Pogled kroz prozor od kuće

Broj 122, travanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconKnjižnice i knjige imaju veliko značenje u informacijskom opismenjavanju. Brigita Fridl napomenula je kako knjižnice predstavljaju informacijska središta i cilj je je svake knjižnice korisnika informacijski opismeniti i  motivirati ga. Više…

Pogled_iconFabijana Štih nam je predstavila stvaranje kamišibaja ili japanskog kazališta u nastavi slovenskog jezika. Učenici su razvijali svoje retoričke i likovne vještine te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi. Više…

Pogled_iconUčiteljica Frida Gubenšek i njezini učenici uključili su se u preventivnu akciju Djeca za sigurnost u prometu, kojom su pokušali utjecati na vozače da ne uživaju alkohol i druge opasne tvari kada sjedaju za volan. Više…

Pogled_iconIva Naranđa, jedna od koautorica projekta, upoznala nas je s dva eTwinning projekta: Transformation To Green IT i Electronic Waste Around Us. Koje su aktivnosti provede i na koji način, možete pročitati ovdje.

Pogled_iconI. osnovna škola Čakovec je po jedanaestom put u novom Erasmus+ projektu CodeInnova: Teaching programming in Primary school: curriculum, didactic methods, texbooks, online suport. Koji su ciljevi i partneri izvijestila nas je Ivana Ružić. Više…

Pogled_iconNeovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. U predmetu Kućanstvo, u 5. razredu, učiteljica Jasmina Selko kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključila je i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Više…

Pogled_iconSa željom da potakne interes za baštinu među učenicima, učiteljica Jožica Ivančič odlučila je istražiti djelić baštine u svom okružju. Četvrti su razredi istraživali i proučavali prošlost na obližnjim zgradama i izloženim predmetima. Više…

Pogled_iconU svojem primjeru individualiziranog programa Klavdija Petrovič prikazuje smjernice za pomoć u sastavljanju programa prilikom kojeg, sukladno napucima komisije za provjeru, učitelji razrednici zajedno sa stručnim timom sastavljaju program rada za učenika. Više…

Pogled_iconUčenici i nastavnici zagrebačke Industrijske strojarske škole (ISŠ) na Malti su realizirali dvotjednu Erasmus+ mobilnost projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II. Cilj projekta je stjecanje iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika. Kristinka Lemaić, Nenad Pavlinić i Meri Ružević kažu kako je cilj u potpunosti ostvaren. Više…

Pogled_iconRad s učenicima, najvažniji je posao na svijetu, ali i vrlo težak, kaže Lidija Pecko. Uzroci školske nediscipline najčešće su biološke osobine učenika, emocionalni problemi, situacije u školi. Metoda 1-2-3 omogućuju učitelju uspostavljanje discipline na jednostavan način. Više…

Pogled_iconAktivan put do škole utječe na zdravlje svakog školarca. Sabina Lukežič izvijestila nas je kako je njena škola uvela aktivnosti i projekte koji bi dodatno pomogli u aktivnom putu do škole i natrag kao dijela našeg zdravog načina života. Više…

Pogled_iconUčiteljica Sandra Jemec primijetila je kako učenici prvog razreda nakon četvrtog školskog sata, kada započinju s nastavom produženog boravka, imaju vrlo nisku koncentraciju i motivaciju za obavljanje domaćih i drugih (školskih) aktivnosti. Odlučila je odraditi s učenicima dvije radionice opuštanja i pažljivosti. Više…

Pogled_iconNastavnici mentori, Davor Šijanović i Sanja Pavlović Šijanović, ispričali su nam kako je to osvojiti zlatnu medalju na najvećoj izložbi inovacija mladih u Republici Hrvatskoj – INOVA-MLADI 19. i time osigurati mogućnost sudjelovanja na INOVA – BUDI UZOR 2019. koja nosi titulu druge najveće europske i druge najstarije svjetske izložbe inovacija. Više…

Pogled_iconSimona Dekalan nastoji biti u koraku s vremenom s grupom nadarenih učenika tako da koristi suvremenu tehnologiju u svojem radu. Darovitim učenicima taj način rada je atraktivan, dinamičan i u većoj mjeri zadovoljava njihovu potrebu za nadogradnjom znanja. Više…

Pogled_iconUčitelji znaju kako je u današnje vrijeme teško motivirati učenike odnosno privući im pažnju. Tina Stanič govori o tome kako učiniti nastavu geografije zanimljivom. Više…

Pogled_iconUčitelj je taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i trebali bi ga doživjeti, kaže Zdenka Rakuša. Više…

Gordana Lohajner

Objavljeno u Riječ urednice | Označeno sa , , , , , ,

Uloga knjižnice u informacijskom opismenjavanju

brigita_fridl

Brigita Fridl

Sažetak

Knjižnice i knjige imaju veliko značenje u informacijskom opismenjavanju. U svakidašnjem životu potrebna nam je velika količina informacija i pri tome si možemo pomoći knjižnim gradivom, budući da knjižnice predstavljaju informacijska središta. Važno je da ciljevi za postizanje informacijske pismenosti izlaze iz prava pojedinaca na obrazovanje kako bi se aktivno uključio u život. Cilj svake knjižnice je da korisnike informacijski opismeni. Vještine koje korisnici stječu kroz proces su aktivno korištenje, samostalnost, kritičnost prema informacijama i kreativno razmišljanje. Napomenula sam da je važno prikupljati informacije iz različitih izvora i da je knjižnica ta koja korisnike treba motivirati. U tom procesu od važnog su značenja knjižničari i njihova komunikacija s korisnicima. U članku je istaknuta knjižnica kao zbirka knjiga, kao zbirka literature, zbirka medija i kao informacijska ustanova.

Ključne riječi: informacijsko opismenjavanje, uloga knjižnica, doživotno obrazovanje.

1. Uvod

Ljudi za svoj svakidašnji život trebaju knjige. Knjige trebamo za obrazovanje, slobodno vrijeme, za razonodu, ukratko, za dobivanje informacija i za zadovoljenje naše radoznalosti. Danas nam je potrebno sve više informacija, što nam nameću životni uvjeti. Sve knjige koje trebamo imamo na raspolaganju u knjižnicama jer bi bilo besmisleno, a i nemoguće, imati sve knjige kod kuće. Stoga imamo knjižnice koje predstavljaju informacijska središta i često kažemo da knjižnice predstavljaju srce škole. Knjižnice uvelike pridonose posredovanju informacija. Važno je da su ljudi informacijski pismeni.

Knjižnica mora osigurati odgovarajuće knjižničarsko gradivo i time zadovoljiti potrebe svih korisnika za znanjem te korisnike mora na različite načine motivirati i odgajati ih u samostalne i aktivne korisnike. Njezin je zadatak razvoj vještina za cjeloživotno i samostalno učenje, za aktivno pridobivanje znanja, razvoj sposobnosti za čitanje, pisanje, slušanje i govor.

2. Informacijsko opismenjavanje

Informacijsku pismenost određuju informacijsko društvo i tehnologija koja omogućava način oblikovanja, čuvanja, dostupnost i uporabu informacija. Knjižnice su također informacijski opismenjene. Postoje školske knjižnice, opće, visokoškolske, specijalne te nacionalne knjižnice. Cilj svih knjižnica je, među ostalim, informacijski opismeniti sve svoje korisnike. U školskim knjižnicama pokušavamo učenike opismeniti pomoću knjižničnih informacijskih znanja.

Ciljevi i sadržaji knjižničnih informacijskih znanja temelje se na osnovnim ciljevima odgojno – obrazovnog rada. Znanja, sposobnosti i vještine koje učenici razvijaju u okviru knjižničnih informacijskih znanja osiguravaju i potiču aktivno stjecanje kvalitetnog znanja iz različitih područja, kreativno razmišljanje i izražavanje misli. Učenici uče upotrebljavati informacije iz različitih izvora, navikavaju se na knjižnični okoliš i počinju shvaćati knjižnicu kao informacijsko i kulturno središte škole. Također razvijaju pozitivan odnos prema knjigama i čitanju. Učenici uz uporabu knjižnične materije i drugih informacijskih izvora spoznaju probleme te uče učinkovite strategije njihovog rješavanja. Razvijaju različite vještine i sposobnosti, npr. komunikacijske, informacijske, istraživačke.

Važno je da učenici nauče prikupljati informacije iz različitih izvora. Kod svega toga je vrlo važna komunikacija.

Komuniciranje je jedna od najvažnijih aktivnosti između ljudi. Komuniciranjem dajemo i primamo različite informacije, razmjenjujemo mišljenja, znanja, misli, rješenja, rješavamo probleme, održavamo međusobne odnose i komuniciranjem se sporazumijevamo. Kada komuniciramo, uvijek pred sobom trebamo imati jasno postavljen cilj koji komunikacijom želimo postići. Često je upravo radi manjka komunikacije zatvoren put do uspjeha i dobrih međuljudskih odnosa. Komunikacija mora biti učinkovita i primatelj treba razumjeti poruku pošiljatelja. Komuniciranje može biti verbalno ili neverbalno. Verbalno komuniciranje može biti u govoru ili pismu. Kod govornog komuniciranja moramo biti prilagodljivi, uviđavni, blagi, osjećajni, odlučni, dobri slušatelji, moramo se znati staviti u ulogu sugovornika, biti topli, puni razumijevanja, samosvjesni, maštoviti. Pisano komuniciranje odvija se putem oglasnih ploča. Takve su poruke trajne i jasno prikazane. U knjižnicama imamo više takvih obavijesti. To su knjižnični red, popisi knjiga za lektiru i značku za čitanje, popisi učenika koji su zaslužili značku za čitanje, pravila ponašanja u knjižnici, misli o knjigama i o čitanju. Ponekad me učenici nešto upitaju i, umjesto da im odgovorim, savjetujem ih da to pročitaju na oglasnoj ploči. Time učenike navikavam da sami potraže određene informacije koje im se nude.

Kod neverbalnog komuniciranja je važan prostor i njegova uređenost, govor tijela i osobni izgled te osobne karakteristike. Važno je da je prostor u kojemu komuniciramo uređen. Kod komuniciranja je važan i govor tijela, naš položaj, pokreti ruku, glave, mimika lica i očiju. Važna je i osobnost čovjeka. Moramo biti ljubazni, znati se nasmijati, pomagati učenicima, zajedno sa njima raditi i veseliti se, znati ih pohvaliti i poticati.

U školi se trebamo truditi da kulturu čitanja dignemo na što višu razinu. Čitanje je ljudska vrijednost kojom razvijamo svoju osobnost i duhovno se obogaćujemo. U tome se trudimo se kao učitelji i kao knjižničari. Vrlo je važno da knjižnica predstavlja srce škole, ogledalo škole, središte kulturnog i društvenog života, stoga bi to trebao biti prostor gdje ćemo se svi dobro osjećati. Dosta se trudim da učenici rado čitaju i da zavole čitanje. Znam da je čitanje najbolje učenje ne samo materinjeg jezika, već je i podloga za učenje ostalih školskih predmeta. Čitanje je važno za sve generacije, stoga želim knjige približiti upravo učenicima. Naravno da pri tome moramo sudjelovati svi: učenici, učitelji, roditelji i knjižničari. Kao knjižničarka učenike trebam motivirati za čitanje i potaknuti ih da rado čitaju. Uz knjigu razvijaju i oplemenjuju govor, svoje mišljenje i intelekt. Razvijaju svoju maštu i to ih potiče na različite oblike kreativnosti. U knjizi pronalaze mnoge informacije koje im trebaju. Često nam knjige otvaraju mogućnost za međusobnu komunikaciju.

Učenici se trebaju upoznati s postupcima za samostalno učenje, za rješavanje problema, za kritičko razmišljanje i za vrednovanje. Važno je da učenik, odnosno svaki korisnik knjižnice, najprije prepozna informacijsku potrebu. Za predmet istraživanja je važno da učenik zna upotrebljavati različite izvore, da prikupljene informacije kritički vrednuje i iste učinkovito i kreativno upotrijebi.

3. Uloga knjižnica u informacijskom opismenjavanju

Knjižnica mora osigurati odgovarajuće knjižnično gradivo i time zadovoljiti potrebe svih korisnika za znanjem te ih mora na različite načine motivirati i odgajati ih u samostalne i aktivne korisnike. Vrlo je važno da je knjižničar stručnjak koji vlada prikupljanjem, organiziranjem i prezentiranjem informacija svim korisnicima. Knjižničari već imaju značajnu ulogu u prikupljanju gradiva i obradi podataka. Važno je da ciljevi informacijske pismenosti izlaze iz prava za obrazovanjem pojedinca, kako bi se isti mogao razvijati i aktivno uključiti u život. Zato knjižnica treba osigurati slobodan pristup cjelokupnoj građi koja se nalazi u knjižnici. Pritom knjižnica treba poticati korisnike da koriste različite izvore, poticati ih da uče i da se informacijski opismenjuju. Kao što sam već napisala, važno je da korisnicima osiguramo pristup informacijama te da ih motiviramo za rad. Smatram da je motivacija značajan čimbenik pri postizanju ciljeva. Dobrom motivacijom uspijevamo savladati probleme i postižemo postavljene ciljeve. Svi u životu želimo biti uspješni. Za uspjeh trebamo prije svega znanje, strpljenje i osobnu motivaciju. Za osobnu motivaciju pak trebamo samopouzdanje, jer ako ćemo vjerovati u sebe, u nas će vjerovati i drugi.

U radu kojeg obavljamo ne smijemo zaboraviti na osobnu motivaciju. Vrlo je važan odnos pojedinca prema sebi samom, koji je podloga u samoostvarenju, samokritičnosti, samoobrazovanju te mijenjanju samog sebe. Motivacija znači nastojanje pojedinca da postigne postavljene ciljeve. Ukoliko smo motivirani za rad, naš će posao biti obavljen kvalitetnije i uspjeh će biti veći. Motivirani smo ako imamo pozitivan odnos prema suradnicima, korisnicima i prema svom radu. Važno je da želimo zadatak uspješno obaviti. Motivacija ovisi o individualnim karakteristikama pojedinca, karakteristikama posla, organizaciji i društvenim karakteristikama.

Knjižničar ima važnu ulogu kao savjetnik. Motivacijom i savjetima korisnicima najlakše pomažemo da samostalno uče i prikupe različite informacije.

3.1. Knjižnica kao zbirka knjiga

Knjižnica je uređena i upotrebljiva zbirka knjiga. Naravno, u knjižnici uz knjige pronalazimo i revije, časopise, videokazete, kazete, CD-e. Broj knjiga u svijetu i kod nas neprestano se povećava, budući da knjiga još uvijek pripada među najvažnije medije. Knjiga je svestrana, zato što je možemo prenositi, nositi sa sobom i za čitanje ne trebamo nikakve alate i pomagala. Smatram da je knjiga često naša najbolja prijateljica, koju možemo u svakom trenutku uzeti u ruke. Knjige su te iz kojih najviše saznajemo te iz njih učimo za život. Tko voli čitati, bogat je.

Često učenicima ističem da čitanjem produbljuju svoje čitateljske sposobnosti, a uz to mogu uživati i doživjeti literarno-estetsku ugodu. Početna motivacija pri čitanju je vrlo važna. Pritom se možemo motivirati iz različitih igara mašte, iz razgovora sa učenicima o njihovim iskustvima, iz glazbenih ili likovnih umjetnosti. Važno je da učenicima ostavimo njihovu kreativnost i osobni doživljaj umjetničkog teksta, da im se omogući nadogradnja i razumijevanje tekstova. Trebamo stvoriti pozitivno raspoloženje među čitateljima. Knjižničari trebaju biti jednakovrijedni čitatelji učenicima, a učenici su jednakovrijedni inicijatori čitanja. Učenike nikada ne prisiljavam na čitanje, a svakako ih potičem i pokušavam prikazati da je knjiga naša najbolja prijateljica.

3.2. Knjižnica kao zbirka literature

Knjižnica sadržava sve što je napisano uz namjeru da se objavi. Tako možemo kazati da je uređena knjižnica zbirka literature. Literatura ne obuhvaća samo knjige, nego može biti objavljena u obliku elektroničkih medija. Knjižnice u tom primjeru posreduju literaturu i informacije o toj literaturi svim korisnicima, budući da je korisnici mogu posuđivati.

3.3. Knjižnica kao zbirka medija

Mediji su alati za posredovanje informacija. U tom smislu i knjiga spada među medije i moje je mišljenje da je knjiga još uvije najčešće korišten medij. Uz knjige, poznajemo i tehničke medije, kao što su mikrofoni, dijapozitivi, kazete, videokazete, CD-i, diskete i slično. Međutim, za uporabu tehničkih medija trebamo i tehničke alate.

3.4. Knjižnica kao informacijska ustanova

Knjižnica je ustanova koja svim korisnicima posreduje informacije. Stoga knjižnice ubrajamo među informacijska središta. U knjižnicama gradivo se prikuplja, obrađuje, pohranjuje i posreduje. Knjižnica nudi usluge koje su od šireg društvenog interesa za postizanje određenih ciljeva. Knjižnica treba stvarati mogućnost za razvoj informacijske pismenosti. Naravno da mora učiti samostalno stjecanje znanja tako da svaki korisnik sam istražuje, skuplja, vrjednuje i upotrebljava informacije. Knjižnica bi trebala omogućiti svakom korisniku savladavanje informacijske pismenosti.

4. Zaključak

Knjižnice imaju veliku ulogu pri informacijskom opismenjavanju te posebno prate razinu čitalačke pismenosti. Na pismenost knjižničari mogu utjecati tako da učenike potiču i motiviraju na čitanje. Neka im knjiga bude neodvojiv dio života, budući da iz nje mogu puno naučiti. Učenici rado surađuju jer se vesele različitim metodama nastave. Učenike moramo sistematično osposobljavati da postanu samostalni i aktivni korisnici knjižnice, da znaju odabrati određene informacije te iste upotrijebiti. Čitavo vrijeme trebamo ih voditi i usmjeravati. Pri tome trebamo imati pozitivan i profesionalan odnos s korisnicima. Naj taj način biti ćemo zadovoljni, kao i svi korisnici i knjižnica će zaista biti ustanova koja služi svojoj namjeni.

5. Literatura

  1. JAMNIK, Tilka. (1994). Knjižna vzgoja otrok od predbralnega obdobja do 9. leta starosti. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo in šport.
  2. KOBAL GRUM, Darja, KOLENC, Janez, LEBARIČ, Nada, ŽALEC, Bojan. Samopodoba med motivacijo in tekmovalnostjo. (2004). Ljubljana: Študentska založba.
  3. LIKAR, Tatjana. Motivacija in knjižnični menedžment. (2000). Knjižnica, 44, (1-2), 7-25.
  4. MOŽINA, Stane, TAVČAR, Mitja, ZUPAN, Nada, KNEŽEVIČ, Ana Nuša. (2004). Poslovno komuniciranje. Maribor: Obzorja.
  5. NOVLJAN, Silva. (2002). Informacijska pismenost. Knjižnica, 46 (4), 7-25.
  6. SHINN, George. (1999). Čudež motivacije. Ljubljana: Tuma.
  7. STEINBUCH, Majda. (2000). Informacijska pismenost, knjižnična informacijska znanja in prenova gimnazij. Šolska knjižnica, (2), 78-83.
  8. URBANIJA, Jože. (2004). Knjižnica kot informacijsko središče. Informacijsko opismenjevanje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  9. ZWITTER, Savina. Motivacija za branje v šolski knjižnici. (1999). Vodnik za šolske knjižničarje. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
Objavljeno u Obrazovanje | Označeno sa , , ,

Stvaranje kamišibaja u školi

fabijana_stih

Fabijana Štih

Sažetak

Japansko kazalište, koje se naziva kamišibaj, u razredu sam koristila za šarolikost nastavnih satova slovenskog jezika. Kasnije sam željela da bi učenici postali aktivni sudionici u stvaranju kamišibaja. U okviru dodatne nastave prvo sam učenicima pročitala priču, a poslije smo pripremili njezinu predstavu pomoću kamišibaja, koju su pod mom mentorstvom predstavili široj publici. U tom procesu su učenici razvijali svoje retoričke i likovne vještine, te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi.

Ključne riječi: kamišibaj, stvaralačko izražavanje, pripovijedanje

Uvod

Kamišibaj je staro japansko prijenosno kazalište, kojeg bi mogli nazvati i „papirnato kazalište“. Izvođač kamišibaja zove se kamišibajkar i pripovijeda priču uz slike, koje se čuvaju u maloj drvenoj pozornici – butaju. Izvođači kamišibaja su u Japanu nekada postavili svoju drvenu pozornicu na bicikl i odvezli se na mjesto, gdje su pomoću drvenih štapića i uzvika „Kamišibaj!“ privukli gledatelje.

Stvaranje kamišibaja

1. Najprije sam odabrala priču koja je bila pogodno duga, pogodna za likovnu reprodukciju Slika 1. Prezentacija pričes kamišibajem te istovremeno i edukativna. Priču sam učenicima pročitala, ne pokazujući im slike, te im time omogućila da su bez posebnog fokusa mogli zamisliti slike pojedinih prizora.

Slika 1. Prezentacija priče

2. PosSlika 2. Skiciranje kadrovalije smo tekst zajedno analizirali i podijelili ga na pojedine dijelove. Učenici su na list papira napravili skice pojedinih kadrova, koji bi događanje predstavljali kao u filmu. Svaku skicu su obilježili brojevima.

Slika 2. Skiciranje kadrova

U toj fazi je bilo potrebno puno mašte i usklađivanja u grupi. Kod kamišibaja je bitno, da slike nisu kao u slikovnici i da uz pojedinu sliku nema previše teksta. Potrebno se je fokusirati na bitne stvari. Sve slike trebaju biti međusobno povezane i predstavljene tako, da gledaoca cijelo vrijeme drže u iščekivanju.

3. Slijedio je dogovor, koje likovne tehnike bi bile najprikladnije za pojedini kadar, da bi Slika 3. Likovno stvaralaštvobile za publiku dovoljno vidljive i atraktivne. U našem razredu smo odabrali kolaž i slikanje.

Slika 3. Likovno stvaralaštvo

4. Kod kamišibaja je na prvoj slici uvijek je prvo naveden autor, naslov priče a može biti dodana i ilustracija. Između slijede slike, kod nas ih je bilo 14. Posljednja slika sadrži ključnu sliku i napis „kraj“.

5. Istovremeno sa stvaranjem slika održavalo se također učenje Slika 4. Učenje pripovijedanja i vučenje slika iz pozorniceteksta uz pojedinu sliku i učenje vučenja listova iz okvira pozornice. Prije početka predstave uvijek je nužno provjeriti redoslijed slika. Drvena pozornica je postavljena na mali stol ili stolicu. Odlučili smo, da će biti dva učenika pripovjedači, dok su tri učenice bile zadužene za vučenje slika iz pozornice. Vučenje slika mora biti prilagođeno pripovijedanju priče. Listove se može vuči polako ili brzo, samo do pola…

Slika 4. Učenje pripovijedanja i vučenje slika iz pozornice

Slika 5. Na kraju se vratašca pozornice zatvorePažnju publike pripovjedač dobije s kucanjem štapića i usklikom „Kamišibaj“! Onda otvori vratašca pozornice i počne s pripovijedanjem. Važno je emotivno pripovijedanje i primjerna mimika lica te umjeren tempo tijekom otkrivanja slika. Uz pripovijedanje su bili uključeni i zvučni efekti. Na kraju se završi s posljednjom slikom, gdje piše kraj i slike se ne izvlače, nego se polako zatvore vratašca pozornice.

Slika 5. Na kraju se vratašca pozornice zatvore

6. Nakon tri mjeseca su bili učenici spremni da priču predstave cijeloj školi, roditeljima i nastupe na sajmu. Prije toga pridobili smo dozvolu autorice priče, koja je bila oduševljena da je njezina priča popularna među učenicima i da se je predstavlja i izvan razreda na nekoliko drugačiji način.

Slika 6. Nastup
Slika 6. Nastup

Zaključak

Učenici su vježbali različite strategije čitanja i time dobili neprocjenjiva iskustva s nastupanjem van razreda. Izvijestili su da im je bila priprema kamišibaja zanimljiva i svaka izvedba poseban izazov. Kroz cijeli proces su mogli ugasiti svoju znatiželju, postali su samopouzdaniji i ponosni na svoje stvaranje i nastupanje.

Stvaranje kamišibaja je u školi vrlo korisno didaktičko pomagalo, jer se njime možemo koristiti kod svih predmeta. Pruža nam puno slobode i stvaralaštva te nastavu čini zanimljiviju.

Izvori i literatura

  1. Glavan, R.: Pozitivni virus se širi po Sloveniji. https://www.delo.si/nedelo/pozitivni-virus-se-siri-po-sloveniji-80414.html, pridobljeno: 18. 6. 2019
  2. Nagode, S., Rupnik Hladnik, T.: Kamišibaj v šoli in doma. OŠ 8 talcev Logatec in OŠ Poljane Ljubljana, 2018.
  3. Pečjak. S., Gradišar, A.: Bralne učne strategije. Ljubljana: ZRSŠ, 2012.
  4. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina_OS.pdf, pridobljeno: 18. 6. 2019
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , ,

Djeca za sigurnost u prometu

frida_gubensek

Frida Gubenšek

Sažetak

1. studenoga je svjetski dan borbe protiv ovisnosti. Koliko različitih vrsta ovisnosti postoji u suvremenom društvu, i koliko su duboko neke od njih usađene u obitelji, čak i u obitelji naših školaraca! O tome smo razmišljali i u našoj područnoj školi.

Svjesni smo da nas kao pješake i bicikliste jako ugrožavaju vozači, koji nam mogu ugroziti i život, zato smo odlučili malo potaknuti njihovu savjest. Uključili smo se u preventivnu akciju Djeca za sigurnost u prometu, kojom smo pokušali utjecati na vozače da ne uživaju alkohol i druge opasne tvari kada sjedaju za volan. Na to smo ih poticali riječju i slikom.

Ključne riječi: ovisnost, radovi s porukama, alkohol, promet.

1. Uvod

S problemom ovisnosti o alkoholu i drogi u društvu se suočavamo već duže vrijeme, te znamo da su droge čovječanstvu već dugo poznate.

Što su droge? To su tvari koje utječu na središnji živčani sustav. Imaju veliki utjecaj na promjenu osjeta, ponašanja, mišljenja onoga koji ih uživa. Razlikujemo ih više vrsta, ali važno je da izazivaju ogromnu štetu. Uživanje droga uživatelja dovodi do razdražljivosti, preosjetljivosti, depresije, tjeskobe, osjećaja krivnje, nedruštvenosti, ravnodušnosti, nezainteresiranosti, tjelesnih oštećenja… Uživanjem droga pri vožnji, uživatelji ozbiljno ugrožavaju sebe i druge ljude u prometu. Na žalost, u društvu je sve više ovisnika o drogama i alkoholu među mladima starosti od 14 do 25 godina. Isprobavaju ih iz znatiželje, ali se s vremenom više ne mogu izvući, o njima postaju ovisni.

Stoga je nužno o drogama i alkoholu, te o drugim vrstama ovisnosti koje se pojavljuju u današnje vrijeme, informirati djecu već u osnovnim školama, te ih poučiti o posljedicama i štetnostima takvog uživanja. Time ćemo možda postići da ih oni već kao adolescenti odlučno odbace, te da na to potiču i svoje prijatelje, školske kolege i druge.

2. Preventivna akcija: Djeca za sigurnost u prometu

U preventivnoj akciji Djeca za sigurnost u prometu sudjelovali smo već četvrtu godinu. Ove godine se je u akciju u celjskom kraju uključilo čak 1098 djece i 78 mentora iz 29 vrtića i osnovnih škola. Svake godine akcija se organizira pod okriljem Nacionalnog instituta za javno zdravstvo, u suradnji s vrtićima, školama, policijskim postajama, te Društvom za borbu protiv raka celjske regije. Događaj se obično provodi na Martinje, 11. studenoga. Svrha akcije je osvješćivanje javnosti o problematici alkohola i drugih psihoaktivnih tvari u prometu.

Tako smo i u našoj školi razgovarali o utjecaju alkohola na vozače. Kada smo na internetu i u knjigama tražili informacije o prometnim nezgodama, došli smo do zastrašujućih podataka. Doznali smo da se svaka treća prometna nezgoda dogodi radi vožnje pod utjecajem alkohola i da je više od petine vozača koji su izazvali prometnu nezgodu vozilo pod utjecajem alkohola. Da vozač koji vozi pod utjecajem alkohola ima smanjene brojne sposobnosti – pažnju, budnost, prosuđivanje, razlikovanje boja, udaljenosti, oslabljenu oštrinu vida i, naravno, motoriku.

Što je s našim petoškolcima, koji će ove školske godine polagati biciklistički ispit i pri tome vježbati vožnju i na glavnoj cesti? Što ako se suoče s pijanim vozačem koji vijuga po cesti ili vozi neprilagođenom brzinom? Kako da se ponašaju u takvom slučaju? I kada pri tome kao biciklisti budu na cesti potpuno sami?

Takva i slična pitanja su poput kiše izlazila iz usta naših školaraca, zato smo odlučili obratiti se odraslima i potaknuti ih da kada voze po cesti ne uživaju alkohol, i tako sačuvaju veću sabranost, pažnju i budu odgovorni prema biciklistima, pješacima i drugim sudionicima u prometu.

3. Oblikovanje poruka

S likovnim i literarnim radovima na temu promet i alkohol učenici 4. i 5. razreda počeli su u mjesecu listopadu. Na tvrdi papir precrtali su svoj dlan, izrezali ga i po želji obojali. Neki su ga obojali u obliku semafora, drugi su na njega naslikali cestu, vozila, prometne znakove, prekrižene boce i slično. Kada su završili s bojanjem, na svoje su radove napisali poruke vozačima.

Njihove su poruke bile:

“Ako si pijan, ne sjedaj za volan.”
”Ne pij alkohol, jer to može biti pogubno za mene, za tebe i za cijelo društvo!”
”Kad si pijan, ne sjedaj za volan, jer taj dan može i za tebe i za mene biti koban!”
”Ne pij alkohol ako voziš, jer je to jako opasno!”

Slika 1
Slika 1. Učenički radovi

Njihove sam radove kao mentorica poslala Nacionalnom institutu za javno zdravstvo, Područnoj jedinici Celje. Tamo su našim radovima pridodali još i letak NIJZ, te brošuru o alkoholu. Radove su nam potom vratili, a učenici su nestrpljivo iščekivali da se s njima upute na cestu do vozača. U glavama su si već pripremali riječi koje će reći sudionicima u prometu, jer su na njihovu savjest htjeli utjecati i riječima.

4. Ulična akcija

I tako je došao dugo iščekivani ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Već u 8 sati ujutro u školsku su učionicu došli policajci iz Policijske postaje Šentjur. Dogovorili smo se o tijeku akcije, nakon čega su se policajci u policijskom vozilu odvezli do najprometnije ulice u našem kraju. Školarci su se obukli, obuli, stavili reflektirajuće prsluke, uzeli svoje radove te se u pratnji mentorice hrabro uputili prema policajcima na glavnu cestu.

I, kako je akcija protekla?

Tako da bi policajci zaustavili vozača, obavili pregled dokumenata, a onda bi k njemu pristupili učenici. Pozdravili bi ga i rekli mu da nipošto ne pije alkohol ako zna da mora na cestu. Ili pak da, u slučaju da je popio previše alkohola, radije pozove taksi ili neku drugu osobu koja će ga odvesti doma.

Ukratko, učenici bi vozačima poželjeli sretan put bez alkohola, te im dali crtež s porukom i brošuru. Kada su podijelili sve radove, zadovoljni što su učinili dobro preventivno djelo vratili su se u školu.

Slika 2Slika 3
Slika 2 i 3. Susret s vozačima

5. Sažetak

Nadamo se da je preventivna akcija koju smo proveli postigla svoj cilj i potaknula odrasle na odgovorno i trijezno ponašanje u prometu. Istovremeno je pozitivno djelovala i na naše učenike, koji će jednog dana postati vozači. Svi su potvrdili da će tada alkoholu odlučno reći: NE!

Svakako smatram da ovakvo osvještavanje odraslih i djece važno, zato ćemo s akcijom nastaviti i sljedeće školske godine, te tako možda makar malo pomoći u smanjivanju broja prometnih nezgoda izazvanih alkoholom.

5. Literatura

  1. Artnik, B., Drev A., Drglin Z.,… Zupanič Tina. (2011). Neenakosti v zdravju in z zdravjem povezanih vedenjih slovenskih mladostnikov. Ljubljana: Inštitut za varovanje zdravja v Sloveniji.
  2. Dogša I. in Schmidt I. (1997). Droge? Ne, hvala! Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  3. Fotografije – osobna arhiva.
  4. Brošura o alkoholu.
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , , ,

Utjecaj eTwinning projekta Transformation To Green IT

na usvajanje energetski učinkovitih praksi u školi

iva_naranđa

Iva Naranđa

Uvod

eTwinning projekt Transformation To Green IT na lako razumljiv način skreće pozornost na sveobuhvatno razumijevanje planiranja i implementacije koncepta zeleni IT (Green IT), ne samo među učenicima već i među učiteljima i stručnim suradnicima škola sudionica projekta. Zelena informacijska tehnologija globalni je izazov, a ovim projektom željeli smo provjeriti kako naše škole mogu primjenjivati neke koncepte zelenog IT-a. Sudjelujući u raznolikim projektnim aktivnostima učenici su osim upoznavanja glavne teme projekta primjenjivali informacijske i komunikacijske tehnologije na pozitivan, siguran i kreativan način te proširili vokabular engleskog jezika. Tijekom projekta partnerske škole osmislile su i provele razne zajedničke aktivnosti, surađivale i razmjenjivale ideje i iskustva. Učenike je kroz aktivnosti tijekom cijele školske godine vodila učiteljica Iva Naranđa, jedna od koautorica projekta. U suradnji s učiteljicom likovne kulture Monikom Vrtarić Vuk projekt je obogaćen učeničkim likovnim radovima. Projekt je proveden tijekom školske godine 2018./2019. u II. osnovnoj školi Čakovec, a u njemu je sudjelovalo trinaest škola iz sedam država (Španjolske, Grčke, Turske, Latvije, Litve, Francuske i Hrvatske). Osam partnera iz pet država krajem listopada 2019. nagrađeno je Europskom oznakom kvalitete koju dodjeljuje Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela: Ana Claramunt, Irene Sanchis Camprecios i Juan Miguel Piqueras López (Španjolska), Eleni Kokkinou i Mary Papachristou (Grčka), Bilge Varel (Turska), Lina Lienienė (Litva) i Iva Naranđa (Hrvatska).

Integracija projekta u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Informatika i povezanost s međupredmetnim temama

Projekt je integriran u godišnji izvedbeni kurikulum izborne nastave informatike za osmi razred. Odgojno-obrazovni ishodi koji su se realizirali radom na ovom projektu obuhvaćaju predmetne ishode Informatike i očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Ishodi predmeta Informatika koji su se realizirali radom na ovom projektu su: C.8.1 pronalazi, opisuje te uspoređuje različite servise za objavljivanje mrežnoga sadržaja, opisuje postupak objavljivanja mrežnoga sadržaja; C.8.2 samostalno pronalazi informacije i programe, odabire prikladne izvore informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli digitalne sadržaje; C.8.3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti i D.8.1 učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja.

Očekivanja međupredmetnih tema (MPT) na čijoj realizaciji se radilo tijekom ovog projekta su: MPT Održivi razvoj (A.3.4 Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu; B.3.2 Sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i šire; C.3.1 Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit), MPT Građanski odgoj i obrazovanje (C.3.3 Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici), MPT Osobni i socijalni razvoj (B.3.2 Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima; B.3.4 Suradnički uči i radi u timu; C.3.2 Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu; C.3.3 Aktivno sudjeluje i pridonosi školi i lokalnoj zajednici; C.3.4 Razvija nacionalni i kulturni identitet), MPT Učiti kako učiti (A.3.1 Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema; A.3.2 Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja; A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema; C.3.2 Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju; C.3.3 Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju; D.3.2 Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć) i MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (A.3.1 Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju; A.3.2 Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima; A.3.3 Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju vlastitoga sigurnog digitalnog okružja; A.3.4 Učenik analizira utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš; B.3.1 Učenik samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnom digitalnom okružju; B.3.2 Učenik samostalno surađuje s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju; B.3.3 Učenik poštuje međukulturne različitosti; C.3.2 Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz učiteljevu pomoć složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju; C.3.3 Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama; D.3.1 Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje ideja i razvijanje planova te primjenjuje različite načine poticanja kreativnosti; D.3.3 Učenik stvara nove uratke i ideje složenije strukture).

Pregled projektnih aktivnosti

Uvodne aktivnosti obuhvaćale su predstavljanje škola, uređivanje učeničkih profila na TwinSpaceu, izradu avatara u alatu Avatar Maker i oblaka riječi u alatu Word Art, te sudjelovanje u TwinSpace forumu. Ponovili smo osnovna pravila o sigurnom korištenju interneta i net-bontona. Oblaci riječi dostupni su u prezentaciji koju smo napravili zajedno s partnerima. Sljedeća aktivnost bila je izrada loga projekta i sudjelovanje u odabiru konačnog loga projekta između učeničkih radova svih partnerskih škola. Učenici su upoznati s pojmom loga i osnovnim obilježjima koja bi trebao zadovoljavati logo, te su izradili svoje prijedloge za logo projekta. Izbor se održao prema pravilima koja su škole usuglasile na TwinSpace forumu. Svaka škola mogla je odabrati pet učeničkih loga s kojima je sudjelovala u izboru konačnog loga projekta. Za konačan logo projekta odabran je logo koji je izradila učenica iz Grčke (škola Aristotelio College Thessaloniki). Nadalje, učenici su istražili temu zeleni IT i napravili PowerPoint prezentacije. U prosincu su učenici napravili čestitke s ekološkim porukama za što su koristili Pixabay i program Bojanje 3D. Brojne čestitke izradili su i naši projektni partneri, a sve su objavljene na zajedničkom Padletu.

Organizacijski najzahtjevnija aktivnost bio je rad učenika u međunarodnim timovima. Škole su dogovorile timove učenika i osmislile zadatke te slijed aktivnosti. Međunarodni timovi učenika izradili su edukativne online igre u alatima LearningApps i Quizlet te napisali priču nazvanu Green IT for planet Earth. Tim 1 činili su učenici iz grčke škole Aristotelio College Thessaloniki i naše II. osnovne škole Čakovec, a učenici su surađujući izradili križaljku u alatu LearningApps. Tim 2 također je imao zadatak izraditi križaljku u alatu LearningApps, a činili su ga učenici iz tri škole, grčke škole Aristotelio College Thessaloniki, turske škole 100. Yıl Atatürk Ortaokulu Köşk, Aydın i naše II. osnovne škole Čakovec. Zadatak za tim 3 osmislila je škola Telšių „Germanto“ progimnazija iz Litve, a u njemu su sudjelovali i učenici II. osnovne škole Čakovec te izradili zadatak grupiranja u alatu LearningApps. Tim 4 surađivao je na izradi Quizlet setova, a činili su ga učenici iz triju škola, španjolske škole IES Francesc Tarrega, Vila-real, turske škole 100. Yıl Atatürk Ortaokulu Köşk, Aydın i naše II. osnovne škole Čakovec. Tim 5 surađivao je na izradi zajedničke priče nazvane Green IT for planet Earth, a činili su ga učenici iz četiri škole, grčke škole Aristotelio College Thessaloniki, turske škole 100. Yıl Atatürk Ortaokulu Köşk, Aydın, španjolske škole Colegio Pio XII. Valencia i naše II. osnovne škole Čakovec. Učenici su pisali priču radeći na dijeljenom dokumentu, a za naslov priče glasovali su putem TwinSpace ankete.

Sve LearningApps igre nastale tijekom ovog projekta, bilo kao rezultat rada naših međunarodnih timova ili pojedinih škola, povezali smo u kolekciju s pomoću modula AppMatrix.

Tijekom siječnja i veljače 2019. škole su surađivale na pripremi i provedbi online ankete putem TwinSpace foruma i Google obrazaca. U pripremi pitanja sudjelovale su učiteljice sa svojim učenicima iz sedam škola: Eleni Kokkinou, Aristotelio College Thessaloniki, Grčka; Bilge Varel, Aydın 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Köşk, Turska; Ineta Lielkalne, Krišjāņa Valdemāra Ainažu pamatskola, Salacgrīvas novads, Latvija; Juan Miguel Piqueras López, Colegio Pío XII, Valencia, Španjolska; Lina Lienienė, Telšių „Germanto“ progimnazija, Telšiai, Litva; Irene Sanchis Camprecios, IES Francesc Tàrrega, Vila-real, Španjolska i Iva Naranđa, II. osnovna škola Čakovec, Hrvatska. Ovom anketom željeli smo saznati koliko učitelji i stručni suradnici naših škola znaju o ovoj temi i mogućnostima implementacije zelenog IT-a u našim školama. Rezultati su pokazali čega su sve učitelji i stručni suradnici svjesni i što se može poboljšati. Komentari kolega bili su pozitivni, shvatili su što mogu poboljšati u svakodnevnom životu i širinu problema.

Učenici su aktivno sudjelovali u TwinSpaceu, a povodom Dana sigurnijeg interneta bavili smo se temom Sprečavanje e-nasilja i govora mržnje te razmijenili iskustva o provedenim aktivnostima s projektnim partnerima.

Sljedeća aktivnosti bila je izrada liste procjene Zeleni IT u školi. Učenici su pripremili listu procjene kako bi odredili u kojoj mjeri se u našim školama primjenjuje zeleni IT te predložili poboljšanja. Jednaku listu procjene ispunjavali su učenici u više partnerskih škola, a rezultate smo usporedili. Rezultati se mogu promatrati s dvije strane. Prvo, učitelji su dobili povratne informacije o tome kako su njihovi učenici razumjeli temu. Drugo, ova lista procjene pruža nam informacije o tome kako naši učenici vide rad u našoj školi.

Transformation_To_Green_IT

Prilikom proslave Dana eTwinninga u svibnju 2019. godine uređen je pano u informatičkoj učionici. Naš poster podijelili smo unutar eTwinning grupe Spring Campaign 2019 te se tako pridružili međunarodnoj proslavi Dana eTwinninga. Učenici su pogledali video koji su objavili partneri iz grčke škole Aristotelio College Thessaloniki, a koji prikazuje prezentaciju projekta Transformation To Green IT održanu 17. travnja 2019. na konferenciji u Grčkoj (11th Student Conference on Computer Science Transformation_To_Green_IT (1)in Thessaloniki, Greece).

Sljedeća aktivnost bila je izrada časopisa u alatu Madmagz s kojim su nas upoznale učiteljice iz španjolske škole IES Francesc Tarrega. Učenici su tijekom izrade digitalnog časopisa Green IT imali priliku iskusiti kako se podjelom zadatka na manje dijelove, timskim radom i suradnjom te dobrim organiziranjem aktivnosti u kratkom vremenu Transformation_To_Green_IT (2)može napraviti složeni uradak.

Završna prezentacija projekta pod nazivom We Want Green IT još je jedan primjer izvrsne suradnje projektnih partnera, a napravljena je kao dijeljeni dokument (Google Slides) u kojem je svaka škola uredila svoj dio.

Evaluacija

Evaluacija je provedena putem zasebnih online upitnika za učenike i za učitelje na čijoj pripremi su surađivali učitelji iz više škola. Evaluacijski upitnik ispunilo je 122 učenika iz šest škola. Iz odgovora je vidljivo da je za 84,4 % učenika tema bila zanimljiva, 80,3 % učenika smatra da je radom na ovom projektu steklo znanja i vještine koje će moći primijeniti u životu, a 78,7 % učenika odgovorilo je da ih je ovaj projekt učinio senzibilnijim prema prirodi. Evaluacijski upitnik za učitelje ispunilo je devet učitelja iz šest škola, a svi su odgovorili da je projekt bio dobro planiran, da su upoznali nove internetske alate, da su partneri razmatrali njihove ideje i da smatraju da su podigli svijest drugih učitelja o zelenom IT-u. 66,7 % učitelja smatra da su očekivani rezultati u potpunosti ostvareni, dok 33,3 % učitelja smatra da su očekivani rezultati djelomično ostvareni. Kao poteškoću u provođenju projekta dvoje učitelja navelo je nedostatak vremena za provođenje svih aktivnosti, a jedan učitelj nedovoljno znanje engleskog jezika. Rezultati su dostupni na TwinSpaceu.

Diseminacija

Diseminacijske aktivnosti provođene su tijekom cijelog projekta, počevši s člankom na naslovnici školskih mrežnih stranica te upoznavanjem učitelja i stručnih suradnika s projektom prilikom pripremanja školskog kurikuluma te provođenja ankete. Povodom završetka projekta objavljeni su članci na naslovnici školskih mrežnih stranica, CARNetovom Portalu za škole i lokalnom portalu naše županije emedjimurje.

Kako bi rezultati našeg rada bili vidljivi i na hrvatskom jeziku, na mrežnoj stranici II. osnovne škole Čakovec na stranici projekta redovito se izvještavalo o napretku projekta. Pred kraj nastavne godine uređen je pano u informatičkoj učionici na kojem su prikazani neki rezultati projekta.

eTwinning Live Event održan od 10. do 28. lipnja 2019. bila je aktivnost kojom je projekt učinjen vidljivijim unutar eTwinning zajednice. Tijekom ovog događanja s eTwinnerima smo podijelili našu zajedničku završnu prezentaciju projekta s pregledom glavnih aktivnosti.

Učiteljica Bilge Varel iz Turske na eTwinning seminaru “eTwinning Azerbaijan-Turkey Bilateral Contact Seminar, Digital Education” održanom u Bakuu početkom svibnja 2019. predstavila je projekt Transformation To Green IT kao primjer dobre prakse.

Partnerske škole iz raznih država također su radile na diseminaciji projekta putem školskih mrežnih stranica, nacionalnih obrazovnih portala, društvenih mreža, članaka u novinama i prezentacija projektnih aktivnosti u svojim školama. Tijekom ljeta 2019. objavljen je članak o ovom projektu u Visibility of eTwinning Projects Group Newsletter 9.

Zaključak

Sudjelovanje učenika u eTwinning projektu Transformation To Green IT doprinijelo je realizaciji odgojno-obrazovnih ishoda predmeta Informatika i očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Najvažniji rezultati eTwinning projekta Transformation To Green IT su povećavanje interesa učenika za zeleni IT i ekološku problematiku općenito, podizanje svijesti učenika o zelenom IT-u kao globalnom izazovu i podizanje svijesti o važnosti suradnje između država. Još jedan pozitivan učinak ovog projekta je usvajanje odgovornog ponašanja i energetski učinkovitih praksi pri korištenju informacijske tehnologije među djelatnicima škole, učenicima, njihovim roditeljima i lokalnom zajednicom. Rad na ovom projektu omogućio je svim sudionicima razvoj ključnih kompetencija, razvijanje vještina timskog rada, jačanje ekološke svijesti i svijesti o kulturnoj raznolikosti.

Više o projektu na mrežnim stranicama škole i TwinSpaceu.

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , ,

eTwinning projekt Electronic Waste Around Us

iva_naranđa

Iva Naranđa

Uvod

Međunarodni eTwinning projekt Electronic Waste Around Us skreće pozornost na sveobuhvatan pogled na društvene, ekološke i ekonomske aspekte elektroničkog otpada. Koautorice projekta su učiteljice informatike Iva Naranđa i Georgia Lascaris, a projekt je trajao cijelu školsku godinu 2018./2019. Iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec u projektu su sudjelovali učenici 8. a razreda u sklopu izborne nastave informatike, a u nekim aktivnostima i polaznici izvannastavne aktivnosti Ekološka skupina koju je vodila učiteljica Emina Rus. Učenici su razmotrili mogućnosti smanjenja, ponovnog korištenja i recikliranja elektroničkog otpada, primjenjivali informacijske i komunikacijske tehnologije na pozitivan, siguran i kreativan način te razvijali vještine timskog rada.

Pregled aktivnosti

Predstavljanje i upoznavanje partnera provedeno je na način da su učenici kreirali avatare s pomoću alata AvatarMaker i uredili svoje profile na TwinSpaceu, a učiteljice su na Padlet postavile materijale za predstavljanje škola. Lokacije škola dodali smo na Google kartu. Za učenike je pripremljena još jedna uvodna aktivnost, dvije LearningApps igre kojima su na zabavan način provjerili poznaju li zastave i glavne gradove država sudionica projekta.

Povodom Međunarodnog dana elektroničkog otpada (International E-Waste Day) organizirali smo i proveli zajedničke aktivnosti: inicijalni online upitnik, edukativne igre napravljene u alatu LearningApps, slikovni rječnik s pojmovima vezanima uz elektronički otpad. Aktivnosti za učenike zajedno su osmislile koautorice projekta, a provodile su ih sve partnerske škole. Pripremljen je prigodni plakat koji je povezao projekt Electronic Waste Around Us i Međunarodni dan elektroničkog otpada, a koji su učiteljice postavile na panoe u svojim učionicama i objavile na školskim mrežnim stranicama. Međunarodni dan elektroničkog otpada organiziran je po prvi puta 13. listopada 2018. godine kako bi promicao ispravno odlaganje električne i elektroničke opreme širom svijeta.

Naše daljnje aktivnosti vezali smo uz Europski tjedan za smanjenje otpada (The European Week for Waste Reduction, EWWR) koji se obilježavao od 17. do 25. studenoga 2018. Polaznici izborne nastave informatike pridružili su se aktivnostima školskih ekoloških grupa i potaknuli prikupljanje elektroničkog otpada u školi. Na nastavi informatike učenici su izradili postere u alatu Canva: Što je e-otpad, Savjeti za smanjenje e-otpada (na hrvatskom jeziku) i Savjeti za smanjenje e-otpada (na engleskom jeziku). Učenici iz Grčke preveli su naš poster na grčki jezik. Postere smo dodali na pano u eko-kutku, a odigrali smo i online igru koju su pripremili učenici iz Grčke.

Ekološke grupe naše škole organiziraju razvrstavanje otpada u školi. Mali ekolozi sami su pripremili kutije za odvojeno prikupljanje papira, plastike, plastičnih čepova, organskog otpada i baterija. Ekološka grupa uredila je pano kod ulaza u školu i organizirala akciju prikupljanja starog papira. Povodom Europskog tjedna za smanjenje otpada članovi Ekološke grupe pripremili su kutiju za prikupljanje elektroničkog otpada koju smo dodali u naš eko-kutak. Tako su se u našoj školi uz već postojeće oblike prikupljanja otpada aktivnosti proširile i na prikupljanje elektroničkog otpada. Organizirano je eTwinning događanje pod nazivom EWWR – Let’s reduce e-waste! tijekom kojeg su škole razmijenile ideje o provođenju aktivnosti usmjerenih na smanjenje otpada, te naš projekt učinile vidljivijim eTwinning zajednici.

padlet_ewwr

Aktivnost za prosinac bila je izrada novogodišnjih čestitki iz elektroničkog otpada. Učenici su najprije pripremili dijelove od neispravnih tipkovnica i DVD playera te tako upoznali i njihovu unutrašnjost, a zatim su od tih dijelova izradili čestitke i pokazali svoju kreativnost.

Od siječnja su učenici počeli raditi u međunarodnim timovima koji su imali zadatak izraditi Scratch projekte, infografike u alatu Canva ili priče u alatu Storybird. Ovisno o interesima učenika, vremenu raspoloživom za ovu aktivnost i broju učenika koji će raditi u timovima, učiteljice su formirale međunarodne timove učenika za pojedine zadatke. Dogovoreno je ukupno osam timova, a naši učenici su odabrali rad na Scratch projektu (tim 1) i infografici (tim 2). Raspored aktivnosti i praćenje realizacije vodili smo na dijeljenom dokumentu u kojem je svaka škola unosila podatke o izvršavanju pojedinih koraka.

U timu 1 radili su učenici iz tri škole: 2nd Primary School of Nea Erythraia, Athens, Grčka, 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Aydın, Köşk, Turska i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, Hrvatska. Učenici su surađivali na izradi Scratch animirane priče o elektroničkom otpadu pri čemu su upoznali osnove životnog ciklusa razvoja softvera i primijenili stečeno znanje u izradi Scratch projekta. Učenici su napravili zajednički scenario i dogovorili koja škola će kreirati koje scene. Svaka škola kreirala je jednu ili nekoliko scena s pozadinom i likovima prema zajedničkom scenariju, napisala dijalog i izvršila kodiranje u Scratchu, provela testiranje te po potrebi ispravke. Kada je pojedina scena bila gotova, timu se javljalo da je projekt spreman za izradu sljedećeg Scratch remixa. Organizirali smo i online glasovanje za odabir naslova priče za što smo koristili TwinSpace anketu.

U timu 2 radili su učenici iz četiri škole: 2nd Primary School of Nea Erythraia, Athens, Grčka, 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Aydın, Köşk, Turska, Palatul Copiilor, Botosani, Rumunjska i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, Hrvatska. Učenici su surađivali na izradi infografike u alatu Canva kako bi na jednostavan način prikazali složene informacije o elektroničkom otpadu. Učenici iz svake škole dodali su kratke tekstove i slike kako bi objasnili što je elektronički otpad, značaj recikliranja elektroničkog otpada te predstavili razlike između linearne i cirkularne ekonomije.

Canva team 1 E-waste

Povodom Dana sigurnijeg interneta organizirali smo tri zajedničke aktivnosti. Učenici su najprije pogledali prezentaciju o razumijevanju pristanka u digitalnom svijetu, te nakon toga ispunili online upitnik koji su pripremili partneri iz španjolske škole IES Escultor Juan de Villanueva, Pola de Siero. Druga aktivnost obuhvaćala je snimanje audio poruke povodom Dana sigurnijeg interneta na materinjem i engleskom jeziku.

Sve naše poruke povezali smo u cjelinu za emitiranje na Europskom školskom radiju u Grčkoj (European School Radio). U ovoj aktivnosti sudjelovale su tri škole iz Grčke (2nd Primary School of Nea Erythraia, Athens; 8o Dimotiko Kifissias, Kifissia i 8th New filadelfeia Primary school, Nea Filadelfeia), škola 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Aydın, Köşk iz Turske i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec iz Hrvatske.

SID_2019_E-waste_cro_800Treća aktivnost bila je izrada postera kojim smo povezali teme sigurnost na internetu i elektronički otpad tako što su učenici napravili poster na engleskom jeziku u alatu Canva sa savjetima što sve trebamo obrisati s naših uređaja prije nego što ih doniramo ili predamo kao elektronički otpad. Poster smo podijelili s partnerima, a oni su ga preveli na svoje materinje jezike.

Povodom proslave Dana eTwinninga učenici osmog razreda sudjelovali su u aktivnostima organiziranima unutar eTwinning grupe Spring Campaign 2019 s godišnjom temom demokratskog sudjelovanja. Učenici su putovali kroz virtualnu eTwinning galaksiju i njezinih pet planeta. Na planetu ljudskih prava učenici su raspravljali o riječima koje povezuju s ljudskim pravima, demokracijom i demokratskim sudjelovanjem. Naše odgovore dodali smo na AnswerGarden u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Na planetu prava i donošenje odluka učenici su raspravljali o tri pravila koja bi željeli vidjeti u idealnoj eTwinning galaksiji: tri stvari koje svatko smije učiniti, tri stvari koje je zabranjeno raditi i tri stvari koje svatko mora učiniti. Dodali smo naša pravila i glasovali u anketi u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Na planetu okoliša učenici su upoznali osnove 17 ciljeva održivog razvoja. Kao prioritet za eTwinning galaksiju učenici su izabrali cilj ravnopravnost spolova i glasovali u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Kreirali su poster u alatu Canva s temom ravnopravnost spolova. Na planetu medija učenici su upoznati s temom lažnih vijesti i kako biti kritički čitatelj te su izradili poster u alatu Canva “Kako uočiti lažne vijesti”. Na planetu povijesti učenici su raspravljali i odabrali tri pridjeva svoje idealne eTwinning galaksije i zajedno izradili poster, također u alatu Canva. Učeničke postere podijelili smo na TwinBoardu u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Nakon završetka kampanje objavljen je pregled aktivnosti i istaknuti su najbolji radovi. Među istaknutim radovima nalaze se dva postera koja su napravili naši učenici: eTwinning Galaxy (eTwinning galaksija) i How to spot fake news (Kako uočiti lažne vijesti).

Nadalje, učenici su razmotrili problem elektroničkog otpada s društvenog, ekološkog i ekonomskog aspekta, istražili gdje se u Hrvatskoj nalaze sabirni centri za prikupljanje EE otpada te napravili postere.

U svibnju je održana akcija prikupljanja elektroničkog otpada u školi, a u lipnju predavanje o električnom i elektroničkom otpadu za učenike sedmih i osmih razreda koje su održali stručnjaci iz sabirnog centra za sakupljanje EE otpada Duma Elektronika. Učenici su imali priliku iz prve ruke saznati više o problemu EE otpada i mogućnostima recikliranja. Naši gosti preuzeli su elektronički otpad koji smo prikupili tijekom akcije. Nekoliko dana nakon ovog predavanja, u našu školu stigle su brošure o EE otpadu iz Duma Elektronike, SpectraMedia koje smo pred sam kraj nastavne godine podijelili učenicima. Brošure su naši učenici zadržali kao podsjetnik na ovaj projekt te u njima mogu pronaći korisne informacije koje mogu podijeliti sa svojim obiteljima.

Pred kraj projekta pripremili smo završnu prezentaciju projekta. U izradi su sudjelovale dvije učiteljice iz Turske (Bilge Varel i Elif Şimşek), četiri učiteljice iz Grčke (Irene Papadopetraki, Stavroula Skiada, Maria Tzouma i Georgia Lascaris), Cristina Mato iz Španjolske, Cecilia Vicoveanu iz Rumunjske i Iva Naranđa iz Hrvatske.

Evaluacija projekta provedena je među učenicima i učiteljicama putem dva zasebna online upitnika, a rezultati su dostupni na TwinSpaceu.

e-waste_pribislavec

Povodom Dana škole uređen je pano na kojem su istaknute najvažnije projektne aktivnosti. Etwinning Live Event održan od 10. do 28. lipnja 2019. bio je diseminacijska aktivnost kojom je projekt učinjen vidljivijim unutar eTwinning zajednice.

Među brojnim diseminacijskim aktivnostima ističemo predstavljanje projekta na godišnjoj IKT konferenciji u Grčkoj koje je održala učiteljica Irene Papadopetraki, te predstavljanje našeg projekta u sekciji “najbolje prakse” na eTwinning bilateralnom kontakt seminaru Azerbajdžan – Turska u Bakuu, u svibnju 2019. koje je održala učiteljica Bilge Varel. Nadalje, u projektu je sudjelovalo nekoliko škola iz Grčke koje su se priključile inicijativi Bravo Schools koja ima za cilj istaknuti najcjelovitije obrazovne pristupe o pitanjima društvene odgovornosti vezanih uz 17 globalnih ciljeva UN-a za održivi razvoj. Učiteljica Stavroula Skiada koja je predstavila metodologiju i aktivnosti našeg projekta, dobila je nagradu za najbolju dobru praksu.

Povodom završetka projekta objavljeni su članci na Portalu za škole, portalu emedjimurje i školskim mrežnim stranicama. Rezultati projekta predstavljeni su na Učiteljskom vijeću OŠ Vladimira Nazora Pribislavec održanom početkom srpnja 2019. Diseminacija projekta nastavljena je tijekom ljeta 2019. kada je u Visibility of eTwinning Projects Group Newsletter 9 objavljen članak Teaching E-waste management based on the 17 Sustainable Development Goals, te u listu Pribislav koji izdaje Općina Pribislavec.

Integracija projekta u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Informatika i povezanost s međupredmetnim temama

Projekt je integriran u godišnji izvedbeni kurikulum izborne nastave informatike za osmi razred. Odgojno-obrazovni ishodi koji su se realizirali radom na ovom projektu obuhvaćaju predmetne ishode Informatike i očekivanja pet međupredmetnih tema (Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije). Ishodi predmeta Informatika koji su se realizirali radom na ovom projektu su: C.8.1 pronalazi, opisuje te uspoređuje različite servise za objavljivanje mrežnoga sadržaja, opisuje postupak objavljivanja mrežnoga sadržaja; C.8.2 samostalno pronalazi informacije i programe, odabire prikladne izvore informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli digitalne sadržaje; C.8.3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti i D.8.1 učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja.

Očekivanja međupredmetnih tema (MPT) na čijoj realizaciji se radilo tijekom ovog projekta su: MPT Održivi razvoj (A.3.3 Razmatra uzroke ugroženosti prirode; A.3.4 Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu; B.3.2 Sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i šire), MPT Građanski odgoj i obrazovanje (A.3.3 Promiče ljudska prava; A.3.5 Promiče ravnopravnost spolova; C.3.3 Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici), MPT Osobni i socijalni razvoj (B.3.2 Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima; B.3.4 Suradnički uči i radi u timu; C.3.2 Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu; C.3.3 Aktivno sudjeluje i pridonosi školi i lokalnoj zajednici; C.3.4 Razvija nacionalni i kulturni identitet), MPT Učiti kako učiti (A.3.1 Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema; A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema; C.3.2 Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju; D.3.2 Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć) i MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (A.3.1 Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju; A.3.2 Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima; A.3.3 Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju vlastitoga sigurnog digitalnog okružja; A.3.4 Učenik analizira utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš; B.3.1 Učenik samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnom digitalnom okružju; B.3.2 Učenik samostalno surađuje s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju; B.3.3 Učenik poštuje međukulturne različitosti; C.3.2 Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz učiteljevu pomoć složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju; C.3.3 Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama; D.3.1 Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje ideja i razvijanje planova te primjenjuje različite načine poticanja kreativnosti; D.3.3 Učenik stvara nove uratke i ideje složenije strukture).

Zaključak

Projekt je pozitivno utjecao na sve sudionike. Učenicima je pružio mogućnost razvijanja vještina timskog rada u međunarodnom okruženju, uključivanje u rješavanje stvarnih problema i upoznavanje s problemom elektroničkog otpada temeljeno na globalnim ciljevima održivog razvoja. Učiteljice su se profesionalno razvijale razmjenjujući ideje, a diseminacijom projekta nastojale su zainteresirati druge djelatnike škola ne samo za problem elektroničkog otpada već i za aktivno uključivanje u eTwinning zajednicu. Kvalitetu projekta potvrđuje i devet Europskih oznaka kvalitete koje je dodijelila Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela. Europskom oznakom kvalitete nagrađene su: Georgia Lascaris, Irene Papadopetraki, Maria Tzouma, Stavroula Skiada i Sofia Gerouki (Grčka), Cecilia Vicoveanu (Rumunjska), Bilge Varel i Elif Şimşek (Turska) i Iva Naranđa (Hrvatska).

Više o projektu može se pogledati na školskim mrežnim stranicama i na TwinSpaceu.

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , ,

Erasmus+ projekt CodeInnova

ivana_ruzic

Ivana Ružić

I. osnovna škola Čakovec partner je u novom, jedanaestom po re73413131_2652316444804454_3288579686006784000_ndu, Erasmus+ projektu CodeInnova: Teaching programming in Primary school: curriculum, didactic methods, texbooks, online suport. Osnovni cilj ovog dvogodišnjeg projekta jest kreirati koherentni sustav poučavanja programiranja u osnovnoj školi zajedno sa svim resursima potrebnim za poučavanje koji će biti primjenjivi u svim sustavima obrazovanja zemalja partnera: Poljske, Finske, Portugala i Hrvatske.

Specifični ciljevi su:

  • kreirati koherentni osnovni kurikulum za poučavanje programiranja u osnovnoj školi
  • dizajnirati i testirati 50 modela planova poučavanja za poučavanje programiranja u osnovnoj školi
  • dizajnirati, testirati i učiniti dostupnim dva udžbenika za poučavanje programiranja u osnovnoj školi
  • dizajnirati, testirati i učiniti dostupnom platformu koja podržava poučavanje programiranja u osnovnoj školi

Ključni partneri u projektu su:

74396065_2652316454804453_2070480201552232448_nZamojskie Towarzystwo Oswiatowe, Poljska – glavni koordinator. Njihova osnovna odgovornost je izrada koncepta i implementacija testiranja kurikuluma, udžbenika, modela poučavanja i internetske platforme s preporukama za dalju disemenaciju projekta.

Agrupamento de Escolas de Fornos de Algodres, Portugal – vodit će disemenaciju projektnih rezultata unutar Europske unije.

Školska knjiga d.d. – izradit će dva udžbenika za programiranje. Jedan za učenike od 1. do 3. razreda i jedan za učenike od 4. do 8. razreda osnovne škole. Osim toga, izradit će i platformu za podršku poučavanja programiranja, uključujući didaktički materijal na četiri jezika zemalja partnera i službenog jezika projekta, engleskog jezika.

Jyvaskylan Yliopisto, Finska – učiteljski fakultet. Njihova osnovna odgovornost bit će izrada kurikuluma za poučavanje programiranja u osnovnoj školi.

I. osnovna škola Čakovec – osnovna odgovornost i zadaća bit će izrada i testiranje 50 modela poučavanja koji će odgovarati kurikulumu za poučavanje programiranja u osnovnoj školi.

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , , , , ,