim otkrićem “crne rupe” te razvijaju svoju maštu i razmišljaju što se nalazi izvan nje. U zadnjem zadatku projekta učiteljima i učenicima će biti omogućeno sudjelovanje u međunarodnom video natječaju čiji će suci biti stručnjaci ELT-a sa Sveučilišta Oxford, Sveučilišta u Barceloni i selektivni članovi “Moje čarobne prašine”. Inicijatorica video natječaja je Magdalena Dygala. Pobjednik natječaja biti će nagrađen novčanom nagradom. Natječaj će biti otvoren za sve učitelje koji su u razdoblju od 29. travnja 2019. do 2. lipnja 2019. realizirali sve ostale zadatke iz projekta, a svoj video uredili i prijavili te poslali najkasnije do 1. studenog 2019.

Dio zadatka “Obrazovanje u srcu” imao je osnovni cilj izgradnju vještine izražavanja kod učenika. Svi znamo da se tjeskoba i depresija iz dana u dan javljaju kod djece, uobičajene su i često se zanemaruju. U ovom zadatku učitelj je pomagao učenicima da se izraze i saznaju ima li nešto što ih uznemiruje i uzrokuje tjeskobu ili depresiju.  Učenici su svoje probleme izražavali pomoću umnih mapa te su u svom radu najviše koristili Coggle, MindMup ili neki drugi slični Web 2.0 alat za izradu umnih mapa, a neki su učenici odabrali Bojanje i Sway za svoj rad ili su svoje probleme izrazili crtežom na papiru. Problemi koje je većina učenika navela su zlostavljanje i pritisak zbog ispita.

„Djeca su kurikul“ je dio projektnog zadatka kojem je osnovni cilj bio upoznati zajednicu s problemima s kojima se učenici susreću. Za učenike su organizirana predavanja i radionice kao pomoć i savjetovanje u smanjivanju problema koji kod njih najviše utječu na razvoj depresivnosti i tjeskobe. Tijekom radionica, predavanja i raznih sastanaka zajednici je upućena globalna poruka projekta: “Mentalno zdravlje djeteta jest važnije od ičega na ovom svijetu“.

Posljednji dio projektnog zadatka „Zapalite maštu“ bavio se otkrivanjem kozmičke, zvjezdane prašine i crne rupe te otkrivanjem što se nalazi s njene druge strane. “ Jasminka Belščak, koordinatorica projekta, bedž sa svojim imenom nije poslala u crnu rupu, već je za njega osigurala ukrcajnu kartu za let na Mars.

U projekt su se mogli uključiti učitelji svih predmeta, no najzastupljeniji su bili učitelji informatike iz Varaždinske županije. To su Gordana Lohajner iz OŠ Veliki Bukovec, Ljiljana Inkret-Martinčević iz OŠ Breznički Hum, Tamara Ređep iz I. OŠ Varaždin, Edi Bačani iz OŠ Sveti Đurđ, Damir Vrbanec iz IV. OŠ Varaždin, Tomislav Leček iz III. OŠ Varaždin, Martina Kos-Grabar iz OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija i Jasminka Belščak iz OŠ Petrijanec. Iz OŠ Petrijanec osim učiteljice savjetnice iz informatike Jasminke Belščak, ujedno i koordinatorice ovog svjetskog projekta za Hrvatsku, uključeni su i učiteljica mentorica iz hrvatskog jezika Željka Rabuzin, učiteljica tehničke kulture Kristina Špoljar-Petrović i defektolog Damir Ježić koji su pripremali radionice za stotinjak učenika iz škole. Svi učitelji iz Hrvatske za svoj su marljiv rad bili nagrađeni certifikatom i digitalnom značkom za mentorstvo učenicima i sudjelovanje u svjetskom projektu „My magical dust“.

Tijekom rada na projektu učitelji i učenici dostigli su ciljeve PBL projekta: razvili su vještine poput empatije, komunikacije, suradnje, rješavanja problema, kreativnosti i mašte, vodstva, vještina izražavanja i socijalnih vještina.

Kako računalne tehnologije utječu na život današnje djece?

Jožica Zupančič

Sažetak

Htjela bih vam predstaviti svoje razmišljanje o opasnostima prekomjernog korištenja računalne tehnologije kod djece. U prvim godinama života djeca su mnogo ranjivija od odraslih, jer još nemaju kriterije za prosuđivanje što je dobro i što je loše. Osim toga, mlađa djeca vrlo pažljivo promatraju sve oko sebe, i sve prihvate bez problema, i po svojoj prirodi teže zadovoljenju vlastitih potreba, tako da ih više privuče ono što doživljavaju ugodno.

Ključne riječi: računalna tehnologija, ovisnosti, računalne igre, opasnosti, sprečavanje obrazovanja.

Uvod

Također u našem društvu posljednjih nekoliko godina vidljiv je značajan porast korištenja računala, mobitela i tableta već kod najmlađe djece.

U obiteljima, to je često postalo “baby sitter” modernog doba ali sve se više koristi u obrazovnim ustanovama, posebno u obrazovne svrhe. Međutim, stručnjaci upozoravaju na opreznost pri korištenju jer se mnogi negativni učinci već pokazuju posebno za djecu i omladinu, a također i za odrasle i starije osobe. U centrima za liječenje ovisnosti u Sloveniji navode da se povećava broj onih koji zapravo pokazuju znakove ovisnosti. Među onima koji trebaju liječenje nalaze se i djeca i tinejdžeri kao i ljudi srednjih godina, čak i ljudi u dobi od šezdeset i starijih …

Nastavnici i roditelji se pitaju kako odgajati djecu, kako bi spriječili ovisnosti?

Razlog za tako velik interes u računalne tehnologije (koje dovode do prekomjerne upotrebe i ovisnosti)

• Stručnjaci ističu da su danas mnoga djeca previše vremena ispred ekrana. U mnogim obiteljima je televizijski ekran uključen cijeli dan. Da bi roditelji nešto učinili u miru, često uključe televiziju za djecu, ili im dozvole igrati igre na mobitelu ili računalu. Sama primjećujem da u vrtiću već bebe s uključenim ekranom računala često stoje i zaborave na vrijeme.
• Već bebama kupujemo igračke sa svjetlosnim efektima i tako se bebe oslanjaju na zvučne i svjetlosne impulse, djeca se naviknu na intenzivne zvukove, boje i svjetla, te tako sve više osjećaju potrebu za tim snažnim poticajem. Dijete koje je u životu prerano izloženo takvom podražaju bit će puno ranjivije i izloženo takvim utjecajima i kasnije u odrasloj dobi.
• Osobito prije sedam godina kada djetetove oči i mozak još nisu zreli za ekrane, to ima mnogo negativnih utjecaja na njih. Dostupnost i snažan zamah djeci osjetiti udobnost, tako da su stalno u potrazi, kao rezultat toga, njih ne privlače više stvari, gdje se impulsi ne nalaze. Djeca koja su tako rano izložena, često pokazuju unutrašnji nemir i probleme s pažnjom.
• Djeca koja raste s brzom promjenom impulsa, naviknu se i očekuju da neposredno zadovoljavaju i ostale potrebe i više nisu navikla čekati… Putem interneta – to su samo mali pritisak na ključ, i već smo dobili odgovor. To zadovoljstvo teško je zaustaviti, jer se postiže odmah, bez puno truda – međutim, to dovodi do sve veće potrebe za zadovoljavanjem želje za užitkom! Jer, naravno, u stvarnom svijetu to je nemoguće, mnoga djeca i mladi ljudi, kad dovoljno odrastu, koriste to što im donosi korištenje tehnologije, i to traže u virtualnom svijetu!
• U jednom danu možemo dobiti internetom toliko informacija, kao što smo ih ranije za dvije godine, tako da naš mozak ne može obraditi sve te podatke. Kada je ogroman broj informacija, naš mozak pronalazi rješenje i odabere ono što nam padne ranije u oko, nešto prijatno jer zadovoljava želju za ugođaju.
• Dio problema leži u tome, da kada se koriste mobilni telefon, tablete ili računala, tako djeca kao tinejdžeri, kao i odrasli, ne osjećaju umor, kao kod drugog posla, zato si za to uzmu više vremena. Kada je već riječ o ovisnosti, zaboravljaju čak na hranu i odmor.
• Najnovija istraživanja pokazuju sve veću ovisnost od mobilnog telefona, tableta ili računala među djecom i mladima, čak do te mjere da 38% djece čiji roditelji žele ograničiti njihovu uporabu često nasilno reagiraju na svoje roditelje.

Računalne “igre” – one su zaista opasne?

U čekaonicama često vidimo roditelja, kako bih smirio svoju djecu, predškolske i osnovno školske dobi, ponude djeci igraju računalne igre na mobitelu dok čekaju. Nažalost, to nije samo nevina igra, nego se dijete također navikava na logiku nasilja, koja radi u pozadini, i nesvjesno je prihvaća. U igricama dijete “udara” na tisuće ljudi i tako se polako privikne na nasilan karakter. “Igra” tako sve više utiče na dijete – jedna od posljedica je da dijete koje se puno igra računalne igre, navikne na logiku nasilja i brzo reagira neprimjereno prema sebi i prema drugima.

Što mogu odgojitelji i roditelji učiniti?

Stručnjaci savjetuju da se djeca naviknu na odgovarajuće i ograničeno korištenje tih sredstava.

• Prije nego što dijete dobiva na korištenje nove tehnologije, treba se dogovoriti o tome kako i u kojoj mjeri on može biti korišten… djeca do deset, jedanaest godina ne mogu biti vlasnici mobitela ili računala, može se samo koristiti, ali treba se jasno dogovoriti – kada, gdje i koliko se može koristiti. Potrebno je da su djeca stavljena u sustav vremenskih i prostornih ograničenja. Međutim, mobilni telefon, računalo, tablet ili televizija nema mjesta u spavaćoj sobi djeteta, gdje roditelji nemaju nikakvu kontrolu nad onim što se događa!
• Igranje igara, djeca su ograničeni (maksimalno 1- 2 puta mjesečno), jer stručnjaci ističu da su djeca koji se igraju 2 puta tjedno, izloženi riziku prave strasti.

Za obrazovanje je važna preventiva!

• Rješenje nije u tome da djeci zabranimo korištenje tih tehnologija, ili oduzeti, nego da im pružimo što više…
• Poticaj i za nastavnike za korištenje računala stvarno samo za didaktičke svrhe.
• Potičimo djecu za pretraživanje i izrada igračaka od prirodnih materijala, koje će razvijati njihovu kreativnost i maštu.
• Ako želimo da djeca budu uspješna u životu, moramo ih pripremiti da prihvate napore te da razvijaju volju, upornost i strpljenje.
• Maloj djeci čitajmo priče, bajke, kao i u školi potičemo kulturu čitanja kod djece – kad dijete čita, mozak se obučava za stjecanje apstraktnog mišljenja: na računalu međutim apstraktna misao se ne razvija, jer dijete pasivno prima informacije.
• Priroda je učionica bez zidova, gdje svatko – djeca i odrasli mogu naučiti puno… odvedimo djecu od prve godine života (stvarno od prvog mjeseca) u prirodu, što će im omogućiti otkriti ljepotu prirode, razgledavanje znamenitosti, tajne prirode, i omogućiti im e iskustvo sretnih trenutaka života u prirodi i s prirodom.
• Potičimo roditelje, da si odvoje vrijeme za dijete i za zajedničko uživanje u prirodi, jer će ti zajednički trenuci dati priliku, da se djetetu osobno
• Čak i u vrtiću omogućimo djeci najljepše trenutke u prirodi. Djeca će doživjeti da je to dobro, da se prepuste zvukovima prirode; u šumi otkriti i slušati oglašavanju životinja i cvrkut ptica, bubnjanje potoka i još i još… da se osjećaju ugodno – zapravo nakon toga još su više sretna i vesela. Djeca će saznati da za njihovu dobrobit i sreću ne trebaju bilo kakve ekrane, nego osobe , koje im posvete vrijeme, razumije ih i vole.  Važno je da djeca dobivaju iskustva koja ih čine sretnima i donose dobrobit.
• Važno je da djeca steknu iskustvo da je odnos sa čovjekom taj koji ih čini sretnima, da komunikacija putem kompjuterske tehnologije nije isto, i da raste u stvaranju dobrih međuljudskih odnosa, mogućnosti suradnje i dogovora.

Odgojitelji i učitelji su primjeri djeci

• U otkrivanju ljepote prirode neka učitelji i roditelji pokazuju dobar primjer djeci, naša misija je vrlo važna: “Ako će djeca održavati urođeni osjećaj divljenja, potrebna je jedna odrasla osobu koja sa njim dijeli entuzijazam i uz njegovu pomoć on otkrije radost, uzbuđenje i misteriju svijeta u kojem živimo” (Rachel Carson)
• Ostavite djecu i dajte im priliku da se mogu slobodno kretati u prirodi: “Djeci dopuštajte biti slobodni. Potaknite ih. Trčati vani na kiši. Neka bosonogi trče po mlakama vode, neka trče po travnjaku mokrom od rose …. miran odmor, pod stablom, koji poziva ih u svoju sjenu. Ostavite ih da se vesele i smiju kad ih ujutro probudi sunce, kao što budi svako biće, koje dijeli svoj dan između budnog i sna”. (Maria Montessori)

Literatura

1. Armstrong, T. (1999). Prebudite genija v svojem otroku: spodbujanje radovednosti, ustvarjalnosti in učnih sposobnosti. Tržič: Učila.
2. Delovno gradivo: Življenje, narava, zdravje, (2017), Ljubljana: Inštitut za etiko in vrednote Jože Trontelj.
3. Delovno gradivo: Skrb za sočloveka, (2017), Ljubljana: Inštitut za etiko in vrednote Jože Trontelj.
4. Gardner, H. (1995), Razsežnosti uma – teorija o več inteligencah. V: Časopis za kritiko znanosti, 24/178 (1996) str. 293-296.
5. Montessori, M. (2006). Srkajoči um, Ljubljana: Uršulinski zavod.
6. Russel, P. (1999). Knjiga o možganih. Ljubljana: DZS.
7. Shapiro, L. E. (1999). Čustvena inteligenca otrok. Ljubljana: Mladinska knjiga.
8. Thomson, J. B. (1994). Naravno otroštvo. Radovljica: Didakta.
9. Zalokar Divjak, Z. (1998). Vzgoja za smisel življenja. Ljubljana: Educy.
10. Zupančič, M. (1991). Moralni razvoj v predšolski dobi. V: Educa, let I, št. 1, 17 – 21.
11. Zore, N. (2005). Otrok in računalnik v vrtcu. Ljubljana: Zavod republike Slovenije za šolstvo.
12. Zupančič, M. in Justin, J. (1991). Otrok, pravila in vrednote. Ljubljana: Didakta.
13. Žorž, B. (2010). Vzgoja za svobodo, vzgoja za odrekanje. Koper: Ognjišče.

„Angels and the Dragon“

– prva društvena edukativna igra izrađena u sklopu Erasmus+ projekta „Nauči me igrati“ čiji je nositelj I. osnovna škola Varaždin

Tea Pavičić Zajec i Tamara Ređep

Erasmus projekt „Nauči me igrati“ („Teach me how to play“) vrijedan 89 280.00 € bio je ocijenjen s najviše bodova od svih prijavljenih projekata u Hrvatskoj i trajat će dvije godine, od 2018. do 2020. godine. Uz I. OŠ Varaždin koja je nositelj projekta, u njemu će sudjelovati učenici i učitelji OŠ Bistrice ob Sotli iz Slovenije i CEIP Bernardino Perez iz Španjolske.

Projekt je usmjeren na razvoj novih metoda poučavanja temeljenih na igrifikaciji kako bi kroz izazove igre učenje postalo zabavno, a kod učenika se potaknuo razvoj kreativnosti i znatiželje. U sklopu projektnih aktivnosti učenici će zajedno sa svojim učiteljima (mentorima) izraditi edukativne društvene igre koje će obuhvaćati sadržaje iz povijesti, geografije i kulture svake od zemlje članice projekta. Tijekom mobilnosti učenici i učitelji upoznaju igru projektnog partnera domaćina te tako na zanimljiv način uče o s povijesnim i geografskim obilježjima zemlje svojih partnerskih škola.

Prva društvena edukativna igra „Angels and the Dragon“ bila je predstavljana javnosti u četvrtak, 28.2.2019., ali i projektnim partnerima iz Slovenije i Španjolske. U njoj učenici i učitelji I. OŠ Varaždin spašavaju Varaždin od požara. Svi sastavni dijelovi igre rađeni su ručno i rezultat su marljivog timskog rada 12 učenika sedmih i osmih razreda te projektnog tima kojeg uz koordinatoricu projekta dr.sc. Teu Pavičić Zajec, čine učitelj povijesti Valerije Tomašković, učiteljica geografije Dušanka Narančić, učiteljica likovne kulture Dina Zebec, učiteljice razredne nastave Sonja Tušek Podobnik i Adriana Držaić, učitelj tehničke kulture Ivica Kolarić i učiteljica informatike mr.sc. Tamara Ređep.

O igri

“Angels and the Dragon” je društvena edukativna igra koja obuhvaća obrazovne nastavne sadržaje iz predmeta povijest, geografija, ali i matematike i kemije za 7. i 8. razred osnovne škole, a potpomognuta je IKT-om.

Igra je u obliku kutije čiji donji poklopac kada se otvori ima funkciju igrače ploče sa zemljopisnom kartom Republike Hrvatske i mjeračem vremena, a s gornje strane poklopca kutije nalaze se figurice, kartice sa zadacima te svi ostali elementi potrebni za igranje igre, npr. 3D naočale…

Igra je predviđena je za najmanje 2 i najviše 6 igrača starijih od 12 godina. Rađena je na principu „room escape“ jer učenici timski rješavaju probleme i pronalaze tragove, pa tako da bi zauvijek protjerali vješticu i zmaja te spasili Varaždin od potpunog uništenja, igrači postaju anđeli koji moraju zajedno uspješno riješiti 10 zadataka i isključiti 10 žarulja u roku od 30 minuta.

ISHODI[1]:

1. odrediti položaj Republike Hrvatske i njezinih gradova
2. prepoznati društvene, kulturne i gospodarske prilike u Hrvatskoj kroz stoljeća
3. probuditi nacionalni identitet ljudi koji su živjeli u Republici Hrvatskoj
4. odrediti tijek stvaranja SHS države i SHS kraljevstva u kontekstu međunarodnih događaja
5. na povijesnoj karti prepoznati granice Republike Hrvatske
6. upoznati legende vezane uz povijesne događaje u Republici Hrvatskoj

Web stranica

Slika 1. Vanjski izgled kutije        Slika 2. Unutrašnjost kutije

Slika 3. Elementi za igranje igre              Slika 4. Ploča za igranje

---

[1] Preuzeto s: Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb, 2006 (287-291)

Pletenje košara

Tadeja Bogdan

Pletarstvo je poznata tradicionalna tehnika, kojom kod nas još uvijek izrađuju košare i druge predmete za svakodnevno korištenje. Pletenje košara je zanimljiva aktivnost za razvijanje ručnih spretnosti kod najmlađih. Učenici 6. razreda OŠ Srečka Kosovela iz Sežane, polaznici hodaju skupine „Turizmu pomaga lastna glava“ („Turizmu pomaže vlastita glava“),  su unutar kreativnih radionica isprobali ovu tehniku. Neki od njih su već prošle godine sudjelovali na radionicama gdje su opletali staklenke i izrađivali pletene kućice za ptičice, tako da se s ovom tehnikom nisu susreli po prvi puta.

Slijedi zapis postupka pletenja košara.

Za izradu trebamo:

• okrugli drveni podložak promjera 16 cm, debljine približno 2 cm,
• 15 paličica dužine 10 cm i promjera nekoliko mm (ovisi o željama),  
• vrbove grane,
• bijelo ljepilo za drvo.

Vrba latinskog imena Salix viminalis je listopadno drvo iz obitelji vrba. Ima duge savitljive grane, koje su u prošlosti najčešće koristili za pletenje košara  i drugih predmeta te za vezanje u vinogradima. Šibama, koje su najprije obradili, su i opletali staklenke. U prosjeku ovo drvo naraste od 4 do 5 metara u visinu, a može čak i do 10 metara. Kora drveta je smeđa i raspucana, dok imaju grane žutu i glatku koru. Listovi su dugački i do 10 cm te imaju duguljast oblik  poput koplja i nepravilan i pomalo narezan rub. Na grane su namješteni naizmjenično, imaju kratku peteljku, a na jesen otpadnu. Plodovi vrbe su dlakave čahure. Drvo se razmnožava uz pomoć sadnica ili preko sjemena, dok seljaci najčešće vrbu razmnožavaju iz pomoć grana, koje zakopaju u zemlju kako bi pognale korijenje, nato odrežu dio koji niče iz matičnog drveta. Vrba najbolje uspijeva u mokroj zemlji. Raširena je po čitavoj Evropi, u sjeveroistočnoj Aziji, pa čak i na Himalaji. Najčešće raste uz vodu.

Postupak pletenja:

U okrugli drveni podložak promjera 16 cm uz rub jednakomjerno izvrtamo 15 rupa. U njih okomito, odnosno malo postrani prema van zalijepimo 14 paličica uz pomoć bijelog lijepila za drvo. Kada se lijepilo posuši započinjemo s pletenjem.

Pripremimo tri približno jednako debele i duge vrbove šibe te svaku posebno stavimo u svoju rupu. Sa pletenjem započinjemo pri vrhu prve šibe sa lijeve strane. Šibu zataknemo za treću paličicu, prilikom čega se pomičemo prema desno. Nato uzimamo drugu šibu s lijeve strane te je zataknemo za treću paličicu sa desne strane i tako ispletemo cijeli krug. Jednako napravimo i sa trećom šibom. Vrbove šibe cijelo vrijeme pritišćemo prema dole, prema podlošku. Višak šiba porežemo.

Sada pripremimo 15 vrbovih šiba, opet približno jednako dugih i jednake debljine. Šibe s deblje strane stavimo po jednu u svaki otvor. Možemo započeti s bilo kojom šibom, koju najprije na debljem kraju označimo vrpcom. Napravimo jedan zavoj u desno. Uzmemo novu vrbovu šibu sa lijeve strane i opet napravimo zavoj u desno. Nakon toga vrbove šibe uzimamo s lijeve strane, a zavoje radimo u desnu stranu. Kada nam ponestane šiba završimo sa pletenjem i napravimo uzorak, koji smo napravili i na samom početku, na donjem dijelu uz pomoć tri šibe. Opet uzimamo 15 vrbovih šiba i postupak pletenja ponovimo. Na kraju na gornjem dijelu uz pomoć tri vrbove šibe napravimo završni obruč. Ako su okomite paličice predugačke i idu iznad završnog obruča, jednostavno ih odrežemo.

Košaru poprskamo bezbojnim akrilnim lakom za drvo, čime je zaštitimo i produljimo vijek trajanja i upotrebe.

Učenici su košare izradili unutar tri školska sata. Ponosni i veseli! Za pomoć kod izvedbe radionice zahvaljujemo se curama iz Zavoda Dobra pot koje su nam pomogle stručnim savjetima.

Literatura:

1. SSKJ. Beka. Preuzeto s interneta 13. 1. 2019
2. Wikipedija. Beka. Preuzeto s interneta 13. 1. 2019

Glas Slavonije za vukovarske gimnazijalce

organizirao radionicu „Djeca upoznaju medije“

Sanja Pavlović Šijanović

Vukovarski gimnazijalci u sklopu Dana medijske pismenosti doživjeli jedan nezaboravan novinarski dan u redakciji Glasa Slavonije i tvrtki Inchoo

Mediji su svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina iliiInterneta. Mediji svakodnevno prenose raznolike informativne, edukativne i zabavne sadržaji koji imaju utjecaja na svakog od nas i kao takvi omogućuju nam shvaćanje svijeta ali i našeg mjesta u njemu. Oni koji su medijski pismeni mogu kontrolirati utjecaje medijskih poruka umjesto da dozvole da te poruke kontroliraju njih. Današnja su djeca najviše izložena utjecaju medija i iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove. Medijska edukacija djeci olakšava razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija, tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici utjecaja koji mediji imaju na nas i cjelokupno društvo.

Imajući u vidu sve navedeno, učenici 3c razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja, vođeni svojim nastavnicama Sanjom Pavlović Šijanović i Kristinom Kristek, odlučili su podići svoje kompetencije i razinu svoga znanja o medijskoj pismenosti sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 8. do 12. travnja 2019.

U petak 29. ožujka, uputili smo se u Osijek, u redakciju Glasa Slavonije u kojem nas je dočekala novinarka i urednica rubrike Osijek, gospođa Ivana Rab Guljaš koja nam je iz vlastitog dugogodišnjeg iskustva otkrila kako izgleda jedan radni dan u njihovoj redakciji i tko je za što zadužen i odgovoran. Učenici su imali priliku izravno razgovarati sa novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja, doživljaj i percepciju novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih. Glas Slavonije prati rad gradova, među kojima je i Vukovar te rad gradskih službi i županije a svatko u redakciji ima svoje sektore koje uređuje, poput ekonomije, sporta, kultura, novosti, oglasnika. Ono što čitamo rezultat je izlaska novinara i fotografa na teren gdje prikupljaju informacije intervjuima, razgovorima, fotografiranjem te po povratku u redakciju iste te informacije prenose u računalo i obrađuju dok glavni urednik rukovodi radom svih urednika pojedinih rubrika i novinara te odobrava i zadaje nove teme.

S obzirom da je naš zadatak bio izići na pravi novinarski teren i pripremiti reportažu, prvo smo morali odraditi deteljnu pripremu i upoznati koje su to odlike kvalitetne i zanimljivo napisane novinske reportaže. Teorija bez prakse ne vrijedi mnogo, te smo se uputili na naše odredište, u tvrtku Inchoo koja se već 10 godina bavi izradom, dizajnom i optimizacijom online trgovine. Dočekala nas je event koordinatorica Zrinka Antolović koja nas je provela kroz tvrku a mi smo ostali ugodno iznenađeni internim uređenjem koje odiše svjetlom, karakterističnim detaljima i nadasve ugodnom atmosferom. Saznali smo da im je u samom rasporedu prostora i idejama o uređenju, puno pomogla dizajnerica interijera Jelena Havelka. Posebno nam se dojmila soba za sastanak koja izgleda poput džungle s lijanama (u kojima se skrivaju kablovi, jer ipak se radi o IT sektoru, ali je soba bez prozora i odlično rješenje za opuštanje i samovanje), likovi iz stripova na zidu i njihove poruke, tzv. “čarolija” velika fotelja iznad koje se nalaze lampice koje mijenjaju boje, ručno oslikani stolci i stolovi, ženski takozvani Che-Che kutak u kojem smo se i fotografirali, uredi sa nazivima američkih gradova i još mnogo toga. Nakon fotografiranja udobno smo se smjestili, okrijepili i saznali da u Inchoo tvrtki radi 50 zaposlenika i da su tijekom svoga rada spješno izradili 450 projekata s više od 150 klijenata iz 45 zemalja. Inchoo je tvrtka osnovana u Osijeku 2008. godine i pruža cjelovita rješenja na Magento platformi (profesionalno softversko rješenje za online trgovine bazirano na open-source tehnologiji) ali je i jedan od osnivača udruge Osijek Software City koja potiče aktivnosti u lokalnoj IT zajednici organizirajući raznolika predavanja i radionice (i za nas su održali radionicu i pokazali nam prve korake u radu sa setom LEGO Mindostorms EV3), prakticiraju i studentske prakse te potiču i sudjeluju u organizaciji hackathonea. Dobili i smo zadatak osmisliti objavu na Instagram profile Inchoonet o našoj radionici ali kako se nismo uspjeli usuglasiti kako će u konačnici izgledati, odlučili smo biti iskreni pa objava izgleda ovako: Radionica je zamišljena da vukovarski gimnazijalci naprave ovu objavu ali se nisu mogli dogovoriti što će napisati! Zaključak koji se nametnuo nakon ovoga, da ćemo se oko reportaže morati puno više potruditi! Sa objavom je završilo i naše druženje u tvrtki Inchoo, a u Glasu Slavonije nas je čekala okrijepa u vidu pizze i soka. Poslijednje mjesto koje smo posjetili bila je radijska postaja u kojoj smo saznali kako se ostvaruje interakcija sa slušateljima, kako se promoviraju pozitivne vrijednosti u emisijama informativnoga programa, programa iz kulture, sporta, zdravlja i u emisijima za djecu. Saznali smo kao se bira glazba, kako se uključuje u eter i mnoštvo drugih zanimljivih informacija.

Puni dojmova i ideja o tome kako ćemo izraditi našu reportažu, priveli smo i naše druženje kraju. Zaključili smo da biti novinar nije nimalo lak zadatak. Na svom putu do reportaže, uvidjeli smo da novinari moraju uspostaviti dobar kontakt s ljudima iz raznih područja jer su svi oni potencijalni izvori informacija i ukoliko im to ne pođe za rukom, teško da će moći do potrebnih informacija. Uz to što moraju biti odlučni, ljubazni i uporni, moraju biti iznimno praktični, snalažljivi i promišljati o svakoj situaciji. Uvijek moraju iskazivati zainteresiranost i znati postaviti prava pitanja a za prava pitanja nije dovoljno samo znanje i znatiželja već i ogromna doza hrabrosti. Moraju biti na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Shvatili smo da novinarstvo proširuje vidike, čini ljude zrelijima i mudrijima i da biti novinar nije samo posao već i strast prema istini. Možda naša reportaža ne bude savršena, ali savršeno je već to što smo imali priliku biti novinari na jedan dan i što sa sigurnošću možemo ustvrditi da smo se u Vukovar, našu školu, naše domove, vratili medijski pismeniji i sa puno većom dozom kritičkog promišljanja o sadržajima koje nam mediji nude a svoja znanja ćemo kroz naše buduće aktivnosti prenositi i drugim učenicima i sa poštovanjem ćemo gledati na novinarsku profesiju!

Kratkoročna razmjena učenika I. OŠ Čakovec u Zamoscu

Ivana Ružić

Erasmus+ Smarter… Greener… Safer… ime je projekta koji je okupio pet škola iz Poljske, Italije, Portugala, Finske i Hrvatske. Cilj projekta je uspostava suradnje, razmjena iskustava, razvoj i primjena novih scenarija učenja, stvaranje digitalnih obrazovnih sadržaja i uvođenje inovacija u nastavu. S obzirom na suvremene trendove i stil života, potrebe tržišta rada za buduće poslove i zanimanja, obrazovni sadržaji i aktivnosti potiču razvoj poduzetništva, razvoj digitalne i ekološke pismenost učenika, učitelja i zajednice. Društveno odgovorno poduzetništvo, održivi razvoj, zelena tehnologija, obnovljivi izvori energije itd. su područja u kojima učenici i učitelji iz pet različitih europskih zemalja zajedno uče, istražuju, usvajanju nova znanja i vještine, razvijaju stavove i postaju aktivni sudionici društva na lokalnoj i globalnoj razini. Komunikacija, suradnja, javni nastupi i izlaganja na stranom jeziku, svim sudionicima projekta omogućuju razvoj jezičnih kompetencija. Učenje o povijesti, kulturi i tradiciji svake od zemalja doprinose širenju horizonata mladih ljudi, poštivanje i toleranciju među različitim narodima, običajima i stilovima života ali i doprinose razvoju većeg poštovanja i ljubavi prema domovini i zavičaju svakog pojedinca.

Prva kratkoročna razmjena učenika u projektu Erasmu+ Smarter… Greener… Safer… održana je u slikovitom gradu Zamoscu u Poljskoj. Svi sudionici ove mobilnosti su aktivno sudjelovali u izradi višemedijskog zelenog rječnika i «zelene knjige poduzetništa» kroz koje su predstavljeni obnovljivi izvori energije i njihova iskoristivost u svakoj od partnerskih zemalja, zelena energija i dobrobiti njenog korištenja, najvažniji savjeti za očuvanje okoliša s obzirom na specifičnosti regija iz koje dolaze sudionici. Sudionici su posjetili interaktivnu izložbu ‘Arsenał Museum – The World of Senses’, aktivno sudjelovali na radionicama u interaktivnom laboratoriju ‘Nature Zoom’, posjetili su Znanstveni obrazovni centar Roztocze i nacionalni park Roztocze.

I. osnovnu školu Čakovec predstavljale su učenice Franka Bene, Ana Dukić, Klara Piskač i Sabrina Meznarić Šimunković, učitelji Mihael Varga i Branko Vujnović te voditeljica projekta Ivana Ružić.