– za učenike
Kristina Slišurić i Valentina Blašković
Uvod
Potraga za boljim internetom 2023. za učenike pripremljena je kao izazov od 20 pitanja i zadataka, a s osnovnim ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija kao i slanja snažne poruke o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te ukazivanja na dostupnost kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade. Potraga za učenike bila je otvorena od 31. siječnja do 12. veljače. Za sudjelovanje u potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, a za uspješno traženje bile su potrebne kompetencije pretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.
Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija, prevencija nasilja, kvalitetni internetski sadržaji.
Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka moguće je ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova je od 2 do maksimalnih 20. U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta i upisali ga u Flingu. U potrazi je sudjelovao 2208 učenika.
Analiza zadataka
Lažni profili tema su i naziv prvog pitanja u kojem pozivamo učenika na igranje obrazovne online igre Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove. Kroz igru dabrica Darka i njeni prijatelji uče učenike važnim vještinama odgovornog i sigurnog ponašanja na internetu, te daju savjet što učiniti ako na društvenoj mreži dobijemo poruku s profila za koji mislimo da je lažan. Važno je da učenici istražuju i uspoređuju vlastiti identitet u fizičkom i virtualnom okružju s namjerom da razumiju kako internet pruža slobodu odabira na koji se način predstaviti drugima u virtualnom okružju, što otvara mogućnost za stvaranje lažnih profila. Kada smo na internetu, nitko nas ne može vidjeti i imamo slobodu u kreiranju svoga virtualnog identiteta. To ljudima pruža mogućnost da pretjeruju u svome predstavljanju, varaju i stvaraju lažne profile. Zato trebamo biti vrlo oprezni kada komuniciramo na internetu i ne smijemo vjerovati svakome. Važno je uvjeriti se da profil nije lažan, odnosno provjeriti tko su prijatelji osobe čiji identitet provjeravamo. Ako ne postoji niti jedan zajednički prijatelj, velika je vjerojatnost da se radi o lažnome profilu. Posebno je važno s takvim osobama ne dijeliti osobne podatke (ime i prezime, adresa stanovanja, broj telefona, datum rođenja, OIB, adresa elektroničke pošte, lozinke…) da ih ne bi zlouporabile. Kao izvor za ovaj zadatak koristile smo Priručnik za učiteljice, učitelje i roditelje učenika 5. i 6. razreda osnovne škole.
O tome kako djeci približiti Konvenciju o pravima djeteta bavi se pitanje
Dječja prava. Ove godine navršava se 20 godina otkako u Hrvatskoj djeluje pravobranitelj za djecu kao samostalno nezavisno tijelo specijalizirano za prava djeteta. Jedan od načina na koji nastoji približiti djeci je i ilustrirani godišnji kalendar, koji na jednostavan i zanimljiv način predstavlja Konvenciju i pojedine teme o pravima djeteta. Jedno od temeljnih dječjih prava je pravo djece na medijske sadržaje koji su oblikovani u skladu s njihovom dobi i potrebama, pravo na siguran pristup internetu te informacijama i odgovorima na sva pitanja koja su važna za njihov razvoj i napredovanje, zdravlje i dobrobit. Naziv tog prava tražio se kao odgovor na drugo pitanje. Kao izvor koristile smo mrežnu stranicu dijete.hr i godišnji kalendar. Jedno od temeljnih dječjih prava je pravo djece na medijske sadržaje koji su oblikovani u skladu s njihovom dobi i potrebama, pravo na siguran pristup internetu te informacijama i odgovorima na sva pitanja koja su važna za njihov razvoj i napredovanje, zdravlje i dobrobit. To je pravo opisano u mjesecu prosincu, a naši tragači trebali su pronaći naziv tog prava – pravo na pristup informacijama – u čemu je bilo uspješno 60% učenika.
Kako se djeca danas rano susreću s digitalnim tehnologijama, važno je od rane dobi poticati razvoj računalnog razmišljanja i logičkog zaključivanja. Već sedam godina učenici iz Hrvatske mogu sudjelovati u međunarodnom izazovu Bebras koji potiče razvoj računalnog razmišljanja od prvog razreda osnovne škole kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategija za analiziranje i rješavanje problema te programiranje. Pitanje Izazov traži odgovor na pitanja kako se spomenuto natjecanje naziva u Hrvatskoj što je točno odgovorilo oko 92% učenika. Mrežna stranica udruge Suradnici u učenju bila je nam izvor za ovo pitanje.
U pitanju Razgibavanje cilj nam je bio učenicima prenijeti 
poruku da dugotrajno sjedenje za računalom ili nekim drugim digitalnim uređajima može dovesti do niza zdravstvenih problema, te se prilikom dužeg rada na računalu preporučuje razgibati svakih pola sata. Učenici su se trebali prisjetiti da u ispravnom sjedenju leđa moraju biti uspravna, stopala su ravno na podu ili nekoj drugoj podlozi, a ekran treba biti u visini očiju. Izvor za ovaj zadataka pronašle smo u priručniku Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu, a učenici su mogli iskoristiti kotač s prikazanim vježbama i razgibati se za vrijeme Potrage. Iz dobivenih odgovora zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni na koji način treba ispravno sjediti prilikom rada na računalu.
Mrežna stranica Medijska pismenost služila nam kao izvor za stvaranje pitanja Kolačići. Mrežni kolačić (engl. cookie) je mala tekstovna datoteka s informacijama o aktivnostima i postavkama korisnika, koja se na njegov uređaj (računalo, mobitel i sl.) pohranjuje prigodom posjeta pojedinoj mrežnoj stranici. Vrlo često na mrežnim stranicama prihvaćamo kolačiće iako zapravo nismo sigurni jesu li oni nužni. U ovom pitanju učenici su trebali istražiti tvrdnju o kolačićima, u čemu su bili uspješni malo više od 60%.
Kriptografija je znanstvena disciplina o metodama za slanje poruka u obliku koji će biti razumljiv samo onima koji ih znaju pročitati, odnosno samo onima kojima su namijenjene. Zaštita tajnosti odnosno privatnosti sadržaja u računalnoj mreži osnovno je pitanje zaštite u računalnoj komunikaciji. Treba se omogućiti zaštita povjerljivosti kod osobne i poslovne komunikacije, financijskih transakcija te svih ostalih kao što je sigurnost zajednica i institucija te sličnih vrsta komunikacija koji se prenose mrežom, a to nam omogućuje kriptografija. Kriptografija omogućava dvjema osobama, pošiljatelju i primatelju, očuvanje tajnosti poruka, čak i kada se one prenose nesigurnim vezama koje su dostupne trećim osobama. U povijesti se često koriste razne vrste kriptiranja u vojne i diplomatske svrhe. Kodiranje podataka može biti i način sakrivanja poruke. Jedna od poznatih šifri je i šifra Pigpen korištena još u 18. stoljeću. Šifra Pigpen je specifična vrsta pisanog koda koja koristi razne simbole koji su načinjeni od prostornih konstrukcija za predstavljanje slova abecede, umjesto da zamijeni jedno slovo abecede drugim, u odnosu na tradicionalne šifre. U ovom zadatku, Tajne poruke, kod učenika smo htjele potaknuti promišljanje o važnosti čuvanja tajnosti podataka na internetu i načinima i strategijama koje se iza toga kriju.
U zadatku Strategija za bolji internet za djecu (BIK+) cilj nam je bio da djeca i mladi, naši tragači, pogledaju navedenu strategiju i vide čime se ona bavi. Europska komisija pomaže u stvaranju pravila i zakona Europske unije, a nedavno je pokrenula i novu Strategiju za bolji internet za djecu pod skraćenim nazivom BIK+. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je omogućiti sigurnost dječjeg digitalnog svijeta i da na njemu ne vidimo stvari zbog kojih se osjećamo uplašeno, nelagodno ili tužno. Ova je Strategija od velike važnosti za djecu i mlade na internetu jer su djeca i mladi na internetu sve povezaniji i na internetu provode sve više vremena. Tehnologiji se počinje pristupati u vrlo ranoj dobi putem različitih uređaja, a nažalost, nije sve na internetu pozitivno. Zlostavljanje na internetu i dalje predstavlja veliki problem. Mnoga djeca i mladi imaju manjak samopouzdanja kada provode vrijeme na internetu ili nemaju pristup potrebnom znanju, alatima i internetskim vezama. Brojne aplikacije i usluge kojima se služe djeca nisu prilagođene djeci pa su ona izložena neprimjerenom sadržaju i kontaktima ili drugim rizicima. Ova strategija želi uključiti djecu u donošenje odluka koje utječu na njihov život na internetu. Osim tog cilja, postoje još druga dva, a nazivamo ih stupovima. Što se želi postići trećim stupom Strategije tražili smo da otkriju naši tragači. Točnost ovog odgovora bilo je oko 50%, što nam govori da se učenici teže snalaze u većoj količini teksta koji treba analizirati. Strategiju možete pogledati na poveznici.
Kako bi kod učenika skrenule pažnju na prava osoba s invaliditetom u digitalnim komunikacijama osmislile smo pitanje Internet za sve. Učenike smo uputili na mrežnu stranicu HAKOM-a kako bi pokrenuli simulaciju i vidjeli barijere na koje nailaze osobe s poteškoćama vida i motoričkim poteškoćama pri korištenju interneta. Mrežne stranice, mobilne aplikacije, digitalni sadržaji mogu se prilagoditi kako bi ih mogli jednako koristiti i pristupiti im te ih razumjeti svi, bez obzira na vizualne, slušne ili motoričke poteškoće. Ta se praksa naziva digitalna pristupačnost, što je znalo 60% tragača.
Big data ili Veliki podaci pojam su koji se danas sve češće čuje. Ovim zadatkom učenike smo htjele upoznati s činjenicom da su podaci danas najvrjedniji resurs na svijetu i to kroz zanimljiv video. Internetske kompanije koriste se osobnim podacima svojih korisnika na različite načine. Big data, odnosno veliki podaci odnose se na velike količine informacija koje su stvorili ljudi ili ih generiraju uređaji (poput GPS signala, zapisa o kupovini, satelitske slike, itd.). Prikupljanje i skladištenje velikih količina raznovrsnih podataka nije ono što čini tehnologiju velikih podataka, već mogućnost obrade i analiza prikupljenih podataka za daljnju upotrebu u različite svrhe. Svi ti podaci koriste se za različite svrhe, među ostalim za ciljano oglašavanje, a ono što je važno osvijestiti je kako uglavnom nemamo kontrolu nad podacima koji se prikupljaju i nad svrhama za koje se potom upotrebljavaju, što znači da moramo biti oprezni pri ostavljanju svojih digitalnih tragova. 64% učenika koji su pogledali ovaj video točno je odgovorilo na postavljeno pitanje.
Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a njome se bavimo u pitanju Nomofobija, o kojoj smo više toga saznale na mrežnoj stranici Medijska pismenost. Ovisnost o mobitelu jedan je od velikih problema kojima se bave istraživanja o mentalnom zdravlju mladih. Tek su se zadnjih godina počeli pojavljivati prvi konkretni podaci, ne samo o štetnosti pretjeranog korištenja mobitela, već i stvarnom obujmu problema. Iako još nije uveden u stručnu literaturu kao potencijalna dijagnoza, prelazi granice normalnog ponašanja i često je riječ o kompulzivnim obrascima ponašanja, a pojavljuju se i problemi sa spavanjem, depresija, anksioznost. 78% učenika je odabralo točan odgovor. Iz ovog pitanja zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta i nemogućnosti normalnog funkcioniranja bez mobitela.
Teme elektroničkog nasilja i govora mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka – Govor mržnje, Trebam pomoć, Abuse služba, a kroz njih su učenici:
- potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijave zlostavljanje i neprimjeren sadržaj,
- te su osvijestili moguće načine i mjesta na kojima se može potražiti pomoć ili prijaviti neugodnost.
Učenici su odgovarali točno na ova pitanje, pa je postotak točnih odgovora oko 90%. Kao izvore koristile smo CARNET-ovu mrežnu stranicu i Kurikulum Pet za net – Sigurnost djece na internetu.
Igranjem igre koju smo pripremile u zadatku Trebam pomoć učenici su upoznati sa službama kojima se mogu obratiti ako na internetu doživi ruganje, vrijeđanje, ružno izražavanje, psovanje, ogovaranje, prijetnje ili uznemiravanje. Izrazito je važno da učenici reagiraju i pomažu prijatelju ako primijete loše ponašanje svojih vršnjaka, ruganja, vrijeđanja, ružno izražavanje, psovanje, ogovaranje, prijetnje ili uznemiravanja. Ako je neko dijete primilo uznemirujuću poruku, fotografiju, videosadržaj, komentar i slično, važno je zatražiti pomoć. Priručnik Dabrica Darka zna se pristojno ponašati na internetu pomogao nam je u stvaranju ovog zadataka.
Interland je avanturistička igra koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim te je osnovni cilj ovog pitanja bio uputiti učenike na igranje igre uz koju će naučiti mnoge korisne vještine. U igri postoje četiri svijeta: Toranj s blagom, Rijeka Java, Pažljiva planina i Kraljevstvo dobrote. Svaka od navedenih igara učenike uči vještinama potrebnima za savjesno, sigurno i pametno istraživanje interneta. Igra pomaže dodatno objasniti lekcije iz Budi internet genijalac kurikuluma i kroz igru omogućava djeci stvaranje dobrih navika u digitalnom svijetu. Uči ih razumjeti digitalnu interakciju (i njezine posljedice) u sigurnom, obrazovnom okruženju i 35% učenika odabralo je točan odgovor. Interland možete igrati na poveznici.
Zlonamjerni korisnici nas pokušavaju prevariti korištenjem socijalnog inženjeringa kako bi od nas dobili povjerljive ili osobne podatke i ukrali novac ili na naš uređaj isporučili zlonamjerni sadržaj. U istoimenom zadatku učenici su dobili poveznicu na kviz u kojem su pitanja vezana uz različite pojmove o zlonamjernim programima i korisnicima. Zadatak za učenike bio je proći kroz cijeli kviz i zabilježiti na koliko su pitanja odabrali odgovor TOČNO, a na koliko NETOČNO te od toga oblikovati šifru za unos.
Godine 2019. Sud pravde Europske unije utvrdio je da osobe od internetskih tražilica mogu zatražiti uklanjanje rezultata pretrage koji uključuju njihova imena kada pravo na privatnost tih ljudi nadmašuje interes rezultata pretrage u kojima se oni pojavljuju. Kada osoba podnese zahtjev, internetske tražilice (npr. Google) procijenit će prava pojedinca na privatnost u odnosu na interes javnosti da dobije informaciju i pravo na njenu distribuciju. U pitanju Pravo na zaborav učenici su na mrežnim stranicama Agencije za zaštitu osobnih podataka tražili što je potrebno priložiti uz popunjeni obrazac kako bi se predao zahtjev za uklanjanje rezultata pretraživanja s Googlea. Iako je 55% učenika mislilo da je potrebno priložiti OIB, točan odgovor je pronašlo 52% učenika i odabralo odgovor osobni identifikacijski dokument sa slikom.
Nacionalni CERT je odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže, odnosno nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj. Osnovni mu je zadatak obrada računalno-sigurnosnih incidenata s ciljem očuvanja kibernetičke sigurnosti. Nacionalni CERT pripremio je publikaciju “Sigurna knjižica” koja je nama poslužila kao izvor za istoimeno pitanje Sigurna knjižica. Knjižica je skup osnovnih informacija za podizanje svijesti i edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti na jednom mjestu. U Sigurnoj knjižici nalazi se prikaz osnovnih tema: od poznatih kibernetičkih prijetnji do načina zaštite. Učenici su ju trebali prolistati i dopuniti rečenicu, te je u tome bilo uspješno 34% tragača.
Materijali Budi Internet genijalac poslužili su nam kao izvori za pitanja 5 savjeta za siguran Internet i Radionica za roditelje i učenike. U pitanjima smo koristile podsjetnik s brzim savjetima za sigurniji Internet, te materijale za roditelje i učenike od 1. do 8. razreda namijenjene suradničkim aktivnostima roditelja i djece, a osmišljene kako bi učenici s roditeljima naučili biti sigurniji na internetu. Učenici su imali zadatak pronaći 5 savjeta za ljubazno ponašanje na internetu i označi koji od navedenih savjeta je opisan u pitanju, dok su u drugom zadatku među materijalima trebali pronaći kviz i odgovor na 5. pitanje upisati u prostor za odgovore. U ovim zadacima naglasak je bio na praćenju uputa zadatka, pretraživanje informacija i odvajanje bitnog od nebitnog.
Zadatak Igraj se i uči: online nastao je prema slikovnici istog imena koju je izradila je Insafe mreža u okviru Programa sigurnijeg interneta Europske komisije uz podršku Liberty Global i European Schoolnet. Slikovnica je usmjerena na uvođenje osnovnih ideja moderne tehnologije u svakodnevni rječnik i svakodnevne aktivnosti djece. Potiče poboljšanje osnovnog znanja iz jezika te matematičkih, društvenih i kulturnih vještina. Naglasak je u ovom zadatku također bio na snalaženju i traženje informacija, te opreznom i kritičkom vrednovanjem informacija. Slikovnicu možete prolistati na poveznici.
Teža i lakša pitanja
Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakša, a druga teža.
Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Interland u kojem je trebalo proučiti igru i prepoznati u kojem svijetu je cilj stvoriti dobar ugled i upravljati njime na internetu i u stvarnom svijetu, poštovati svoju i tuđu privatnost, razumjeti potencijalne posljedice digitalnog traga kojim se nije pravilno upravljalo i tražiti pomoć odraslih u nezgodnim situacijama.
Najlakše pitanje bilo je Razgibavanje, a povezano je s pravilnim sjedenjem za računalom. Učenici su morali odabrati 3 točna odgovara – da tijekom rada za računalom leđa moraju biti uspravna, stopala su ravno na podu ili nekoj drugoj podlozi, a ekran je u visini očiju. Točnost odgovora na ovo pitanje bilo je 97%, što nam govori da su učenici svjesni kako trebaju pravilno sjediti za računalo i na što pri tome moraju paziti (leđa, stopala, ekran).
Potraga ima i dva pitanja koja ne dozvoljavaju prijelaz na iduće sve dok odgovor ne bude točan. Odabrale smo dvije različite vrste pitanja za tu ulogu.
Prvi stoper bile su Tajne poruke, vrsta pitanja je upis odgovora, a zadatak je bio dešifrirati napisanu poruku Pigpen šifrom, raznim simbolima načinjenim od prostornih konstrukcija. Učenici su prema priloženoj slici trebali prepoznati konstrukciju i pronaći gdje se nalaze slova. Svoj odgovor učenici su morali upisati velikim tiskanim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje. Cilj je bio podučiti učenike kriptografiji i jednom od načina šifriranja poruka.
Drugi stoper bilo je pitanje Govor mržnje, a ovoga puta izabrale smo tip pitanja višestruki odgovor. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći mrežnu stranicu i na njoj traženu informaciju, a cilj ovog zadatka je da učenici budu svjesni koliko je govor mržnje danas čest na internetu, ali da postoje sredstava borbe protiv njega.
NAGRADE
Diplomu za sve sudionike Potrage možete preuzeti ovdje.
Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu Flinga ploču) potvrditi svoj identitet.
Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.
Popis nagrađenih učenika možete vidjeti ovdje.
Slika 3.Radionica u četvrtom razredu
Pogled kroz prozor 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.