Učenička Potraga za boljim internetom

Kristina Slišurić i Valentina Blašković

Potraga za boljim internetom 2022. za učenike pripremljena je kao izazov s ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija. To je ujedno bio i cilj cjelodnevne konferencije povodom Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. Potraga je otvorena 1. veljače, a učenici su je mogli rješavati do 8. veljače u ponoć.  Za sudjelovanje u interaktivnoj potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, te kompetencije: pretraživanje interneta, kritičko promišljanje, čitanje s razumijevanjem, uočavanje bitnog, donošenje zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka bilo je moguće ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova kretao se od 3 do maksimalnih 20. U potrazi za učenike do zadnje minute koliko je Potraga bila otvorena, sudjelovao je 2471 učenik. Ako vam se Potraga svidjela možete je kopirati, preurediti pitanja da odgovaraju vašim učenicima te se koristiti njome i dalje. Poveznica za kopiranje učeničke Potrage za boljim internetom.

U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta koji su napisali i na dijeljenoj ploči. Pitanje sa sloganom je ujedno i pitanje za potvrdu identifikacije najboljih tragača.

Analiza zadataka

U zadatku Uguglaj svoje ime bavili smo se digitalnim ugledom s namjerom promišljanja učenika o posljedicama ostavljanja negativnih digitalnih tragova na internetu kao i koristi od pozitivnih tragova. Kao izvor korišteni su materijali s YouTube kanala projekta Pet za net.

Teme elektroničkog nasilja i govor mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka (Riječi isto bole, Kada privatno postane javno, Prijavi zlostavljanje i neprimjeren sadržaj, Cool je biti dobar), a kroz njih su učenici potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijaviti zlostavljanje i neprimjeren sadržaj. Osvijestili su važnost čuvanja svojih osobnih fotografija kao i opasnost od brzog širenja podijeljenih fotografija na internetu. Kao izvor za ove zadatke korištene su stranice za prijavu zlostavljanja MUP-a Redbutton.mup.hr, materijali Budi internet genijalac, Budi internet genijalac kurikulum kao i avanturistička igra Interland koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim.

Kako bi učenike podsjetili na njihova prava u digitalnom svijetu, osmišljeno je pitanje Naš pametni kalendar u kojem su učenici posjetili mrežnu stranicu Pravobraniteljice za djecu i pronašli ovogodišnji kalendar s istaknutim dječjim pravima.

Koji digitalni uređaji se koriste za surfanje internetom, kako koristiti emotikone, poznavanje autorskih prava, digitalni tragovi na internetu teme su koje su se provlačile kroz zadatke koji su povezani s igranjem računalne igre Dabrica Darka (Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, Dabrica Darka voli emotikone, Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove). Ovi su zadaci napravljeni za naše najmlađe tragače, a ujedno ih se htjelo potaknuti da igranjem ovih igara razvijaju osjećaj odgovornosti za vlastito ponašanje, unaprijede svoje digitalne kompetencije te nauče kako primjereno reagirati na neprikladna ponašanja.

Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a o njoj  govorimo u pitanju Upravljam svojim vremenom iz kojeg zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta.

Razlikovanje istinitih od lažnih informacija na internetu iznimno je važno. Ta tema je uključena u pitanje (Dez)informacije, a kao izvor korišten je portal Medijska pismenost.

Krađa osobnih podataka u današnje vrijeme odvija se na različite načine koje učenici moraju znati prepoznati kako bi se zaštitili i primjereno reagirali. Ta je tema uključena u više zadataka – Phishing, Najsigurnija lozinka, Nemoj zagristi udicu, Naivna Ena, a kao izvor korištena je već spomenuta igra Interland, materijali i prezentacije Budi internet genijalac,  CARNET-ov portal Ne budi i ti hrvatski naivac  te izazov računalnog razmišljanja, međunarodno natjecanje Dabar.

Kako bi potakli učenike na uključivanje roditelja u zajedničke aktivnosti na internetu i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj, osmišljeno je pitanje Obiteljski vodič u kojem je istaknuta poveznica na dokument Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit u izdanju Googlea i  Udruge Suradnici u učenju.

Čuvanje osobnih podataka radi vlastite sigurnosti i sprečavanja krađe identiteta, elektroničkog nasilja i lošeg digitalnog ugleda tema je pitanja Kada privatno postane javno i Dijeli pažljivo.

Postavke privatnosti, filter mjehurići i komore jeke javljaju se u zadacima Filter mjehurići, Dva ovo dva ono, a vjerujemo kako su bili zanimljivi starijim učenicima pa je uključeno gledanje videa na temu Prepoznajte li filter mjehuriće i komore jeke s prošlogodišnjeg predavanja na konferenciji povodom Dana sigurnijeg interneta kao i Budi Internet genijalac prezentacije za učenike dostupne na mrežnim stranicama Udruge Suradnici u učenju.

Teža i lakša pitanja

Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakše, a druga teže rješiva. Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Kad privatno postane javno u kojem je na temelju slikovnog/grafičkog prikaza dijeljenja osobne fotografije i njezinog putovanja, trebalo napisati ispravno postupanje svakog sudionika priče kako bi se širenje fotografije spriječilo. Ovdje je bilo važno i pratiti dobivene upute kako se treba napisati ispravno rješenje (brojevi jedan do drugog, bez razmaka, zareza ili nekog drugog znaka) što je utjecalo na točnost samog odgovora. Postotak riješenosti ovog pitanja bio je oko 20%.

Najlakša pitanja bila su ona povezana s igranjem igre Dabrica Darka – Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, kao i Upravljam svojim vremenom koje provodimo za računalom i internetom. U navedenim zadacima točnost odgovora je oko 90 %. Ovdje izostavljamo ona pitanja koja nazivamo stoperi, a to su pitanja koja zahtijevaju točan odgovor kako bi učenik mogao prijeći na drugo pitanje odnosno zadatak.

Potraga je imala dva pitanja stopera. Odabrane su dvije različite vrste pitanja za tu ulogu. Prvi stoper bio je Najsigurnija lozinka, vrsta pitanja je višestruki izbor, a zadatak je preuzet s ovogodišnjeg natjecanja Dabar iz kategorije MiliDabar, dakle za 3. i 4. razred osnovne škole. Osim što je ovdje važno prepoznati najsigurniju lozinku i znati pravila za njeno formiranje, također je važno i pratiti upute iz samog zadatka odnosno čitati tekst s razumijevanjem, što je danas vrlo važna kompetencija.

Drugi stoper bilo je pitanje Projekti za sve, a ovoga puta izabran je tip pitanja koji je zahtijevao upis odgovora. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći i posjetiti drugu mrežnu stranicu i na njoj potražiti traženu informaciju, čitanja s razumijevanjem kao i uočavanja bitnog. Također je trebalo pratiti uputu da se odgovor upiše velikim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje.

Nagrade

Diplomu za sve sudionike potrage možete preuzeti ovdje.

I za kraj nešto o nagradama koje očekuju naše najbolje tragače. Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu ploču) potvrditi svoj identitet. Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr  ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.

Dabrica Darka – priručnici

Vesna Majdandžić, Maja Loina, Manuela Kujundžić, Dunja Mijović

Dabrica Darka priručnici nastali su suradnjom tvrtke Google i udruge Suradnici u učenju u sklopu projekta Growing up on a safer Internet (Odrastanje uz sigurniji internet). Cilj projekta je poboljšati život učenika, učitelja i roditelja aktivnim sudjelovanjem u promicanju dobrih strana interneta stvaranjem pozitivnih i kreativnih internetskih sadržaja. U priručnicima su opisani scenariji poučavanja koji prate igre u kojima je glavni lik dabrica Darka, koja, uz medu Marka i Mudru sovu, potiče učenike na rješavanje problema. Primjenom igara potičemo učenike na aktivnije uključivanje, pozitivno utječemo na njihovu motiviranost i zainteresiranost i činimo proces poučavanja zanimljivijim.

Ključne riječi: priručnici, Dabrica Darka, tvrtka Google, udruga Suradnici u učenju, projekt Growing up on a safer Internet , internet, internetski sadržaji.

Kao i igre, i priručnici su namijenjeni određenim dobnim skupinama učenika:

1. igra i priručnik Dabrica Darka otkriva digitalni svijet namijenjeni su učenicima 1. i 2. razreda
2. igra i priručnik Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu namijenjeni su učenicima 3. i 4. razreda
3. igra i priručnik Dabrica Darka pazi na svoj digitalni trag namijenjeni su učenicima 5. i 6. razreda
4. igra i priručnik Dabrica Darka štiti sebe i druge na internetu namijenjeni su učenicima 7. i 8. razreda

Priručnike preporučujemo učiteljima koji u svoje poučavanje žele uključiti aktivnosti za razvijanje kompetencija odgovornog i primjerenog korištenja digitalne tehnologije, prepoznavanje vjerodostojnosti informacija na internetu i njihovo kritičko vrednovanje te prevenciju elektroničkog nasilja. Priručnici sadrže i dio koji je namijenjen roditeljima, u kojem mogu pronaći prijedloge obiteljskih aktivnosti i savjete kako djeci pružiti podršku za odrastanje u virtualnom svijetu.

Aktivnosti smo osmislili s namjerom da budu motivirajuće za učenike, da potiču radoznalost koja će voditi u rješavanje problema primjenom kritičkog promišljanja i istraživanja te kreativnog izražavanja. Učitelji mogu izabrati način na koji će realizirati aktivnosti, ovisno o tome koriste li virtualno ili fizičko okružje. Učiteljima su na raspolaganju dokumenti za ispis, ali i interaktivne vježbe koje mogu preuzeti i preoblikovati prema svojim potrebama. Pripremile smo i prijedloge prilagodbe aktivnosti za učenike s teškoćama i složenijih aktivnosti za potencijalno darovite i učenike koji žele znati više. Ovisno o potrebama svojih učenika, svaki učitelj može samostalno odlučiti kako se koristiti priručnicima.

1. priručnik

Dabrica Darka otkriva digitalni svijet prvi je od četiri priručnika koji prati dabricu u njenim avanturama. U priručniku su 3 scenarija poučavanja i koncipirani su tako da svaki odgovara jednom nivou igre. Prvi scenarij Digitalni uređaji za komunikaciju prati dabricu u prvom nivou igre u kojem ona skuplja sličice uređaja za komunikaciju na internetu. U drugom scenariju Izrazi se emotikonom pratimo dabricu u drugom nivou u kojem skuplja pozitivne emotikone. Treći scenarij Osobni podatci i digitalni trag prati dabricu u trećem nivou igre u kojem ona prepoznaje osobne podatke i osnovna pravila ponašanja u virtualnom okružju.

Predstavljamo nekoliko aktivnosti iz 2. scenarija Izrazi se emotikonom. Važno je da učenici u svakodnevnoj komunikaciji znaju pravilno izraziti svoje misli i osjećaje. U digitalnoj komunikaciji za to se često koristimo emotikonima i zato učenike poučavamo kako ih razlikovati i pravilno upotrebljavati. U ovim aktivnostima učenik se poistovjećuje s likom iz igre – dabricom i tako na lakši i zanimljiviji način stječe nova znanja i vještine.

Nakon što učenici usvoje pojam emotikon rješavaju radni listić ili istoimenu interaktivnu vježbu Kako se osjeća dabrica s prikazima različitih izraza lica dabrice Darke gdje trebaju prepoznati različite osjećaje.

U drugoj aktivnosti učenici razvrstavaju emotikone koji prikazuju izraze lica dabrice Darke na pozitivne i negativne.

U jednoj od aktivnosti učenici igraju igru pantomime (izvlače papiriće na kojima je prikazan jedan emotikon i pantomimom prikazuju emociju koju on predstavlja) i/ili igraju interaktivnu igru. U interaktivnoj igri učenici imaju karticu na kojoj se nalaze emotikon i riječ. Riječ predstavlja emociju koja je prikazana emotikonom. Slova su u riječi izmiješana i zadatak učenika je da prema emotikonu ispravno slože slova i otkriju emociju. Preporuka je da se iskoriste obje verzije igranja kako bi ih mogli usporediti i raspraviti o prednostima igranja uživo.

Kako su aktivnosti namijenjene učenicima 1. i 2. razreda cilj je bio povezati ih s igrama što je više moguće. Tako u aktivnosti Kolo emocija učenik zavrti kolo, prepoznaje i objašnjava emotikon koji je dobio te ga svrstava u pozitivne ili negativne.

Pri tome treba učenike poticati na kreativnost u opisivanju, a mogu spomenuti i neku situaciju u kojoj bi upotrijebili taj emotikon. I ova aktivnost ima svoju verziju za rad bez računala za što su predviđene kartice s emotikonima koje učenici pojedinačno izvlače, prepoznaju i objašnjavaju te svrstavaju u pozitivne ili negativne.

Na kraju scenarija preporuke su za provođenje samovrednovanja na vrlo jednostavan način. Učenici dolaze do sretnog, tužnog ili ravnodušnog emotikona koje se može nalijepiti na zid učionice, a koji opisuje koliko su zadovoljni usvojenim znanjem o emotikonima.

Učenici koji imaju teškoće u učenju mogu znanje o emotikonima usvojiti kroz jednostavnije zadatke primjerene njihovim interesima i mogućnostima. Djeca te dobi vole bojati i slagati puzzle pa su aktivnosti za njih osmišljene u tome smjeru, npr. mogu rješavati interaktivnu vježbu u kojoj trebaju obojiti emotikone koji izražavaju pozitivne osjećaje, mogu izrezani lik emotikona pravilno posložiti i pojasniti koji osjećaj izražava taj emotikon.

Za učenike koji žele znati više pripremljeni su malo zahtjevniji zadaci poput osmosmjerke u kojoj su pojmovi zadani u obliku emotikona. I ova aktivnost se može provesti i u fizičkom i u virtualnom okružju.

2. priručnik

Drugi priručnik Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu namijenjen je učiteljicama, učiteljima i roditeljima učenika 3. i 4. razreda.

Priručnik sadrži tri scenarija poučavanja:​ Igrati se možemo i na drugačije načine, Opasnosti u digitalnom svijetu prepoznajemo i reagiramo na elektroničko nasilje i Kako se zaštiti u digitalnome svijetu?

U prvom scenariju “Igrati se možemo i na drugačije načine” naglasak se daje razgibavanju i zdravim navikama tijekom rada na računalu i utjecaju tehnologije na zdravlje jer znamo koliko vremena učenici provode sjedeći, a kroz aktivnosti u priručniku naglašava se štetnost prekomjerne upotrebe računala i mobilnih uređaja za njihovo zdravlje. Govori se o količini vremena provedenoga za računalom te o potrebi tjelovježbe. Učenici prepoznaju zdrave navike ponašanja i vježbe razgibavanja.

U drugome scenariju “Opasnosti u digitalnom svijetu prepoznajemo i reagiramo na elektroničko nasilje”  učenici promišljaju o pravilima ponašanja u školi, nakon toga uspoređuju pravila pristojnoga ponašanja u fizičkom okružju (bonton) s onima u virtualnom okružju i usvajaju pojam netiquette (internetski bonton). Nakon što prepoznaju nasilnu verbalnu komunikaciju (govor mržnje), predlažu prihvatljive načine rješavanja problema i upoznaju službe kojima se mogu obratiti za pomoć.

Naglašava se činjenica da sigurna lozinka može zaštititi naše osobne podatke i spriječiti prevarante da ih ukradu preko interneta, a kroz aktivnosti učenici usvajaju najbolje načine kako stvoriti “jake” i “sigurne” lozinke.

U 3. scenariju “Kako se zaštiti u digitalnome svijetu?” objašnjavamo pravila za odgovorno i sigurno služenje uređajima te predlažemo kako riješiti probleme. Kako najbolje zaštititi svoje računalo, kako prepoznati simptome virusa, što ne treba raditi i kako ne dopustiti virusima da se nastane na našem računalu samo su neke od tema koje se obrađuju u ovom scenariju. Učenici se kroz prezentacije i animacije upoznaju sa najčešćim načinima zaraze računala virusom, ali i savjetima kako izbjeći viruse na osobnom računalu. Učenici iznose svoja iskustva, što su primijetili na svojim računalima, što su napravili te jesu li od svojih roditelja potražili pomoć. Neki od savjeta su da budemo oprezni s porukama koje sadrže privitke, da pripazimo na reklame u online igrama, da ne preuzimamo neprovjere programe i da izbjegavamo sumnjive mrežne stranice.

Učenici koji imaju teškoće u učenju ponavljaju usvojeno kroz povezivanje ilustracija i objašnjenja kako dolazi do virusa. Nakon točno riješenog zadatka iznose svoja iskustva o poteškoćama koje su imali na vlastitim računalima te kako su pokušali riješiti problem.

Jedan od zadataka za one koji žele znati više jest da učenici izrađuju strip “I računalo se može razboljeti” u kojem treba prikazati kako izgleda računalo koje je zaraženo virusom te što je potrebno napraviti kako bi se problem riješio i ne ponavljao. Učenici tu iskazuju svoju kreativnost, sposobnost analiziranja poteškoće te sposobnost pronalaženja više mogućih načina rješavanja problema.

U igri Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu naša dabrica ima problem sa putovanjem kući jer joj se potrgao splav. Popravlja splav skupljanjem smeća koje će joj pomoći u popravku. Sakupljanje joj otežavaju kornjače koje treba izbjegavati. Dabrica nastavlja svoj put i u drugom nivou dolazi do brane koju mora zatvoriti točnim odgovaranjem na pitanja o pristojnom i primjerenom ponašanju na internetu, zaštiti računala i podataka, pravilnom sjedenju za računalom itd.

3. priručnik

Treći priručnik Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove namijenjen je učiteljicama, učiteljima i roditeljima učenika 5. i 6. razreda.

Priručnik sadrži tri scenarija poučavanja:​ Poštuj svoje i tuđe osobne podatke, EE otpad i Pozitivne i negativne strane komunikacije u virtualnom okružju. U svakome od njih nalaze se različite aktivnosti kroz koje će učenici naučiti pojmove kao što su: autorsko pravo, Creative Commons, lažni profili, EE otpad itd.

Istoimena igra Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove podijeljena je na 3 razine te svaki scenarij poučavanja prati jedan od tri nivoa igre.

U prvom nivou igre Šuma dabrica Darka odgovara na pitanja i upoznaje pojmove digitalni trag, lažni profili i autorsko pravo.

U drugom nivou Planina dabrica Darka odgovara na pitanja i upoznaje pojmove elektronički otpad i recikliranje.

U trećem nivou Oblaci dabrica Darka odgovara na pitanja i upoznaje pojmove elektroničko nasilje i pravila lijepog ponašanja na internetu.

Ono što je poticajno za učenike, a vezano je uz igru, su značke koje učenici dobivaju na kraju uspješno savladane razine, što ih dodatno motivira za daljnje učenje.

Predstavljamo jednu od aktivnosti koju možete pronaći u našem 3. priručniku pod nazivom Što je EE otpad? U njoj se učenici upoznaju s pojmom EE otpada, uče o vrstama otpada, što je recikliranje i što učiniti s uređajima koji su se pokvarili.

Kod stvaranja priručnika vodili smo se time da učenici učenjem postanu mali digitalni građani, a isto tako i mali odgovorni građani koji brinu o okolišu i koji su svjesni važnosti njegovog očuvanja. Pripremljeni zadaci su raznoliki, zanimljivi, kreativni i primjereni njihovoj dobi pa tako u spomenutoj aktivnosti učenici mogu učiti o EE otpadu slažući slagalicu, pretražuju mrežne stranice na kojima prikupljaju informacije o načinima zbrinjavanja EE otpada nakon čega izrađuju informativni letak Skupljanje EE otpada te slušaju glazbu eko sastava Trashbeatz u kojem su instrumenti izrađeni od otpada.

Za učenike s teškoćama pripremili smo nešto jednostavnije aktivnosti kao što je izrada plakata sa savjetima na temu razvrstavanja otpada Što može učiniti svatko od nas?. U toj aktivnosti postoje već pripremljeni savjeti od kojih učenici izrađuju plakat u nekom digitalnom alatu ili na hamer papiru.

Aktivnosti za potencijalno darovite učenike i one koji žele znati više su nešto složenije zato što su i učenici vještiji u korištenju digitalnih alata, kritički razmišljaju, vode raspravu, argumentiraju. Za njih smo pripremili aktivnost u kojoj učenici uporabom karte Googlea pronalaze odlagališta EE otpada najbliže njihovoj školi, zatim aktivnost u kojoj učenici pretražuju mrežne stranice i provode istraživanje o zdravstvenim problemima koji se mogu povećati zbog neadekvatnog zbrinjavanja EE otpada, nakon čega raspravljaju i iznose zaključke provedenog istraživanja. Kako su ovi učenici često domišljati, pripremili smo aktivnost u kojoj imaju zadatak osmisliti prijedloge ponovne uporabe nekih otpadnih materijala.

Rezultati učeničkih aktivnosti kao što su plakati, letci ili stripovi mogu se objaviti na mrežnim stranicama škole ili istaknuti u učionici na vidljivo mjesto dostupno svim učenicima iz kojih, na taj način, mogu i nakon provedene aktivnosti učiti dulji period.

4. priručnik

Četvrti i posljednji priručnik Dabrica Darka štiti sebe i druge na internetu namijenjen je učiteljicama, učiteljima i roditeljima učenika 7. i 8. razreda.

Priručnik sadrži tri scenarija poučavanja:​ Elektroničko nasilje, Reci ne govoru mržnje​ i Zaštiti sebe i druge. Osmišljene aktivnosti usmjeravaju učenike na samostalno osmišljavanje i pronalaženje rješenja što je u skladu s četvrtom igrom u kojoj učenici igraju escape room.

Predstavljamo primjer jedne takve aktivnosti u kojoj učenici izrađuju stvarni scenarij elektroničkog nasilja. Naglasak je stavljen na uživljavanje učenika u zadane situacije igranjem uloga čime ih potičemo na osmišljavanje vlastitih rješenja jer će jedino tako znati ispravno reagirati kada se nađu u situaciji koja zahtjeva ispravnu reakciju.

Od aktivnosti pripremljenih za one koje žele znati više izdvajamo primjer aktivnosti namijenjene obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Učenici trebaju napraviti plakat na tu temu kako bi upoznali i druge učenike o danu koji za cilj ima sigurniju i odgovorniju uporabu digitalne tehnologije i mobilnih uređaja. Potičemo ih i da osmisle kako bi oni voljeli obilježiti taj dan u svojoj školi te da pokrenu inicijativu koju će predstaviti svojim učiteljima.

U priručnicima je čitav niz aktivnosti namijenjenih učenicima različitih interesa i sposobnosti, ali i preporuke učiteljima kako ih provoditi te savjeti roditeljima da se pridruže svojoj djeci u njihovom provođenju. Ne treba zaboraviti ni na fizičku aktivnost na koju čitatelje i igrače potiče naša dabrica Darka. Dakle, čitajte nas, igrajte se s nama i zabavljajte s dabricom te naravno, nešto i naučite.

Šest šešira za našu sigurnost

Anita Čorak i Jelena Červenjak Kmoniček

Sažetak

S učenicima petih razreda ove smo godine Dan sigurnijeg interneta obilježile 8. veljače 2022. Provele smo radionicu kojom smo željele istražiti koliko su učenici osviješteni o pozitivnim i negativnim stranama uporabe Interneta te znaju li prepoznati opasne situacije i ispravno reagirati. Osnovni cilj ove radionice bio je usmjeriti učenike na kvalitetno slobodno vrijeme te pravilnu i odmjerenu uporabu Interneta kao izvora raznih informacija, znanja i zabave.

Ključne riječi: internet, šest šešira, TikTok, digitalne igrice.

Uvod

Promatrajući uzraste viših razreda osnovne škole uočavamo sve veće promjene unazad nekoliko godina. Naime, uporaba računala i interneta suvremenim je generacijama potpuno prirodna i jednostavna, stoga su i njihove računalne vještine znatno naprednije u odnosu na one prethodne. Pandemija je dodatno potaknula uporabu interneta i raznih digitalnih alata. Zanimljivo je pratiti koliko su i učenici napredovali u tome pa s lakoćom izrađuju prezentacije, postere, snimaju i uređuju video-materijale, i slično. S druge strane, postali su izloženiji, pa i aktivniji, na sve prisutnijim društvenim mrežama i računalnim igricama. To je novi vid zabave i druženja koji je atraktivan, no u isto vrijeme i opasan ukoliko nema mjeru. Stoga smatramo nužnim osvijestiti učenike, educirati ih i osposobiti za kritičko promišljanje i odgovorno ponašanje pri uporabi interneta. U ovoj smo radionici kao primjer upotrijebile one izvore koje prepoznajemo kao najčešće u uporabi učenika petih razreda, a to je TikTok i računalne igrice.

Radionicu smo započele zajedničkim razgovorom o važnosti obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Učenici su tumačili zašto je važno svake godine (a i češće) provoditi edukaciju učenika te su navodili primjere opasnosti uporabe interneta.

Potom su učenici riješili anonimnu anketu kojom smo istražile koliko poznaju zaštitu osobnih podataka na internetu, korisnost i štetnost interneta.

Slika 1. Anketa

Prema rezultatima ankete u grafu uočavamo da je učenicima ovoga uzrasta Internet ponajviše izvor zabave. Upravo zbog toga važno je upozoriti na moguće opasnosti takve zabave te educirati učenike o mogućnostima zaštite osobnih podataka.

Nadalje, rezultati ankete upućuju na to da su učenici dobro informirani o tome kako se zaštititi na internetu te prepoznaju opasnosti, ali i prednosti uporabe interneta. Evo nekih učeničkih odgovora:

Nastavno u anketi učenici su dobili mogućnost kreativnih odgovora. Zanimalo nas je koje bi postavke na internetu promijenili. Odgovori su bili najčešće usmjereni na zaštitu privatnosti, nenasilje I manju uporabu. U anketi su dobili i problemsko pitanje, koje se odnosilo na roditeljski savjet osmogodišnjem dječaku koji je vrlo snalažljiv oko računala te sve češće pokazuje interes za digitalne igrice, YouTube i društvene mreže. Učenici su pokazali zrelost I odgovornost savjetima dječaku.

Rezultati

U nastavku radionice učenici su bili podijeljeni u dva tima. Svaki od timova je razmatrao prednosti i nedostatke aplikacije Tik Tok te računalne igrice Call of duty war zone. Unutar skupine su imali voditelja tima koji je podijelio radne listiće u boji šešira. Svaki učenik je unutar listića odgovarao na postavljena pitanja koja su povezana s bojom šešira. Naime, svaki šešir predstavlja različitu perspektivu na postavljeni problem: bijeli (ističe poznate informacije I one koje nedostaju), crveni (iskazuje kakve emocije pobuđuje navedeni problem), žuti (nudi pozitivna rješenja I optimističan pristup), crni (upozorava na moguće opasnosti), zeleni (omogućava kreativnost I nove ideje), plavi (donosi konačan zaključak).

U prilogu su učenički odgovori za aplikaciju TikTok.

U prilogu su učenički odgovori za računalne igrice.

Nakon rada u skupinama uslijedila je zajednička rasprava i prezentacija radova. Učenici su zajedno analizirali odgovore te došli do zajedničkog zaključka.

Zaključak

Iako smo pretpostavile da će zbog tematike ova radionica izazvati interes, ponajviše jer smo odabrale dvije aktualne internetske aktivnosti učenika, ona nije izazvala otpor, već vrlo ugodnu suradnju. Učenici su se osjećali “na domaćem terenu”. Ova je metoda vrlo zahvalna I učenicima zanimljiva jer su pristupili ovoj temi iz različitih perspektiva koje su ih ujedno nagnale na kritičko promišljanje, odgovornije ponašanje i osvješćivanje potrebe opreznosti i odmjerenosti pri uporabi internetskih usluga.

Nakon prezentacije i argumentiranja svih odgovora učenici su zajednički donijeli mnoge zaključke. Izdvajamo neke od njih:

1. TikTok i računalne igrice su zabavni, ali treba ih koristiti s dozom opreza I odmjereno.
2. Prednost TikToka i računalnih igrica su u tome što potiču kreativnost, maštu, intelektualnost, informatičko-komunikacijske vještine.
3. Maloljetne osobe trebaju potražiti pomoć odraslih u bilo kojem trenutku koji im se učini nesiguran I opasan za njihovu sigurnost.

Na temelju učeničkih odgovora zaključujemo da, unatoč tome što su još uvijek maleni te unatoč izazovnim vremenima i snažnom internetskom utjecaju na mlade I društvo općenito, svijest I potreba za sigurnošću na internetu među njima postoji te razumiju važnost odgovornog ponašanja.

Ukoliko i Vi želite provesti u Vašem razredu, svi potrebni materijali dostupni su na linku: https://wke.lt/w/s/8Yy-Xw

Također, radionica je objavljena  na Edutoriju.

Sigurniji internet

Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović

Sažetak

Današnji učenici svakodnevno koriste digitalne tehnologije. U nastavi se također koriste različiti digitalni alati pomoću kojih učenici usvajaju nastavne sadržaje ili ih ponavljaju. Koristeći se računalom koji je spojen na internet učenici mogu doći do različitih informacija, različito se zabavljati, komunicirati i sl. Djeca u ranoj dobi upoznaju računalo, mobitel, tablet, ali i internet. Djeca na internet gledaju kao mjesto na kojem mogu istraživati, ali nisu svjesna da velika količina informacija za njih predstavlja opasnost. Internet može biti sigurno okruženje za dijete, ali djetetu treba pokazati način.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici, internet, društvene mreže, maliciozni programi.

Uvod

Internet je svakodnevica skoro svakog čovjeka. Sve što ne znamo i sve što nas zanima pretražujemo na internetu. Djeca sve češće rješenje problema traže na internetu. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučile smo sa svim učenicima provoditi određene aktivnosti koje smo na kraju sjedinili u jednu knjigu koja se sastoji od dva dijela.

Cilj aktivnosti koje smo provodili je bio pokazati učenicima koliko je važno brinuti se za sebe i za ljude oko sebe na internetu. Iz različitih primjera učenici su izvlačili pouke te načine kako uočiti i kako reagirati na određene opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik (područne škole i matična škola) su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 8.veljače 2022.godine. Svaki razred je imao određenu temu o kojoj je pisao, odnosno odgovarao na pitanja uz pomoć učiteljica Anamarije Barabe, Maje Čuline te knjižničarke Ivane Marasović. Projekt je nazvan „ Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu“. Za našu knjigu koristili smo digitalni alat Book Creator. Osim knjige, učenici osmih razreda su napravili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu i na Padletu na pitanja koja su im bila postavljana. Odgovore su oblikovali kao mali odlomak knjige.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su do veljače iz svojih knjiga naučili dosta o internetu i sigurnosti na internetu. S obzirom na to, svaki razred je pokazao svoje usvojeno znanje kroz odgovore na pitanja koja su se odnosila na Internet i sigurnost na internetu. Učenici su dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali u knjigu.

5. razred

Učenici 5-og razreda stvarali su priču o internetu i društvenim mrežama. Pisali su o prednostima, nedostatcima, ali i savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

S obzirom na to da se u 6-om razredu uči o malicioznim programima, učenici 6-ih razreda pisali su o njima. Predstavili su oblike malicioznih programa i opisali svaki od njih.

7. razred

Učenici sedmih razreda su pisali o cyberbullyingu. Radili su u grupama. Svaka grupa je imala određene smjernice prema kojima su stvorili priču o cyberbullyingu. Definirali su sam pojam te naveli oblike. Osim toga, dvije grupe su osmislile primjere cyberbullinga. Jedna grupa je pokazala primjer cyberbullyinga preko komentara na društvenim mrežama, a druga grupa je pokazala primjer putem whatsappa. Koristili su se Microsoft Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko office 365 za škole.

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon. Učenici su videom prikazali sve ono što knjiga sadrži. „Školska serija“ sastoji se od 4 epizode. Učenici su bili podijeljeni u grupe, a svaka grupa je izradila po jednu epizodu serije.

Poveznica na knjigu:
Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu

Poveznica za školsku seriju:

1.1 dio
1.2 dio
2.1 dio
2.2 dio

Za kraj

Kada je knjiga bila gotova sa svakim su se razredom čitali radovi. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Naši učenici smatraju kako su jako dobro predstavili svoje znanje koje je potrebno za sigurnost na internetu. Usmjerili su svoje ideje i misli prema drugima kako bi ih osvijestili o važnosti zaštite na internetu. Za sljedeću godinu naši učenici smatraju da bi svoja znanja mogli nadopuniti te kroz još više primjera prikazati kako Internet nije sigurno okruženje, ali da može biti. Kolegama bi preporučili da uistinu shvate koliko nam je Internet potreban, a samim time prihvate i važnost zaštite nas i naših učenika u digitalnom okruženju.

Literatura

1. Babić,M., Bubica, N., Leko, S., Dimovski, Z., Stančić, M., Mihočka, N., Ružić, I., Vejnović, B. (2019), #Moj portal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb
2. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., Bubica. N. (2020.), e-svijet 1, Školska knjiga, Zagreb.
3. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., (2020.), e-svijet 2, Školska knjiga, Zagreb.
4. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I. (2020.), e-svijet 3, Školska knjiga, Zagreb.
5. Blagus. J., LJubić Klemše N.,Ružić. I., Stančić. M. (2020.), e-svijet 4, Školska knjiga, Zagreb.

Sigurno u strukovnom obrazovanju

Branko Rumenović

Sažetak

Internet je alat bez kojeg je danas život nezamisliv. Svakodnevno korištenje interneta ima brojne prednosti, ali i nedostatke. Koristimo ga u strukovnom obrazovanju kako bismo povezali teorijsko i praktično znanje te nastavu učinili zanimljivijom i privlačnijom. U radu se govori o povezanosti sigurnosti na internetu i strukovnog obrazovanja u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu.

Ključne riječi: internet, sigurnost, strukovno obrazovanje, projekti.

Uvod

S veseljem se i ove godine uključujemo u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta ili Safer Internet Day. Ove godine slogan obilježavanja ovog dana je Together for a better Internet ili Zajedno za bolji internet. Sama prijava za ovu aktivnost počela je još u mjesecu rujnu, kada se planiraju aktivnosti za tekuću školsku godinu te stavljaju u Školski kurikulum i Godišnji plan i program škole. U školi se provelo nekoliko aktivnosti vezano za Dan sigurnijeg interneta te se u nastavku daje pregled aktivnosti kroz sudjelovanje u eTwinning projektu 2eco&health, organizaciju različitih događaja te izradu plakata u ekonomskoj skupini predmeta.

Sigurnost na internetu u projektnoj nastavi

Naša škola sudjeluje u brojnim eTwinning projektima te ima oznaku eTwinning škole za 2020.-2021. godinu. U brojnim eTwinning projektima provlači se tema sigurnosti na internetu kojoj se pridodaje velika važnost. eTwinning projekt 2eco&health obrađuje teme lažnih vijesti, covid 19, klimatskih promjena, ekonomije i ekologije. U svaku ovu temu utkana je sigurnost na internetu. Učenici uče kako na pravi način koristiti podatke s interneta, kada i kako dijeli informacije o sebi i drugima te kako koristiti tuđe fotografije, videa i sl.

Osim u eTwinning projektima, sigurnost na internetu dio je i Erasmus + projekta Social cohesion – give a hand to become a friends. Kroz suradnju s učenicima iz drugih europskih zemalja, učenici iz Ogulina izrađuju različite digitalne materijale koji služe u usvajanju novih nastavih sadržaja. Veoma je važno na pravi način upoznati učenike s prednostima i nedostatcima interneta, jer u ovom projektu javnost ima priliku vidjeti gotove proizvode projekta. Učenici su upoznati da svi radovi moraju biti njihovih ruku djelo, a ne preuzeti s nekih od mrežnih stranica.

Climate Action Project 2021. Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana iz Ogulina donio je veliku popularnost, a škola je izabrana kao jedna od 250 škola izvrsnosti u svijetu. Kroz izradu različitih aktivnosti, učenici i nastavnici poštivali su autorska prava. Svi materijali – fotografije, videa, posteri, infografike izrađeni su s vlastitim materijalima.

Internet u strukovnom obrazovanju

Strukovno obrazovanje u našoj školi provodi se u dva sektora, i to u sektoru Ekonomije, trgovine i poslovne administracije (zanimanje ekonomist i prodavač) i sektoru Turizma i ugostiteljstva (zanimanje hotelijersko – turistički tehničar). Strukovno obrazovanje u ekonomskoj skupini predmeta danas je nemoguće zamisliti bez uporabe interneta. U pripremanju učenika za tržište rada internet je važan resurs, stoga ga je potrebno naučiti koristiti.

Iz različitih ekonomskih predmeta učenici su izrađivali plakate na temu sigurnosti na internetu, povezanosti interneta i ekonomije te dobre i loše strane interneta. Isto tako, učenici su kreirali vlastita pravila za korištenje interneta u ekonomskoj skupini predmeta. Plakati su kreirani pomoću web alata Canva. Ovi materijali poslužili su i kao dio aktivnosti u sklopu eTwinning projekta 2eco&health. Učenici su tako povezali znanje o novcu, statistici, osiguranju te osnovama ekonomije i na praktičan način teoriju povezali s korištenjem interneta u struci. Učenici su dobro prihvatili ovu metodu povezivanja nastavnih sadržaja jer su svoje znanje kreativno izrazili na plakatu te podijelili sa svojim kolegama iz Europe, a još su za to i dobili ocjenu. Učenici su predložili da bi njihove radove mogli izložiti, što smo i napravili. Radovi su predstavljeni na Facebook stranicama škole.

Slika 1. Logo projekata koji povezuje sigurnost na internetu i strukovno obrazovanje

Izvor: Vlastita fotografija

Osim za učenike, povezivanje interneta i strukovnog obrazovanja dobro je i za nastavnike. Tako nastavnici sudjeluju na konferenciji Potraga za boljim internetom. U sklopu eTwinning grupe za nastavnike Statistics at Schools organiziran je mrežni webinar pod nazivom Statistics and Internet Security in Sustainable Development Goals. Predavačice Nada Ratković i Davorka Demo upoznale su sudionike o statistici i internet sigurnosti u globalnim ciljevima održivog razvoja. Osim ovog webinara organiziran je još jedan eTwinning događaj – Internet Security and VET education,, u kojem su sudionici putem web alata Padlet iznosili svoje primjere dobre prakse povezivanja sigurnosti na internetu i strukovnog obrazovanja.

Zaključak

Različitim aktivnostima povodom Dana sigurnijeg interneta učenike, ali i nastavnike, usmjerava se na sigurnije, odgovornije i primjerenije ponašanje na internetu. Kroz navedene aktivnosti povezao se internet sa strukovnim obrazovanjem, učenici su primijenili naučeno na praktičnom primjeru, a nastavnici razmjenjivali iskustva. Pravilno korištenje interneta uvelike je povezano i s etikom. Tako se internet može koristiti u svrhu učenja i podučavanja, za osobni razvoj i napredovanje, a ne za zlouporabu ili nanošenja štete trećim osobama. Aktivnost u kojoj su učenici navodili svoja pravila za korištenje interneta u strukovnom obrazovanju doprinosi njihovom osobnom razvoju i razvijanju odgovornog ponašanja na internetu.

Literatura

1. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/
2. Policy guidance on AI for children, UNICEF, https://www.unicef.org/globalinsight/media/2356/file/UNICEF-Global-Insight-policy-guidance-AI-children-2.0-2021.pdf.pdf
3. Dan sigurnije interneta 2022., https://www.dansigurnijeginterneta.org/
4. Priručnik za informacijsku sigurnost i zaštitu privatnosti, http://sini.hr/?p=1568
5. Pet savjeta za sigurno korištenje interneta, https://drive.google.com/file/d/1H2OB43gN2MoLtLfYwGGQyhJUQhYbrJ91/view

Dan sigurnijeg interneta

u područnoj školi Lupoglav

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. b razreda Osnovne škole Stjepana Radića, područne škole Lupoglav obilježili su u utorak 8. veljače Dan sigurnog interneta 2022. u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Različitim aktivnostima učenici i učenice iznosili su svoja znanja i promišljanja o internetu, raspravljali i argumentirali što misle o internetu kao virtualnom prostoru u kojem odrastaju te u kolikoj mjeri je internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se uputilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te premda su još maleni i nekoriste sve njegove mogućnosti, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost.

Naše aktivnosti provela sam na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili poštujući epidemiološke mjere te smo kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojemu se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.

Debatom učimo

Učenike sam podijelila u dvije skupine prema stavovima i promišljanjima koja su iznosili te smo igrom argumentirali i raspravljali o tome je li Internet sigurno mjesto- jedna skupina pokušavala je stavovima opravdati Internet kao sigurno mjesto ako su dovoljno oprezni i ako poštuju pravila o sigurnosti u virtualnom svijetu dok je druga skupina zastupala stavove kako Internet nije sigurno mjesto, ne znaš što se i kada može dogoditi, nepredvidiv je i potrebno ga je koristiti u što manjoj mjeri. Debata je bila uvjerljiva i konstruktivna, a učenici su pokušavali opravdati svoje stavove te uvjeriti protivničku skupinu u ispravnost svog mišljenja temeljem činjenica i saznanja koje su iznosili.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su komentirali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Bilo je učenika koji su iznijeli misao kako su roditelji upućeni njihovo korištenje različitih društvenih mreža, no bilo je i onih koji su svjedočili o preuzimanju različitih aplikacija bez roditeljskog znanja, osobito aplikacije Snapchat. Taj sam podatak zapamtila te sam putem virtualnog roditeljskog sastanka izvijestila roditelje o saznanjima, pokušala ih približiti opasnost od interneta koji se u dječjoj dobi koristi bez nadzora te im prezentirala aplikaciju Family link kao moguć način kontrole i preuzimanja sadržaja i aplikacija.

Dan sigurnog interneta povezala sam sa sadržajima nastave Prirode i društva na kojoj smo učili i razgovarali o bontonu u digitalnom okruženju, važnosti pristojne komunikacije u digitalnom svijetu, čuvanju osobnih podataka, korisničkih imena i lozinki koje ne dijelimo s drugima. Osobiti naglasak dala sam razgovaranju s nepoznatim osobama te kako nipošto ne bi trebali dogovarati s njima bilo kakav oblik viđanja ili sastanaka bez znanja odrasle osobe od povjerenja. Razgovor sam usmjerila i prema Cyberbullingu koje je učestalo u raznim grupama, gdje učenici ponekada izdvajaju ili pišu ružne riječi nekome u grupi ili o nekome izvan postojeće grupe (Viber, Snapchat, Whatsapp, Facebook, Instagram, Twitter…)

Putem videa https://youtu.be/ln3G2FK3UWc razgovarali smo na temu Cyberbullinga i kako pomoći nekome tko to proživljava.

Koliko sam siguran online?

Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (slika 1- Koliko sam siguran online?) (slika 2-Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu. (Slika 2)

Sigurnost i zaštita na internetu

Nakon gledanja kratkog filma https://youtu.be/XjBtKowVGOQ, razgovarali smo o obitelji Središće te koliko u obitelji svakog pojedinog učenika roditelji razgovaraju s njima o korištenju interneta te vremenu koje učenici provode u digitalnom okruženju.

Ponavljalica

Sve o čemu smo danas razgovarali i saznali nešto novo, ponovili smo kroz krattki Powtoon film https://youtu.be/0jV5TO2jzUU . Djeci sam ponovila sa u slučaju bilo kakve nelagode, opasnosti ili lošeg iskustva koje dožive, važno je reći osobi od povrenjenja. Ako takve slučajno nema, uvijek može nazvati besplatno i anonimno 0800 606 606 https://youtu.be/zXxXfCbW0ss

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali.

Putem pametne ploče dostupne u učionici nekoliko učenika zaigralo je i Interland digitalnu igru.

Razvrstaj

Učenici su razvrstavali ponuđene pojmove ( datum rođenja, naziv škole i razred, informacija da smo na odmoru, lozinka za mail…) u tablicu ovisno koju informaciju dijele s kime. Ponuđeni su bili članovi obitelji, prijatelj/prijateljica od povjerenja, poznanici, susjedi, nepoznati ljudi. Kroz ovu aktivnost učenici su uvidjeli koje su to informacije i podaci koje dijelimo s drugima, i s kime točno, a koje su informacije privatne i ne dijelimo ih s drugim ljudima koji nam nisu bliski.

Pošalji poruku

U završnom dijelu sata učenici su pisali poruku svojim vršnjacima o sigurnom korištenju interneta. Poruku su pisali na nacrtanom ekranu računala i sve poruke smo izložili na vidljivo mjesto.

Učenicima sam na kraju podijelila i diplome za aktivno sudjelovanje u svim predviđenim aktivnostima.

Učenici su aktivno sudjelovali u realizaciji i obilježavanju Dana sigurnog interneta. Tema ih je jako zanimala te su reagirali na svaki poticaj. Putem igara, edukativnih filmova te samostalnim radom, uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo.

Zaključak

Učenici će stečena znanja i savjete koristiti u budućem korištenju interneta i to me izuzetno raduje. Približila sam Internet na jedan posve drugačiji način te ukazala na potrebu sigurnosti na njemu. Učenicima će virtualni svijet i dalje biti zanimljiv i privlačan, no bolje shvatljiv na zabavan, razumljiv i poučan način!

Korišteni materijali

1. https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
2. https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
3. https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo
4. https://youtu.be/0jV5TO2jzUU
5. https://youtu.be/XjBtKowVGOQ
6. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
7. https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
8. https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland

Sigurnim koracima za bolji internet

Marijana Kuna i Goran Podunavac

Sažetak

Dan sigurnijeg interneta obilježen je u cijelom svijetu pod sloganom ˝Zajedno za sigurniji internet˝. U Osnovnoj školi Popovac učenici od 1. do 8. razreda tijekom tjedan sudjelovali su u različitim aktivnostima s ciljem razvijanja kompetencija odgovornog i primjerenog korištenja digitalne tehnologije, prepoznavanja vjerodostojnosti informacija na internetu i njihovog kritičko vrednovanja te prevencije elektroničkog nasilja.

Ključni pojmovi: internet, Dan sigurnijeg interneta, Osnovna škola Popovac.

Učenici razredne nastave su na satu Informatike razgovarali o opasnostima na internetu; upoznali su se s pravilima ponašanja u virtualnom svijetu i mogućim posljedicama neodgovornog ponašanja. Izradili su plakate na kojima su prikazali dobre i loše strane interneta.

Učenici petih razreda su u svojim digitalnim stripovima predstavili priče u kojima su ukazali na opasnosti koje vrebaju u virtualnom svijetu. Dali su savjete kako se zaštiti, kako postupiti ako se sami nađu u opasnosti ili ako primijete da je netko od njihovih prijatelja žrtva elektroničkog nasilja. Sa školama partnerima u eTwinningovom projektu Pet koraka do istine drugu godinu zaredom odigrali su nekoliko kvizova. Cilj projekta je unaprijediti digitalne kompetencije učenika, poticati ih da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te povećati znanje i razumijevanje problema koji se pojavljuju u području sigurnosti djece na internetu, kao i poučiti ih vrednovati i kritički analizirati različite medijske sadržaje kako bi znali tumačiti poruke (njihovu vjerodostojnost, pouzdanost i istinitost) u različitim medijima i na temelju njih donositi odgovorne odluke.

Učenici šestih razreda su dizajnirali pomoću digitalnih alata majice, boce, torbe i sl. predmete na kojima su istaknuli savjete za sigurno i odgovorno korištenje interneta. Svoje radove predstavili su učenicima iz deset europskih zemalja u međunarodnom eTwinningovom projektu Virtual Museum Night 2022.

S učenicima sedmih i osmih razreda na satu Informatike je održana radionica na temu Prekomjerna upotreba računala/interneta. S obzirom na izuzetno veliku rasprostranjenost, dostupnost, pristupačnost i nužnost uporabe interneta, kao i na mogućnost zadovoljenja različitih psihosocijalnih potreba putem tog medija, dio populacije može razviti i probleme povezane s prekomjernim korištenjem interneta ili ovisnost o internetu. Iako se često govori o ovisnosti o internetu kao krovnom pojmu, učenici su naučili da se zapravo ovisnost o internetu stvara specifičnim aktivnostima virtualnog okruženja: ovisnost o društvenim mrežama, o mrežnim videoigrama i mrežnoj pornografiji. Nakon što su upoznati kome se obratiti za pomoć, učenici su ponudili svoja rješenja: na koje načine bi mogli doprinijeti da kvalitetnije provedu slobodno vrijeme.

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu s Centrom za sigurniji Internet već osmu godinu za redom organizira aktivnosti s ciljem poticanja i promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među djecom i mladima, ali i roditeljima. Jedna od tih aktivnosti je i njihov online kviz za djecu i mlade o sigurnosti na internetu, kojeg su učenici predmetne nastave iz Popovca i Kneževa rado zaigrali. Pokazali su svoje znanje i uz malo sreće pokušali osvojili vrijedne nagrade.

Dan sigurnijeg interneta obilježen i drugom potragom za boljim internetom – interaktivnom igrom u kojoj su sudjelovali učenici i učitelji. Svatko je u svojoj igri tražio i kritički procjenjivao informacije na internetu, rješavao zagonetke i mozgalice, otkrivao tajne šifre i razotkrivao lažne vijesti. Zanimljivu igru pripremio je tim Udruge Suradnici u učenju sa svojim partnerima, kao i hvalevrijednu konferenciju “Potraga za boljim internetom”. Na cjelodnevnoj online konferenciji održanoj 8. veljače 2022. godine djelatnici škole poslušali su zanimljiva predavanja, otkrili nove igre za učenike, pogledali različite obrazovne sadržaje i pronašli inspiraciju za nove aktivnosti za učenike i roditelje na temu sigurnijeg, odgovornijeg i primjerenijeg ponašanje na internetu.

Detaljnije o aktivnostima koje su provedene na Satima razrednika i Informatike u Osnovnoj školi Popovac tijekom cijelog tjedna možete saznati u e-knjizi, koju su pripremili Web novinari pod vodstvom školske knjižničarke Marijane Kuna i učitelja informatike Gorana Podunavca.

Zaključak

Korištenje interneta posljednjih nekoliko godina je u stalnom porastu i sa sobom nosi mnoge prednosti, poput veće dostupnosti informacija i znanja, olakšane i brže komunikacije sa sugovornicima, razvoja digitalnih vještina i slično, ali kao i svaka tehnologija, osim prednosti, pred korisnike stavlja brojne izazove i donosi neželjene posljedice. Djeca i mladi svakodnevno koriste internet, mobilne uređaje i različite aplikacije te je edukacija o opasnostima, s kojima se mogu susresti u virtualnom svijetu, izuzetno važna – ne samo za Dan sigurnijeg interneta, već tijekom cijele godine.

Internet i srednjoškolci

Ivana Miletić

Sažetak

Uključiti edukaciju o sigurnom korištenju interneta u obrazovanje svih učenika je postao neizostavan zadatak svakog učitelja i nastavnika. Prilagođavajući način i sadržaj podučavanja novim generacijama, pripremamo ih za životno važne situacije. Savjetima o sigurnom korištenju internetskog prostora učimo ih kritičkom razmišljanju i savjesnom djelovanju ističući neprestano da online aktivnosti imaju dalekosežne posljedice. Sada, kada mnoštvo aktivnosti koje do sada nismo mogli zamisliti u online verziji prihvaćamo kao ,,novo“ normalno, je jasnije nego ikada prije koliko je važno korištenje tehnologije na pozitivan način.

Ključne riječi: internet, srednjoškolci, radionice, kritičko razmišljanje.

Uvod

U cijelom svijetu se Dan sigurnijeg interneta obilježava već godinama i to s rastućim brojem održanih radionica i edukacija. Već godinama organiziram prigodne edukativne aktivnosti obrađujući teme kao što su zaštita identiteta, neprimjerena ponašanja na internetu, zlouporaba digitalnih tehnologija i mnoge druge.

Primjeri provedenih aktivnosti u srednjoškolskoj ustanovi su:

Aktivnost 1

Učenici su ispunili anketu koja je uključivala pitanja vezana za njihove aktivnosti na internetu ( https://forms.gle/4izTrhXPzQjYH7zm9 ). Anketa je podijeljena i ispunjena online, a rezultati su pokazali, između ostalog, koliko često učenici susreću neprimjerene komentare, gdje, kako reagiraju i kome se obraćaju za pomoć. Namjera je istu anketu ponoviti i za koju godinu kada u školu dođu nove generacije učenika. Cilj je otkriti u kojim se segmentnima ostvario pozitivan pomak, u kojim negativan, a koji su podatci ostali nepromijenjeni. S učenicima su se prokomentirali rezultati, a jedan dio učenika je napisao poruke vršnjacima o poželjnom i savjesnom ponašanju na internetu. Uređen je centralni školski pano sa rezultatima ankete uz bilješke koji su odgovori točni i/ili poželjni kako bi učenici vidjeli na koji način oni i vršnjaci percipiraju online aktivnosti.

Slika 1. Pano s rezultatima ankete i ohrabrujućim porukama

Aktivnost 2

Učenici su osmislili pitanja vezana za sigurnost na internetu i organizirali Spin the Wheel igru u školskom atriju. Nakon odabira pitanja koje će postaviti vršnjacima, učenici su izradili kotač kojeg učenici moraju zavrtjeti. Ovisno na kojem broju se zaustavi strelica, učenicima se čita pitanje o sigurnosti na internetu. Neka od pitanja su bila: Koja je minimalna dobna granica za korištenje društvenih mreža Facebook, Snapchat, Instagram, TikTok? Znaš li kako ukloniti podatke o sebi na Google pretraživaču? Tko su internetski trolovi? Što označava izraz phishing? itd. (Primjer odgovaranja na pitanja https://youtu.be/xOt4czrLodc ). Učenicima se posebno svidio koncept međuvršnjačkog educiranja i činjenica da njihovi prijatelji nisu bili jako strogi kod preciznih odgovora. Svaki točan odgovor je bio nagrađen manjim nagradama (čokoladice, slatkiši), što je bio dodatni motiv za sudjelovanje. Učenici su se družili, zabavili, međusobno educirali, provjerili svoje znanje te naučili nešto novo.

Slika 2. Međuvršnjačka edukacija

Aktivnost 3

Učenici su šaljivim primjerima pokušali prikazati kako je jednostavno i svima dostupno koristiti programe kojima se kreiraju lažne informacije. Primjerice, http://linoit.com/users/IvanaMiletic/canvases/Fake%20news-%201.b  Također, neki od mnoštva napravljenih primjera su iskorišteni za izradu igre u koju se treba razaznati koje su vijesti istinite, a koje lažne.

https://wordwall.net/resource/10307933 . Na taj način su uvidjeli kako u svega nekoliko likova mogu biti tvorci dezinformacija te kako im treba neusporedivo više vremena da bi se određene informacije provjerile.

Aktivnost 4

Učenici su nakon edukacije na temu Clickbaitovi naši svakidašnji, kreativno osmišljavali senzacionalističke naslove u formi mamaca za klikove kao u primjerima napisanima na engleskom i hrvatskom jeziku.

http://linoit.com/users/IvanaMiletic/canvases/Clickbait-Eng , http://linoit.com/users/IvanaMiletic/canvases/Klikolovka

Aktivnost 5

S učenicima je za obavljen razgovor o zaštiti podataka na internetu vođen pitanjima iz ankete https://forms.gle/RnAEqqP5m9pueV5u6 . Nakon direktnog uvida u rezultate ankete, po njenom završetku, analizirali su se i komentirali rezultati ohrabrujući svako poželjno ponašanje uz upozorenja o potencijalno rizičnim ponašanjima. Učenicima se pruža prilika da iskreno priznaju svoje navike prilikom online aktivnosti te da vođenom diskusijom sami uvide koliko je važno pridržavati se svih spomenutih pravila o sigurnosti na internetu. Učenici su pozitivno ocijenili anonimno odgovaranje na anketna pitanja čiji su rezultati dali realnu sliku brige o sigurnosti na internetu.

Aktivnost 6

S učenicima se odradila radionica na temu Rušenja samopoštovanja putem komentara na internetu. Učenici su priznali koliko često vide negativne i maliciozne komentare na društvenim mrežama te u grupama pisali savjete što učiniti kada vidimo da nam netko komentarima pokušava rušiti samopoštovanje. Rezultat je bio čitava paleta ideja kako reagirati i odgovoriti na takva ponašanja. Idući korak je bio osvrnuti se na primjere u filmskoj industriji gdje su vidjeli maltretiranja adolescenata i na koji način su se problemi riješili. Učenici su se međusobno savjetovali što učiniti kada nas okolina ne poštuje i vrijeđa prepričavajući vlastita i tuđa iskustva. Osobama koje su imali neugodna iskustva ova radionica je zasigurno pomogla u njihovoj borbi protiv komentara nepoštovanja.

Zaključak

Budući da nam je zajednička zadaća doprinijeti da online okružje bude odgovorno korišteno i sigurno za sve, posebnu pozornost trebamo posvetiti sigurnosti na internetu. Reakcije učenika na aktivnosti su bile pozitivne. Učenici su priznali da nisu osjećali pritisak od netočnog odgovora, a da su u konačnici kroz svaku aktivnost saznali nešto novo i postali svjesniji na koji način im se može manipulirati ukoliko su nepažljivi. Učenicima je postalo jasnije koliko je važno razviti vještinu kritičkog mišljenja i vesele se idućim aktivnostima koje će se baviti ovom temom.

Prvašići sigurni na internetu

Lidija Pecko

Sažetak

Internet, dinamičan i kreativan medij današnjice, prisutan u školi i izvan škole. Omogućava široke spoznaje o svijetu u kojem živimo, nove načine komunikacije, zabave, pronalaženja informacija. Zahtijeva podizanje svijesti o opasnostima koje vrebaju u tom svijetu te kako se zaštititi od istih. Važno je od malena učiti djecu o internetu i njegovim mogućnostima, prikladno djetetovoj dobi. Prije svega uključiti roditelje u edukaciju, osvijestiti učenike o sigurnosti na internetu, odgovornom ponašanju, pronalasku primjerenog sadržaja, razlikovati dobre i loše informacije, dijeljenju podataka na internetu, ostavljanju digitalnog traga ali i osvijestiti potrebu traženja pomoći odrasle osobe. Navedeni sadržaji su provedeni s prvašićima, a u sklopu osvješćivanja navedenog provedena je istraživanje o sigurnosti na internetu među učenicima od 1. do 4. razreda Osnovne škole “Dobriša Cesarić”, Požega. Cilj anketnog ispitivanja je osvješćivanje učenika o sigurnosti na internetu, odgovornom ponašanju, dijeljenju podataka na internetu te ostavljanju digitalnog traga.

Ključne riječi: internet, sigurnost, informacija, digitalni trag.

Uvod

Internet, mreža koja je omogućila pristup bogatstvu informacija i znanja te potaknula val inovacija i kreativnosti mijenja naš život. Ta privlačna mreža mijenja čovjekov pogled na život i svijet, mijenja našu koncepciju zabave, preplavljuje nas informacijama, briše granice između virtualnog i stvarnog svijeta. Interaktivnost, linkanje, pretraživost, multimedijalnost, sve te odlike mreže imaju privlačne prednosti. Internet snažno djeluje i u velikoj mjeri oblikuje živote svih kategorija stanovništva, od onih najmlađih do onih najstarijih. Količina vremena koju djeca i mladi provode on-line svakodnevno je u porastu.

Uporaba interneta i računala može poboljšati kvalitetu učenja i rezultate testiranja. Internet je mnogim učenicima omogućio da dijelom zamijene uloge sa svojim nastavnicima. To znači da učenici istražuju podatke i uživaju u učenju, umjesto da bubaju napamet činjenice i datume. Opće je poznato da ljudi bolje nauče razne sadržaje ukoliko se sami upuste u istraživanje.

Potrebno je unaprijediti digitalne kompetencije djece i poticati ih da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema u području sigurnosti djece na internetu.

Prvašići u potrazi za boljim internetom

Učenici prvog razreda (1.a OŠ “Dobriša Cesarić”), sa svojom učiteljicom Lidijom Pecko, proveli su u nekoliko radionica sigurnosti na internetu kurikuluma Pet za net. Jedna od zanimljivih radionica bila je Moje mjesto za zabavu i igru , u kojoj su učenici nabrajali mogućnosti rada na internetu, te učili kako odabrati primjerene online igre. Na početku sata učenici su nabrajali kako se igraju u školi i kod kuće, te mogu li se igrati na računalu, tabletu? Gdje pronalaze igrice? Nakon razgovora, sami su pronalazili primjerene igre na školskim tabletima. Uz crtani film Jeste li vidjeli nešto čudno na internetu spoznali su kako internet ne smiju pretraživati bez starije osobe.

Kroz radionicu Kako u šumi pronaći stablo pronalazili su informacije na internetu, ali i iz knjiga i enciklopedija. Motivacijsko pitanje Koliko naša škola ima učenika? bilo je dovoljno motivirajuće da učenici posjete i školsku knjižnicu i web stranicu škole. Istaknuli su brzinu interneta i dostupnost informacija. Lijepo je bilo vidjeti koliko su prvašići snalažljivi s pretraživanjem enciklopedija u školskoj knjižnici.

Radionica Digitalni trag poučila je učenike kako sve što objave, pošalju, pretražuju, lajkaju, upisuju podatke, ostaje trajno zapisano, kao njihov trag, koji je lako pratiti. Pogledali su i film Čarobni prsti svuda ostavljaju trag, kojim su uvidjeli kako sve što radimo na internetu ostavlja trag, koji ne možemo izbrisati.

Radionica Neznanac s druge strane ekrana , pobudila je u učenicima raspravu kako se igraju igrice umreženo i znaju li s kim igraju. Video Znaš li s kim razgovaraš, otkrio je učenicima online zamku. Prisjetili smo se pravila ponašanja na internetu, što su postavke privatnosti, koje bi mogle biti zamke virtualnog svijeta.

Za sat ponavljanja odabrali smo igru dabrice Darke. Izvrsna igra uz Darku, medu Marka i mudre sove, omogućila je učenicima ponoviti što je digitalni trag, kojim predmetima mogu na internet, elektronički otpad, recikliranje. Zanimljivu igru nastavili su kod kuće uz pomoć roditelja.

Provedene radionice osvijestile su prvašiće o važnosti znanja sigurnosti na internetu i odgovornog ponašanja. S ciljem da im stečena znanja u budućnosti omoguće odgovorno služenje internetom.

Istraživanje i metodologija

Cilj istraživanja: osvješćivanje učenika o sigurnosti na internetu, odgovornom ponašanju, dijeljenju podataka na internetu te ostavljanju digitalnog traga.

Sudionici istraživanja: učenici od 1. do 4. razreda Osnovne škole “Dobriša Cesarić”, Požega (veljača 2022. godine).

Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac)

Rezultati

U anketnom ispitivanju sudjelovao je 91 učenik razredne nastave. Od toga 22 učenika prvih razreda, 20 učenika drugih razreda, 23 učenika trećih razreda i 26 učenika četvrtih razreda.

Na internetu se osjećaju donekle sigurno (56%), sigurno se osjeća 34 % ispitanika a 4 ispitanika se osjeća nesigurno.

Dok igraju igrice, osamdeset četiri ispitanika odgovorilo je kako se osjećaju ugodno (92 %), dok je ostalim ispitanicima dosadno (8%).

Na pitanje kome smiju dijeliti svoje podatke na internetu 81 % ispitanika je odgovorilo kako nikome ne smiju dijeliti svoje podatke, 19 % ispitanika odgovorilo kako smiju dijeliti svoje podatke prijateljima koje poznaju, nitko od ispitanika nije odgovorio kako smiju dijeliti svoje podatke svima koji ih nešto pitaju i online prijateljima koje ne poznaju. (Slika 1)

Ispitanici se slažu u velikom postotku da sve što pošalju na internetu ostane trajno zabilježeno (78%).

Većini ispitanika internet služi samo za igranje igrica, 88% potvrdnih odgovora. Isti postotak ispitanika smatra kako su obrazovni portali za djecu sigurna mjesta gdje djeca mogu doći do traženih odgovora.

U najvećem postotku (100%) ispitanici se slažu kako ružnim riječima I psovkama nije mjesto na internetu.

Tvrdnju kako roditelji znaju sve o njihovim aktivnostima na internetu potvrdilo je osamdeset dva ispitanika (90%).

Slažu se kako nije dobro objavljivati svoje slike ili slike svojih prijatelja na internetu (97%) te kako nije dobro davati broj kartice računa strancima ili u igricama koje to zatraže (100%). (Slika 2)

Većina ispitanika smatra kako im se može dogoditi nešto loše dok su na internetu (92%).

Kako na internetu treba poštovati pravila uljudne komunikacije i pristojnog ponašanja, te kako internet ima korisnih sadržaja svi ispitanici se u potpunosti slažu (100%).

Na pitanje koliko smiju imati najmanje godina da bi bili član društvene mreže 57% ispitanika je odgovorilo krivo, tj. 15 godina. Trideset devet ispitanika je odgovorilo točno – 13 godina (43%). (Slika 3)

Većina ispitanika poznaje viruse (trojanski konj), kao programe koji su štetni za računalo (90%). Smatraju da ne posjećivanjem sumnjivih web stranica mogu izbjeći štetne programe (95% ispitanika).

Većina ispitanika se slaže kako trebaju više učiti o sigurnosti na internetu (95%).

Na pitanje koliko vremena provode na internetu tijekom dana, 25 % ispitanika je odgovorilo kako provode manje od jednog sata na internetu tijekom dana, 42 % ispitanika je odgovorilo kako provode do dva sata na internetu tijekom dana a 3 % ispitanika je odgovorilo kako provode više od dva sata na internetu tijekom dana. (Slika 4)

Zaključak

Internet, privlačna dinamična mreža pruža ogromne mogućnosti i izazove. Razmjenu iskustva, mišljenja I informacija s vršnjacima i odraslima sličnih interesa ili problema. Omogućuje brojna i raznovrsna istraživanja koja mogu pomoći u boljem shvaćanju mreže, širenju znanja. Iako internet pruža brzu dostupnost informacija kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi potrebno je biti svjestan opasnosti kojima odrasli i djeca mogu biti izloženi.

Tako se ispitanici istraživanja osjećaju donekle sigurno dok su na internetu, a dok igraju igrice online, osjećaju se ugodno. Većina ispitanika smatra kako svoje podatke ne smiju dijeliti nikome, objavljivati fotografije, davati brojeve kartice računa strancima, jer sve što pošalju ostaje trajno zabilježeno. Svjesni su zlouporabe privatnih podataka. Sigurna mjesta za pretraživanje na internetu su obrazovni portali. Svi ispitanici slažu se kako na internetu treba poštovati pravila uljudne komunikacije i pristojnog ponašanja. Ispitanici poznaju virusne programe te kako ih izbjeći. O potrebitim godinama za pridruživanje društvenim mrežama, većina ispitanika je odgovorila krivo. Ispitanici se slažu kako trebaju više učiti o sigurnosti na internetu.

Potrebno je educirati djecu i mlade kako koristiti internet na siguran način, podučiti ih načinima zaštite, kao i osigurati nadzor roditelja u trenutcima kada se koriste internetom.

Literatura

1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Nadrljanski M., Nadrljanski Đ.,
2. CARNet; Sigurnost na internetu https://www.carnet.hr/wp-content/uploads/2019/09/Sigurnost-na-Internetu-1.pdf
3. Kurikulum Pet za net, https://petzanet.ucitelji.hr/
4. Medijska pismenost, portal https://www.medijskapismenost.hr/internet/
5. M. Đuranović, I. Klasnić (2016). Povezanost školskog uspjeha I rizičnih ponašanja srednjoškolaca na internetu, Napredak, 157 (3) 263-281 (2016)

Svijest o sigurnom korištenju interneta

Lucija Mlakar, profesorica hrvatskog i francuskog jezika

Sažetak

Mnogo je aktivnosti koje se mogu provesti da bi se osvijestile opasnosti služenja internetom i društvenim mrežama, pogotovo kod mladih korisnika. Učenje pravilnog korištenja interneta vrlo je važno, pogotovo u vremenu kada je virtualna komunikacija sve učestalija. Potrebno je razviti pozitivan stav i toleranciju prema svim korisnicima interneta kako ne bi došlo do povređivanja vrijednosti osobe.

Ključne riječi: internet, opasnost na internetu, vršnjačko nasilje.

Uvod

Učenici 8.d razreda Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog Zabok sa svojom su se razrednicom Lucijom Mlakar, profesoricom hrvatskog jezika, uključili u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 2022. Iako je sam Dan u veljači, s razvijanjem pozitivnog stava i razvijanja svijesti o korištenju interneta počelo se mnogo ranije. Učenici su se educirali uz pomoć raznih videa, pisali su svoje savjete o ponašanju na internetu te problematizirali vršnjačko nasilje.

Opis aktivnosti

Na satu razrednika učenici su pogledali nekoliko videa o nasilju na internetu. Učenici su zatim pisali pravila o ponašanju na internetu i zaštiti osobnim podataka. Nekoliko je učenika izradilo kratku prezentaciju. Osmislili su veoma dobre savjete o sigurnom korištenju interneta:

1. Nemoj dati svoj broj mobitela nekome koga ne poznaješ!
2. Ne otkrivaj sve o sebi nekome koga ne poznaješ!
3. Ne odgovaraj na nepoznate brojeve.
4. Šala nekada nije smiješna: ne vrijeđaj druge!
5. Ne šalji tuđe slike drugim osobama.
6. Ako se osjećaš ugroženo, odmah to reci starijoj osobi.

Na satu Hrvatskog jezika učenici razgovarali o video igrama, influenserima i jutjuberima te o načinima shvaćanja takvih dostupnih supkultura. Veliki broj učenika prati jednog ili više influensera, a na YouTube-u svakodnevno provode svoje vrijeme pretražujući zanimljive videe i mlade utjecajne osobe koje objavljuju dogodovštine iz svog života. Iako ih prate, učenici su istaknuli da su svjesni kako to što prikazuju odabrani influenseri, ne mora značiti da je istina.

Osim pročitanog teksta i razgovora o blogovima i vlogovima, učenici su obrađivali problemski članak pa su pretraživali na internetu postojeće problemske članke o nasilju na internetu, a u Školskoj zadaći pisali su o vršnjačkom fizičkom i psihičkom nasilju u školi i preko interneta.

CARNET / Nacionalni CERT objavio je poziv za sve osnovnoškolce da ove godine sudjeluju u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta (8. 2. 2022.) na način da nacrtaju strip o cyber heroju koji spašava Internet, prikažu zloćudnost hakera ili da opišu svoje ponašanje tijekom korištenja interneta. Na Natječaj su se odazvala i dva tima 8.d razreda na poticaj njihove razrednice. Jedan je tim nacrtao strip o cyberheroju u aplikaciji Canva, a drugi tim je crtao rukom. Radovi učenika bili su, uz ostale radove iz cijele Hrvatske, prikazani tijekom online konferencije „Potraga za boljim internetom 2022.“.

Slika 1. Cyberheroj, tim KAM          Slika 2. Cyberheroj, tim O.M.E.G.A.

Zaključak

Iako je vršnjačko nasilje sve češće i teško ga je izbjeći, aktivno se radi na otkrivanju uzroka tih problema i rješavanju takvog načina sukobljavanja. Najvažnije od svega jest to da učenici osvijeste potrebu za odgovornijom upotrebom tehnologije i društvenih mreža te da svojim ponašanjem budu primjer u svakodnevnom virtualnom okruženju.

Literatura

1. Buljan Flander, G., Kocijan Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb: Marko M. usluge.
2. Buljan Flander, G., Bilić, V., Karlović, A. (2004). Nasilje među djecom. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
3. Nasilje preko interneta – cyberbullying (2010).
4. URL: https://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/ (Pristupljeno: 15. 1. 2022.)
5. Olweus, D. (1996). Nasilje među djecom u školi. Zagreb: Školska knjiga.
6. Suradnici u učenju. URL: https://ucitelji.hr/ (Pristupljeno: 2. 2. 2022.)
7. Šojat, A. (2020.) Snaga riječi 8, hrvatska čitanka za 8. razred osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga.

Obilježen Dan sigurnijeg interneta

Marinela Schatten i Ljiljana Inkret-Martinčević

Sažetak

Tijekom drugog tjedna 2. mjeseca kao i svake godine u II. osnovnoj školi Varaždin obilježen je dan sigurnijeg Interneta. U radu je dan kratki prikaz različitih aktivnosti koje su se provele s učenicima od prvog do osmog razreda. Naglasak je stavljen na provođenje debate na temu „Koliko je Internet siguran za djecu i mlade“ među učenicima viših razreda. Debata u ovom obliku provedena je prvi put u školi za dan sigurnijeg Interneta te je samom aktivnošću provedeno i istraživanje. Pitanja na koja ćemo pokušati dati odgovor su sljedeća: jesu li su učenici viših razreda spremni na ovakav izazov te je li imaju dovoljno informatičkog znanja o sigurnosti Interneta za vođenje kvalitetne diskusije.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, strip, kviz, debata, oblak riječi.

Uvod

Dan sigurnijeg Interneta organizira udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije i provodi se u veljači radi “promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, a posebice među mladima” (Centar za sigurniji Internet, 2021).

Centar za sigurni Internet s partnerima (Centar za sigurniji Internet. 2022) je za učenike, roditelja i učitelje pripremio različite edukativne materijale u obliku prezentacija, videozapisa, nagradnih i edukacijskih igri, raznih kvizova i sl.

Učiteljice informatike II. osnovne škole Varaždin provele su tijekom tjedna niz aktivnosti na temu sigurnijeg Interneta zajedno s učenicima od 1. do 8. razreda. Kratko ćemo dati pregled aktivnosti i radionica koje su se provele, dok će naglasak biti na provođenje debate među učenicima viših razreda.

Provedene aktivnosti

Učenici prvih razreda su odigrali edukativnu igru “Dabrica Darka otkriva digitalni svijet” gdje je veliki broj učenika došao do kraja igre i dobio virtualnu diplomu.

Učenici drugih, trećih i četvrtih razreda su izrađivali različite digitalne radove u online digitalnim aplikacijama kao što su izrada oblaka ključnih riječi, stripova i plakata. Digitalni alat koji je korišten za izradu oblaka ključnih riječi je WordArt.

Zanimljivost ovog alata ogleda se u tome što pojmovima možemo pridodati veće značenje odabirom veličine te će u slikovnom prikazu taj pojam vizualno biti veći i bitniji u odnosu na druge. Ovdje su nastale zanimljive kreacije pomoću kojih su učenici opisali Internet.

Osim izrade slika, izrađivali su se stripovi na temu Kako se sigurno ponašati na Internetu i Što učiniti ako primijetiš nešto što ti ukazuje na opasnost. Učenici četvrtih razreda pokazali su da su vrlo dobro tijekom prošle i ove godine usvojili nastavne ishode te da primjereno reagiraju u trenutku kada primijete opasnost. Osmišljavanjem i izradom stripa pokazali su da znaju prepoznati potencijalnu opasnost te da ispravno reagiraju obraćanjem osobi od povjerenja. Stripovi su kreativni i edukacijski jer mogu poslužiti kao primjer drugim učenicima.

Učenici četvrtih razreda izradili su brojne plakate na različite teme o sigurnosti na Internetu kao što su to primjerice: pravila ponašanja na Internetu, loše strane Interneta, dobre strane Interneta, cyberbulling, sigurnost na Internetu, društvene mreže i opasnosti, kako se ponašati na Internetu te e-bonton. Za izradu plakata korišten je digitalni alat Canva, a plakati su izrađeni vrlo kreativno s korisnim savjetima i bitnim informacijama.

Među učenicima viših razreda održan je Kahoot kviz koji je dio eTwininng projekta Safer Internet Day te je provedena debata na temu “Koliko je danas Internet siguran za djecu i mlade“. Vrlo sličan oblik debate proveden je u srednjoj ekonomskoj školi među učenicima trećih i četvrtih razreda od strane nastavnice Natalije Stjepanek (Stjepanek, 2010). Obzirom na uvođenje predmeta informatike u osnovne škole pokušali smo provesti takvu debatu u višim razredima osnovne škole. Prije provođenja debate postavljali smo si pitanja poput: Koliko su učenici u toj dobnoj skupini spremni na ovakav izazov? Hoće li moći obraniti svoje teze? Koliko će učitelji morati sudjelovati u obliku poticaja? Imaju li učenici dovoljno znanja iz poznavanja Interneta da mogu predstaviti svoje teze?

Na stanicama centra za nastavnike kao i za učenike dostupni su brojni edukativni materijali koje smo koristili kako bismo učenike i djecu lakše upoznali s Internetom i njegovim dobrim i lošim stranama. Materijali su tjedan dana prije kroz usmeno izlaganje i prezentaciju predstavljeni učenicima te su sadržavali podjednako dobrih i loših stana Interneta, kvaliteta i opasnosti. Ni na koji način učiteljice u usmenom izlaganju nisu zauzele i pokazale svoj stav prema temi je li Internet siguran za djecu.

Debata je provedena među učenicima 6. i 8. razreda. Na početku učenici su se upoznati s pravilima debate te su podijeljeni na dvije grupe: afirmacijsku i negacijsku. Negacijska grupa zastupala je tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade dok je afirmacijska grupa zastupala suprotno. Svaka strana trebala je argumentirano zastupati svoju tezu bez obzira na vlastiti stav, tvrdnje su se trebale potkrijepiti dokazima i provjerenim informacijama.

Pravila debate su bila sljedeća (Stjepanek, 2010):

• Vrijeme za repliku je ograničeno do 2 minute!
• Sudionici ne upadaju drugima u riječ.
• Sudionici se javljaju za riječ dizanjem ruke!
• Zabranjeno je vrijeđanje i nepoštovanje tuđeg mišljenja!
• Tri učenika predstavljaju žiri i oni donose odluku o tome koja je skupina bolje izložila svoje argumente.

Učenik koji predstavlja svoju grupu (afirmacijsku odnosno negacijsku) predstavio je tezu koju grupa zastupa. Suprotstavljene grupe vrlo su dobro iznijeli uvod, argumentirali te postavili pitanja suprotnoj strani. Tijekom debate su se trudili da opovrgnu argumente protivnika i trudeći se pri tome dokazati svoju tezu.

Moderatorica debate bila je učiteljica informatike čiji je posao bio da napravi uvod u debatu te prati njen tijek. Tijekom debate učenici su bili vrlo aktivni, ruke su stalno bile u zraku i teme koje su obuhvatile su pokazale da vrlo dobro vladaju ovim područjem. Iznosili su tvrdnje i teze koje nisu bile u materijalima, spajali su teoriju s praksom iznoseći primjere koje su doživjeli ili pročitali. Dotakli su se tema o e-učenju, korištenje Interneta za vrijeme COVID epidemije, odgovornog roditeljstva, dark web-a, važnosti edukacije i različitih usluga na Internetu.

Učenici su pokazali zavidnu razinu kritičnog i analitičkog promišljanja, propitkivale su se teze, postavljala protupitanja te vrlo uspješno zastupale teze. Na kraju, svaka strana je zaključila debatu tako da su ponovili svoje stavove u odnosu na protivnikove i iznijeli zaključke zašto je njihov stav bolji.

Svaki član žirija mogao dati do 10 bodova za svaki tim. Članovi žirija su za vrijeme izlaganja bilježili svako pitanje, svaku tezu i stav te dodjeljivali bodove svakoj grupi. Na kraju je uz malu prednost u 6. razredu pobijedila afirmacijska grupa. Kao najbitnije žiri je izdovoljilo da su spojili korist i utjecaj edukacije na sigurnost djece na Internetu. U 8. razredu pobjednicima je proglašena negacijska grupa koja je zastupala tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade.­­­­­­­­­­­­

Zaključak

Učenici 6. razreda pokazali su da ne zaostaju znanjem za učenicima 8. razreda što se tiče sigurnosti na Internetu. Učenici su svjesni da Internet trebaju koristiti vrlo odgovorno kao i da Internet pruža niz različitih usluga koje su danas nužne za svakodnevne poslove i obrazovanje. Pokazali su da su spremni analitički razmišljati i propitkivati što je dobro, a što loše te na temelju toga stvarati nove zaključke i ideje. Kroz diskusiju došlo je do stvaranja novog znanja te razmjene iskustva i mišljenja među učenicima. Potakla su se brojna pitanja, a sama rasprava se je vodila na pristojnoj razini gdje su učenici bili iznimno aktivni. Uvažavali su stavove drugih te su ih argumentirano pokušavali opovrgnuti. Rasprava je vođena diplomatski te su stavovi i argumenti koji su izneseni od obje strane bili točni i ispravni.

Učenicima se je svidio ovakav oblik radionice gdje su imali priliku jasno reći i zastupati svoje stavove koristeći svoje prethodno znanje. Pokazali su da osim poznavanja teme imaju dovoljno znanja da mogu o tome voditi zanimljivu i kvalitetnu diskusiju. Moramo priznati da smo iz njihovih izlaganja također naučili ponešto što nismo znali.

Literatura

1. Centar za sigurniji Internet (2021, siječanj) Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta 2021, https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-Interneta-2021/
2. Centar za sigurniji Internet (2022, veljača) Informacije, https://www.dansigurnijegInterneta.org/index.php/informacije/
3. Stjepanek, N. (2010, veljača) Osviještenost učenika o sigurnosti interneta, Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2010/02/27/osvijestenost-ucenika-o-sigurnosti-interneta/

Odgovorni i sigurni korisnici

Maja Hižman

Sažetak

Digitalna tehnologija i internet dio su svakodnevnice učenika, učitelja i roditelja stoga je važno poticati odgovorno, sigurno i primjereno korištenje digitalne tehnologije i interneta. Dan sigurnijeg interneta obilježili smo različitim aktivnostima na satovima informatike od 3. do 10. veljače. Posebnu pozornost posvetili smo društvenim mrežama, korištenju aplikacija za komunikaciju, kreiranju sigurnih lozinki te organizaciji vremena koje dnevno trošimo na upotrebu računala i interneta. U aktivnosti su bili uključeni i roditelji jednog trećeg i dva četvrta razreda.

Ključni pojmovi: internet, društvene mreže, aplikacije za komunikaciju, sigurne lozinke.

Uvod

Od kako se izvodi izborna nastava informatike u nižim razredima, svakodnevno sam u doticaju s učenicima čija je dobna granica od 7 do 10 godina, a gotovo svako dijete već u 1. razredu ima svoj mobilni uređaj. Uz to, dnevno provode više od dva sata na uporabu računala i interneta isključimo li potrebu korištenja u vrijeme nastave na daljinu. Digitalna tehnologija danas ulazi u vrh odabira „igrački“ za djecu, a da pritom roditelji i djeca znaju vrlo malo ili nedovoljno o sigurnom korištenju usluga koje nam internet omogućava. Planiranjem godišnjeg plana i programa početak veljače već je unaprijed rezerviran za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Aktivnosti u razredu

Aktivnosti obilježavanja provodim aktivno od 2010. kada sam po prvi puta dobila ulogu učiteljice informatike.

Učenici nižih razreda već su usvojili pojam interneta i upoznali što on nudi. Gotovo svi imaju svoje mobilne uređaje i aplikaciju Viber za što je jednim dijelom zaslužna i nastava na daljinu. Kada sam ih pitala znaju li koja je dobna granica za korištenje ove aplikacije i napomenula da još uvijek nemaju dovoljan broj godina bili su doslovno u čudu. Ali kako učiteljice? Mi to imamo na mobitelu, imamo i svoju grupu prijatelja u razredu! U razgovoru su mi otkrili kako na Viberu imaju samo svoje roditelje, bake, djedove, stariju braću i prijatelje iz razreda.

Uspješno su savladali slanje kratkih tekstualnih poruka dok neki vole slati veliki broj naljepnica i emotikona, posebno u grupne razgovore. Zaključili smo da takve radnje nisu na popisu poželjnih pravila ponašanja i dobro je idući puta razmisliti prije slanja. Svi znaju da se privatne fotografije i videozapisi na kojima su oni ne šalju u grupne razgovore ni ne objavljuju javno. Ne šalju ni fotografije svojih prijatelja ili obitelji. Iako mali, dobro su savladali pojam osobni podaci. Dobe li poruku od nepoznatog pošiljatelja neće odgovarati na nju i potražit će pomoć roditelja.

Pokazala sam im primjer snimljenog zaslona grupne komunikacije u Viberu i još jednom podsjetila na pravila ponašanja.

Iduća rasprava bila je usmjerena prema TikTok-u što kod djece izaziva ili veliko uzbuđenje ili reakciju „To je glupost!“ U trećem i četvrtom razredu doslovno sam izgubila riječ i samo slušala njihova iskustva. Od toga što su sve vidjeli, koji su poznati TikTokeri, kakvi sve izazovi postoje i posljedice koje oni donose. Bilo mi je drago kada su i sami zaključili da ova aplikacija nije primjerena za djecu. Ne zato što su mlađi od 13 već zbog sadržaja koji poziva na govor mržnje i izazove sa mogućim smrtnim ishodom.

Često na nastavi informatike spominjemo društvene mreže i YouTube. Nekoliko učenika spomenulo je svoje vlastite kanale na kojima objavljuje, kanali su privatni. Nije im bilo drago čuti da pripadaju u skupinu korisnika YouTube Kids. Još uvijek bi htjeli imati više godina nego što to trenutno imaju. Složili smo se kako je u redu pogledati sadržaje koje učitelji ili roditelji prethodno provjere, a samostalno istraživanje trebalo bi biti uz nadzor roditelja.

Pričali smo i o sigurnim lozinkama. Učenici su ispisivali primjere sigurnih lozinki na ploču. Lozinke su se sastojale od 8 do 10 znakova. Koristili su velika i mala slova, brojeve i posebne znakove. Najčešći znak koji su koristili bio je #.

Učenici trećeg i četvrtog razreda napisali su savjete odgovornog i sigurnog korištenja aplikacija za komunikaciju i društvenih mreža, a četvrti razredi još su izradili prikaz svojeg digitalnog traga uz pomoć online alata WordArt.com. Njihovi radovi dostupni su na virtualnom panou putem poveznice bit.ly/2022dsi

Te iste učenike i njihove roditelje uključila sam u online anketu. U anketi je sudjelovalo ukupno 43 učenika u dobi od 9 i 10 godina i 35 roditelja. Pitala sam ih koliko vremena dnevno odvoje na digitalnu tehnologiju i internet, koriste li Viber, TikTok i YouTube, objavljuju li svoje vlastite sadržaje, čitaju li njihovi roditelji poruke koje pišu te imaju li roditeljsku zaštitu.

Roditeljima sam postavila ista pitanja usmjerena prema njihovoj djeci. Za kraj sam ih pitala jesu li čuli za Dan sigurnijeg interneta. Na priloženoj slici pogledajte odgovor na pitanje.

Grafikon 1: Prikaz rezultata ankete

Rezultati anketa dostupni su putem poveznica:

https://bit.ly/Anketa_ucenici
https://bit.ly/Anketa_roditelji

Digitalni vodič za roditelje

Nakon svih aktivnosti provedenih u razredu, razgovora s učenicima i prikupljenih rezultata ankete, za roditelje sam pripremila kratki digitalni vodič. U njemu mogu pronaći osnovne informacije i savjete za sigurnije korištenje interneta i mobilnih uređaja. Do sadržaja mogu doći odabirom pojedine rubrike gdje sam im posebnu pozornost skrenula na rubriku Roditeljska zaštita. U rubrici mogu pronaći što je to roditeljska zaštita te preuzeti neke od besplatnih aplikacija za nadzor uređaja koje koriste njihova djeca. U vodiču mogu pronaći rezultate provedenih anketa i radove učenika. Iskoristila sam priliku i ukratko im prezentirala edukativne igre Dabrica Darka i Interland.

Slika 1. Početni izgled vodiča za roditelje

Prolistajte i vi pripremljeni vodič https://view.genial.ly/620157b636fc4b00183675b4

Zaključak

Rezultati anketa još su jednom potvrdili svakodnevno korištenje digitalne tehnologije i interneta bilo da je riječ o nastavi na daljinu ili slobodnom vremenu učenika. I roditelji i učenici korisnici su interneta. Roditelji kao odgajatelji susreću se s novim izazovima te smatram da je uključenost i jednih i drugih u ove aktivnosti bilo vrlo korisno i poželjno.

Razvijati svijest o primjeni digitalne tehnologije, posljedicama primjene, pravilima i odgovornostima koje ima svaki digitalni građanin zadatak je današnjeg društva počevši od učitelja, roditelja i djece kao budućih karika u jačanju ovih znanja i vještina.

Literatura

1. https://www.dansigurnijeginterneta.org/, učitano 4. veljače 2022.
2. Kurikulum Pet za net, https://petzanet.ucitelji.hr/, učitano 1. veljače 2022.
3. Suradnici u učenju, https://ucitelji.hr/, učitano 1. veljače 2022.