Sigurnost u Graberju Ivanićkom

danijela_knezevic

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. a razreda Osnovne škole Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom obilježili su 5. veljače Dan sigurnog interneta u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Putem različitih aktivnosti učenici su iznosili svoja znanja o internetu, raspravljali i argumentirali je li internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se podsjetilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te iako su još manjeg uzrasta, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost

Naše aktivnosti odlučila sam provesti na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili te kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojem se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be

Debatom učimo

Učenike sam formirala u dvije skupine prema stavovima koje su iznosili te pokušala saznati je li internet sigurno mjesto- afirmativna ekipa zastupala je tvrdnju da ako si dovoljno oprezan ne može se dogoditi ništa loše i internet je siguran, dok je negacijska ekipa zastupala stavove da nikada ne možeš biti u potpunosti siguran u virtualnom svijetu. Obje ekipe hrabro su zauzele svoje stavove te je debata bila vrlo konstruktivna, no negacijska ekipa ipak je bila uvjerljivija.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/dokumenti/HAKOM_BROSURAmala.pdf o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su jedni drugima predstavljali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Putem videa Sigurnost na internetu: Crvenkapica – 2. dio – YouTube razgovarali smo koliko je važno zaštititi privatne podatke te biti oprezan pri objavljivanju vlastitih, ali i tuđih fotografija.

Koliko sam siguran online?

slika 1Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (Slika 1. Koliko slika 2sam siguran online?) (Slika 2. Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu.

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internethttps://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021.

Putem tableta i pametne ploče dostupne u učionici nekolicina učenika zaigrala je i Interland digitalnu igru.

Razredni mobitel

U završnom dijelu sata učenici su izradili vlastiti mobitel kojem su dodali omiljene aplikacije kojima se svakodnevno koriste. U radu i aktivnostima pridružila nam se i studentica koja je bila na stručno pedagoškoj praksi.

slika 3slika 4
Slika 3 i 4. Izrada mobitela
slika 5slika 6
Slika 5. Mobitel           Slika 6. Zajednička fotografija

Učenici su aktivnostima bili oduševljeni i aktivno su sudjelovali u realizaciji. Njihove reakcije na aktivnosti pokazale su mi koliko ih ova tema zapravo zanima, iako su mislili da o tome već sve znaju. Kroz edukativnu igru i zabavu uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo. Igra i interakcija je najbolji put u toj dobi da se neka znanja usvoje.

Zaključak

Saznanja će učenici zasigurno primjenjivati u budućem korištenju interneta što me posebno raduje jer sam poučavanjem o ovoj temi ostvarila svoju obrazovnu, a posebice odgojnu ulogu učiteljice. Igrama i aktivnostima koje smo proveli u razredu pridonosimo stvaranju boljeg interneta na djeci zabavan, razumljiv i poučan način!

Svi naši radovi, YouTube materijali, digitalne igre koje sam izradila te fotografije dostupni su putem poveznice na Wakelet kolekciju https://wakelet.com/wake/NK6vu504fnugQ4T2G9nyu

Korišteni materijali

You Tube materijali:
https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=VuYQuUEaz8A&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=AEr0cU2VWeM&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo

Digitalne igre:
https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland
https://youtu.be/algknpUbXF0

Together for Safer Internet

ivana_vadlja

Ivana Vadlja

Sažetak

S ciljem razvoja svijesti, vještina, sigurnog i odgovornog ponašanja na internetu te razvoja suradničkih vještina i digitalnih kompetencija Dan sigurnijeg interneta ove godine obilježen je provođenjem međunarodnog eTwinning projekta koji sadrži niz aktivnosti za učenike osnovnih i srednjih škola. Projektom se promiče odgovorno i sigurno korištenje interneta, ali i suradnja svih članova obrazovne zajednice – ravnatelja, učitelja, stručnih suradnika i učenika.

Ključni pojmovi: internet, Dan sigurnijeg interneta, međunarodna suradnja, eTwinning

Uvod

Razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije razvijaju se i mnogi digitalni alati te je nemoguće zamisliti obavljanje bilo koje aktivnosti bez povezivanja, komunikacije, suradnje i razmjene podataka na globalnoj računalnoj mreži. Internet nam uvelike doprinosi lakšem ostvarenju mnogih aktivnosti, a kod njegova korištenja važno je napomenuti koliko svaki korisnik mora biti oprezan. Digitalne kompetencije svih građana, a posebice razvoj sigurnog i odgovornog korištenja interneta kod najmlađih građana EU, jedan je od prioriteta politike Europske komisije za razvoj digitalno zrelog društva. Shodno tome, svakog drugog utorka u veljači održava se Dan sigurnijeg interneta, međunarodna inicijativa koja promiče sigurno i odgovorno korištenje interneta.

Dan sigurnijeg interneta u I. OŠ Čakovec – Together for Safer Internet

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta u I. osnovnoj školi Čakovec provodi se niz godina, a 2021. godine tijekom cijele veljače posebna se pažnja posvećuje razvoju svijesti, vještina i ponašanja na internetu. Pokrenut je međunarodnim eTwinning projekt imena Together for Safer Internet (https://live.etwinning.net/projects/project/264192) koji okuplja dvadesetak partnerskih škola različitih dijelova Europe. Učiteljice informatike i učitelj engleskog jezika osmislili su niz aktivnosti za učenike od 1. do 8. razreda osnovne škole i srednjoškolce.

Rad i suradnja u međunarodnom timu učenika, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja organizirana je oko četiri glavne aktivnosti:

  • bolje upoznavanje svih sudionika s pravilima lijepog ponašanja i komuniciranja pomoću digitalnih medija, upoznavanju autorskih prava, načinima zaštite i važnosti poštovanja autorskih prava, informacijama za roditelje o radu u eTwinning zajednici s obzirom na sigurnost, mogućnosti i izazove razvoja digitalnih vještina,
  • predstavljanje i međusobno upoznavanje sudionika (škola, učitelja i učenika)
  • aktivnosti za učitelje, stručne suradnike i ravnatelje s ciljem razmjene iskustava, primjera dobre prakse, obrazovnih materijala, savjeta, razvoj i njegovanje međunarodne suradnje,
  • aktivnosti za učenike organizirane u četiri skupine (KiloKIDS, MegaKIDS, GigaKIDS, TeraKIDS) s obzirom na dob učenika.slika1

Za svaku dobnu skupina učenika pripremljen je niz sadržaja i igara s obzirom na dobnu skupinu. Neki od njih su memory igra (http://bit.ly/3blIfpC), escape room (http://bit.ly/3sfrbsd), Kahoot kviz (http://bit.ly/3k7sx5z) i kviz (http://bit.ly/2NJKRpg).


Aktivnosti za učenike

Učenici prvih i drugih razreda osnovnih škola (KiloKIDS) individualno su izrađivali crteže na kojima su prikazali svoje viđenje interneta, odnosno svega onoga što ih podsjeća na internet, koje su po njima prednosti i nedostaci interneta te što se sve može raditi na slika2internetu te su mnogi odmah kao glavno istaknuli igranje računalnih igara, dok su drugi vrlo svjesno prikazali i moguće opasnosti poput zlonamjernih programa i nepoćudnih sadržaja. U početku nisu imali ideje što bi mogli nacrtati, no kratkim razgovorom o internetu i gledanjem video zapisa o sigurnosti djece preuzetog sa stranice Pet za net (Sigurnost djece prije svega) dobili su mnoge ideje te su ih prenijeli na papir.

Učenici trećih i četvrtih razreda osnovnih škola (MegaKIDS) su u paru ili manjim timovima u Canvi izrađivali digitalne postere o sigurnom i odgovornom ponašanju na slika3internetu i u virtualnim zajednicama. Pravila koja su naveli vežu se uz to kako se ponašati na internetu i društvenim mrežama, kako pristojno napisati e-mail, kako se ponašati u video pozivu i slično. S obzirom na to da u projektu sudjeluju mnoge partnerske škole izvan Republike Hrvatske sav sadržaj plakata napisan je na engleskom jeziku. Vrlo brzo su svladali rad u ovom alatu i izradili zanimljive radove te nije bilo većih problema. Rekli su da se vesele ponovnoj izradi sličnog rada.

slika4Izvor: eTwinning projekt Together for Safer Internet

Za učenike petih i šestih razreda (GigaKIDS) pripremljene su tri nedovršene priče. Svaka priča prikazuje po jednu situaciju u virtualnom svijetu, a učenike potiče na razmišljanje i osmišljavanje nastavka i završetka odabrane priče. Ovom aktivnošću učenike uvodimo u situaciju koju su doživjeli ili su imali prilike o njoj čuti od svojih prijatelja (lažni prijatelji, nepoznate osobe, krađa podataka), potičemo ih na razmišljanje, igranje uloga i osmišljavanje njihovog scenarija priče. Tako kod učenike potičemo i razvijamo kreativno pisanje, kritički osvrt na vlastita ponašanja i ponašanja njihovih prijatelja.

Za učenike sedmih i osmih razreda osnovne škole i srednjoškolce (TeraKIDS) pripremljeni su sadržaji o digitalnim tragovima, (ne)anonimnosti pojedinaca, sadržaji o virtualnim zajednicama za učenje, stvaranju i čuvanju sigurne lozinke. Učenicima su ponuđeni obrazovni video sadržaji, savjeti, poveznice s korisnim alatima i savjetima. Učenike potičemo na kritičko promišljanje o vlastitim aktivnostima u digitalnom svijetu, a posebice u virtualnim učionicama, iznošenje vlastitih primjera i iskustava, izazove i mogućnosti s kojima su se susretali tijekom nastave na daljinu, predstavljanje njihovih prijedloga za poboljšanje učenja i poučavanja na daljinu, konstruktivnu raspravu u učionici sa svojim vršnjacima i učiteljem/nastavnikom ali i raspravu s vršnjacima u diskusiji na TwinSpace.

slika5slika6
Izvor: eTwinning projekt Together for Safer Internet

Online sastanci

Vrhunac međunarodne suradnje su online sastanci učenika između različitih škola koji slika7učenicima pružaju priliku komuniciranja na stranom jeziku, omogućuju upoznavanje vršnjaka, njihovih škola, načinima na koje provode slobodno vrijeme, upoznavanje zajedničkih interesa te raspravu o njihovim ponašanjima na internetu.

(Autor: Đurđica Krtanjek; Izvor: eTwinning projekt Together for Safer Internet)

Zaključak

Svakodnevnim osvještavanjem o prednostima, ali i nedostacima te opasnostima interneta učenici mogu biti sigurniji prilikom njegova korištenja. Kroz ovaj mjesec i projekt učenici su razvijali svoje suradničke vještine, kritički i logički razmišljali, iznosili svoje misli, ideje i stavove te stekli nove ili usavršili dosadašnje kognitivne, komunikacijske, socijalne i digitalne vještine. Ovakav način rada doprinosi cjelovitom razvoju učenika te se pokazao se kao vrlo zanimljiv učenicima i trebao bi se što češće primjenjivati.

Mediji i učenici

lidija_pecko

Lidija Pecko

Sažetak

Mediji i uznapredovala informacijsko komunikacijska tehnologija znatno utječe na živote učenika a i sve nas. Mediji postaju dio kulture. Nastava 21. stoljeća nezamisliva je bez medija. Mediji postaju sredstva informiranja, obrazovanja i zabave. Današnja djeca najviše su izložena utjecaju medija i njihovi se životi ne mogu promatrati bez prisutnosti medija. Sredstvo su oblikovanja stavova, a djeca su njima izložena od najranijeg doba, te imaju važnu ulogu u odgoju djece. Važno je obratiti pozornost na sadržaje koja djeca gledaju te na taj način spriječiti negativne posljedice koje mediji donose. Stoga je provedeno istraživanje utjecaja medija na učenike četvrtih razreda Osnovne škole. Cilj istraživanja bio je ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Ključne riječi: medij, internet, sigurnost, cyberbullying.

Uvod

Internet, kao elektronski medij, učenicima i studentima olakšava učenje, dostupne su mnoge besplatne e-knjige, dokumenti se brzo pretražuju i lako se može doći do najnovijih istraživanja, obnavljanja starih poznanstava ili, pak, uspostavljanja novih. Svi ti pozitivni aspekti interneta prihvatljivi su sve dok ne dođe do ovisnosti o internetu. Bitna je uloga roditelja u medijskom odgoju. Roditelj najčešće misli da može sve riješiti kontrolom. Nužno je imati nadzor nad sadržajem kojeg djeca pretražuju na internetu. Neke nasilne emisije koje djeca pogledaju jednom, neće ostaviti trajne posljedice, ali dugoročno i nekontrolirano konzumiranje istih treba izbjegavati. Jedno od takvih je cyber nasilje. Kao novi oblik izražavanja nasilničkog ponašanja koje se svakodnevno širi i umrežava sve više djece i mladih. Problem dezinformacija traži kritičko promišljanje i vrednovanje, odgovorno ponašanje djece u virtualnom okruženju. Koliko su digitalne tehnologije loše ili dobre za mentalno zdravlje učenika, utječu li na dječju igru i razvoj? Znamo li što je digitalni otisak? Sve su to pitanja koja si trebamo postaviti kako bi mogli i dalje razvijati svoje kompetencije.

Korištenje se internetom danas smatra „ulaznicom u potpuni život”, i tko nije „medijski pismen” u opasnosti je da ostane isključen iz života na različitim razinama.

Digitalni mediji

Mediji su najširoj javnosti omogućili upoznavanje različitih oblika novih informacijskih tehnologija. Nova informacijska tehnologija može biti vrlo moćna, može obogaćivati svakodnevni život čovjeka ali i olakšavati određene segmente života. Pomagati u uspostavljanju odnosa sa svijetom. Mediji su važni za organizaciju iskustava i uvjeta učenja. U kurikulumskom modelu možemo ih označiti kao posrednike iskustava ili elemenata podražaja na temelju kojih dolaze određene reakcije. Ostvaruju se na svim strukturnim razinama kurikuluma, a posebice u sadržajima i organizaciji učenja i poučavanja. Prema Hrvatskoj enciklopediji termin medij označava svako sredstvo posredstvom kojega se prenose poruke, vijesti, obavijesti i sl. Prema Bognar i Matijević (2005), riječ „medij“ latinskog je podrijetla (lat. medius) što znači srednji, u sredini, a u pedagogijsku je terminologiju dospio iz engleske literature (engl. medium – sredina, srednji, sredstvo, element, medij).

Najstariji medij je sam čovjek, jer i čovjek koji prenosi informaciju je medij. Razvojem tehnologije kroz povijest, razvijali su se i različiti mediji. Osnovna zadaća je prenijeti informacije širem krugu ljudi. Iz tog razloga nazvani su masovnim medijima.

Masovni mediji su sredstva masovnog priopćivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopćivanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja. Razvojem interneta prenošenje informacija, postalo je jednostavnije i dostupnije širim masama. Internet kao novi elektronski medij, obilježio je novu eru medija.

U odgojno obrazovnom sustavu danas sve više uključujemo razne medije; časopise, enciklopedije, TV emisije, računala. Osobito brz razvoj računalne tehnike doveo je do mogućnosti povezivanja svih izvora u cjelovit interaktivni sustav u kojemu učenik može u svakom trenutku doći do željene informacije. Zbog svoje karakteristike da se koristi više medija istodobno, takav sustav naziva se multimedijski. Uz primjenu naprednih audiovizualnih sredstava ima mogućnost generiranja virtualnog okruženja. U takvom nastavnom procesu učenik se opredjeljuje za sadržaje prema individualnim afinitetima, koji ga osposobljavaju za samostalno učenje.

Digitalni mediji u nastavi koriste se za olakšavanje učenja. Korištenjem medija učenje se želi ubrzati, racionalizirati, biti produktivnije i zanimljivije. U obrazovanju primjenjuju se od temeljnih podataka, igara za učenje, raznih nastavnih programa za učenje i vježbe, pokusa i simulacija kompleksnih komunikacijskih i kooperacijskih okruženja.

Istraživanje i metodologija

Cilj istraživanja: ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Sudionici istraživanja; učenici 4.b, 4.c i 4.d razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega (siječanj 2021.godine)

Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac)

Rezultati

U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 29 dječaka i 23 djevojčice četvrtog razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega.

slika 1Medije koriste više puta dnevno (73%), a od navedenih medija (novine, radio, elektronski mediji – internet, televizija) najčešće koriste elektronske medije (62%) za zabavu (75%).

Smatraju kako je najveća prednost korištenja medija učenje (32,6%).

U velikom postotku, čak 87% ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja, isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje te utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92%).

Slika 2Ispitanici najviše koriste internet za igranje igrica (28.8%) ali i za gledanje zabavnih video sadržaja (25%).

Svi ispitanici znaju što su društvene mreže, a od istih najviše koriste viber (55.7%).

77% ispitanika ima pristup računalu/mobitelu/tabletu s internetom u vlastitoj sobi, a 44% ispitanika nadzire roditelj za vrijeme boravka na računalu/mobitelu/tabletu koje ima pristup internetu.

Boravak na računalu/mobitelu/tabletu roditelj zabranjuje i ograničava najčešće radi kako bi spriječio ovisnost djeteta o tehnologiji.

Slika 3.

75% ispitanika komunicira s nekom drugom osobom preko interneta, dok 83% ispitanika ne dijeli privatne sadržaje (fotografije, video, osobne informacije poput kućne adrese, broja telefona) na društvenim mrežama.

90% ispitanika je razgovaralo s roditeljima ili učiteljima o korištenju interneta i komunikaciji preko društvenih mreža, a 58% ispitanika nije čulo za „Cyberbullying”.

S tvrdnjom kako internet uvijek ima pozitivne učinke, ispitanici su bili neodlučni 52%.

S tvrdnjom kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja 75 % ispitanika se slažu u potpunosti.

S tvrdnjom kako je potrebno učiti u školi o korištenju novih medija i društvenih mreža 65% ispitanika se slaže u potpunosti.

Ispitanici nisu sigurni jesu li dovoljno medijski pismeni.

Zaključak

Kako su rezultati istraživanja pokazali da učenici četvrtih razreda najčešće koriste elektronske medije za zabavu više puta dnevno, internet za igre i gledanje zabavnih video sadržaja, većina ih ima računalo s pristupom internetu u svojoj sobi, većina ih komunicira s drugom osobom preko interneta, možemo zaključiti kako su mediji sastavni dio komunikacije među desetogodišnjacima. Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Utječu na društvenu socijalizaciju i oblikuju identitet djece. Ispitanici su svjesni utjecaja medija na nasilje, manipulaciju stavovima ljudi, problemom dezinformacija. Iznimno bitnu ulogu u izlaganju djece medijskim utjecajima imaju njihovi roditelji. Djeca uče u obitelji o životu s medijima, pa se pravilan odnos prema medijima mora vježbati. Roditelji trebaju stvoriti preduvjete i poučiti djecu korištenju medija i promatrati što djecu privlači. S druge strane oni su djeci uzor, model, pa je roditeljski odnos prema medijima za djecu neposredna orijentacija. Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja. Ispitanici se slažu kako je potrebno više učiti o medijima jer nisu sigurni koliko su medijski pismeni.

Mediji pružaju nove mogućnosti, ali se ne smije zanemariti novi komunikativni model koji promoviraju. Zbog toga je nužno razvijanje medijske kompetencije koja će osposobiti za prepoznavanje brojnih mogućnosti koje mediji nude.

Literatura

  1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Nadrljanski M., Nadrljanski Đ.,
  2. Bilić M.(2007). Digitalni mediji u obrazovanju
  3. http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-08%20Nadrljanski%20&%20Nadrljanski%20&%20Bilic,%20Digitalni%20mediji%20u%20obrazovanju.pdf
  4. Područja kurikuluma. http://www.kurikulum.hr/dokumenti-podrucja-kurikuluma/ zadnja posjeta: 10.1.2021.
  5. Sindik, J. (2011). Kako roditelji percipiraju utjecaj medija na predškolsku djecu? Medijska istraživanja, (18) 1, 5-32.

Sigurna potraga za blagom

zeljka_vargic

Željka Vargić,

Sažetak

Sigurnost i kako ju postići u svim aspektima naših života uvijek je goruće pitanje. Tijekom veljače, u kojoj obilježavamo Dan sigurnog interneta, to se pitanje postavlja češće nego inače. No, znamo li kako se zaštititi i što je potrebno štititi ? Potrebno je zaštititi dijete (učenika) od mnogobrojnih opasnosti, a osobito onih koje vrebaju s ekrana i interneta kojem su naša djeca sve više izložena. Djeca uglavnom znaju da postoje prijetnje i opasnosti, no znaju li što mogu izgubiti? Izgubiti mogu svoj osobni podatak, svoje osobno blago, koje utvrđuje njihov identitet. Upravo gubitak te vrste blaga pokušala sam osvijestiti kod njih kroz aktivnosti provedene na satu informatike.

Ključne riječi: sigurnost, internet, djeca, igra, šifra, osobni podatak.

1. Uvod

U godini koju obilježavaju potresi i koronavirus, pojam sigurnosti zacijelo je onaj koji smo najviše puta izgovorili ili na njega pomislili.
Sigurnost i dobrobit učiteljima su na umu cijele (školske) godine, a osobito u veljači tijekom koje se obilježava Dan sigurnosti na internetu.
Smatram kako je ishodište svojih promišljanja o aktivnostima kojima obilježavamo Dan sigurnog interneta potrebno staviti upravo u samu definiciju pojma sigurnosti.
No, znamo li što je uopće sigurnost i kako ju definirati?
U članku Socijalna politika (sigurnost) kao područje nacionalne sigurnosti: prilog raspravi o kritičkim sigurnosnim studijama piše da je sigurnost temeljni preduvjet opstanka, djelovanja i razvoja čovjeka, države i društva (Bilandžić,2017)
Prema Wikipediji, sigurnost je stupanj zaštite od opasnosti, štete, gubitka ili kriminalne aktivnosti.
Sigurnost se ,uglavnom, definira kao odsutnost prijetnje.
No, pitanje je komu se prijeti? Čija sigurnost je ugrožena? Koga i kako treba zaštititi? Treba zaštititi dijete (učenika) od opasnosti koje vrebaju na internetu te smanjiti mogućnost nastanka bilo kakve štete.

Cilj aktivnosti koje sam provodila, i koje ću opisati, bio je zaštititi ,ali prvenstveno osvijestiti učenike o važnosti čuvanja osobnih podataka te im ukazati na moguće posljedice njihova gubitka.

Zbog stalne izloženosti djece ekranima i nedostatka druženja i igre s vršnjacima, odlučila sam Dan sigurnog interneta obilježiti klasičnom igrom i to onom koja će im pružiti mogućnost otkrivanja, uzbuđenja, suradnje i nagrade.

A koja igra bi mogla pružiti sve navedeno ako to ne bi bila Potraga za blagom?
U njoj imamo maštu, uzbuđenje, brzinu, neizvjesnost, otkrivanje i naposlijetku blago.
Za kakvim blagom su tragali učenici četvrtog razreda otkrit ću kroz tijek aktivnost.

2. Tijek aktivnosti

2.1. Otkrijmo temu
U aktivnosti otkrivanja teme zadatak učenika bio je pretražiti učionicu kako bi pronašli plastična punjenja iz Kinder jaja. Svako punjenje skrivalo je riječi koje sastavljene čine rečenicu. Prvotno uzbuđenje nastalo tijekom igre traženja povećalo se zbog želje da se što prije otkrije pravilan redoslijed riječi rečenice koja otkriva čimSlika1e će se učenici baviti tijekom sata. Uspješnim izvršenjem zadatka učenici otkrivaju temu Dan sigurnog interneta.

Interes za temu veći je samim time što su učenici očekivali uobičajeni sat informatike, a ne onaj koji slijedi.

Slika 1. Plastična punjenja iz Kinder jaja

2.2. Podjela u skupine i najava igre

Učenici su sami odabrali skupinu (trojku) čiji žele biti član nakon čega smo ponovili pravila po kojima surađujemo unutar skupine.
Učenici poznaju društvenu igru Potraga za blagom koja se igra na ploči uz pomoć figurica i kockica no ovo će biti uzbudljivije jer smo mi ti koji se kreću i to po školi, a ne po igraćoj ploči. Očekuje nas rješavanje zagonetki i poruka skrivenih šiframa, pronalaženje tragova i predmeta koji vode do pronalaska blaga.

2.3. …i kreće Potraga za blagom

Svaka skupina odabire zapečaćenu kovertu sa zadatcima. Nakon otvaranje koverte čitaju upute i dešifriraju poruku koja ih vodi do druge poruke i mjesta na kojem će pronaći trag važan za rješavanje krajnje zagonetke i dobivanja odgovora o tome gdje se krije blago.

Poruke su šifrirane Morseovom abecedom, Cezarovim šifriranjem i Pigpen šifriranjem. UčenicSlika2i za dešifriranje koriste svoj udžbenik.
Za ilustraciju, detaljnije ću prikazat zadatak jedne od skupina.
Otvaranjem koverte učenici pronalaze sljedeću poruku:

Slika 2. Šifrirana poruka1

Uspješnim rješavanjem zadatka učenici otkrivaju da trebaju pokucati na vrata psihologinji.
Slika3Ulaskom u njen ured otkrivaju još jednu kovertu u kojoj se krije sljedeći trag.
Zadatak je Morseovom abecedom dešifrirati poruku kako bi otkrili predmet potrage, a Pigpenom mjesto na kojem se predmet nalazi.

Slika 3. Šifrirana poruka2

Slika4Slika 4. Pigpen šifra

Najviše smijeha, uzbuđenja i zabave izazvao je upravo ovaj dio zadatka u kojem su učenici pretraživali prostorije Produženog boravka. Zabunu je dodatno stvorila i činjenica da imamo dvije prostorije, a u šifriranoj poruci nije bilo točno naznačeno koju od te dvije pretražiti.Slika5

Pronalaskom predmeta, otvara se i zadnja poruka koja krije zagonetku za čije rješavanje učenici trebaju iskoristiti znanje prirode i društva.

Slika 5. Zagonetka

Slika6Učenici su imali mogućnost tražiti pomoć oko točnog odgovora kod osobe koju su posjetili nakon otkrivanja prve šifre.

Nakon puno trčanja, traganja i uzbuđenja zbog ulazaka na pogrešna vrata, prva ekipa stiže na mjesto i otkriva blago-škrinjicu. Prostorija koju su tražili bio je arhiv. Malenim ključićem otvaraju škrinjicu i u nju smještaju svoj pronađeni predmet.

Slika7Pristizanjem i ostalih ekipa završavamo potragu i nadopunjujemo škrinjicu vrijednim predmetima.

Razgovaramo o tome zašto ovakve predmete poput prstenja i naušnica smatramo važnima, zašto ih držimo „pod ključem“ i što bi učenici smjestili u svoju škrinjicu s blagom.
Tijekom razgovora otkrivamo da nam gubitak ovakvih predmeta nanosi štetu, ali da je gubitak moguće nadoknaditi.
Upućujem ih na to da je i naše računalo škrinjica s blagom. Učenici pogađaju koje bi to blago moglo biti. To su naši osobni podatci.
Na jednak način kako brinemo o predmetima trebamo brinuti i o osobnim podatcima.
Osobni podatci su sve informacije koje se odnose na pojedinca i koje utvrđuju njegov identitet.
Na internetu postoji mogućnost njihove zlouporabe pa trebamo biti oprezni .
Osobne podatke čuvamo i tako sebe štitimo na internetu.
Kao završnu aktivnost, crtali smo i smišljali izgled Superjunaka – čuvara naših osobnih podataka.

3. Zaključak

Internet kao mreža svih mreža olakšava komunikaciju, brzo pronalaženje informacija, dijeljenje i suradnju, ali isto tako skriva i mnoge zamke i opasnosti. Cilj dana, poput Dana sigurnog interneta, je upozoriti na te opasnosti i naučiti nas kako se nositi s njima.
O internetu i zamkama koje on krije možemo učiti i offline aktivnostima. Upravo za njih sam se odlučila ove veljače jer smatram da djeci nedostaje klasične igre, druženja, suradnje, kretanja i međusobnog pomaganja.
Jednostavna igra poput Potrage za blagom donijela je u naš razred i školu veselje, razdraganost pa i svladavanje stidljivosti jer ipak je trebalo pokucati na vrata „ozbiljnim“ pedagozima, psiholozima i tajnicama. Naučila nas je surađivati, koristiti se udžbenikom, orijentirati se i prije svega ne odustati. Trčkarajući po školi nismo ostali neprimijećeni – gledale su nas spremačice, učitelji, stručni suradnici i svi su na svoj način pokušali pomoći.
Cilj smo postigli jer smo igrajući se naučili da postoje škrinjice koje kriju neopipljiva, ali vrijedna blaga kao što su naši osobni podatci.

4. Literatura

  1. Blagus, J., Ljubić Klemše, N., Ružić, I., Stančić, M. (2020). e-svijet 4, radni udžbenik informatike u četvrtom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga
  2. Bilandžić, M. (2017). Socijalna politika (sigurnost) kao područje nacionalne sigurnosti: prilog raspravi o kritičkim sigurnosnim studijama. Rev. soc. polit., god. 24, br. 3, str. 343-359, Zagreb

Webinar – Dan sigurnijeg interneta 2020.

sanjaPS_davorS_kristinkaL

Sanja Pavlović Šijanović, Davor Šijanović i Kristinka Lemaić

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Industrijska strojarska škola iz ZagreSlika1 Interaktivni webinar Dan sigurnijeg internetaba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar koji je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju.

Slika 1. Interaktivni webinar Dan sigurnijeg interneta

Poučavanje djece osnovnim principima sigurnosti u online okruženju iznimno je važan korak kojim stvaramo pozitivna online iskustva djece i mladih. Stoga upravo na Dan sigurnijeg interneta intenzivno provodimo raznovrsne aktivnosti o korištenju tehnologije odgovorno, s poštovanjem, kritički i kreativno.

Svake godine u našim školama koristimo Dan sigurnijeg interneta za istraživanje novog područja ili teme koja je važna za učenike s kojima radimo svaki dan. Ove godine Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar u kojem su u fokus stavljena brojna pitanja s kojima se učenici susreću svSlika 2 Učenici vukovarske gimnazijeakodnevno, poput načina na koji mladi upravljaju svojim internetskim identitetom, načina na koji internet oblikuje stavove i promišljanja mladih o sebi i drugima te pitanje omogućuje li internet mladima eksperimentiranje i izražavanje ili se osjećaju ograničenima u tome tko mogu i žele biti online.

Slika 2. Učenici vukovarske gimnazije

Cilj webinara je, poučavanjem, razmjenom iskustava i primjerima dobre prakse, potaknuti i osnažiti učenike svih dobnih skupina u međusobnom podržavanju, prihvaćanju razlika i stvaranju istinski uključivog interneta.

Dan sigurnijeg interneta (SID) ove godine, obilježava se 11. veljače 2020. pod sloganom “Zajedno za bolji internet” u više od 140 zemalja, a koordinira ih zajednička mreža Insafe/INHOPE, uz potporu Europske komisije i nacionalnih centara za sigurniji internet širom Europe, a u Republici Hrvatskoj koordinator aktivnosti je Centar za sigurniji internet s partnerima i suradnicima.

Prvi webinar pod nazivom: „Dan sigurnijeg interneta 2018. Poštuj, stvaraj i poveži se! Bolji internet počinje s tobom“ na inicijativu strukovne učiteljice Kristinke Lemaić iz zagrebačke Industrijske strojarske škole, a u suradnji s profesoricom Sanjom Pavlović Šijanović iz Gimnazije Vukovar, pratilo je više od 60 škola i 2000 učenika koji su imali priliku čuti, uključiti se i dati svoj osvrt na niz raznolikih tema vezanih za prednosti i nedostatke interneta, mogućnosti komunikacije korištenjem interneta, zaštiti osobnih podataka, internetske prijevare, nasilje preko interneta, moguće opasnosti i zamke društvenih mreža te načine zaštite vlastite privatnosti.

Nakon niza pozitivnih povratnih informacija učenika i nastavnika – sudionika webinara, zaključili smo kako smo webinarom uspjeli ohrabriti i osnažiti učenike u razvoju kritičkog mišljenja o tome kako na pravilan i siguran način koristiti informacijsko-komunikacijske tehnologije u realnom i virtualnom okruženju, a brojni upiti o održavanju novog webinara i činjenica da djeca i mladi kroz internet tehnologije pronalaze nove prostore za kreiranje životnog stila, ponukali su nas da 11. veljače 2020. godine organiziramo novi webinar te pripremimo sadržaje i za učenike osnovnih i srednjih škola. Pitanje njihove sigurnosti obvezuje nas na aktivnosti kojima ćemo učenike upoznavati s prednostima i nedostatcima interneta te im neprestano pružati sigurne mogućnosti za sretno djetinjstvo i uspješno snalaženje u svijetu tehnologija. I pripreme za webinar mogle su početi.

Učenici Gimnazije Vukovar izradili su niz raznovrsnih popratnih materijala poput brošura (korišten je alat FlipSnack http://www.flipsnack.com/, plakata (korišteni su alati Canva (https://www.canva.com/), Piktochart http://piktochart.com/ i Photovisija https://www.photovisi.com/), video uradaka (korišteni su alati Animoto https://animoto.com/ i Wevideo https://www.wevideo.com/), web stranica (korišteni su alati WordPress https://wordpress.com/ i Weebly https://www.weebly.com/) i zanimljivih igara u Scratchu https://scratch.mit.edu/). Nastao je niz uradaka edukativnog sadržaja o korištenju interneta na primjeren, odgovoran i siguran način.

Slika 3 Interaktivnost učenika putem kahoot kvizaOsim webinara, koji je izravno iz Industrijske strojarske škole i Gimnazije Vukovar odaslan u mnoštvo škola u Republici Hrvatskoj, u Industrijskoj strojarskoj školi organizirane su popratne aktivnosti u vidu kreativno-edukativnih radionica i debata na temu potencijalnih rizika i opasnosti koji su prisutni na internetu.

Slika 3. Interaktivnost učenika putem Kahoot kviza

Slika 4 Interaktivnost učenika putem mentimentraWebinar je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju. Svi sudionici mogli su sudjelovati u nizu interaktivnih sadržaja (Mentimeter, Kahoot kviz) te pogledati pripremljene sadržaje i kratke video uratke koji prenose poruke o odgovornom i sigurnom korištenju interneta.

  Slika 4. Interaktivnost učenika putem mentimentra

Vukovarska gimnazija ugostila je policijske službenice iz Policijske uprave Vukovarsko- srijemske županije, gospođe Marijanu Ivakić i Mirnu Marić, koje već tradicionalno na Dan sigurnijeg interneta, učenicima vukovarske gimnazije, a ovoga puta obratile su se svim sudionicima webinara, ukazuju na potencijalne, prijeteće online opasnosti ukoliko nismo spremni nositi se sa suvremenim tehnološkim dostignućima i inSlika 5 Policijske sluzbenice odjela za prevenciju Mirna Maric i Marijana Ivakicternetskim mogućnostima. Posebno su istaknule važnost podizanja razine sigurnosti u svrhu zaštite privatnosti podataka pri čemu su učenike upoznale i sa zakonskim okvirima vezanim za korištenje intSlika 6 Tiskane brošure o sigurnom korištenju internetaerneta.

Slika 5. Policijske službenice odjela za prevenciju Mirna Marić i Marijana Ivakić

Slika 6. Tiskane brošure o sigurnom korištenju interneta

Zajednička poveznica svih predstavljanih sadržaja, žive riječi i popratnih aktivnosti, primjereno je, odgovorno i sigurno korištenje interneta, a u svrhu lakšeg, sigurnijeg i kvalitetnijeg snalaženja u svijetu suvremenih tehnologija. Od nas odraslih, roditelja, učitelja, nastavnika, očekuje se edukativno i preventivno djelovanje u svim sferama odgojno-obrazovnog ciklusa. Tako i na području suvremenih tehnologija moramo zajednički stvoriti sigurno okruženje kao preduvjet zdravom razvoju i odrastanju djece i mladih. Stoga, nastavljamo dalje i slušamo se i gledamo u novom webinaru povodom Dana sigurnijeg interneta 2021. godine!

Pametniji i sigurniji na internetu

barbara_gabrijelcic

Barbara Gabrijelčič

Sažetak

Internet je postao veoma važan faktor u društvu. Za djecu također. Sve mlađi imaju dostup do pametnih telefona in drugih elektronskih uređaja. Zato postaje sve važnije da ih već male naučimo sigurno in pametno pristupati do interneta. Nudi nam puno korisnih stvari, ali skriva i zamke – posebno za djecu. O njma moraju roditelji i učitelji razgovarati sa djecom da bi se znali pravilno zaštititi.

Svaku godinu učenicima razreda kojeg učim, ponudim pristup u online učionicu. Ona im može biti pomoć i zadovoljstvo kroz cijelu školsku godinu. Tom prilikom učenici dobiju svoje korisničko ime i lozinku za pristup. Dobivanje lozinke i web adrese je za djecu velika promjena. Ponuđen im je pristup do virtualnog svijeta, na kojeg još nisu spremni. Mislim da je učiteljev zadatak, da ih upozna s osnovnim ponašanjem, kakve radosti i zamke skriva korištenje interneta.

U članku opisujem kako sam devetgodišnju djecu vodila kroz upoznavanje sigurnog korištenja interneta.

Ključne riječi: internetna sigurnost, internet, računalo.

Uvod

Pretpostavljala sam da su neki učenci bolje upoznati sa korištenjem računala nego drugi. Pošto ih na početku školske godine još nisem dobro poznala, odlučila sam ih pitati. Prva aktivnost je bila namijenjena otkrivanju, koliko učenici poznaju pojmove iz svijeta računala, interneta i kakav dostup imaju do web sadržaja.

1. Otkrivanje učenikovog znanja

Učenike sam prvo pitala da li imaju kod kuće računalo, da li im roditelji dozvole provoditi vrijeme na internetu, koje pojmove poznaju u vezi sa računalom i koje su njihove najdraže aktivnosti na internetu.
Na različitim mjestima u razredu postavila sam vrećice sa pitanjima. Učenici su odgovorili i listić vratili u vrećicu. Pitanja su bila: Gdje susrećemo taj znak? @, Što je to e-pošta?, Što je to facebook?, Što je to internet?, Što je to računalni virus?, Što je to geslo?, Što je to profil?

Učenici so nacrtali graf sa stupcima, koji su prkazivali broj učenika, koji imaju kod kuće računalo i kojim roditelji dozvoljavaju koristiti računalo, tablicu ili mobilni telefon.

Odgovarali su još na pitanja što rade na računalu i koliko vremena dnevno provedu s elektronskim uređajima.

Slika1Slika2Slika3
Slika 1, 2, 3. Otkrivanje znanja pojmova i upotrebe IKT

Nakon analize njihovih odgovora, planirala sam sljedeće aktivnosti. Pomoću njih sam saznala da svi imaju pristup do interneta, samo imaju različita pravila koliko vremena mogu provesti s računalom i drugim prijenosnim uređajima. S dodatnim pitanjima o poznavanju pojmova v vezi sa web sadržajima, su rezultati bili veoma različiti. Neki učenici su znali objasniti sve pojmove, neki skoro nijednog. Većina učenika je poznala nekoliko pojmova, a sa ostalima su se upoznali pomoću sljedećih aktivnosti. Sljedeći satovi su bili povezani.

2. Motivacija

Za vrijeme projekcije slike s interneta, postavila sam pitanje o kojem su razmišljali, kako se djevojčica osjeća. Upotrijebila sam tehniku »četiri kuta učionice«, u koje sam pričvrstila četiri lica: zabrinuto, žalosno, prestrašeno in ljutito.

Učenici su stali kod lica, koje je po njihovom mišljenju predstavljalo osjećaje djevojčice na Slika4slici. Većina njih je mislila da je žalosna.

Još sam ih pitala zašto tako misle. Njihove odgovore sam zapisivala na ploču u obliku misaonog uzorka.

Slika 4. Ideje učenika, zašto je djevojčica žalosna ili ju je strah

Na kraju motivacijskog dijela sata je učenike veoma zanimalo, što se djevojčici dogodilo i zašto je bila žalosna. Kao odgovor sam upotrijebila priču, kako su je djevojčice iz razreda maltretirale preko interneta.

3. Zadaci na postajama

Svaki učenik je dobio radni list. Mogao ga je rješavati individualno ili v manjoj grupi. Na radom listu su bila četiri zadatka, označena brojevima od 1 do 4. Redoslijed rješavanja zadataka nije bio važan. Prije početka rješavanja zadatka na listu, učenik je otišao na postaju s istim brojem. Tamo je dobio kuvertu s zadatkom i riješio ga. Pomoću znanja koje je dobio, mogao je riješiti zadatak s istim brojem na radnom listu.

Opis zadataka po postajama in na radnom listu.

1. postaja: DOBRO UPOZNAJ STVARI, KOJE KORISTIŠ. ŠTO SPADA SKUPA?

Učenici su morali povezati sličicu elektronskog uređaja s pojmom.
pojmovi: miš, računalo, e-pošta, mobilni telefon, USB ključ, web tražilica.

Na radnom listu su riješili prvi zadatak, u kojem su uz sličicu napisali pravilnu riječ.

davSlika 6
Slika 5, 6. Učenici su uz slike dopunili pojmove

2. postaja: NE POVJERAVAJ SVAKOME SVOJE PODATKE.

Potražili su riječ, koja je opisivala osobu na slici. Učenici su profile priložili pravoj osobi na sličici.

Na radnom listu su morali označiti komu mogu povjeriti određen podaSlika 7tak. Moglii su birati obitelj, prijatelje ili poznate osobe.

Slika 7. Kritično razmišljaju, kome mogu povjeriti pojedine podatke

3. postaja: NE VJERUJ SVEMU, ŠTO PIŠE NA INTERNETU.

Slika 8Učenici su u priloženoj kuverti našli slike s interneta. Morali su označiti one, koje su im se činile lažne.

Na radnom listu su morali nacrtati jednu lažnu sliku.

Slika 8. Učenici označe slike, za koje misle, da niso prave

4. postaja: PRAVILA LIJEPOG PONAŠANJA VRIJEDE I NA INTERNETU.

Učenici su birali pojedine emocionalne simbole: veselje, Slika 9ljutnja, žalost, bol. Postavili su ih određenim slikama. Na njima su bili prizori iz svakodnevnog života npr. dijete, koje boli trbuh, izgubljeno dijete, dijete koje odlazi na odmor, djevojčica koju dvije prijateljice vrijeđaju, …

Slika 10Slika 9. Učenici su povezali emocionalne simbole s pojedinim slikama

Na radnm listu su morali pročitati poruku na mobilnom telefonu. V prazan prostor su dopunili emocionalni simbol, s kojim su prikazali svoje emocije za vrijeme čitanja poruke.

Slika 10. Razmišljaju o svojim emocijama kod pojedinih poruka.

4. Izvještaji grupa

Na kraju sam s učenicima razgovarala što su radili na pojedinim postajama i do kojih zaključaka su došli. Provjerili smo odgovore. Uz te zaključke sam vodila razgovor o sigurnosti i ponašanju na internetu.
Skupa s učenicima smo došli do zaključka: Ako ti je zbog bilo čega na internetu neugodno, reci to roditeljima.

5. Dostup do online učionice i podjela lozinki

Učenici su bili u računalnoj učionici. Svi su dobili korisničko ime i lozinku i ušlil u online učionicu našeg razreda. Predstavila sam im aktivnosti u učionici in pomagala kod pristupa.

6. Izrada plakata

Učenici su po želji oblikovali grupe sa najviše četiri člana.

Svaka grupa je morala oblikovati jasan, originalan plakat s porukom. S njim su učenici morali poručiti ostalima, što su se naučili o sigurnosti na internetu.

Slika 11Slika 12
Slika 11, 12. Izrada plakata

Zaključak

Od predviđena dva sata namijenjena za takve sadržaje, trebala sam punih pet. Razmišljala sam da bi u buduće planirala dan aktivnosti, namijenjen korištenju računala, upoznavanju s internetom, web učionicom i sa sigurnošću na internetu.
Učenici su dobro sudjelovali, njihova povratna informacija je bila, da su im se satovi svidjeli i da su se naučili puno novih stvari. Najvažnije je da su dobili poruku da i na internetu vrijede pravila lijepog ponašanja i sigurnosti, koje treba poštovati.

Literatura

  1. https:// safe.si
  2. Učni načrt za slovenščino (2011). Ljubljana: Zavod za šolstvo.
  3. Igrajmo se in učimo: Biti na spletu (2011). Publikacija European Schoolnet

Slike: osobni arhiv Barbara Gabrijelčič

Riječ urednice po stoti put :-)

Broj 100, veljača 2018.
ISSN 1848-2171

„Dragi čitatelji,
s ponosom vam predstavljamo novi digitalni časopis Pogled kroz prozor.“

Prije 10 godina s ovom rečenicom je započeo prvi broj časopisa, a napisala ga je Lidija Kralj, jedna od osnivačica Pogleda, a danas, s ponosom možemo reći, pomoćnica ministrice obrazovanja.

Također, vrlo sam ponosna i na sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike koji su bili spremni da podijele svoje znanje, kompetencije i vještine te tako pomogli da postojimo.

Pošto je ovo 100. broj Pogleda, morat ću vas malo zagnjaviti sa statistikom Smiješak

slika

U prosjeku godišnje imamo oko 220.000 pregleda i 120.000 čitatelja što je zavidan broj, a naravno, najviše nas čitaju u Hrvatskoj, susjednim zemljama i SAD-u.

slika1Najčitaniji članci u deset godina su (poredani po broju pregleda):

Metode učenja pomoću pokreta i vježbi za mozak
Dabar – međunarodno online natjecanje
Izrada online ankete
Natjecanje Dabar 2017
Besplatno rješavanje zadataka iz matematike
Nastava usmjerena na učenika
Razredna disciplina ili Kako učinkovito upravljati razredom?
Praćenje i ocjenjivanje učenika – način ili načini?
Snimanje CD-a i DVD-a u Windowsima 7

Pogled_iconNo krenimo i s novim temama! Smiješak Svaka veljača je posvećena sigurnijem internetu i drago mi je što ste se i ovaj put odazvali i upoznali nas s idejama što ste radili u razredu, ali i izvan njega.

Također, imamo i nekoliko tema nevezane uz sigurnost na internetu, ali ćemo sigurno proširiti vaše znanje i pokazati vam neke nove mogućnosti.

Pogled_iconOsnovna škola Josipovac sudjelovala je povodom obilježavanja Mjeseca školskih knjižnica u međunarodnom projektu Bookmark Exchange Projekt 2017. u sklopu Međunarodne udruge školskih knjižničara (International Association of School Librarianship), izvještava nas Anita Drenjančević. Više…

Pogled_iconRomana Šabeder nas je upoznala kako provode astronomiju u školu, najstariju znanstvenu znanost, a razvoj ove čudesne znanosti stoljećima dovodi nas da shvatimo koliko smo mali, ali prije svega jedinstveni na našoj Zemlji. Više…

Pogled_iconNekako nam se čini da informacijska komunikacijska tehnologija (IKT) i zbor su nespojivi. Pročitajte u članku Mojce Kruh koja je predstavila metode rada i sadržaj aktivnosti u zboru i Orffovom krugu uz pomoć IKT-a. Više…

Pogled_iconBudi muško – promijeni pravila! Cilj projekta je promicanje rodne ravnopravnosti i suzbijanje svih oblika diskriminacije kod učenika/ca i to održavanjem niza radionica neformalnog obrazovanja i školske kampanje. Iva Bojčić, Tanja Dumbović, Kristinka Lemaić i Katarina Savić su nas upoznale kako od inicijative, ideje i plana, došlo je do realizacije. Više…

Pogled_iconSavjetnica i koordinatorica projekta rada s nadarenim učenicima, Vesna Kukavica, otkriva kako se projekt provodi, koji će događaji biti uključeni te koje radionice i koja predavanja. Više…

Pogled_iconNapokon je predstavljena slikovnica Đuro the Seagull autorice Vanje Vučinić, učenice VIII. razreda Područne škole Nikole Tesle u Moravicama. O putu nastanka slikovnice izvijestila nas je Davorka Nekić. Više…

I za kraj, Portal ucitelji.hr dobio je novo ruho, zahvaljujući predsjedniku udruge „Suradnici u učenju“ Darku Rakiću. Prošećite se kroz aktivnosti zajednice „Suradnici u učenju“ i pogledajte koje sadržaje smo pripremili za vas. Nadamo se da ćete pronaći nešto korisno i zanimljivo.

portal

A sada, uživajte u čitanju i isprobavanju, a mi se polako pripremamo za sljedeći broj.

Čitamo se! Smiješak

Varna uporaba interneta in mobilnega telefona za najmlajše

marjeta_dornig

Marjeta Dornig

Ob dnevu varne rabe interneta sem razmišljala kako in katere vsebine naj predstavim svojim učencem. Poučujem v drugem razredu in drugošolci se po mojem mnenju z internetom še niso prav dobro srečali, saj starši večinoma nadzorujejo uporabo računalnika in oni poiščejo vse kar otrok iz interneta rabi.

Odločila sem se, da bom najprej povprašala učence kdo ima doma računalnik, svoj mobilni telefon, za kaj ga uporablja in kaj z njim dela. In bila sem presenečena…

Ugotovila sem, da ima večina učencev v razredu svoj mobilni telefon. Telefon uporabljajo za Telefoniranje, igranje igric in fotografiranje. Svoj računalnik ima manj otrok, večina v razredu pa lahko dostopa do računalnika staršev. Na računalniku igrajo igrice, si ogledujejo filme, risanke, iščejo različne podatke, se pogovarjajo s prijatelji, starimi starši.

Glede na to že kar široko uporabo interneta in mobilnega telefona sem razmišljala v tej smeri, kaj bi bilo dobro da učenci vedo o varni uporabi. Vsekakor je bonton ena od pomembnih stvari, ki jih morajo poznati.

Iz izkušenj z nekoliko starejšimi otroki sem se odločila, da jim predstavim tudi problematiko objavljanja slik in videoposnetkov ter zaupanja v internetne vsebine in znance, ki jih bodo spoznali preko raznih klepetalnic.

V ta namen sem uporabila spletno stran:https://safe.si, kjer so nasveti vseh vrst za vse starostne stopnje o varni uporabi interneta.

Za cilj sem si zadala:

  • Učenci spoznajo bonton, ki ga uporabljamo pri pogovoru po telefonu in na spletu
  • Zavedajo se, da ni vse res kar preberejo, slišijo, vidijo na internetu
  • Spoznajo pasti interneta in nekaj stvari, ki jih nikakor ne smejo početi

Izvedba

V uvodnem delu so učenci povedali kaj že vedo o bontonu in pasteh interneta.

Ela: Nikomur ne smeš povedati gesla za računalnik. Rok: Igrice lahko igramo eno uro na dan.
Urh: Neznancu ne smeš povedati kje stanuješ in katero telefonsko številko imaš.
Živa: Ko nekoga pokličeš po telefonu najprej pozdraviš in se predstaviš.
Alja: Na internetu najdeš slike in različna besedila o živalih.

Pri predstavitvi bontona sem si pomagala s to spletno stranjo.

Vsebino sem prilagodila mlajšim učencem:

Tudi na spletu in pri uporabi mobilnega telefona in spleta veljajo pravila lepega vedenja, oz. bonton. To so pravila obnašanja na spletu.

Pri pogovarjanju prek mobilnega telefona in spleta bodi strpen in prijazen. Obnašaj se tako, kot želiš, da se drugi do tebe.

  • Česar ne bi rekel v živo, ne reci po telefonu in ne natipkaj.
  • Tudi če kdo pusti svoj telefon nezaklenjen, ga ne smeš uporabljati in po njem brskati brez njegovega dovoljenja.
  • Osebo, ki jo želiš fotografirati s svojim mobilnim telefonom, prej vprašaj za dovoljenje.
  • Ne pošiljaj sporočil, slik, video posnetkov, ki nekomu škodijo. Pošiljanje posnetkov pretepov, trpinčenja, ki nam jih nekdo pošlje, naprej svojim prijateljem, ni OK. Taka sporočila brišemo!
  • Prepiranje, razčiščevanje sporov, nesporazumov s prijatelji, znanci in neznanci ne paše na splet. Še vedno je najprimernejši način pogovarjanja iz oči v oči.
  • Ko si z nekom v družbi, se posvečaj tej osebi in ne preverjaj neprestano, kaj se dogaja na tvojem mobilnem telefonu, Facebooku … Pogovarjanje po telefonu, pošiljanje sporočil, preverjanje telefona, ko si z nekom v družbi, je nevljudno.
  • Zvonjenje telefona in/ali pogovarjanje v kinu, gledališču, med poukom, v bolnišnici, tudi na avtobusu … je nedopustno.
  • Zapomnimo si še, katerim vedenjem na spletu se vsakem primeru raje izogibaj:
  • ustrahovanje, nadlegovanje, žaljenje, širjenje govoric, razpošiljanje žaljivih fotografij prek spleta ali mobilne naprave;
  • verižna pisma;
  • izmenjava nasilnih vsebin;
  • uporaba, brskanje po tujem telefonu brez dovoljenja lastnika;
  • pisanje, objavljanje v tujem imenu;
  • obdelava fotografij na žaljiv način;
  • izsiljevanje prek spletne kamere;
  • snemanje pretepov, učiteljice, sošolcev;
  • objavljanje fotografij, posnetkov drugih brez njihovega dovoljenja;
  • tudi slikanje in snemanje med poukom, predstav v kinu, gledališču, na razstavah pogosto ni dovoljeno;
  • telefoniranje, ko vozimo kolo/avto je nevarno.

Za podkrepitev znanja smo si ogledali še nekaj video risank:

clip_image002
Slika 1. Ogled video risank

Maškarada: lažno predstavljanje na internetu

Na drugi strani telefona ali interneta je lahko nekdo drug in ne oseba, za katero se izdaja. Iz vas se želi norčevati, vas prevarati ali vam škoditi.

Mobimanija: zmerna in etična uporaba mobilnika

V kinu, avtobusu in pri zdravniku ne motite okolice, ampak telefon preklopite na tiho delovanje.

Kepanje: snemanje ponižujočih prizorov

Če naletiš na video, kjer nekoga žalijo, ga ne širi naprej. Povej raje odraslim.

Fotoalbum: Objavljanje izzivalnih fotografij

Razmisli, kakšne fotografije boš objavil na spletu. Tako kot se boš predstavil okolici, tako se bo ta obnašala do tebe…

Zmešane glave: zasvojenost z igricami

Učencem sem predstavila še internetno stran Safe.si in kje najdejo vsebine za otroke.

Pri likovni umetnosti so dobili učenci nalogo narediti plakat, clip_image004ki bo povedal kaj o pravilni ali napačni uporabi interneta ali mobilnega telefona. Razdelili so se v pare. Pari so se najprej pogovorili kaj bodo napisali in narisali. Pripravili so risalni list, flomastre in slike, če so jih prinesli.

Slika 2. Izdelovanje plakata

clip_image006Učencem sem namreč prejšnji dan naročila naj prinesejo nekaj slik v zvezi z računalniki in mobilnim telefonom, če jih clip_image008imajo. Uporabili so jih pri izdelovanju plakata. Kdor ni imel slik, je risal. Za izdelovanje plakata smo porabili dve šolski uri.                  Slika 3. Izdelovanje plakata

Slika 4. Izdelovanje plakata

Nastali so zanimivi plakati, ki smo jih izobesili v hodniku naše šole.

clip_image010clip_image012
Slika 5. Plakat                                     Slika 6. Plakati

Zaključek

Vsebina je bila za učence precej zahtevna, saj je bilo potrebno razložiti kar nekaj besed, npr. trpinčenje, spori, širjenje govoric. Več so razumeli učenci, ki imajo več izkušenj z internetom ali pa so jim veliko povedali že starši. Še najbolj nazorne so bile risanke.

Kljub temu so si vsi učenci zapomnili, da ne smejo nekoga fotografirati in objavljati slik brez dovoljenja, da ni dobro predolgo igrati igric, da je treba telefon v bolnišnici, kinu, gledališču… ugasniti, da je telefoniranje med vožnjo nevarno, da ni pametno neznancem povedati vse o sebi, da se lahko za osebo na internetu skriva nekdo drug. Te vsebine so vključili tudi v plakate. Besedilo in fotografije: Marjeta Dornig, OŠ Križe

Literatura:
https://safe.si/

Dan varne rabe interneta 2018

metka_nuncic

Metka Nunčič

Dobro razmisli, preden karkoli objaviš na internetu!

Oporne točke v pomoč učitelju za izvedbo aktivnosti

O objavljanju na spletu na splošno
Vsakič, ko objavimo informacije na spletu, kjer jih lahko vidijo vsi, izgubimo nekoliko svoje zasebnosti in dopolnimo svoj spletni ugled in digitalni odtis. Zato je treba dobro premisliti, kdo vse lahko vidi naše objave in kakšen vpliv lahko imajo zdaj in v prihodnosti.

O objavljanju osebnih informacij na družabnih omrežjih
Učence opozorite, da naj ne objavljajo podatkov kreditnih kartic, telefonske številke, domačega naslova na družabnih omrežjih.

Podoben razmislek velja pri objavi fotografij domačih prostorov, šole oz. šolskih prostorov
Pomembno je, da tovrstne objave ne razkrivajo naše lokacije.

Objavljanje fotografij prijateljev na družabna omrežja
Odsvetujemo objavo fotografij, za katere niste pridobili dovoljenja ljudi, ki so na sliki. Sploh pa ni primerno objavljati fotografij sebe in drugih v kakšnih neprimernih situacijah.

Objaviti lokacijo, kjer se trenutno nahajaš, na družabnem omrežju
Ali je res potrebno, da so naši prijatelji vsak trenutek obveščeni, kje smo in kaj počnemo? Že z vidika lastne varnosti je bolje, da na spletu delimo čim manj informacij o sebi in svojih prijateljih. Učence opozorite na to, da deljenje preveč informacij na takih spletnih straneh lahko vodi tudi v težave.

Zasebne nastavitve profilov na družabnih omrežjih

Učence opozorite, da naj skrbno preberejo navodila, funkcije in pogoje uporabe družabnih omrežij, ki jih uporabljajo.

Ustavimo spletno in mobilno nadlegovanje!
Poudarek je na spoštljivem vedenju do drugih uporabnikov interneta in mobilnih naprav, predvsem proti nasilju in spletnemu ter mobilnemu ustrahovanju. Pomembno je poudariti, da je treba biti prijazen do drugih uporabnikov interneta in mobilnih naprav.

Kako se vesti do nekoga, ki ga nadlegujejo – ne bodi nema priča
Zelo razširjen pojav nadlegovanja prek spleta in novih tehnologij je medvrstniško nasilje. Otroci uporabljajo internet in mobilne telefone za razpošiljanje zaničljivih, grozilnih in poniževalnih sporočil, za širjenje ponižujočih slik in video posnetkov, ki dosežejo veliko občinstva v zelo kratkem času in ostanejo na spletu za vedno. Pogosto se žaljivo obnašanje med vrstniki tako s strani nadlegovalca kot žrtve razume kot le šala. Zaradi tega je nevarno, da tako vedenje »nasilje kot zabava«, ki se pojavlja med mladimi, postane sprejemljivo obnašanje. Kar pa je seveda nedopustno, saj ima tovrstno trpinčenje lahko resne posledice in vodi v depresijo, izolacijo in samopoškodovanje. Spletnega nadlegovanja v nobenem primeru ne smemo tolerirati in je treba takoj, ko se pojav zazna, ustrezno ukrepati!

Namen učne ure

Otroke poučiti o tem, da kar je enkrat objavljeno na internetu, tam ostane za vedno! Da si bodo lažje predstavljali, kaj to pomeni, jim opišem primer zobne paste: »Res je, kar objaviš na internetu, je zelo težko odstraniti. Popolnoma enako kot ZOBNA PASTA, ko jo enkrat iztisnemo iz tube, je ne moremo več spraviti nazaj. Tudi, če si kasneje premisliš in vsebino izbrišeš, ne veš, kam se je razširila, kdo si jo je skopiral, shranil ali posredoval naprej svojim prijateljem …«

Spodbuditi kritično mišljenje učencev o (varni) uporabi interneta in mobilnih telefonov.

Spodbuditi razmišljanje o tem, kaj je prav in kaj narobe ter da znajo biti včasih meje med sprejemljivim in nesprejemljivim obnašanjem na internetu težko določljive.

Potek ure (Učno uro sem izvedla v 4. razredu)

1. Uvod

Na začetku otrokom približam temo s pomočjo nekaj kratkih vprašanj. S temi vprašanji sem si pomagala, da sem bolje spoznala, kakšne izkušnje imajo otroci s posameznimi tehnologijami. Najprej preverim, ali otroci v razredu uporabljajo računalnike, mobilne telefone, tablice in ostale naprave. Kaj najraje delajo na internetu oz. telefonu? Ali imajo doma kakšna pravila za uporabo računalnikov oz. telefonov?

Nadalje pri otrocih preverim, ali so že posneli kakšno fotografijo ali video s telefonom ali tablico? Kaj so storili z njim? So ga objavili na internetu ali poslali preko telefona/računalnika? Jim je kdo pri tem pomagal? Na primer starši, starejši bratje ali sestre, ostali sorodniki?

Anketiranih je bilo 22 učencev.

tablica

Glede uporabe računalnika/mobitela doma imajo posamezni učenci popolnoma različna pravila:

  • Samo čez vikend pol ure na dan
  • Vsak dan brez omejitev
  • Vsak dan pol ure
  • Uporaba računalnika samo skupaj s straši
  • Samo za šolske namene

clip_image002 clip_image004
Slika 1, 2: Zapisovanje in zbiranje odgovorov

  • Ali so že slišali za družabna omrežja, npr. Facebook, Viber, Snapchat, Musical.ly, Youtube?
  • Vedo, čemu so ta omrežja namenjena, ali jih kdo že uporablja?
  • Kaj bi naredili, če bi prejeli ali videli kakšno fotografijo ali video, ki bi jih vznemiril?
  • Ali bi povedali staršem, učiteljem?

clip_image006Večina učencev je že slišala za našteta družbena omrežja in vedo, čemu so namenjena. Nekaj učencev uporablja Viber. Vsi so bili mnenja, če bi prejeli ali videli kakšno fotografijo, ki bi jim povzročila strah, nelagodje, jezo, žalost…bi to povedali svojim staršem, sorodnikom, učitelju… starejši osebi.

Slika 3. Anketiranje

Učence še enkrat posebej opozorim, da če na spletu naletijo na kakršnekoli vsebine, ki jih vznemirijo, naj povedo staršem ali učiteljem. Otroke nato tudi poučim, da morajo biti prijazni drug do drugega, da naj sošolcev in prijateljev ne fotografirajo, sploh v kakšnih smešnih položajih, ter da posnetkov ne smejo pošiljati prek telefonov ali objaviti na internetu.

clip_image0082. Glavni del

Z učenci preberemo 10 zlatih pravil za varno uporabo spleta.

Učence razdelim v skupine. Vsaka skupina nariše piktogram ali risbo v povezavi z objavljanjem na internetu, pastmi, idejami….

Slika 4. Plakat

clip_image010 clip_image012clip_image014 clip_image016 clip_image018
Slika 5, 6, 7, 8, 9: Risanje opozorilnih risb/piktogramov

3. Zaključek

Kviz

clip_image020Kviz je sestavljen iz 14 vprašanj. Rešimo ga s skupnimi močmi, tako da učitelj prebira vprašanje za vprašanjem. Učenci se pogovorijo v skupini in izberejo pravilen odgovor na vprašanje. Vsakemu vprašanju sledi še dodatno pojasnilo, nasvet oz. namig v zvezi s tematiko vprašanja.

Slika 10. Skupinsko reševanje kviza

4. Sklepna misel

Sodobna internetna tehnologija je del našega življenja. Z njenim pojavom so v naša življenja vstopila različna tveganja in pasti, s katerimi se moramo vsakodnevno spopadati. Otroci in najstniki so še posebej izpostavljeni, ker ne znajo prepoznavati nevarnosti in se ne zavedajo širine možnih posledic. Pomemben poudarek temu moramo posvetiti učitelji in otroke primerno starosti ozaveščati, učiti o problematiki internetnih tehnologij in medijev, da ne bodo žrtve spletnega nasilja.

Literatura

  1. https:// safe.si/kviz o obnašanju na internetu
  2. Učni načrt za osnovno šolo
  3. Plakat 10 zlatih pravil za varno uporabo spleta (za otroke in najstnike)

Fotografije: osebni arhiv Metka Nunčič

Razvoj digitalnih građana putem etwinning projekata

iva_naranđa

Iva Naranđa

Tijekom školske godine 2016./2017. digitalno građanstvo bila je istaknuta tema za Digital_Citizen_How_and_WhyeTwinning zajednicu, tema raznih aktivnosti, radionica, konferencija, publikacija, kampanja i projekata. U konceptu digitalnog građanstva naglasak je na pripadnosti, angažmanu i zaštiti. Digitalni građani članovi su digitalnog društva, redovito koriste internet i informacijske tehnologije za aktivno sudjelovanje u društvu. Obrazovanje o digitalnom građanstvu potiče osviještenost o važnosti odgovorne uporabe digitalnih alata i omogućuje učenicima da iskoriste prednosti digitalne tehnologije na siguran i učinkovit način.

Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela organizirala je Tjedne eTwinninga od 10. do 27. listopada 2016. tijekom kojih je provedena kampanja „Digital Citizenship“ kojom su eTwinnerima ponuđene razne aktivnosti i materijali s temama o digitalnom građanstvu. Prateći kampanju i sudjelujući na webinaru „Online Seminar 2016: Inspiration for new projects on digital citizenship“ i dva sajma projektnih ideja na kojima su učitelji mogli razmijeniti mišljenja i ideje za projekte na temu digitalnoga građanstva uključila sam Osnovnu školu Vladimira Nazora Pribislavec u dva eTwinning projekta koja se bave ovom temom. U eTwinning projektu pod nazivom „Digital Citizen – How and Why“ sudjelovali su učenici petih i šestih razreda koji polaze izbornu nastavu informatike. U ovom projektu sudjelovale su škole iz Rumunjske, Grčke i Turske. U eTwinning projektu pod nazivom „Digital Citizenship“ sudjelovale su škole iz Cipra, Italije, Španjolske i Turske. Iz naše škole u projektu su sudjelovali učenici osmog razreda koji polaze izbornu nastavu informatike.

Radom na ovim projektima učenici i učitelji iz europskih država surađivali su na aktivnostima koje obuhvaćaju razna područja koncepta digitalnoga građanstva. U provođenju projekta vrlo korisne bile su smjernice i ideje iz publikacije koju je objavila Središnja služba za podršku eTwinningu Kako odgojiti digitalne građane, a koja govori o utjecaju eTwinningovih projekata na razvoj aktivnog građanstva, objašnjava pojmove digitalni građanin, te kako je uključenost u eTwinningove projekte pomogla učenicima i učiteljima u osvještavanju njihove uloge u digitalnom svijetu.

Tijekom rada na ovim projektima učenici su razvijali ključne kompetencije prema Digital_Citizenship_8rpublikaciji Razvoj kompetencija učenika putem eTwinninga koju je izdala Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela, naročito društvene i građanske kompetencije, digitalne kompetencije i komunikaciju na stranim jezicima. Učenici su stjecali znanja, iskustva, vještine i stavove prema pet ključnih područja iz Europskog okvira za digitalne kompetencije za građane (The European Digital Competence Framework for Citizens – DigComp).

Učenici su stjecali vještine uporabe digitalne tehnologije na kritičan, suradnički i kreativan način. Osim glavne teme projekata, tijekom projektnih aktivnosti nastojalo se među učenicima podizati svijest o važnosti prijateljstva i suradnje između različitih država i kultura. Tijekom cijele školske godine radilo se i na diseminaciji projekata putem više kanala, predstavljanja u školi, školskih mrežnih stranica, internetskih portala i tiska.

U listopadu 2017. godine Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela nagradila je Europskom oznakom kvalitete projekte „Digital Citizen – How and Why“ i „Digital Citizenship“. U nastavku slijedi kratak opis najznačajnijih projektnih aktivnosti, a više o provedenim projektima može se pronaći na mrežnim stranicama škole i na TwinSpaceu.

eTwinning projekt Digital Citizen – How and Why

Projekt Digital Citizen – How and Why integriran je u kurikulum izborne nastave informatike. U godišnje planove i programe za peti i šesti razred uvršteni su projektni zadaci i obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, a dio aktivnosti proveden je u sklopu cjelina Osnove crtanja, Multimedija, Izrada prezentacija i Internet. Na jednostavan način prilagođen dobi učenika, učenici su upoznali devet osnovnih komponenata koje nas prema M. Ribbleu čine digitalnim građanima: digitalni pristup, digitalna trgovina, digitalna komunikacija, digitalna pismenost, digitalni bonton, digitalni propisi, digitalna prava i odgovornosti, digitalno zdravlje i digitalna sigurnost. Surađujući s partnerima iz drugih država, učeći kroz igru i razne zabavne aktivnosti, učenici su usvajali pravila ponašanja digitalnih građana.

Tijekom projekta provedene su mnogobrojne aktivnosti, a u nastavku slijedi kratak opis onih u kojima je ostvarena najbolja suradnja između partnerskih škola. Uvodna aktivnost bila je izrada zajedničke prezentacije „Analog to Digital devices“ koju su škole podijelile putem Google diska i u kojoj je svaka škola uredila dio. Kako bi učenike pripremili za ovaj zadatak, organiziran je posjet Muzeju uredskih uređaja i strojeva u Ivanovcu. Aktivno smo sudjelovali u Danu sigurnijeg interneta, učenici petih razreda bavili su se temom digitalni tragovi, a učenici šestih razreda proučili su dobre i loše strane digitalnoga doba. Tijekom ožujka 2017. partnerske škole surađivale su na pripremi zajedničke prezentacije o prednostima i nedostacima online i offline aktivnosti, koju smo također podijelili putem Google diska. Nadalje, škole su surađivale na pripremi pitanja za zajedničku online anketu o digitalnim navikama učenika. O realizaciji ovog zadatka dogovarali smo se na forumu TwinSpacea i koristili dijeljeni Google dokument. U pripremi pitanja sudjelovale su škole iz sve četiri države koje sudjeluju u projektu, a online anketa provedena je pomoću alata SurveyMonkey. Još jedna aktivnost u kojoj je jasno vidljiva suradnja partnerskih škola bila je izrada loga projekta. Učenici su napravili logo projekta, a zatim smo organizirali online glasovanje za izbor najboljeg loga putem alata Tricider.

Svjesni činjenice da većina učenika voli učiti pomoću tehnologije i kroz igru, sljedeća aktivnost koju smo organizirali bila je izrada edukativnih aplikacija pomoću web alata LearningApps koji podržava učenje i podučavanje pomoću malih interaktivnih modula. Učenici su izradili online igre i samostalno ih objavili na projektnom dnevniku i na taj način svoje radove podijelili s partnerima. Odigrali su igre koje su izradili partneri i komentirali na projektnom dnevniku.

Učenici su sudjelovali na TwinSpace forumu „Let’s meet. Let’s talk about digital citizenship“ i u videokonferenciji „Let’s talk about our project” za čiju realizaciju smo koristili TwinSpace live event i Adobe Connect. Videokonferencija je održana u svibnju, a sudjelovale su četiri škole. Naša učenica na početku susreta predstavila je našu školu, a zatim su se predstavili i drugi učenici. Slijedilo je predstavljanje partnera iz Grčke, Rumunjske i Turske. Učenici su rekli nešto o sebi i svojim hobijima. U drugom dijelu videokonferencije učenici su razgovarali o tome što im se najviše svidjelo na ovom projektu i koje aktivnosti su im bile najzanimljivije.

Osim opisanih aktivnosti, učenici su izradili postere, crteže i filmove koji opisuju devet sastavnica digitalnoga građanina. Pred kraj nastavne godine objavili smo završnu prezentaciju svih projektnih aktivnosti i proveli evaluaciju projekta.

eTwinning projekt Digital Citizenship

Projekt Digital Citizenship također je integriran u kurikulum izborne nastave informatike. U godišnje planove i programe za osmi razred uvršteni su projektni zadaci i obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, a dio aktivnosti proveden je u sklopu cjelina Multimedija, Izrada prezentacija i Internet. Rad na projektu podijeljen je na pet tema: online sigurnost, nasilje preko interneta, poštivanje sebe i drugih kada sam online, ispravno korištenje mojeg osobnog uređaja i autorska prava. Tijekom projekta učenici i učitelji iz raznih država surađivali su kako bi proučili i otkrili pravila koja nas čine korektnim građanima u digitalnom svijetu. Cilj projekta bio je pripremiti učenike za život u društvu punom tehnologije, kao i za odgovorno korištenje tehnologije. Učenici su upoznali digitalnu etiku i kako se trebaju ponašati kada su online. Učenici su izradili postere, kratke filmove i prezentacije o pet glavnih tema projekta. Tijekom ovog projekta učenici su koristili alate Canva, Tagxedo, Symbaloo i Biteable te program MS PowerPoint. Povodom Dana sigurnijeg interneta upoznali su poželjna ponašanja i vrijednosti koje treba imati digitalni građanin, ispunili upitnik i osvijestili svoje navike pri upotrebi digitalnih tehnologija.

Tijekom ovog projekta učenici su sudjelovali u tri TwinSpace foruma gdje su s vršnjacima iz partnerskih škola razmijenili svoja mišljenja o digitalnim građanima, nasilju preko interneta i sigurnosti na internetu. Učenici su upoznati s Creative Commons licencama, njihovim osnovnim simbolima i vrstama. Povodom završetka projekta uredili smo pano u holu škole na kojem su prikazane najvažnije projektne aktivnosti i neki radovi učenika iz partnerskih škola.

Na samom kraju projekta učenici iz svih partnerskih škola ispunili su evaluacijski upitnik kreiran pomoću Google obrasca u kojem su predložili i pravila koja treba slijediti digitalni građanin. Kao završni uradak kreirali smo dokument u kojem su prikupljena pravila koja su predložili učenici.

Zaključak

eTwinning projekti imaju važnu ulogu u razvoju digitalnih vještina učenika i u promicanju temeljnih vrijednosti društva, omogućuju učiteljima i učenicima da razmjenjuju iskustva i uče jedni od drugih te predstavljaju izvrsni splet temeljnih elemenata digitalnog građanstva. Surađujući sa školama iz raznih država učitelji i učenici razvijaju uzajamno poštovanje, međukulturno razumijevanje, a pritom se aktivno koriste tehnologijom na siguran i odgovoran način.

Parlaonica: Internet je ovisnost?

evicaD_goranP

Evica Dernej i Goran Podunavac

Tjedan sigurnijeg interneta povezao je hrvatski jezik i informatiku. Učenici sedmih razreda Osnovne škole Drenje kroz parlaonicu raspravljali su o početnoj tezi – Internet je ovisnost. Iako se parlaonicama služe učenici osmih razreda, dobra priprema za ovaj sat urodila je plodom.

Naši sedmaši proveli su anketu o vremenu provedenom na internetu, pripremili svoje natuknice i bilješke o imenovanoj tezi, podijelili se u dvije skupine – afirmacijsku i negacijsku, pogledali jednu parlaonicu na YouTubeu, izabrali svoje suce te spremno krenuli u raspravu.

Parlaonicu su pratile i naša knjižničarka Vlatka Štrk i pedagoginja Aneta Orešković-Buljan.

Početak parlaonice bio je motiviran video uratkom psihologinje o pametnim telefonima i njihovom utjecaju na dječji mozak.

Raspravljanje, uvjerljivost i dokazi bili su elementi koje su suci i promatrači ocjenjivali. Afirmacijska skupina bila je rječitija, glasnija, uvjerljivija i tako potvrdila početnu tezu. Posebno su se istaknuli učenici Luka Haršanji, Marko Filaković, Nikolina Tomić i Anabela Hanuljak iz afirmacijske skupine. Negacijsku skupinu najjače su predstavljali Dominik Mesaroš i Valentina Zorbas.

Suci su profesionalno iznijeli svoj stav i obrazložili svoju odluku. Za najbolje govornike proglašeni su Luka Haršanji i Dominik Mesaroš. Njih smo dvojicu suprotstavili u brzoj debati, gdje smo im postavili pet “vrućih pitanja”. Luka i Dominik izjednačili su snage, brzo se snalazeći i reagirajući u ograničenom vremenu (30″).

Svrha parlaonice je ostvarena – razvijati usmeno izražavanje kod učenika i podizati svijest o sigurnom i korisnom korištenju interneta.

Najboljim sudionicima u raspravi nagrada je ocjena odličan iz hrvatskoga jezika i informatike.

Zajedno smo svi došli do zaključka: Internet je super stvar, ali ovisnost o internetu nije!

Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta VIII

Broj 89, veljača2017.
ISSN 1848-2171

Narasli smo do osmog, posebnog izdanja Pogleda kroz prozor i naš metodički priručnik Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta ima više od 150 primjera dobre prakse, koje možete pročitati u ovomjesečnom broju Pogleda kroz prozor te u izdanjima iz veljače unatrag sedam godina (veljača 2016., veljača 2015., veljača 2014., veljača 2013., veljača 2012., veljača 2011., veljača 2010.) ili na portalu ucitelji.hr.

Pogled_iconUčiteljice, učitelji, nastavnice, nastavnici i stručni suradnici pokazali su da se dobro snalaze u suvremenim obrazovnim tehnologijama i pronašli različite načine kako će učenicima pomoći snalaženje u svijetu interneta, osvijestiti opasnosti i znati kako iskoristiti prednosti interneta. Sigurni smo da ćete u njihovim člancima pronaći ideje i za svoj rad o ovoj temi.

Nadamo se da ste i u ovom broju Pogleda pronašli zanimljive ideje i želimo vam uspješnu primjenu ideja o poučavanju sigurnosti u vašem svakodnevnom radu.

Lidija Kralj