„Terensko skijanje u skupini“

samo_gorisek

Samo Gorišek

Sažetak

Tijekom mojih skoro četrdeset godina podučavanja alpskog skijanja već sam odavno zapazio da djeca, polaznici tečajeva i svi drugi koji sudjeluju u tom procesu vježbanja daleko previše stoje na skijama. U početnoj fazi učenja to je donekle i razumljivo. Ali odmah nakon što vježbači usvoje dovoljno skijaškog znanja i kada su sposobni skijati u klinastim (nekoć plužnim) zavojima, ipak moraju što više skijati odnosno prikupljati kilometražu. Stoga sam odlučio predstaviti skijašku vježbu koju koristim već niz godina, a dosad je nisam našao u nijednoj literaturi. Radi njezine izuzetne primjenjivosti u vježbanju i na snijegu i u dvorani, nazvao sam je “Leteća zmija”.

Ključne riječi: alpsko skijanje, učenje, terensko skijanje, skijaška vježba, skijalište, učenici

Uvod

U sadašnjosti je život današnjeg djeteta nenormalno prožet informacijskom tehnologijom. Televizija, računalo, tablet računala i telefon djecu su prikovali na stolac, uz stol, ukratko u više ili manje zatvoren prostor. Pomanjkanje kretanja itekako negativno utječe na normalan tjelesni, psihički i socijalni razvoj. Alpsko skijanje na koje se odnosi moj prilog, uvelike može pozitivno utjecati na podizanje kvalitete života djece i mladeži. Iskustvo doživljaja ljepote prirode, tjelesna i motorička aktivnost i druženje s prijateljima tijekom zime predstavljaju temelje na kojima se dalje gradi. Alpsko skijanje dio je tradicije naroda i identiteta naroda i stoga mi kao športskom pedagogu nije svejedno što se događa s našom djecom. Djeci bi skijanje trebalo predstavljati čisti užitak. Zato se trudim da se metodika podučavanja skijanja neprestano mijenja, dopunjuje i dograđuje i da time postaje sve omiljenija kod naše djece.

Što se Janezek nauči u mladosti, to Janez zna kada odraste (*op. prevoditelja: to je jedna vrsta poslovice u Sloveniji) pa će, nadam se, to svoje znanje u budućnosti prenositi i na naredne generacije.

Određenje predmeta i problema

Kao skijaški vodič, voditelj vježbanja, učitelj i trener, s problematikom podučavanja alpskog skijanja susrećem se već skoro četrdeset godina. Kroz to se je vrijeme skijaška tehnika jako mijenjala. Primjerice, nekad smo skijali na tako zvanim »strelicama«, a danas skijamo na skijama s naglašenim bočnim lukom, a da o promjenama materijala i ostale skijaške opreme niti ne govorim. Unatoč tome, osnove tehnike alpskog skijanja ipak su više-manje ostale nepromijenjene.

Menimagee osobno uvijek je više zanimala organizacija, ili, bolje rečeno, racionalizacija određenih metodičnih postupaka ili skijaških vježbi. Uvijek sam želio da vježbači što manje »stoje« i da što više skijaju, sve zato da bi vježbačima što bolje demonstrirao skijanje i da bi vježbači što više skijali, i to čak i u gorim vremenskim uvjetima. Stoga sam odlučio predstaviti vam skijašku vježbu “Leteća zmija”.

Slika 1. “Leteća zmija” (Robert Klančnik, OŠ Mihe Pintarja Toleda, Velenje)

Kako se odvija skijaška vježba – “Leteća zmija”

“Leteća zmija” je oblik terenskog skijanja skupine učenika u koloni (jedan iza drugog). U skijaškom žargonu takav oblik skijanja obično nazivamo »zmija«. A “Leteća zmija” je modificirana verzija te zmije koja se od prve prvenstveno razlikuje u tome da se učenici tijekom skijanja izmjenjuju na poziciji prvog učenika koji skija iza učitelja, i to bez zaustavljanja skupine.

Vježba odnosno skijaška zadaća »“Leteća zmija”« odvija se na sljedeći način. Učenici odnosno vježbači stoje u redu uz rub skijališta. U našem slučaju opisat ću vježbu koja se izvodi na desnoj trećini ili polovini skijaške staze, gledano stazom prema dolje (vidi Sliku 2.). Učitelj najprije teoretski pojasni vježbu, a nakon toga otpočinu skijati. Učitelj krene prvi po skijalištu, a učenici ga slijede u koloni sličnoj zmiji (jedan za drugim) u razmaku oko 5 do 6 metara (ovisno o vrsti tehničkog elementa i trase skijanja).

image

Nakon što se tijekom skijanja izvede prvih pet zavoja, učitelj se okreće prema natrag prema prvom učeniku koji skija iza njega i glasno izgovori riječ »zamjena«. Spomenuti učenik izlazi iz reda i odlazi do ruba skijališta i tamo se zaustavi i na mjestu okrene. Drugi učenik u zmiji priključuje se učitelju i tako postaje prvi iza učitelja (vidi Sliku 3).

image

Kada cijela skupina učenika skijajući prođe mimo učenika koji je čekao uz rub skijališta, isti se na kraju Leteće zmije (vidi Sliku 4.) opet priključuje koloni. Na ovaj način učenici nastavljaju s mijenjanjem mjesta na svaka 5 zavoja.

Naravno, skijašku vježbu “Leteća zmija” može se koristiti i u slučaju skijanja po lijevoj strani skijališta gledano prema dolje po skijaškoj stazi. Sve se samo simetrično zrcali i premješta na drugu stranu.

Prvenstveno je važno da se učenik uvijek zaustavlja na vanjskom rubu skijališta, a nikada na sredini skijaške staze.

image

Vježbanje skijaške vježbe – “Leteća zmija” u dvorani

Za lakše razumijevanje skijaške vježbe “Leteća zmija” možemo koristiti prilagođeno vježbanje u dvorani. Ovu vježbu učenici mogu savladati već tijekom zagrijavanja i trčanja uz rub dvorane za tjelesni odgoj (vidi Sliku 5.). Učenici trče u koloni iza učitelja u smjeru suprotnom od kazaljke sata. Nakon nekoliko metara sporog trčanja učitelj se okreće natrag, prema prvom učeniku koji trči iza njega, i kaže mu »zamjena«. Učenik napušta kolonu i povlači se na krajnji desni rub dvorane za tjelesni odgoj i tu pričeka. Ovom zamjenom drugi učenik u koloni postaje prvi i učenici trče dalje. Kada svi učenici preteknu bivšeg prvog učenika, isti se priključuje na začelju kolone. Nakon što pretrče oko 20 metara, učitelj opet zamjenjuje sljedećeg učenika. Ovu vježbu ponavljamo tako dugo dok onaj učenik koji je na početku trčanja bio prvi u koloni opet ne dođe na istu poziciju.

Vježbu možemo vježbati i u smjeru kazaljke sata, a pri tom opet pazimo da se učenici prilikom zamjene povlače u vanjski rub dvorane za tjelesni odgoj.

image

Sličnu vježbu možemo vježbati u dvorani za tjelesni odgoj i to trčanjem u koloni oko stožaca (vidi Sliku 6): pri tom moramo paziti da zamjenu učenika napravimo između četvrtog i petog stošca kako bi se učenik uvijek maknuo na vanjski rub dvorane za tjelesni odgoj. Vježbu možemo vježbati i u smjeru kazaljke sata i u smjeru suprotnom od kazaljke sata.

image

Zaključak

Prednost ove skijaške vježbe u prvom je redu ta da učenici neprestano mijenjaju mjesta. Oni učenici koji se nalaze tik iza učitelja, imaju najbolji pogled na demonstraciju skijanja, na vrijeme vježbanja određenih motoričkih akcija i na širinu prolaza. Opisana vježba idealna je za učvršćivanje znanja određenog tehničkog elementa kod skijanja, i to sve od plužnih odnosno klinastih zavoja dalje. Temeljem svoje prakse, o starosti vježbača mogu reći da ova vježba odlično funkcionira već kod djece koja su starija od 6 godina. A korištenje ove vježbe u svakom slučaju preporučujem prvenstveno onda kada je vidljivost na skijalištu lošija (magla, padanje snijega) i kada je na skijalištu izuzetno hladno.

Navedena vježba može se korisno iskoristiti i kod zagrijavanja na satu nastave tjelesnog odgoja u dvorani.

Literatura

  1. Murovec, S. (2006). Na kanto. Samozaložba. Kranj. (u prijevodu: Na kantu. Samonaklada. Kranj.)
  2. Pišot, R., Murovec, S., Gašperšič, B., Sitar, P., Janko, G. (2000). Skijanje 2000+ . SZS, Savez
  3. Učitelja i trenera skijanja Slovenije. Ljubljana
  4. Žvan, M., Šturm, R. (1996). Šola alpskog skijanja – džepni priručnik. Ministarstvo školstva in športa. Ljubljana.

Obogaćivanje sportskih sati

Natalija Rovan, prof. sportskog odgoja

Sažetak

U posljednjem tromjesječju osnovnoškolskog obrazovanja učenici mogu izabrati sport kao jedna od mogućnosti u obaveznim izbornim predmetima. Mogu izabrati između jednogodišnjim programima kao što su sport za opuštanje, sport za zdravlje ili odabrani sport (npr. atletika, nogomet, rukomet, …). Za sve učenike koji izaberu sport kao izborni predmet, to je dodatni sat gibanja, opuštanja, ugodnog druženja s vršnjacima.

Tijekom radnog vremena pratimo nastavni plan i program, koji je propisan za pojedinačne obavezne programe. Svojim učenicima uvijek želim obogatiti sate izbornih predmeta sa sportovima, kojim inače u redovnim programima ne posvećujemo preveliku pažnju. Na tim satima spajam ugodno s korisnim, potičem veselje do sportskih aktivnosti te želim postaviti temelje učenicima, da budu u zrelijim godinama svjesni važnosti gibanja i da imaju mogućnost posegnuli za aktivnostima, koje su im bile predstavljene u okviru izbornih sportskih predmeta. U vezi s time, pokušavam svake godine izabrati drugu sportsku aktivnost te je učenicima u poslije podnevnim satima ili u subotu tu aktivnost prezentiram uz pomoć ljudi, koji su kvalificirani za takvu vrstu aktivnosti. Pokušavam sve aktivnosti organizirati tako, da budu besplatne za sve učenike.

Ključne riječi: sport, gibanje, opuštanje, druženje.

Uvod

Kao učiteljica sporta u osnovnoj školi želim učenicima predmet sport približiti do te mjere, da će ga voljeti i njegovati i u kasnijim godinama svojega života. Cijelo vrijeme naglašavam važnost gibanja, posebno u današnje vreme gdje djeca puno vremena provede sjedeći ili u školi ili doma ispred televizora, računala, igara. Sport nas povezuje, u nama potiče osjećaj zadovoljstva i opušta nas.

Učenicima su u posljednjem tromjesječju svake godine ponuđena tri izborna predmeta iz sporta:

  • sport za opuštanje,
  • sport za zdravlje,
  • odabrani sport (atletika, nogomet, rukomet, odbojka, …)

Svaki učenik može u svakom razredu u posljednjem tromjesječju odabrati jedan izborni predmet sport, jer su to jednogodišnji programi. Učenik, koji odabere izborni predmet šport, dobiva dodatni sat gibanja, opuštanja, ugodnog druženja s vršnjacima. Svake godine učenicima nudim novu mogućnost između izbornim sadržajima sporta te prezentiram sportove, koje se u redovnim satima sportskog obrazovanja ne mogu upoznati. Odabir nove sportske aktivnosti zavisi i od učenika, jer ne želim da bi se sadržaj previše puta ponavljao, isto tako prilagođavamo se rasporedu vanjskih suradnika i obrazovni program obavljamo u poslijepodnevnim satima ili u subotu.

Ronjenje

U okviru izbornog predmeta sport za opuštanje nudim mogućnost prezentiranja ronjenja, kojeg izvodimo na obližnjem bazenu pored škole. Ronioci iz PD Krško uvijek se z veseljem odazovu i učenicima prezentiraju pravu ronilačku opremu te ukratko opisuju svoja najvažnija ronjenja. Tako se učenici upoznaju s osnovnom ABC- opremom, u koju spadaju maske, dihalice, različite duge peraje, ronilačke instrumente, ronilačku odjeću, različite ronilačke dodatke, ronilačke noževe, ronilačke oznake, regulatore i boce. Za svaku stvar doznaju zašto je važna i kada se upotrebljava. Ronioci im objasne, koliko ronjena je potrebno napraviti, da bi postao pravi ronilac i objasne PREDSTAVITEV OPREMEnajvažnije pravilo, a to je da se nikada ne roni sam, nego u paru. Nauče ih neke osnovne ronilačke znakove koje ronioci moraju znati i upotrebljavati ispod vode. Pokazuju im razliku između ABC – ronjenjem i autonomnim ronjenjem, gdje upotrebljavamo bocu sa svom potrebnom ronilačkom opremom.

Slika 1. Predstavljanje opreme

Učenici uvijek jedva čekaju odlazak na bazen, da sami probaju roniti s bocom i regulatorom u ustima. Neki se od njih opuste i uživaju u ronjenju u bazenu te više puta zarone, dok drugi učenici nisu tako opušteni jer je to za njih, normalno, put u nepoznato, novo okruženje te trebaju više vremena za opuštanje. Ronioci su cijelo vrijeme s njima, hrabre ih, kao što isto tako i ja sama uz rub bazena dajem ohrabrujuće riječi. Većina učenika oduševljena je nad prezentacijom ronjenja, ostaje im u sjećanju te svoje oduševljenje dijele s ostalim učenicima.

RONJENJE 2RONJENJE 2a
Slika 2 i 3. Ronjenje

Skijaško trčanje

U školi smo prije dvije godine kupili svu potrebnu opremu za rekreativni angažman glede skijaškog trčanja. Posljednjih godina najveći problem predstavlja nedostatak snijega te zbog toga teže obavljamo izabranu aktivnost tijekom sportskih sati. Kada i ako imamo mogućnost, odmah je iskoristimo.

U okviru izbornog predmeta sport za opuštanje smo prošle godine prvi puta otišli na Pokljuški maraton. Tako su svi učenici izbornoga predmeta imali mogućnost trčanja na skijama na uređenom skijaškom poligonu u Planici. Svi učenici su znali, da moraju prvo otrčati dvokilometarsku stazu, gdje nam je cilj bio sudjelovati i ne pobijediti. Dvokilometarsko trčanje na skijama na Pokljuci je rekreativnoga značaja, gdje svaki sudionik u cilju dobije čaj i roladu. Kada smo došli u Planicu, učenici su bili istinski zapanjeni nad snježnom idilom, koja nas je dočekala. Sunce, snijeg i planine, okružene snijegom, što ćeš ljepše.

Uživala sam dok sam gledala sudjelovanje mladih koji žele probati skijaško trčanje i gdje vrijeme nije važno, važno je uživanje i gibanje na svježem zraku, s prijateljima. Svi su učenici s lakoćom svladali dužinu staze, neki su nastavili sa skijaškim trčanjem najmanje PLANICAjoš dva sata. Neki su od njih prošli stazu četiri puta drugi pet puta, većina njih je uživala u snježnoj idili u Planici, spoznajući nove prijatelje ili obnavljajući svoja stara prijateljstva. Nitko od učenika u tom razdoblju nije posegnuo za telefonom, nego je njihov “telefon” bilo skijaško trčanje.

Slika 3. Planica 2018

Većina učenika je pri odlasku pitala, kada ćemo ponovo prisustvovati maratonu te smo zbog toga i ove godine odlučili otići na Pokljuku, ovaj put na Rudnom polju. Pored POKLJUKApoligona za skijaško trčanje, koji je bio dugačak kao i prošle godine – dva kilometra, učenici su mogli otići i na vojnički poligon, upoznati se s biatlonom, sanjkati, grudati, sanjkali s gumama. Ponovo su preživjeli zanimljiv, sportski obojen i aktivan dan, za kojega vjerujem da će im ostati u pamćenju.

Slika 4. Pokljuka 2019

Zaključak

Već vrapci na grani cvrkuću, da se se danas ljudi, a posebno djeca, ne kreću previše. I zato, ako se hoćemo pokrenuti, nije potrebno biti vrhunski sportaš. Pored redovnih sati sporta u školi imaju učenici danas paletu različitih sportova koji im se nude na tržištu. Ali još uvijek ima djece koja rijetko zavole bilo koju sportsku disciplinu.

Kod izbornih predmeta imaju sjajnu mogućnost upoznati druge sportove s kojima se inače u redovnim satima sportskog odgoja ne bi upoznali te zbog toga imaju, isto tako, veću opciju posegnuti za tim aktivnostima i u svojim zrelijim godinama.

Ako nađemo aktivnost koja nam se sviđa, odgovara i koja nam je ugodna, koristit će našem tjelesnom kako i duševnom zdravlju. I ako svakome učeniku dam samo mali dio u mozaiku koja će mu pomoći da se nađe u bilo kojom sportskoj disciplini te ju kasnije njegovati, pobijedila sam.

Literatura

  1. Videmšek, M., Stančevič, B., Permanšek, M. : Igrive športne urice, Inštitut v Ljubljani, Fakulteta za šport. Ljubljana, 2014.
  2. Mountain,A.:Ronjenje; otkrijte svijet podmorja, Dušević & Kršovnik, Rijeka, 1996.

Fotografije: osobni arhiv.