Zdravlja, vremena, dobre volje i entuzijazma

Broj 47, prosinac 2012.
ISSN 1848-2171

Bez obzira na pomalo tmurnu svakodnevicu, mi vam i ovaj Božić darujemo ono u čemu smo svi zajedno najbolji – pozitivne, tople i motivirajuće priče iz škola. Želimo vam da i u 2013. budete zdravi, sretni i pomalo čarobni u svojim učionicama – takav je naš posao – učitelja koji je ujedno mađioničar, istraživač, izumitelj, motivator, suradnik i prijatelj

Najprije vas vodimo u OŠ Borovje koja provodi Comenius projekt „Europe mix“ u kojem se učenici i učitelji iz 10 država predstavljaju kroz tradicionalne plesove, hranu, muzeje, ali i natječu u znanju iz geografije. Željka Zagorac opisuje nam kako su se predstavili partnerima kroz zajednički video. Više…

Nakon toga odlazimo u I. OŠ Bjelovar koja je ugostila Comenius asistenticu Henrike Ripke iz Njemačke. Nataša Ljubić Klemše piše nam o njenom snalaženju u Hrvatskoj, izazovima i prednostima suradnje s Comenius asistentima. Više…

Kako učenici mogu biti savršeni prezentatori i suradnici na međunarodnim projektima otkriva nam Suzana Delić, čiji učenici već 5 godina sudjeluju u videokonferencijama i Comenius projektima. Više…

Suzana nam piše i o projektu „This is our time“ koji se odvija u obliku dvadesetčetverosatnog maratona učenja u kojem mladi iz cijeloga svijeta međusobno kontaktiraju i zajedno uče kroz niz aktivnosti koje Time projekt nudi. Više…

Sa šetnje svijetom vraćamo se u Hrvatsku i isprobavamo mogućnosti učenja korištenjem videa. Antonija Horvatek piše o mogućnostima, prednostima i ograničenjima korištenja i snimanja video isječaka za nastavu matematike. Više…

Darko Horvatić vodi nas u virtualnu šetnju Zoološkim vrtom i putem videa upoznaje nas s egzotičnim i možda opasnim životinjama. Više…

Kako je predbožićno vrijeme idealno za igranje predlažemo vam da isprobate Zondleovu timsku igru o božićnim običajima. Ukoliko niste još otkrili Zondle – igre koje podržavaju učenje predstavljamo vam njegove mogućnosti koje povezuju neuroznanost s učenjem kroz igre.

Zašto je dobro koristiti igre kao oblik učenja pročitajte u članku Lidije Kralj – Računalne igre u obrazovanju. Naravno, u učenje kroz igru treba biti uključeno i učenje o igrama i medijima, tako da djeca postanu svjesna rizika neumjerenog igranja, marketinških strategija te mogućnosti umjetničkog i kulturalnog izražavanja kroz igre. Više…

Više od 140 razvojnih inženjera i IT profesionalaca okupilo se 5. prosinca na tradicionalnom jesenskom događanju Advanced Technology Day u organizaciji Microsofta Hrvatska. Kroz petnaest predavanja u tri smjera mogle su se čuti novosti o razvoju softvera za uređaje, računalnom oblaku i virtualizaciji. Više…

U Pomorskoj školi Bakar započelo je provođenje EU projekta, vrijednog 211 000 eura, namijenjenog uvođenju inovativnih tehnologija i izvannastavnih programa. Svrha projekta je  povećanje konkurentnosti i relevantnosti njihovih učenika, budućih generacija pomoraca, na tržištu rada. Više…

S Profilovog školskog portala prenosimo članak „Svi smo kreativni“ koji odgovara na pitanja što je kreativnost, kako je prepoznati i poticati. Više…

Iz Oblaka znanja stiže nam članak o alatima za stvaranje infografika, koji piše Anita Kenđel. Više…

I ovaj broj zaokružujemo dobrim vijestima iz CARNeta. Više…

Svima želimo sretan i miran Božić te puno zdravlja, sreće i uspjeha u novoj 2013. godini. Zahvaljujemo vam na dosadašnjoj podršci, pohvalama i kritikama i nadamo se da ćete nam praviti društvo i sljedeće godine.

Lidija Kralj

Kako prezentirati svoju školu? – lip dub video

Željka Zagorac, učiteljica razredne nastave

OŠ Borovje kao jedna od 10 škola članica ove i sljedeće školske godine provodi Comenius projekt „Europe mix“. Projekt je osmišljen kroz šest različitih aktivnosti iz različitih područja – upoznajmo se, tradicionalni plesovi, tradicionalni nacionalni kulinarski recepti, prezentacije euromuzeja, znanja iz geografije (online game) te zajednička skladba uz videoprezentaciju.

Prva aktivnost „Let´s meet each other“ („Upoznajmo se“) provedena je tijekom listopada. Cilj joj je bio predstaviti školu, unutarnji i vanjski prostor škole, učenike i djelatnike te predstaviti rad u onim dijelovima u kojima škola bilježi značajne rezultate i ponosi se njima. Prilikom odabira prezentacijskog alata koordinatori zemalja članica odlučili su se za prezentaciju putem LipDub videa, što se pokazalo odličnim izborom.

Što je LipDub video? Kako nastaje, koje mogućnosti pruža i što je uopće potrebno za takav video?

LipDub je oblik videa koji kombinira sinkronizaciju usana sa zvukom tijekom snimanja. Termin „lip dub“ uveo je Jacob Lodwick, izumitelj Vimea. LipDub se proširio svijetom 2007. putem interneta kroz Vimeo i YouTube uratke i postao vrlo popularan. LipDub se sastoji od dvije riječi: lip i dubbing što u slobodnoj interpretaciji znači sinkronizaciju usana s pjesmom. Ovakav način spajanja pokreta usnica s pjesmom pruža dojam stvarnog pjevanja pjesme osoba koje su snimane videokamerom. Konačni rezultat je filmska priča u kojoj akteri sinkronizirano pomiču usne na zvuk pjesme koju su odabrali kao zvučnu kulisu. Ovakav način prezentacije vrlo je čest i popularan u američkim, kanadskim i nekim europskim školama. Neke uspješne primjere možete pogledati ovdje.

U planiranju ove aktivnosti sudjelovali su učitelji – članovi projektnog tima naše škole i skupina učenika iz projektne nastave. Učenici su izabrali glazbenu podlogu – pjesmu grupe The Wanted „Chasing the Sun“ i „razvili priču“ – kroz cijeli videouradak prisutno je sunce kao simbol svjetla, topline, dobroga, a to dobro nalazi se upravo u našoj školi; tu su prijatelji, igra, učenje i radost.

Zatim je uslijedilo pripremanje scenarija, što se pokazalo najtežim dijelom posla. Budući da videouradak traje 3min i 30sec, trebalo je detaljno isplanirati svaki pokret i vrijeme zadržavanja kamere na određenom mjestu te voditi brigu da sve što želimo prikazati fizički stane u 3 i pol’ minute. Naša škola, nažalost, ne posjeduje kameru i nema filmsku grupu pa smo odlučili koristiti usluge profesionalnog snimatelja. Njegovi savjeti i iskustvo dodatno su nam pomogli u ostvarivanju ovog zadatka.

Snimanje je obavljeno 24. listopada u vremenskom rasponu od 12 do 15 h. Prvo su snimljeni svi oni kadrovi u kojima nije bitna sinkronizacija (okoliš škole, neki prostori i aktivnosti u školi kao npr. igre u dvorani za TZK). Od 13 do 15 sati učenici su strpljivo čekali dolazak kamere na mjestima predviđenim planom snimanja. Glazbena podloga mogla se čuti putem školskog razglasa. Kako bi učenici što bolje savladali tekst i melodiju, pjesma je cijeli tjedan reproducirana putem razglasa tijekom velikog odmora. Učenici nižih razreda dali su svoj maksimum u sinkronizaciji s obzirom na njihovu dob i zahtjevnost same pjesme. Završna, skupna scena dočekana je sa smijehom i razdraganošću svih. Zadatak je priveden kraju.

Nakon montaže obavljene u studiju, naš LipDub video bio je spreman za učitavanje na mrežnu stranicu škole te na Wiki stranicu projekta gdje možete pogledati sve videouratke nastale u projektu „Europe mix“.

Ovakva aktivnost odlično je prihvaćena od strane učenika. Tijekom snimanja do izražaja je došla njihova kreativnost i originalnost; svi učenici bili su uključeni u ovu aktivnost i pritom se sjajno zabavljali, a rezultat je svakako originalan prezentacijski materijal koji donosi zorni prikaz atmosfere, uvjeta i načina rada te svojevrsnu reklamu školi.

Financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autorica, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.

Comenius asistentica

Prva iskustva ugošćivanja asistentice

Nataša Ljubić Klemše

O mogućnostima ugošćivanja Comenius asistentice prvi sam put čula na 1. eTwinning konferenciji koja je bila organizirana 14. prosinca 2011. godine. Nabrojivši sve aktivnost Comeniusa, G. Vidušin, voditelj Odsjeka za Comenius, spomenuo je potprogram ugošćivanja Comenius asistenta te naveo niz prednosti ostvarivanja istoga. Odmah sam se zainteresirala za takav vid suradnje i u njemu vidjela mogućnost dodavanja europske dimenzije svojem radu i radu škole.

U skladu s rokovima i propozicijama prijave na Natječaju za cjeloživotno učenje u 2012., a koje je objavila Agencija za mobilnost i programe Europske unije (u nastavku: Agencije), ispunila sam i podnijela prijavu, u ime škole i sebe kao mentorice. Bitno je prijavu ispuniti prema propozicijama i naputcima koji su dostupni na stranicama Agencije.

U predviđenom smo roku obaviješteni da je naša prijava odobrena i da nam je dodijeljena asistentica!

Nakon dobivenih kontaktnih podataka o asistentici elektroničkom poštom uspostavila sam komunikaciju s Henrike. Tijekom ljeta izmijenile smo mnogo pisama u kojima smo jedna drugoj opisivale očekivanja, želje, motive za sudjelovanje u projektu, planirale zajedničke aktivnosti,…, dogovarale se o svemu.

Iznimno je pohvalno što je asistentica Henrike od samog početka iskazala želju za učenjem našeg hrvatskog jezika, što je za mene kao mentoricu bio izvrstan i pozitivan znak kako ćemo moći planirati mnogo projekata i aktivnosti te učiti jedna od druge i svi međusobno, u skladu sa željama i motivima. Henrike se u međuvremenu prijavila za sudjelovanje u programu Erasmus Intensive Learning Courses (EILC) te joj je omogućeno sudjelovanje na intenzivnom tečaju hrvatskog jezika koji je učila tijekom tri tjedna u mjesecu rujnu, na Sveučilištu u Splitu.

Došavši u Bjelovar pozdravila me je na mojem materinjem jeziku, što iznimno cijenim. Čin je to kojim je ukazala kako želi aktivno sudjelovati u našem školskom životu, našim školskim aktivnostima, našim zajednički planiranim aktivnostima, kako želi učiti hrvatski jezik i istovremeno kako želi našu školsku zajednicu obogatiti novom europskom dimenzijom.

Kao škola, osobno kao mentorica imala sam obvezu osiguravanja smještaja za asistenticu. Unaprijed sam pripremila nekoliko mogućnosti prikladnog i odgovarajućeg smještaja za asistenticu te ih tijekom kolovoza, prije dolaska u Hrvatsku, predstavila asistentici, kako bi mogla razmisliti o svakoj od mogućnosti i izabrati onu koja joj se činila najboljom, s obzirom na financije kojima raspolaže i moje preporuke o sigurnosti i prihvatljivosti ponuđenoga.

Bitno je navesti da škola domaćin za ugošćivanje Comenius asistenta ne dobiva nikakvu financijsku potporu jer sve troškove asistenta snosi matična Nacionalna agencija zemlje iz koje asistent dolazi.

Boravak asistentice u Splitu na intenzivnom učenju hrvatskog jezika iskoristila sam za dobru pripremu za doček i osiguravanje svih preduvjeta i uvjeta boravka asistentice. Na Učiteljskom sam Vijeću svoje kolegice i kolege upoznala s cjelokupnim projektom, predstavila ciljeve i zadatke ostvarivanja istoga te podijelila zaduženja. Naime, osnovan je Školski stručni tim za međunarodnu suradnju čija je zadaća bila (između ostalih) osiguravanje svih (pred)uvjeta ugošćivanja asistentice. Kao voditeljica istoga, timski sam podijelila zaduženja i uloge te postavila očekivanja. Vrlo pohvalno, meni iznimno drago, što sam kod mnogih kolegica, u cijelosti osigurala podršku i pomoć u ostvarivanju projekta.

Ono čega se nekako najviše pribojavah bijaše rješavanje pravnog statusa asistentice u Hrvatskoj, regulacije boravka. Cijeli smo prvi službeni dan boravka asistentice u Bjelovaru i našoj školi, kolegica Martina i ja s Henrike provele u obilasku državnih službi kako bismo u skladu s hrvatskom legislativom, a koja još uvijek nema puno iskustva u tome, ostvarile isto. Bilo je puno iznenađenja za službenike koji su po prvi put čuli za riječ Comenius, koji nisu znali što i kako… Iznimna profesionalnost Agencije koja je nama mentorima asistenata na vrijeme proslijedila sve dokumente vezane uz regulaciju boravka asistenta u Hrvatskoj višestruko se „isplatila“. Referentica na policijskoj upravi, referadi za strance, nije imala dokumente niti saznanja o mnogim nepoznanicama vezanima uz ovaj projekt, pa sam ja njima ustupala potrebite i relevantne dokumente! Proces odobrenja boravka asistentice u Hrvatskoj potrajao je više od mjesec dana, jer je potrebno, kako kaže referentica, nekoliko provjera. Ovaj birokratski čin nije nas nimalo usporio u planiranju aktivnosti.

Asistentica je tijekom boravka u Splitu stekla prva poznanstva i prijateljstva sa studentima iz drugih zemalja koji u Hrvatskoj borave jedan ili više semestara pa se nije osjećala jako usamljenom. S tim studentima, Erasmus grupom, redovito odlazi na izlete tijekom vikenda ili praznika. Na taj način upoznaje našu Hrvatsku, ali i zemlje iz našeg bližeg okruženja o kojima je, kako kaže, slušala i učila, ali nije imala prilike posjetiti ih. Do sada!

Radni jezik nam je engleski i većinom s asistenticom komuniciramo na engleskom, iako naše učiteljice njemačkog jezika i djelatnici škole koji (po)znaju njemački jezik s asistenticom razgovaraju na njezinom materinjem jeziku, njemačkom, što za nju predstavlja olakšanje u komunikaciji. Kod ponekih kolegica i kolega osjeća se jezična prepreka i stoga je suradnja s njima minimalna.

Kod učenika naše škole nema takvih poteškoća. S asistenticom komuniciraju i na engleskom jeziku, na njemačkom jeziku, na hrvatskom jeziku, ali se i snalaze na sve druge načine. Vrlo je pohvalno što su učenici puno otvoreniji u uspostavljanju komunikacije s asistenticom i jezik ne vide kao prepreku u komunikaciji.

Prva tri tjedna boravka asistentice u našoj školi bilo je pripremno razdoblje u kojem je Henrike promatrala nastavu pojedinih nastavnih predmeta, kod više učiteljica, u svim odjeljenjima, od 1. do 8. razreda. Također je promatrala nastavu i prisustvovala na satovima dodatne nastave njemačkog jezika za učenike predmetne nastave, na satovima matematike mojeg 2.c razreda i na satu dodatne matematike i izvannastavne aktivnosti Matematičko-informatička radionica unutar koje ostvarujem eTwinning projekt „Fairyland kids“. Sudjelovanje na mojoj izvannastavnoj aktivnosti, s obzirom na potpuno novo i Henrike nepoznato područje eTwinninga, ali i primjene Web 2.0 alata koje svakodnevno koristim u radu, izazvalo je oduševljenje i interes za suradnjom.

Tijekom ta tri tjedna zajedno smo osmislile tjedni plan asistiranja koji smo mi kao škola obvezni poslati Agenciji, s razrađenim ciljevima i zadaćama zajedničke suradnje.

Dakako da raspored aktivnosti nije nepromjenjiv jer se Henrike uključuje u sve oblike suradnje i rada u školi: s nama je odlazila na izlete, terensku nastavu, izvanučioničnu nastavu, sudjelovala u projektima i pomno planirala aktivnosti u kojima bi samostalno mogla učenike podučavati. Ubrzo smo definirale tu aktivnost: Njemački jezik i kultura za učenike 2.c i 2.a odjela. Henrike sama osmišljava satove te izvannastavne aktivnosti i ostvaruje ih, uz minimalnu pomoć mene ili druge učiteljice koja prevodi učenicima eventualne nejasnoće. No, s obzirom na kratak vremenski period u kojem je asistentica učila hrvatski jezik, njezin je vokabular u osnovnoj komunikaciji s učenicima dostatan za međusobno razumijevanje, što je veliko iznenađenje za sve nas i velika pohvala Henrike koja samostalno, u svakidašnjim situacijama, uči naš jezik. Naime, živi u hrvatskoj obitelji i jednostavno je, kako kaže, primorana komunicirati s njima na hrvatskom jeziku. Iako je to i najteži način učenja, vrlo je ponosna na postignute rezultate. A ponosni smo i mi!

Izniman sat njemačke kulture asistentica je organizirala povodom Svetog Martina (Feast of St. Martin of Toursa) kada je učenike upoznala s legendom i običajima koji ju prate te činjenicom kako je to blagdan kojemu se u Njemačkoj najviše vesele djeca. Više o događaju možete vidjeti na službenim stranicama naše škole.

Na taj smo način, uvođenjem nove izvannastavne aktivnosti Njemački jezik i kultura proširili naš školski kurikulum i u školu uvele međunarodnu dimenziju.

Istovremeno asistentica aktivno sudjeluje u osmišljavanju i izvođenju zanimljive nastave pojedinih razrednih odjela, nastavnih predmeta Engleski jezik i Njemački jezik za učenike razredne i predmetne nastave.

Aktivno sudjeluje u svim projektima koje provode učiteljice produženog boravka.

Svaki mjesec asistentica odlazi jedan dan u jednu od naših područnih škola i na taj način upoznaje život i način rada u tim školama, saznaje o načinu organizacije nastave i ostvarivanju iste te uspoređuje načine i metode rada, s vidno drugačijeg pogleda nego što smo mi u mogućnosti. Zanimljivo je slušati kako primjećuje razlike, bez predrasuda i bez naklonosti ikome.

Uključili smo asistenticu i u rad kolegijalnih tijela, upoznali ju s nekim posebitostima našeg obrazovnog sustava (npr. stručnom usavršavanju učitelja, cjeloživotnom obrazovanju i načinu kako ga prihvaćaju djelatnici škole, izricanju pedagoških mjera, potrebitosti protokoliziranja određenih radnji i događaja u školi, usustavljivanju discipline u školi, pravima i obvezama učitelja, učenika…).

Osobno mi je bilo fascinantno kako Henrike dobro povezuje veze i odnose u školi i kako profesionalno procjenjuje kolegice i kolege, iako sa svima ne komunicira na isti način, što govori o njezinoj prilagodljivosti, želji za učenjem i toleranciji. Osobinama koje posjeduje svaki budući i sadašnji kompetentan učitelj, svjestan i potrebitosti međunarodne dimenzije u svojem životu i radu.

Kako bismo asistenticu uključili i u život naše lokalne zajednice organizirali smo i njezinu suradnju i sudjelovanje na satu Njemačkog jezika u jezičnoj gimnaziji, u 2.e razredu. Jedanput tjedno ili po dogovoru s profesoricom, Henrike odlazi na satove i aktivno sudjeluje u ostvarivanju nastavnih sadržaja, najčešće kao izvorni jezični govornik.

Kako sam Henrike vodila i na književne susrete i festivale u našu Narodnu knjižnicu Petar Preradović, na dječji odjel, razvijamo projekt suradnje s knjižnicom u kojemu bi asistentica na njemačkom jeziku čitala djeci slikovnice i sudjelovala u ostvarivanju projekta Lektira na drugačiji način njemačkih autora lektirnih naslova.

Iznimno brinemo o diseminaciji našeg projekta i naše aktivnosti ugošćivanja Comenius asistentice. Na školskoj mrežnoj stranici, podstranici Comenius asistentica, moguće je pratiti sve novosti vezane uz njezine aktivnosti. U Školskim novinama (broj 38 od 27.11.2012.) objavljen je članak o našoj Comenius asistentici. HTV Studio Bjelovar snimio je prilog o Henrike i prikazao ga na nacionalnoj televiziji u programu Županijske panorame te u emisiji Dobro jutro Hrvatska, u prilogu iz Bjelovara. U gradskim novinama Bjelovarski list izašao je članak, intervju s Henrike. Na međunarodnoj konferenciji CARNeta CUC 2012, u okviru TeachMeeta Live predstavila sam prva iskustva ugošćivanja asistentice http://teachmeetinternational.org/teachmeet-live/teachmeet-live-cuc, prezentacija

Na edublogu Zbornice „Tehnologija u obrazovanju“ pratim našu suradnju, s naglaskom na značaj tehnologije u našoj komunikaciji.

S obzirom na Advent i božićno vrijeme koje je pred nama u tijeku nam je osmišljavanje projektnog tjedna u mojem 2.c koji će tematski biti vezan uz Njemačku i predstojeće božićno i novogodišnje vrijeme. Planiramo raznolikim aktivnostima upoznati učenike, ali i njihove roditelje, sve zainteresirane, s matičnom državom asistentice, običajima slavlja Božića i Nove godine, naučiti učenike poneku pjesmicu na njemačkom, pjevati tradicionalne božićne pjesme, peći božićne kolače i izrađivati tradicionalne božićne ukrase.

U cjelokupnom projektu i aktivnostima najveća nam je podrška Agencija i njihovi iznimno profesionalni i ljubazni djelatnici koji su uvijek spremni pomoći. Na prošlotjednom sastanku mentora Comenius asistenata u Zagrebu upoznali smo se s djelatnicima Agencije koji svesrdno brinu o kvaliteti i provedbi svih aktivnosti. Bila je to mogućnost da nas djelatnici Agencije podsjete na obveze, prava i mogućnosti koje imamo, da nam ponude pomoć i suradnju, da nas upoznaju s primjerima dobre prakse, ali i da se mi mentori 2. generacije Comenius asistenata u Hrvatskoj međusobno upoznamo i razmijenimo mišljenja, ideje i prijedloge za poboljšanje suradnje te porazgovaramo o problemima s kojima smo se susreli ili se susrećemo.

Potencijali su brojni, neiscrpni… Potrebno je puno dobre volje koju imamo, dobro planiranje, osmišljavanje i ostvarivanje zamisli, s obzirom na brojne uvjete i preduvjete.

Rezultati su iznimni: učenici su vrlo zainteresirani za suradnju s asistenticom, u učenju njemačkog jezika iznimno su motivirani, ponosni su što je asistentica dio njihovog školskog života. Roditelji su također oduševljeni suradnjom i aktivnostima koje provodim(o). Njihova podrška i poticaj za rad i suradnju s asistenticom velika je, podupiru svaki naš oblik suradnje, nude pomoć u ostvarivanju i iznimno su ponosni što su njihova djeca dio te velike europske priče.

Razvoj prezentacijskih vještina učenika

 

Suzana Delić

U današnjem svijetu uporabe moderne tehnologije (u školama, uredima, tvornicama, vladama) dobro predstaviti proizvod ili samog sebe, jedna je od vještina koja se pokazala izuzetno važnom.

U prošla vremena kada smo možda svoje prezentacijske vještine vježbali samo kroz recitiranje pjesmica napamet, nismo ni sanjali kako će prezentacijske vještine današnjih učenika biti izuzetno važne za njihovu budućnost.

Učenici mogu izuzetno kvalitetno svoje prezentacijske, ali i druge vještine vježbati kroz videokonferencije.

Razvoj digitalnih kompetencija putem održavanja videokonferencija među učenicima osnovnih škola samo je još jedna od prednosti koje donosi ovaj oblik rada kojim možemo nadići ograničenja bivanja u učionici, tj. nadići prostornu i vremensku prepreku te postići da nastavni proces današnjem učeniku suvremenog društva brzih promjena bude zanimljiv i inovativan. Uporabom videokonferencija u nastavi razumijemo i prepoznajemo djelovanje u svrhu poticanja procesa učenja. Iznimno je važan i razvoj multikulturalnih kompetencija.

VIEW SLIDE SHOW DOWNLOAD ALL

NOK napominje da informatička i komunikacijska tehnologija pridonosi razvoju učeničkih sposobnosti samostalnoga učenja i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Također pridonosi razvoju pozitivnog odnosa prema učenju, unaprjeđenju načina na koji učenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rješavanju problema i istraživanju. Učenici se tom tehnologijom trebaju služiti u svim predmetima i tako dobiti mogućnost za istraživanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i šire, kako bi stekli vještine razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa stručnim sadržajima na različite načine.

Učenici sedmih razreda Osnovne škole Horvati već od 3. razreda aktivno sudjeluju u provođenju niza videokonferencija sa školama iz cijelog svijeta. S odgovornošću se može reći kako se pokazalo da su videokonferencije uvelike ojačale njihove prezentacijske sposobnosti, što su imali prilike pokazati i sudjelovanjem u prvom live StudentsMeetu održanom u sklopu Info Sajma 2012., a u organizaciji Udruge Samo jedan klik te prof. Arjane Blažić i Sonje Lušić-Radošević. Učenica Franka Dučić govorila je o videokonferencijama, Maria Radoš o Comenius projektu Young Europeans say: Break Walls, be tolerant!, a Matija Kordić i Ian Štalcar-Furač o projektu This is our time.

Samo dva dana ranije učenici su imali prilike „izbrusiti“ svoje prezentacijske vještine videokonferencijom koju su održali također u sklopu Info Sajma 2012. sa školom Po Leng Kuk Law Foundation College iz Hong Konga. Neposredno pred videokonferenciju sudionicima radionice prikazali su prezentaciju o svojim aktivnostima proteklih godina.

Sudjelovanje učenika na StudentsMeetu samo je potvrdilo saznanje da su videokonferencije zaista rezultirale onim što se i njima željelo postići – izgraditi samouvjerenog učenika istraživača, koji bez treme publici može, kako online tako i uživo, predstaviti svoja znanja i aktivnosti.

Sam StudentsMeet odlična je prilika da se, kako učenici s ogromnim iskustvom, ali tako i oni koji ga uopće nemaju, nađu u ulozi predavača pred publikom te na taj način razvijaju vještine koje će im svakako u budućem poslovnom životu sigurno biti od velike koristi.

„This is our time“: Timeproject Fall 2012

 

Suzana Delić

Već dugi niz godina hrvatske škole vrlo uspješno sudjeluju u međunarodnom Time projektu. Nakon vrlo uspješnog proljetnog izdanja koje se održalo u svibnju i u kojem je Osnovna škola Horvati iz Zagreba osvojila drugo mjesto u kvizu Unite the Nations, 30. studenoga održano je jesensko izdanje.

24-satni maraton učenja započeo je u ponoć po GMT vremenu, odnosno u 1 sat poslije ponoći u našoj zemlji. Kroz Time projekt mladi cijeloga svijeta iz svih vremenskih zona međusobno kontaktiraju i zajedno uče kroz niz aktivnosti koje Time projekt nudi.

„This is our time“ izvorno je iniciran za UNESCO Associated Schools Project, a trenutno je organiziran od strane Time Project Headquarters iz Kanade te u suradnji s Taking It Global for Educators.

Projekt kroz 24 sata nudi niz aktivnosti kao što su:

1. Local Activities
2. Design a Clock
3. Lesson on Time
4. This is My Neighbourhood – Esartes Suchitoto
5. Time Gallery
6. Time Line
7. Local Activities around Human Rights
8. Unit the Nations
9. Video Conferencing
10. Blogging

Već nekoliko godina u Osnovnoj školi Horvati redovito se u sklopu Projekta provodi kviz Unite the Nations te Video Conferencing.

S obje aktivnosti učenici su podjednako oduševljeni.

Unite the Nations interaktivna je igra između učenika. Učenici je sami osmišljavaju jedni za druge. Sama priprava sastoji se u tome da učenici u određenom roku (ove godine to je bio 16. studeni) sastave po pet pitanja vezana za svoju zemlju i to iz područja povijesti, geografije, društva, umjetnosti i sporta. Pitanja se šalju koordinatorima u Kanadu. U ponoć, po GMT vremenu, Time day pitanja prosljeđuju se voditeljima projekta u školama i započinje odgovaranje na njih koje traje 24 sata. Učenici, naravno, ne odgovaraju na pitanja o svojoj zemlji. Kroz ovaj kviz učenici aktivno sudjeluju u stvaranju kviza, upoznaju još bolje kulturu svoje zemlje, ali i kulture drugih zemalja, razvijaju digitalne kompetencije pretražujući internet kako bi pronašli odgovore.

VIEW SLIDE SHOW DOWNLOAD ALL

I ove godine učenici OŠ Horvati s veseljem su dočekali Time day. Ono što ih je posebno veselilo to je vrijeme u kojem su odgovarali na pitanja. Kako se pitanja šalju voditeljima na mail točno u ponoć po GMT vremenu, a osim točnosti važno je i vrijeme u kojem se na pitanja odgovara ukoliko dvije škole imaju isti rezultat, već niz godina učenici OŠ Horvati na rješavanje kviza dolaze u svoju školu – u ponoć!

Tako je bilo i ove godine. Već prije ponoći vrijedni domar škole došao je otvoriti školu, a vrlo brzo stigli su i prvi učenici (iz 6.a, 7.a i Ian iz 7.b).

Treba svakako i spomenuti da su učenici Matija Kordić, 7.a i Ian Štalcar-Furač, 7.b o samom projektu govorili na prvom StudentsMeetu uživo na Info Sajmu 2012.

Voditeljica projekta je, kao i svake godine, učiteljica savjetnica Suzana Delić koja niz godina i vrlo uspješno surađuje s glavnim koordinatorom iz Kanade, mr. Joe Sheik.

Cijelo vrijeme priprave i provedbe projekta kvalitetno surađuje sa svim voditeljima projekata u školama cijeloga svijeta.

Svake godine zajedno s učenicima u kvizu sudjeluje i ravnateljica škole mr. sc. Biserka Matić-Roško. Na zadovoljstvo učenika i učitelja tako je bilo i ove godine.

Veseloj ekipi pridružili su se i profesor hrvatskog jezika, Ivan Kardum i učiteljica razredne nastave Nikolina Krešić-Lalić.

Nakon priprave tehnike, u 1 sat nakon ponoći odgovaranje na pitanja je započelo.

• Koje je ime argentinskog ženskog hokejaškog nacionalnog tima?
• Što znači Iqaluit na Inuktitut jeziku?
• Koji je tipični kolumbijski instrument?
• Koji nizozemski grad je dobio ime po poznatom inženjeru?
• Ime prvog slovačkog premijera u Čehoslovačkoj vladi 1935.?
• Koliko regija ima Turska?
• Koliko etničkih skupina ima u Rusiji?
• Koje godine su rumunjski sportaši osvojili najviše zlatnih olimpijskih igara?
• U kojem gradu i kada je Taiwan zadesio najveći potres?

Ovo su bila samo neka od pitanja iz kviza.

Osim sudjelovanja u kvizu učenici OŠ Horvati svake godine održe i videokonferencije s određenim temama.

Ove godine teme su bile:

• Racial Discrimination
• Freedom of Expression
• Climate Change

Kroz 4 videokonferencije u sve tri teme učenici su sudjelovali zajedno sa školama iz Kanade i Kolumbije. Naravno, sve tijekom noći. Dvije videokonferencije provedene su kroz Adobe Connect, a preostale dvije uz pomoć Polycom uređaja.

Kako bi svima sam događaj ostao u još boljem sjećanju, pobrinuli su se roditelji koji su pripremili kolače i grickalice. U 4 sata ujutro nakon riješenog kviza i pozdrava s prijateljima iz Kanade i Kolumbije svi su zadovoljno krenuli kućama.

Do novog Time projekta iduće godine!!

Pomorska škola Bakar nositelj EU projekta

vrijednog 211 tisuća Eura za povećanje konkurentnosti učenika – budućih pomoraca na tržištu rada

Pomorska škola Bakar

U Pomorskoj školi Bakar započinje se s provođenjem EU projekta namijenjenog uvođenju inovativnih tehnologija i izvannastavnih programa. Svrha projekta je povećanje konkurentnosti i relevantnosti njihovih učenika, budućih generacija pomoraca, na tržištu rada

Projekt namijenjen uvođenju inovativnih tehnologija i izvannastavnih programa u pomorske škole započeo je s provođenjem u Pomorskoj školi Bakar. Projekt je vrijedan 211 tisuća Eura, a financira ga Europska unija kroz višegodišnji operativni program za razvoj ljudskih resursa u Hrvatskoj.

Projekt „Od obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih strukovnih škola“ se provodi u suradnji Pomorske škole Bakar, Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja, Hrvatske udruge poslodavaca te Sindikata pomoraca Hrvatske i trajat će kroz narednu godinu, do 21. rujna 2013. godine.

Cilj projekta je razvijanje novih mogućnosti strukovnog obrazovanja u pomorskim školama te podizanje kapaciteta za pružanje praktičnih znanja koja učenicima omogućuju da s više praktičnih vještina uspješnije konkuriraju na tržištu rada. Konkretno to znači povećanu zapošljivost pomoraca –bivših učenika škola partnera, kroz fakultativnu nastavu učenika završnih razreda i stjecanje dodatnih svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca za programe izobrazbe RO-RO i Passenger ship safety te Tanker safety, razvoj i provjeru sustava za upravljanje učenjem na daljinu (LMS), razvoj on-line obrazovnih sadržaja za LMS te poboljšanu komunikaciji s regionalnim čimbenicima u pomorstvu.

Na konferenciji za medije u Pomorskoj školi u Bakru, g. Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole u Bakru predstavio je projekt istaknuvši kako je u tradiciji škole obrazovanje učenika za uspješno zapošljavanje u sektoru. Prvi počeci pomorskog školstva u Bakru vezani su za 18. i početak 19. stoljeća, kada je bilo učitelja koji su privatno podučavali. Pomorska škola u Bakru započela je s radom 1849. a 1929.godine uz nautički dobila je i brodostrojarski odsjek. Od tada škola radi na stalnom poboljšavanju programa i prilagođavanju stanju na tržištu rada.

„Danas se učenici obrazuju u tri programa: pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo i tehničar za logistiku i špediciju. Neizmjerno je važno razvijati te programe obrazovanja, kao i programe cijelo-životnog učenja. Naš je cilj da svi učenici i buduće generacije pomoraca dobiju konkretne vještine s kojima će biti konkurentna snaga na domaćem i regionalnom tržištu. Obrazovanje pomoraca uvođenjem novih tehnologija kao i podizanje sigurnosti na brodovima sve je zahtjevnije, te pomorska učilišta imaju zadatak obrazovati stručni kadar koji zadovoljava potrebe pomorskog tržišta, te je samim time sposoban upravljati brodovima visoke tehnologije i velike materijalne vrijednosti“ naglasio je Papeš.

U projektu sudjeluje kao partner i Srednja škola „Ambroza Haračića“ iz Malog Lošinja, čija je ravnateljica, prof. Jelena Bralić, naglasila kako je suradnja različitih institucija i škola temelj na kojem se projekt može nastaviti razvijati i nakon njegovog službenog završetka.

„Vrijednost ovakvog projekta je upravo ono što je prepoznala i Europska unija, a to je unaprjeđivanje ljudskih resursa, što ima dugoročne pozitivne posljedice na razvoj i bolju poziciju naših učenika, budućih pomoraca na globalnom tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje je u prosincu zabilježio 352.714 nezaposlenih osoba. Inicijativa da se to promjeni mora krenuti i odozdo, od škola i udruga te ovakvih projekata“, istakla je Bralić.

Nenad Seifert, direktor riječke podružnice Hrvatske udruge poslodavaca,partnera na ovom projektu također je podržao inicijativu, kazavši kako je za poslodavce neizmjerno važno kroz suradnju s obrazovnim institucijama raditi na tome da radna snaga odgovara potrebama i zahtjevima suvremenog poslovanja.

„Pomorski sektor ima dugu tradiciju i jako je važan za cijelu državu. Međutim, i njega je teško pogodila gospodarska kriza te je upravo zbog toga pod velikim pritiskom da se poslovanje automatizira i učini što efikasnijim. Prvi korak u usklađivanju škola i tržišta rada su upravo ovakve inicijative i projekti koji dovode do modernizacije školskih programa te je stoga i HUP spremno podržao projekt“, rekao je Seifert.

Projekt „Od obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih strukovnih škola“ EU podupire kroz višegodišnji operativni program za razvoj ljudskih resursa u Hrvatskoj (Multi-Annual Operational Programme for Human Resources Development for Croatia, Instrument for Pre-Accession Assistance, BGUE 04 06-HRD), odnosno kroz dodjelu nepovratnih sredstava za potrebe „Modernizacije školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu sa promijenjenim potrebama tržišta rada“ .

Snimanje obrazovnih filmova

Antonija Horvatek

U prošlom broju Pogleda pročitajte više o namjeni, sadržaju i primjeni obrazovnih filmova.

Načini snimanja

Dosad sam isprobala nekoliko načina snimanja, a podijelit ću ih u četiri skupine:

1. Snimanje pomoću digitalne kamere – stojim pred pločom te objašnjavam i rješavam zadatke pišući po ploči (primjer),
2. Snimanje web kamerom – snima se list papira na kojem rješavam zadatak (primjer),

3.  Snimanje pomoću programa za snimanje ekrana – pokrenem neku PowerPoint prezentaciju ili neki drugi program (npr. GeoGebru ili Sketchpad) te u njima nešto pokazujem i objašnjavam (primjer),

4.  Snimanje pomoću programa za snimanje ekrana, uz korištenje tableta po kojem pišem i istovremeno objašnjavam (primjer).

Koji god način snimanja izabrali, ako sami vršite sve poslove od pripreme snimanja do objave na internetu, morate biti spremni na veliki utrošak vremena. Naime, evo koje sve poslove treba napraviti i koliko oni minimalno traju, npr. za film koji će trajati 10 minuta:

• Planiranje sadržaja filma – minimalno 5 minuta, uz pretpostavku da zadatke već imate pripremljene (možda u svojim pripremama ili udžbeniku) i da dovoljno dobro vladate gradivom pa ne morate posebno pripremati što ćete govoriti;
• Samo snimanje filma – minimalno 10 minuta, a možda i duže (računajući greške i ponavljanja koja ćete raditi za vrijeme snimanja);
• Uređivanje filma u nekom programu (osobno koristim Windows Movie Maker) – minimalno 10 minuta, odnosno onoliko koliko vam je duga snimka (s greškama), a tu treba dodati i vrijeme za izrezivanje grešaka i naknadni pregled spojenih dijelova te dodavanje špice na početku i na kraju filma;
• Snimanje tako uređenog filma (nakon klika na “Save“) – na mom računalu, Movie Maker na snimanje filma troši 150%-200% trajanja filma, dakle u našem slučaju, za film koji će trajati 10 minuta, oko 15-20 minuta;
• Podizanje (upload) na MoD ili Youtube – to ovisi o brzini veze; kod mene je to otprilike kao i prošli korak, dakle 15-20 minuta.

Kad sve zbrojimo, na film od 10 minuta, troši se minimalno 60 minuta, ako nemate gotovo nikakve pripreme i ako za vrijeme snimanja niste griješili.

Ovdje moram naglasiti da ukoliko snimate digitalnom kamerom, sigurno je da ćete imati još veći utrošak vremena zbog:

• duljih priprema u vezi smještanja opreme,
• film koji će vam se snimiti na DVD (u kameri), trebat ćete presnimi na tvrdi disk što dosta traje jer ti filmovi znaju imati veliki broj megabajta,
• digitalne kamere nerijetko snimaju u nekom “svom formatu” (moja je snimala u .VOB formatu), kojeg nakon prebacivanja na tvrdi disk, morate još i pretvoriti u npr.AVI ili .WMV (kojeg će vam kasnije moći prepoznati program za uređivanje filma), a na to vam također odlazi osjetan broj minuta.

Ukoliko snimate pomoću nekog programa za snimanje ekrana, a u pozadini koristite PPT prezentaciju ili neki drugi unaprijed pripremljeni materijal, sama priprema tog materijala u pravilu odnosi puno vremena.

Dakle, moje je iskustvo da je najjednostavnije, odnosno najbrže snimati ili pomoću web kamere ili pomoću programa za snimanje ekrana u kombinaciji s grafičkim tabletom – tada su potrebne najkraće pripreme i najmanje je posla nakon snimanja. Međutim, naravno da i sam sadržaj kojeg snimamo također utječe na izbor načina snimanja – neki su načini bolji za neka pojašnjenja gradiva.

Kod snimanja web kamerom postoji jedan tehnički problem kojeg nisam uspjela ukloniti, a to je da zbog položaja kamere ono što pišete na papir, i kad pišete uredno u paralelnim redovima, ne izgleda tako. Naime, problem je što se kamera ne može postaviti okomito iznad papira, jer ako ju tako stavite, rukom ćete zaklanjati ono što pišete. Zbog toga ju morate staviti iznad lijevog gornjeg kuta papira i usmjeriti otprilike prema središtu papira. Zbog te “neokomitosti pogleda na podlogu” sam papir na snimci neće imati oblik pravokutnika, već nekog četverokuta (ne čak ni trapeza). Naravno, možete namjestiti da se na snimci ne vide rubovi papira (možete uzeti puno veći papir), ali zbog sveukupne deformacije, tekst koji ćete pisati uredno u redove, neće biti tako prikazan. Za primjer možete pogledati ovaj film, u trenutku 5:20 – redovi teksta na papiru (u stvarnosti) bili su uredni i paralelni, ali na snimci ne izgledaju tako. Možda možete naći program za uređivanje filmova koji ima mogućnost ispravljanja trapeza (horizontalnu i vertikalnu), pa ako imate takav program, i tom problemu može se doskočiti.

Ako se odlučite za snimanje ekrana i korištenje tableta, morat ćete naći odgovarajući program kojeg ćete koristiti uz tablet, tj. u kojem ćete pisati. Ja sam od poduzeća Finder na poklon dobila Bamboo Pen te sam za vrijeme potrage za odgovarajućim programom zaključila da u većini paint programa (npr. MS Paint, Paint.Net, Sumo Paint…), kad se piše olovkom po tabletu, ispis je nazubljen i ne izgleda dobro, niti nakon pokušaja promjena postavki alata pomoću kojeg pišemo. Nenazubljeni ispis uspjela sam dobiti u programima Art Rage (koji se dobiva nakon registracije kupljenog tableta na mrežnim stranicama proizvođača) i SketchBook Designer (koji je besplatan za učitelje i studente). Art Rage je slabiji program u smislu da ne nudi alate npr. za crtanje kružnice, dužine, nema kantice za bojanje (a oni dobro dođu ako želite obojati npr. 3/4 kruga), a ujedno nema ni alata za ubacivanje teksta (kojeg ćete utipkati). Na sreću, SketchBook Designer ima sve te mogućnosti, a i mnoge druge te svakako preporučam da ga upoznate ako krećete u ovakvu avanturu. Njega sam koristila kod snimanja svih filmova u kojima sam koristila i tablet.

Naravno, ako snimate ekran, možete kombinirati korištenje tableta i materijala koje ste pripremili u PowerPointu ili nekom drugom programu. Ovdje je film u kojem možete vidjeti takvu kombinaciju.

Podizanje filma na internet

Gotovo svi moji filmovi podignuti su i na CARNetovom MoD i na Youtube. Svaka od te dvije usluge ima svoje prednosti.

Prednosti CARNetovog MoD-a su:

• s njega se svaki film može jednostavno preuzeti, klikom na poveznicu “Preuzmite datoteku”,
• materijali ostaju na MoD-u zauvijek (ako autor ne zatraži brisanje),
• nema ubacivanja reklama,
• materijali s MoD-a pojavit će se u EU i HR digitalnim repozitorijima (bazama podataka), koje CARNet godišnje razmjenjuje s ostalim akademskim mrežama,
• radi se o našoj (hrvatskoj) usluzi.

Prednosti Youtubea su:

• na Youtubeu možete izraditi vlastiti korisnički kanal na kojem (između ostaloga) možete pratiti detaljnu statistiku gledanosti vaših filmova,
• gledatelji se mogu pretplatiti na vaš kanal te nakon toga kod podizanja svakog vašeg novog filma, automatski dobivaju obavijest o tome (i tu mogućnost mnogi koriste!),
• ispod filmova korisnici mogu pisati komentare i “lajkati” filmove, što mogu biti korisne povratne informacije, važne za snimanje budućih filmova,
• učenici i inače često švrljaju po Youtubeu pa ako su vaši filmovi tamo, postoji mogućnost da i slučajno naiđu na njih, a zatim zaključe da su im korisni.

Sve moje filmove možete naći ovdje (ugrađene na moje mrežne stranice).

Virtualni posjet Zoološkom vrtu

Darko Horvatić

Prije nekoliko godina predložio sam suradnju Zagrebačkom zoološkom vrtu vezano za video predstavljanje na internetu. U ta dobra vremena vodio sam novine o kućnim ljubimcima, imao suradnju s više od pedeset doktora veterine, a sve tekstove i slike iz novina sam prebacio u jedan blog koji je imao prosječno 500 posjetitelja dnevno. Sasvim slučajno sam započeo snimati veterinare koji su davali savjete “pred kamerom”. Zoološki vrt je bio samo usputni korak. Ideja mi se činila dobrom.

Zapravo, Zoološki vrt uopće nije bio važan, ali je bio izvanredan poligon za jedan novi medij, malo brži i drugačiji od tadašnjih. Nakon prvoga dana snimanja snimio sam šest edukatorica i jednoga edukatora. Uglavnom su to studenti biologije koji zarađuju neki sitan džeparac objašnjavajući djeci čuda životinjskoga svijeta. Ove djevojke i mladići svojim znanjem pokazuju učenicima nešto što im njihovi učitelji ne mogu pokazati. Ne zato što ne znaju i ne žele, nego zato što su ovi edukatori „kod kuće“ u zoološkom vrtu, dostupne su im životinje i kvalitetne informacije o njima, a o svježem znanju s fakulteta da i ne govorimo.

Tako svaki ravnatelj zoološkog vrta ovakvu akciju treba smatrati dobrodošlom, ako ne i nečim posebnim, rijetkom prilikom da unaprijedi svoje poslovanje. S druge strane učenici će saznati o životinjama ono što nisu čuli u obilasku ili na nastavi. Mogu sve pregledavati kada i koliko puta žele, kod kuće, prijatelja, u školi, knjižnici … gdje god postoji računalo spojeno na internet. “Snaga” računala pri tome nije bitna jer Youtube i Vimeo servise vrte sva pa i najlošija računala. Mreža je bitna.

Tada, nisu postojala tabletna računala i mobiteli koje možemo prstima škakljati, ili su postojala, ali nama nisu bila dostupna. Znači učenici za desetak minuta truda edukatora dobivaju besplatnu informaciju koju mogu koristiti stalno. Bila je to svojevrsna revolucija u poslovanju zooloških vrtova. Učenici su pogledali video u školi i kod kuće pa su namjenski dolazili u zoološki vrt pogledati baš te životinje.

Očekivao sam širenje tih videa društvenim mrežama, što se i dogodilo, ali na neočekivani način.

Epilog

Zbog tada zastarjelih programa ili loše organizacije mrežnih stranica prezentacija projekta nije ni približno dobila publicitet koji je zasluživala. Video se nalazio negdje na unutrašnjim stranicama mrežnih stranica zagrebačkog Zoološkog vrta pa ih korisnici nisu lako pronalazili. S druge strane pristup videoisječcima preko Facebooka i YouTubea je kontinuirano rastao tijekom vremena jer su se „usmenom predajom“, pomalo viralno širile informacije o tim domaćim videoisječcima u kojima učenici upoznaju egzotične životinje.

Prema neprovjerenim informacijama jedna edukatorica otišla je živjeti kod rođaka u Kanadu pa je projekt nekome tamo predstavila i eto kanadskih posjetitelja na YouTube kanalu .

Nadam se da će vam se videi svidjeti te da ćete ih preporučiti kolegama i učenicima.

Na ovaj način je moguće i demonstrirati nastavu u strukovnoj školi za frizere u Zagrebu. Osobnim angažmanom tamošnjih nastavnika te snimke su često korištene i gledane. To što se ne radi o životinjama, nego o nastavi pranja kose, potvrda je ovoga nastavnoga sredstva.

Pogledajte snimke:

Božićna poslastica iz Zondlea

Lidija Kralj

Što je Zondle i kako ga koristiti mogli ste pročitati u članku Igre kao potpora učenju te u još nekoliko tekstova u starijim brojevima Pogleda, a sad vam želimo predstaviti posebnu mogućnost grupnog igranja – Team Play i to u najboljem – Božićnom okruženju.

Team Play omogućava korištenje Zondlea za rad s grupama, ali i uz korištenje više zasebnih računala ili mobilnih uređaja. Grupe ili pojedinci mogu na pitanja odgovarati korištenjem računala ili mobilnih uređaja, ali i odabirom odgovora na pametnoj ploči ili učiteljskom računalu.

Postupak korištenja je vrlo jednostavan:

• učitelj pokrene Team Play s temom po želji
• učitelj odabere željeni broj sudionika i ako grupe koriste svoje uređaje klikne na Register Remote Devices te zatim na strelicu za pokretanje igre
• učenici se prijave na stranici www.zondle.com/tp upisivanjem Session i Pasword oznaka
• učenici odaberu grupu tj. slovo koje ih označava
• učitelj prikazuje slajdove s objašnjenjima ili pitanja
• učenici odabiru točan odgovor
• učenici odabiru žele li koristiti mogućnost „Kolo sreće“ za udvostručavanje ili gubitak bodova
• sustav zbraja bodove i na kraju proglašava najbolje.

Možete odmah isprobati slijedeći ovu poveznicu: Zondle Team Play – Božićni običaji. Preporučamo korištenje prikaza na cijelom zaslonu – klik na crveni gumb s dva bijela kvadrata.

Da biste saznali više o Zondle Team Playu, znanstvenom pristupu koji se nalazi u njegovoj pozadini te mogućnostima korištenja pogledajte na ove službene stranice (na engleskom jeziku).

Zondle – igre kao potpora učenju

Lidija Kralj

Zondle je online platforma za učenje kroz računalne igre koja pomaže učiteljima, roditeljima i učenicima u stvaranju i igranju obrazovnih igara koje su prilagođene obrazovnim potrebama.
Pokrenut je 2010. godine i već ima oko 70.000 registriranih korisnika iz više od 150 zemalja, koji su zajedno pripremili oko 106.000 primjeraka obrazovnih sadržaja za dijeljenje i igranje kroz interaktivnih multimedijskih igara. Program je besplatan i preveden na hrvatski jezik.

Za uvod pogledajte jedan od primjera obrazovne igre u Zondleu koji možete isprobati i bez registriranja, a sadrži nekoliko pitanja iz matematike, umetnutih u igru Feed the Fish.

Zondle, organizacijski gledano, ima tri dijela:

• bazu pitanja, koju mogu stvarati učenici i učitelji,
• interaktivne igre, većinom djelo Zondleova autorskog tima, ali dostupna je i mogućnost samostalnog stvaranja jednostavnijih igara,
• analitičko-pedagoški dio koji se brine o analizi rezultata koje učenici postižu, potiče ih na pronalaženje točnih odgovora, prati napredak i daje povratne informacije o uspjehu.

Prijava u program

Da biste postali korisnik programa na stranici www.zondle.com kliknete na Besplatno se registrirajte se, upišete potrebne podatke i započnete koristiti Zondle.

Pronalaženje pitanja i igranje

Prilikom početnog korištenja najjednostavnije je pogledati koje su dostupne teme i pitanja pa isprobati kombinacije pitanja i igara. Klikom na Potražite temu otvarate stranicu na kojoj pomoću ključnih riječi tražite skupove pitanja koji vas zanimaju. Za sada ne možete kombinirati pitanja iz više tema.

Nakon teme i pripadnog skupa pitanja odabirete interaktivnu igru u kojoj ćete odgovarati na njih. Svaki skup pitanja možete odigrati u pedesetak igara pa je na vama izbor najbolje kombinacije

Stvaranje teme i pitanja

Klikom na Napravite temu započinjete izradu svojeg skupa pitanja o temi koju želite. Prilikom stvaranja teme najbolje je odabrati karakterističan i što konkretniji naslov, primjerice “Zbrajanje decimalnih brojeva s jednakim brojem decimala“. Na taj način olakšavate kasnije korištenje i pronalaženje tema. Svaku temu opisujete i pomoću oznaka pa i na taj način vežete teme uz određene obrazovne sadržaje.

Prilikom izrade pitanja dostupno vam je dvadesetak oblika pitanja koja uključuju uobičajena: pitanja s ponuđenim odgovorima, kratke odgovore, da/ne pitalice, ali i zvučna pitanja, prepoznavanje riječi te označavanje na dijagramima.

Društvena mreža

Zondle vam omogućava uključivanje cijele škole, povezivanje u grupe, razrede, dijeljenje tema te praćenje rezultata. Na taj način možete jednostavnije zadavati teme pojedinim razredima, povezati se s kolegama, razmjenjivati sadržaje te, naravno, dobiti pomoć ili predložiti poboljšanja programa.

Za svakog učenika možete pratiti koje je teme rješavao, koliko puta te kakav je napredak pritom ostvario.

Dojmovi

Dio Zondleova autorskog tima – Wayne Holmes i Ben Barton posjetili su Hrvatsku i održali nekoliko radionica za učenike i učitelje. Posebno je bilo ugodno čuti koliko pažnje autori programa poklanjaju mišljenjima učitelja i prijedlozima za nove mogućnosti programa. Njihov me stav odmah na početku privukao Zondleu. Naime, kad sam im poslala elektroničku poruku da Zondle ne podržava hrvatske dijakritičke znakove, oni su se primili posla i za tjedan dana Zondle je uredno prikazivao cijelu hrvatsku abecedu, a šest mjeseci kasnije imamo kompletan Zondle preveden na hrvatski jezik.

Nadam se da smo vas dosadašnjom pričom zainteresirali za Zondle i da ste spremni i osobno isprobati njegove mogućnosti.

Saznajte više:

• Zondle
• Zondle blog
• Zondleov kanal na YouTubeu
• Video priručnici za korištenje Zondlea

Napomena: Članak je originalno objavljen na Profilovom školskom portalu u lipnju 2012. Zahvaljujemo na dozvoli za objavljivanje.

Računalne igre u obrazovanju

Lidija Kralj

Je li računalnim igrama mjesto u školi? Što možemo postići njima, koje su prednosti i nedostaci te kako ih odabrati?

Odgovore na ta pitanja pokušali su pronaći istraživači na nekoliko europskih projekata, a vjerujemo da i naši učitelji, nastavnici i stručni suradnici, ponekad razmišljaju o njima.
Kako početi? Vjerojatno nećete jednog dana ući u razred i reći danas se igramo na računalima i pustiti djecu da se igraju. Da biste se u razredu mogli “igrati” na takav način ipak treba podosta pripreme. Zanemarimo li pitanje tehničke opreme ostaje veliko pitanje – koje igre ćete odabrati i što njima dobivate ili gubite.

Zašto koristiti računalne igre u obrazovanju?

Za današnje generacije učenika računalne igre su prirodno okruženje koje ih svojom dinamičnošću i aktivnošću uvlači u virtualne svjetove. Slijedimo li staro pravilo poučavanja “Reci mi i zaboravit ću. Pokaži mi i možda ću zapamtiti. Uključi me i razumjet ću.” (Konfucije), igre su izvrsno okruženje u kojem će učenici biti aktivni i uključeni te pritom učiti obrazovne sadržaje.

Učitelji koji koriste računalne igre u obrazovanju često ističu da takve igre omogućavaju podršku učenicima s poteškoćama, razvijaju inovacije i napredne vještine, povećavaju motivaciju i samosvijest učenika, poboljšavaju niz ključnih vještina – društvene, intelektualne, prostorne te koncentraciju, omogućavaju bolje zapamćivanje i povezivanje informacija kroz kombiniranje s tradicionalnim načinima poučavanja.

Naravno, u učenje kroz igru treba biti uključeno i učenje o igrama i medijima, tako da djeca postanu svjesna rizika neumjerenog igranja, marketinških strategija te mogućnosti umjetničkog i kulturalnog izražavanja kroz igre.

Znanje i kognitivni procesi	Karakteristike računalnih igri i načina korištenja
Inteligencija je raznolika (logička, jezična, prostorna itd.) i osobna	Igre mogu biti dodatak ili alternativa tradicionalnim sadržajima za učenje (knjige i sl.) u skladu s učeničkim individualnim mogućnostima
Inteligencija je dinamična i nije podijeljena po nastavnim predmetima (“disciplinama”)	Igre često primjenjuju multidisciplinarni pristup zahtijevajući širu lepezu vještina
Ritam učenja svake osobe je drugačiji	Igre omogućavaju personalizirano učenje (ponavljanje po želji, odabir tempa itd.)
Shvaćanje da primijenjene strategije mogu poboljšati rezultat (metakognicija)	Davanje povratnih informacija igraču jer osnova mnogih igara
Učenik koji aktivno sudjeluje u učenju postiže bolje rezultate	Igra daje igraču aktivnu ulogu
Učenje među vršnjacima dobro je za sve sudionike	Igre su često pripremljene za grupno korištenje i razmjenu među igračima

Izvor: How are digital games used in schools?, European Schoolnet 2009.

Računalne igre najčešće se koriste u poučavanju stranog ili materinskog jezika, zatim geografije, povijesti i matematike. Pritom se posebno ističu kreativne mogućnosti te više razine znanja (“primijeni naučeno u novom kontekstu”) ako učenici i sami izrađuju igre. Nastava informatike izvrsno je okruženje u kojem učenici imaju priliku pokazati što su naučili i primijeniti naučeno u izradi digitalnih sadržaja. Jedna od takvih mogućnosti je korištenje programa Zondle o kojem više pišemo u Profilovoj Zbornici.

Kakve igre nam trebaju?

Učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji koriste računalne igre u obrazovanju promišljaju koje će igre, kada i kako upotrijebiti. Biraju igre koje će učenicima omogućiti usvajanje novih vještina i nadogradnju postojećih, one koje omogućuju diferencirano učenje tako da svaki učenik ima priliku učiti svojom brzinom te igre koje se prilagođavaju učeničkim postignućima (zadaci postaju teži ili lakši, ovisno o rezultatima).
Uz samo igranje igara potrebni su sati pripreme i analize. Kroz pripremne sate učenici na tradicionalan način usvajaju nove sadržaje, a analize nakon igara omogućavaju uspoređivanje strategija, načina za prevladavanje poteškoća te otkrivanje dobrih i loših strana pojedine igre.

Izvor: How are digital games used in schools?, European Schoolnet 2009.

Jedan od rezultata dvogodišnjeg EU projekta IMAGINE su preporuke za korištenje računalnih igara u obrazovanju:

• pripremiti repozitorij (zbirku) kvalitetnih računalnih igara za obrazovanje,
• uključiti takve igre u udžbenike, kurikulume i provjere znanja,
• podržati razvoj lokaliziranih igara (prevedene i prilagođene lokalnom kontekstu),
• pri razvoju igara koristiti iskustva učitelja,
• povezati učenje kod kuće i u školi te
• koristiti primjerene i provjerene sadržaje.

Dobrobiti za učitelje i nastavnike

Budući da su igre netradicionalan način poučavanja, njihovo korištenje u obrazovanju potiče učitelje i nastavnike na povezivanje, razmjenu iskustva te traženje savjeta. Učitelji koji još ne koriste igre traže savjete i preporuke od onih koji ih koriste, a učitelji koji koriste igre uspoređuju svoja iskustva, analiziraju sadržaje igara, njihove pedagoške aspekte te rezultate koje su postigli.

Kako su takve igre sve češće dostupne online, tako su i učiteljske zajednice okupljene oko takvih računalnih programa sve češće online. Dakle, odlučite li se za “igranje” računalnim igrama u obrazovanju – nećete biti sami. Možete započeti u Profilovoj učiteljskoj društvenoj mreži i i ubrzo ćete naći kolege s kojima možete podijeliti svoja iskustva, nedoumice, ali i savjete.

Poteškoće

Najveće poteškoće većem korištenju računalnih igara u obrazovanju su:

• povezivanje s redovnim kurikulumom,
• uklapanje u školski raspored,
• pronalaženje primjerenih igara,
• nepostojanje igara za određene sadržaje i na materinskom jeziku,
• rezerviranost roditelja i drugih učitelja prema drugačijim metodama poučavanja,
• brige o negativnim aspektima,
• nedostatak opreme te
• financiranje kupnje komercijalnih igara ili nepostojanje licencija za škole (obrazovanje).

Što dalje?

Ukoliko smo vas zainteresirali za računalne igre u obrazovanju preporučujemo vam nekoliko članaka na hrvatskom i engleskom za daljnje čitanje, a želite li početi odmah i sad – pogledajte članak Zondle – igre kao potpora učenju.

Pročitajte i:

• Digital games in schools – Handbook for teachers, European Schoolnet 2010.
• Games in Schools, blog European Schoolnet
• How are digital games used in schools?, rezultati istraživanja European Schoolnet 2009.
• Utjecaj obrazovnih tehnologija na poučavanje, Lidija Kralj, Edupoint 2008.
• Nekoliko članaka o toj temi na Hrčku, Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske.

Napomena: Članak je originalno objavljen na Profilovom školskom portalu u lipnju 2012. Zahvaljujemo na dozvoli za objavljivanje.

Advanced Technology Day

Microsoft

Više od 140 razvojnih inženjera i IT profesionalaca okupilo se 5. prosinca na tradicionalnom jesenskom događanju Advanced Technology Day u organizaciji Microsofta Hrvatska. Kroz petnaest predavanja u tri smjera developeri su mogli čuti novosti o razvoju softvera za uređaje, računalni oblak i virtualizaciju te novi smjer posvećen IT profesionalcima, a najavljen je i novi krug studentskog natjecanja Imagine Cup, kao i poseban program Akademije za nove softverske tvrtke koji će svim zainteresiranim studentima omogućiti dodatnu edukaciju te podršku u razvoju start-up projekata.

Posebnost konferencije naglašena je korištenjem prostora Cinestar Arena IMAX-a pa su tako svi prikazi bili vrlo zorni i ujedno privlačni za fotografiranje.

Izuzetno mi je drago da Advanced Technology Day, godinu za godinom, okuplja sve više zainteresiranih računalnih inženjera iz regije u razmjeni iskustava o najnovijim Microsoftovim tehnologijama. Zanimljive teme i primjeri dobre prakse, demoi izrada aplikacija za različite uređaje koji korisnicima omogućavaju poboljšanu produktivnost, informacije i izuzetno korisničko iskustvo te upravljanje svim tim različitim uređajima odnosno platformama u srži su konferencije koja u jednom danu daje „koncentrat“ novosti iz svijeta računalstva – rekao je Tomislav Tipurić, direktor konferencije i specijalist za tehnologiju u Microsoftu Hrvatska.

U fokusu razvojnog smjera za uređaje moglo se čuti o novostima u razvoju aplikacija za Windows Phone 8, dijeljenju koda između Windows 8 i Windows Phone 8 aplikacija te kako uz pomoć Rest servisa učiniti Windows RT aplikacije privlačne krajnjim korisnicima.

U uvodnom dijelu konferencije Domagoj Pavlešić predstavio je mogućnosti Microsoft Surfacea RT, uključivši i prijenos slike iz dvorane pa čak i spajanje iPada kao vanjske memorije. Bilo je zanimljivo i vrlo pregledno pratiti na filmskom platnu prijenos fotografija između dva Windows 8 mobitela putem slike sa Surfaceove kamere – tehnologija koja je pri ruci i radi iznenađujuće .

Smjer posvećen razvoju za računalni oblak i virtualizaciju poslužitelja naglasak je stavio na održivi razvoj računalnih igara za više platformi i programiranje real-time aplikacija, dok je poslijepodne bilo usmjereno na Windows Azure Mobile i Media Services te korištenje prednosti Microsoftovog sustava za upravljanje životnim ciklusom aplikacija temeljenom na Team Foundation Serveru koji je od nedavno dostupan i kao servis u oblaku.

Ove je godine Microsoft poseban skup predavanja namijenio IT profesionalcima, kojima su predstavljene teme poput Windows Servera 2012, System Center 2012 u SP1 inačici te Windows Azure IaaS. Osobit je naglasak stavljen na virtualizaciju poslužitelja te izgradnju javnih i privatnih računalnih oblaka te kako združivanjem mogućnosti rješenja iz Microsoftovog portfelja korisnicima ponuditi vrhunske usluge kojima mogu pristupati s bilo koje lokacije i bilo kojeg uređaja.

Akademija za nove softverske tvrtke i natjecanje Imagine Cup

U sklopu konferencije predstavljen je i projekt „Software Startup Academy“ naslanja se na nacionalni Imagine Cup, a nositelji su Microsoftovi inovacijski centri u Varaždinu i Splitu, Osijek Software City te zagrebački ured Microsofta uz partnerstvo Sveučilišta u Splitu, splitskog Ekonomskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu te Grada Splita, dok je partner projekta u Zagrebu udruga studenata BEST.

Želja nam je dodatnom edukacijom i potporom podignuti projekte na noge i mladima dati priliku da se predstave pred potencijalnim ulagačima, a osim tehnološkog obrazovanja educirat ćemo ih kako bi stekli poslovne i društveno komunikacijske vještine. Naš je dugoročni plan poticati daljnji razvoj projekta Akademije te osim Varaždina, Splita, Osijeka i Zagreba okupiti studente i iz Zadra, Rijeke, Pule i drugih gradova – naglasio je Draško Ivanišević, voditelj odjela za promociju razvojne platforme i poslovnih rješenja u Microsoftu Hrvatska.

Software Startup Academy godišnje će okupiti više od 500 studenata i educirati ih kroz radionice i treninge kako bi, zaključenjem edukacije, bili spremni uhvatiti se u koštac s izazovima na tržištu rada. Prijave za Imagine Cup i Software Startup Academy već su otvorene i trajat će do kraja prosinca. Od siječnja do ožujka 2013. godine Microsoft će organizirati niz predavanja i radionica, kako bi timove pripremio za lokalno finale Imagine Cupa, koje će se održati 13. ožujka, a na konferenciji Microsoft WinDays13 pet najboljih timova imat će priliku prezentirati ideje i projekt žiriju sastavljenom od vodećih hrvatskih gospodarstvenika i IT stručnjaka.

Više informacija o konferenciji dostupno je na stranicama Advanced Technology Day dok se svi zainteresirani za razvoj softvera i pokretanje startup projekata mogu informirati na stranicama Software Startup Academy.