Potraga za boljim internetom 2023.

– za učenike

kristinaS_valentinaB

Kristina Slišurić i Valentina Blašković

Uvod

Potraga za boljim internetom 2023. za učenike pripremljena je kao izazov od 20 pitanja i zadataka, a s osnovnim ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija kao i slanja snažne poruke o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te ukazivanja na dostupnost kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade. Potraga za učenike bila je otvorena od 31. siječnja do 12. veljače. Za sudjelovanje u potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, a za uspješno traženje bile su potrebne kompetencije pretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija, prevencija nasilja, kvalitetni internetski sadržaji.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka moguće je ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova je od 2 do maksimalnih 20. U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta i upisali ga u Flingu. U potrazi je sudjelovao 2208 učenika.

Analiza zadataka

Lažni profili tema su i naziv prvog pitanja u kojem pozivamo učenika na igranje obrazovne online igre Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove. Kroz igru dabrica Darka i njeni prijatelji uče učenike važnim vještinama odgovornog i sigurnog ponašanja na internetu, te daju savjet što učiniti ako na društvenoj mreži dobijemo poruku s profila za koji mislimo da je lažan.  Važno je da učenici istražuju i uspoređuju vlastiti identitet u fizičkom i virtualnom okružju s namjerom da razumiju kako internet pruža slobodu odabira na koji se način predstaviti drugima u virtualnom okružju, što otvara mogućnost za stvaranje lažnih profila. Kada smo na internetu, nitko nas ne može vidjeti i imamo slobodu u kreiranju svoga virtualnog identiteta. To ljudima pruža mogućnost da pretjeruju u svome predstavljanju, varaju i stvaraju lažne profile. Zato trebamo biti vrlo oprezni kada komuniciramo na internetu i ne smijemo vjerovati svakome. Važno je uvjeriti se da profil nije lažan, odnosno provjeriti tko su prijatelji osobe čiji identitet provjeravamo. Ako ne postoji niti jedan zajednički prijatelj, velika je vjerojatnost da se radi o lažnome profilu. Posebno je važno s takvim osobama ne dijeliti osobne podatke (ime i prezime, adresa stanovanja, broj telefona, datum rođenja, OIB, adresa elektroničke pošte, lozinke…) da ih ne bi zlouporabile. Kao izvor za ovaj zadatak koristile smo Priručnik za učiteljice, učitelje i roditelje učenika 5. i 6. razreda osnovne škole.

O tome kako djeci približiti Konvenciju o pravima djeteta bavi se pitanje Dječja prava. Ove godine navršava se 20 godina otkako u Hrvatskoj djeluje pravobranitelj za djecu kao samostalno nezavisno tijelo specijalizirano za prava djeteta. Jedan od načina na koji nastoji približiti djeci je i ilustrirani godišnji kalendar, koji na jednostavan i zanimljiv način predstavlja Konvenciju i pojedine teme o pravima djeteta. Jedno od temeljnih dječjih prava je pravo djece na medijske sadržaje koji su oblikovani u skladu s njihovom dobi i potrebama, pravo na siguran pristup internetu te informacijama i odgovorima na sva pitanja koja su važna za njihov razvoj i napredovanje, zdravlje i dobrobit. Naziv tog prava tražio se kao odgovor na drugo pitanje. Kao izvor koristile smo mrežnu stranicu dijete.hr i godišnji kalendar. Jedno od temeljnih dječjih prava je pravo djece na medijske sadržaje koji su oblikovani u skladu s njihovom dobi i potrebama, pravo na siguran pristup internetu te informacijama i odgovorima na sva pitanja koja su važna za njihov razvoj i napredovanje, zdravlje i dobrobit. To je pravo opisano u mjesecu prosincu, a naši tragači trebali su pronaći naziv tog prava – pravo na pristup informacijama – u čemu je bilo uspješno 60% učenika.

Kako se djeca danas rano susreću s digitalnim tehnologijama, važno je od rane dobi poticati razvoj računalnog razmišljanja i logičkog zaključivanja. Već sedam godina učenici iz Hrvatske mogu sudjelovati u međunarodnom izazovu Bebras koji potiče razvoj računalnog razmišljanja od prvog razreda osnovne škole kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategija za analiziranje i rješavanje problema te programiranje. Pitanje Izazov traži odgovor na pitanja kako se spomenuto natjecanje naziva u Hrvatskoj što je točno odgovorilo oko 92% učenika.  Mrežna stranica udruge Suradnici u učenju bila je nam izvor za ovo pitanje.

U pitanju Razgibavanje cilj nam je bio učenicima prenijeti poruku da dugotrajno sjedenje za računalom ili nekim drugim digitalnim uređajima može dovesti do niza zdravstvenih problema, te se prilikom dužeg rada na računalu preporučuje razgibati svakih pola sata. Učenici su se trebali prisjetiti da u ispravnom sjedenju leđa moraju biti uspravna, stopala su ravno na podu ili nekoj drugoj podlozi, a ekran treba biti u visini očiju. Izvor za ovaj zadataka pronašle smo u priručniku Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu, a učenici su mogli iskoristiti kotač s prikazanim vježbama i razgibati se za vrijeme Potrage. Iz dobivenih odgovora zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni na koji način treba ispravno sjediti prilikom rada na računalu.

Mrežna stranica Medijska pismenost služila nam kao izvor za stvaranje pitanja Kolačići. Mrežni kolačić (engl. cookie) je mala tekstovna datoteka s informacijama o aktivnostima i postavkama korisnika, koja se na njegov uređaj (računalo, mobitel i sl.) pohranjuje prigodom posjeta pojedinoj mrežnoj stranici. Vrlo često na mrežnim stranicama prihvaćamo kolačiće iako zapravo nismo sigurni jesu li oni nužni. U ovom pitanju učenici su trebali istražiti tvrdnju o kolačićima, u čemu su bili uspješni malo više od 60%.

Kriptografija je znanstvena disciplina o metodama za slanje poruka u obliku koji će biti razumljiv samo onima koji ih znaju pročitati, odnosno samo onima kojima su namijenjene. Zaštita tajnosti odnosno privatnosti sadržaja u računalnoj mreži osnovno je pitanje zaštite u računalnoj komunikaciji. Treba se omogućiti zaštita povjerljivosti kod osobne i poslovne komunikacije, financijskih transakcija te svih ostalih kao što je sigurnost zajednica i institucija te sličnih vrsta komunikacija koji se prenose mrežom, a to nam omogućuje kriptografija. Kriptografija omogućava dvjema osobama, pošiljatelju i primatelju, očuvanje tajnosti poruka, čak i kada se one prenose nesigurnim vezama koje su dostupne trećim osobama. U povijesti se često koriste razne vrste kriptiranja u vojne i diplomatske svrhe. Kodiranje podataka može biti i način sakrivanja poruke. Jedna od poznatih šifri je i šifra Pigpen korištena još u 18. stoljeću. Šifra Pigpen je specifična vrsta pisanog koda koja koristi razne simbole koji su načinjeni od prostornih konstrukcija za predstavljanje slova abecede, umjesto da zamijeni jedno slovo abecede drugim, u odnosu na tradicionalne šifre. U ovom zadatku, Tajne poruke, kod učenika smo htjele potaknuti promišljanje o važnosti čuvanja tajnosti podataka na internetu i načinima i strategijama koje se iza toga kriju.

U zadatku Strategija za bolji internet za djecu (BIK+) cilj nam je bio da djeca i mladi, naši tragači, pogledaju navedenu strategiju i vide čime se ona bavi. Europska komisija pomaže u stvaranju pravila i zakona Europske unije, a nedavno je pokrenula i novu Strategiju za bolji internet za djecu pod skraćenim nazivom BIK+. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je omogućiti sigurnost dječjeg digitalnog svijeta i da na njemu ne vidimo stvari zbog kojih se osjećamo uplašeno, nelagodno ili tužno. Ova je Strategija od velike važnosti za djecu i mlade na internetu jer su djeca i mladi na internetu sve povezaniji i na internetu provode sve više vremena. Tehnologiji se počinje pristupati u vrlo ranoj dobi putem različitih uređaja, a nažalost, nije sve na internetu pozitivno. Zlostavljanje na internetu i dalje predstavlja veliki problem. Mnoga djeca i mladi imaju manjak samopouzdanja kada provode vrijeme na internetu ili nemaju pristup potrebnom znanju, alatima i internetskim vezama. Brojne aplikacije i usluge kojima se služe djeca nisu prilagođene djeci pa su ona izložena neprimjerenom sadržaju i kontaktima ili drugim rizicima. Ova strategija želi uključiti djecu u donošenje odluka koje utječu na njihov život na internetu. Osim tog cilja, postoje još druga dva, a nazivamo ih stupovima. Što se želi postići trećim stupom Strategije tražili smo da otkriju naši tragači. Točnost ovog odgovora bilo je oko 50%, što nam govori da se učenici teže snalaze u većoj količini teksta koji treba analizirati. Strategiju možete pogledati na poveznici.

Kako bi kod učenika skrenule pažnju na prava osoba s invaliditetom u digitalnim komunikacijama osmislile smo pitanje Internet za sve. Učenike smo uputili na mrežnu stranicu HAKOM-a kako bi pokrenuli simulaciju i vidjeli barijere na koje nailaze osobe s poteškoćama vida i motoričkim poteškoćama pri korištenju interneta. Mrežne stranice, mobilne aplikacije, digitalni sadržaji mogu se prilagoditi kako bi ih mogli jednako koristiti i pristupiti im te ih razumjeti svi, bez obzira na vizualne, slušne ili motoričke poteškoće. Ta se praksa naziva digitalna pristupačnost, što je znalo 60% tragača.

Big data ili Veliki podaci pojam su koji se danas sve češće čuje. Ovim zadatkom učenike smo htjele upoznati s činjenicom da su podaci danas najvrjedniji resurs na svijetu i to kroz zanimljiv video. Internetske kompanije koriste se osobnim podacima svojih korisnika na različite načine. Big data, odnosno veliki podaci odnose se na velike količine informacija koje su stvorili ljudi ili ih generiraju uređaji (poput GPS signala, zapisa o kupovini, satelitske slike, itd.). Prikupljanje i skladištenje velikih količina raznovrsnih podataka nije ono što čini tehnologiju velikih podataka, već mogućnost obrade i analiza prikupljenih podataka za daljnju upotrebu u različite svrhe. Svi ti podaci koriste se za različite svrhe, među ostalim za ciljano oglašavanje, a ono što je važno osvijestiti je kako uglavnom nemamo kontrolu nad podacima koji se prikupljaju i nad svrhama za koje se potom upotrebljavaju, što znači da moramo biti oprezni pri ostavljanju svojih digitalnih tragova. 64% učenika koji su pogledali ovaj video točno je odgovorilo na postavljeno pitanje.

Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a njome se bavimo u pitanju Nomofobija, o kojoj smo više toga saznale na mrežnoj stranici Medijska pismenost. Ovisnost o mobitelu jedan je od velikih problema kojima se bave istraživanja o mentalnom zdravlju mladih. Tek su se zadnjih godina počeli pojavljivati prvi konkretni podaci, ne samo o štetnosti pretjeranog korištenja mobitela, već i stvarnom obujmu problema. Iako još nije uveden u stručnu literaturu kao potencijalna dijagnoza, prelazi granice normalnog ponašanja i često je riječ o kompulzivnim obrascima ponašanja, a pojavljuju se i problemi sa spavanjem, depresija, anksioznost. 78% učenika je odabralo točan odgovor. Iz ovog pitanja zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta i nemogućnosti normalnog funkcioniranja bez mobitela.

Teme elektroničkog nasilja i govora mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka – Govor mržnje, Trebam pomoć, Abuse služba, a kroz njih su učenici:

  • potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijave zlostavljanje i neprimjeren sadržaj,
  • te su osvijestili moguće načine i mjesta na kojima se može potražiti pomoć ili prijaviti neugodnost.

Učenici su odgovarali točno na ova pitanje, pa je postotak točnih odgovora oko 90%. Kao izvore koristile smo CARNET-ovu mrežnu stranicu i Kurikulum Pet za net – Sigurnost djece na internetu.

Igranjem igre koju smo pripremile u zadatku Trebam pomoć učenici su upoznati sa službama kojima se mogu obratiti ako na internetu doživi ruganje, vrijeđanje, ružno izražavanje, psovanje, ogovaranje, prijetnje ili uznemiravanje. Izrazito je važno da učenici reagiraju i pomažu prijatelju ako primijete loše ponašanje svojih vršnjaka, ruganja, vrijeđanja, ružno izražavanje, psovanje, ogovaranje, prijetnje ili uznemiravanja. Ako je neko dijete primilo uznemirujuću poruku, fotografiju, videosadržaj, komentar i slično, važno je zatražiti pomoć. Priručnik Dabrica Darka zna se pristojno ponašati na internetu pomogao nam je u stvaranju ovog zadataka.

Interland je avanturistička igra koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim te je osnovni cilj ovog pitanja bio uputiti učenike na igranje igre uz koju će naučiti mnoge korisne vještine. U igri postoje četiri svijeta: Toranj s blagom, Rijeka Java, Pažljiva planina i Kraljevstvo dobrote. Svaka od navedenih igara učenike uči vještinama potrebnima za savjesno, sigurno i pametno istraživanje interneta. Igra pomaže dodatno objasniti lekcije iz Budi internet genijalac kurikuluma i kroz igru omogućava djeci stvaranje dobrih navika u digitalnom svijetu. Uči ih razumjeti digitalnu interakciju (i njezine posljedice) u sigurnom, obrazovnom okruženju i 35% učenika odabralo je točan odgovor. Interland možete igrati na poveznici.

Zlonamjerni korisnici nas pokušavaju prevariti korištenjem socijalnog inženjeringa kako bi od nas dobili povjerljive ili osobne podatke i ukrali novac ili na naš uređaj isporučili zlonamjerni sadržaj. U istoimenom zadatku učenici su dobili poveznicu na kviz u kojem su pitanja vezana uz različite pojmove o zlonamjernim programima i korisnicima. Zadatak za učenike bio je proći kroz cijeli kviz i zabilježiti  na koliko su pitanja odabrali odgovor TOČNO, a na koliko  NETOČNO te od toga oblikovati šifru za unos.

Godine 2019. Sud pravde Europske unije utvrdio je da osobe od internetskih tražilica mogu zatražiti uklanjanje rezultata pretrage koji uključuju njihova imena kada pravo na privatnost tih ljudi nadmašuje interes rezultata pretrage u kojima se oni pojavljuju. Kada osoba podnese zahtjev, internetske tražilice (npr. Google) procijenit će prava pojedinca na privatnost u odnosu na interes javnosti da dobije informaciju i pravo na njenu distribuciju. U pitanju Pravo na zaborav učenici su na mrežnim stranicama Agencije za zaštitu osobnih podataka tražili što je potrebno priložiti uz popunjeni obrazac kako bi se predao zahtjev za uklanjanje rezultata pretraživanja s Googlea. Iako je 55% učenika mislilo da je potrebno priložiti OIB, točan odgovor je pronašlo 52% učenika i odabralo odgovor osobni identifikacijski dokument sa slikom.

Nacionalni CERT je odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže, odnosno nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj. Osnovni mu je zadatak obrada računalno-sigurnosnih incidenata s ciljem očuvanja kibernetičke sigurnosti. Nacionalni CERT pripremio je publikaciju “Sigurna knjižica” koja je nama poslužila kao izvor za istoimeno pitanje Sigurna knjižica. Knjižica je skup osnovnih informacija za podizanje svijesti i edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti na jednom mjestu. U Sigurnoj knjižici nalazi se prikaz osnovnih tema: od poznatih kibernetičkih prijetnji do načina zaštite. Učenici su ju trebali prolistati i dopuniti rečenicu, te je u tome bilo uspješno 34% tragača.

Materijali Budi Internet genijalac poslužili su nam kao izvori za pitanja 5 savjeta za siguran Internet i Radionica za roditelje i učenike. U pitanjima smo koristile podsjetnik s brzim savjetima za sigurniji Internet, te materijale za roditelje i učenike od 1. do 8. razreda namijenjene suradničkim aktivnostima roditelja i djece, a osmišljene kako bi učenici s roditeljima naučili biti sigurniji na internetu. Učenici su imali zadatak pronaći 5 savjeta za ljubazno ponašanje na internetu i označi koji od navedenih savjeta je opisan u pitanju, dok su u drugom zadatku među materijalima trebali pronaći kviz i odgovor na 5. pitanje upisati u prostor za odgovore. U ovim zadacima naglasak je bio na praćenju uputa zadatka, pretraživanje informacija i odvajanje bitnog od nebitnog.

Zadatak Igraj se i uči: online nastao je prema slikovnici istog imena koju je izradila je Insafe mreža u okviru Programa sigurnijeg interneta Europske komisije uz podršku Liberty Global i European Schoolnet. Slikovnica je usmjerena na uvođenje osnovnih ideja moderne tehnologije u svakodnevni rječnik i svakodnevne aktivnosti djece. Potiče poboljšanje osnovnog znanja iz jezika te matematičkih, društvenih i kulturnih vještina. Naglasak je u ovom zadatku također bio na snalaženju i traženje informacija, te opreznom i kritičkom vrednovanjem informacija. Slikovnicu možete prolistati na poveznici.

Teža i lakša pitanja

Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakša, a druga teža.

Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Interland u kojem je trebalo proučiti igru i prepoznati u kojem svijetu je cilj stvoriti dobar ugled i upravljati njime na internetu i u stvarnom svijetu, poštovati svoju i tuđu privatnost, razumjeti potencijalne posljedice digitalnog traga kojim se nije pravilno upravljalo i tražiti pomoć odraslih u nezgodnim situacijama.

Najlakše pitanje bilo je Razgibavanje,  a povezano je s pravilnim sjedenjem za računalom. Učenici su morali odabrati 3 točna odgovara – da tijekom rada za računalom leđa moraju biti uspravna, stopala su ravno na podu ili nekoj drugoj podlozi, a ekran je u visini očiju. Točnost odgovora na ovo pitanje bilo je 97%, što nam govori da su učenici svjesni kako trebaju pravilno sjediti za računalo i na što pri tome moraju paziti (leđa, stopala, ekran).

Potraga ima i dva pitanja koja ne dozvoljavaju prijelaz na iduće sve dok odgovor ne bude točan. Odabrale smo dvije različite vrste pitanja za tu ulogu.

Prvi stoper bile su Tajne poruke, vrsta pitanja je upis odgovora, a zadatak je bio dešifrirati napisanu poruku Pigpen šifrom, raznim simbolima načinjenim od prostornih konstrukcija. Učenici su prema priloženoj slici trebali prepoznati konstrukciju i pronaći gdje se nalaze slova. Svoj odgovor učenici su morali upisati velikim tiskanim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje. Cilj je bio podučiti učenike kriptografiji i jednom od načina šifriranja poruka.

Drugi stoper bilo je pitanje Govor mržnje, a ovoga puta izabrale smo tip pitanja višestruki odgovor. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći mrežnu stranicu i na njoj traženu informaciju, a cilj ovog zadatka je da učenici budu svjesni koliko je govor mržnje danas čest na internetu, ali da postoje sredstava borbe protiv njega.

NAGRADE

Diplomu za sve sudionike Potrage možete preuzeti ovdje.

Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu Flinga ploču) potvrditi svoj identitet.

Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr  ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.

Popis nagrađenih učenika možete vidjeti ovdje.

Sigurniji internet u našoj školi

anamarijaB_ivanaM_majaC

Anamarija Baraba, Ivana Marasović, Maja Čulina,  Ana Car, Nina Kovačević, Jadranka Štulić, Marijana Modrić

Sažetak

Današnja nastava se velikim djelom odvija na internetu. Spoznavanje, istraživanje pa i zaključivanje često se provodi uz Internet. Mnoga djeca već od prvog razreda osnovne škole koriste pametne telefone, tablete ili računala. Korištenjem digitalnih tehnologija njihovo učenje je olakšano. Puno brže mogu pronaći traženu informaciju. Osim učenika, digitalna tehnologija i internet olakšavaju učenje i samim roditeljima. Osim učenja, internet i digitalne tehnologije učenici koriste i za komunikaciju te za zabavu koja je danas sve više u digitalnom obliku. Naš zadatak je osposobiti učenike da se sigurno i pravilno koriste internetom.

Ključni pojmovi: učenici, internet, Dan sigurnijeg interneta, škola, sigurnost.

Uvod

Internet je danas glavno „sredstvo“ za pronalazak bitnih informacija, rješenja, zabavu i komunikaciju. Iz tog razloga odlučili smo kao i svake godine obilježiti Dan sigurnijeg interneta u našoj školi. Sa svim učenicima u našoj školi provodile su se različite aktivnosti na temu sigurnijeg interneta. Za kraj smo spojili sve aktivnosti i njihove rezultate u novi proizvod, a to je naša školska web stranica „Sigurniji Internet u našoj školi“.

Cilj aktivnosti tijekom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta je bio osvijestiti učenike, ali i sve ostale koji će pregledavati našu školsku web stranicu, koliko je važno brinuti se za svoju, ali i za tuđu sigurnost na internetu. Kroz različite primjere učenici su pokazali kako se koristiti internetom, kako prepoznati nepoželjna ponašanja i kako reagirati na takva ponašanja na internetu.

Svi učenici OŠ Poličnik sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Svaki je razred imao određenu temu popraćenu pitanjima na koje je trebalo dati odgovor uz pomoć učiteljica informatike, i učiteljica razredne nastave te knjižničarke Ivane Marasović. Učiteljice Anamarija Baraba, Maja Čulina te knjižničarka Ivana Marasović s učenicima su provodili aktivnosti o sigurnosti na internetu dva školska sata. Učiteljice razredne nastave su sa svojim učenicima također provodili različite aktivnosti baš na sam dan sigurnijeg interneta 7. veljače, 2023. godine. Projekt je nazvan „Sigurniji Internet u našoj školi“. Za našu školsku web stranicu koristili smo sustav WordPress.

Središnji dio

S učenicima razredne nastave se radilo 3 školska sata, a s učenicima predmetne nastave 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu, na Padletu ili u Microsoft Wordu na pitanja koja su im bila postavljana. Učenici predmetne nastave su koristili i različite digitalne alate (Powtoon, Pixton, Canva) za izradu stripova, plakata te videozapisa, dok su učenici 8. razreda koristiti sustav WordPres za izradu naše web stranice.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su na satima informatike do veljače naučili mnogo o internetu. Učili su o opasnostima, savjetima, oprezu te odgovornom ponašanju na interetu. S obzirom na to, svaki razred je prikazao naučeno kroz odgovore na postavljena pitanja. Učenici su na satima informatike dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali na web stranicu. Učiteljice razredne nastave su s učenicima također obilježavali Dan sigurnijeg interneta i to baš na dan 7.veljače, 2023. godine. Učenici područne škole Suhovare su s učiteljicom Ninom Kovačević izrađivali zajednički razredni strip kojim je prikazano sigurno korištenje interneta. Uz pomoć učiteljice upoznali su se s digitalnim alatom Canva te na zanimljiv način obilježili dan sigurnijeg interneta. Učenici područne škole Rupalj su s učiteljicom Jadranom Štulić razgovarali o opsanostima na internetu. Na temelju njihovih prijedloga i zaključaka izradili su i razredni plakat koji prikazuje opasnosti na internetu. Učenici trećeg razreda matične škole su s učiteljicom Anom Car čitali slikovnicu „Sigurni s Neticom“. Nakon pročitane slikovnice zajedno su komentirali i donosili zajedničke zaključke. Za kraj su igrali edukativni kviz o sigurnosti na internetu. Učenici četvrtog razreda matične škole s učiteljicom Marijanom Modrić su korelirali nasatvu Hrvatskog jezika s temom Internet. Radili su tekst:“Pjesma računalu“ autora H.Braem gdje su govorili o dobrim i lošim stranama interneta te o samoj sigurnosti na internetu. Pred kraj sata izrađivali su skicu za plakat kojim će prikazati nevedenu temu.

5. razred

Učenici 5-og razreda bavili su se društvenim mrežama. Podijeljeni u grupe stvarali su odlomke koji govore o društvenim mrežama, njihovim prednostima i nedostatcima te o savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

U prvom polugodištu 6. razreda učenici su učili o malicioznim programima. Iskoristili su naučeno te su pisali o malicioznim programima. Osim naučenog sadržaja učenici su istraživali i zanimljivosti o računalnim virusima koje su također dio naše web stranice. Osim navedenoga, učenici su izrađivali i stripove o malicioznim programima u digitalnom alatu Pixton. Rad je bio u grupama.

7. razred

Učenici sedmih razreda bavili su se cyberbullyingom. Također su radili u grupama. Svaka grupa je imala svoj zadatak kako bi što bolje predstavili veliki problem nasilja na mreži. Objasnili su sam pojam, navodili oblike i primjere te načine kako reagirati na takav oblik nasilja. Izrađivali su videozapise, plakate i stripove kako bi na što bliži način predstavili cyberbulling. Digitalni alati koji su se koristili: Pixton, Powtoon i Canva.

8. razred

Učenici osmog razreda su se upoznali sa sustavom WordPress. Sve materijale i sadržaje koje su izradili svi ostali učenici OŠ Poličnik, učenici osmih razreda uredili su školsku web stranicu pod nazivom „Sigurniji Internet u našoj školi“.

Poveznica na mrežnu stranicu: Sigurniji internet u našoj školi

Za kraj

Uređenu, bogatu i zanimljivu web stranicu zajedno smo prelistavali, čitali i komentirali. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Učenici smatraju da su kvalitetno prikazali svoje znanje i vještine. Smatraju da imaju dosta znanja o sigurnosti na internetu, ali uvijek dobro dođe još nešto naučiti. Svjesni su da je važno brinuti se o sigurnosti na internetu, ali mi učitelji smatramo da učenike uvijek treba podsjećati na oprez prilikom korištenja interneta, a pogotovo prilikom korištenja današnjih društvenih mreža. Za sljedeću godinu učenici smatraju da bi mogli nadograditi svoja znanja i ideje pomoću kojih će predstaviti važnost sigurnosti na internetu. Kolegama preporučujemo da tijekom korištenja interneta obrate pažnju na moguće opasnosti te ih predstave kako okruženje koje nije sigurno, ali pravilnim postupcima i oprezom može biti. Neka ih sigurno korištenje interneta dovede do različitih digitalnih alata u kojima će s učenicima izrađivati zanimljive i poučne sadržaje.

Sigurno kroz strukovne vještine

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

U današnje vrijeme učenici, ali i nastavnici, puno vremena provode u online okruženju, bilo za istraživanje, učenje ili zabavu, te za različite aktivnosti. Svakodnevni ulazak u digitalni prostor kao i služenje internetom donosi brojne prednosti, ali i nedostatke. Internet pruža mogućnosti za razvoj i obrazovanje, ali na njemu vrebaju i opasnosti. Upravo na te opasnosti treba upozoravati, treba se dodatno educirati te naučiti pravilno se služiti internetom. Europska komisija je 2023. godinu proglasila godinom vještina, pa se internet koristi za povezivanje stručnog obrazovanja sa tržištem rada, ali i za razvoj strukovnih vještina. U radu se govori o povezanosti interneta i digitalnog okruženja sa strukovnim obrazovanjem u sektoru ekonomije i trgovine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu.

Ključne riječi: internet, digitalno okruženje, strukovne vještine, projektna nastava.

Uvod

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta ili „Safer Internet Day“ u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu već je tradicija koja traje nekoliko godina. I učenici i nastavnici rado se uključuju u obilježavanje ovoga važnog dana zbog različitih aktivnosti u školi, ali i na razini države i Europe. Ove godine aktivnosti su povezane s Europskom godinom strukovnih vještina ili „European Year of Skills“ čime se stavlja naglasak na strukovno obrazovanje. U školi se provodilo nekoliko aktivnosti kroz koje su učenici međusobno surađivali, ali su surađivali i s drugim učenicima iz Europe kroz eTwinning projekte. Aktivnosti su povezane s ekonomskom skupinom predmeta u Obrazovnom sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija, podsektor ekonomija i trgovina.

Radionica za učenike

Učenici ekonomskog usmjerenja u trećem razredu slušaju predmet Bankarstvo i osiguranje u kojem usvajaju znanja i vještine iz osnova bankarstva kao što je novac, bankarski sustav, računi građana, krediti, internetsko i mobilno bankarstvo. Kako je današnje poslovanje tvrtki nezamislivo bez interneta, tako je i u bankarskom sektoru. Praktičnu primjenu znanja učenici ostvaruju kroz korištenje interneta na stvarnim primjerima. U tu svrhu provedena je radionica s učenicima o pravilnom korištenju interneta koju je izradio Centar za sigurniji Internet. Kroz radionicu učenici su opisali što je to nasilje, elektroničko nasilje i online seksualno uznemiravanje te su osvijestili kome se mogu obratiti u slučaju nasilja.

Slika 1.Slika 2.
Slika 1. i 2. Učenici tijekom predavanja i radionica
Izvor: Vlastite fotografije

Istraživanje o vještinama

Centar za sigurniji Internet na svojim je mrežnim stranicama objavio plakat na kojem je prikazano pet savjeta za sigurno korištenje interneta. Ovaj plakat iskorišten je na satu Statistike u svrhu istraživanja. Učenici su osmislili kratko istraživanje na ovu temu kako bi primijenili ono što su naučili kroz teoriju na praktičnom primjeru. Osmišljena je anketa koja je zatim i provedena te je izrađena analiza i interpretacija rezultata.

U istraživanju je sudjelovalo 30 slučajno odabranih učenika, 20 djevojaka i 10 mladića. Istraživanje je provedeno online uz korištenje aplikacije MS Forms, a podatci su obrađeni u programu MS Excel. Ispitanici su navedenih pet tvrdnji ocjenjivali po Likertovoj skali vrijednosti (značenje ocjena je sljedeće: 1 – uopće se ne slažem, 2 – slažem se u manjoj mjeri, 3 – djelomično se slažem, 4 – u većoj mjeri se slažem i 5 – u potpunosti se slažem). Iz tablice 1. vidi se da su sve tvrdnje dobile visoke ocjene, što dovodi do zaključka da ispitanici imaju razvijenu svijest o sigurnom korištenju interneta.

Slika 3. - Tablica 1

eTwinning projekti

Učenici drugog i četvrtog razreda zanimanja ekonomist sudjeluju u dva eTwinning projekta i to: „The future in economics and ecology with web tools“ i „Upskilling well-being at school and for the labour market“ u kojima surađuju s učenicima iz Španjolske, Rumunjske, Litve, Italije i Turske. Kroz projekte se provlače teme iz područja ekonomije, ekologije i interneta. U projektu „The future in economics and ecology with web tools“ izrađen je rječnik pojmova koji se vežu uz ekonomiju, ekologiju i internet, a poseban naglasak stavljen je na sigurno korištenje interneta. Održan je online susret učenika i nastavnika, a učenici su sudjelovali u međunarodnom online kvizu na temu sigurnog korištenja interneta. U projektu „Upskilling well-being at school and for the labour market“ učenici i nastavnici naše škole uključili su se online na međunarodnu konferenciju u Španjolskoj, gdje je učenik naše škole predstavljao aktivnosti i iskustva u radu na eTwinning projektima.

Godina vještina, internet i strukovno obrazovanje

Učenici i nastavnici iz Ogulina sudjeluju u različitim aktivnostima vezanim za promociju strukovnog obrazovanja. Prošlogodišnje uključivanje i obilježavanje Europske godine mladih nastavilo se i ove godine. Mlade se osnažuje za korištenje različitih digitalnih alata, učenje za tržište rada te primjenu znanja na praktičnim primjerima i projektima. Upravo to korištenje različitih digitalnih alata te primjena znanja na primjerima i projektima pomaže u razvoju različitih vještina, a naročito strukovnih vještina. Zbog toga se kroz sve aktivnosti u ovoj školskoj godini stavlja naglasak na strukovne vještine i Europsku godinu vještina. U svim aktivnostima koristi se Internet, stoga je važno naučiti pravilno se njime koristiti. Kroz učenje o povezanosti interneta i ekonomije, ali i drugih predmeta, uče se i dobre i loše strane interneta.

Zaključak

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta osvještava učenike i nastavnike na sigurnije, odgovornije i primjerenije ponašanje na internetu. Sudjelovanje u ovom događaju koji se organizira na razini države ali i Europe, učenicima postaje zanimljivo jer postaju dio velike zajednice koja razvija odgovorno ponašanje na internetu. U tjednu u kojem se obilježava Dan sigurnijeg interneta održalo se i međužupanijsko stručno vijeće nastavnika u obrazovnom sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija, podsektor ekonomija za Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, na kojem su nastavnici razmjenjivali znanja i iskustva o stručnim temama, eTwinning i Erasmus+ projektima. Kroz sva predavanja govorilo se o sigurnom korištenju interneta. Aktivnosti koje učenici i nastavnici provode doprinose osobnom i zajedničkom razvoju vještina koje su potrebne za sigurno i odgovorno korištenje interneta bilo u osobne svrhe ili u svrhu obrazovanja.

Literatura

  1. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/
  2. Dan sigurnije interneta 2023., https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  3. Priručnik za informacijsku sigurnost i zaštitu privatnosti, http://sini.hr/?p=1568
  4. Pet savjeta za sigurno korištenje interneta, https://drive.google.com/file/d/1H2OB43gN2MoLtLfYwGGQyhJUQhYbrJ91/view

Lupoglav obilježava sigurnost

danijela_knezevic

Danijela Knežević

Sažetak

Kroz raznovrsne aktivnosti učenici i učenice iznosili su svoja znanja i promišljanja o internetu, raspravljali i argumentirali što misle o internetu kao virtualnom prostoru u kojem odrastaju te u kolikoj mjeri je internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se uputilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te premda su još maleni i djelomično upotrebljavaju sve mogućnosti, ipak je važno podučiti učenike što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na Satu razrednika, Hrvatskoj jezika te Prirode i društva u okviru odgojno – obrazovnih ishoda i međupredmetnih tema propisanih Nacionalnim kurikulumima.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže i igrice, digitalni trag, opasnost, online komunikacija.

Planirane aktivnosti provela sam na Satu razrednika, Hrvatskom jeziku te Prirodi i društvu. Integracijom nastavnih predmeta pripremila sam aktivnosti kojima razvijam kod učenika svijest o sigurnosti pri korištenju digitalnih tehnologija. U izvoru sadržaja slika 1koristila sam i materijale internetskih stranica CSI.hr i Udruge Suradnici u učenju  te smo i pogledali dio stručnog skupa na koji sam se prijavila preko Zoom platforme.

Kao motivaciju na početku sata pogledali smo video o dječaku kojemu se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.

Suradničkim učenjem do spoznaje

Učenici su razgovarali o gledanom videu te iznosili svoja mišljenja je li dječak trebao tražiti pomoć odrasle osobe ili je trebao sam pokušati riješiti problem koji se pojavio na ekranu. Učenici su zauzeli svoje stavove, pokušali obrazložiti svoja razmišljanja zašto misle da je dječak ispravno postupio, odnosno zašto misle da je dječak nepotrebno tražio pomoć oca. U raspravi su učenici argumentirali svoje mišljenje i stavove koje su zauzeli, no zaključili su kako je važno zatražiti pomoć odrasle osobe, iako ponekad roditelji nisu upoznati sa sadržajima koje pregledavaju ili koriste.

slika 2Na satu Prirode i društva razgovarali smo o digitalnom okruženju i ostavljanju digitalnih tragova pri korištenju interneta. Posebnu pažnju posvetila sam pravilima sigurnosti na internetu koji su naznačeni i u nastavnoj jedinici „Digitalno okružje i digitalni trag“, udžbeniku za 4. razred osnovne škole izdavačke kuće Alfa.

slika 3Učenici su upoznali načine sigurnog korištenja portala, društvenih mreža i sadržaja koje istražuju na internetu (ne dijeli svoje privatne podatke i prijavi se nadimkom; pazi što objavljuješ; poštuj tuđe vlasništvo; ne komuniciraj s osobama koje ne poznaješ; pokaži roditeljima što radiš na internetu; obavezno se odjavi na kraju rada). Edukativnim video-uradkom Digitalni tragovi Čarobni prsti ostavljaju trag vizualizirali smo što mogu napraviti čarobni prsti.

Razgovor sam usmjerila i prema Cyberbullingu koje je učestalo u raznim grupama, gdje učenici ponekada izdvajaju ili pišu ružne riječi nekome u grupi ili o nekome izvan postojeće grupe (Viber, Snapchat, Whatsapp, Facebook, Instagram, Twitter…)

Putem videa razgovarali smo na temu Cyberbullinga i kako pomoći nekome tko to proživljava. Pošto je nasilje prisutno u našem društvu, prisjetili smo se kako je moguće reagirati na nasilje te da su razgovor i suradnja važni kao nenasilna komunikacija kojom možeš riješiti nastali problem, kako u stvarnom svijetu, tako i u virtualnom. Pogledajte video: https://youtu.be/nZeW4JKev3o

Istražili smo stanice Hrabrog telefona gdje je moguće potražiti pomoć ako ti je zaista potrebna te su učenici naučili broj telefona na koji se mogu obratiti 0800 606 606.

Ponovili smo pravila ponašanja na internetu tijekom online komunikacije koja je bila učestala u pandemijsko vrijeme (pristojno se odjeni; pronađi tiho mjesto; uključi se na vrijeme; uključi kameru; aktivno sudjeluj; podigni ruku kada želiš govoriti; isključi mikrofon kada ne govoriš; ne pij i ne jedi; ne upadaj drugima u riječ; isključi televizor te odmakni kućne ljubimce).

Pogledali smo video kako se poznate ličnosti (Luka Bulić) nose s problemima sigurnosti na internetu te što o tome kažu vršnjaci mojih učenika.

Pišemo lijepe poruke

slika 4Na satu Hrvatskog jezika učenici su na predlošku mobilnog uređaja jedni drugima napisali lijepe, poticajne, pozitivne i ohrabrujuće poruke kojima su jedni drugima uljepšali dan.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ kao i HAKOM – ovu brošuru o zaštiti djece i mladih na internetu.

Izrađujemo i igramo digitalne igre

U informatičkoj učionici učenici su stvarali digitalne igre u alatima Wordwall i Kahoot koje su nakon toga i zaigrali. Upoznali smo Darbicu Darku te zaigrali i igru Interland.

https://wordwall.net/hr/resource/52044025/hrvatski-jezik/dan-sigurnijeg-interneta-2023
https://wordwall.net/hr/resource/52044402/informatika/sigurniji-internet-2023

https://ucitelji.hr/igre/dabrica1/
https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland

slika 5slika 6slika 7

Istražujemo

Učenici su istražili i portal https://www.netica.hr/ , preuzeli i zajednički čitali slikovnicu „Netica u misiji dječje sreće“ te rješavali neke zadatke iz radne bilježnice „Sigurni s Neticom“. (slika 8)

Ponovimo i naučimo druge

Rješavajući radni listić, ponovili smo sve naučeno. (slika 9)

Izrađujemo plakat

Uključili smo se i u radionicu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta u organizaciji Centra za sigurniji Internet kroz održavanje pripremljenih radionica s djecom i mladima. Grupnim radom nastali su zanimljivi plakati, a učenici su ispunili i pripremljenu evaluaciju aktivnosti za koju smo dobili potvrdu o provedbi aktivnosti.

slika 10slika 11slika 12

Učenici su za aktivno sudjelovanje nagrađeni diplomama.

Učenici su aktivno sudjelovali u realizaciji i obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Tema ih je jako zanimala te su reagirali na svaki poticaj. Putem raznih igara, edukativnih video uradaka te istraživačkim radom, postigli smo uviđanje prednosti, ali i skretanje na moguće opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo.

Zaključak

Učenici će stečena znanja i savjete koristiti u budućem korištenju interneta što je i cilj educiranja. Zaključili smo da je Internet koristan no potrebno se pridržavati pravila o sigurnosti na njemu. Učenicima će virtualni svijet i dalje biti zanimljiv i privlačan, no na zabavan, razumljiv i poučan način naučit će biti oprezni i podučiti tome i druge oko sebe!

U potrazi za sigurnijim internetom

marijanaK_goranP

Marijana Kuna i Goran Podunavac

Sažetak

Tradicionalno svaki drugi tjedan u veljači učenici Osnovne škole Popovac sudjeluju na radionicama o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu. Učenici se svakodnevno susreću s internetom i stoga ih je važno osim upoznavanja i redovito podsjećati na pravila ponašanja u virtualnoj komunikaciji i takvom okruženju. Stavljajući naglaska na pravila sigurnog ponašanja ukazujemo učenicima zašto je važno da čuvaju i ne otkrivaju svoje osobne podatke, uključujući svoju adresu, ime škole, telefonske brojeve i slično. Također, tijekom izrade različitih digitalnih materijala potičemo učenike da vode računa o autorskim pravima, počevši od toga da potpisuju materijale koje su sami izradili koristeći neku licencu do toga da poštuju tuđe radove. S obzirom na to da sve više učenika koristi internet i mobilne telefone za komuniciranje, internetsko nasilje ‘cyberbullying’ je također sve veći problem pa kontinuirano podučavamo učenike o mogućim oblicima internetskog nasilja i kako ga prepoznati. Tijekom nastave i izvannastavnih aktivnosti uvijek ističemo prihvatljiva pravila ponašanja i educiramo učenike kako bi i sami shvatili važnost nulte stope tolerancije na internetsko nasilje.

Ključne riječi: internet, e-sigurnost, internetski bonton.

Uvod

Dan sigurnijeg Interneta obilježava svoju dvadesetu godinu postojanja. U Osnovnoj školi Popovac bila je to još jedna nova prilika da se svi zajedno podsjete zašto je toliko važno biti oprezan na internetu. Aktivnosti s učenicima predmetne nastave proveli su: učitelj informatike Goran Podunavac, školska knjižničarka Marijana Kuna i učiteljica fizike i tehničke kulture Martina Vidak.

Središnji dio

S učenicima petih razreda na satu Informatike razgovaralo su o dobrim i lošim stranama interneta, kako zaštiti sebe, svoje podatke i svoje uređaje na internetu. Učenici su naučili kako pisati poruke, kao se pristojno ponašati te kako reagirati u slučaju kada prepoznaju elektroničko nasilje. Također, rješavali su HAKOM-ov kviz s ciljem da na stvarnim primjerima prevara, sami pokušaju procijeniti kako bi trebali postupiti u određenoj situaciji. Pri tome su uvidjeli da neke prevare mogu izgledati legitimno, ali i da neki primjeri koji su legitimni mogu izgledati kao prevare. Naglašeno im je da svakog dana napadači osmišljavaju nove prevare, tako da učenje i informiranje o novim izazovima na internetu nikad ne prestaje.

Sudjelujući u eTwinningovom projektu Virtual Museum Night 2023. učenici šestog razreda dobro su upoznati s važnošću medijske pismenosti, odgovornog korištenja digitalnih alata što uključuje poštivanje autorskih prava, pravila ponašanja uz naglasak na digitalnu sigurnost i zaštitu podataka. Za projektnu aktivnost pod nazivom Netiquette na Twinspaceu su učenici sa svojim vršnjacima iz nekoliko europskih zemalja upisivali pravila o autorskim pravima, pravilima ponašanja i e-sigurnosti. Osim toga izrađivali su i digitalne postere o zlonamjernim programima, jer mogućnost zaraze virusima, crvima, trojanskim konjima i dr. dok je računalo spojeno na internet neprestano je prisutna. Naučili su i da popunjavanjem internetskih obrazaca za prijavu na neku stranicu ili komunikacijski servis, za preuzimanje (download) sadržaja ili za sudjelovanje u raznim online natjecanjima, ne SLIKA 1 Sat razrednika Vedre poruke za bolji internet i zaustavljanje e-nasiljatrebaju biti naivni i davati osobne podatke, uključujući i podatke debitnih i/ili kreditnih kartica svojih roditelja, jer na taj način mogu postati i žrtve različitih prijevara. S učiteljicom Martinom Vidak na Satu razrednika izrađivali su postere na kojima su predložili nekoliko vedrih i lijepih poruka kojima zaustavljaju e-nasilje.

U ulozi dizajnera našli su se učenici sedmih razreda koji su svoja znanja o SLIKA 2 Predmeti s porukama o odgovornom i sigurnom surfanjue-sigurnosti pokušali grafički prikazati na različitim predmetima upotrebom digitalnih alata po želji. U natjecateljskom dugu zaigrali su Kahoot kviz o sigurnosti na internetu i pokazali školskoj knjižničarki Marijani Kuna da surfaju sigurno i odgovorno.

Nakon posjeta Beču i sudjelovanja u LEAD Online internacionalnom treningu za trenere u sklopu projekta Learn, Engage, Act: Digital Tools to Prevent and Counter Hate Speech Online, učitelj informatike Goran Podunavac proveo je još jednu radionicu s učenicima osmih razreda. Učenici su analizirali brojne poruke mržnje i prijetnje na društvenim mrežama i portalima, što sami vlasnici tih medija poduzimaju u borbi protiv govora mržnje te uvidjeli koliko je potrebno značajno podići svijest o nedopustivosti i štetnosti takvog izražavanja, ali i njegovoj nezakonitosti i kažnjivosti. Zadani i ostvareni ishodi bili su upoznati učenike s govorom mržnje te s razlikom u odnosu na slobodu govora; razumijevanje utjecaj govora mržnje na pojedince i zajednicu; osmišljavanje pozitivne reakcije (protureakcije) ili protuargumentacije za govor mržnje s kojim se učenici sreću te pripremanje i provođenje aktivnosti s ciljem da učenici kao pokretači promjena doprinesu osvještavanja i prevencije govora mržnje.

Učenicima predmetne nastave poseban izazov bio je escape room – Potraga za sigurnijim internetom 2023. Nakon što su upisali svoj nadimak i osmislili slogan za Dan sigurnijeg interneta, pokušali su odgovoriti na 20 pitanja. Šestero učenika iz Popovca izuzetno je uspješno s maksimalnim brojem bodova došlo do kraja kviza i dokazalo da posjeduju potrebne kompetencije SLIKA 3 Učenici OŠ Popovac rješavaju kviz Potraga za sigurnijim internetompretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje. Njihov uspjeh neće proći nezapaženo zahvaljujući organizatorima navedene potrage. S nestrpljenjem očekuju nagrade koje su im osigurali udruga Suradnici u učenju, CARNET i Nacionalni CERT s partnerima.

I ove godine djelatnici Osnovne škole Popovac sudjelovali su na osmosatnoj online konferenciji “Potraga za boljim internetom”. Inspirirani su brojnim primjerima iz prakse, a ujedno su i produbili svoja znanja o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, zaštite osobnih podataka djece, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te dostupnosti kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade.

Zaključak

Dan sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi Popovac traje tijekom cijele nastavne godine, a aktivnosti koje se provode s učenicima organizirane su s ciljem da se svima njima olakša snalaženje u bespućima interneta i pomogne im da budu što oprezniji u ostavljanju svojih digitalnih tragova. Učenici su aktivno sudjelovali u radionicama, pokazali su veliki interes i znanje o poznavanju interneta i opasnosti na internetu, ali i ponudili izvrsne dobre savjete za sprječavanje opasnosti na internetu.

Pronađeno na internetu (autorsko pravo)

gordana_sekulicS

Gordana Sekulić-Štivčević

Sažetak

Danas nam je teško zamisliti svakodnevni život i obrazovanje bez interneta. Do svih podataka i sadržaja dolazimo u par klikova mišem. Koristimo te mogućnosti u velikoj mjeri. Jesmo li svjesni na koji način možemo/smijemo koristiti sadržaje koje ”skidamo” s interneta. Ideja aktivnosti koje se provode uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta je upoznati učenike s autorskim pravima i licencama.

Ključne riječi: autorsko pravo, internet, licence, pretraživanje, vrednovanje.

Uvod

Često učenici stvaraju plakate, infografike, prezentacije, videozapise i druge multimedijske materijale iz gotovo svih predmeta. Pri tome za svoje plakate koriste slike, grafike, tekst, zvuk i druge sadržaje koje pronađu na internetu. Jesu li svi sadržaji koji se nalaze na internetu besplatni i dostupni za daljnje korištenje? Kao odgovor na ovo pitanje dosta puta čujemo pojašnjenje da se na izrađenim materijalima neće zarađivati ili da je to samo za nastavu. Zanimljivo je da isto smatraju učenici i nastavnici. Kako bi učenike upoznali s autorskim pravima, na nastavi informatike svake godine obrađujemo ovu temu.

Na početku

Učenici ispunjavaju kratku anketu gdje se provjerava njihovo predznanje (kviz) o autorskim pravima i CC licencama. Razgovaraju o programima koje imaju instalirane na računalima i u školi počevši od OS koji je instaliran. Anketa je anonimna i dostupna na poveznici (Sekulić-Štivčević, 2023).

Nakon prikazivanja rezultata ankete otvara se rasprava zašto je nelegalno korištenje programa kažnjivo i nekorektno prema autorima koji su uložili svoj trud, vrijeme i znanje u izradu programa ili nekog drugog sadržaja.

1-videozapis u trajanju jedne minuteSlijedi gledanje kratkog videozapisa o korištenju slika koje su bile objavljene pod određenim licencama (https://www.youtube.com/watch?v=jtYmpnF_vPs (Sekulić-Štivčević, 2019)).

Slika 1. Videozapis o korištenju tuđih slika (Sekulić-Štivčević, 2019)

Nakon što su pogledali video učenici iznose svoj stav i kritički razmišljaju o postupcima opisanim u videu. Svi sadržaji objavljeni na internetu mogu biti zaštićeni autorskim pravima i licencama.

Licence i autorska prava

Učenicima se objašnjava razlika između autorskog prava i intelektualnog vlasništva te se upoznaju s CC licencama koje su opisane na ovoj poveznici (Creative Commons).

2-CC licence
Slika 2. Prikaz šest CC licenci

Zašto infografika

Na današnjem satu učenici će u paru ili timu (radeći svatko na svom računalu) stvarati infografiku i tako obilježiti Dan sigurnijeg interneta. Za izradu infografike koristit će Office 365 (PowerPoint) ili neki od besplatnih alata (npr. Canva) na temu autorskog prava i licenci. Za prikazivanje sadržaja sve više se koristi infografika. Kod infografike i sadržaj i dizajn dolaze do izražaja. Savjeti za izradu infografike nalaze se na poveznici https://www.elements.hr/blog/kako-napraviti-odlicnu-infografiku.html (Elements Digital, 2014).

Učenici raspravljaju koje su im infografike privukle pažnju, što smatraju da je karakteristika dobrog plakata, kakav treba biti „odnos“ pozadinske boje i boje teksta, koje kombinacije boja treba koristiti, kako veličina slova utječe na čitljivost, koji font treba koristiti, je li razmak između slova bitan, kako rasporediti tekst i sliku, koju količinu informacija prikazati. Kroz razgovor i raspravu (koju potpitanjima usmjerava nastavnik) učenici kritički promišljaju, vrednuju svoje i tuđe ideje i stvaraju/mijenjaju stavove.

Pretraživanje sadržaja po licencama

Prilikom prikupljanja podataka (pretraživanja internetskih stranica) koji će biti prikazani u radu, učenici trebaju voditi računa pod kojom licencom su sadržaji objavljeni. Ako će se 3. servis flickrkoristiti slike s interneta treba voditi računa o pravima korištenja slika. Na slikama ispod prikazano je kako pregledavati i pretraživati slike objavljene pod određenim pravima korištenja.

Slika 3. Pretraživanje sadržaja po licencama na servisu flickr (Flickr)

U pre4. google pretraživanjegledniku (na slici je prikazan Google Chrome) odabiru Alati>Prava korištenja kako bi se prikazale slike s određenim pravima kao što prikazuje slika ispod.

Slika 4. Pretraživanje slika u Google pretraživaču

Izrada plana rada

Budući da infografiku rade u paru ili timu potrebno je napraviti plan rada. Za ovaj projekt predviđena su dva školska sata te se određuje dinamiku rada (koliko će vremena potrošiti za traženje informacija, izradu projekta, pripremu za prezentaciju rada i samu prezentaciju rada, te vrednovanje). Dogovaraju zadatke pojedinog člana u paru/timu te način prezentacije uratka. Na dijeljenoj datoteci u Officeu 365 zapisuju plan i zaduženja.

Nastavnik prati rad svih timova te im pomaže ako je pomoć potrebna (vrednovanje za učenje). Prije izrade rada u fazi planiranja učenici na papiru stvaraju skicu kako bi olakšali kasniji rad (bolja preglednost i lakše snalaženja na radnom prostoru).

Obavezni dijelovi rada:

  • naslov
  • slike i opisi šest Creative Common licenci
  • navođenje izvora
  • slike vezane za temu koje su pronašli pod određenim licencama
  • autori

Osim obaveznih dijelova koji trebaju biti prikazani potrebno je voditi računa o količini teksta i slika, dizajnu, pravopisnim pravilima, zanimljivosti.

Pri izradi rada učenici razvijaju suradnju (timski rad). U izradi rada primjenjuju načela dobrog dizajna i skladnog odnosa sadržaja i boja. Učenici trebaju voditi računa o pravopisu i gramatici u tekstu koji će biti sastavni dio rada, a što je važno za njihovo daljnje školovanje i profesionalni razvoj.

Učenici s teškoćama i daroviti učenici

Učenici s teškoćama mogu biti uključeni u sve aktivnosti. Moguće je koristiti prilagodbe u operacijskom sustavu (povećalo, pripovjedač) ili pomoć drugih učenika. Učenici koji imaju problema s motorikom i kojima je teško skicirati na papiru mogu biti zaduženi za pronalaženje informacija.

Daroviti učenici mogu nacrtati znakove za pojedine licence u programu za obradu slike (Paint, WordArt, GIMP).

Kroz sve aktivnosti razvija se učenikovo samovrednovanje i procjena vlastitog napretka te vršnjačko vrednovanje. Učenik može kroz pojedine aktivnosti uvidjeti koliko je imao pogrešnih odgovora (kviz), iznositi, ali i mijenjati svoje stavove i spoznaje, kritički prosuđivati svoje i tuđe postupke. Učenici pomoću rasprave i zajedničkog rada mogu ukazivati jedni drugima na pogreške.

Vrednovanje

Učenici procjenjuju doprinos pojedinog člana tima prema tablici koja se nalazi u dijeljenoj datoteci (kriterijsko vrednovanje i samovrednovanje).

Vršnjačko vrednovanje:

Za vrednovanje predanog rada mogu se koristiti sljedeći kriteriji s raspisanim bodovima.

  1. rad sadrži sve zadane elemente (0 ili 1 bod)
  2. navedene su licence za svaku sliku (0 ili 1 bod)
  3. navedeni su izvori za tekst (0 ili 1 bod)
  4. infografika jasno predočava odabranu temu (0 ili 1 bod)
  5. odabrana je dobra (jasna) grafika i odnos boja
  6. test je jasno čitljiv (0 ili 1 bod)
  7. rad ne sadrži pravopisne pogreške (0 ili 1 bod)
  8. rad „poziva“ na čitanje sadržaja (0 ili 1 bod)
  9. u radu postoje autorska rješenja (npr. slike)

Vrednovanje naučenog:

Koristi se lista kao kod vršnjačkog vrednovanja uz dodatne elemente:

  1. način prezentacije (jasnoća izlaganja i prezentiranja)
  2. kako je prosuđivao tuđi rad (npr. učenik je dodijelio sve najviše ocjene radu koji je imao dosta nedostataka u vidu pravopisnih pogrešaka, nisu navedeni izvori, rad ne sadrži sve zadane elemente…)

Prezentiranje rada

Prezentiranje infografike traje najviše dvije minute. Učenici se pripremaju za prezentaciju svog rada ostatku razreda. Obrazlažu izbor boja, oblikovanje teksta, raspored sadržaja na infografici. Osvrću se na koje su probleme naišli (npr. za pojedine licence nisu mogli pronaći niti jednu sliku). Svaki tim predaje svoj rad na Loomen te postavlja na svoj e-portfolio.

Zaključak

Sve navedene aktivnosti mogu se provoditi pri obradi ili sistematizaciji bilo koje teme. Učenici su istaknuli da bi bilo puno zanimljivije da su imali različite teme po njihovom izboru. Međutim, iako je tema bila ista za sve timove, nastale infografike znatno se razlikuju. Tema koja je obrađena na nastavi informatike bitna je za druge predmete te će učenici ubuduće voditi računa o autorskim pravima i licencama.

Literatura

  1. Creative Commons, O licencima: Čemu služe naše licence https://creativecommons.org/licenses/?lang=hr. Pristupljeno 12. veljače 2023.
  2. Gordana Sekulić-Štivčević. (21. listopada 2019). Autorsko pravo video [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=jtYmpnF_vPs
  3. Gordana Sekulić-Štivčević. (2023). Autorsko pravo https://forms.gle/Mgy1J89NBXP1qRES8 (Sekulić-Štivčević, 2023).

Učenici stvaraju sigurniji internet

ivona_trtanjS

Ivona Trtanj Šneler

Sažetak

Učenici posebnog razrednog odjela OŠ Fran Franković ( 2.  do 4.razred) iz Rijeke  sudjelovali su u projektu „Dan sigurnijeg interneta“ 4.godinu zaredom provodeći dio zadanih aktivnosti Udruge „Suradnici u učenju“ koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja.

Ključni pojmovi: učenici, internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni tragovi, Dan sigurnijeg interneta.

Inicijativa pokrenuta 2004. godine u sklopu projekta EU SafeBorders, a koju je mreža Insafe preuzela kao jednu od svojih najranijih akcija 2005. godine svake godine postaje sve značajnija prelazeći geografske okvire te se tako provodi u približno 180 država svijeta. Obuhvaćajući relevantne teme koje se tiču internetskog zlostavljanja putem društvenih mreža pa sve do osobnog digitalnog identiteta ( u javnoj domeni ), svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podići svijest o trenutnim i  novonastalim internetskim problemima. Centri za sigurniji internet i Odbori za Dan sigurnijeg interneta ( Insafe ) dio su europske mreže centara za sigurniji internet (SICs). Svaki nacionalni centar pa tako i Hrvatski uz telefonsku liniju za pomoć također provodi kampanje podizanja svijesti i obrazovne kampanje te blisko surađuje s mladima kako bi im u što većem broju osigurao sudjelovanje u prostoru interneta s osloncem na pozitivne i negativne primjere iz prakse.  Učenici posebnog razrednog odjela OŠ Fran Franković ( 2.  do 4.razred) iz Rijeke  sudjelovali su u projektu „Dan sigurnijeg interneta“ 4. godinu zaredom provodeći dio zadanih aktivnosti Udruge „Suradnici u učenju“ koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja.

Aktivnosti učenika

U uvodnom dijelu koristili smo tematske bojanke koje su ispisanim porukama potakle učenike na promišljanje o odgovornom korištenju interneta:

  • pazi se prevaranata
  • čuvaj svoje tajne
  • dijeli pažljivo
  • tko pita ne skita
  • cool je biti dobar

tako da su naučili kako upotrijebiti moć interneta za širenje dobrih vibracija, suprotstaviti se nasilju i prijaviti ga, prijaviti bilo kakvo ružno ponašanje prema drugima na internetu, izraditi jednostavnu i lako pamtljivu lozinku, prepoznavati istinite od lažnih informacija, uočiti znakove moguće prevare i krađe identiteta te zatražiti pomoć ako im nešto stvara neugodnost.  Također su shvatili koje su posljedice dijeljenja informacija s drugim osobama.

Slika A 1Slika A 2

Glavni dio sata započeo je zajedničkim pregledom prezentacije „Digitalni otisak“ na domeni https://www.dansigurnijeginterneta.org nakon koje se razvila dinamična rasprava između učenika  SLIKA A 3potaknuta izvrsnim primjerom ostavljanja njihovih otisaka u pijesku koji je u ovom slučaju simbolizirao internet s tom razlikom da se tragovi ostavljeni u internet prostoru ne mogu jednostavno ukloniti.

Izvor fotografije: www.unsplash.com


Slika A 4Kako svaka pozitivna poruka najlakše dolazi do primatelja kroz igru i zabavu slušali smo pjesmu pod nazivom „Internet“ u izvedbi dječjeg zbora „Genijalci“.

Slika A 5Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=0V00dXe3RO8&t=108s

Glavni dio sata završili smo online izazovom za učenike „Potraga za boljim internetom“ pomoću kojeg smo provjerili svoje znanje o sigurnijem internetu i stvorili pravu natjecateljsku atmosferu s obzirom da su najbolji sudionici imali priliku osvojiti atraktivne nagrade.

Projekt smo dovršili izradivši edukativni plakat na kojem su istaknuti savjeti za sigurnu uporabu interneta koji sada krasi zid naše učionice kontinuirano podsjećajući učenike na važnost njegove primjene i igrajući online igricu „Dabrica Darka otkriva digitalni svijet“. S velikom radošću svaki učenik dobio je diplomu za sudjelovanje.

Slika A 6Slika A 7

Zaključak

Zahvaljujući ovom projektu i na temelju uočenog angažmana prikazanog od strane učenika evidentno je da se svjesnost o odgovornosti korištenja interneta kod učenika znatno podiže stvarajući sigurnije okružje za naredne generacije no isto tako naš razred svjestan je da moramo i dalje zajednički kontinuirano raditi na unaprjeđenju sigurnosti i svjesnosti korištenja interneta kako bi pomoću njega primili ono najbolje i aktivno sudjelovali u sprječavanju loših pojavnosti.

Literatura

  1. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
  2. https://ucitelji.hr/budi-internet-genijalac/
  3. https://ucitelji.hr/dabrica-darka-growing-up-on-a-safer-internet/
  4. https://www.dansigurnijeginterneta.org/:
  5. https://www.youtube.com/watch?v=0V00dXe3RO8&t=108s

Ovisnost o internetu / Internetsucht

josip_jelcic

Josip Jelčić

Sažetak

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta ne mora se provoditi samo na satima Informatike. U tekstu je prikazan primjer povezivanja nekoliko tema i predmeta: sigurnost na internetu, korištenje digitalnih alata, ovisnosti i njemački jezik. Kroz različite aktivnosti učenici su promišljali o ovisnosti o internetu, sigurnosti na internetu, te razvijali komunikacijske kompetencije na njemačkome jeziku.

Ključni pojmovi: ovisnost, internet, sigurnost, njemački jezik

Uvod

Dan sigurnijeg interneta već se tradicionalno obilježava i u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi u Opuzenu. Tako su do sada učenici, ali i njihovi roditelji, imali priliku poslušati zanimljiva predavanja, sudjelovati u radionicama, kvizovima i anketama. Ove smo godine tako povezali sadržaje o sigurnosti na internetu s nastavnim sadržajima Njemačkoga jezika. Budući da su učenici trećega razreda koji se školuju za zanimanje komercijalist u siječnju obrađivali temu ovisnosti, odlučili smo u sklopu navedene teme obilježiti i Dan sigurnijeg interneta. U skladu s tim, učenici su o sigurnosti na internetu učili na satima njemačkoga jezika, koristeći tzv. CLIL metodu (eng. Content and Language Integrated Learning) odnosno učenjem sadržaja informatike na njemačkome jeziku. Valja istaknuti i to da su nam teme poput sigurnosti na internetu, korištenje internetske tehnologije, zaštita autorskih prava i sl. vrlo dobro poznate, zahvaljujući eTwinning projektima koje redovito provodimo.

Dan sigurnijeg interneta na satima Njemačkoga jezika

Na početku sata učenici su na temelju fotografije trebali pogoditi temu sata – ovisnost o internetu. Potom su radom u grupama aktivirali predznanje, ponovili i uvježbali ciljni vokabular. Svaka je grupa trebala zapisati što više riječi na određenu temu: uređaji za spajanje na internet, aktivnosti na internetu ili računalu, društvene mreže.

Budući da smo već neko vrijeme obrađivali temu ovisnosti, učenici su pokušali definirati ovisnost o internetu, navesti simptome, uzroke i posljedice pretjeranog korištenja interneta. Razgovarali smo o tome koliko koristimo internet, smatramo li se ovisnima, te kako bismo mogli smanjiti vrijeme provedeno na internetu. Komunikacija se djelomično odvijala na hrvatskome jeziku, što ne iznenađuje uzme li se u obzir činjenica da su ciljna skupina učenici strukovne škole u trećoj godini učenja i imaju Njemački dva sata tjedno. Zbog važnosti teme cilj je bio potaknuti učenike na komunikaciju i iznošenje vlastitih mišljenja, pa makar i na materinskome jeziku. Učenici su ocijenili temu korisnom i zanimljivom, stoga nije bilo nužno inzistirati na korištenju njemačkoga jezika ako bi ih to demotiviralo i spriječilo sudjelovanje u raspravi. Osim toga, kroz ostale su aktivnosti poticanje vještine slušanja, čitanja i pisanja na njemačkome jeziku.

Slika1Nakon kratke rasprave učenici su pročitali dva kratka teksta u kojima njihovi vršnjaci opisuju svoje ponašanje na internetu. Individualno su riješili zadatak za provjeru razumijevanja pročitanoga koji smo potom provjerili u plenumu, a nakon toga učenici su u parovima smišljali savjete za osobe iz tekstova.

Slika 1. Učenici rješavaju zadatak u parovima

Savjeti za sigurnije korištenje interneta

U posljednjem dijelu sata učenici su dobili praktičan zadatak: koristeći Canvu izraditi digitalan sadržaj sa savjetima za korištenje interneta na siguran način na njemačkom jeziku. Prilikom oblikovanja savjeta učenici su se mogli služiti internetom, a i nastavnik je bio na raspolaganju za pomoć oko jezičnih i pravopisnih nedoumica. Rad u Canvi protekao je bez poteškoća jer su navedeni alat učenici već praktično koristili na satima Informatike. Sve prikupljene radove objavili smo na zajedničkoj Padlet ploči.

Slika2Slika3
Slika 2. Učenici rade u Canvi   Slika 3. Učenički radovi

Zaključak

Korištenje interneta na siguran način vrlo je važna tema, stoga je dobro uključiti je u sadržaje različitih nastavnih predmeta. Osim opasnosti koje vrebaju na internetu, važno je kod učenika osvijestiti i mogućnost razvijanja ovisnosti te ih poticati na promišljanje o vlastitim navikama u svezi s korištenjem interneta kako bi znali na vrijeme prepoznati nepoželjno ponašanje, spriječiti ga, prijaviti i zatražiti pomoć. Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta na nastavi Njemačkoga jezika pridonijelo je boljoj motiviranosti učenika za nastavne sadržaje, koje su smatrali zanimljivima i korisnima.

Korišteni obrazovni sadržaji:

  1. Prezentacija
  2. Freizeit / vernetzt

Internet patrola u našoj školi

katarina_miloloza

Katarina Miloloža

Sažetak

Ove smo školske godine Dan sigurnijeg interneta u našoj školi obilježili na drukčiji način od uobičajenog. Predavanja i radionice za učenike održali su učenici naše škole. Tijekom prvog polugodišta učenici su istraživali, prikupljali, pripremali i stvarali materijale koje su koristili za vrijeme izlaganja u radionicama. Obradili su različite teme o sigurnijem internetu koje su prilagodili dobi učenika. Učenici su se odlično snašli u ulozi učitelja-predavača, a dojmovi su ostalih učenika i učitelja nakon održavanja radionica bili vrlo pozitivni.

Ključni pojmovi: učenici, internet, sigurnost, društvene mreže

Uvod

Od ove školske godine učenici šestih razreda OŠ Ljudevita Gaja u Osijeku mogli su pohađati izvannastavnu aktivnost Internet patrola. Izvedbeni kurikul izvannastavne aktivnosti imao je za cilj poučiti učenike osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet, ali i kroz različite aktivnosti ovladavati prezentacijskim, komunikacijskim i digitalnim vještinama.

Odmah na prvim satima krenuli smo s dogovorima i aktivnostima za važan događaj, obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Zadatak je bio da učenici odaberu razred, osmisle temu i pripreme predavanje za ostale učenike u našoj školi.

U tjednu obilježavanja Dana sigurnijeg internet na satima Informatike ili Sata razrednika, Internet patrola posjetila je sve razrede u našoj školi te održala predavanja na temu sigurnijeg intereta.

Središnji dio

Izvannastavnu aktivnost pohađa šest učenika šestih razreda. Na uvodnom satu zajedno smo dogovorili aktivnosti koje ćemo provoditi tijekom godine. Kao smjernice za razgovor, koristili smo odgojno-obrazovne ishode kurikula Budi internet genijalac. Sljedećih nekoliko sati razgovarali smo i raspravljali o temama koje su učenicima zanimljive, ali i o onima koje učenike zabrinjavaju kada su u virtualnom svijetu.

Prvi zadatak učenika bio je odabrati razrede u kojima žele održati predavanje. Nakon toga birali su temu koju će obraditi u određenom razredu, skrbeći se o uzrastu učenika kako bi odabranim učenicima (i uzrastu) teme bile korisne i zanimljive. Sljedećih nekoliko sati učenici su prikupljali informacije, oblikovali prezentacije, kvizove, pohvalnice i različite radne listiće koje su koristili tijekom radionice. Teme koje su pripremali bile su različite.

U prvom su razredu učenice Petra i Lana pripremile predavanje na temu Korak po korak u svijet tehnologije. Razgovarajući s učenicima doznale su koliko učenici provode vremena na internetu, što najviše vole pregledavati te koje uređaje koriste. Učenice su savjetovale učenike koliko vremena mogu provoditi pred ekranima s obzirom na njihovu dob.

U završnom su dijelu sata učenici crtali ono što najviše vole raditi na internetu. U informatičkoj je učionici postavljena galerija radova koji su nastali na radionici, a koju svi učenici mogu pogledati.

Slika4
Slika 1. Radionica u trećem razredu

U drugom su razredu učenici Roko, Mateo i Jozo učenike savjetovali kako sigurno koristiti internet te koje osobne podatke nikada ne trebaju ostavljati na internetu. Učenici su bili ponosni kada su na kraju sata dobili zahvalnicu za sudjelovanje na radionici.

Slika3
Slika 2. Radionica u drugom razredu

U trećem i četvrtom razredu učenici su razgovarali o opasnostima koje se mogu dogoditi na internetu te kako postupati i kome se obraditi ako se to dogodi.

Slika1Slika 3.Radionica u četvrtom razredu

Društvene mreže i online izazovi bila je tema koja je u petim razredima pokrenula zanimljivu raspravu. Učenica Lana na satu je osim svojih, koristila edukativne materijale koje je pripremio Centar za sigurniji Internet (Online izazovi).

Učenici šestih razreda istraživali su kakve su navike korištenja interneta njihovih vršnjaka. Zanimalo ih je koje društvene mreže koriste, koliko vremena na njima provode, koje igrice vole igrati. U digitalnom su alatu MS Forms osmislili anketu te je podijelili s ostalim učenicima koji su odgovarali na pitanja.

Slika2
Slika 4. Podjela zahvalnica za sudjelovanje na Danu sigurnijeg interneta

OSlika5 sigurnosti i neobičnim situacijama na internetu, razgovarali su učenici sedmih razreda. Učenici su raspravljali kako sigurno online kupovati, kako prepoznati opasnosti na internetu te kako reagirati u neočekivanim situacijama.

Slika 1. Gledanje filma u osmim razredima

Za učenike osmih razreda pripremljeno je kino. Učenici su gledali dokumentarni film Fake Famous. U filmu je riječ je o društvenom eksperimentu koji uključuje tri neslavne osobe koje pokušavaju postati utjecajne osobe na društvenim mrežama glumeći slavu. U filmu se koriste taktikama poput kupnje sljedbenika i lažiranja luksuznog načina života te su učenici imali priliku vidjeti kako sve to izgleda s one strane ekrana.

Zaključak

Ovakav je način nastave zaista vrlo zanimljiv i poučan i za učenike i za učitelja. Komunikacija je učenika i sugovornika zbog sličnosti u godinama slobodnija, a primjeri koje su odabrali vršnjaci za vršnjake bliski su i jasni.

Učenici koji su izlagali u radionicama tijekom priprema učili su kako koristiti internet kao izvor informacija, koristeći provjerene i sigurne izvore. Koristili su različite digitalne alate kako bi stvorili materijale za sudionike radionica, a tijekom predavanja razvijali su svoje prezentacijske i komunikacijske vještine. Iako je trema bila prisutna prije održavanja svake radionice, nakon završetka radionice učenici su bili vrlo zadovoljni i sretni odrađenim izlaganjem. Provedena evaluacija pokazala je da su učenici vrlo zadovoljni izlaganjima, odabranim temama i predavačima.

Nakon završetka obilježavanja dana sigurnijeg interneta, Internet patrola nakon zimskih praznika priprema nova predavanja i radionice kako bi u svojoj školi obilježila Dane medijske pismenosti.

Literatura

  1. https://petzanet.ucitelji.hr/
  2. https://ucitelji.hr/wp-content/uploads/2022/07/Budi-internet-genijalac-kurikulum-2022.pdf
  3. Materijali koje je pripremio Centar za sigurniji Internet za obilježavanje dana sigurnijeg interneta 2023.

Sigurniji internet u PŠ Druškovec

kristina_strlek

Kristina Štrlek

Sažetak

Za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, 7. veljače 2023.g, učenici su se vrlo marljivo pripremali na satovima informatike, već od siječnja.

U 3. i 4. razredu najprije smo razgovarali o osobnim podatcima, bontonu na internetu i tko nam može pomoći u zaštiti na mreži. Sadržaj razgovora su zatim dočarali slikom i stripom, a objava radova je bila na način da se oni fotografiraju i prenesu u prezentaciju i izrada digitalnog stripa u Google Crtežima.

Učenici 6. razreda su se detaljno upoznali s temama digitalni trag i elektroničko nasilje te su bili upoznati sa raznim oblicima elektroničkog nasilja. Na osnovu toga su onda izrađivali i digitalne stripove.

Ključni pojmovi: internet, osobni podatci, bonton, elektroničko nasilje, digitalni trag.

Uvod

Današnji učenici su digitalni urođenici. Od malih nogu odrastaju uz digitalnu tehnologiju. Uz mnoštvo prednosti koje ona donosi, ima i nedostataka. Zato kroz siječanj i veljaču nastojimo aktivno osvijestiti učenike o pravilnom korištenju interneta, opasnostima i kako se zaštititi. Najbolji način da se doprinese smanjenju opasnih situacija na internetu je stalna edukacija najmlađih članova našeg društva.

Odgovarajući na anketna pitanja naši učenici dosta vremena provode na internetu, kako su stariji tako i više koriste internet i upravo iz tog razloga je potrebna stalna edukacija i osvješćivanje na temu sigurnosti na internetu.

Na roditeljskim sastancima također su i roditelji upoznati sa tom temom kako bi im bilo lakše nositi se sa izazovima roditeljstva modernoga doba.

Središnji dio

Učenicima 3. i 4. razreda su kroz razgovor predstavljene teme Osobni podaci, Opasnosti na internetu, Savjeti za sprečavanje opasnosti na internetu, Računalni virusi i Internetski bonton, Sigurne lozinke.

Za uvod smo svi zajedno pogledali video Kako zaštititi djecu na internetu i Osobni podatci?

Oni su i vrlo rado iznosili svoje primjere i iskustva koja imaju u korištenju interneta. Također su se složili da trebamo paziti na osobne podatke i čuvati ih. Koji su to osobni podaci? Naglasili smo i što je internetski bonton i da pravila lijepog i pristojnog ponašanja koja vrijede u stvarnom svijetu vrijede i na internetu. Na ta pitanja su odgovarali crtajući ključne pojmove i izradom plakata sa savjetima.

Ime i prezimevideozapis
Slika 1. i 2.: Ime i prezime, Videozapis
BONTON NA INTERNETU
Slika 3. Bonton na internetu

Sve crteže trećeg razreda možete vidjeti u programu Prezentacije, u galeriji crteža.

Na kraju su svoje znanje ponovili uz kviz BookWidget.

4. razred je izradio strip o sigurnosti na internetu korištenjem programa Google Crteži, kojeg možete pročitati ovdje.

Najprije su izradili svoja dva lika za razgovor korištenjem web stranice https://avachara.com/avatar/ i https://myoctocat.com/build-your-octocat/. Lijepa animirana slova za svoj strip pronašli smo na stranici: https://textanim.com.

INTERNET stripToni
Strip TeaInternet strip Laura -mreža
Slika 5., 6. i 7.: Internet stripovi

Također su izradili i vremeplov interneta te su se tako upoznali i sa prošlošću.

Korištenjem web stranice https://wordart.com/ na kraju smo izradili „oblak“ riječi koji ih podsjećaju na sigurniji internet.

OBLAK RIJEČIOBLAK RIJEČI1OBLAK RIJEČI2
Slika 8., 9. i 10.: Oblaci riječima

Riješili su i anketu o korištenju računala i interneta. Čak 30% djece nižih razreda nikada nije igralo računalne igrice s roditeljima pa tu želimo naglasiti da bi odrasli trebali biti više zainteresirani da upoznaju što njihova djeca rade na internetu.

Učenicima 6. razreda predstavljena je Netica, digitalna radna bilježnica Prepoznaj i upoznaj e nasilje. Učenicima su pročitani svi primjeri elektroničkog nasilja, a onda je svatko trebao jedan primjer ilustrirati izrađujući svoj strip u Google Crtežima. Upoznati su i sa brojevima telefona kojima se mogu obratiti u slučaju elektroničkog nasilja.

Elektroničko nasilje strip MajaElektroničko nasilje strip TaraPrimjeri Internetskog nasilja, 6.d
Slika 11., 12. i 13: Stripovi na temu Elektroničko nasilje

Naglasili smo da je bitno ostavljati pozitivne digitalne tragove. Također su ispunili anketu o korištenju računala i interneta. Čak njih 20 % igra igrice s nepoznatim osobama pa je zato svaki savjet o sigurnosti na internetu hvalevrijedan.

Zaključak

Učenici su kroz jednostavne aktivnosti shvatili i osvijestili svoje svakodnevne postupke na internetu. Stalna edukacija je tu jako bitna iz razloga da ne bi došlo do neželjenih posljedica za žrtvu koje mogu biti prisutne cijelo vrijeme, 24 sata na dan. Bitno je i znati kome se obratiti u slučaju opasnosti na internetu i uvijek najprije tražiti pomoć roditelja i/ili učitelja.

Koliko vremena naši učenici provode na internetu, paze li na vrijeme koje tako provede, igraju li s nepoznatima, sve smo to istražili u anketama čije rezultate možete vidjeti u nastavku. Posebno smo istraživali učenike 3. i 4. razreda, a posebno učenike viših razreda.

Ovdje možete pogledati ankete za niže razrede i više razrede.

U holu škole napravili smo i izložbu o povijesnom razvoju računala od 1945. godine do danas. Učenicima će biti dostupna duže vrijeme kako bi uvidjeli da to što danas imamo nije od jučer, već se razvija desetljećima i stoljećima.

POV1POV2POV3
Slika 16., 17. i 18: Povijest računala

Digitalnim tragovima za sigurnost

marija_bratonja

Marija Bratonja

Sažetak

Učenici često nisu ni svjesni koje sve digitalne tragove ostavljaju za sobom koristeći internet. Cilj je ove radionice bio osvijestiti ih koliko digitalnih tragova, kojih I kako ostavljaju na internetu te na što sve moraju obratiti pažnju kako bi bili što sigurniji u digitalnom svijetu sada I u budućnosti. Opisane su sve aktivnosti, metode te izvori, nastavna sredstva I pomagala koja su se koristila na radionici.

Ključne riječi: digitalni tragovi, internet, medijska pismenost, digitalni identitet, digitalni otisak

U svim promjenama odgojno-obrazovnoga procesa koje su se događale I koje se događaju u hrvatskom školskom sustavu, stručni suradnici školski knjižničari često su bili I jesu nositelji raznih aktivnosti podrške nastavi, opismenjivanja te izgradnje modela cjeloživotnog obrazovanja u školama. Obrazovanje korisnika školskih knjižnica sastavni je dio informacijskog poučavanja stručnih suradnika školskih knjižničara pogotovo kroz međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te Osobni i socijalni razvoj. Stručni suradnici školski knjižničari nastoje kroz praktičnu primjenu raznih metoda I oblika rada poticati učenike na usvajanje ključnih kompetencija I vještina vezanih uz razne vrste pismenosti, posebno informacijske I digitalne. Dan sigurnijeg Interneta jedan je od važnih datuma koji pruža mogućnost stručnim suradnicima školskim knjižničarima za poučavanje učenika o sigurnosti u digitalnom okru1ženju. Ove smo ga školske godine obilježili radionicom “Digitalnim tragovima” održanoj u prvom razredu Ekonomske škole Vukovar.

Slika 1. Prezentacija “Digitalnim tragovima” u Canvi

Radionica je započela otkrivanjem asocijacija na temu identiteta. Učenici su svojim riječima pokušali objasniti pojam identiteta, koje bi sve svoje identitete istaknuli te smo zajednički pročitali definiciju identiteta s https://www.enciklopedija.hr/ Zatim su učenici razmislili o pojmu digitalnog identiteta. Što on jest I što ga sve čini. Sve smo odgovore objedinili u jednu zajedničku definiciju digitalnog identiteta. Potom smo razgovarali o digitalnim tragovima koje svatko od nas ostavlja u online svijetu (kakvi su, tko ih može vidjeti, koliko dugo ostaju tamo) te su učenici uz pomoć nastavnog listića Dijeljeno….na kvadrat izračunali svoj digitalni otisak. Osim digitalnog otiska, važna stavka je I koliko tragova ostavljamo svakodnevno za sobom u online svijetu koristeći internet, dostupne wifi mreže, povezane uređaje. Sve se to može izračunati koristeći neke alate pa smo tako I to izračunali na internetskoj stranici Trace my Shadow. Učenici su bili potaknuti na razmišljanje o tome kako i koji digitalni tragovi utječu na odnos privatnog, javnog i profesionalnog života, gledanjem kratkog video filma Attention Young Professionals. Razgovarali smo o ovom kratkom filmu I osobi koja se na intervjuu za posao predstavlja sasvim drukčije od onoga kakvom se predstavlja u digitalnom svijetu te su učenici iznijeli svoje mišljenje o tome misle li da hrvatski poslodovaci rade screening društvenih mreža I profila svojih budućih zaposlenika. Zatim smo razgovorali o tome tko može vidjeti što objavljujemo te smo pogledali kratki video film Vidoviti Dave koji je ostavio poprilično zastrašujući dojam na učenike po pitanju što se sve o jednoj osobi može saznati samo putem njenih digitalnih tragova u vrlo kratkom vremenu. Razgovorali smo i o ‘kolačićima’, što su, za što se koriste, kako ih blokirati te zašto ne moramo uvijek prihvatiti baš sve kolačiće I sve uvjete kada želimo instalirati neku aplikaciju. Još smo jednom ponovili sve što smo naučili na radionici kroz 10 stvari koje moramo znati o digitalnim tragovima koje ostavljamo za sobom, objašnjavajući svaku pojedinu još jednom. Učenici su dobili još neke prijedloge za gledanje kako bi produbili svoje znanje o digitalnom identitetu I tragovima, poput edukativnog filma Tko se to šali s mojim podacima te su isprobali tražilicu na internetskoj stran2ici Salt Agency kako bi pregledali svoje digitalne tragove. Evaluaciju radionice učenici su odradili u Mentimetru.

Slika 2. Učenici prvog razreda na radionici u školskoj knjižnici Ekonomske škole Vukovar

Sudeći po reakcijama učenika, ova tema im je vrlo zanimljiva I sami su istaknuli kako mnogo toga nisu znali te nisu bili svjesni svih svojih digitalnih tragova I opasnosti koje vrebaju na internetu. Svi su se složili kako su pomoću ove radionice stekli neke nove vještine I znanja koja će im pomoći pri korištenju društvenih mreža I interneta te kako će ubuduće biti mnogo oprezniji sa sadržajem koji objavljuju. Svi ishodi koji su bili predviđeni su I ostvareni tako da je radionica bila pun pogodak te će sigurno biti provedena I u nekim drugim razredima.

Digitalni alati korišteni na radionici: Canva, Mentimeter

Literatura

  1. Portal Medijska pismenost
  2. Tactical Tech
  3. Teaching Digital Citizenship
  4. Jozić, Ruža; Pavin Banović Alta. 2019.Od knjige do oblaka. Alfa. Zagreb.
  5. Herring, James E. 2008. Internetske i informacijske vještine. Dominović. Zagreb.

Škola i izazovi interneta

olivela_franko

Olivela Franko

Sažetak

Zbog prostorne udaljenosti zgrada u kojima djeluje OŠ M. Martinolića korištenje interneta pokazalo se kao dobra ideja, ali i dobra praksa u brzom povezivanju matične i područnih škola. Uvođenjem IKT-a u nastavu kroz različite projekte od 2009. do danas napravili smo pomake u provođenju nastave u kombiniranim razrednim odjelima malih otočnih škola. Od projekta e-Otoci pa do projekta e-Škole II. faza postali smo digitalno osposobljena škola, no uz mnogo pozitivnog nismo bili spremni na pojedine negativnosti koje Internet donosi. Zato smo poduzeli mnoge aktivnosti i preventivne programe kako bi smo negativne pojave umanjili. To su predavanja i radionice za učenike, učitelje i roditelje, ali i izdavanje priručnika za izvannastavnu aktivnost medijska pismenost te uključivanje učenika u izbornu nastavu informatike. Promijenjen je kućni red i zabranjeno je korištenje mobitela za vrijeme boravka u školi kako bi se smanjilo vršnjačko nasilje putem društvenih mreža.

Ključni pojmovi: OŠ Maria Martinolića, internet, preventivni programi, vršnjačko nasilje.

OŠ Maria Martinolića iz Malog Lošinja je otočna škola koja provodi osnovnoškolsko obrazovanje za učenike s pet otoka Kvarnera i radi na sedam lokacija. Zbog svoje razvedenosti i geografske specifičnosti izmjena informacija i suradnja matične i područnih škola tekla je otežano. Uvođenje interneta uvelike je olakšalo i promjenilo naš rad.

Najprije smo krenuli s projektima. Od 2009. godine uključili smo se zajedno s CARNET-om u projekt e-Otoci te povezali matičnu i područne škole videokonferencijskom opremom i uveli nastavu na daljinu. Svaki tjedan provodili smo dvadesetak sati nastave matematike, kemije i engleskog jezika. Stručni predmetni učitelji su iz matične škole istovremeno radili s učenicima u svojoj učionici te s učenicima na malim otocima Ilovik, Susak i Unije. Od 2012. uključili smo se u projekt Skole 2.0 u kojem su svi učenici u 5 područnih škola dobili svoj tablet, imali stalni bežični pristup internetu, a učitelji su kombinirali klasičnu i nastavu putem IKT-a. 2013. uveli smo e-Dnevnik a ubrzo i e-Dnevnik za Glazbeni odjel. Nastavili smo s projektima ISE, ODS i e-Twinning. Zbog svega navedenog lakši nam je bio prelazak na nastavu na daljinu za vrijeme nedavne epidemije kada smo napravili Google učionice, digitalni školski list i dvije virtualne likovne izložbe.

No, uz sve dobro što nam je internet donio suočili smo se i s negativnim posljedicama za koje tada još nismo bili spremni. Internetska veza često je padala, svi učitelji nisu bili jednako educirani, a e-sadržaja za korištenje u nastavi nije bilo mnogo. Počeli su se nizati neprimjereni komentari uz objavljene slike na društvenim mrežama. Otvaranje profila učenika prije nego je to zakonski dozvoljeno. Mreže su se koristile i za vrijeme nastave ali ne u nastavne svrhe. Uvidjevši novonastale probleme isplanirali smo aktivnosti za prevenciju i edukaciju učenika, učitelja ali i njihovih roditelja.

Proveli smo postupak samovrednovanja u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike iz Varaždina te smo ustanovili kako smo digitalno osposobljena škola. Koristimo e-sadržaje kao podršku procesu učenja ali često isti svodimo na listanje stranica umjesto interaktivnosti, a sustavna primjena IKT-a je osobni izbor učitelja. Najčešće se koristi za prilagodbu individualnim potrebama učenika i vrednovanje učeničkih postignuća. Svakodnevno koristimo digitalnu zbornicu no manje dijelimo digitalne sadržaje.

Nakon samovrednovanja krenuli smo s edukacijama kroz sve oblike odgojno-obrazovnog rada. Na satovima razrednika knjižničarka upoznaje učenike s temama: “Zaštita osobnih podataka, Opasnosti u razgovoru s nepoznatim osobama, Društvene mreže, Lažno predstavljanje, Kako koristim računalo, tablet, mobitel, Pretraživanje, vrednovanje i odabir informacija na mrežnim izvorima (provjera i zaštita osobnih podataka i autorskih prava) te Odgovorno ponašanje na internetu“. U redovnoj nastavi provode se međupredmetne teme ove tematike. Potom kroz izbornu nastavu informatike koju pohađa 180 učenika škole ove se teme dodatno obrađuju. Stručne suradnice od 3. do 7. razreda putem preventivnog programa Trening životnih vještina daju dodatni obol važnosti pravilnog korištenja interneta kroz radionice: „Razvoj socijalnih kompetencija, Rame uz rame- rješavanje sukoba, Nasilje putem interneta, Sretno umreženi, Nasilje putem društvenih mreža i Crveni karton medijima”. Na učiteljskim vijećima održali smo na ovu temu predavanja: “Kako uspješno učiti u on line okruženju, Naša škola e-Škola, Budi internet genijalac i Medijska pismenost”.

Educiramo i roditelje putem roditeljskih sastanaka za 6.i 7. razrede temom „Adolescenti i internet“, a na Vijeću roditelja dr.sc. Labaš održao je predavanje „Medijska pismenost“.

Nastavili smo raditi na projektima. Učiteljica TZK-a osmislila je projekt „2 TA“ kojim je potaknula učenike na kretanje i korištenje mobitela u svrhu bilježenja zadanog kretanja. Uz NZZJZ PGŽ provodili smo projekt „Koračajmo zajedno„ i Sportom protiv e-nasilja“. U suradnji s Udrugom suradnici u učenju provodimo projekt „Budi internet genijalac“. Bili smo partneri na projektu „In Medias ReStart“ kojim smo s još 2 škole iz RH napravili priručnik za izvannastavnu aktivnost Medijska pismenost na hrvatskom i engleskom jeziku s pripremama za 35 nastavnih sati u papirnatom i digitalnom obliku. To je stalna pomoć učiteljima u edukaciji učenika o ovoj važnoj temi.

Kako bismo ovu temu što više približili učenicima za 5.i 6. razrede doveli smo gostovanje kazališne predstave „Abeceda interneta“ A.Vilenice i T.Krstulović o krađi identiteta, nasilju putem interneta i lažnim vijestima. Istaknuli smo internet bonton i korisne poveznice na web stranici knjižnice.

Uzevši u obzir sve navedeno trudili smo se i nismo u potpunosti uspjeli odagnati neprimjerenu upotrebu interneta. Stoga smo razmatrali potpunu zabranu korištenja mobitela u školi koji se do sad smio koristiti za vrijeme odmora ili u svrhu nastave. Nakon provedene diskusije na Vijeću učenika, Vijeću roditelja i Učiteljskom vijeću izmjenjen je Kućni red i mobiteli su s početkom školske 2022./2023. godine u potpunosti zabranjeni. Na Vijeću učenika prošli mjesec proveli smo anketu i dobili sljedeće rezultate:

  1. 88% učenika se druži više od kad ne koriste mobitele u školi
  2. 50% učenika pokušava koristiti mobitele unatoč zabrani
  3. Učenici misle da je otkad ne koriste mobitele u školi nasilje putem društvenih mreža veće 0%, manje 31%, isto 69%

S izazovima interneta nije se lako nositi. Unatoč svim nastojanjima pomaci su mali ali vidljivi. Važno je ne odustati.