Europski tjedan programiranja 2016.

– naoružajte se programerskim vještinama za digitalni svijet (#codeEU)!

ivana_ruzic

Ivana Ružić

Za otprilike mjesec dana po četvrti puta će se održati Europski tjedan programiranja! Milijuni djece, mladih, odraslih, roditelja, nastavnika, poduzetnika i kreatora politika od 15. do 23. listopada ponovno će se okupiti na događanjima, u učionicama i u knjižnicama diljem Europe i šire kako bi naučili stvarati programiranjem.

tumblr_inline_nyf1j77ZSK1ttjavp_500-2Europski tjedan programiranja lokalni je pokret, a vode ga volonteri koji promiču programiranje u svojim zemljama kao ambasadori tjedna programiranja. Prošle je godine više od pola milijuna ljudi sudjelovalo na gotovo 8000 događanja povezanih s programiranjem u 46 zemalja u Europi i šire. Ove se godine tjedan programiranja udružio s javnim knjižnicama 2020., mrežom od 65 000 lokalnih knjižnica u EU-u. Cilj im je organizirati „kutke za programiranje” ili radionice programiranja u lokalnim knjižnicama diljem Europe.

Kao i 2015. škole mogu organizirati događanja povezana s programiranjem u okviru izazova CodeWeek4All u koji se želi uključiti što više učenika i studenata. Školama koje postignu najmanje 50-postotnu stopu sudjelovanja dodijelit će se Potvrda o izvrsnosti u programerskoj pismenosti. Prošle je godine u izazovu sudjelovalo 600 škola, a potvrdu o izvrsnosti dobilo je više od 200 škola.

Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger izjavio je: Moramo ubrzati nadograđivanje digitalnih vještina, uključujući programiranje. Ako želite biti uspješni na svojem radnom mjestu, u poslovanju i u sektoru proizvodnje, morate raspolagati digitalnim vještinama. U okviru Europskog tjedna programiranja nudi se mogućnost stjecanja digitalnih vještina koje su ključne na tržištu rada.

Potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip izjavio je: U 21. stoljeću digitalne vještine ključne su za svakog pojedinca. Programiranje je zabavan i privlačan način stjecanja informatičkih vještina u suradničkom okruženju. Ove godine moramo osigurati da mogućnost sudjelovanja u tjednu programiranja imaju svi građani Europe, stoga pozdravljam suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima, javnim knjižnicama i udruženjima za mlade.

Alessandro Bogliolo, koordinator ambasadora tjedna programiranja izjavio je: Programiranjem se intuicija pretvara u rješenje, a ideja u inovaciju. Računalnim načinom razmišljanja oslobađa se stvaralački potencijal. Ovdje nije riječ o tehnologiji, već o osobnom osnaživanju. Ne propustite priliku naučiti nešto o programiranju tijekom Europskog tjedna programiranja 2016. i podijelite oduševljenje sa svojom obitelji, učenicima i studentima, prijateljima te milijunima ljudi diljem svijeta.

Europski tjedan programiranja – pridružite se i programirajte na svoj način!

Svatko može stvarati programiranjem. Pozivamo škole, djecu, programere, mlade osobe, roditelje, nastavnike i poduzetnike da pogledaju naše priručnike i počnu planirati događanja u okviru tjedna programiranja. Ne zaboravite upisati svoje događaje u raspored tjedna programiranja http://codeweek.eu!

  • Djeca/mladi/odrasle osobe mogu sudjelovati u događanjima povezanima s programiranjem i organizirati vlastita događanja da pokažu drugima kako se stvara programiranjem.
  • Programeri mogu organizirati radionice u lokalnim školama, hacklabovima ili društvenim centrima.
  • Nastavnici mogu održati sate programiranja, dijeliti nastavne planove, organizirati radionice za kolege, pozvati edukatore i roditelje koji znaju programirati da podijele svoja iskustva i sudjeluju u izazovu CodeWeek4All.
  • Roditelji mogu potaknuti svoju djecu da sudjeluju u radionicama programiranja.
  • Poduzetnici i neprofitne organizacije mogu biti domaćini radionica programiranja, dati svoje osoblje na raspolaganje kao trenere za međusobno osposobljavanje, organizirati zabavne izazove programiranja za učenike i sponzorirati događanja povezana s programiranjem.
  • Svi sudionici u aktivnosti programiranja mogu s nama podijeliti svoje iskustvo i na taj način inspirirati druge!

Zašto treba naučiti programirati?

Danas živimo u svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje. Način na koji radimo, komuniciramo, kupujemo i razmišljamo drastično se promijenio. Kako bismo se nosili s tim brzim promjenama i shvatili svijet oko sebe, moramo ne samo razvijati svoje razumijevanje načina funkcioniranja tehnologije, nego i razvijati vještine i sposobnosti koje će nam pomoći da se prilagodimo životu u novom vremenu. 

Učenje programiranja pomaže nam u shvaćanju kako stvari funkcioniraju, istraživanju ideja i kreiranju za rad i zabavu. Štoviše, pomaže nam u oslobađanju kreativnosti i suradnji s divnim ljudima iz bliskog okruženja, ali i iz cijeloga svijeta.  Vrlo je važno približiti programiranje svima, stoga je cilj Europskog tjedna programiranja podjednako uključiti djevojke i žene te dječake i muškarce. Oko 50 % sudionika događanja u okviru tjedna programiranja 2015. bile su djevojke!

Programiranje je vaš korak naprijed u stjecanju digitalnih vještina za posao i život

U našem gospodarstvu i društvu potrebno je posjedovati barem osnovne digitalne vještine. Bez obzira na to kako živite ili kakvim se poslom bavite, digitalne vještine i programiranje jesu ili će postati dio vašeg života. Osim toga, stručnjaci u području IKT-a ključni su stup moderne radne snage u svim sektorima europskoga gospodarstva. Potražnja godišnje raste za 3 %, a broj diplomiranih informatičara ne drži korak s potražnjom. Posljedica toga su mnoga prazna radna mjesta za stručnjake u području IKT-a koja se ne mogu popuniti unatoč visokoj stopi nezaposlenosti u Europi. Ako taj problem ne riješimo na odgovarajući način na europskoj i nacionalnoj razini, suočit ćemo se s nedostatkom od čak 800 000 stručnjaka u području IKT-a do 2020.

Osnovne informacije o Europskom tjednu programiranja

Europski tjedan programiranja pokrenuli su 2013. mladi savjetnici za Digitalnu agendu Europske komisije, a inicijativa i dalje raste. Komisija podržava Europski tjedan programiranja kao dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Komisija će se digitalnim vještinama baviti i u okviru inicijative za unaprjeđenje vještina predviđene za lipanj 2016.

Ta je inicijativa privukla potporu programerskih i obrazovnih pokreta kao što su CoderDojo i Rails Girls. U okviru Velike koalicije za digitalna radna mjesta Microsoft, SAP, Liberty Global i Facebook u suradnji s Europskom školskom mrežom pokrenuli su Europsku inicijativu za programiranje, a mnogi drugi partneri Velike koalicije organiziraju događanja tijekom Europskog tjedna programiranja.

Nadahnut Europskim tjednom programiranja, Afrički tjedan programiranja održava se već drugi put, nakon uspješnog prvog izdanja 2015. kada je gotovo 80 000 djece i mladih učilo programirati diljem kontinenta.  Pod vodstvom partnerstva s više dionika, Afrički tjedan programiranja održat će se u 10 afričkih zemalja, a predviđeno je na tisuće događanja povezanih s programiranjem za djecu i odrasle.

Korisne poveznice

Objavljeno u Programiranje | Označeno sa , ,

Ljetni Pogled

Broj 83, kolovoz 2016.
ISSN 1848-2171

Ili dobrodošli u novu školsku godinu Smiješak

Nakon pet godina ponovno objavljujemo kolovoški broj Pogleda kroz prozor jer se tijekom ljeta prikupilo puno članaka, a mi želimo kolegama pružiti mogućnost da javnost sazna o njihovim projektima i raznim školskim i obrazovnim aktivnostima.

Pogled_iconU ovu školsku godinu uvodi nas cijeli tim koprivničke gimnazije „Fran Galović“ koji je projektom Striving for Excellence omogućio stručna usavršavanja svojih nastavnika u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, prirodoslovlja i matematike. Više informacija o samom projektnu napisala nam je njegova voditeljica Marina Njerš. Više…

Pogled_iconSpomenuti nastavnici imali su stručna usavršavanja u raznim zemljama te su kao „suvenir“ sa sobom donijeli i informacije o njihovim obrazovnim sustavima. Zaista zanimljiv pregled koji nam pomaže postaviti i Hrvatski obrazovni sustav u odgovarajući kontekst i perspektivu. Pročitajmo zajedno.

Nakon dobrih informacija o stranim obrazovnim sustavima vraćamo se u domaće okruženje.

Pogled_iconNina Tadić piše nam o razrednim e-novinama, koje je iskoristila kako bi Renesansi dala mjesto koje zaslužuje kroz dodatno izvannastavno angažiranje učenika. Razredne novine u tradicionalnom smislu riječi, tj. u papirnatom obliku, nisu neka novost, ali posebnost novina koje su izradili učenici 2. a, 2. b i 2. d razreda Gimnazije „Fran Galović“ jest u spoju tradicionalnog, tipično novinarskog, i mogućnosti koje pruža nova tehnologija. Više…

Pogled_iconMit o učiteljskom odmaranju tijekom ljetnih praznika, zaista je samo mit. Potvrđuje to i članak Karoline Dvojković koja nam piše o Izazovima školskih praznika. Potaknuti mišlju što kvalitetnijeg vida edukativne zabave tijekom školskih praznika, a koji isključuje TV, i ostale „ekrane“ (iako ne nužno), otkrijte šah. Za igranje šaha potrebni su samo šahovska ploča (8×8, 64 polja), figure, poznavanje osnovnih pravila kretanja i odnosa pojedinih figura i dobra volja, sve ostalo se odvija spontano. Više…

Pogled_iconOd rujna 2015.g. Osnovna škola Zmijavci je uključena u dvogodišnji Erasmus+ projekt KA2 – strateška partnerstva pod nazivom Arts Count!. Cilj projekta je razvijanje komunikacije na stranom jeziku, matematičkih sposobnosti, ICT vještina, kreativnosti i poticanje suradnje među partnerima projekta te prihvaćanje različitosti kulture. Što su radili i kamo su putovali opisuje nam Alma Šuto. Više…

Pogled_iconDabar – međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja, dostupno je i u Hrvatskoj. Probno natjecanje organizira se na CARNetovom Loomenu od 26. do 30. rujna i bit će nam drago da nam se pridružite. Više…

Vjerujemo da će vam čitanje o ovim projektima dati puno dobrih ideja za novu školsku godinu te da uskoro čitamo i o vašim „obrazovnim dogodovštinama“ .

Sretna vam i uspješna nova školska godina

Lidija Kralj

Objavljeno u Riječ urednice | Označeno sa , , , ,

Striving for excellence

marina_njers

Marina Njerš

Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica prošle se godine natjecala za novac EU fondova projektom Striving for Excellence. Projekt je uspješno napisan te je Gimnazija dobila financijska sredstva za usavršavanje svojih nastavnika. Osam nastavnika išlo je na usavršavanja diljem Europe. Kako je projekt osmišljen za poboljšanje metoda poučavanja pomoću IK tehnologija i u STEM području većina nastavnika je iz prirodoslovno – matematičkog područja. Prva usavršavanja bila su u travnju i svibnju. Bojana Habek putovala je u Madrid, na usavršavanje IN-SERVICE TRAINING “Creativity in Teaching and Learning using ICT: “The Digital Classroom”, Martina Grgac bila je u Cardiffu na edukaciji Using Technology for Teaching English, Marina Njerš putovala je u Tallinn na konferenciju Tap-Swipe-Pinch in STEM, Jasmina Šandor pohađala je u Reykjaviku program Structured Study Visit Programme, a Marina Furkes u mjestu Joensuu u Finskoj bila na Get up with natural sciences! koji je uključivao i SciFest. Tijekom srpnja usavršavalo se troje nastavnika. Zvonimir Treščec je u Stockholmu bio na usavršavanju Sharing Landscapes, Maja Treščec Maček je također u Stockholmu pohađala usavršavanje Reading the City: Stockholm, a u Madrid na usavršavanje Let’s make our school more international: European Project Planning, Design, Management and Funding under Erasmus+ putovala je Irena Mlinarević. Osim što stječu nova znanja, nastavnici prezentiraju i rad naše škole.

Prvu diseminaciju nastavnici su odradili na državnom ekipnom natjecanju Mathema u Koprivnici kada su mentorima učenika prezentirali naučeno na svojim usavršavanjima, a zatim je diseminacija odrađena na Danu za znanost u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica. Članice projektnog tima prezentirale su naučeno o web alatima. Prezentacija o mobilnostima održana na Nastavničkom vijeću Gimnazije „Fran Galović“ Koprivnica može se vidjeti ovdje. Prezentacije će se održati i na županijskim vijećima, u zainteresiranim školama, te za profesore i učenike Gimnazije. Osim novih metoda rada koje su naučili (ICT područje), vrlo je vrijedno iskustvo i o obrazovnim sustavima država u kojima su bili. Upravo o tome možete čitati u ovom broju Pogleda kroz prozor.

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , , ,

Wales – obrazovni sustav

martina_grgac

Martina Grgac

Države Ujedinjenog Kraljevstva imaju neovisne obrazovne sustave, koji ipak imaju mnogo zajedničkog. U Walesu obvezno obrazovanje počinje nakon navršene djetetove pete godine, kada djeca kreću u školu, a većina ih prije toga pohađa i dječji vrtić koji subvencioniraju lokalni proračuni.

Cathays High School Cardiff 0U Walesu je 2008.g. uveden novi kurikulum „The Foundation Phase“ za djecu od 3 do 7 godina. Naglasak je u tom dijelu obrazovanja na učenju igrom, razumijevanju kako što radi te stjecanju praktičnih znanja i vještina (learning by doing). Svaki nastavnik radi s prosječnom skupinom od osmero djece. Prije uvođenja novoga kurikuluma prosječan broj učenika na jednog odgojitelja bio je 24.

Roditelji mogu birati žele li upisati dijete u školu u kojoj se nastava odvija na velškom jeziku, koji je uz engleski službeni jezik uCathays High School Cardiff 4 Walesu te su svi dokumenti i natpisi dvojezični. Otprilike četvrtina državnih škola nastavni proces provode na velškom, a u ostalim školama je velški obvezan kao strani jezik za učenike od 5 do 14 godina. U privatnim školama u Walesu ne postoji opcija provođenja nastave na velškom jeziku, osim u jednoj privatnoj školi u Londonu „London Welsh School“ koja nudi tu mogućnost.

Key Stage 1, Key Stage 2

Obrazovanje za djecu od 5 do 7 i od 7 do 11 godina uključuje 11 obveznih predmeta (engleski, matematika, znanost, velški, dizajn i tehnologija, informatika, povijest, geografija, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, tjelesna kultura).

Key Stage 3

Obrazovanje za djecu od 11 do 14 godina uključuje iste nastavne predmete uz dodatak jednog živog stranog jezika, najčešće francuskoga, njemačkoga ili španjolskoga.

Key Stage 4

U dobi od 14 do 16 godina učenici imaju 6 obveznih predmeta, i to engleski, matematika, znanost, velški, tjelesna kultura i vjerski odgoj, te još četiri predmeta po izboru. Izbor je šarolik, može se izabrati pohađati nastavu raznih predmeta iz ovih područja: umjetnost, humanističke znanosti, dizajn i tehnologija, moderni strani jezici te osobni, društveni, zdravstveni i građanski odgoj. Ako učenik želi pohađati nastavu predmeta koji njegova škola ne nudi, može je pohađati na nekoj višoj ili visokoj školi koja nudi tu mogućnost.

Cathays High School Cardiff 5

Sa 16 godina polažu ispit GCSE (General Certificate of Secondary Education). Obvezni predmeti koje polažu su engleski jezik, engleska književnost, velški jezik, znanost (single, double ili triple – biologija, kemija, fizika) i matematika, a mogu izabrati još četiri ispita.

Većina poslodavaca provjerava iz kojih predmeta je potencijalni zaposlenik položio GCSE ispite, a uglavnom će se očekivati da učenik ima minimalno položenih pet GCSE ispita. Mnogi učenici ih polože deset i više.

Ocjene na ispitima su A* (90 posto točnost riješenosti testa) A, B, C, D, E, i fail.

U velškim školama ne pada se razred, vrlo rijetko se dobiva ocjena Fail na GCSE ispitima, no loše ocjene uglavnom znače i vrlo slabu mogućnost zapošljavanja.

Nastavni dan obično počinje zajedničkim okupljanjem u 8. 50. i pozdravom ravnatelja, a u mnogim školama i kratkim jutarnjim čitanjem i molitvom. Ovaj dio nije obvezan za učenike koji ne žele sudjelovati, ali oni najčešće ipak dođu na vrijeme i pričekaju početak nastave. Učenici u srednjoškolskom obrazovanju obično imaju pet sati u trajanju od 55 minuta te dva odmora od 30 min. Neke škole imaju šest sati u trajanju od 50 minuta ili pet sati u trajanju od 60 min.

Nakon 15 h učenici se bave izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima po izboru, te volontiranjem tj. društveno korisnim radom.

Evo primjera:

clip_image002

Key Stage 5 – „The Sixth Form“ – Year 12 and 13

Nakon navršene 16. godine obrazovanje u Walesu nije obvezno, ali većina se učenika vraća u školu i obrazuje se do 18. godine. Ta situacija pogoduje i vladi jer nezaposlenost u toj dobi nije velika.

U ovom razdoblju učenici mogu odabrati dva smjera: akademski i strukovni. U akademskom smjeru obavezno biraju četiri obvezna predmeta u dobi od 16 i tri obvezna i jedan neobvezan predmet u dobi od 17 godina. U strukovnom smjeru učenici mogu odabrati jednak broj predmeta specifičnih za zanimanje kojim se žele baviti. Na kraju svake godine polažu ispite iz odabranih predmeta (A-levels), a prolazne ocjene su od A* do E.

Upis na sveučilište

Wales ima devet sveučilišta. Ona uglavnom zahtijevaju da učenici koji se prijavljuju imaju položena tri „A-level“ ispita iz područja vezanih uz studij, i nije pravilo da učenici s četiri položena „A-level“ ispita imaju prednost pri upisu. Trajanje svakog od tri stupnjeva sveučilišnog obrazovanja (dodiplomski studij – Bachelor, magisterij – Master, doktorat – Doctorate) ovisi o odabranom fakultetu. Uglavnom su to 3 + 1 ili 2+ 2 do 4 godine. Ako je student dodiplomski studij završio s odličnim ocjenama, može nastaviti izravno na doktorski studij. Velška sveučilišta neovisne su institucije i ne financira ih vlada već svoj prihod ostvaruju iz drugih izvora, uključujući i školarine. Međutim, Velška vlada subvencionira studente koji su rođeni u Walesu i studiraju u Walesu, te njihova godišnja školarina za fakultet iznosi oko £ 3.000. Za studente iz ostalih zemalja godišnja školarina iznosi i do £ 9.000. Mnogi studenti završe fakultet sa studentskim kreditom koji otplaćuju tijekom radnog vijeka.

Animoto video o usavršavanju

video

Objavljeno u Kurikulum | Označeno sa , , , ,

Estonski obrazovni sustav

marina_njers

Marina Njerš

13077081_1065174946876595_1743593513942165320_nEstonski obrazovni sustav na prvi se pogled ne razlikuje mnogo od hrvatskog. No, to je samo na prvi pogled. Većina školskih ustanova uključuje djecu od vrtićke dobi pa sve do srednjoškolaca. Takve su i dvije škole koje smo posjetili u sklopu usavršavanja TSP for STEM. Pelgulinna school škola je u predgrađu i pohađaju je učenici tog područja, za razliku od škole Gustav Adolfi School koja bi u Hrvatskoj imala naziv elitna škola jer je škola u centru grada, nju pohađaju birani učenici koji su najbolji po ocjenama ili nekim drugim sposobnostima. Ocjene se razlikuju od škole do škole. To određuje svaka škola svojim dokumentima pa tako neki imaju skali od 1 do 5, neki od 1 do 10, a ima škola gdje je i ocjenjivanje do 12. Od nastavnika se očekuje da dobro upoznaju učenike te da o svakom od njih napišu „esej“ – opisnu ocjenu koja uključuje od znanja do ponašanja, zainteresiranosti za predmet, zalaganje i slično. U školama nema kazni, ni opomena, ukora, već se samo razgovara s učenicima i saznanja smo da to utječe na njih, tj. da se posrame i da nema potrebe za vrlo čestim razgovorima. Svaka škola ima projektnog menadžera i IT menadžera. Prvi se brine o estoniaugledu škole, a drugi s timom učenika svakom od nastavnika izrađuje softvere za nastavu, tj. neku vrstu digitalnih priprema. Tableti se često koriste na nastavi, nastavnici čak imaju obvezu jednom mjesečno održati sat koristeći se njima. U edukaciju nastavnika ulaže se mnogo, a škole radije kupe 20 tableta nego jednu pametnu ploču jer ona na kraju koristi kao prezentacijsko pomagalo, a tablet za svakog učenika odličan je za istraživanja ili samu nastavu. Koriste se i nama poznatim web 2.0 alatima kao što su Kahoot, Nearpod, Storyio, Animoto, LearningApps, Sway, Infogram, ali mnogo je razvijenija robotika kao samostalan predmet. Estonia ima mnogo estonskih programa čiju je izradu platila vlada. Manje je poznato da je Skype estonski izum. Iznenađujuće je da informatika ne postoji kao samostalan predmet nego su npr. nastavnici matematike dužni učenike podučiti Excellu i programiranju (jer tamo to ima smisla), Power Point učenici nauče na nastavi povijesti ili geografije i slično. Smatraju da informatika sama za sebe nema smisla jer djeca danas uče ono što im treba i tek kada im se pokaže gdje to koriste. Glavna metoda poučavanja je BYOD (bring your own device), tj. dopušteni su tableti, pametni telefoni i slično na nastavi u obrazovne svrhe. Donesi svoj uređaestonia1j, istražuj i budi aktivan na nastavi. Vrlo se često kao didaktički materijal koriste lego kockice (npr. na nastavi materinjeg jezika koriste ih za razvijanje mašte i pričanje priča, na matematici za geometriju prostora…). Iako su škole (većina njih) vrlo dobro opremljene tehnologijom, još uvijek se važnim predmetima smatraju tehnički, likovni i glazbeni odgoj. Na tehničkom izrađuju npr. igračke za dječje vrtiće. Učenici su jako involvirani u rad škole. Neki su IT menadžeri, neki u marketinškom timu… Ti su učenici rjeđe na nastavi, tematski se profiliraju uz nastavnike s kojima usko surađuju. Vježbe za nastavu koje izrade IT menadžeri (profesor i učenici) nalaze se na Google-driveu i dostupni su svima. Preko Gdrive-a učenici izađuju seminarske radove, razmjenjuju podatke. Ono što će svakako oduševiti naše učenike je činjenica da u završnim razredima srednje škole ne trebaju dolaziti na nastavu, a dovoljno je da roditelj opravda izostanak te da jamči za svoje dijete. No, spomenuto je da to učenici ne iskorištavaju i da ipak redovito pohađaju nastavu. Učenici 12. razreda ne trebaju pohađati nastavu tjelesnog, već sami kreirati kako će se rekreirati. Volontiranje je obavezno i estonia3ulazi u svjedodžbu kao broj odrađenih sati. To može biti zalijevanje cvijeća, sviranje na orguljama kad dođu gosti, slaganje knjiga u knjižnici i brisanje prašine na njima, ali i programiranje nastavnih materijala. Ponedjeljkom 1. sat uvijek je slobodan za učenike jer nastavnici imaju planiranje nastave, koreliranje i pripremu digitalnih sadržaja. Gustav Adolfi School poznata je po akademicima, znanstvenicima, poznatim Estoncima čije fotografije krase zidove predvorja. Pored njih su zlatne pločice s imenima najboljih profesora i učenika po godinama te brojne nagrade koje je škola osvojila. Vrlo je zanimljiva skulptura anđela uz koju ide priča da anđeo tijekom školovanja čuva svakog učenika koji prođe kroz nju. Školska zbornica izgleda kao veliki dnevni boravak, a ravnateljev ured kao kraljevski salon (kraljica ih je odlikovala ordenom zbog zasluga u obrazovanju). Kako izgledaju nacionalni testovi možete vidjeti ovdje, a kurikulum. Studenti na pedagoškom fakultetu petkom nemaju nastavu. To je prilika da učenici svih škola u fakultetskim praktikumima rade laboratorijske vježbe iz fizike, kemije, biologije jer ih u svojim školama nemaju. Pokazano nam je da svaka izvanučionička nastava može biti zanimljiva i iskoristiva svakom predmetu. Najprije smo gostovali u Znanstvenom muzeju koji je nas nastavnike iz STEM grupe predmeta oduševio, a onda smo obišli Ukrajinski kulturni centar gdje smo se osjećali kao u stranom muzeju. Govorili su nam o izradi papira, kaligrafiji, povijesti Crkve, moralno – etičkim vrijednostima, a ponajviše smo bili zbunjeni kad smo dobili zadatak osmisliti estonia4radni listić svog nastavnog predmeta za svoje učenike kada posjete Centar. Estonski nastavnici nikada ne vode svoje učenike na nastavu izvan škole bez radnih zadataka. Na početku neobičan i nemoguć zadatak rezultirao je krasnim pripremama nastavnih satova. Jedna vrsta kaligrafije ima podlogu u crtanju elipse – i evo meni matematike. To je bila prilika da prisutnima pokažem kako primjenjujem geogebru. Estonci smatraju kaligrafiju vrstom molitve, a govore i da su igračke bitne za vladanje svijetom. Kakvim se igračkama igraju kao mali , tako vladaju svijetom kao veliki. Za Dan učitelja, svoje učitelje mijenjaju stariji učenici. Svake godine se bira državni učitelj godine i to prenosi nacionalna televizija. Zanimljivo mi je bilo što cijelo vrijeme u svim obrazovnim ustanovama na zvučnike puštaju cvrkut ptica (za Estonce se kaže da su šumski ljudi i da ih šuma jedino može umiriti). 3D printer je na raspolaganju svima jer su izračunali da im je plastika jeftinija nego toner. A za zaključak dali su nam nit vodilju njihovog obrazovnog sustava:

Davno: Learning about technology
Nakon toga: Learning from technology
Sada: Learning with technology

Objavljeno u Obrazovanje | Označeno sa , ,

Islandski obrazovni sustav

jasmina_sandor

Jasmina Šandor

Kurikulum usmjeren na vještine

Island (1)Zahvaljujući projektu Striving for Excellence u sklopu Erasmus+ programa, imala sam priliku sudjelovati na edukaciji Structured Study Visit & Training Seminar na Islandu. Edukacija je bila zamišljena kao mogućnost da se iz prve ruke, odlaskom u različite škole, upozna islandski obrazovni sustav. Zašto sam se opredijelila za taj sadržaj? Evo nekoliko fascinantnih podataka. Preko 90 posto učenika osjeća se sretno u školi. Više od 80 posto učenika smatra da u školi daje sve od sebe. Samo je 1 posto djece bilo izloženo nekoj vrsti nasilja u školi. Zbog svega navedenog htjela sam pobliže upoznati specifičnosti islandskog obrazovnog sustava.

Krenimo od same organizacije obrazovnog sustava. Obavezno integrirano osnovno i niže srednje obrazovanje pohađaju učenici od 6 do 16 godina. Nakon toga, ovisno o školskom uspjehu, biraju između općeg ili strukovnog višeg srednjeg obrazovanja u trajanju od četiriju godina. Nakon općeg obrazovanja mogu upisati fakultet ili visoku školu, a nakon strukovnog višu strukovnu školu.

Island (2)Kurikul im je izrazito usmjeren na vještine, što se vidi i na prvi pogled iz rasporeda sati jer imaju kuhanje, stolarstvo i šivanje kao obvezne predmete do 14. godine. Tinejdžeri imaju 20 posto satnice izborno, a nudi im se pregršt mogućnosti – od uobičajenih jezika, sportova ili dodatne matematike pa sve do izrade filmova ili predmeta od srebra. Također, tinejdžere dijele u grupe ovisno o sposobnostima, odnosno učenici kojima se profesori trebaju najviše posvetiti idu u razred u kojem ima najmanje učenika, a oni izvrsni idu u razred s najviše učenika jer im treba najmanje nastavnikove pomoći. Kao i kod nas, maturanti polažu nacionalne završne ispite.

Island (3)Velika se pozornost posvećuje učenicima s posebnim potrebama, odnosno njihovoj integraciji. Islanđani smatraju da su svi jednaki i da nitko ne smije biti izdvojen. Do desete godine idu u redovite razrede, a škola im je dužna osigurati sve potrebne uvjete. Kada dijete napuni deset godina, roditelji biraju hoće li pohađati razred za djecu s posebnim potrebama unutar iste škole ili će ostati u svojem razredu. Čak i ako odluče da ide u poseban razred, još uvijek dio satnice sluša u svojem prijašnjem razredu.

Na nastavi vlada opuštena atmosfera, neki profesori dopuštaju i upotrebu mobitela iako su načelno zabranjeni. Svi učenici hodaju u čarapama, a na tjelesnom mogu biti ili u tenisicama ili potpuno bosi. Gotovo sve škole imaju dnevni boravak, a čak i ljeti organiziraju razne programe za djecu u školi. Više od 90 posto učenika nastavlja obrazovanje nakon obveznog školovanja.

Kao ključ uspjeha islandskog obrazovnog sustava izdvojila bih fleksibilnost i razvijanje odgovornosti kod djece od najranije dobi. Ne zvuči baš kao nemoguća misija, zar ne?

Objavljeno u Kurikulum, Obrazovanje | Označeno sa , , ,

Finski obrazovni sustav

marina_furkes

Marina Furkes

Finland 1Dijete u Finskoj u obrazovni sustav ulazi već u ranoj dobi. Već s devet mjeseci roditelj može dijete upisati u ranu obrazovnu njegu gdje dijete dobiva kvalitetnu edukaciju i brigu stručnjaka. Svako dijete ima pravo upisa u taj program i roditelji ga dobivaju po njima povoljnoj cijeni jer je cilj da se majka vrati na posao. Ako su oba roditelja nezaposlena, država će platiti upis djeteta. Predškolu dijete upisuje sa šest godina, sa sedam godina polazi u školu. Prva kategorija obrazovanja je od 1. do 6. razreda. Tada je obrazovanje usmjereno na motivaciju učenika te ih se potiče da izraze svoju kreativnost i interes za nove spoznaje. Ne stvara se pritisak kod učenika oko vrednovanja i nema završnog Finland 2testiranja. Sljedeći stupanj obrazovanja je od 7. do 9. razreda i učenici su odvojeni od učenika nižih razreda. Također nema završnog testiranja učenika. Zanimljivo je da učenici osnovno obrazovanje upisuju u školi koja je najbliža njihovom mjestu stanovanja i ne postoji metoda koja bi dijete upisala u neku drugu školu osim njemu najbliže. Razlog zbog kojeg učenici moraju polaziti najbližu školu je taj što se ne stvaraju dodatni troškovi prijevoza i učenici mogu samostalno odlaziti u školu biciklima. Osim što se ne stvaraju dodatni troškovi državi i roditeljima, do izražaja dolazi potpuna jednakost svih škola i učenici postaju samostalniji jer iFinland 3h nitko ne treba voziti u školu. Također je zanimljivo da svi učenici imaju besplatan obrok u školi isto kao i djeca u programima predobrazovanja.
Nakon osnovnog obrazovanja učenici mogu odabrati srednje obrazovanje, i to u dvjema kategorijama. Prva kategorija uključuje školu koja učenike priprema za fakultet, a druga kategorija je škola koja priprema učenike za posao. Obje kategorije traju tri godine. Nakon toga učenik koji ide na studij polaže ispit na temelju kojeg može upisati fakultet. Studij traje tri godine nakon čega se dobije titula bakalara, a nakon dodatnih dviju godine postiže se titula magistra. Nakon toga osoba može ići na doktorski studij koji se odvija na sveučilištu i specijaliziran je za područje iz kojeg se upisuje. Za Finsku je karakterističan velik interes za profesorska zanimanja. Tek svaki deseti od prijavljenih za tu vrstu studija uspije upisati navedeni program. Upis na profesorsko zanimanje uključuje i intervju koji će od kandidata odabrati samo one koji imaju unutarnju motivaciju za profesorski poziv.

IMG_2268IMG_2418IMG_2796

Objavljeno u Kurikulum | Označeno sa ,