Pogled kroz listopadske aktivnosti

Broj 96, listoad 2017.
ISSN 1848-2171

U našu redakciju pristiglo je mnogo članaka što iz susjedne Slovenije, što iz lijepe naše. Lijepo je vidjeti marljive i vrijedne učitelje, i što je najbitnije, želju da svoje ideje podijele s vama, dragi čitatelji.

Pogled_iconUčiteljica informatike Ivana Ružić izvijestila nas je o brojnim listopadskim aktivnostima u njenoj školi, pa ćemo ovaj broj Pogleda započeti s vijestima iz I. osnovne škole Čakovec – proslavili su peti rođendan Europskog tjedna programiranja, obilježili Europski dan jezika, proveli Naj-akciju Grada Čakovca i ugostili pomoćnicu ministrice znanosti i obrazovanja, Lidiju Kralj koja nam nedostaje u uredništvu, ali vjerno „pratimo“ njene korake i ponosimo se njome Smiješak

Pogled_iconU zadnjih nekoliko godina primijećeno je da sve više djece ima problema na području govora. Budući da je govor od izuzetne važnosti za svako dijete, Alenka Škrubej nas savjetuje kako je odgovornost svakog odgojitelja da se jezični problemi što prije riješe i da im se pomogne ukloniti, naravno, u suradnji s roditeljima i stručnjacima. Više…

Pogled_iconTakođer, Alenka Škrubej govori o važnosti igre za dijete jer se razvija socijalna i emocionalna zrelost. Više…

Pogled_iconBoža Hvala je tražila odgovor na pitanje „Ima li učitelj autoritet u učinioci?“. Kakva je rješenja pronašla saznajte u ovom broju Pogleda. Više…

Pogled_iconU članku Daniele Usminani pročitajte što su učiteljice vidjele i saznale na seminaru Future Classroom Lab u Briselu koji promiče važnost programiranja i računalnog razmišljanja u današnjem društvu i obrazovanju. Više…

Pogled_icon Učenici prvog i drugog razreda su najmlađi sudionici prometa, pa je vrlo važno  stjecanje prometnog obrazovanja kod učenika, piše Denis Matežič. Više…

Pogled_iconŽelimo li stvoriti kratki filmić naših aktivnosti u razredu ili o projektu na kojem radimo, Denis Matežič preporučila nam je alat Windows Movie Maker i pokazala na nekoliko primjera. Više…

Pogled_iconŠto su naučili učenici trećeg razreda o bajci Pepeljuga „koja je dobra osnova i temelj za uvođenje različitih kulturnih i jezičnih obilježja, učenje o drugim zemljama, narodima, običajima i tradicijama, glazbe, plesa …“ reče Erika Grosar. Više…

Pogled_iconErika Grosar predstavlja projekt Družimo se s podružnicami koji olakšava učenicima područne škole lakši prijelaz i integraciji u školi te manji problem prilagodbe u učenju i uspostave kontakata s vršnjacima. Više…

Pogled_iconUčenici s učiteljicom razredne nastave Lidijom Abramič stječu motoričke vještine i motoričke sposobnosti kroz učenje pokretom (plesom), tako da često postoji korelacija između sporta i glazbene umjetnosti. Više…

Pogled_iconMojca Kruh u prvom dijelu pokazala je kako na različite načine možemo pristupiti učenicima koji sviraju na malim ritmičkim instrumentima. Više…

Pogled_iconU prvom razredu učenici matematike stječu puno matematičkog sadržaja kroz igru. Lidija Abramič na razigran i ugodan način stvara odgovarajuće situacije i potiče učenike na znatiželju, kreativnost, vještine i druge vrline kako bi im pomogli izračunati i konsolidirati matematičke pojmove. Više…

Pogled_iconKako je prošla radionica „Pisanje na leđima“ u sklopu razrednog projekta „Prevencija nasilničkog ponašanja među učenicima“ izvještava nas Zoran Hercigonja. Više…

Gordana Lohajner

Oglasi
Objavljeno u Riječ urednice | Označeno sa , , ,

Europski tjedan programiranja od 7. do 22. listopada

slavi peti rođendan: pripremite se, sudjelujte i naučite stvarati programiranjem!

ivana_ruzic

Ivana Ružić

22228609_10214931474187292_8372336077968992900_nEuropa poboljšava digitalne vještine svojih građana – peto izdanje Europskog tjedna programiranja održava se od 7. do 22. listopada 2017. Pridružite se proslavi i naučite se izraziti programerskim jezikom. Okušajte se u stvaranju aplikacije, igre, web-mjesta, interaktivne priče ili, zašto ne, u sastavljanju hardvera ili pokretanju robota. Organizirajte događanja posvećena programiranju za svoje roditelje, djedove i bake, prijatelje, djecu ili kolege kako bi bolje razumjeli digitalni svijet i u njemu sudjelovali.

Pokroviteljstvo Europskog tjedan programiranja u Hrvatskoj preuzelo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ministrica dr.sc. Blaženka Divjak. Do ovog trenutka u Hrvatskoj se u inicijativu uključilo više od 150 škola i po broju aktivnosti, Hrvatska zauzima 4. mjesto u Europi.

Europski tjedan programiranja društvena je inicijativa koju vode volonteri, koji u ulozi ambasadora Tjedna programiranja u svojim zemljama promiču programiranje, računalno razmišljanje i s time povezane aktivnosti. Predstavnica inicijative u Hrvatskoj je Ivana Ružić, učiteljica informatike u I. osnovnoj školi Čakovec.

21728095_1320270788099160_6998066155007483051_nCilj je inicijative pokazati kako programiranjem realizirati vlastite ideje, povećati vidljivost programiranja i okupiti motivirane osobe u cilju zajedničkog učenja. Svatko može organizirati događanje povezano s Tjednom programiranja (škole, neprofitne organizacije, poduzeća, knjižnice, programerski klubovi) i uvrstiti ga na zemljovid na web-stranici codeweek.eu koja služi kao katalog inicijativa u području programiranja.

U okviru inicijative Tjedan programiranja od 2013. organizirano je više od 33 000 događanja posvećenih programiranju u više od 50 zemalja u Europi i izvan nje.  Od više od milijun sudionika 2016. njih 46 posto bile su žene i djevojke.

Pripreme za Tjedan programiranja:  Ambasadori Tjedna programiranja sudjelovat će 30. lipnja u igri „potrage” po cijelom Bruxellesu. Pratite događanja na Facebooku i Twitteru.

Sudjelujte u tjednu programiranja

Kontekst

U okviru jedinstvenog digitalnog tržišta Europska komisija promiče razne inicijative usmjerene na poboljšanje digitalnih vještina radne snage i građana, primjerice u okviru Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta i Europskog tjedna programiranja. Komisija podržava komunikacijske aktivnosti i dvaput godišnje organizira sastanak ambasadora Tjedna programiranja. I drugi partneri pružaju druge oblike potpore. Primjerice, Google će ove godine dodijeliti sredstva za inovativna događanja namijenjena djeci u dobi od 5 do 18 godina.

Pišite nam !

Web-mjesto: CodeWeek.eu
Blog: http://blog.codeweek.eu/
Twitter: @CodeWeekEU, #codeEU
Facebook: CodeEU

Objavljeno u Međunarodni tjedan, Programiranje | Označeno sa , ,

Europski dan jezika

ivana_ruzic

Ivana Ružić

IMG_0003Prije 16 godina na inicijativu Vijeća Europe 26. rujna obilježava se kao Europski dan jezika. Tim povodom gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač primio je učenike I. osnovne škole iz Čakovca, gdje je obilježavanje ovog dana dio aktivnosti u sklopu četiri Erasmus+ projekta koje trenutno provode.

Pedesetak učenika nižih razreda, zajedno sa svojim učiteljicama gradonačelniku je 22007397_1923902377625960_8050637295650250209_npredstavilo razglednice koje su poštom poslali svakoj od ukupno 19 stranih partnerskih škola. Učenici Dječjeg forma osmislili su dvojezičnu eko slikovnicu, vezanu uz Eko patrolu koji su tijekom prošle školske godine provodili učenici. Izrađeno je i niz multimedijalnih čestiti i animacija sa motivima Republike Hrvatske, koje su objavljene na mrežnim stranicama škole.

Prema riječima učiteljice i koordinatorice aktivnosti vezane uz projekte Ivane Ružić, škola preko europskih projekata nastoji učenicima omogućiti upoznavanje drugih zemalja, jezika i običaja, a učitelji koji sudjeluju u projektu dobivaju korisna saznanja kako izgledaju drugi obrazovni sustavi.

Gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač istaknuo je da je I. osnovna šIMG_0006kola ponajbolja u gradu u provođenju europskih projekata. Obilježavanja poput ovog učenicima omogućuju nova iskustva te učenje na drugačiji i zanimljiv način. Stjecanje znanja o različitostima, nova prijateljstva koja nisu vezana samo uz školu i grad u kojem žive vrlo su važna, te učenicima omogućuju nove spoznaje koja će im u budućem životu itekako koristiti, rekao je, među ostalim, gradonačelnik Kovač.

I. osnovna škola Čakovec najveća je škola u Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji, te ju pohađaju i učenici drugih nacionalnosti. Predstavili su se učenici mađarske, španjolske, albanske, ruske i poljske nacionalne manjine i to na svom materinjem jeziku.

Ravnatelj I. osnovne škole Siniša Stričak i gradonačelnik Kovač uručili su nagrade trojci učenika čiji su likovni radovi odabrani u projektu Ecological Literacy. To su Nela Levačić, Mateo Demario Časni i Elena Šarić.

22050153_1923900614292803_2101508077065677051_nTreba napomenuti da je cilj Europskoga dana jezika osvijestiti važnost jezika kao jednog od najznačajnijih identiteta naroda i čovjeka. Na svijetu postoji više od 6000 jezika, samo ih u Europi ima više od 220, a njegovanje jezične raznolikosti i čuvanje jezične baštine nije važno samo zbog promicanja kulturne različitosti i tolerancije, već i zbog opasnosti od izumiranja gotovo polovice svjetskih jezika.

Objavljeno u Projekti škola | Označeno sa , , ,

Naj-akcija Grada Čakovca

ivana_ruzic

Ivana Ružić

U utorak, 10. listopada učenici i učitelji iz I. osnovne škole Čakovec, gradonačelniku grada Čakovca Stjepanu Kovaču predstavili su naj-akciju koju su proveli na području grada Čakovca. Voditelji naj-akcije su Ivana Ružić, učiteljica informatike i Matija Horvat, učitelj TZK.

UNADJUSTEDNONRAW_thumb_24a1-2Današnja djeca od rane dobi značajan dio vremena provode online, igrajući različite računalne igre, objavljujući različite sadržaje na različitim servisima, druženje s obitelji i prijateljima zamjenjuje druženje s pametnim uređajima. Sportske aktivnosti u prirodi su često zanemarene, djeci nedostaje motivacija, poticaj za odlazak u prirodu za istraživanje, upoznavanje prirodnih ljepota i bogatstva.

U 21. stoljeću tehnologija oblikuje naše živote, potpomaže nam u obavljanju svakodnevnih obaveza, a cilj ove naj-akcije je djecu naučiti odgovorno i sigurno koristiti tehnologiju, naučiti da tehnologija nisu samo online igre i društvene mreže, da djeca sama mogu stvarati različite obrazovne sadržaje, osjetiti radost stvaranja i dijeljenja vlastitih sadržaja sa obitelji i prijateljima.

UNADJUSTEDNONRAW_thumb_2489Želimo djecu potaknuti na bavljenje sportom i omogućiti im aktivno sudjelovanje u sportskim aktivnostima u prirodi i na taj način djeci omogućiti da bolje upoznaju i cijene prirodne ljepote i bogatstva našeg kraja, a vlastite pametne uređaje nauče koristiti za bolje snalaženje u prostoru, istraživanje na otvorenom i dokumentiranje posebnosti.

Med Murom i Dravom’ kriju se mnoge prirodne ljepote, bogata flora i fauna s kojom je čovjek od davnina živio u suživotu. Cilj naj-akcije je vratiti dijete 21. stoljeća u prirodu, razvijati suživot s prirodom na suvremen način uz pomoć tehnologije, razvijati ljubav prema vlastitom zavičaju i pripremiti djecu da izrastaju u zdrave odrasle ljude, spremne prihvaćanja izazova 21. stoljeća u brinući i cijeneći prirodna bogatstva i u suživotu s prirodom.

Ciljevi naj-akcije su usvajanje novih znanja i vještina kod UNADJUSTEDNONRAW_thumb_2424učenika, razvoj i njegovanja pozitivnog odnosa prema radu i stvaranju, razvoj kreativnosti i inovativnosti učenika, razvoj timskog načina rada i suradničkog učenja, usvajanje i razvoj zdravih navika života, pozitivan odnos prema sportu, kretanju i sportskim aktivnostima, usvajanje navika redovitih sportskih aktivnosti i zdrave prehrane, razvoj interesa prema zavičaju, istraživanje njegovih prirodnih bogatstava i ‘vraćanje’ djece u prirodu.

Naj-akcija se provodila u dvije tematske cjeline (informatičke radionice i sportske aktivnosti) koje su se povezale korištenjem tehnologije ostvarujući zajednički cilj: razvoj zdravih životnih navika, razvoj ljubavi prema sportu i sportskim aktivnostima u prirodi, razvoj ekološke i digitalne pismenosti djece. Krajnji rezultat jedinstveni digitalni obrazovni sadržaji koji povezuju sport, prirodu i informacijsko komunikacijsku tehnologiju.

Programi i sadržaji za svaku od cjelina:

  • usvajanje znanja i vještina iz područja informacijsko komunikacijske tehnologije (izrada 3D modela i ispis na 3D pisaču, izrada i oblikovanje edukativnih multimedijalnih UNADJUSTEDNONRAW_thumb_1f54sadržaja i sadržaja proširene stvarnosti, izrada edukativnih multimedijalnih igara, razvoj i usvajanje navika sigurnog i odgovornog korištenja informacijsko komunikacijske tehnologije, prepoznavanje opasnosti i pravilno reagiranje u slučaju izloženosti opasnostima u online okružju, ciljano i smisleno korištenje tehnologije u različitim životnim aktivnostima: izrada elektroničke knjige sa sadržajima o važnosti kretanja i bavljenja sportom, savjetima i pravilima za pravilno redovito vježbanje, sadržajima o važnosti zdrave prehrane, primjer zdravog jelovnika sa jednostavnim receptima)UNADJUSTEDNONRAW_thumb_24c2
  • razvijanje prometne kulture, upoznavanje sa pravilima ponašanja u prometu, razvoj specifičnih sposobnosti (bicikliranje, penjanje i veslanje), upoznavanje sa pravilima sigurnog i odgovornog ponašanja na rijeci, poticanje samostalnosti, razvoj repetitivne snage (veslanje), funkcionalnih sposobnosti (penjanje i spuštanje po planini), poticanje učenika na snalaženje u prirodi i na timski rad.

Naj-akcija se provela kao niz od tri informatičke radionice za djecu u vrijeme ljetnog odmora za učenike uz vodstvo i pod stručnim nadzorom učitelja i vanjskih suradnika, teme radionica:

  • sigurnost i privatnost u online okružju video
  • izrada elektroničke knjige: Healthy lifestyle, Zdravo je fora , Sports
  • 3D modeliranje i 3D ispis

Naj-akcija uključuje i tri sportske radionice koje su se održale u vrijeme ljetnog odmora za učenike uz vodstvo i pod stručnim nadzorom učitelja i vanjskih suradnika, teme radionica:

  • vožnja biciklom
  • spust čamcima po rijeci Dravi
  • planinarenje na Ivanščicu

Posebnosti i originalnost naj-akcije očituje se u tome što:

  • naj-akcija povezuje tehnologiju, sport i prirodu u jednu smislenu cjelinu
  • naj-akcija djecu vraća u suživot s prirodom
  • naj-akcija razvija ljubav prema sportu i zdravom stilu života
  • učenici su istraživali i samostalno uz pomoć voditelja jelovnike zdrave prehrane, savjete o važnosti bavljenja sportom i pravilnim načinima vježbanja uz pomoć tehnologije na kreativan i inovativan način razvijajući suradnju i timski rad
  • učenici su aktivno sudjelovali u svim aktivnostima
  • učenici su samostalno razvijali ideje i stvarali digitalne obrazovne sadržaje: elektroničku knjigu, 3D modele, animacije, video
  • učenici su javno prezentirali svoj rad lokalnoj zajednici
  • naj-akcija je osmišljena na način da kod djece razvija sve važne kompetencije za 21. stoljeće

Naj-akcija je djeci, njihovim roditeljima i lokalnoj zajednici donijela slijedeće koristi

  • razvoj radnih vještina djece
  • razvoj digitalnih kompetencija djece
  • razvoj sigurnog i odgovornog korištenja tehnologije
  • stvaranje obrazovnih sadržaja uz pomoć tehnologije
  • razvoj interesa i talenata djece
  • motivacija djece za istraživanje i samostalan rad
  • izrada originalnih multimedijalnih sadržaja o zdravom stilu života (važnost zdrave prehrane i bavljenje sportom)
  • odgojno obrazovni sadržaji u slobodno vrijeme djece uz vodstvo učitelja
  • razvoj interesa za sport i prirodnih bogatstava sredine u kojoj živimo
  • razvoj osjećaja društvene pripadnosti
  • važnosti vlastitog aktivnog, pozitivnog i odgovornog djelovanja u lokalnoj zajednici
Objavljeno u Projekti škola | Označeno sa , , , , , ,

Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Lidija Kralj

ivana_ruzic

Ivana Ružić

22196158_1932982196717978_4217754337005793064_nU petak, 6. listopada u I. osnovnoj školi Čakovec je svečano obilježen početak Europskog tjedna programiranja. Tom prigodom školu je posjetila gospođa Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja dr. sc. Blaženke Divjak. Gošću su dočekali Ivana Ružić, učiteljica informatike i EU Code Week predstavnica za RH, Boris Jeđud, učitelj i predsjednik školskog odbora, Branko Vujnović, učitelj tehničke kulture.

Gospođa Kralj upoznala je školu i najnoviju IKT kojom je od ove školske godine opremljena škola. I. osnovna škola Čakovec prva je škola u Hrvatskoj koja u nastavi koristi Osmo i Ozobotove i time učenicima omogućuje usvajanje znanja i vještina iz gotovo svih predmeta na zabavan i inovativan način.

22195384_1932982206717977_752973438174557807_nOsmo je globalno nagrađivani sustav obrazovnih igara koji mijenja načine učenja, učenicima omogućuje interakciju s iPadom i iPhoneom pomoću dodataka u obliku drvenih ili plastičnih pločica, kartica s otisnutim slovima i brojevima ili pomoću običnog papira i flomastera. Osmo se sastoji od nekoliko paketa za učenje sadržaja iz programiranja, matematike, jezika i svih drugih područja, ovisno o maštovitosti učitelja.

Džepni robot, Ozobot, maleni je robot kojeg učenici mogu programirati linijama u različitim bojama, u vizulanom blok editoru OzoBlockly. Riječ je o malenom uređaju visokom 2,5 centimetara koji može pratiti crte, reagirati na boje, mijenjati brzine, donositi odluke i komunicirati s korisnicima. Robot za čitanje digitalnih zaslona i ostalih površina koristi svjetlosne senzore. Ozobot je dizajniran za rad na zaslonima tableta i pametnih telefona, ali i na površinama koje ne emitiraju svjetlost, kao što je papir.

22221633_1932982203384644_2692021620353204369_nUčenici su predstavili zabavne uređaje i načine rada na njima, a svoju kreativnost su predstavili i 3D modeliranjem i ispisom pomoću 3D pisača i 3D olovaka. 3D tisak potiče kreativnost i inovativnost omogućujući svakom učeniku da svoju ideju ili koncept ispita i istraži u fizičkom, stvarnom prostoru. Također, 3D tisak njeguje i potiče različite pristupe učenju – vizualni jer podrazumijeva skiciranje, dizajniranje i modeliranje određenih 3D objekata; kinestetički jer podrazumijeva konkretan manuelni rad; logički (matematički) jer podrazumijeva istraživanje i rješavanje određenih problema; socijalni jer podrazumijeva razmjenu ideja, pristupa i r22221511_1932982306717967_5172582209282815625_nješenja; konstruktivistički jer potiče planiranje i oblikovanje novih ideja i pojmova kroz kritičko mišljenje.

Gospođa Lidija Kralj upoznala je projekte, akcije i inicijative koje se već niz godina provode u najvećoj i najstarijoj međimurskoj školi: Naj-akcija Grada Čakovca, Erasmus+ Smarter… Greener… Safer…, Ecological literacy, Young Entrepreneurs in Action i . Svako slavlje pa i ovo prigodno je obilježeno rezanjem #code EU torte.

22279942_1932982200051311_510128355994063925_n

Objavljeno u Posjeti | Označeno sa , , , , , , ,

Razvoj in spodbujanje govora pri predšolskem otroku

alenka_skrubej

Alenka Škrubej

Uvod

Vzgojitelji v vrtcih že nekaj let opažamo porast otrok, ki imajo različne težave na področju govora. V mlajših skupinah vzgojitelji opažamo predvsem pomanjkanje govora in nerazumljiv govor, v starejših skupinah otrok pa nerazumljiv govor, napake v izgovoru glasov, slovnične napake, skopost besednega zaklada in nerazumevanje podanih navodil. Ker je govor izrednega pomena za vsakega otroka, je naloga vzgojitelja, da govorno – jezikovne težave pri otroku čim prej opazi in jih v sodelovanju s starši ter drugimi strokovnjaki tudi pomaga odpraviti.

Težave pri govoru vplivajo na celotno osebnost otroka, na njegovo samopodobo, samovrednotenje, uspešnost vključevanja v okolje in socialne stike z vrstniki pri igri.

Strokovnjaki na področju vzgoje namenjajo razvoju govora veliko pozornosti, saj je le ta nujen za vsakdanjo komunikacijo. Prav tako poudarjajo, da so za govorni razvoj pomembna prva tri leta otrokovega življenja, saj predstavljajo optimalno obdobje za razvoj govora. Otrokom z težavami na področju govora je potrebno nuditi zgodnjo in ustrezno strokovno pomoč.

Razvoj govora pri otroku

Dejavniki, ki vplivajo na pravilen razvoj govora:

  • zdrav živčni sistem,
  • razvite psihične funkcije (zaznavanje, mišljenje, pozornost, pomnjenje),
  • razvita čutila,
  • zdrave govorne organe,
  • dober zgled govora v okolju (starši, skrbniki, vzgojitelji) (Nemec in Krajnc, 2011).

S spodnjo tabelo govorno jezikovnega razvoja otroka in simptomi upočasnjenega razvoja, si strokovnjaki na področju vzgoje lahko pomagamo pri prepoznavanju prvih znakov odstopanj. Tako lahko otrokom zagotovimo pravočasno pomoč (Grilc, 2013).

Govorno-jezikovni razvoj otroka v starosti od 0 do 7 let ( Mesec, 2009, nav. po Grilc, 2013)

tablica1

tablica2

tablica3

N. Grilc meni, da je pri tistih otrocih, ki imajo več nevroanatomskih dejavnikov, ki otežujejo govorni razvoj, upočasnjena tudi logopedska obravnava in otežena možnost za popolno rehabilitacijo. Za razvoj jezika in govora je najpomembnejša mentalna raven otroka. Pogoji za govorni razvoj pa niso samo v otroku, ampak tudi v emocionalnem ozračju, v katerem otrok živi, v socialnih stikih z okolico in kakovosti govornih spodbud, ki jih otrok dobi iz okolice. Na razvoj govora vplivajo različni dejavniki, ki jih delimo na notranje (psihološke, fiziološke) in zunanje (socialne, sociološke) (Grilc, 2013).

Vloga vzgojitelja pri razvoju govora

Otrok ima v svojem primarnem okolju – družini prvi govorni zgled, to so njegovi starši ter sorojenci (bratje, sestre). Z vstopom v vrtec se poveča tudi krog ljudi s katerimi vstopa v govorno interakcijo. Vzgojiteljici in otrokovi vrstniki v skupini vplivajo na razvoj govora.

Vrtec je sekundarno okolje, v katerem se otrok razvija. Rezultat slovenske raziskave, je pokazal, da kakovost vrtca lahko zmanjša razlike v govorni kompetentnosti otrok različno izobraženih staršev (manj spodbudno okolje za govorni razvoj otroka) (Marjanovič Umek, Kranjc, Fekonja, 2006).

Vzgojiteljica mora dobro poznati razvoj govora pri otroku, kot tudi naloge in cilje jezikovne vzgoje. To so temelji za načrtovanje spodbudnega učnega okolja in jezikovnih dejavnosti, s katerimi bo uspešno razvijala govor otrok. Vsak otrok je individualen in tako poteka tudi njegov govorni razvoj. Nekateri otroci so že po naravi bolj tihi in sramežljivi, drugi radi govorijo in so v središču pozornosti. Z namenom zagotavljanja uspešnega razvoja govora vsakega posameznika, mora vzgojiteljica upoštevati načelo individualnega pristopa in poznati stopnjo razvoja posameznega otroka. Vzgojiteljica s svojim načrtnim opazovanjem zazna pomanjkljivosti oziroma nepravilnosti v otrokovem govoru in stopnjo otrokovega govornega razvoja. Ko vzgojitelj zazna nepravilnosti v otrokovem govoru, je prav, da na to opozori starše in se posvetuje s strokovnjaki, ki jih ima na razpolago v vrtcu (logopedi, surdopedagogi). Strokovnjaki na področju govora so staršem in vzgojiteljem v oporo z nudenjem dodatnih znanj in informacij za delo z otrokom, ki ima težave na govorno-jezikovnem področju.

Vzgojitelj je otrokom govorni zgled, zato mora imeti bogat besedni zaklad, govoriti mora jasno in razločno, izgovarjati vse glasove slovenskega knjižnega jezika, biti ves čas miselno aktiven, govoriti mora naravno in imeti pri tem potreben tempo in ritem govora (Kranjc in Saksida, 2001).

Otroci z govorno-jezikovnimi težavami imajo pogosto težave pri komunikaciji z vrstniki in vključevanjem v skupino. Pri starejših otrocih se dogaja, da te otroke vrstniki ne sprejemajo in se norčujejo iz njihovega govora. Tukaj ima vzgojiteljica zagotovo zelo pomembno vlogo, da takoj prepreči nesprejemljivo vedenje in se z otroki pogovori. Zavedati se moramo, da smo vzgojitelji zgled otrokom v skupini. Z našim spoštljivim in razumevajočim vedenjem do otrok s težavami v razvoju, dajemo vsem otrokom v skupini zgled edinega primernega in sprejemljivega obnašanja do vrstnika.

Primeri dejavnosti za razvoj govornih sposobnosti

Primeri dejavnosti od 1. do 3. leta

Otrok

  • se v vrtcu v vsakdanji komunikaciji srečuje z različnimi socialnimi zvrstmi slovenskega jezika;
  • posluša svoji starosti primerne pravljice, zgodbice, uganke, pesmice ter pripovedi o dogodkih;
  • sodeluje v igricah s prsti, v akcijskih igricah (Biba leze, biba gre …), bibarijah, prstnih igrah, preprostih skupinskih in individualnih plesih, rajalnih igrah;
  • se igra z glasovi;
  • tvori prve večbesedne stavke, tvori nove besede in stavčne vzorce; odziva se na pozive, sam začenja pogovor, uvaja svoje teme, postavlja vprašanja in odgovarja nanje;
  • komunicira z otroki v skupini;
  • igra se jezikovne igrice;
  • seznanjanja se s knjigami, in sicer tako z leposlovnimi kot tudi s priročniki;
  • posluša preproste zgodbice in se z odraslimi pogovarja o predmetih na slikah in v okolju;
  • pripoveduje in prepeva uganke, izštevanke, rime, kratke pesmice in zgodbice, v katerih se deli besedila ponavljajo in ki si jih izmisli sam ali pa jih ponavlja;
  • aktivno rešuje probleme v procesu jezikovne komunikacije;
  • doživlja ritem besed, glasbe in pesmi (Kurikulum za vrtce, 1999).

Primeri dejavnosti od 3. do 6. leta

Otrok

  • posluša pravljice, zgodbice, uganke, pesmice. Vsebine doživlja prek različnih medijev (avdio in video), obišče gledališko predstavo (igrano in lutkovno), obišče filmsko predstavo, gleda risanke, obiskuje splošno knjižnico;
  • razlikuje med govornimi zvrstmi, ki so primerne za konkretni govorni položaj (knjižni govorjeni jezik : narečje), in njihovimi funkcijami v vsakdanjem življenju;
  • v vsakdanji komunikaciji spoznava razlike med knjižnim jezikom in svojim narečjem ob konkretnih primerih, ki se pojavljajo v komunikaciji;
  • izvaja dejavnosti, v katerih po svojih željah v simbolni igri in igri vlog posnema in igra osebe, živali, predmete;
  • sodeluje v različnih govornih položajih, začenja pogovor, vpeljuje nove teme; se igra in zabava z besedami in strukturami, sprašuje, se pogaja;
  • sodeluje v komunikaciji v manjših skupinah ali v parih ter v komunikaciji z odraslimi in otroki;
  • posluša odraslega in otroka, posluša avdio- in gleda videogradivo z raznovrstnimi literarnimi besedili tudi iz aktualne otroške kulture;
  • samostojno pripoveduje zgodbice, jih obnavlja in si izmišljuje svoje;
  • samostojno ustvarja knjigo, strip;
  • sodeluje v različnih družabnih in didaktičnih igrah, ki spodbujajo bogatenje besednega zaklada, obnavljanje in izmišljanje zgodb (na primer čarobne karte);
  • ob poslušanju in lastnem pripovedovanju doživlja ritem besed, glasbe in pesmi ((Kurikulum za vrtce, 1999)

Literatura

  1. Grilc, N. (2013). Govorno – jezikovne motnje: priročnik z vajami. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  2. Kranjc, S. in Saksida, I. (2001). Jezik. V: L. Marjanovič – Umek (ur.), Otrok v vrtcu: priročnik h kurikulu za vrtce. Maribor: Založba Obzorje.
  3. Kurikulum za vrtce. (1999). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  4. Levc, S. (2014). Liba laca lak: kako pomagamo otroku do boljšega govora. Ljubljana: samozaložba.
  5. Nemec, B. in Krajnc, M. (2011). Razvoj in učenje predšolskega otroka. Ljubljana: Založba Grafenauer.
  6. Marjanovič Umek, L., Kranjc, S. in Fekonja, U. (2006): Otroški govor: razvoj in učenje. Domžale: Založba Izolit.
Objavljeno u Psihologija | Označeno sa , ,

Ustvarjanje spodbudnega okolja za prosto igro otrok

alenka_skrubej

Alenka Škrubej

Prosta igra otrok je bila nekoč samoumevna, v sodobnem času pa imajo otroci dneve izpolnjene z aktivnostmi, ki jih vodijo odrasli. V vrtcu jih vodijo vzgojitelji, popoldne različni izvajalci dodatnih športnih, plesnih, glasbenih in drugih aktivnosti. Ne moremo trditi, da dodatne aktivnosti in stalno izpopolnjevanje otroku ne koristijo. Paziti moramo le, da otroku ne nudimo le vodene dejavnosti, ki potekajo z določenimi učnimi cilji, ampak jim nudimo čas tudi za prosto igro po lastnem izboru. Pri prosti igri otrok razvija svojo domišljijo, ustvarjalnost, vztrajnost, iznajdljivost, sklepanje, zaznavanje, koncentracijo. Med prosto igro med otroci poteka razvoj empatije, saj se otroci učijo vživljati v čustva svojih igralnih prijateljev, če jih želijo obdržati v skupni igri. S tem si otroci razvijajo socialno in čustveno zrelost.

Pomen otroške igre

L. Marjanovič Umek in M. Zupančič (2001) menita, da je igra dejavnost posameznika, ki jo clip_image002izvaja zaradi zadovoljstva, ne glede na končni izid in ni povezana z izpolnjevanjem zahtev okolja. Igra je brezmejna in zajema mnoge dejavnosti, hkrati pa spodbuja otrokov kognitivni, socialni, emocionalni in gibalni razvoj.

Vsak otrok doživlja strahove, razočaranja, stres. Igra je najbolj naraven proces, skozi katero otrok lahko rešuje svoje stiske, strahove, čustveno napetost…

Vloga odraslih v otrokovi igri

Poleg tega, da je igra življenjsko pomembna otroku, je pomembna tudi za odrasle, ki se z otrokom ukvarjajo v predšolskem obdobju, zlasti za starše in vzgojitelje v vrtcu. Odrasli prav s pomočjo igre najlažje ustvarjajo kontakte in čustvene relacije z otrokom, z opazovanjem otroka pri igri pa spoznajo njegove razvojne značilnosti (sposobnosti, spretnosti) in osebnostne lastnosti. V opisanem smislu lahko govorimo o diagnostični vrednosti igre (Toličič in Smiljanić – Čolanović, 1977; navajam po Batistič Zorec, 2002, str. 6,7).

Odrasli clip_image004imajo kot partnerji velik pomen v igri predvsem mlajših otrok. V sodobni družbi imajo otroci manj sorojencev kot v bolj tradicionalnih družbah, prav tako imajo manj družbe drugih odraslih ter otrok zunaj lastne družine in vrtca. Za otrokov razvoj, napredek in osmišljanje sveta okrog njega pa je pomembna interakcija s posamezniki, ki so že bolj razviti v mišljenju. To vlogo torej pogosto prevzamejo predvsem starši. Simbolna igra malčkov z njihovimi starši ali starejšimi brati in sestrami je dvakrat daljša kot njihova samostojna igra in je na razvojno višji ravni (B. Nemec, M. Krajnc, 2011, str. 185)

Pomembnost okolja, časa in materiala za igro

Vzgojiteljice morajo biti dosledne pri spreminjanju ponujenega materiala in igrač za igro. S pestrostjo igralnih materialov ne bo prihajalo do konstantnega ponavljanja igralnih situacij ter se bo igra razvijala na višji ravni.

Strokovnjaki menijo, da je priporočljiv časovni okvir otrokove proste igre vsaj 30 do 50 min. Izrednega pomena je, da otrokom omogočimo dovolj časa za igro in možnost, da predmete preizkušajo, podrejo, znova zgradijo in tako skozi proces igre prihajajo do novih idej. Če igro predčasno prekinemo lahko povzročimo, da otroci raje izbirajo enostavnejše vrste iger. Pustimo torej otrokom čas za prosto igro, saj bo tako tudi igra postala kompleksnejša. Otrok pa si bo z igro razvijal domišljijo in ustvarjalnost. Naloga vzgojitelja je, da prosto igro po potrebi usmerja ter spodbuja otroka, da išče kreativne rešitve.

Največji upad proste igre opažamo pri igri na prostem z vrstniki. Otrokom za igro ponudimo naravni material, kot so kamni, les, storži, školjke, … Odpeljimo jih v naravo, kjer se bodo igrali z listjem, blatom, travo, kamni, vejami, snegom, ledom, vodo.

clip_image006clip_image008

Zaključek

clip_image010Vzgojitelji v vrtcih imamo možnost in odgovornost, da vrnemo otrokom prosto domišljijsko igro med vsakodnevne dejavnosti. Vsak dan se moramo zavestno odločiti, da bomo otrokom namenili čas, da se bodo otroci lahko »le igrali« in bodo lahko zopet otroci. Na pedagoških delavcih je, da starše opozarjajo na nevarnost izginjanja proste igre in jim predstavijo pomembnost proste igre za razvoj otroka in njegove osebnosti.

 

Literatura

  1. Batistič Zorec, M. (2002). Psihološki vidiki otrokove igre. Interno gradivo.
  2. Danks, F. in Schofield, J. (2007). Igrišča narave: igre, ročne spretnosti in dejavnosti, ki bodo otroke zvabile ven. Ljubljana: Didakta.
  3. Nemec, B. in Krajnc, M. (2011). Razvoj in učenje predšolskega otroka. Ljubljana: Grafenauer založba.
  4. Ni časa za igro (online). Dostopno na naslovu: www.mladina.si/155232/ni-casa-za-igro/
  5. Marjanovič Umek, L. in Zupančič, M. (2001). Teorije otroške igre. V L. Marjanovič Umek in M. Zupančič (ur.), Psihologija otroške igre. Od rojstva do vstopa v šolo. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.
  6. Zalokar Divjak, Z. (2000). Vzgajati z ljubeznijo. Krško: Gora.
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , , , ,