Nove pobjede s Pogledom

Broj 125, rujan 2020.
ISSN 1848-2171

Ljetna stanka je završila. Nadam se da ste napunili baterije i spremni za nove izazove. Novi broj Pogleda sadrži pregršt novih ideja i primjera dobre prakse, pa zavirite u njega. Ostavljam vas u dobrom društvu

Pogled_iconZdrave prehrambene navike oblikuju se već u ranom djetinjstvu. Danom slovenske hrane i projektom Tradicionalni slovenski doručak, Alenka Cigoj potiče značenje zdravog doručka te upotrebe hrane lokalnog porijekla. Više…

Pogled_iconUčiteljica Andreja Trobec i učenici trećih razreda pokušali su saznati odgovor na pitanje „Odakle čaj?” tako da su tijekom nastave slovenskog jezika razgovarali o nastavnom sadržaju pod naslovom “Od čajevca do šalice čaja”. Sadržaj je izazvao veliko zanimanje učenika koji su nadogradili ovu edukativnu priču istražujući čaj i zaključili ga društvenim događajem „Novogodišnja čajanka“. Više…

Pogled_iconU okviru projekta Erasmus+, Igor Pangrčič i učenici izradili su LED nakit (narukvice, ogrlice, prstenje, LED kutije za nakit itd.) te izradili i programirali Xiaomi Bunny Mitu Smart Modular Robot i vozila iz kompleta LEGO Mindstorms EV3 uz obilje zabave. Više…

Pogled_iconU Sloveniji ima obilja hrane, ali su prehrambene navike izuzetno loše, kao i loša kvaliteta hrane u pogledu proizvodnje i podrijetla. Sve navedeno je potaknulo Janja Hunjet na širenje općeg slovenskog projekta Tradicionalni slovenski doručak. Više…

Pogled_iconJožica Ivančič nas je upoznala kako učenici 4. razreda pohađaju školu plivanja. Osim što provode 20-satni tečaj plivanja, učenici u mediteranskom okruženju istražuju biljke i životinje u moru, uče o bilju, grmlju i drveću u tom okruženju. Više…

Pogled_iconU predmetu Društvo, peti razred, obrađuju se prirodnogeografske jedinice Slovenije. Učiteljica Jasna Cvitanič prilikom razmatranja novog sadržaja naglasak je stavila na osnovnim elementima formativnog praćenja. To su planiranje kriterija uspješnosti, povratne informacije, suradnja među vršnjacima, samovrednovanje i, iznad svega, dokazi. Više…

Pogled_iconPodručne škole u Sloveniji postoje već od 1869. godine, a najviše u ruralnome području, i to u rijetko naseljenim područjima. Katarina Juvan ukazuje na važnost malih škola za ta područja.  Više…

Pogled_iconZa poticajno okruženje za učenje, učenici moraju prvo slijediti pravila i učitelji mogu u tu svrhu koristiti različite vježbe. Vježbe koje potiču govorenje, izražavanje emocija, uče pristojan jezik, vježbe timskog duha, animirane kratke animirane filmove i slično. Karla Poslek Petrovič je predstavila neke vježbe posebno za razredne sastanke i učitelje razrednike. Više…

Pogled_iconUčitelji često primjećuju kako tijekom školovanja sve više i više učenika postaje nezainteresirano za školski rad, teže prate nastavu, manje pamte, a aktivno sudjelovanje u nastavi pada. Katjuša Tomšič Juvančič predstavila nam je nekoliko tjelesnih aktivnosti koje se mogu raditi sa starijim učenicima i za koje nisu potrebne velike pripreme. Više…

Pogled_iconU članku Povrtne pustolovine u osnovnoj školi Lea Košak je predstavila projektni nastavni rad iz izvannastavne aktivnosti Zdrava škola. U projekt su bili uključeni učenici četvrtog i petog razreda, a tema o povrću bila im je zanimljiva. Više…

Pogled_iconU članku Marjana Tratnjek Pavc možete pročitati o primjeni mrežnog dnevnika kao privlačno pomagalo za prosljeđivanje nastavne građe u nastavi povijesti. Više…

Pogled_iconMarjetica Štante Kapun opisuje tijek rada i uvođenje inovacija u sklopu projekta „Linpilcare“ gdje su stekli nova znanja izučavajući vlastite prakse i čitajući stručnu literaturu te koristili nove, inovativne lekcije u nastavi koje doprinose boljoj kvaliteti poučavanja i boljim rezultatima. Više…

Pogled_iconPutujući Vijetnamom Milena Kranjčec imala je prilike upoznati se s njihovim obrazovanjem. Obavila je zanimljivi intervju s učiteljicom Nguyen o toku obrazovanja učenika, o profesiji učitelja i o uključenosti roditelja u školu. Više…

Pogled_iconNasilje u obitelji utječe na sveobuhvatan psihofizički razvoj djeteta. Učitelji se svakodnevno susrećemo s takvom djecom i vrlo često njihove poteškoće pripisujemo nepristojnosti, lijenosti, razmaženosti, a rijetko pomislimo da je možda uzrok djetetova neprilagođenog ponašanja nasilje u obitelji. Polona Ramšak željela bi potaknuti sve učitelje koji prepoznaju zlostavljano dijete da i sami nešto poduzmu. Više…

Pogled_iconZa tjedan kulturne baštine Špela Ivančič osmislila je projektni rad: s učenicima trećih razreda izraditi plakat Riharda Jakopiča. Školu je uljepšao plakat s kojim su potaknuli sve ostale, da se tog trenutka posvete tjednu kulturne baštine. Više…

Pogled_iconKojim su sve aktivnostima u školi obilježili 13. studenog – Međunarodni dan ljubaznosti izvijestila nas je Tea Zagorc. Svake godine na ovaj dan, dijeljenjem žutog cvijeća ističu jednostavna djela kojima možemo neočekivano uljepšati život drugima. Više…

Gordana Lohajner

Objavljeno u Riječ urednice | Označeno sa , , ,

Dan slovenske hrane

alenka_cigoj

Alenka Cigoj

Vlada Republike Slovenije je 2012. godine donijela odluku o proglašenju dana slovenske hrane čime je lokalno proizvedena hrana dobila dodatnu vrijednost. Lokalna hrana je, naime, sigurna, kvalitetDan slovenske hranena i cjenovno dostupna. Projekt Tradicionalni slovenski doručak je dio dana slovenske hrane kojeg i u našoj školi provodimo svaki treći petak u studenom.

Ključne riječi: lokalna hrana, Tradicionalni slovenski doručak, projekt.

Uvod

Dan slovenske hrane provodimo s namjerom poticanja lokalne samoopskrbe s kvalitetno hrano te istovremeno potičemo da doručkuju. Sezonska hrana iz lokalnog okoliša je obično zrelija te ima višu hranjivu vrijednost pošto je lanac od proizvođača do potrošača vrlo kratka. Lokalna hrana za sobom nema dugi prijevoz i skladištenje te se može upotrijebiti manje konzervansa i bojila, a namirnice imaju bogat okus. Kod učenika želimo razviti svijest o prehrambenim proizvodima te u njihove jelovnike unijeti što više sezonskih namirnica koje su dostupne u lokalnom okolišu.

Većina adolescenata ne doručkuje redovito. Zato ih kroz ovaj projekt k tomu želimo potaknuti. Treći petak u mjesecu studenom nastava u našoj školi započne doručkom za sve učenike i zaposlene u školi. Na jelovniku je maslac, med, kruh, bio mlijeko i jabuka. Sve namirnice su lokalne iz obližnjih farmi i pekarnice.

S učenicima smo prvo razgovarali o važnosti doručkovanja te lokalno proizvedene hrane, zatim smo zajedno doručkovali. Nakon doručka su učenici izrazili svoje mišljenje o tome.

Rekli su:

  • kod kuće to ne jedemo;
  • najbolji su mi bili med i maslac;
  • roditeljima ću reći neka kod pčelara kupe med da ga mogu jesti i kod kuće;
  • doručak je bio odličan jer je bio sladak;
  • želio bih takav doručak jesti barem jednom na tjedan.

Nakon doručka smo posjetili lokalnu knjižnicu Mirana Jarca u Šentjerneju. U prostorima knjižnice je bila postavljena tematska izložba o zdravoj prehrani i pčelinjim proizvodima te pčelarstvu. Prvo smo poslušali priču o pčelici Sviki u Medalandiji te razgovarali o njoj. Knjižničarka Sabina nam je s pomoću strukovne literature predstavila život u košnici i rad pčelara. Pogledali smo različite proizvode od voska i pčelarevo odijelo. Učenici se odijelo i obukli. Slijedio je kratak kviz. Knjižničarka je pripremila nekoliko pitanja, a učenici su se međusobno natjecali tko ima više znanja o pčelama. Učenik koji je pokazao najviše znanja je za nagradu dobio proizvod od voska. Posjetu smo zaDSC_1440vršili probavanjem proizvoda iz košnice Pčelarstva Kovačič. Probali smo različite okuse meda (bagremov, šumski, jelov, kestenov, lipov i cvjetni) te utvrdili da svi okusi nisu jednako slatki. Nekoliko staklenki smo dobili na dar te smo se idućih dana njima sladili u školi.

Slika 1. Posjeta knjižnici

Po povratku u učionicu su učenici svoja pozitivna iskustva sa zdravim doručkom prikazali likovnim djelima.

Nekoliko idućih dana smo također posvetili razgovoru o zdravoj prehrani. Ponovili smo bonton pri jelu, dogovore o hrani u našoj blagovaonici te razgovarali o tome koliko hrane uzmemo, što pojedemo, koliko bacimo te što možemo napraviti s ostacima. Dogovorili smo se da ćemo tjedan dana biti pozorni na sve dogovore. Na kraju tjedna su učenici primijetili da je u posudama bilo manje odbačene hrane jer su pojeli hranu koju su uzeli. Za zaključak smo samo dali nekoliko prijedloga da bi smanjili količinu odbačene hrane.

Na primjer:

  • ostatke hrane možemo odnijeti životinjama;
  • ako već znaš da nećeš pojesti, određenu hranu uopće ne uzmeš;
  • ako određenu hranu ne voliš, a uzeo si je, možeš je dati prijatelju koji će je pojesti;
  • natrulo voće možemo obrezati i dobar dio voća pojesti;
  • suhi kruh zdrobimo u mrvice;
  • iz ostataka možemo napraviti nova jela.

Zaključak

Zdrave prehrambene navike oblikuju se već u ranom djetinjstvu. Odgoj za zdravu prehranu i navike doručkovanja započinje unutar obitelji, a u školi to potičemo i omogućavamo. Danom slovenske hrane i projektom Tradicionalni slovenski doručak potičemo i razvijamo upravo to. Učenici počinju biti svjesni značaja zdravog doručka te upotrebe hrane lokalnog porijekla. Projekt su učenici vrlo dobro prihvatili te ćemo u njemu sudjelovati i iduće školske godine.

Literatura

  1. Angerer, T. (2003). Od čebelnjaka do medenjaka. Ljubljana. Družina
  2. Beaumont, E. (2009). Kako živijo čebele. Ljubljana. Oka
  3. Esenko, I. (2013). Čebele. Ljubljana. Okaši
  4. Esenko, I. (2015). Kako živijo čebele. Ljubljana. Okaši
  5. Jančar, I. (2011). Čebela Sivka v deželi Medalandiji. Domžale. Hieroglif
  6. Nacionalni portal o hrani in prehrani. Preuzeto 19.12.2019.

Slike: osobni arhiv Alenke Cigoj

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , ,

Od čaja do čajanke

andreja_trobec

Andreja Trobec,

Bez tekućine može čovjek preživjeti samo nekoliko dana. U školi je čaj najčešće piće koje učenici dobivaju za školsku marendu. Školski čaj koji priprema kuharica nezaslađen je jer na ovaj način potičemo učenike da piju zdrava pića. Danas su učenici od kuće navikli da sve više pribjegavaju vodi koja im je uvijek na raspolaganju u školi.

Odakle čaj? Odgovor na ovo i mnoga druga pitanja dobili su učenici trećih razreda kada su tijekom nastave slovenskog jezika razgovarali o nastavnom sadržaju pod naslovom “Od čajevca do šalice čaja”. Sam sadržaj izazvao je veliko zanimanje učenika koji su nadogradili ovu edukativnu priču istražujući spomenuto jedinstveno piće i zaključili ga društvenim događajem „Novogodišnja čajanka“.

Ključne riječi: čaj, čajevac, čajanka, piće, druženje, motivacijski tekst.

1. Uvod

Čaj je piće koje pijemo kad smo bolesni. Ugasi žeđ ili nas zagrijava tijekom hladnih zimskih dana te se uz njega družimo s prijateljima. Iz povijesti učimo da se čaj, uvezen iz Kine, natjecao s kavom i postao nacionalno piće u Velikoj Britaniji. Čaj iz Kine donijeli su nizozemski pomorci u Europu početkom 17. stoljeća a prvi čaj bio je zeleni čaj. U Japanu je od velike važnosti ritual pijenja čaja koji su razvili do najsitnijih detalja.

S učenicima smo obrađujući neumjetničke tekstove osjetili šire značenje ovog sadržaja. Odlučili smo proširiti temu i provesti više aktivnosti na području međunastavne integracije nastavnih predmeta slovenski jezik, poznavanje okoliša, likovna umjetnost i glazbena umjetnost

Ciljevi provedenih aktivnosti:

  • sustavno razvijanje čitanja razumijevanjem i pisanje jednostavnih tekstova,
  • sažimanje tematike, ključnih podataka te ponavljanje tekstova,
  • istovremeno uz obavljanje aktivnosti kuhanja čaja te promatranje događanja, korištenje u usmenom ili pismenom izražavanju odgovarajućih izraza prema slijedu događaja s riječima naprijed, tada, i onda, zatim, konačno, na kraju, dok, nakon,
  • priprema i provedba društvenog događaja – čajanke.

2. Obrada motivacijskog teksta

Sve su aktivnosti proizašle iz motivacijskog teksta priče o čaju. Prije čitanja donijela sam listove zelenog čaja u učionicu u zatvorenoj staklenoj posudi. Učenici su zatvorenih očiju te samo pomoću njuha pogađali što bi mogao biti sadržaj posudice. Nisu prepoznali miris zelenog čaja. Kad sam listiće stavila u šalicu i prelila ih kipućom vodom, brzo su shvatili da radim čaj. Izazvala sam učenike pitajući ih što sve misle o riječi čaj te im rekla da ćemo nastaviti čitati tekst o čaju. Na ploču sam zapisala njihova mišljenja i pitanja o tome što će naučiti iz teksta. Prvo čitanje “Od čajevca do šalice čaja” proteklo je u tišini. U drugom su čitanju isticali nepoznate i manje poznate riječi. Nakon toga slijedilo je čitanje naglas te su učenici čitali tekst po dijelovima. Istovremeno, pri čitanju smo objašnjavali manje poznate i nepoznate riječi i pojmove, sama objašnjenja su potkrijepljena dodatnim fotografijama s interneta što je učenicima približilo razumijevanje pojmova plantaža čajevca i rad berača na njima. Na karti su potražili najveće države koje proizvode čaj: Kina, Indija, Šrilanka, Japan. Nakon čitanja su učenici radili u parovima te razgovarali što su zapamtili od pročitanog teksta. Na kraju su u tekstu potražili ključne podatke koji se odnose na postupak proizvodnje čaja te su kraći zapis po slijedu postupka proizvodnje zapisali u svoje bilježnice. Domaća zadaća je bila sljedeći dan u školu donijeti vrećicu čaja.

3. Praktična priprema čaja

3.1 Usmeni opis postupka

U razredu sam pripremila sav pribor koji mi je bio potreban na nastavi. Bile su to prazne kutije od čajeva, šalice, žličice, med, limun. Učenici su radili u parovima.

Učenici su detaljno pogledali pakiranja različitih čajeva te nakon toga o svojim zapažanjima izvijestili ostale. Primijetili su kako je na svim kutijama slikovni prikaz pripreme čaja.

Zatim sam im podijelila omotnice sa sličicama na kojima je prikazan postupak pripreme čaja. Učenici su radili u paru te sličice razvrstali u smislenom slijedu. Nakon razvrstavanja uslijedile su prezentacije nastalih razvrstavanja te su ih učenici međusobno uspoređivali. Kod opisivanja postupka pripreme čaja koristili su riječi: najprije, zatim, nakon toga, u međuvremenu, nakon, na kraju.

3.2 Kuhanje čaja nakon postupka

Prezentaciji je uslijedila priprema čaja kojeg su učenici donijeli u školu. Svaki učenik je rekao koju vrstu čaja donosi te su čajeve klasificirali u biljne i voćne. Uslijedio je praktični rad te sam ih prije početka upozorila na pažljivost pri radu. Zakuhali su vodu u električnom kuhalu za vodu i prelili je preko vrećica s čajem u šalici te promatrali zbivanja u njoj. Nakon nekog vremena učenici su izvadili vrećicu čaja i po želji dodali limun ili med u čaj te napomenuli da nikada nisu pili tako dobar čaj.

3.3

Nakon svih završenih aktivnosti učenici su opis postupka pripreme čaja zapisali u bilježnicu.

4. Čajanka

U rječniku slovenskog književnog jezika je riječ čajanka definirana: čajanka je društveni događaj na kojem se poslužuje čaj i mala užina (kao prigrizak). Tijekom navedenih aktivnosti učenici su izrazili želju za pripremom čajanke iako nitko od njih nije imao iskustva s takvim događajem. Prisjetili su se spisateljice Astrid Lindgren i njene priče “Pipi Duga Čarapa ide na čajanku” čiji tekst su već obrađivali na nastavi. Pogledali su animirani film te zatim razgovarali o prikladnom ponašanju na takvom događaju. Uslijedila je izrada plana za čajanku.

Učenici su:

  • izradili pozivnice u obliku plakata,
  • pozvali sve učenike i stariju djecu iz vrtićke grupe,
  • pozvali glazbenog gosta,
  • osmislili glazbeni i zabavni program,
  • ispekli kekse,
  • u školu donesli razne vrste domaćih ili kupljenih biljnih ili voćnih čajeva,
  • pripremili stolove i prostor.

Budući da je bilo baš vrijeme novogodišnjih blagdana, odlučili smo se s čajankom oprostiti od stare godine i pozdraviti ulazak u novu. Učenici su usmeno i s plakatom na čajanku pozvali sve učenike područne škole.slika_2 Pozvali su i stariju djecu iz vrtića koja su u novoj godini tek počeka pohađati škoslika_1lu. Svaki je razred dobio zadatak da se predstavi na čajanci s jednom točkom svog programa.

Slika 1. Pečenje keksa

Slike 2. i 3.: Priprema prostora

Učenici su u školi ispekli kolače. Već su same pripreme djecu potakla na veliko očekivanje ovog događaja. Prije početka pažljivo su pripremili stolove i prostor. Na čajanci su si djeca sama izabrala čaj i pripremila ga, pri tome su stariji pomagali mlađima. Glazbeni gost uljepšao je događaj svirajući instrumentalne pjesme na klaviru zatim je uslijedio glazbeni program trećeg razreda. Predstavili su se svirajući pjesme na harmonici, trubi i klaviru.

slika_4slika_5
Slike 4. i 5.: Nastupi učenika

Učenici ostalih razreda pripremili su plesne točke. Također smo imali i tombolu te podijelili simbolične poklone pobjednicima. Druženje se nastavilo uz ples i pjevanje božićnih te novogodišnjih pjesama.

slika_6slika_7
Slike 6 i 7: Na čajanci

5. Zaključak

Skup svih provedenih aktivnosti temelji se na motivacijskom tekstu koji smo već obrađivali. Sam tekst potaknuo je učenike na dodatne aktivnosti kroz koje su stekli nova znanja. Važno je znati slušati učenike i pružiti im priliku za sudjelovanje pri oblikovanju nastave te zato i samo učenje postane aktivno. Motivacija učenika za rad je zbog toga vrlo velika. Učitelj je zadužen da na nenametljiv način vodi učenike, a da ne preuzme vodstvo već ga prepusti učenicima istodobno koordinirajući rad i po potrebi pomažući učenicima. Ova vrsta učenja istovremeno je i zanimljiva i zabavna. Na taj način postane, ono što su djeca pridobila učenjem, za njih doživotno.

Literatura

  1. Lindgren, A. 2009. Pika Nogavička. Mladinska knjiga. Ljubljana
  2. Pisk, M. Saksida, I., Boj, S., Tekalec, R., Višček, S.. 2017. Naša ulica 3. Delovni zvezek za slovenščino v 3. razredu osnovne šole – 1. del. DZS. Ljubljana.
  3. Standage, T. 2008. Zgodovina sveta v šestih kozarcih. Študentska založba. Ljubljana.
  4. Slovar slovenskega knjižnega jezika. Preuzeto sa interneta 7. 12. 2019:
  5. https://fran.si/iskanje?FilteredDictionaryIds=133&View=1&Query=%C4%8Dajanka.
  6. Fotografije – osobna arhiva.
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , , , , ,

LED nakit i montaža robota uz projekt Erasmus+

igor_pangrcic

Igor Pangrčič

U okviru projekta Erasmus+ izradili smo LED nakit (narukvice, ogrlice, prstenje, LED kutije za nakit itd.) te izradili i programirali Xiaomi Bunny Mitu Smart Modular Robot i vozila iz kompleta LEGO Mindstorms EV3. Xiaomi Mi Bunny Robot interaktivni je komplet za izgradnju robota koji djeci i tinejdžerima omogućuje stvaranje i programiranje vlastitih robota. Učenici su dosad izradili LED nakit i našeg novog učenika – robota STEMka. Gotovo 10 sati su tri učenika sastavljala STEMka, robota od 976 dijelova. Robotom se upravlja putem aplikacije s tri načina daljinskog uslika1pravljanja: Joystick, Gyro i GPS način, koji olakšavaju zabavno korištenje. Robot vozi na dva kotača i, uz pomoć gyro senzora, balansira sam. Grafičko sučelje za programiranje omogućuje jednostavno istraživanje i učenje uz obilje zabave. Robot je izrađen od ekološki prihvatljivih materijala koji su sigurni za dječju uporabu.

Slika 1. Robot STEMko

Na plesnom natjecanju FLOSS DANCE, najbolji je plesač bio nagrađen LED krunom izrađenom u okviru projekta Erasmus+. Na kruni umjesto dijamanata sjaje tri LED diode koje pokreće 3 V baterija.

slika2image
Slika 2. Učenik izrađuje krunu              Slika 3. Kruna

Drugi je robot iznio lanac na pozornicu.

slika4image
Slika 4. Vozilo s prikolicom                  Slika 5. LED lanac

Ogrlica se sastojala od drvenih dijelova, a LED u smaragdu povezan je s baterijom od 3,5 V. Ogrlica je prikladna kao modni dodatak i može se nositi na božićnoj ili novogodišnjoj slika6večeri. Ogrlica ima jedan nedostatak – ne smijemo ići s njom pod tuš. Narukvica je sljedeći proizvod koji su prezentirale djevojke. Na plastičnom nosaču je pričvršćena LED traka i 12 V mini-baterija s prekidačem. Narukvica se može koristiti u različitim prilikama, ali nije prikladna za pranje posuđa.

Slika 6. LED narukvica

Zanimljiv LED proizvod je i kutija za LED nakit s prekidačem koji, kada se otvori, uključuje LED koji svijetli u nekoliko boja. Diskretno lagano svjetlo pomaže nam ujutro kada smo pospani i oči se teško otvaraju, kako bismo odabrali prsten ili naušnice koje će nas krasiti cijeli dan. Svjetlo se gasi kada je kutija zatvorena, čime se osigurava manja potrošnja baterije.

slika7slika8
Slika 7. LED kutija                             Slika 8. Pet LED kutija

Na kraju prezentacije naših aktivnosti u okviru Erasmus + projekta, pozvali smo i ostale učenike naše škole kako bi se mogli i oni uključiti i tako pomoći s idejama i u stvaranju novih proizvoda. Bez obzira na to, bili su uključeni učenici 6. i 7. razreda kojima su pomagala iskustva učenika 9. razreda te je tako bilo lakše prenositi znanja mlađim učenicima.

slika9slika10slika11
              Slika 9. LED lanac              Slika 10. LED spirala            Slika 11. Ručno LED svjetlo

Svjetleća dioda (en. LED – Light Emiting Diode, često se naziva i LE dioda) posebna je vrsta poluvodičke diode koja emitira svjetlost kada je propusno polarizirana, tj. kada njome teče električna struja. Prilikom direktne rekombinacije para elektron-šupljina, emitira se foton svjetla. Takvu osobinu imaju poluvodiči galijev-arsenid (GaAs), galijev fosfid (GaP) i silicijev karbid (SiC). Ta se pojava naziva elektroluminiscencijom. Boja emitiranog svjetla ovisi o poluvodiču kao i o primjesama u njemu te varira od infracrvenog preko vidljivog do ultraljubičastog dijela spektra.
LED diode visokog intenziteta nalaze se u svjetlima, reflektorima, u automobilskim prednjim svjetiljkama…

slika12slika13
Slika 12. Svjetla                         Slika 13. Reflektori 

RBG dioda emitira tri primarne boje: crvenu, plavu i zelenu. Bijela svijetlost formira se kombinacijom tih triju boja. Ove diode zahtijevaju elektronički sklop koji kontrolira emisiju raznih boja diode kako bi se ostvarila bijela boja. Iako se rijetko koriste za dobivanje bijele boje zbog varijacija u uzorcima zračenja diode, koriste se zbog fleksibilnosti u dobivanju širokog spektra boja. Postoje tri vrste RGslika14B dioda: dikromatska, trikromatska i tetrakromatska bijela dioda. Osnovne razlike pojedine podvrste su stabilnost boje, sposobnost reprodukcije boja te efikasnost isijavanja.

Slika 14. Diode

Zaključak

Učenici su sretni što se nalaze u interesnoj grupi Erasmus+ STEM i uvijek doprinose novim idejama u izradi novih oblika LED nakita te u programiranju i sastavljanju novih oblika robota. Neki učenici već imaju iskustva u spajanju LED dioda i spajanju LED traka. U interesnoj grupi gledamo na starije učenike koji uče mlađe. Učenici 6. i 7. razreda još nemaju toliko fizičkog znanja koje im je potrebno da bi objasnili neke osnovne fizičke stvari u vezivanju.

LITERATURA

  1. Vzporedne, zaporedne, kombinirane in kompleksne vezave led diod in njihova zanesljivost
  2. https://learn.sparkfun.com/tutorials/light-emitting-diodes-leds/all
  3. http://www.fosilum.si/si/zakaj-led-svetila/led-dioda/
Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , ,

Od pčele do doručka

– projekt uz Tradicionalni slovenski doručak

janja_hunjet

Janja Hunjet

1. Uvod

Činjenica da u Sloveniji imamo obilje hrane, ipak su opće prehrambene navike izuzetno loše, kao i loša kvaliteta hrane u pogledu proizvodnje i podrijetla, što me potaknulo na širenje općeg slovenskog projekta Tradicionalni slovenski doručak. U njemu sam povezala i produbila sadržaj tematskih cjelina Prostor, Okolišno obrazovanje i Živa bića.

  • U tematskoj cjelini Prostor, učenici upoznaju život i rad na farmi prema godišnjim dobima, kao i tržnicu i ponudu na njoj.
  • U tematskoj cjelini Okolišno obrazovanje upoznaju da moramo zaštititi prirodni okoliš, a također uče o nekim zagađivačima vode, zraka i tla u svom okruženju.
  • U tematskoj cjelini Živa bića uče da sva živa bića iz okoline nešto dobivaju, prerađuju i ostavljaju u okolišu. Oni također saznaju da hrana sadrži tvari koje su potrebne da se tijelo giba, raste i funkcionira pravilno.

Počela sam provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Uključila sam predmete upoznavanje okoline, sport, likovna i glazbena kultura.

2. Tijek rada

Međupredmetne veze su se odvijale između predmeta UO (Upoznavanje okoline), LUM (Likovna kultura), GK (Glazbena kultura) i SPO (Sport).

Postavila sam sljedeće ciljeve:

Učenici:

  • prezentiraju osnovna načela učtivog razgovora,
  • prepoznaju da hrana sadrži tvari koje su neophodne da se tijelo kreće, raste i pravilno funkcionira, znaju da zdrava prehrana, vježbanje i odmor omogućuju rast i razvoj i održavanje zdravlja
  • shvaćaju da hrana koju konzumiramo može doći iz našeg okruženja i da je stoga kvalitetnija,
  • znaju objasniti kako sami aktivno doprinose očuvanju prirodnog okoliša,
  • razumiju važnost očuvanja prirode za život živih bića i razumiju da su živa bića zbog hrane međusobno ovisna,
  • stječu osnovne higijenske navike u vezi s prehranom i usvajaju bonton prilikom jela,
  • modeliraju jednostavnu statičku figuru,
  • od otpadnih materijala i obojenog papira oblikuju skulpturalni volumen,
  • u učionici pripremaju pčelinji kutak
  • u predvorju škole izlažu pčelinjak s oslikanim košnicama,
  • nauče novu pjesmicu koju nadopune sa svojim stihom,
  • slijede osnovne principe sigurnosti tijekom pješačenja,
  • testiraju i razvijaju sposobnosti upravljanja svojim tijelom,
  • formiraju pozitivne obrasce ponašanja (tolerantno i prijateljsko ponašanje u grupi, poštivanje pravila sportskog ponašanja, odgovoran odnos prema prirodi i okolišu).

Naše aktivnosti odvijale su se u periodu od pet tjedana.

Janja 1Tijekom nastave UO su:

  • razgovarali o zdravom načinu života s naglaskom na uravnoteženu prehranu,
  • tijekom razgovora izradili plakat Živim zdravo,
  • upoznali život pčela i način dobivanja meda,
  • razgovarali o podrijetlu i načinu proizvodnje hrane.Janja 2

Slika 1. Prezentacija života pčela i rada pčelara, koju su pripremili učenici.

Predstavljanje života pčela, njihovog rada i važnosti za okoliš i rad pčelara pripremila je učenica, članica pčelarskog kružoka i obitelji s dugom pčelarskom tradicijom.

Slika 2. Pčelice izrađene od otpadnog materijala i obojenog papira

Tijekom nastave LK su:

  • iz odpadnog materijala i papira nJanja 3apravili pčelice,
  • iz kartonske kutije za otpad napravili košnicu
  • oslikali su prednje strane košnica,
  • svoje proizvode izložili u predvorju škole i u učionici.

Slika 3. Pčelarski kutak u učionici

Janja 4Janja 5
Slike 4. i 5.: Izložba u predvorju škole, Oslikane košnice

Tijekom nastave GK su:

  • naučili pjesmu Naša kuharica i dopunili je sa svojim stihom.

Tijekom nastave SPO su:

  • napravili izlet do pčelinjaka.

3. Zaključak

Projekt se intenzivno provodio tijekom pet tjedana u listopadu i studenom. Tradicionalni slovenski doručak nikako nije završen, već se nastavlja tijekom školske godine. Moj je cilj osvijestiti učenike o važnosti zdravog načina života, a to je kombinacija uravnotežene prehrane, vježbanja, odmora i pravilnih higijenskih navika. Ovoga puta naglasak je bio na važnosti odabira zdrave, lokalno uzgojene hrane, koja također predstavlja manju opasnost za okoliš. Želim da učenici šire znanje koje su stekli u svojim obiteljima, te da povezuju i primjenjuju teorijska i praktična znanja iz različitih područja, kako unutar škole, tako i izvan nje. To je i veza tzv. službenih predmeta s drugim područjima, kao što su cjeloživotno znanje, socijalne kompetencije, komunikacijske vještine, koje im pomažu tijekom života.

Janja 6

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , ,

Škola plivanja u 4. razredu

jozica_ivancic

Jožica Ivančič

Sažetak

Svake školske godine učenici 4. razreda Osnovne škole Dr. Bogomira Magajne iz Divače pohađa školu plivanja u Lječilištu za mlade i odmaralištu Debeli rtič. U proljeće, najčešće u ožujku ili travnju, od ponedjeljka do petka, okupljaju se učenici matične škole i dvije područne škole. Uvijek sudjeluje više od 40 djece.

Pored provođenja 20-satnog tečaja plivanja, učenici u mediteranskom okruženju istražuju biljke i životinje u moru, uče o bilju, grmlju i drveću u tom okruženju. Flora je uzročno povezana s klimom.

Škola u prirodi završava testom sposobnosti plivanja i dodjelom diploma o završenom tečaju plivanja.

Ključne riječi: 20-satni tečaj plivanja, vožnja brodom, prirodo-znanstvene radionice, druženje djece.

1. Uvod

Nastavnici krenemo u veljači s organizacijom škole plivanja na Debelom rtiču tako da organiziramo roditeljski sastanak, gdje roditelje informiramo o lokaciji, datumu i cijeni boravka. Detaljno im opišemo najčešće aktivnosti koje se odvijaju uz tečaj plivanja. Također dobiju letak s popisom stvari, koje bi djeca trebala imati sa sobom tijekom petodnevnog boravka. Roditelje obavijestimo da u Lječilištu za mlade i odmaralištu Debeli rtič imamo i dječju liječnicu koji osigurava zdravlje djece tijekom boravka.

2. Planiranje aktivnosti

Nastavnici pratitelji i instruktori plivanja svakodnevno pomno planiraju aktivnosti. Sa zaposlenicima na Debelom rtiču se unaprijed dogovorimo za satove plivanja u bazenu i radionice koje nam mogu ponuditi kad plivanja nema. Ostale aktivnosti organiziramo sami. Tečaj plivanja se tako odvija u točno definiranim satima dopodne i popodne.

Posljednje dvije godine nam je u provođenju istraživanja mora pomagala profesorica s Pedagoškog fakulteta u Kopru. Sadržaji sporta, prirodnih i društvenih znanosti stalno se prepliću. Za vrijeme društvenih večeri ili u kišnim vremenima učenici se vesele i zabavljaju pomoću likovnog i glazbenog izričaja.

3. Ciljevi škole plivanja

  • naučiti plivati ili usavršiti tehnike plivanja
  • njegovati odgovoran odnos prema prirodi
  • potaknuti učenike na suradnju i pomaganje jedni drugima
  • usporediti prirodne i društvene sadržaje sa svojim domaćim okruženjem

4. Provedba škole plivanja u Lječilištu za mlade i odmaralištu Debeli rtič

4.1. Prvi dan, ponedjeljak

Ujutro ispred matične škole u Divači krenemo svi učenici i učitelji pratitelji s autobusom prema Ankaranu odnosno Debelom rtiču. U domu Veveriček ostavimo svoju prtljagu i krenemo moru, gdje nas već čeka brod s kojim otplovimo u Piran. Na brodu nam kapetan pokaže kako radi navigacija, a učitelji objašnjavamo učenicima koje sve primSlika 1_Na gradskim zidinima Piranaorske gradove prolazimo dok plovimo. Nakon usidrenja u Piranu, razgledamo srednjovjekovni primorski dvorac. Prolazimo kroz tijesno izgrađeni dvorac do zidina s prekrasnim pogledom. S vidikovca se pruža pogled prema crkvi Sv. Jurija, a na putu do Tartinijevog trga razgledamo još neke druge kulturne ustanove.

Slika 1. Na gradskim zidinama Pirana

Nakon povratka brodom, učenici se smještaju u sobe. Očekivanje s kim će dijeliti sobu, prvi dojam o sobi i pravila napisana u njoj su za neku djecu izazovi prilagođavanja. Još je veći izazov test plivanja, jer za učitelje trenere, cilj je postupno učenje, usavršavanje tehnika za one koji već plivaju, a za neke će to biti početno prilagođavanje vodi i početak Slika 2_Vožnja brodomučenja plivanja.

Prvog dana šetamo uz more i krećemo se u okolini u kojoj će učenici provesti 5 dana. Navečer se djeca druže uz igre i spavaju prvu noć.

Slika 2. Vožnja brodom

4.2. Središnji dio boravka, utorak, srijeda i četvrtak

Prema dogovoru s Pedagoškim fakultetom u Kopru, pozovemo k nama profesoricu da nam pomogne u istraživanju morske obale. Učenici upoznaju floru i faunu u zoni plime. Također koriste pločice s identifikacijskim ključevima. Na taj način pažljivo promatraju i usvajaju nove termine iz prirodnih znanosti. Višegodišnji dojmovi su pokazali da je ovo, osim plivanja, najzanimljivija radionica za učenike.

Po lijepom vremenu si s vrtlaricom razgledamo vegetaciju u parku odmah pored Slika 3_Obilazak vrtaVeveričeka. Biljni vrt, grmlje i drveće učenici uspoređuju s vegetacijom kućnog okoliša, povezujući to s klimom oba okruženja.

Slika 3. Obilazak vrta

U mediteranskoj prirodi uživaju u igri „Skriveno blago“, gdje orijentaciju koriste kako bi pronašli blago s nagradom. U „Čarobnoj šumici“ upoznaju drveće svojim osjetilima te se žmireći orijentiraju uz pomoć prijatelja iz razreda. Prošetaju i rade vježbe na trim stazi.

Budući da svake godine na Debelom rtiču budu i učenici drugih škola, sretnemo se s njima pretposljednju večer na glazbenoj zabavi “Debeli rtič ima talent”. Ohrabrujuće vodstvo moderatorice i povjerenstva s lijepim nagradama odvodi sve učenike na plesni podij u dvorani. Uhvaćeni u ritmu s originalnom odjećom dobivaju nagrade i međusobno se upoznaju te druže.

Ponekad večeri oživimo bingom, kvizom “Male sive ćelije” ili večernjom šetnjom. Također izrađujemo suvenir s motivom mora i napišemo razglednicu svojoj obitelji.

Svakog dana učenici napreduju u plivanju te se dobro slažu sa svojim trenerima. U četvrtak popodne hrabro pristupe testu plivanja gdje dobiju i savjete za poboljšanje brzine ili tehnike prije glavnog testa u petak.

4.3. Posjeta sportaša

Prošla školska godina bila je posebno svečana.

Slovenski Crveni križ i Zaklada Playerspromotions pozvali su na Debeli rtič najboljeg nogometnog golmana na svijetu, Jana Oblaka, s ciljem promicanja zdravog načina života i Slika 4_Učenici s Janom Oblakomsolidarnosti. U kampanji Igraj s nama, učenici su prije polaska u školu u prirodi donirali za svoje vršnjake, koji žive u manje stimulativnom okruženju i ne mogu si priuštiti odmor na moru. Susret s Janom Oblakom, fotografiranje i izvlačenje nagrada za djecu, bilo je posebno iskustvo za sve.

Slika 4. Učenici s Janom Oblakom

4.4. Zadnji dan, petak

Ovo je sjajan dan za učenike jer idu kući. Sa svom ozbiljnošću testiraju se u plivanju, nakon čega slijede čestitke trenera na predstavljanju rezultata, čišćenje soba i nakon ručka već krećemo kući. Svake godine se na putu kući zaustavljamo u Hrastovljama i posjetimo crkvu Sv. Trojstva, Slika 5_Priznanja za plivačka dostignućagdje su u unutrašnjosti najopsežnije sačuvane srednjovjekovne slike s poznatim “Mrtvačkim plesom”.

Poslijepodnevni dolazak u školu u Divači je vrlo emotivan, mnogo puta čak i više za roditelje nego djecu.

Slika 5. Priznanja za plivačka dostignuća

5. Evaluacija

Škola plivanja namijenjena je posebno plivačkoj pismenosti i promociji plivanja, jer je znanje ove vještine od vitalnog značaja. O ovom zadatku brinu nastavnici koji imaju ispit za trenere plivanja. Ako u školi nema dovoljno kvalificiranih trenera, u organizaciji pomažu i djelatnici iz Lječilišta Debeli rtič koji uz nas vode brigu o provedbi škole u prirodi. Učenici čak i prepoznaju neke trenere jer su to redom sve poznati sportaši.

Za učenike je također važno vrijeme kada nisu u bazenu. Učitelji u pratnji pomno po satima određuju sve aktivnosti koje učenici osim plivanja obavljaju. Imamo i dodatne “skrivene” vježbe u slučaju lošeg vremena. Također brinemo i o tome da se osjećaju ugodno zaboravljajući na nostalgiju.

6. Zaključak

Treba naglasiti da se učenici brinu za svoje stvari, higijenu, urednost prostorija i mirne večernje minute prije spavanja prilično samostalno. Upoznaju učenike iz obje podružnice i stječu nove prijatelje. Svakog dana pregledavaju program rada koji učitelji postavljamo na oglasne ploče. Prilagođavaju se pravilima u kući Veveriček i pravilima u bazenu. Uče o novim metodama rada kao što su terenski rad, slušanje objašnjenja drugih stručnjaka i istraživački rad u prirodi.

Kada se u ponedjeljak ponovno sretnemo na nastavi, učenici zapišu svoje dojmove o tome što im se s ljetovanja svidjelo, a što ne. Najčešće spominju nostalgiju, koja je uspješno prevladana, jer su za nagradu dobili brončane, srebrne i zlatne delfine.

Literatura

  1. http://www.zdravilisce-debelirtic.org/AKTUALNO_1/Zaigraj_1/
  2. http://www.slotrips.si/slo/kulturne-znamenitosti/trip/1024/Cerkev-sv.-trojice-v-hrastovljah
Objavljeno u Tečajevi | Označeno sa , , , ,

Formativno praćenje kod predmeta Društvo

jasna_cvitanic

Jasna Cvitanič

Sažetak

Kod predmeta Društvo u petom razredu bavimo se prirodnogeografskim jedinicama Slovenije. Počeli smo s razmatranjem subpanonskog svijeta. U razmatranju novog sadržaja naglasak je bio na osnovnim elementima formativnog praćenja. To su planiranje kriterija uspješnosti, povratne informacije, suradnja među vršnjacima, samovrednovanje i, iznad svega, dokazi. Nakon uvodne šetnje našim selom i fotografiranja zanimljivih građevina i prirodnih znamenitosti, posvetili smo se radu u učionici. Po skupinama su učenici izradili svoje ciljeve, što su i dokazali svojim proizvodima u obliku turističkog vodiča i grafičkog organizatora cilja.

Ključne riječi: formativno praćenje, društvo, dokazi, cilj, turistički vodič.

1. Uvod

Formativno praćenje razumijemo kao promijenjeni oblik podučavanja i učenja. Načela formativnog praćenja ne razlikuju se od predmeta do predmeta, ali dokazano djeluju u svim područjima poučavanja i učenja. Mislim da se formativno praćenje može uvesti u svim predmetnim područjima, počevši od vrtića.

Formativno praćenje je fraza koja u osnovi imenuje sve suvremene didaktičke pristupe i doprinosi uklanjanju ukorijenjenih, u moderno doba neučinkovitih, praksi u području rada s mladima (Holcar Brunauer i dr. 2017.).

Predstavljeni elementi formativnog praćenja igraju ključnu ulogu u pružanju kvalitetne nastave u skladu sa smjernicama suvremenog školstva.

Učenici se u razredu gdje se suvremene metode poučavanja primjenjuju ispravno, usuđuju izraziti sve svoje misli, emocije, potrebe, maštanja, zapažanja, osjećaju se prihvaćenima, sigurnim, dopuštaju sebi da se zbune i pogriješe. Sve to stvara okruženje za odgajanje samopouzdanih i slobodno mislećih pojedinaca koji će, po mom mišljenju, jednog dana uspjeti u društvu. Komljanc (2008.), koja se deset godina bavi formativnim praćenjem u Sloveniji, definira to kao pedagoški dijalog za jednoglasno zajedničko praćenje učitelja i učenika, kontroliranje i usmjeravanje razvoja učenja pojedinca, kako bi se poboljšao učinak učenja u procesu učenja te da bi prosudba o vrijednosti naučenoga na kraju učenja bila što je moguće korektnija.

Učitelj mora poznavati svoje učenike, njihove individualne razlike, sposobnosti učenja i interese te uzeti u obzir znanje pojedinca prije nego što počne provoditi aktivnosti. S učenicima, tijekom sati, kroz otvorena i problemska pitanja, potiče razmišljanje i dijalog, u kojem imaju dovoljno vremena za razmišljanje i razvoj svojih ideja. One mogu biti samo djelomično točne ili čak netočne. Zadatak je učitelja dati učeniku povratnu informaciju, potaknuti, motivirati, probuditi zanimanje za njih … Mora se truditi da ne donosi negativne ili pozitivne prosudbe o odgovorima učenika. Više o tome piše pod povratnim informacijama.

Moramo znati da je formativno praćenje proces, a ne događaj, pitanje na papiru ili web stranica. Provedbe formativnih strategija praćenja u učionici su podržane različitim višenamjenskim alatima. Od pomaganja učitelju u pružanju informacija potrebnih za kvalitetno izvođenje školskog sata, do pomoći učeniku da ispravno prosuđuje i procijeni što treba još bolje napraviti.

Formativno praćenje ima pozitivan učinak na učenje kada učitelj daje kvalitetnu povratnu informaciju učenicima i kada oni vrjednuju svoj rad i rad jedni drugih. Važno je da učitelj stalno prilagođava nastavu saznanjima koje dobiva u procesu učenja te da je pažljiv prema potrebama svakog učenika (Black i dr., 2002.). Formativno praćenje može, ako se pravilno interpretira i implementira u nastavu, imati veliki utjecaj na poboljšanje postignuća učenja svih učenika. Učenici i učitelj postaju ravnopravni partneri u procesu učenja. Učenici koji su aktivno uključeni u proces učenja i razvijaju nove koncepte učenja (ne samo memoriranje) razvijaju sposobnost samostalnog usmjeravanja svoga učenja, što mogu uspješno prenijeti na djelovanje u široj zajednici.

Učenici se međusobno razlikuju po mnogim čimbenicima, kao što su predznanje, sposobnosti, stil učenja, strategije učenja, interesi, motivacije, emocionalne stav prema učenju … Oni se također razlikuju prema situacijama socijalnog okruženja – na njih utječu jezične, kulturne i socijalne pozadine. I ovdje nastupa učitelj, čiji je temeljni izazov uzeti u obzir sve individualne razlike. Svaki pojedinac sa sobom donosi različito predznanje i unutarnju motivaciju. Zadatak učitelja i njegov krajnji cilj mora biti odgoj pojedinca koji je u stanju samostalno usmjeriti svoj život (Pečjak, 2012.).

Tijekom trajanja lekcije pokazat će se pozitivni učinci modernih pogleda na nastavu.

2. Opis tijeka nastave

2.1. Opis situacije učenja

Prilikom razmatranja subpanonske pokrajine počeli smo raditi po nešto drugačijem konceptu. Za početak smo krenuli na studijski obilazak našeg sela, gdje smo se dogovorili da će učenici sami fotografirati zanimljivosi.

SLIKA1Slika 1. Fotografiranje po selu

SLIKA 2 (2)Onda su fotografije u razredu prenijeli na računalo i tiskali. Svako je morao reći dvije pozitivne osobine znamenitosti našeg sela i jednu stvar koja je »crna točka«, koju želi poboljšati ili ukloniti.

Slika 2. Pozitivne karakteristike mjesta

Zatim su u igri od 5 do 0 učenici zaključivali o kojoj se stvari govori i kad bi zaključili na naš zemljopis bi prikačili fotografiju. Tako su na temelju uvodnih aktivnosti došli do spoznaje da ćemo razgovarati o panonskom svijetu.

2.2. Glavni dio sata

Uz pomoć slikovne tablice, učenici su ponovili svrhe učenja te tijekom razgovora u skupini na temu kada ćemo uspješno formulirati kriterije uspješnosti. Dogovorili smo se da će kriterije nadopunjavati usput tijekom nastave. Razvrstali su se u heterogene skupine, gdje su uz literaturu u knjižnici tražili informacije o:

  • Površini
  • Prometu
  • Gospodarstvu
  • Životinjskom svijetu
  • Položaju
  • Zanimljivostima

U skupini su još imali zadatke da:

  • Uz pomoć ciljne strategije čitanja – učenja raščlane ključne podatke
  • Naprave turistički vodič
  • Uz pomoć Kuće pitanja formuliraju pitanja o svojoj temi
  • Formuliraju kriterije uspješnosti za rad s izvorima
  • Formuliraju kriterije za timski rad

SLIKA 3SLIKA4SLIKA5
Slike 3,4,5: Rad u skupini, Turistički vodič, Cilj

Tijekom rada odvijalo se samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Gdje su učenici na putu do svog cilja? Što biste željeli poboljšati – osobni cilj? Kako učenik odabire aktivnost odnosno dopunske zadatke za poboljšanje.

2.3. Zaključak sata

Na kraju sata (kao i tijekom provedbe aktivnosti u glavnom dijelu sata), učenici su provjerili kriterije uspješnosti, proveli samovrednovanje i tako dali povratnu informaciju o svom radu. Potom je uslijedio rad u skupini kao posljednji dio priprema za izvješćivanje skupina. Pitanja koja su učenici napisali u cilju, prepisali su na listić i stavili ih u vreću. Tada su učenici iz svake skupine izvlačili pitanja i odgovarali na njih. Kao turistički vodiči smo po našem mjestu proveli učenike nižih razreda.

3. Refleksija o pozitivnom učinku reorganizacije nastave

Samovrednovanje je sposobnost realne prosudbe vlastitih postignuća, kada učenici pregledaju dokaze o postizanju ciljeva učenja, analiziraju ih i porede sa kriterijima uspješnosti. Moraju biti dovoljno zreli da mogu realno procijeniti u kojoj su mjeri postigli ciljeve učenja i kakvi će biti njihovi koraci u budućnosti za postizanje cilja. Međutim, o vršnjačkom vrednovanju govorimo kada analizu rade drugi učenici iz razreda i daju učeniku povratne informacije.

Učenici mogu vrednovati kvalitetu svojih dostignuća samo ako dobro razumiju svrhe učenja i kriterije uspješnosti. Bitno je da učenik zna koje kriterije već postiže, koje ne i što treba učiniti kako bi postigao zacrtane ciljeve učenja. Zadatak učitelja je osigurati atmosferu povjerenja u učionici kako bi vršnjačko vrednovanje bilo učinkovito i da do njega uopće dođe. Učenici mogu slobodno iznijeti svoje mišljenje samo ako se osjećaju sigurno i prihvaćeno u razredu. »Sve što kažem o tvom proizvodu ili nastupu je zato što ti želim pomoći da postigneš ciljeve koje si postavio.« Najveće vještine koje učenici stječu tijekom samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja su sposobnosti realne prosudbe svog znanja, biti svjestan loših navika učenja i postupno ih eliminirati.

Vrlo važna komponenta nastave je svakako povratna informacija. Grant Wiggins (2012.) definira povratnu informaciju kao informaciju o tome kako napredujemo u našim nastojanjima da postignemo cilj. Važno je da povratna informacija bude pravodobna, prikladna, zajednička, razumljiva, jasna, povezana s ciljevima učenja i kriterijima uspješnosti, konkretna i korisna. Na kraju je potrebno da uključuje prijedlog kako poboljšati postignuće ili proizvod (Holcar Brunauer i dr., 2016.). Kako bi povratne informacije bile važeće i kako bi se osiguralo da su prihvaćene i primijenjene, moramo znati više o tome kako učenici u školi postavljaju ciljeve upravljanja i kontrole te kako učitelji i učenici postavljaju ciljeve učenja jer oni mogu poboljšati i povećati vrijednost povratnih informacija za napredak prema cilju. Pojam osobnih rekorda i izazov, predanost, povratne informacije o napretku i sposobnosti učenika za ocjenjivanje važni su za učinke povratne informacije (Absolum i dr., 2009.). Jedan od najvažnijih rezultata nastave je osigurati učenicima razvijanje osjećaja svijesti u vezi s povratnim informacijama. Istraživanja pokazuju da povratne informacije poboljšavaju učenje, usmjeravaju ka samoregulacijskom učenju i najjače utječu na rezultate učenja kada dolaze od učitelja ka učeniku, jer učitelj izvješćuje što učenici znaju, kako razumiju, gdje rade pogreške, što ne razumiju. Povratne su informacije od iznimne važnosti u formativnom praćenju, jer ih učenici uzimaju u obzir u daljnjem učenju, a učitelj u daljnjem planiranju nastave (Younker, 2003.).

4. Zaključak

Kao temeljni dio razmatranja sadržaja zamislila sam dokaze. Dokazi su izvor podataka i zaključci koji se odnose na proces učenja i postignuća učenika. Prikupljanje dokaza omogućuje učitelju uvid u razumijevanje i učenje učenika. Na temelju dokaza učitelj prilagođava nastavni proces odabirom različitih aktivnosti za učenike. Budući da se učenje odvija u različitim područjima, postoje i različite vrste dokaza. Ključno je pitanje kod svakog dokaza, koje znanje i vještine pokazuje učenik u odnosu na planirane zadatke učenja odnosno zadatke nastave (Holcar Brunauer i dr., 2016.). Svrha je prikupljanja dokaza o učenju utvrđivanje odnosa između trenutnog i željenog znanja. Prikupljeni dokazi pomažu učitelju da

uspostavi daljnje korake učenja i usmjerava procese učenja učenika. Svrha je raznovrsnih aktivnosti i prikupljanja dokaza praćenje razumijevanja i napretka učenika. Rasprave i zadaci u razredu trebali bi omogućiti stjecanje raznolikih dokaza o učenju (Dochy 1996.).

5. Literatura

  1. Absolum, M.,Flockton, L.,Hattie, J.A.C., Hipkins, R.,Reid,I.(2009). Directions for assessment in New Zealand: Developing students assessment capabilities. Wellington: Ministry of Education.
  2. Black, P.J., Harrison, C., Lee, C., Marshall, B. in Wiliam, D. (2002). Working inside the black box: Assessment for learning in the classroom. London:Kings College Press.
  3. Dochy, F.J.R.C. (1996). Assessment of Domain-Specific and Domain-Transcending Prior Knowledge: Entry Assessment and theuse of Profile Analysis.
  4. Holcar Brunauer A, Cvetka Bizjak, Marjeta Borstner, Janja Cotič Pajntar, Vineta Eržen, Mihaela Kerin, Natalija Komljanc, Saša Kregar, Urška Margan, Leonida Novak, Zora Rutar Ilc, Sonja Zajc, Nives Zore, (2017). Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce. Ljubljana, ZRSŠ.
  5. Holcar Brunauer, A., Bizjak, C., Cotič Pajntar, J., Borstner, M., Eržen, V. et al. (2016). Formativno spremljanje v podporo učenju: priročnik za učitelje in strokovne delavce. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  6. Komljanc, N. (2008). Formativno spremljanje učenja. V:M.T. Škraba (ur.), Didaktika ocenjevanja znanja. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  7. Pečjak,S. (2012). Metakognitivne sposobnosti pri učenju: strukturain njihov razvoj. Vzgoja in izobraževanje, 43(6), 4−9.
  8. Wiggins, G. (2012). Seven Keys to Effective Feedback. Educational Leadership, 70(1), 10–16
  9. Yunker, B. A. (2003). The nature of feedback in a community of composing. V M. Hickey (ur.), Why and how to teach music composition: A new horizon for music education. Reston, VA: MENC: The National Association for Music Education, str. 233–242.
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , , , ,

Dragocjenost područnih škola

katarina_juvan

Katarina Juvan

Sažetak

Područne škole u Sloveniji postoje već od 1869. godine. Najviše je područnih škola u ruralnome području, i to u rijetko naseljenim područjima. Te su male škole vrlo značajne za ta područja. Broj područnih škola u Sloveniji opada. Za njih je svojstven mali broj učenika i učitelja. Nastava se odvija u kombiniranim odjeljenjima, što znači da jedan učitelj istodobno podučava dva ili čak više razreda. Područne škole imaju svoje prednosti. Učenici su samostalniji, mlađi uvijek uče od starijih, učenici redovito nastupaju na mjesnim priredbama i tako stječu iskustvo javnoga nastupanja. Također je ljepša i bolja i suradnja između učitelja i roditelja. Područne škole u Sloveniji većinom su nove ili barem obnovljene. Opremljene su didaktičkim alatima i najnovijom tehnologijom i imaju dobre učitelje te su tako posve ravnopravne s matičnim školama. Godine 2011. četiri su područne škole uz rijeku Sopotu potpisale rezoluciju te se obvezale kako će, uz svijest o važnosti područnih škola za ruralnu okolinu, zajedničkim snagama čuvati i razvijati rad područnih škola u svakome pogledu održivoga razvoja.

Ključne riječi: područna škola, kombinirana nastava, selo, ravnatelj, susret

Uvod

Škola je u ruralnome području najznačajnija ustanova budući da se u njoj okupljaju svi mještani prilikom svih značajnijih događaja. U školi se održavaju natjecanja, priredbe, izbori, susreti, tečajevi, športske aktivnosti itd. Dok je u selu škola i u njoj učenici, selo je živo. Kad se škola zatvori, selo počinje odumirati. Škola u selu ima glavnu ulogu u kulturnome životu seljana. Značajnu ulogu ima i ravnatelj škole budući da je on je onaj tko oblikuje viziju područne škole. O njemu ovisi kako škola surađuje s roditeljima, mjestom, okolicom i matičnom školom. Također se mora pobrinuti za kvalitetu rada u područnoj školi. Manja područna škola stvara atmosferu domaćeg ugođaja, povjerenja, sigurnosti i prijateljstva između mlađih i starijih učenika. Osobno također predajem u jednoj područnoj školi, i to u Polšniku kod Litije. Nastavu u školi pohađa 29 učenika. Organizirani su jutarnji boravak i odjeljenje produženoga boravka. Učenici se u školu i kući voze kombijem. Naša škola redovito sudjeluje u susretu područnih škola koji svake godine priprema jedna od manjih škola u našoj blizini.

Susret područnih škola

Četiri su područne škole 2011. godine odlučile kako će svake godine organizirati susret područnih škola. Svake godine susret priprema druga škola. Godine 2016. susretu su se pridružile još dvije, a 2017. godine još jedna škola. Tako je 2017. godine rezoluciju potpisalo čak 7 škola i na taj način obnovilo obvezu i predanost očuvanju i razvijanju područnih škola u našemu prostoru. Te je godine susret organiziran u našoj školi u Polšniku. Pripreme na susret trajale su dugo i zahtijevale su puno uloženoga truda i energije. Pa ipak se isplatilo jer se našemu pozivu na susret odazvao predsjednik Republike Slovenije, Borut Pahor. Toliko smo ga oduševili svojim programom i vizijom da nas je želio posjetiti i biti dio priče koja se 4. 5. 2017. g. odvijala u malome selu pod nazivom Polšnik. Na susretu je sudjelovalo 175 djece i njihovi učitelji iz sedam škola koje su aktivne u mjestima Svibno, Podkum, Dole, Dobovec, Čemšenik, Sava i Polšnik. Kao ravnateljica škole, obratila sam se posjetiteljima u punoj dvorani i u govoru sam istaknula kako je naša mala škola zapravo velika škola. Škola u kojoj se puštaju korijeni iz kojih će izrasti čvrsta stabla, s granama koje će sezati visoko u nebo. Zahvalila sam se predsjedniku republike, koji se odazvao pozivu učenika i učitelja. Predsjednik je svima u dvorani zaželio lijep dan i nezaboravno druženje. Istaknuo je važnost područnih škola i rekao kako škola nije samo prostor u kojemu se stječe znanje, već i mjesto u kojemu odrastaju kreativne osobnosti. Nakon kraćega kulturnog programa, predsjednik je pogledao i izložbu proizvoda od drva koje su učenici prethodno izradili za susret. Prilikom nabavke materijala za izradu drvenih kolica, sjenika, kućice za ptice i letjelice u pomoć nam je ljubazno priskočila Srednja drvoprerađivačka škola iz Ljubljane. Uslijedile su aktivnosti na otvorenome. Naime, svaka je škola na travnjaku poviše igrališta zasadila svoje drvo. Osmo drvo, lipu, zasadio je predsjednik republike, Borut Pahor, skupa s učenicima. Lipa će nas podsjećati na dobrog, srdačnog i iskrenog, predsjednika republike, punog poštovanja i razumijevanja.

SLIKA 1SLIKA 2SLIKA 3

Zaključak

Područnih je škola s kombiniranim odjeljenjima u slovenskome prostoru još uvijek puno. Te škole predstavljaju gotovo trećinu svih škola. Škole su dobro opremljene, a učitelji ljubazni, stručno osposobljeni, kreativni i otvoreni za suradnju s okolicom. Učenici su samostalni, samouvjereni, ostvaruju dobre rezultate na natjecanjima i nacionalnoj provjeri znanja. Učitelji susjednih područnih škola međusobno dobro surađuju. Susret područnih škola odvija se svake godine, s ciljem druženja i razmjene znanja, iskustva, povezivanja i usporedbe dobrih praksi između škola. I istina je što se govori: područne škole jesu skupe, ali ne smijemo zaboraviti da su i vrlo dragocjene.

Literatura

  1. Nolimal, F. (2001). Kombinirani pouk včeraj, danes, jutri. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  2. Šverc, A. (2007). Slovensko šolstvo včeraj, danes, jutri. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Jelen, N. (1999). Područnične šole na Slovenskem. Diplomsko delo: Pedagoška fakulteta Univerze v Mariboru.
Objavljeno u Područne škole | Označeno sa , , , , ,

Motivacijski odnos u učionici

karla_PP

Karla Poslek Petrovič

Da bi stvorili poticajno okruženje za učenje, učenici moraju prvo slijediti pravila i učitelji mogu u tu svrhu koristiti različite vježbe. Vježbe koje potiču studente da govore, izražavaju svoje emocije, uče pristojan jezik, vježbe timskog duha, animirane kratke animirane filmove i slično. Sve to može utjecati na poticajno okruženje za učenje. Predstavit ću neke vježbe posebno za razredne sastanke i učitelje razrednike. Vježbe za razvijanje socijalno-emocionalne pismenosti, društvene svijesti i relacijskih vještina.

Ključne riječi: klima u učionici, sigurno okruženje za učenje, socio-emocionalna pismenost, empatija.

1. Uvod

1. 1. Motivacijski odnos je temelj za dobro učenje

Za dobru klimu u učionici potrebno je mnogo različitih faktora. Zasigurno odgoj i disciplina djece igra veliku ulogu. Što učitelj / razrednik može učiniti? Može se brinuti za sigurnost, orijentaciju, potvrdu, prihvaćanje, poštuje i potiče komunikaciju, podržava i ima pozitivna očekivanja, prihvaća različitosti, individualizira, personalizira, bude fer, upravlja sukobima i brine se za psihofizičko blagostanje. (R. Ilc, 2017.)

Emocionalna i socijalna pismenost osnova je dobrih odnosa. Riječ je u učinkovitom odnosu sa sobom i drugima. Poanta je prepoznati osjećaje i osjećaje u sebi i drugima i na odgovarajući način reagirati.
Socijalna i emocionalna pismenost ključna je za dobru klimu, uključivanje, uspješnost i dobrobit za sve. Treba započeti čim učenici uđu u školu (njegovati suživot, sudjelovanje, solidarnost). U svakom razredu, u svakom satu, spontano, planirano. Najučinkovitija je dugoročna i sustavna akcija / strategija / model na razini odjeljenja i škole. (R. Ilc, 2017.)

2. Središnji dio

2. 1. Društvena emocionalna pismenost

Vrlo je važno kako se učenici osjećaju uključeni u razred i kako osjećaju i reguliraju svoje emocije. Ako su motivirani i osjećaju se dobro prema sebi, tada su motivirani za učenje. Osnovne socijalne vještine su: samoupravljanje, asertivnost, vještine poučavanja, suradničke vještine i vještine odnosa s vršnjacima. (Rutar Ilc, 2017.)

Pozitivan i ohrabrujući stav učitelja doprinosi dobroj suradnji učenika. Nastavnik treba biti ohrabrujući, uvažavan, pravedan, voljan slušati i pomagati učenike. Izrazite pozitivna očekivanja, podržite studente i pokažite interes za njih. Osim toga, mora imati dobar autoritet i jasne granice. (Rutar Ilc, 2017.)

2. 2. Vježbe za izražavanje emocija i obučavanja

Učitelj može koristiti različite vježbe kako bi uspostavio dobru klimu u učionici.

Za prepoznavanje i izražavanje osjećaja možemo koristiti “emocionalni termometar” ili “semafor” ili “vaga za mjerenje blagostanja ili klime” u učionici. Na temelju toga učenici mogu razmijeniti razmišljanja sa svojim susjedima u paru, mogu to učiniti u grupama ili jednostavno pred cijelim razredom. Ovu vježbu možete koristiti za različite razgovore kada neki već doživljavaju različite negativne emocije. Oni također mogu izraziti svoje osjećaje na drugačiji način, na primjer, raznim kartama, fotografijama, metaforama, crtežima, vremenskim kartama i slično. Djeca dobivaju drugačiji skup slika, produbljuju u Slika 1 - Rješavanje emocionalnog termometrasebe i trenutno prevladavaju osjećaje te odaberu jednu sliku, mogu je i nacrtati ili pronaći filmskog junaka ili scenu / metaforu iz prirode. Ako su emocije loše, možemo graditi na ovoj vježbi poučavajući djecu da razmisle o tome što bi mogli učiniti s ovom slikom kako bi situacija bila bolja. Nedovršene rečenice mogu se koristiti i za prepoznavanje osjećaja (Brinem se …; Bojim se …; Osjećam se sigurno kad …). (Rutar Ilc, 2017.)

Slika 1. Rješavanje “emocionalnog termometra”

2. 3. Vježbe za socijalno osiguranje

Vježba promatranja “Stilski izazov” je vježba u kojoj učenici šetaju i razmjenjuju pozitivne i poticajne misli. Između možemo popraviti par, pogledaju se, reći nešto lijepo, a zatim se okrenuti jedan od drugog i napraviti jednu promjenu na sebi. Opet se obraćaju svom paru, a drugi mora otkriti što je primijetio drugačije.

Vrlo dobra vježba, tj. koncept društvene svijesti i dobrog ponašanja, je vježba “Jezik žirafa i vukova”. Ovo su osnovna pravila nenasilne komunikacije, utemeljena na M. J. Rosenbergu i Z. Rutar Ilc. Djeca uče dva nova jezika, jezik žirafa i jezik vuka. Žirafa govori ono što vidi, čuje, a da nikoga ne kritizira. Ona izražava vlastite emocije i potrebe bez okrivljavanja ili kritiziranja sugovornika. Izrađuje zahtjev i izražava zahvalnost. Optužbe, kritike i zahtjeve ne uzima osobno, već pokušava empatično slušati jezik koji drugi koriste kako bi otkrili koje su njihove skrivene, neispunjene potrebe. Razlikuje promatranje i Slika 2 - Oglasna ploča u učionici (Jezik žirafa i vukova)kritiku. Vuk, s druge strane, uvijek ima pravo, optužuje druge, tvrdi i prosuđuje što je dobro, a što loše, a što ispravno, a što pogrešno. Ciljevi ove vježbe su razumijevanje emocija i potreba sebe i drugih i korištenje jezika emocija i jezika srca. Kroz vježbe, učenici su u stanju prepoznati različite emocije u sebi i drugima, izraziti emocije, pitati drugog na poštovanje što osjeća i treba i formulirati zahtjev. Nauče koristiti činjenične informacije bez osude i priznati i izraziti svoje osjećaje. (Rutar Ilc, 2017.)

Slika 2. Oglasna ploča u učionici (Jezik žirafa i vukova)

2. 4. Vježbe za odnosne spretnosti

Ove vježbe su za uspostavljanje kontakta, održavanje kontakta, komunikacije, kompetencije, suradnje, rješavanja sukoba i asertivnosti. Kad želimo pronaći zajedničko tlo i povezati se ili jednostavno formirati grupu, to je vrlo dobra vježba “Okupimo sve / 3 / koji …” i zatim pređemo na različite prijedloge poput: … volite čitati klasične romane, … slušate jazz, … volite trčati, … više ste u društvima nego sebi, … trebate puno samoće i slično.

Ostale vježbe jačanja samopouzdanja uključuju: “Razmišljanje s karticama”: “Koja slika je moje samopouzdanje?”, a zatim razgovor s tri ili pet osoba.
Također znamo vježbe za zajedničko rješavanje problema, kao što su “Gordijski čvor, “Samopouzdanje”, “Upravljanje preprekama”, “Prelazak u krug”, “Živa stolica” i slično.

Slika 3 - Učenici na vježbi Gordijeg čvoraSlika 4 - Učenici u vježbi Živa stolica
Slika 3. Učenici na vježbi “Gordijeg čvora”      Slika 4. Učenici u vježbi “Živa stolica”

Vrlo dobra vježba, ali na kraju osnovne škole to je “Zrcalo” ili “Ogledalo” ili “U očima drugog”. Djeci možemo dati list na leđima i ići u razred i napisati jedno dobro obilježje Slika 5 - Primjer ogledalajedno o drugome na list. To mogu učiniti i na izvučenom slici ogledala koje kaže ime osobe koju opisuju. Na kraju, osoba prima stražnji list ili papir može pročitati pozitivne podatke o sebi. Ovo je vrlo dobra vježba. Može se raditi među učenicima, ali može se i u kolektivu. Kada djeca iz osnovne škole napuste školu, jako će cijeniti ono što su njihovi vršnjaci napisali o njima, te će sigurno pohraniti ovaj zapis negdje i držati razrednika koji im je omogućio ovu igru ​​ili iskustvo u dobrom sjećanju.

Slika 5. Primjer ogledala

2. 5. Vježbe za empatiju

Ljudi često imaju problem staviti sebe u kožu drugog. Jedan od načina da se to iskuša je gledanje kratkih animiranih filmova. Ima ih dosta. O presuđivanju nečega ili nekoga prebrzo i ne viđanju cijele njegove priče, kako su neki usamljeni, kakve nevolje doživljavaju. Jedan primjer filma na YouTube: A Joy Story: Joy and Heron (https://www.youtube.com/watch?v=ZQGuVKHtrxc). Svi ti mali filmovi su bez riječi ili gotovo bez riječi i vrlo su dirljivi.

3. Zaključak

Kako održavati poticajno okruženje za učenje? Uz dobru klimu u cijeloj školi i dobru klimu u učionici, to je moguće. Ako su studenti zainteresirani i uključeni u važne dogovore, njihova se odgovornost i predanost automatski povećava.

Sve ove vježbe za dobre odnose potrebno je uvesti postupno, a okruženje za učenje sigurno će se poboljšati s vremenom. Potrebno je posvetiti dovoljno vremena i pažnje uključivanju svih gore navedenih strategija u nastavni plan i program.

U iskustvu djeca rado sudjeluju. Ponekad postoji neko neslaganje ili ogorčenje, a onda se kroz igru ​​opuštaju i uživaju. Osigurana je sigurna klima i pouzdanje u učionici.

4. Literatura

  • Otrin, G. M., Obaha Brodnjak, S., Hojnik, M., Veber, M. (2017) Psihosocialno interaktivne igre za otroke in mlade. Ljubljana: Salve.
  • Rutar Ilc, Z. (2017). Priročnik Vključujoča šola (3. zvezek). Ljubljana: ZRSŠ.
  • Rutar Ilc, Z., Rogič Ožek, S., Gramc, J. (2017). Priročnik Vključujoča šola (4. zvezek). Ljubljana: ZRSŠ.
  • Zapiski povzeti po seminarju Spodbudno in varno učno okolje (Zora Rutar Ilc, Zavod RS za šolstvo).
  • ZRSŠ. (2019). Presavijeni listić: Kako do spodbudnega in varnega učnega okolja? Odgovori na vprašanja in dileme iz prakse (bistveni poudarki iz priročnika Vključujoča šola).

Preuzeto: https://www.zrss.si/zrss/wp-content/uploads/2019-05-10-kako-do-spodbudnega-in-varnega-ucnega-okolja.pdf (13. 11. 2019, 16.00)

Objavljeno u Djeca i zdravlje | Označeno sa , , , ,

Kretanje poboljšava učenje

katjusa_TJ

Katjuša Tomšič Juvančič

Sažetak

Učitelji često primjećuju kako tijekom školovanja sve više i više učenika postaje nezainteresirano za školski rad, teže prate nastavu, manje pamte, a aktivno sudjelovanje u nastavi pada. Dok prvoškolci ne mogu čekati da mogu izraziti svoje mišljenje uz učiteljevo objašnjenje, u osmom se razredu borimo za pažnju i radujemo se svakoj podignutoj ruci. Naravno, na to utječu mnogi čimbenici, a jedan od važnijih i često zanemarenih je učenje kroz pokret. Iskustva pokazuju, da se tjelesna aktivnost često koristi prvenstveno kao opuštanje tijekom nastave i učenje kroz igru ​​među učenicima prva tri razreda, mnogo manje se takve aktivnosti mogu vidjeti u četvrtom, petom razredu, dok kod najstarijih učenika samo nekoliko učitelja obraća pažnju na kretanje. U ovom članku predstavit ću nekoliko takvih aktivnosti koje se mogu raditi i sa starijim učenicima i za koje nisu potrebne velike pripreme. Kao socijalni pedagog kod većine djece s kojom radim primjećujem motorički nemir i nemogućnost sjedenja na mjestu, a budući da sam primijetila mnoge od tih elemenata čak i kod djece koje nemaju poteškoća u školskom funkcioniranju, tijekom protekle godine posvetila sam više pažnje otkrivanju utjecaja aktivnosti pokreta na pažnju i koncentraciju. Prvo sam u individualnom radu s djecom s poremećajem pažnje počela koristiti kinestetički stol. To je odmah pokazalo povećanu pažnju i sposobnost praćenja lekcija i rješavanja zadataka. Rezultati su me oduševili pa sam počela dodavati i druge kinestetičke aktivnosti, koje ću opisati u članku. Neke od tih aktivnosti u svoj su rad uveli i drugi nastavnici i oni su primijetili promjene u klimi u učionici i samom procesu učenja.

Ključne riječi: tjelesna aktivnost, pažnja, uspješnost učenja, aktivno sudjelovanje.

1. Uvod

Današnji način života, koristeći informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, ima dubok utjecaj na razvoj naše djece na svakom koraku. Sve više vremena provode sjedeći pred ekranima, krećući se sve manje i manje.

Prema Društvu za kardiovaskularno zdravlje Slovenije samo trećina djece u dobi od 7 do 12 godina postiže razinu tjelesne aktivnosti koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Istraživanja pokazuju da 80% roditelja vjeruje da je njihovo dijete fizički aktivno barem jedan sat dnevno, ali to je istina samo kod 33%. Štoviše, otkrili su da je 41% djece tijekom glavne pauze, koja služi mentalnom i fizičkom opuštanju, sjedilo. Prekomjerno sjedeće ponašanje povećava se s godinama. Svaka treća djevojka u slobodno vrijeme provodi više od 4 sata sjedeći u stanju mirovanja (Nacionalni institut za javno zdravje, 2019).

2. Stručnjaci o značaju kretanja

Iako stručnjaci desetljećima otkrivaju kako aktivno okruženje omogućava više živčanih veza u mozgu, učenici u školama provede vrijeme u glavnom sjedeći. U svojim pravilima o mozgu Medina (Medina, 2019) naglašava da nismo stvoreni da sjedimo za stolom mnogo sati. Iz evolucijske perspektive, naš mozak se razvija dok trčimo ili hodamo. Vježba potiče rad mozga, daje mu energiju, pokreti tijela poboljšavaju rješavanje problema.

„Utjelovljena kognicija je koncept koji kaže da tijelo i mozak ovise jedni o drugima za učenje. Kognitivni pojmovi ugrađuju se u pamćenje asocijativnim pokretima. Pridruživanjem naučenih informacija pokretima značajno poboljšavamo njihovo pohranjivanje i pronalaženje iz memorije.“ (Prgič, 2019)

Kretanje ili kinestetika također se susreću pri opisivanju različitih inteligencija. Prema Gardenru (Cherry, 2019), jedna od osam inteligencija naziva se tjelesno-kinestetičkom inteligencijom. Kinestetički stil učenja imaju ljudi koji trebaju fizički pokret da bi naučili i upamtili ili trebaju stvari dodirnuti, isprobati …

3. Kinestetički stol

Hiperaktivni poremećaj deficita pažnje (ADHD) je neurološki poremećaj koji utječe na izvršavanje zadatka, inhibiciju impulsa i regulaciju aktivnosti. Prema stručnjacima, 8-10% školskog uzrasta ga ima, ali to je češće kod dječaka. Djeca s ADHD-om imaju poteškoća u usmjeravanju i održavanju pažnje, teško sjednu i mirno slijede upute i imaju poteškoće u dovršavanju zadataka. Istovremeno su impulzivni i reagiraju na bilo kakve podražaje iz okoline, što pogoršava problem održavanja pozornosti.

U svom radu pratim ADHD od prilike 15 godina, a sve češće primjećujem da sve više i više učenika koji nisu dijagnosticirani i nemaju drugih simptoma poremećaja imaju problema s pažnjom. Budući da poremećaje pažnje karakteriziraju nemir, glasnost, potreba za stalnim kretanjem (sjedenje u stolici, ustajanje s radnog mjesta, igranje s olovkom itd.), zanimalo me hoće li planirani unos pokretnih aktivnosti poboljšati njihovu sposobnost koncentracije i obraćanja pažnje

Primijetila sam da kao učitelj i sama radije stojim, hodam po učionici pokazujući sadržaj učenja s puno gestikulacije i da mi to pomaže da budem budna i usredotočena, pa sam pomislila, da je tako i s učenicima. Kinestetički stol je stol za kojim stojimo, a dodatno kretanje omogućeno je okretnim naslonom za noge. Dakle, učenik ne ostaje u napornom statičkom položaju, nego stoji, a istovremeno usmjerava motorički nemir u pokret stopala, čime se lakše koncentrira za vrijeme nastave.

Stoga sam svoju učionicu za dodatnu stručnu pomoć opremila s dva stola s podesivom visinom. U prvim tjednima učenici su više-manje plašno i sumnjičavo gledali stol, dok ga je jedan od učenika četvrtog razreda s teškim poremećajem nedostatka pozornosti upotrijebio već na prvom individualnom času i otkrio da stajanjem ispred stola mnogo duže zadržava pažnju, lakše prati nastavu i osjeća se više motiviran za školski posao. Povremeno napravio je nekoliko koraka u stranu ili nazad pa se opet vratio poslu. Tako sam premjestila jedan stol u njegov razred. To je izazvalo znatiželju ostalih učenika, svi su ga htjeli testirati, tako da smo s učiteljicom tog razreda napravili raspored. Dva sata dnevno za kinestetičkom stolom stajao je taj učenik, dok su njegovi drugovi s njim raspolagali druge sate. Učiteljica je nakon nekoliko dana izvijestila o mnogo većoj akademskoj uspješnosti i motivaciji za rad svih učenika. Ispitivanja znanja koja je ovaj učenik napisao stojeći također su pokazala uspjeh.

Ubrzo su i drugi studenti ohrabrili i zajedno smo primijetili poboljšanu spremnost za rad, kraće trajanje uspostavljanja i duže vrijeme održavanja pažnje. Imali su velike uspjehe s pismenim ocjenjivanjem znanja. Teste su rješavali brže i bolje.

4. Kinestetičke aktivnosti kod nastave

Budući da je upotreba kinestetičkih stolova pokazala tako dobre rezultate, s učiteljima, s kojima češće sudjelujem, odlučili smo planirati fizičke aktivnosti u nastavu. Uz malo iskustva i pomoć pilot projekta Društva Utrip, sastavili smo popis aktivnosti koje se mogu izvesti u različitim fazama nastave. Naime, tjelesna aktivnost se može koristiti u različite svrhe. Kao priprema za učenje, odmor, učvršćivanje i testiranje razumijevanja, međusobno povezivanje učenika ili prihvaćanja novih sadržaja učenja.

Učenje kroz kinestetičke aktivnosti znači učenje dodirom, crtanjem, kretanjem po prostoru, igranjem… pa je čak i problematičnim učenicima lakše pratiti lekcije tijekom takvih aktivnosti.

Predstavit ću nekoliko takvih vježbi koje su prikladne za učenike svih dobnih skupina i koje su se našim učenicima više puta svidjele.

4.1. Aktivni odmori

Koriste se uglavnom tijekom nastave, gdje prevladava klasična nastava s tradicionalnim metodama kad učenici sjede većinu vremena. Prekid u radu s fizičkom aktivnošću ponovo budi mozak. Uz neke od ovih vježbi pružamo i obuku u komunikacijskim vještinama i međusobnoj povezanosti.

4.1.1. Pozdrav

Učenici hodaju po učionici i rukuju se jedni s drugima. Da bismo vježbu učinili zanimljivijom, možemo definirati pravila, npr. na koji način se momci rukuju jedni s drugima, kako djevojčice i na koji način dječak s djevojčicom.

4.1.2. Dodir peta

Ne treba nam puno prostora za vježbu. Učenici stoje za svojim stolom. Naizmjenično savijaju nogu u koljenu prema stražnjici, dodirujući pete rukama. Desnom rukom lijeve pete i obrnuto. Ponovite vježbu oko 30 sekundi.

4.1.3. Gordijski čvor

Igrači stoje u krugu rame uz rame sa zatvorenim očima. Pružaju ruke prema središtu kruga i nalaze slobodne ruke (pokušavaju izbjeći ruke svojih susjeda i ruke jedne te iste osobe. Nakon što se svi drže za ruke, otvaraju oči i pokušavaju se rastaviti u krug bez spuštanja ruku.

4.2. Učvršćivanje sadržaja učenja

Umjesto klasičnog ispitivanja frontalnim postavljanjem pitanja i odgovaranjem učenika, mogu se izvesti razne pokretne aktivnosti.

4.2.1. Prolazak lopte

Studenti stoje ispred svojih stolica. Učvršćivanje započinje time što učitelj predaje loptu jednom učeniku. On postavi pitanje u vezi sadržaja učenja i baca loptu drugom učeniku, koji odgovori i postavi pitanje te baci loptu trećem. Ako učenik ne zna odgovor, baca loptu dalje.

4.2.2. Termometar

Kredom nacrtajte crtu po podu po širini prostorije. Na crti označite središte i dva kraja, minus i plus. Učenicima objasnite da minus znači „ne slažem se“, plus „slažem se, a središte „nisam siguran“. Učenicima postavljamo tvrdnje, a oni se kreću lijevo i desno duž skale, u skladu s tvrdnjom. Vježba se može koristiti i kada se izvode aktivnosti za povezivanje u timu, komunikaciju, toleranciju…

4.2.3. Dan i noć

Prema principu igre Dan i noć, učenicima govorimo činjenice o tvari koju učvršćujemo, a učenici čučne ako činjenica nije točna i stoje ako jest.

4.2.4 Dvostruki krug

Polovina učenika čini unutarnji krug, a druga polovina vanjski krug. Učenici se okreću u krugove kako bi se međusobno pogledali. Učitelj postavlja pitanja, učenici stoje nasuprot, savjetujući se za odgovor ili razmjenjujući mišljenja. Za sljedeće pitanje učenici vanjskog kruga čine jedan ili dva koraka udesno, stvarajući tako novi par koji će se savjetovati o novom pitanju. Učitelj stoji usred kruga i promatra događanje.

4.3. Određivanje parova i skupina

Kao priprema na grupni rad ili rad u parovima, kinestetičke aktivnosti mogu se koristiti za određivanje članova grupe.

4.3.1. Voćna kupa

Učitelj pripremi kartice s različitim voćem, onoliko voća koliko grupa želi stvoriti. Učenici slijepo biraju karte, a zatim šetaju učionicom tražeći drugove s istim voćem ili takvim, da svako u grupi ima drugo (to odluči učitelj). Tako stvorene grupe su heterogene, a moraju sudjelovati i učenici koji se radi sakriju za druge.

4.3.2. Rukovanje

Učitelj pripremi kartice s brojevima od 1 do 5 ili 6, ovisno o broju skupina. Pripremi više kartica s istim brojem. Učenici opet slijepo biraju kartice. Broj na kartici označava broj rukovanja s jednom osobom. Učenici tiho hodaju po razredu i rukuju se jedni s drugima. Pri tome ne smiju govoriti. Gestom se slažu, tko će prvi rukovanjem pokazati broj na svojoj kartici. Kad se drže za ruku, osoba A toliko puta stisne ruku osobe B, koliki mu je broj na kartici. Osoba B to prihvati i stisne ruku osobe A toliko puta, koliko diktira broj na njegovoj kartici. Ako je broj isti, oni se okupe i zajedno pronalaze nove članove, a ako ne, idu dalje i rukuju se dok ne nađu svojih članova. Aktivnost se pokazala zabavnom učenicima svih uzrasta, a izazov je podučiti ih da je završe u potpunoj tišini.

4.3.3 Sastanak

Svaki učenik nacrta sat na komad papira. Zatim hoda po učionici i za svaki sat vremena nađe partnera za sastanak. Na sat zapiše njegovo ime. Samo se jedan drug može napisati za svaki sat i za svaki sat drugi. To zna nekim učenicima stvarati probleme, pa učitelj može pomoći tako što će, primjerice, pitati: „Tko nema partnera u 5 sati?“. Tako spoji ta dva učenika. Kad imaju svi za svaki sat napisano ime, učitelj određuje parove najavljivanjem sastanka u određeni sat. Satove možemo koristiti više puta, jer smo stvorili 12 različitih parova za svakog učenika.

5. Odgovori učenika i učitelja

Učenici su vrlo dobro reagirali na planirane fizičke aktivnosti tijekom nastave, a znali su i sami zamoliti učiteljicu, da ih upotrebe kad bi trebali predah. Rekli su, da su se osjećali kao da se igraju dok su bacali loptu i odgovarali na pitanja.

Promatranja učiteljica bila su uglavnom usmjerena na povećani dio učenika koji su održavali pažnju tijekom nastave, na aktivno sudjelovanje i poboljšanu koncentraciju u razredu, a s tim i na razrednu klimu. Tako su učenici primijetili da nisu samo uspješniji nego i opušteniji. Naravno, to ne znači da je to bilo cijelo vrijeme i da su svi problemi s uznemirenim i nemotiviranim učenicima nestali, ali poboljšanja su bila očita.

Kada sam pojedinačno radila s učenicima s poremećajima, primijetila sam poboljšanje samopoštovanja kod većine djece jer su znali da nakon napornog rada slijedi igra, pa su u radu ustrajali do kraja i bili uspješni. Gotovo svi matematički zadaci bili su riješeni stojeći pored kinestetičkog stola, pa tako i pismeno ocjenjivanje. Jedan od učenika rekao mi je da je otkrio, da će, čak i kad kod kuće ne uči dovoljno, izvući više informacija iz sjećanja ako je kod nastave stao za kinestetičkom stolom.

6. Kako naprijed

Kretanje također ima pozitivan učinak na učitelja, a pokretne aktivnosti koje oslobađaju učenike i pomažu im u dobivanju bolje pozornosti čine i učitelja opuštenijim. Unatoč početnim strahovanjima da bi nas priprema takvih nastava dodatno opteretila i da stariji učenici možda ne žele sudjelovati u igrama, ubrzo se pokazalo da je pokret zaista osnovni element koji je ljudima potreban za normalno funkcioniranje.

7. Literatura

  1. Za Srce, Otroci v mestu. Dostupno: https://zasrce.si/projekti/otroci-v-mestu/
  2. Nacionalni institut za javno zdravje, 10.maj – svetovni dan gibanja. Dostupno: https://www.nijz.si/sl/10-maj-svetovni-dan-gibanja [17. 7. 2019]
  3. John Medina, Brain rules, Seattle: Pear Press, 2014 Dosegljivo: https://facultylibrary.dmcodyssey.org/wp-content/uploads/2016/11/Brain-Rules-by-John-Medina.pdf [15. 7. 2019].
  4. Jani Prgič, Kinestetični razred, Griže: Svetovalno-izobraževalni center, 2018
  5. John Ratey, SPARK: The Revolutionary New Science of Exercise and the Brain, New York: Little, Brown and company, 2008
  6. Kendra Cherry, Gardner’s Theory of Multiple Intelligences, Dostupno: https://www.verywellmind.com/gardners-theory-of-multiple-intelligences-2795161 [15. 7. 2019]
  7. Blaž Povše, Kaj je ADHD in kakšni so njegovi simptomi, Center MOTUS ; Dostupno: https://www.center-motus.si/kaj-je-adhd-znaki/ [15. 7. 2019]
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , , ,

Povrtne pustolovine u osnovnoj školi

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi predstavljam projektni nastavni rad iz izvannastavne aktivnosti Zdrava škola. U projekt su bili uključeni učenici četvrtog i petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Utemeljen je na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika. Učenicima je tema o povrću bila vrlo zanimljiva. U radu je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i poštovanje jednih prema drugima i međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali postići ciljeve koje smo si postavili. Učenici su se upoznavali s različitim vrstama povrća i upoznali se s njegovim ljekovitim učincima, napravili plakat o voću, posjetili povrtnu tržnicu, pripremili povrtne smoothije, likovno stvarali na temu povrća, izradili društvenu igru memory itd. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti koristiti nova znanja u rješavanju različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: povrće, projektni nastavni rad, izvannastavna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

U nastavi se još uvijek često susrećemo s tradicionalnim načinom poučavanja. Kod izvannastavne aktivnosti moguće je rad postaviti tako da se učenici aktivno uključuju u razne aktivnosti jer je to jedini način preko kojeg dolaze do novih spoznaja, otkrića i interesa. Stoga sam odlučila napraviti mali projektni nastavni rad pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati povezanih tijekom dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

  • vlastitom aktivnošću nadograđuju znanje o povrću te uče o zdravom načinu prehrane,
  • upoznaju se i oduševe projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

  • upoznaju se s različitim vrstama povrća,
  • upoznaju ljekovite učinke povrća na naše tijelo,
  • upoznaju se s uzgojem povrća na konvencionalan te ekološki način,
  • navikavaju se na traženje informacija o povrću u knjigama i enciklopedijama,
  • razvijaju pozitivan pristup povrću,
  • upoznaju se radom vrtlara,
  • upoznaju se s pripremom jednostavnih povrtnih jela,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. Na nastavu je jedan učenik došao obučen u majicu na kojoj je bila naslikana velika cvjetača. Istog dana učenici su za ručak imali kuhanu cvjetaču i mrkvu. Odmah je između učenika počela rasprava da je danas sve u stilu povrća. Zamolila sam ih da svatko donese u školu jedan predmet vezan za povrće. Također smo proveli oluju ideja (Slika 1: Slika tablice). Došli smo na ideju da naša tema bude POVRĆE na koje ćemo se fokusirati u sljedećim satima.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o povrću, zašto ga je korisno jesti, gdje i na koji način se povrće uzgaja, tko ga uzgaja. Usput sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo da će se naš projekt zvati POVRTNE PUSTOLOVINE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Otkrivali smo gdje se mogu pronaći nove informacije i kojim aktivnostima možemo postići ciljeve. Potom smo zajedno pregledali projektnu skicu i uslijedio je plan. Učenici su opušteno izrazili želju u kojim aktivnostima žele sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • pronalaženje informacija u knjigama i enciklopedijama o povrću,
  • posjet školske knjižnice,
  • izrada plakata o povrću,
  • posjet povrtne tržnice,
  • likovno stvaranje na temu povrća,
  • priprema voćno-povrtnih smoothija,
  • igranje didaktičke igre memory,
  • oblikovanje izložbe te njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti

2.1. Posjet školske knjižnice te traženje informacija o povrću

S učenicima smo otišli u školsku knjižnicu i posudili razne knjige i enciklopedije o našoj temi. Učenici su se spontano podijelili u manje skupine prema njihovim interesima. Jedna skupina učenika pretraživala je literaturu o kuhanju povrtnih jela, druga je skupina pretraživala literaturu o različitim vrstama povrća, a treća je skupina tražila literaturu o vrtlarstvu i uzgajanju povrća. Zatim smo otišli u učionicu gdje su učenici tražili informacije o našoj temi. Uz slike i kratke tekstove izvukli su važne informacije te ih zapisali na komad papira. Učenike je posebno privukla tema o uzgoju povrća na konvencionalan i organski način. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

2.2. Izrada plakata o povrću

U sljedećem satu izvannastavne aktivnosti učenici su izradili plakat o povrću (Slika 2: Plakat o povrću). Iz novina i revija izrezali su razne vrste povrća. Učenici su imenovali povrće, gledali ga te ga opisali. Informacije su tražili u literaturi koju su imali kod sebe.

2.3. Posjet povrtne tržnice

S učenicima smo posjetili povrtnu tržnicu u Novom mestu. Pregledali smo različite vrste povrća. Učenici su se divili bojama i oblicima raznog povrća. Ljubazne prodavačice dale su nam nešto povrća, koje smo u školi očistili i pojeli. Tako smo vidjeli, opipali i okusili različite vrste povrća (Slika 3: Posjet tržnici).

2.4. Likovno stvaranje na temu povrća

Učenici su se podijeli u dvije skupine prema tome na koji način vole stvarati. Dala sam im precizne upute za rad. Jedna je skupina učenika oblikovala povrće iz Das mase (Slike 4, 5, 6: Stvaranje povrća iz Das mase), dok je druga skupina crtala i slikala povrće bojicama. Učenici su tijekom svog rada bili entuzijastični i kreativni, pomažući jedni drugima, ohrabrujući se i nadopunjujući jedni druge. Proizvode smo na kraju izložili i u školskom hodniku. Izložbu su vidjeli mnogi učenici i učitelji u školi.

2.5. Priprema voćno-povrtnih smoothija

Učenici su se jako veselili pripremi ukusnih i zdravih voćnih i povrtnih smoothieja. Smoothiji su se pripremali u malim skupinama. Učenici su napisali vlastite recepte za smoothije. Za pripremu smoothija bili su nam potrebni: voće i povrće, blender za izradu smoothija, mjerica, plastični lončići, slamke, noževi, žličice, daske za rezanje. Učenici su također imenovali svoje smoothieje. Slasne i zdrave smoothije polako su popili slamkama i u tome neizmjerno uživali. Učenici su u pripremi smoothija bili vrlo aktivni i entuzijastični. O tome svjedoče i fotografije u nastavku (Slike 7, 8, 9: Priprema voćno-povrtnih smoothija).

2.6. Igranje didaktičke igre memory o povrću

Učenici su sami kreirali didaktičnu igru memory o povrću i također se okušali u igranju iste. Upute su slične uobičajenoj igri memory, samo što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli što znaju o određenom povrću. Učenici su kroz igru na opušten način učvrstili svoje znanje o povrću, zabavljajući se u tome te vježbajući komuniciranje i sudjelovanje (Slika 10: Igra memory).

3. Zaključak

Učenici su u provođenju svih aktivnosti bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. Sa učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
  5. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
  6. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  7. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
  8. Forne, C. (1998). Na polju in na vrtu. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
  9. Anderson, L. (2000). Majin mali vrt. Ljubljana: Kres.
  10. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
  11. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
  12. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  13. Skledar, M. (1998). Splošno poljedelstvo. Ljubljana: DZS.
  14. Laughton, R. (2013). Zeleno kmetovanje: priročnik za uspešno ekološko kmetijo ali vrt. Ljubljana: Ara.
  15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
  17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.
Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , , , ,

Implementacija mrežnoga dnevnika u nastavnu jedinicu

marjana_TP

Marjana Tratnjek Pavc

Sažetak

Većina korisnika primjenu mrežnoga dnevnika smatra mogućnošću provedbe svojega razmišljanja ili ideja. Mnogi ga doživljavaju kao alat za ostvarenje promjena. U odgojno-obrazovnome procesu može se koristiti kao novo, privlačno pomagalo za prosljeđivanje nastavne građe. Cilj članka jest predstaviti primjer uporabe mrežnoga dnevnika u nastavi povijesti.

Ključne riječi: IT, mrežni dnevnik, povijest

Uvod

U suvremenoj se školi velika pozornost posvećuje složenosti nastavnoga rada, čemu pripada i informacijska tehnologija u nastavi. Obrazovanje djece u školi treba prilagoditi vremenu i prostoru u kojemu žive, treba ih obrazovati i osiguravati im širok opseg vičnosti koje će im pomoći u budućnosti, kako bi mogli savladavati brz razvoj tehnologije u društvu. Danas biti računalno nepismena osoba znači biti osoba bez mogućnosti sudjelovanja u suvremenom informacijskom društvu, osoba bez prilika i mogućnosti za bolji život. Stoga informacijska tehnologija (IT) postaje sve značajniji čimbenik učenja, što od učitelja zahtijeva prilagodbu i učinkovit odziv na napredak, inovativnost, a prvenstveno stručnu potkovanost i korištenje IT-a kao sredstva za osiguravanje iskustva učenja. Uporaba IT-a ovisi o učiteljevu vjerovanju i pristupu podučavanju te razumijevanju potencijala koji IT pruža.

Primjena mrežnoga dnevnika u nastavi povijesti

Jedan od općih ciljeva nastavnoga plana povijesti jest razvijati spretnosti uporabe povijesnih izvora i informacija kod učenika, primjenom informacijske tehnologije (IT) te omogućiti učenicima da svoje znanje predstavljaju, između ostalog, koristeći i IT (Program, 2011.).

U nastavi povijesti zalažem se za ostvarivanje navedenih smjernica iz nastavnoga plana, a usto i ne samo obogaćivanje nastave već i, kod učenika, razvijanje sposobnosti za samostalno učenje, kritičnu ocjenu informacija, traženje rješenja za postavljene probleme, ujedno ih osposobljavajući za cjeloživotno učenje. U tu svrhu u nastavi koristim i mrežni dnevnik.

Kod takvoga načina podučavanja učenici preuzimaju aktivniju ulogu u učenju korištenjem e-građe te traženjem, prikupljanjem, obradom i vrednovanjem vjerodostojnih informacija s interneta. Osim toga, učenici mogu birati vrijeme i mjesto učenja te preuzimaju odgovornost za svoje učenje. Takvo je učenje primjereno za učenike koji su iz različitih razloga dulje odsutni s nastave. Učenje u mrežnome dnevniku obilježeno je i nedostacima, poput manjega nadzora učitelja nad učenicima, manjak socijalnih kontakata i motivacije za učenje, opremljenost učenika tehnologijom. Učitelj ne može mijenjati tijek nastavnoga sata niti ga prilagoditi raspoloženju učenika, kao što to omogućuje klasična nastava. Tome obliku učenja također nedostaje neverbalna komunikacija između učitelja i učenika (mimika lica, kontakt očima).

Mrežni dnevnik u nastavu uključujem za usvajanje novih nastavnih, prvenstveno izbornih, sadržaja te objavu informacija korisnih za učenike.

Prilog u nastavku predstavlja implementaciju mrežnoga dnevnika pri razmatranju izborne nastavne jedinice Drevna Kina, kao sastavnoga dijela izborne teme Stara Indija, Kina, Amerika (Program, 2011.). Ciljevi koje ostvarujemo odnose se na to da učenici samostalno, uporabom internetskih izvora:

  • na karti definiraju gdje su se razvile civilizacije plodnoga polumjeseca te gdje se razvila prva civilizacija Kine;
  • analiziraju glavna dostignuća Drevne Kine na području arhitekture, znanosti, umjetnosti;
  • analiziraju društveno-političke i vjerske značajke Drevne Kine;
  • razvijaju spretnosti prostorne i vremenske reprezentativnosti;
  • razvijaju sposobnosti oblikovanja samostalnih zaključaka, pogleda, mišljenja, stajališta, izvornih prijedloga i rješenja.

Tijek nastavnoga sata

Učenici uz vođenje i samostalno pretražuju informacije na danim internetskim stranicama, čitaju tekstove objavljene na mrežnome dnevniku, gledaju video-sadržaje i zapisuju rješenja postavljenih pitanja (radni list, objavljen na mrežnome dnevniku) u bilježnicu.

1. Uvodna motivacija:

a) Ponavljanje nastanka prvih država:

2. Usvajanje:

a) Drevna Kina

3. Zaključak:

a) Ponavljanje teme Drevna Kina:

Sudjelovanje u mrežnome dnevniku na poveznici: http://blogzgodba.blogspot.si/

Fototrenutci

Razmatranju nastavnoga sadržaja posvećujem dva školska sata. Aktivnost završavamo refleksijom učenika, a oni pritom iznose kako su se osjećali na nastavi, što su naučili, koja znanja razumiju i predlažu unapređenja. Redovita i konkretna povratna informacija svakako ima smisla jer na taj način učenici mogu saznati što su napravili dobro i što možda ne treba unaprjeđivati kako bi se usvojili postavljeni ciljevi. Pritom ne zaboravljam istaknuti ono što je dobro.

Zaključak

Nastava uz korištenje mrežnoga dnevnika zasigurno je dinamičnija te su učenici jače motivirani i spremni raditi, a ujedno odgovora različitim tipovima učenja i omogućuje razvoj kreativnosti kod učenika i učitelja. Negativna strana takvoga rada jest prevelik utrošak vremena na usvajanje nastavnih sadržaja jer učenicima treba puno vremena kako bi pročitali i pregledali građu te zatim riješili pisani zadatak; a godišnji plan rada ograničava razmatranje na kratko vrijeme. Mrežni dnevnik nije primjereni medij za provjere i ocjenjivanje znanja. Učitelj preko njega može objavljivati aktualan nastavni sadržaj, bilješke, standarde znanja, primjere zadataka, aktualne obavijesti za učenike i roditelje, umetati slike, video-sadržaje i sl.

Zaključujem kako većina učenika rado sudjeluje u takvome načinu podučavanja, prvenstveno oni učenici koji imaju razvijene radne navike te su u učenju samostalni i odgovorni i imaju već oblikovane ciljeve koje žele ostvariti u budućnosti. No, s druge strane, učenici kojima znanje ne predstavlja vrijednost, koji nemaju dovoljno motivacije za učenje ni razvijene radne navike, takvo podučavanje prihvaćaju suzdržano ili ga čak otklanjaju, prije svega rad na daljinu obično ne obavljaju jer im individualan rad predstavlja prevelik napor. Smatram da je potrebno kritično razmotriti što će se postići uporabom IT-a u nastavi i kad bismo ju koristili. Dakako, takav oblik nastave ne može zamijeniti klasičnu nastavu u kojoj učitelj na nastavnome satu može prilagođivati metode, oblike rada, ovisno o zainteresiranosti sudionika nastavnoga procesa.

Literatura

  1. Brodnik, V. (2016.), Smjernice za uporabu IKT-a u predmetu povijesti (radna verzija), Zavod Republike Slovenije za školstvo, Ljubljana. Preuzeto s poveznice: https://www.zrss.si/digitalnaknjiznica/smernice-ikt-zgo/files/assets/common/downloads/publication.pdf
  2. Program osnovne škole – povijest: Nastavni plan (2011.), Ministarstvo školstva i športa; Zavod Republike Slovenije za školstvo, Ljubljana. Preuzeto s poveznice: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_zgodovina.pdf
Objavljeno u Mrežni alati | Označeno sa , , ,