Pogled 2020.

Broj 118, prosinac 2019.
ISSN 1848-2171

slika

Pogled_iconHrvatska korisnička skupina s ambasadoricom, Ivanaom Štiglec i dio članova Daniela Dorčak i Dilajla Pavletić, ispričali su nam o svojim aktivnosti koje su morali izraditi i provesti u sklopu projekta European Schoolnet. Više…

Pogled_iconU nastavi slovenskih učenika s govorno–jezičnim poremećajima Institutu za gluhe i naglušne u Ljubljani, Nataša Safran je provela projekt u kojem se istraživalo, stvarali tekstovi u različitim alatima i programima i time širio rječnik. Više…

Pogled_iconTrema je dio svakog nastupa. Je li moguće nastupiti bez treme? Amadeja Turnšek je predstavila uzorke i znakove treme te napomenula da uz pomoć različitih tehnika, upornošću i radom na sebi moguće ju je ukloniti. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi Dramlje proveden je projekt Evropska vas gdje su naučili mnogo o Poljskoj, upoznali njihovu kulturu, tradiciju i način života. Isprobali su njihovu hranu, slušali muziku i plesali plesove, gledali crtiće i umjetnička dijela, kaže Andreja Črešnar. Više…

Pogled_iconDavorka Nekić nam je ispričala priču o osmašima i njihovim ‘nebeskim letačima’. Odlučili su napraviti crtić bez obzira što je to ambiciozni pothvat i uključuje veliki trud i rad. Više…

Pogled_iconU svojem članku Nina Jesenšek je predstavila aktivnosti koje je provodila s učenicima s teškoćama u učenju. Više…

PPogled_iconetra Šibelja Gorše
upoznala nas je s europskim projektom Pasavček, u sklopu kojeg učenici prvog i drugog razreda uče o važnosti vezanja sigurnosnim pojasom na raznim umjetničkim i sportskim radionicama, kroz razgovore, dječje knjige, igre, različite kreacije, učenje prometnih propisa i znakova, slična natjecanja i predavanja instruktora vožnje. Više…

Pogled_iconStručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević s učiteljicama i učenicima 2. razreda sudjelovala je u projektu čiji cilj je bio da se usvoje neki ekološki pojmovi i razvija ekološka svijest. Izrađena je ekoslovarica kao obrazovni materijal. Više…

Pogled_iconTea Zagorc se prvi puta kod izvannastavne aktivnosti Upoznajmo naš planet susrela s projektnim radom u kojem su sudjelovali učenici 1. i 2. razreda Osnovne škole Center iz Novog Mesta. Kako je prošlo i da li će u budućnosti raditi na projektima, pročitajte u članku. Više…

Pogled_iconTomaž Kocman opisao je priču o dječaku koji ga je u četiri godine zajedničkog druženja naučio da je itekako važno omogućiti djeci vrijeme za njihove želje i ambicije, kao i igru punu istraživanja i kreativnih eksperimenata. Više…

Pogled_iconKnjižničarka Urška Hlupič Voda sudjelovala je u međunarodnim aktivnostima razmjene bookmarkera ili knjižne oznake, a svrha je povezivanje školskih knjižnica iz različitih dijelova svijeta i potaknuti čitanje među učenicima. Više…

Pogled_iconVesna Samardžić, Dragana Dolić i Ivona Tabak odustale su od uobičajenoga pristupa lektiri kako bi ju što više približili učenicima. Vođene željom da učenici čitaju i sa zanimanjem dolaze na satove lektire, pokrenule su projekt Alat u ruke za lektiru bez muke. Više…

Gordana Lohajner

Objavljeno u Riječ urednice | Označeno sa , , ,

29th Science Projects Workshop u Future Classroom Lab

u sklopu projekta Europeana DSI-4

almaS_ivanaS_danielaD_dilajlaP

Alma Šuto, Ivana Štiglec, Daniela Dorčak i Dilajla Pavletić

imagePočetkom ove školske godine, European Schoolnet je natječajem odabrao 13 Europeana ambasadora iz Francuske, Španjolske, Rumunjske, Hrvatske, Grčke, Poljske, Italije, Turske, Malte, Portugala, Mađarske, Finske te predstavnika Europske škole. Uslijedio je natječaj kojim je odabrano 130 nastavnika koji čine korisničke skupine. Tijekom godine svaki je ambasador radio sa svojom korisničkom skupinom koju čini 10 nastavnika. Europeana ambasador za Hrvatsku je prof. Ivana Štiglec, a članovi hrvatske korisničke skupine su: Anita Lasić, Nataša Tram, Tomislav Pavlović, Daniela Dorčak, Dilajla Pavletić, Mirela Radošević, Marica Jurec, Josip Kličinović, Alma Šuto i Željka Fuderer Levak.

Cilj projekta je popularizirati korištenje platforme Europeana u nastavi. Europeana je digitalna platforma za kulturnu baštinu i sadrži milijune digitalnih predmeta iz različitih europskih muzeja, knjižnica, galerija i arhiva. Svaki je nastavnik korisničke skupine trebao izraditi scenarij poučavanja koji uključuje Europeana resurse, provesti scenarij u svojoj učionici, pokazati aktivnost na blogu Teaching with Europeana, napisati osvrt na provedeni sat, odabrati i provesti scenarij poučavanja svojih europskih kolega te napisati implementacijsku priču o provedenom scenariju.

clip_image001Scenarije poučavanja možete pogledati na blogu.

Rad nastavnika svake korisničke skupine se pratio tijekom školske godine (izrađeni scenariji poučavanja, implementacijske priče, aktivnost na blogu), te je iz svake korisničke skupine European Schoolnet odabrao nastavnike koji su nagrađeni sudjelovanjem na radionici u Future Classroom Lab u Briselu. Ovogodišnji pobjednici su prikazani na slici. Iz hrvatske korisničke skupine odabrane su dvije nastavnice i jedna učiteljica.

Hrvatski nastavnici na 29th Science Projects Workshop u Future Classroom Lab (SPW@FCL)

Brussels, Belgija 7.-8. lipanj 2019.

Na dvodnevnoj radionici u Briselu sudjelovala je ukupno 43 nastavnika Europeana DSI-4 i to 13 ambasadora Europeane i 30 pobjednika natjecanja Europeana za obrazovanje. Iz Hrvatske su na radionici sudjelovale četiri odgojno- obrazovne djelatnice osnovnih i srednjih škola: Ivana Štiglec (ambasadorica) i Daniela Dorčak iz I. gimnazije Osijek, Alma Šuto iz Osnovne škole Zmijavci i Dilajla Pavletić iz Osnovne škole Vladimira Nazora Crikvenica.

clip_image003 clip_image005

Poseban dojam ostavlja sama učionica budućnost u kojoj je održana 29. radionica znanstvenih projekata, a koja je podijeljena u nekoliko dijelova: Interact, Present, Develop, Investigate, Create i Exchange. U svakoj od tih dijelova uz uporabu IKT-a odvija se proces poučavanja i učenja kroz interakciju, prezentaciju, razvoj i kreiranje ideja, istraživanje ili razmjenu ideja. Učionica je dopadljivog izgleda čemu doprinosi namještaj u bojama, čime se željelo postići da prostor bude udoban i opuštajući za svakog učenika, tako se na nekim stolicama može nesmetano okretati, a na nekima ljuljati.

clip_image007 clip_image009
Fotografije: European Schoolnet

European Schoolnet je mreža s podrškom 30-ak europskih Ministarstava sa sjedištem u Bruxellesu. Organizirana radionica je održana na visokoj razini u svim segmentima.

Kroz plenarni dio seminara i radionice sudionici su saznali puno o razvoju digitalne platforme Europeana, korištenju digitalne kulturne baštine u nastavi STEM područja, učinku projekta na sudionike kao i o poučavanju s Europeanom i načinima popularizacije ideja. Također, nastavnici su imali priliku pružiti povratnu informaciju o projektu te su proširili svoju mrežu suradnika.

Sudjelovanje u projektu Europeana, radionica, zajednički rad i komunikacija sa kolegama iz drugih zemalja, u neformalnom dijelu, predstavlja izvrstan način usavršavanja i širenja vidika.

Nakon radionice u učionici budućnosti posjetili smo izvrstan interaktivni Muzej europske povijesti gdje smo uz zanimljivog vodiča saznali mnogo o povijesnim događajima, odnosima među državama i događajima koji su bili bitni za pojedino povijesno razdoblje sve do današnjih dana.

clip_image011Fotografija, ispred Muzeja europske povijesti, usporedba sa slikom slikanom na istom mjestu prije 92 godine.

Poslije posjeta Muzeju ostalo nam je malo vremena za razgledavanje znamenitosti u centru Brisela uz neizostavni miris vafla i čokolade.

clip_image013 clip_image015

clip_image017

Nakon kratkog razgleda centra organizirana je zajednička večera u restoranu Chez Léon u blizini prekrasnog Grand Place, središnjeg gradskog trgu. Neformalno druženje s kolegama iz drugih zemalja predstavlja nezamjenjivu priliku za razmjenu ideja i iskustava te upoznavanje različitih kultura.

Objavljeno u Natječaji | Označeno sa , , ,

Učimo živjeti

natasa_safran

Nataša Safran

Sažetak

U nastavi slovenskih učenika s govorno–jezičnim poremećajima Institutu za gluhe i naglušne u Ljubljani posvećujem mnogo vremena cjeloživotnom učenju, posebno funkcionalnoj pismenosti, jer pomaže u savladavanju drugih znanja i svakodnevnih situacija. Ciljevi jezične nastave ostvaruju se u okviru sve četiri komunikacijske sposobnosti: slušanja, čitanja, pisanja i govora. S učenicima 8. i 9. razreda, u projektu Radenska, istraživali smo mrežnu stranicu Radenske i stvarali vlastite tekstove u raznim programima i alatima ili jednostavno širili svoj rječnik. Zadaci koji su ih čekali u online učionici, a o njima su obavješteni s elektroničkom poštom, zahtijevali su pripreme prije, za vrijeme i nakon čitanja. Zadaci su najprije riješeni pojedinačno, zatim su rješenja predstavljena u učionici ili u komplementarnoj nastavi, nakon čega slijedi zajedničko učenje. Učenici su koristili elektroničku poštu, online učionicu, Radensku mrežnu stranicu, Youtube, online rječnik slovenskog jezika, Google, Google Maps, Instant Google Street View. S projektom sam ostvarila funkcionalne ciljeve: dobivanje različitih informacija, učenje o domaćoj kulturi, razmišljanje i kritičko prihvaćanje tekstova, te stvaranje vlastitih netekstualnih tekstova. Budući da su studenti imali velike poteškoće u razumijevanju teksta koji nije tekstualni (Radenska mrežna stranica) i izradi tekstova, željela bih češće uvesti takve projekte u lekcije jer su se pokazale vrlo uspješnima u postizavanju jezičnih kompetencija.

Ključne riječi: govorno-jezični poremećaji, funkcionalna pismenost, kolaborativno učenje, online alati.

1. Uvod

Funkcionalna pismenost je alat koji izravno utječe na upravljanje drugim vještinama potrebnim za svakodnevni život. Bešterjeva [2] objašnjava da je, po definiciji UNESCO-a (1978.), funkcionalno pismena osoba ona koja je sposobna sudjelovati u svim životnim aktivnostima koje zahtijevaju pismenost za svakodnevni rad u društvenoj zajednici i korištenje vještina čitanja, pisanja i računanja za osobni razvoj i razvoj društvene zajednice. Bešterjeva [2] dodaje da je funkcionalna nepismena osoba koja može čitati i pisati, ali ne može si pomoći s tim znanjem u svakodnevnom životu. Problemi nastanu već kod prepoznavanjem teme novinskog članka, popunjavanjem obrazaca, nemogućnosti pronalaska ulice na karti, osoba ne razumijavozni red autobusa ili tramvaja.

Učenici s govorno-jezičnim poremećajima imaju probleme u školi s razumijevanjem umjetničkih i netekstualnih tekstova. Kada žele pročitati neki tekst, uglavnom su koncentrirani na čitanje – kako ga čitati. Izostavljanje slova, neprepoznavanje slova u riječi i zamjena slova su čimbenici koji utječu na slabije razumijevanje tekstova. Učenici stoga ne čitaju, ne čitaju, što je od ključne važnosti za funkcionalnu pismenost. Projektom Radenska htjela sam na drugačiji način privući učenike za čitanje kako bi postigli ciljeve lekcije jezika u okviru sve četiri komunikacijske sposobnosti: slušanje, čitanje, pisanje i govor. Učenici 8. i 9. razreda proučavali su mrežnu stranicu Radenske i svojim programima ili alatima stvarali vlastite tekstove ili jednostavno širili svoj vokabular. Predstavit ću tijek projekta, kojima sam studentima pokazala kako je funkcionalna pismenost od ključne važnosti za naš svakodnevni život, te s kojom sam ispunio funkcionalne ciljeve propisane u kurikulumu za slovenski jezik treće trijade osnovne škole: stjecanje različitih informacija, učenje o domaćoj kulturi, razmišljanje i primanje kritičkog teksta i stvaranje vlastitih netekstualnih tekstova.

2. Predstavljanje projekta

Učenicima je bio potreban pristup internetu za sudjelovanje u projektu, što sam unaprijed dogovorio s njihovim roditeljima odnosno starateljima. Učenici su proučavali mrežnu stranicu Radenske, koja je bila polazna točka za sve zadatke. U deset dana učenici su dobili pet instrukcija s različitim zadacima. Zadaci koje su ih čekali u online učionici, a obavješteni su o njima preko elektroničke pošte, zahtijevali su koncentraciju prije, za vrijeme i nakon čitanja. Zadaci su rješavani prvo pojedinačno, a rješenja su prezentirana u učionici ili virtualnoj učionici, u komplementarnim razredima, nakon čega slijedi zajedničko učenje. Učenici su koristili elektroničku poštu, online učionicu, Radensku mrežnu stranicu, Youtube, online rječnik slovenskog jezika, Google, Google Maps, Instant Google Street View.

2.1. Prvi dio projekta

U prvom dijelu učenici su morali pogledati sliku, a zatim pronaći odgovore na pitanja na Radenskoj web stranici. Učenici su morali pronaći i zabilježiti što znače tri srca i tko dizajnira zaštitni znak, a zatim navesti pet riječi koje pripadaju istoj temi kao srce i objasniti rečenicu. Morali su pronaći pjesmu koju smo mogli čuti u jednoj od starijih reklama za Radensku, pronaći je na Youtubu i zalijepiti link. Konačno, u bilo kojem programu, predložena je u Word da crta crveno srce.

2.2. Drugi dio projekta

U drugom dijelu projekta učenici su morali pregledavati internetsku stranicu Radenske i tražiti potrebne informacije. Morali su kopirati točnu adresu sjedišta tvrtke, ispisati e-mail adresu tvrtke, saznati može li se internetska stranica Radenske čitati na hrvatskom jeziku i naglasiti točan odgovor. Morali su otkriti koje su adrese informacija ponuđene na prvoj stranici i navesti robne marke Radenske te odrediti koje prirodne mineralne i izvorske vode nudi Radenska. Morali su napisati razliku između Radical Classic i Radenske svjetlosti i opravdati zašto se Radenska Light preporučuje sportašima i rekreativcima. Na kraju su otkrili i pregledali piće koje je jedno od najstarijih i najprepoznatljivijih brendova u Sloveniji.

2.3. Treći dio projekta

U trećem dijelu projekta učenici su imali nekoliko zadataka vezanih uz teme o kojima se raspravljalo u nastavi slovenskog jezika. Tako su morali pronaći smisao za riječi, uglavnom tuđenice a mogli su si pomoći online rječnikom slovenskog književnog jezika. Tada su također trebali pronaći značenje nekih trajnih fraza, fraze pronađene u tekstu. Također su trebali saznati i objasniti vrste tekstova na web stranici, koja je glavna svrha tih tekstova, bilo da su tekstovi umjetnički ili ne, ne nametljivi, privatani ili javni, objektivni ili subjektivni. Također sam se pitala mogu li opisati koji je jezik tekstova i koja je svrha tih tekstova. Također su trebali razmišljati o tome da li slikovni materijal i grafičke ilustracije olakšavaju razumijevanje i raznolikost prezentacije.

2.4. Četiri dio projekta

U četvrtom dijelu projekta učenici su morali pogledati video o povijesti, a zatim odgovoriti na nekoliko kratkih pitanja. Zanimalo me je koje godine je Karl Henne uspio pronaći glavnu žilu, za koju bolest je voda iz murskog izvora idealna, gdje u današnjem svijetu nalazimo Radensku i zašto se pokazalo da redovito konzumiranje u Radenskoj klasici smanjuje tjelesnu težinu i stimulira rast mišićne mase.

2.5. Peti dio projekta

Posljednji dio projekta bio je najviše interaktivan. Učenici 8. razreda morali su pronaći recept za palačinke u kojima se na određenoj mrežnoj stranici koristila mineralna voda, kopirati recept i zalijepiti u zadatak, a po potrebi ga isprobati kod kuće. Recepti koje su morali pronaći napisani su u prvoj osobi množine. Morali su ga pretvoriti u drugu osobu.

Učenici 9. razreda morali su pronaći lječilište smješteno u Spa Resortu 12 na mrežnoj stranici https://www.instantstreetview.com/ i ukratko opisati što su vidjeli. U zadnjem zadatku morali su posjetiti http://maps.google.com i isplanirati put od doma do Radenaca. Morali su spremiti kartu u datoteku i poslati je na moju adresu elektroničke pošte.

3. Zaključak

Otkrila sam da su takvi projekti neophodni za promicanje funkcionalne pismenosti u današnje vrijeme. Najveća prednost projekta je da učenici uvide kako su ciljevi koje trebaju postići u trećoj trijadi isprepleteni sa svime što nas okružuje, uključujući i tehnologiju. Jedini nedostatak u provedbi projekta je bio da neki učenici u domaćem okruženju još uvijek nemaju pristup World Wide Webu, ali u isto vrijeme to mi je dodatni izazov da im omogućim rad u školi izvan razreda.

Literatura

[1] K. Ahačič i drugi, Curriculum Slovenščina. [Online]. Dostupno na: http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/support/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina.pdf [18. 9. 2018.]
[2] Bešter, M.: Funkcionalna (ne) pismenost u Sloveniji. [Online]. Dostupno: https://www.jezikinslovstvo.com/ff_arhiv/lat1/040/12c02.htm [15. 1. 2019]
[3] [Online] https://www.instantstreetview.com/ [20. 12. 2018.]
[4] [Online] http://maps.google.com [20.12.2018.]
[5] [Online] https://www.youtube.com/ [20. 12. 2018.]
[6] [Online] https://www.google.com/ [20.12.2018]
[7] [Online] http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html [20.12.2018.]
[8] [Online] https://www.radenska.si/ [13. 12,2018]

Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , , , ,

Kako savladati tremu prije nastupa

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

DSCN5598Glazbenik dobro poznaje tremu. Na nastupima je gotovo uvijek prisutna. Je li moguće nastupiti bez treme koja djeluje destruktivno? Uz pomoć različitih tehnika, upornošću i radom na sebi to je moguće. Predstavljeni su uzroci i znakovi treme. U članku je opisan način uporabe tehnike vizualizacije i njezin utjecaj na učenike.

Ključne riječi: trema, nastup, vizualizacija

1. Uvod

Učitelj glazbe se u svom radu često susreće s tremom. Kod nekih učenika je trema, odnosno strah od nastupanja, a često i od ispita vrlo izražena. Može ih onesposobiti i onemogućiti im da pokažu sve svoje znanje pred publikom. Nakon neuspješno izvedenog nastupa razočarani su, nezadovoljni, tužni i lošeg raspoloženja. Loš nastup izrazito utječe na njihovo samopouzdanje i daljnji tijek obrazovanja.

Za učinkovitu promjenu nije dovoljan samo razgovor, stoga su neka djeca bila uključena u tehnike vizualizacije. Ponavljanje ove vježbe prije nastupa nekim je učenicima značajno pomoglo kod same izvedbe nastupa i prije ispita.

2. Što je trema

Trema je vrsta straha koji se odnosi na budućnost. Zamišljamo situaciju za koju nismo uvjereni da ćemo je dobro izvesti i sumnjamo da smo dovoljno dobro spremni.

3. Uzroci treme

Razloga za tremu postoji više i kod svakog se učenika iskazuju na drugačiji način. Najčešći razlozi su:

  • manjak samopouzdanja,
  • nova i neuobičajena situacija,
  • novi okoliš,
  • svjesnost svojih nedostataka,
  • strah od pogrješke,
  • strah od mišljenja drugih,
  • nedovoljna pripremljenost.

4. Znakovi treme

Poznajemo različite znakove treme. Najčešći znakovi su:

  • znojne ruke i hladni dlanovi,
  • ubrzani otkucaji srca,
  • drhtanje ruku,
  • suha usta,
  • slabost,
  • ukočeni mišići,
  • glavobolja,
  • probavne smetnje,
  • negativne misli,
  • napetost,
  • pretjerana osjetljivost,
  • razdražljivost.

5. Vježba vizualizacije

Rad učitelja glazbe usko je vezan uz nastupe. Nekim učenicima nastupi predstavljaju veliki stres i stvaraju nervozu. Neki učenici nemaju tremu i vrlo su sigurni u svoje sviranje, dok se drugi dio učenika u trenucima prije nastupa bori s velikom tremom koja ih sprječava da odsviraju skladbu najbolje što znaju.

Pravilnim pristupom puno se toga može promijeniti. Potrebna je samo volja i upornost. Vrlo je važno kakvo je naše razmišljanje o događaju koji nam stvara stres, kakva je naša vizija tog događaja i kakve osjećaje proživljavamo razmišljajući o navedenom stresoru.

Zbog toga je tehnika vizualizacije vrlo primjerena. Izvodi se kod učenika s izraženom tremom. Vježba se izvodi nekoliko puta prije nastupa.

Učenik opušteno sjedne na stolicu. Instrument ostaje na tlu. Potom zatvori oči i riječima je vođen kroz vizualizaciju nastupa. Zamišlja kako prije nastupa sjedi s ostalim učenicima u sobi. Na stolici sjedi mirno i pribrano. Nije važno što se događa oko njega. Ostali učenici ga ne zanimaju. Važno je da bude svjestan da se je dugo pripremao za nastup te da će uskoro biti vrijeme da to pokaže i ostalima. Na red dolazi njegova točka. Samouvjereno i s uspravnim držanjem zakorači na pozornicu. Na sredini pozornice je postavljen stolac. Laganim koracima mu prilazi i sjedne. Dvorana je puna ljudi i sva pažnja je usmjerena na njega. Stigao je njegov trenutak. U skladbu je bilo uloženo puno sati vježbanja i truda. Rastvara harmoniku, u miru udahne i počne izvoditi skladbu. Zasvira vrlo lijepo, opušteno i točno. Nakon što završi sa skladbom, podigne se i nakloni publici. Publika ga nagradi glasnim pljeskom. Zadovoljan i sretan odlazi iz dvorane.

Nakon nastupa učenici kod kojih je provedena tehnika vizualizacije su rekli da je njihova trema bila značajno manja. Sada nastupi u njima bude ugodne osjećaje, a motivacija za vježbanjem je još veća.

6. Zaključak

Oduševljenje i zadovoljna lica učenika potiču učitelja da nastavlja provoditi navedenu tehniku koja se pri radu s učenicima pokazala kao izrazito učinkovita. Budimo svjesni potencijala kojeg nosimo u sebi i iskoristimo ga. Misao je sve. Mislima stvaramo našu realnost i kreiramo svoju budućnost.

Slika 1. Uspješan nastup mladih harmonikaša

7. Literatura

· https://samozavestni.si/clanki_in_objave/asertivnost_trening_asertivnosti_in_custvena_pismenost/13/trema_je_koristno_custvo/, pristupljeno 21. 5. 2019

Fotografija: vlastiti izvor

Objavljeno u Psihologija | Označeno sa , , ,

Upoznajmo Poljsku

andreja_cresnar

Andreja Črešnar

Sažetak

Svake godine naša škola (Osnovna škola Dramlje) sudjeluje u projektu Evropska vas. Ove godine osim naše škole sudjeluju i 34 druge osnovne i srednje škole i vrtići u Savinjskoj regiji. Sve škole i vrtići koji sudjeluju, biraju jednu evropsku zemlju, o kojoj uče cijelu godinu. Naša škola je odabrala Poljsku. Poljska je također jedna od partnerskih zemalja s kojom sudjelujemo u projektu Erasmus +.

8. svibnja održana je završna manifestacija u Celju, gdje su sudjelujuće škole i vrtići predstavili odabranu zemlju. Događanju svake godine prisustvuje i predsjednik države, gospodin Borut Pahor.

Ključne riječi: projekt Evropska vas, Poljska, upoznavanje drugih zemalja

Uvod

Prije nekoliko godina projekt Evropska vas bio je najveći projekt u Sloveniji po broju uključenih organizacija obrazovanja, budući da se odvijao u devet regija, s više od 20 osnovnih škola u svakoj regiji. Do danas je sačuvan samo u Savinjskoj regiji i namijenjen je djeci vrtića, osnovnoškolcima i srednjoškolcima, što ga čini još posebnijim, raznolikijim i zanimljivim.
Cilj i svrha projekta je promicanje međukulturnog razumijevanja, tolerancije, solidarnosti, upoznavanja s drugim nacijama i zemljama u Europskoj uniji, a istovremeno i povećanje svijesti o vlastitom kulturnom identitetu.
Učenici i nastavnici iz različitih škola sudionica uče o zemljama Europske unije, njihovim obilježjima, te ih prezentiraju na središnjem kulturnom događaju na Krekovom trgu u Celju kada obilježavaju Dan Europe (9. svibnja).

Poljska u našoj školi

Istraživanju Poljske posvećujemo se od početka školske godine, a u petak, 15. ožujka, u školi je održan tehnički dan, kojeg smo nazvali Poljski dan. Škola je bila obojena u poljske boje, a svaki je razred pronašao izvornu ideju predstavljanja ove zanimljive zemlje na završnom događaju projekta u svibnju.
Šta smo radili?
1. razred: Pogledali su crtić Lolek i Bolek, a nakon toga su na veliki karton naslikali lik Lolka i Bolka, kojima su izrezali lice, tako da je moguće umetnuti lice u taj otvor i napraviti fotografiju.


image2. razred: Na velik karton naslikali su polje maka s vodenim bojama. Cvjetove maka izradili su od kartona za jaja. Ako niste znali, mak je tradicionalni poljski cvijet.

Slika 1. Polje maka

3. razred: Učenici su naučili tradicionalni poljski ples Mazurka. Čitali su poljsku bajku Susjedi i zatim stvarali ilustracije i napravili plakate, na kojima su zapisivali karakteristike ove bajke. Upoznali su poljsku narodnu umjetnost – fotografije, na kojima je bio prikazan poljski narodni umjetnički cvjetni vez. Nakon toga  sve fotografije izrezali su na 4 dijela. Svaki učenik dobio je samo dio fotografije i morao ju je nacrtati što je točnije moguće.

Zatim su složili sve dijelove, tako da su dobili cjelinu. Slušali su poljsku narodnu glazbu, promatrali poljske narodne plesove, a zatim plesali. Pogledali su karikature Lolka i Bolka i zatim ih nacrtali. Nakon toga su se u parovima igrali igru uimageloga – jedan je bio Lolek, a drugi Bolek. Naučili su nekoliko riječi na poljskom  i brojali do deset. Upoznali su  poljsku kemičarku i fizičarku Marie Curie, koja je otkrila rendgenske zrake (X-ray). Nakon toga su od pamučnih štapića za uši izradili sliku rendgenskih snimaka. Na kraju su pozvali turističkog vodiča, da im ispriča zanimljive stvari o Poljskoj.

Slika 2. Slika rendgenskih snimaka iz pamučnih štapića

4. razred: Slušali su turističkog vodiča, koji im je ispričao zanimljive pojedinosti o Poljskoj. Pogledali su crtić Lolek i Bolek i zatim nacrtali oba lika iz crtića. Upoznali su poljskog slikara Tadeusza Makowskijega i crtali kopije njegovog umjetničkog djela. Naučili su pjesmu Bratec Martin na četiri jezika (slovenski, poljski, španjolski i engleski).

5. razred: Pogledali su crtić Lolek i Bolek. Naslikali su jednog od najstarijih poljskih gradova – Gdansk, koji je poznat po svojoj prekrasnoj arhitekturi.

6. razred: Kooperativno su učili s učenicima trećeg razreda, kojima su čitali poljsku bajku na engleskom i slovenskom jeziku. Djevojke šestog razreda pripremile su foto orijentaciju za učenike trećeg razreda. Na mjestu, gdje je bila snimljena fotografija, učenike trećeg razreda čekali su zadaci, koji su se odnosili na Poljsku.

7. razred: Slušali su zanimljive stvari o Poljskoj, koje im je ispričao turistički vodič. imageIzradili su plakat o poljskoj fizičarki i kemičarki Marie Curie i naučili, zašto je ona tako slavna.

8. i 9. razred: Slušali su predavanje o Poljskoj, kako bi naučili osnovne stvari o njoj. Zatim su pripremili razne poljske deserte.

Slika 3. Poljski deserti

Tijekom cijele školske godine učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda pohađali su interesnu aktivnost „Umjetničko stvaralaštvo“, gdje su stvarali razne stvari u vezi sa Poljskom. Često su gledali crtani film Miś Uszatek i zatim crtali medvjeda s uvijenim ušima iz crtića. Bojili su platno  crvenom i bijelom bojom, a zatim iz njimageega napravili poljsku zastavu. Ne velik karton nacrtali su mapu Poljske, koju su zalijepili s malim kuglicama od krep papira u bijeloj i crvenoj boji. Naučili su, da je na grbu Poljske nacrtan bijeli orao. Najprije su ga izradili od plišane žice,  a zatim još i od savijenog papira.
Učenici šestog, sedmog i osmog razreda također su pohađali interesnu aktivnost „Umjetnost“ i napravili su kip Lolka i Bolka veličine jedan metar.

Slika 4. Završna manifestacija u Celju

Naša škola također sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom projektu Erasmus+, u kojeg su uključene i Španjolska i Poljska.

Zaključak

Tijekom cjelogodišnjeg projekta Evropska vas naučili smo mnogo o Poljskoj, upoznali smo njihovu kulturu, tradiciju i način života. Probali smo njihovu hranu, slušali muziku i plesali plesove. Gledali smo njihove crtiće i umjetnička dijela. Otkrili smo, da je Poljska stvarno lijepa zemlja. A što nas najviše raduje – upoznali smo neke poljske učenike, koji su posjetili našu školu u sklopu projekta Erasmus+.

Literatura

  1.  https://euvascelje.splet.arnes.si/o-projektu/
  2. http://210.gvs.arnes.si/wordpress/?p=23727
Objavljeno u Projekti | Označeno sa , , , ,

Sky fliers

davorka_nekic

Davorka Nekić

Dvojezični scenarij i crtić za djecu (i sve one koji se tako osjećaju)

Foto 1 - Sky fliers

Zvuk školskoga zvona označava kraj još jedne nastavne godine. Gotovo je! Napokon! Ali, ne i za 8. razred. Zacijelo se pitate zašto. Dopustite da vam ispričam priču o osmašima i njihovim ‘nebeskim letačima’.

Početkom nastavne godine osmaši su zajedno s učiteljicom Engleskoga jezika Davorkom Nekić odlučili napraviti crtić. Bilo su svjesni da je to podosta ambiciozno i da uključuje veliki trud i rad Ali, bili su spremni zaroniti u svijet crtića. Mislili su ako to može Disney, pa valjda to mogu i oni.

Možda se neki od vas mogu prisjetiti slikovnice Đuro the Seagull Foto 2 -Đuro the seagullkoju je napisala Vanja Vučinić, prošlogodišnja osmašica iz PŠ Nikole Tesle u Moravicama. Pa… ovogodišnji su osmaši odlučili napraviti kratki crtić temeljen na toj slikovnici.

Kao i svaki, tako je i njihov početak bilo pomalo krivudav. Prvo su se morali sastati i zapisati svakojake ideje koje su im padale na pamet, a potom iz te kreativne gomile ideja izabrati onu, njima najbolju na kojoj će temeljiti svoj crtić. Tijekom te oluje ideja, čitali su slikovnicu…i čitali…i čitali…dok napokon nisu došli do priče za koju su se svi složili da je najbolja za njihov crtani uradak.

Time je okončana prva faza. Druga je značila pisanje scenarija na svom materinskom jeziku pa su se brzo bacili na posao. Scenarij je bio gotov u svega nekoliko dana. Učiteljica EJ koja je ujedno bila i jedan od mentora na tom projektu je pregledala njihov scenarij te jedva išta prepravila.

Nakon te faze su se samostalno podijelili u grupe od kojih je svaka dobila drugi zadatak ne bi na taj način biti efikasniji i naravno, brži. Izvrsno odigrano!

Treća faza je uključivala prijevod scenarija na engleski jezik što je predstavljalo izazov,a u pojedinim se segmentima pokazalo poprilično zeznutim. Naime, dok su neke dijelove preveli s lakoćom, neki su im predstavljali problem, jer su, koristeći online rječnike, naišli na desetke različitih riječi koje odgovaraju hrvatskoj riječi koju su u tom trenutku pokušavali prevesti. I sad… koja je prava?! Kao što je poznato, prevođenje nije nimalo lako… i oni su to saznali na svoj način. Imali su uspona i padova tijekom prevođenja, ali uspjeli su iznaći odličan prijevod u kojem im je učiteljica EJ morala prepraviti svega 3 do 4 riječi. Odličan posao, osmaši!

Dok je jedna grupa vrijedno radila na prijevodu, druga se bavila ilustracijama koje su Foto 3 - Lucanedostajale. Uzete su originalne ilustracije iz slikovnice, djelo Valentine Alinčić i Roberte Vučinić, ali morali su nadomjestiti one koje su im falile, pa su tako morali ilustrirati ženku galeba koja se pojavljuje u crtiću. I tako je Luca rođena! Bilo je tu više pokušaja, ali na kraju su se svi složili da Luca izgleda točno onako kako su je i zamišljali. Luca je zakon, nema što!

Sljedeća je grupa izrađivala scene odnosno kadrove te u njih umetala ilustracije pri čemu su morali biti jako oprezni, jer su scene trebale biti što sličnije onima iz scenarija. Također su morali umetnuti i neke dodatke u same ilustracije, kao primjerice zavoj na Lucinom ozlijeđenom krilu. Koristili su i programe za obradu fotografija na svojim mobilnim uređajima. Uz dopuštenje učiteljice, naravno!

U to su vrijeme dvojica učenika radila na uvodnoj i završnoj špici, jer svaki je crić mora imati. Ako vrijedi išta, kažu osmaši!

Treća faza je zaista bila zahtjevna, ali iz nje su i štošta naučili. Pa je vrijedilo svog truda i rada.

Sljedeća je faza uključivala snimanje glasova. Prije samoga snimanja, učenici su se morali pripremiti ne bi li što bolje, jasnije i razgovjetnije pročitali svoje uloge. Glasove su snimali kao pravi pravcati profesionalci – koristeći slušalice, mikrofon i program Audacity. Snimali su, rezali, kopirali, lijepili, izvozili, ujednačavali….

Foto 4 -Snimanje glasova

U petoj fazi su ubacivali svoje glasovne snimke u sam crtić i to su radili nevjerojatnom brzinom. Posljednje su dodavali poneke efekte te su zapravo ‘ispolirali’ taj svoj animirani ‘dragulj’.

Sam crtić su radili u programu Movie Maker te su pritom, neovisno o mentoriranju učiteljica, morali pročitati mnošto tutoriala kako se što radi unutar tog programa ne bi li uspješno spojili sve scene kako treba.

I za kraj je uslijedila jedna slatka nagrada u vidu čokoladne torte za sav njihov trud prilikom rada na crtiću. Torta je bila na naslovnicu njihovoga scenarija, a bila je poklon njihovih mentorica iz Engleskog jezika i Informatike.

Foto 5 -Sky fliers torta

Informatički dio projekta je zasluga učiteljice Informatike Anamarije Diklić dok je cijeli projekt izvrstan primjer integriranoga nastavnog procesa u kojem su EJ I Informatika usko surađivali i isprepletali se ne bi nastao dvojezični crtić Sky fliers.

Foto 6 -Pozivnica na promociju

Crtić Sky fliers je službeno predstavljen 26. lipnja 2019. u 15 sati u holu nama susjedne Željezničke tehničke škole. Vjerujem da će taj datum osmaši pamtiti još dugo vremena. Mnogi su došli iskazati im potporu i pokazati im koliko su ponosni na njih i njihov crtić. Bilo je ondje učenika naše škole, sadašnjih i bivših, učitelja i učiteljica, roditelja i članova obitelji kao i mještana koji se uvijek rado odazovu na događaje ovakvoga tipa. Nakon uvodnih riječi ravnatelja Antona Burića, cijeli je događaj moderirala učiteljica Davorka Nekić dok je učiteljica Anamarija Diklić bila zadužena za sam crtić odnosno da tehnika ne zakaže. Ali, glavne zvijezde, oni koji su govorili o crtiću i svim njegovim fazama izrade bili su upravo učenici 8.razreda: David Ćelam, Ivan Dokmanović, Ema Konjević, Ema Lešnjaković, Luka Majetić, Stefan Nikšić, Teodor Ninković, Filip Šterle, Sretan Vučinić i Damian Vučković.

Foto 7-1-Sky fliers promocijaFoto 7-2-Sky fliers promocija

Uz crtić, bilo je ondje i još nekoliko neizostavnih dodataka kao što su tiskane knjižice Sky fliers sa scenarijom i na HJ i na EJ tiskane od strane Demago d.o.o. iz Maribora, Slovenija, Sky fliers bedževi koje nam je izradio Što čitaš? iz Zagreba te male Sky fliers čokolade kojima nam je promociju zasladio ‘T.B.M.-93’ d.o.o. iz Zagreba. Bilo je to sve što je bilo potrebno za veliko finale kojim su osmaši zaokružili svojih 8 godina osnovne škole i njihov način da toj istoj školi kažu ‘Zbogom!’.

Foto 8 - Dodatci

Dragi osmaši, divna ste generacija i pamtit će vas po Sky fliers te iznimnom trudu i entuzijazmu koje ste uložili u pretvaranje toga crtanoga sna u stvarnost. Hvala vam i neka vas sreća prati u daljnjem školovanju! Ili kako bi rekao Olaf: Zbog nekih se ljudi vrijedi rastopiti!

Foto 9 -Osmi razred u opuštenom izdanju

Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , ,

Učimo kroz aktivnost – radne bilježnice?

nina_jesensek

Nina Jesenšek

Sažetak

Ovaj stručni članak odlučila sam napisati na temelju dvogodišnjeg iskustva s dodatnom individualnom i grupnom pomoći koja je treći stupanj modela pomoći učenicima s teškoćama u učenju. Pomoć sam provodila u grupi prvoškolaca i drugoškolaca. Iz matematike smo najviše izvodili konkretne aktivnosti za usvajanje cilja predodžbe o brojevima te zbrajanja i oduzimanja brojeva do 20. Kod slovenskog jezika naš je izazov bio čitanje, povezivanje slova i glasova. Pritom smo koristili materijale i pomagala koje može pribaviti svaki učitelj. Uveli smo kretanje, te time osvijestili prisutnost tijela. U članku želim predstaviti aktivnosti koje će biti od pomoći učiteljima. Veliki naglasak je prije svega na tome da iz prvog razreda uklonimo radne bilježnice i uvedemo konkretni pristup.

Ključne riječi: teškoće u učenju, pomoć, aktivnost, materijal, smetnje u čitanju i pisanju, matematika

Teškoće u učenju u posljednjem desetljeću postale su pojam o kojem je sve više govora među stručnjacima i dakako roditeljima. Prvi znakovi obično se pojavljuju već u prvim godinama razvoja djeteta, te se svakako pogoršavaju novim usvajanjima znanja. Roditelji to obično ne primjećuju jer se svako dijete različito razvija, što je i normalno. Sve više roditelja poseže za različitim oblicima pomoći, iako njihovo dijete možda to ne treba. Na žalost, često se događa i to da roditelji čijoj je djeci pomoć neophodno potrebna zažmire i ne primjećuju probleme. U posljednja dva desetljeća utrostručio se je broj djece s teškoćama u učenju i upravo te činjenice razlog su različitih pitanja. Zašto je taj problem postao toliko čest među učenicima je pitanje na koje mnogi ne znaju odgovoriti. Je li moguće da prije deset godina tome nisu davali dovoljno pažnje, te su ih jednostavno pripisali nižem intelektualnom razvoju?

U nastavku ću se usredotočiti na teškoće u učenju koje sam najčešće primjećivala u prvom i drugom razredu osnovnoškolskog obrazovanja.

Jedna od najčešćih teškoća u učenju je smetnja u čitanju, pisanju i slovkanju (disleksija, disgrafija…). Neka istraživanja pokazala su da učenici s teškoćama u učenju imaju i disleksiju. Pojavljuju se problemi u uočavanju i obradi slušnih informacija, te zato teško prate upute, čuju samo prvih par riječi, a ostale zaborave i brzo se zbune. Često se problem pokazuje i u razumijevanju oblika i pozicije slova, npr. slovo »u« zamjenjuju slovom »n«. Učenici često kažu da slova pred njima »zaplešu«. Takvo dijete često okreće i premješta glasove u riječima: mak-kam, zima-miza, itd. Također se može zamijeniti i redoslijed u čitanju i zapisivanju brojeva u matematici. Broj 59 zapišu ili pročitaju 95.

Smetnja u pisanju pokazuje se i u lošijoj grafomotorici, u neuspješnom prijenosu misli na papir, u pogrešno napisanim riječima, vrlo kratkim rečenicama, itd. Inače, dijete ima često puno više znanja od onog znanja koje je sposobno pokazati u pismenom obliku. Upravo zbog toga je pravilan pedagoški pristup od ključnog značenja.

Odmah iza smetnji u čitanju i pisanju pojavljuju se i teškoće u matematici. Teškoće se mogu pojaviti isključivo i samo na području matematike ili u vezi s već gore navedenim teškoćama (diskalkulija, akalkulija…). Grupa djece s teškoćama na području matematike je vrlo heterogena jer se pojavljuju različite teškoće na različitim područjima. Učenik se može mnogo puta zabuniti, drugi učenik pravilno riješi zadatak, ali je pritom spor, kod trećeg učenika sposobnosti vrlo osciliraju, te jedan dan može biti vrlo uspješan, dok mu drugi dan ništa ne polazi za rukom. Probleme imaju i kod računanja, te stečeno znanje ne znaju upotrijebiti u drugačijim situacijama, što se može uočavati i u različitim životnim situacijama. Navedeni problemi nastavljaju se i u odrasloj dobi ako djetetu ne nudimo odgovarajuću stručnu pomoć.

5 stupanjski model pomoći djeci s teškoćama u učenju

Model pomoći temelji se na nama vrlo poznatom radu s djecom koja trebaju pomoć. Problem je u tome da premalo učitelja ispunjava odnosno učini sve što je moguće da bi došli do sljedećeg koraka ili stupnja.

Prije početka postupka za dobivanje odluke u obzir se uzima 5-stupanjski model pomoći djeci s teškoćama u učenju, a u svaki stupanj moraju biti uključeni i roditelji (Magajna, Kavkler, Čačinovič-Vogrinčič, Pečjak i Bregar-Golobič, 2008). Više o tome pročitajte u citiranoj literaturi na kraju.

1. Pomoć učitelja u razredu/dopunska nastava/pomoć u produženom boravku.
– učitelj koji uči dijete. Poštuje dobru nastavnu praksu, teškoće djeteta, djetetu omogućuje prilagođavanja (vremenska, metodička, prostorna), koristi odgovarajuća pomagala i sl.

2. Pomoć školske savjetodavne službe
– školska savjetodavna služba (npr. psiholog, specijalni pedagog i sl.). Na ovom stupnju u osobnu mapu učenika ulaže se i plan rada s djetetom.

3. Dodatna grupna i individualna pomoć
– uključivanje u individualnu ili grupnu dodatnu pomoć (dijagnostički postupci čiji rezultati mogu stručnim radnicima i roditeljima pomoći u radu s djetetom)

4. Uključivanje vanjske ustanove
– vanjske ustanove (Savjetodavni centar za djecu i mladež, Domovi zdravlja, Centar Motus..)

5. »Odluka« odnosno usmjeravanje u Program s prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći
– učenik polazi satove dodatne stručne pomoći (DSP) i ima više prilagodbi

Dodatna grupna i individualna pomoć – treći stupanj pomoći

Moje radno mjesto obuhvaćalo je rad s učenicima koji su već bili usmjereni u prilagođeni program (s prilagođenim izvođenjem) i dodatnom stručnom pomoći. Dakle, pomoć sam provodila s pojedincima individualno, grupno ili u razredu.

Dodatni rad uzela sam kao izazov, treći stupanj pomoći. Pojedine učenike smo, uz pristanak roditelja odnosno skrbnika, uključili u individualnu ili grupnu dodatnu pomoć. Već nakon prvog susreta s grupom učenika prvog i drugog razreda primijetila sam da učenicima nisu pružene prilagodbe tijekom nastave i usvajanja obrazovnog sadržaja. Prvi pokazatelj bile su potpuno pretrpane radne bilježnice koje su bile ispunjene, crvenom bojom više puta precrtana rješenja, zabrana korištenja prstiju za računanje, a prije svega zasmetala me je činjenica da nijedan od šestero učenika nije pravilno držao pisaljku.

Naš sustav učenja, obrazovanja i stručna literatura vode nas kroz obrazovne sadržaje koje učenici moraju usvojiti, a nigdje nije točno propisano na koji način. Tko kaže da učenik mora naučiti pisati samo na taj način da piše u crtovlje. Može li učenik zaista računati samo prebrojavanjem kružića u radnim bilježnicama i na radnim listovima?

Jako volim svoj posao i to je moja vodilja prema tome da učenika dovedem do toga da se nauči na njemu blizak način.

“Kako me možeš naučiti na meni primjeran, shvatljiv način?”

Prešao sam od igre, topline k tebi. Ne očekuj da mogu sjediti 4 sata na stolici s pisaljkom u ruci. Uzmi materijal iz svakodnevnog života i probudi malo mašte.

Plastični čepovi – može li brojanje biti zabavno?

– Trebamo čepove i kartonske brojeve.

Učenici mogu čepove koristiti za brojanje tako da ih stavljaju u red i broje. Na početku stave broj i broj čepova.

Savjet: Upotrijebite različiti materijal.

Odnosi veličine

– Trebaju nam dvije posudice, dva štapića, plastični čepovi i kartonski brojevi.

Na stol stavimo dvije posudice. Učenici moraju u posudice staviti toliko čepova koliko pokazuje kartonski broj koji stavimo ispred posudice. Zatim s dva štapića naprave ključ ili znak nejednakosti/jednakosti >, <, =.

Za nešto spretnije učitelje

Izradimo polužnu vagu tako da vaga preteže na onu stranu na kojoj se nalazi više čepova.

Savjet: Potražimo pomoć učitelja tehničke kulture.

Kako zbrajanje može biti zanimljivo i ujedno shvatljivo?

– Trebamo kutiju, plastične čepove, karton role wc papira, kartonske brojeve 1-9 te malo smisla za kreativnost. To možete izraditi zajedno s učenicima u sklopu likovne kulture ili u produženom boravku. Povežite se s učiteljicom i ona će vam rado pomoći.

Učenik baca određeni broj čepova u karton role wc papira. Na kraju u kutiji izbroji rezultat. Račun može nakon toga zapisati u bilježnicu. Aktivnost je primjerena za zbrajanja brojeva do 20.

Oblikuj slovo – pisaljku ostavi za kraj

Trebamo pladnjeve s višim rubom, kukuruznu krupicu, pšeničnu krupicu, pjenu za brijanje, boje za slikanje prstima i kartone sa slovima.

U jedan pladanj nasipamo pšeničnu krupicu, a u drugi pladanj kukuruznu krupicu. ILI

Pjenu za brijanje istisnemo na stol ili pladanj. ILI

Pripremimo boje za slikanje prstima s kojima učenici crtaju po prozoru.

Zatim stavimo pored toga kartone sa slovima. Učenik u pripremljeni materijal crta s prstom, piše slovo prema uzorku koji smo pripremili na kartonima.

– Trebamo izolacijsku traku ili ljepljivu traku u boji i autiće.

Na podu oblikujemo određeno slovo koje neka bude veće. Zatim neka učenik vozi autić u smjeru kao što je pravilan zapis slova.

Savjet: Na isti način možemo usvojiti brojeve. Predložene aktivnosti možete provoditi po postajama i učenici neka kruže. Učenici neka za vrijeme aktivnosti glasno izgovaraju glas dok klize po slovu.

Aktivnost toplo preporučujem prije zapisivanja u crtovlje. Učenici neka prije zapisivanja u crtovlje voštanim i suhim bojicama vježbaju slovo na list iz mape za likovni odgoj, zatim u manjem obliku i tek nakon toga u crtovlje. Preporučujem i pisanje kredom na ploču. Izbjegavajte pripreme, jedno slovo na jedan sat. Prilagodite aktivnosti i zapise.

Čitanje – poveži slog i riječ

– Trebamo kartone sa slovima i slogovima, izolacijsku traku.

Na pod, na stol, zid, ormar zalijepite izolacijsku traku određenim redoslijedom. Zatim mijenjajte kartone sa slovima, slogovima. Učenik prati prstom ili korakom i vuče glas.

slikaa1slikaa2

Savjet: Na igralištu možete crtati kredom.

Postajem samostalan, znam što me čeka i što se od mene očekuje

U slikaa3tu svrhu dobro je izraditi slikovni raspored sati koji neka učenici prate. Raspored sati omogućuje razumijevanje što će se dogoditi, u kojem redoslijedu će se to dogoditi i kada će se završiti. Ujedno učenike privikavamo na školski sustav i poznavanje predmeta, a prije svega, korištenje rasporeda sati vodi u samostalnost djeteta. Tome možemo dodati što učenici moraju pripremiti za određeni sat. Onim učenicima koji su vizualni tipovi takav će pristup više odgovarati.


Savjet: Slikovno možemo pripremiti i kako moraju pospremiti sportsku opremu, cipele, pomagala.

Saznanje

Predstavljene aktivnosti su samo komadić drugačijeg pristupa. Naš rad predstavlja poseban izazov, pogotovo kod djece s više teškoća u učenju. Takvi problemi mogu prerasti u emocionalne probleme i probleme u ponašanju ako ne reagiramo pravilno.

Učenika s teškoćama u učenju možemo naučiti živjeti s tim teškoćama. Nije sigurno da ćemo ih znati, kao što puno ljudi kaže »izliječiti«, ali je bitno da se potrudimo i pojedincu omogućimo usvojiti gradivo na način koji mu je blizak, tj. na njemu shvatljiv način.

Literatura

  1. Magajna, L., Kavkler, M.,Čačinovič – Vogrinčič,G., Pečjak, S., Bregar – Golobič, K. (2008). Koncept dela: Učne težave v osnovni šoli (str. 5–14). Ljubljana: Zavod republike Slovenije za šolstvo.
  2. Magajna, L., Kavkler, M., Košir, J. (2011). Osnovni pojmi. V S. Pulec – Lah, M. Velikonja (ur.), Učenci z učnimi težavami – izbrane teme (str. 8–23). Ljubljana: Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani.
  3. www.katarinakesicdimic.com
  4. http://www.ucne-tezave.si/
Objavljeno u Primjeri dobre prakse | Označeno sa , , , , , ,