Prvi mjesec i Pogled

Broj 109, siječanj 2019.
ISSN 1848-2171

Sljedeći mjesec se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Svi znamo da učenici svakodnevno koriste internet i njegove usluge. Naravno, potrebno ih je osvještavati kako odgovorno i sigurno upotrebljavati tehnologiju.

Kako se tehnologija na dobar način može iskoristiti u nastavi, pročitajte u članku učiteljice Kristine Vrtovec Repič koja je opisala svoje iskustvo upotrebe pametnih telefona u nastavi kao pomoć za učenje. Koje su pozitivne i negativne strane korištenja pametnog telefona i kakva su njena iskustva, pročitajte u ovom broju. Više…

Darija Dasović nas je izvijestila kako je prošlo međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – koje su kategorije, ukupan broj učenika koji je sudjelovao i još poneki statički podatak Više…

Učenici su po prirodi istraživači i potrebno ih je poticati na istraživački rad. Anja Kancler u želji da približi djeci prirodni okoliš za njih je pripremila dan u šumi. Više…

Kako bi Bojana Urbanc unaprijedila nastavu engleskog jezika koristi različite aktivnosti pomoću kojih su učenici pažljivi i motiviraniji. Više…

U svojem radu Jurij Cvitanič je prikazao različite pristupe nastavi s naglaskom na osnovnim elementima vještine čitanja i mogućnosti suradnje sa školskom knjižnicom. Više…

Kako bi učenici imali dodatnu priliku za stručno usavršavanje, Katarina Knežević, Kristinka Lemaić, Meri Ružević i Mate Sabol, osmislili su i proveli projektni prijedlog pod nazivom COVET „Competitive VET for learners and teachers“ s ciljem stjecanja iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika i nastavnika. Više…

Učiteljice Suzana Poljak i Kristina Matika Ferrara sa svojim učenicima su se upustile u avanturu po sunčanoj Italiji kako bi naučili talijanski jezik koji se najbolje usvaja slušanjem i pričanjem. Više…

Da nastava geografije može biti itekako zanimljiva učenicima, učiteljica Lidija Šešerko je osuvremenila svoju nastavu uključivanjem učenika u sam proces poučavanja. Ovog puta izrađivali su maketu vulkana i simulirali erupciju vulkana. Više…

Lucija Ademoski opisuje važnost poticajnog i uređenog okružja školske knjižnice koja navodi učenike na samostalan rad i učenje, a sam prostor je taj u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Više…

Svakodnevno u školi možemo vidjeti poneku svađu među učenicima. Ukoliko učenici ne mogu riješiti problem, učitelj je taj koji im pomaže u pronalaženju rješenja. Monika Hóbor navodi primjer jednog razgovora koji dovodi do rješenja i odgovara svima. Više…

Učiteljeva zadaća je djeci na zanimljiv i privlačan način predstaviti i nadograditi znanje o geometriji, kaže Tadeja Bogdan. Učenje kroz igru i korelacija s ostalim nastavnim predmetima učenici uspješno savladavaju gradivo zbog veće motivacije i aktivnim sudjelovanjem. Više…

Učiteljica prirodoslovnih predmeta Valerija Krivec se prihvatila izrade prirodne kozmetike jer u današnje vrijeme je sve veća potražnja za prirodne kozmetičke proizvode umjesto komercijalnih. Opisala je postupak sinteze sapuna po hladnom postupku kojeg učenici uz nadzor učitelja mogu sami sintetizirati. Više…

Gordana Lohajner

Dabar – međunarodno natjecanje

iz informatike i računalnog razmišljanja

Darija Dasović

Natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – Dabar, održano je po treći puta za redom u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Ovo natjecanje potiče razvoj računalnog razmišljanja kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategija za analiziranje i rješavanje problema te programiranje, čime se postupno uvodi učenike u svijet digitalne tehnologije. Natjecanje je organizirano 12.-16.11.2018. na CARNet-ovom sustavu Loomen. U potpunosti je besplatno za sve učenike i škole i dostupno svim zainteresiranim školama koje žele organizirati natjecanje prema pravilima natjecanja. Stranice međunarodnog natjecanja su http://bebras.org, a hrvatsko sjedište je na portalu ucitelji.hr. Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga “Suradnici u učenju” uz podršku Hrvatskog saveza informatičara, Visokog učilišta Algebra, CARNet-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Natjecanje se organizira u 5 kategorija:

1. MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
2. MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
3. KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
4. MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda OŠ
5. GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Neovisno o kategoriji, učenici rješavaju 12 zadataka uz vremensko ograničenje od 40 minuta. 
Ove godine, za Dabar su poslane prijave iz 530 škola. Ukupno je sudjelovalo 22887 učenika što je znatan rast u odnosu na 2017. godinu kada je natjecanju pristupilo  15247 učenika i 2016. godinu sa 5927 natjecatelja. Broj učenika, po kategorijama je sljedeći:

• MikroDabar – 1243 učenika 1. i 2. razreda OŠ 
• MiliDabar – 2812 učenika 3. i 4. razreda OŠ 
• KiloDabar – 8778 učenika 5. i 6. razreda OŠ  
• MegaDabar – 6195 učenika 7. i 8. razreda OŠ
• GigaDabar – 3859 učenika svih razreda SŠ

U svim je kategorijama najmanje jedan učenik ostvario maksimalan broj bodova. 
 
Najboljih 10% u svakoj kategoriji čine učenici koji su ostvarili sljedeći ili već broj bodova:

• MikroDabar – 8,83
• MiliDabar – 6,5
• KiloDabar – 8
• MegaDabar – 8
• GigaDabar – 6,85

Za sve sudionike natjecanja pripremljene su diplome za sudjelovanje čiji je ispis i podjelu organizirala škola. Svi učenici dobili su i digitalne značke u Loomen-u. Oni najbolji (10% najboljih u svakoj kategoriji) dobili su i diplomu i značku za izniman uspjeh na natjecanju. Natjecanje bi bilo nemoguće pripremiti i organizirati bez volontera. Njihov rad i entuzijazam svake je godine sve veći i zarazniji i poticaj je svima da se uključe u bilo koju od faza natjecanja. Od pripreme do organizacije natjecanja u vlastitoj školi.  Hvala svim volonterima, hvala svim učiteljima i nastavnicima koji su se uključili u ovo natjecanje. Hvala učenicima na poticajnim riječima i želji da i sljedećih godina budu dio natjecanja. 

Potrudit ćemo se biti još bolji

Prirodni dan – istraživanje šume uz šumsku kutiju

Anja Kancler

Sažetak

Vrijeme koje provodimo vani, u prirodi, od velikog je značaja, jer nam daje zamah opuštenosti, zadovoljava potrebu za kretanjem i potiče nas na pronalaženje novih ideja. Učenici kao suvremeni istraživači trebaju razviti slobodno prirodno okruženje i raditi sa istraživačkim vještinama koje treba razviti čak i u ranom djetinjstvu.

Da bismo djeci približili prirodni okoliš i tijekom nastave, promatrali prirodu sa svim svojim osjetilima, svjesno je gledali, osjetili, kušali i čuli, za njih sam pripremila prirodni dan u šumi. Iz otpadnog ekološkog materijala napravili su šumsku kutiju. Učenici 1. razreda su na praznu kutiju za jaja naljepili deset različitih fotografija elemenata koji se mogu naći u prirodi. Zatim smo počeli slijediti našim prvim korakom istraživanja. Učenici su govorili o ideju koja će se istraživati i najavili istraživačko pitanje. Počelo je istraživanje na terenu, promatranje, sortiranje i usporedba. Učenici su bili vrlo uspješni u svom radu, pomogli jedni drugima, poticali se i naučili, da u šumi ima mnogo više nego što se vidi na prvi pogled.

Ključne riječi: šuma, istraživanje, prirodni dan, učenici

Uvod

Učenici danas imaju vrlo malo mogućnosti za izravan kontakt s prirodom. Mnoge stvari koje imaju priliku vidjeti ili dotaknuti već su izgubile svoje prirodne osobine. Tehnologija je transformirala načine, kako živimo i radimo, kako mislimo i vidimo sebe i svijet. Istraživanja več govore, da upotrjeba različitih informacijskih tehnologija uzrokuje smanjenje sposobnosti pamćenja i percepcije. Očekuje se, da će takva vrsta upotrebe dugoročno oslabiti našu kognitivnu sposobnost, osobito koncentraciju, fokus i memoriju.

Ako želimo, da učenici razumiju prirodu, moraju je istražiti i prodrijeti u njeno bogatstvo i značenje. Moraju je doživjeti i njihovo znanje će biti još jače.
Ljudi vide prirodu na različite načine. Neki misle, da je svaki korak zanimljiv i zbog toga žele je otkriti i istražiti, a drugi njene prisutnosti ponekad ni ne primječuju i ne vide ljepote koje nam nudi. Ako je moguće, moramo učiti učenike o prirodi u prirodi. Da bi se učenici približili prirodi i poticali otkrivanje, važno je uključiti što više osjetila.

Priprema za rad

Budući, da smo željeli potaknuti otkrivanje, promatranje i druge kreativne sposobnosti u učenju, istraživanje šume provedeno je uz pomoć šumske kutije. U naš rad uključili smo različite prirodne znanosti. Koristili smo otpadne embalaže za jaja. Na kutiju su zaljepili različite fotografije elementa koje možemo pronači u prirodi. Nakon aktivacije predznanja, govorili smo o ideji koja će se istražiti i najavili istraživačko pitanje. Koje stvari mogu naći u jesen i gdje? Učenici su predvidjeli svoja predviđanja. Razgovarali smo o koracima i postupcima istraživanja. Gdje ćemo ići, što ćemo promatrati, kako će se aktivnosti odvijati, čemu trebaju posvetiti posebnu pažnju i što će im biti zadaci. Sa učenicima smo odkrili, da moramo koristiti osjetila za uspješno istraživanje.

Rad u prirodi i rezultati

Učenici su u šumi pažljivo promatrali, dotakli, slušali i tražili različite mirise. U šumi su se učenici pretvorili u prave istraživače, dok su z entuzijazmom punili prazna mjesta u šumskoj kutiji. Svoje kutije su uspoređivali i međusobno si pomogli u pretraživanju. Bili su jako usredotočeni na svoj rad i uključili se u događaje u šumi. Nađene elemente su opipali, mirisali i opisivali. Listove su uspoređivali, tražili razlike i razvrstali ih. Aktivnosti učenika nisu bile posebno usmjerene i poticane, radili su neovisno, međusobno povezano, bez vremenskog ograničenja, i time postigli bit promatranja i doživljavanja šume.

Zaključak

Po završetku rada pogledali su kutije i razgovarali o tome, kako je aktivnost provedena. Rekli su ono što je bilo najzanimljivije i ono s čime su imali najviše problema, jesu li njihove prognoze bile ispravne i opravdane.

Shvatili su, da je šuma puno više nego što se čini na prvi pogled. Postoje mnoge druge stvari koje nikad prije nisu primijetili i o njima razmišljali. Listovi stabla više se ne razlikuju po boji, nego i po obliku, veličini i formi ruba listova. Sada, tijekom šetnje, obratit će pažnju na stvari koje nam nisu odmah vidljive. Otkrili su, da šumske plodove i stabla vrlo dobro prepoznaju i dobro razlikuju lišće stabla. Uz pomoč istraživačkih koraka, postigli smo temeljito razumijevanje događaja u jesenskoj šumi i šumskim tlima i promatranju.

Ovom vrstom rada privukli smo učenice prirodi, ohrabrili ih da razviju višu razinu mišljenja. Učenici su razvili suradničke vještine, kreativnost i autonomiju. U procesu istraživanja, stekli su nova znanja kroz vlastitu aktivnost, otkrili put do cilja i naučili kako prevladati prepreke, a ako bismo im mogli pokazati z različitim pristupima koliko je priroda zanimljiva i raznolika, često će se naći u ulozi istraživača.

Literatura

1. http://www.modrijan.si/slv/Solski-program/Solski-program/Prirocniki-za-ucitelje-PDF
2. https://www.zrss.si/naravoslovje2013/files/Vladimir_Mileksic.pdf
3. https://oshwiki.eu/wiki/Vplivi_novih_tehnologij_na_spreminjanje_delovnega_okolja_in_zaposlenih
4. https://www.zrss.si/pdf/VescineZnanstvenegaRaziskovanja.pdf

6 great activities to use in an EFL classroom

Bojana Urbanc

Teaching English language to Slovenian students is quite an experience. Though it’s not their native language, they feel really close to it. Being surrounded by it daily via Internet, movies, songs, TV shows etc., many of them are convinced there’s nothing more to be done to improve their knowledge of English language. Therefore it’s quite daunting for an English teacher to get their students’ attention. However, using new teaching methods can bring a teacher and students together. Especially when it comes to using soft skills in an EFL class, where skills such as communication, teamwork, flexibility, cooperation are among the ones to change the EFL class to become more versatile, resulting in students to be more attentive and motivated. Here are some of the activities, used in my classes, which have proven to be welcomed and successful with my students.

1. Using props in a classroom

At the beginning of a new school year, students are asked to bring one of their mementos with them (or one of their photos). The photo/memento should be related to some story they are ready to share with the rest of the class. Students sit in a circle, so that everyone can see each other. It is advisable for the teacher to start with the presentation by showing a memento or a photo of his own, explaining its background. Then students can ask questions, but no more than three. The person describing his picture/memento chooses the next one in a row.

2. Songs

Using songs in an EFL class is, no doubt, a victory. Students love music and feel highly motivated when it comes to it. One of my all-time favourite songs is The River by Bruce Springsteen. Students are advised to write a word or a sentence (on a piece of post-it) that comes to their minds when they think of a word river and stick it to a whiteboard. When everybody is finished, their writings are read aloud and added to the chart (e.g. positive/negative thoughts). Then the song by Bruce Springsteen is introduced (could be a gap –fill). Students are asked to discuss the message of the song and later on compare it to the words they have written at the beginning. There are many exercises the teacher can use for the rest of the lesson such as discussing the future of the characters involved in the original song, writing a song/story of their own, discussing the differences between living in the city vs. the countryside, etc.

3. Advertising

Students are given some time to draw a picture. Leave them to express themselves for at least 5 minutes. After that period, they are asked to sell their picture by making a commercial. They have to think of different ways to present their masterpiece in a way that would be attractive for possible buyers. They are asked to use passive voice. When everybody is finished, students can choose three of the presentations. The teacher evaluates their use of grammatical structure.

4. The last man standing

Students work in groups. The teacher explains that they have survived a shipwreck (a plane crash) and are now on a deserted island. Their only hope is a message in a bottle where they describe their location, their everyday routine and their emotions, hopes, plans … for any would-be rescuers. Students love making up stories, some of them will want to stay on the island, the rest will want to get away ASAP. Students vote for the best message.

5. Being a reporter

Students need to write down three facts about themselves, two of which are true and one is a lie. Then they are asked to walk around the class and interview as many people as possible. They should talk about their facts, trying not to reveal the fake information. They are allowed to talk about other people, they have already interviewed, but they aren’t allowed to lie about anyone else but themselves. They have about 20 minutes to obtain as much information as possible. Then the teacher analyses and evaluates the exercise together with the students.

6. Playing a game – Alibi

A few years ago I came across one of my favourite games, I use in a classroom whenever I teach past tenses. It’s called the Alibi. Using a picture of a crime (could be a newspaper pic) can help a teacher tell a story of a robbery (or any other crime), that was committed by a group of criminals. Make the story as interesting as possible. Then choose 4 – 5 students to be “bad guys” or suspects. They will go outside the class to prepare for the interrogation, while the rest of the class will form groups to be policemen or detectives. (If you have 4 suspects, you’ll need 4 groups of policemen) who will prepare questions for the interrogation. The suspects and the policemen have a basic outline of the crime (they know the times and the locations of the alibi: e.g. suspects were in the cinema at 8PM aka at the time of the crime, think of at least two more locations/times). The suspects prepare a perfect alibi, whereas the police officers work on their questions. When the suspects return to the class each one sits next to a group of detectives, after five minutes the suspects switch groups until every group has had a chance to talk to the »criminals«. In the end, the s decide if the suspects are guilty or innocent. Be prepare for the students to have a blast while the lesson is on.

These are some of the ways to get your students speaking and learning English while having fun at the same time. Hope you find them interesting.

Vještina čitanja u razredu i knjižnici

Jurij Cvitanič

Sažetak

U radu su prikazane različite mogućnosti tijeka nastave, od rada u učionici da rada u knjižnici. Pokazani su različiti suvremeni pristupi nastavi, s naglaskom na vještinu čitanja. Također su predstavljeni različiti grafički organizatori, koji pomažu učenicima da nauče suštinu i organiziraju učenje na način koji ga čini razumljivijim i lakšim. Budući da postavljanje dobrog pitanja nije nimalo lak zadatak, stavljamo naglasak na postavljanje pitanja uz pomoć kućice za čitanje, gdje su pitanja pozicionirana po katovima od najnižeg do najvišeg. Budući da je u nastavi vrlo važna povratna informacija i samorefleksija, prezentacija također predstavlja primjer iz prakse.

Na satu društva, na temu panonskog svijeta u petom razredu, naglasak je bio na osnovnim elementima vještine čitanja i mogućnosti suradnje sa školskom knjižnicom.

Ključne riječi: vještina čitanja, dobra pitanja, knjižnica kao prostor za učenje, grafički organizatori

1. Uvod

Uvođenje inovacija u nastavu je danas vrlo je važno. Sve više i više se uvodi rad po parovima i grupni rad. Pogrešno je pretpostaviti da se učenici samo zato što sjede u grupama po automatizmu i uče u grupama. Razvrstavanje učenika u grupe rijetko znači da oni zapravo rade u grupama s bilo kojim oblikom diferencijacije. Iako je danas većina razreda već strukturirana po grupama ili parovima, još uvijek je većina aktivnosti individualnog karaktera ili se radi o podučavanju cijelog razreda (Galton i Patrick 1990.).

Učenici u grupi također trebaju točno definirane zadatke koji im pomažu da s njihovim udjelom doprinesu boljem radu cijele grupe. Učitelji, međutim, moraju shvatiti da učenje znači kretanje kroz različite razine mogućnosti, sposobnosti (kapacitet), katalizatore i kompetencije (Hattie 2018.).

2. Provedba sata nastave

2.1 Opis nastavne situacije

Na početku nastavnog sata su učenica u igri Od 5 do 0 morali surađivati kako bi ispunili zadani zadatak. Najprije im je pročitan najteži opis. Ako su pronašli rješenje, dobili su 5 bodova. Svaki sljedeći opis bio je lakši i donio je manje bodova. Nakon što su otkrili rješenje, slike rješenja su rasporedili na praznu kartu koja je bila projicirana na tabli.

Uz pomoć ove igre došli smo do najave teme nastavne lekcije, koju su učenici sami otkrili: Panonski svijet u Sloveniji.

Slika 1,2,3: Igra od 5 prema 0

2.2 Glavni dio sata

Nakon uvodne motivacije dogovorili smo se kako bi izgledao naš rad u knjižnici.

  Slika 4. Upute prije odlaska u knjižnicu

U knjižnici su učenici bili podijeljeni u heterogene grupe. Svaka je grupa imala zadatak da objasni jednu od značajki panonskog svijeta. Na raspolaganju su im bile rode, hrana, reljef i panonska kuća. Budući da smo bili u knjižnici, mogli su naravno koristiti različitu literaturu, a na raspolaganju su imali i računalo. Postavili smo ciljeve lekcije i učenici su započeli svoj rad. Kada su ciljevi jasno definirani i predstavljeni na početku nastave, učenici vjeruju da ih mogu postići. Njihovo samopouzdanje raste s napredovanjem u stjecanju vještina, a to samopouzdanje pomaže u održavanju motivacije i dobrog, vještoga rada (Schunk 1996).

Slika 5. Heterogene grupe u knjižnici

Učenici su zatim provodili planirane nastavne zadaće, pomoću ljestvice razumijevanja (Holcar Brunauer itd., 2017.) međusobnih povratnih informacija, povratne informacije od učitelja, knjižničara …

Svaki učenik u grupi imao je određenu ulogu, što je vidljivo iz slike 6.

Slika 6. Zadaće svakog učenika u grupi

Dogovorili smo se da će učenici svoje spoznaje i zaključke zapisivati u obliku cilja koji će imati pet kolutova. Svaki kolut ima svoju ulogu: tema, sažetak, ključne riječi, pitanja i izvor. Gotovo se svaki neumjetnički tekst temelji na određenoj hijerarhiji. Na primjeru novinskog članka, učitelj pokazuje kako se hijerarhija odražava kroz naslove, podnaslove, podebljani i sitni tisak. (Ginnis 2004.).

Slika 7. P. Ginnis – hijerarhija u tekstu

Vratili smo se u razred gdje su grupe izvijestile o svojim spoznajama. Svaka je grupa na tablu zalijepila svoj dio lista, što je u konačnici dalo rješenje u obliku cilja.

Slika 8,9: Cilj

U razredu smo se posvetili pitanjima koja su nam pomogla ponoviti i utvrditi obrađenu materiju. Prilikom postavljanja pitanja učenici su se pomogli s kućicama pitanja, što nam pomaže postaviti zahtjevnije pitanja na višoj razini. Sami učenici su pitanja razvrstali po katovima prema kriteriju kompleksnosti. Tako ih navikavamo da postavljaju pitanja viših taksonomskih stupnjeva. S vremenom će biti pitanja: OPIŠI, NABROJI, TKO, ŠTO i slično zamijenjena riječima UTEMELJI, PREDVIDI, DOKAŽI, USPOREDI, OSMISLI, KRITIČKI POJASNI…

Slike 10, 11, 12: Kućica pitanja

2.3. Zaključak sata

Na kraju nastave učenici su proveli samovrjednovanje i dali povratne informacije o svom radu. Učenici su riješili listić Što mislim o svom radu te tako dali učitelju povratnu informaciju o svom radu i osjećanjima tijekom nastavnog sata.

Slika 13,14: Povratna informacija učitelju (Holcar Brunauer idr., 2017)

Povratne informacije su informacije o tome kako napredujemo u nastojanjima da postignemo cilj (Wiggins, 2012.). Istraživanja pokazuju da povratne informacije poboljšavaju učenje, usmjeravaju ka samoregulacijskom učenju i najjače utječu na rezultate učenja kada dolaze od učitelja ka učeniku, jer učitelj izvješćuje što učenici znaju, kako razumiju, gdje rade pogreške, što ne razumiju. Povratne informacije su od iznimne je važnosti u formativnom praćenju, jer ih učenici uzimaju u obzir u daljnjem učenju, a učitelj u daljnjem planiranju nastave (Younker, 2003.).

5. Zaključak

Jedan od ključnih aspekata takvog učenja je povjerenje. Povjerenje znači da učenici vjeruju da učitelj vjeruje u njih, te osobito kada imaju probleme. To također znači da učitelj pokazuje razumijevanje sa stavove i poglede učenika, čak i ako mu se kao odrasloj osobi mogu činiti previše jednostavnim. Učitelj mora očekivati da će učenici uspjeti ili da ono što žele naučiti je vrijedno učenja (Cornelius – White, 2007: 36).

Takav način poučavanja pokazuje puno pozitivnih stvari. Učenici su više motivirani za rad, njihovo se samopouzdanje jača, osjećaju se važnijim, vide se kao suradnici procesa učenja … U takvim nastavnim satima učitelj je osoba koja nije frontalni diktator. On traži od učenike dokaze o tome kako doživljavaju njegove nastavne sate, o osobnom uspjehu u ulozi nositelja odnosno inicijatora promjena, o svojoj razini inspiracije i o tome kako svoju strast dijeli sa svojim učenicima (Hattie 2018.).

6. Literatura

1. Cornelius – White, J.(2007). Learner-centered teacher-student relationships are effective: A meta – analysis. Review of Educational Research, 77 (1), 113 – 43.
2. Galton, M., Patrick, H. (1990). Curriculum provision in small primary schools. London: Routledge.
3. Holcar Brunauer, A., Bizjak, C., Cotič Pajntar, J., Borstner, M., Eržen, V. et al. (2016). Formativno spremljanje v podporo učenju: priročnik za učitelje in strokovne delavce. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
4. Hattie, John A.C.(2018) Vidno učenje za učitelje, maksimiranje učinka na učenje. Prevod Lingua Service. Svetovalno – izobraževalni center MI, Griže.
5. Schunk, D.H. (1996). Goal and self-evaluative influences during childrens cognitive skill learning. American Educational Reasearch Journal, 33, 359 – 82.
6. Wiggins, G. (2012). Seven Keys to Effective Feedback. Educational Leadership, 70(1), 10–16.
7. Yunker, B. A. (2003). The nature of feedback in a community of composing. V M. Hickey (ur.), Why and how to teach music composition: A new horizon for music education. Reston, VA: MENC: The National Association for Music Education, str. 233–242.

Prva mobilnost Erasmus+ projekta Industrijske strojarske škole

iz Zagreba

Katarina Knežević, Kristinka Lemaić, Meri Ružević i Mate Sabol

Industrijska strojarska škola (ISŠ) strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa se velika pozornost pridaje razvoju učeničkih strukovnih kvalifikaciji u okviru teorijske nastave kao i razvoju praktičnih znanja i vještina u sklopu Praktične nastave koja se odvija u odjelima Školske radionice, ali i u obrtima te tvrtkama s kojima ISŠ ima potpisan Ugovor o naukovanju. Svjesni smo činjenice da je razvoj obrazovanja i osposobljavanja dugoročan i veoma važan proces koji zahtijeva partnersku suradnju svih dionika – osnivača, nadležnih ministarstava, komora, obrta i tvrtki. Svjesni smo i da je modernizacija strukovnog obrazovanja te podizanje njegove kvalitete u svrhu povećanja zapošljivosti učenika veoma važan segment samog obrazovanja pa iznimno veseli status ISŠ-a kao škole partnera Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju i to u obrazovnom sektoru strojarstva.

Kako bi učenici ISŠ-a imali dodatnu priliku za stručno usavršavanje, projektni tim sastavljen od nastavnika strojarske skupine nastavnih predmeta Katarine Knežević i Mate Sabola uz voditeljicu Praktične nastave Kristinku Lemaić, a na čelu s ravnateljem prof. Nenadom Pavlinićem i koordinatoricom projekta dipl. inž. Meri Ružević, osmislio je projektni prijedlog za Erasmus+ natječaj za 2018. godinu. Agencija za mobilnost i programe EU odobrila je Industrijskoj strojarskoj školi (ISŠ) iz Zagreba projekt COVET „Competitive VET for learners and teachers“ s ciljem stjecanja iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika i nastavnika. Učenici u zanimanju CNC operater Domagoj Barišić, Filip Besednik, Fran Hegić, Dominik Horjak, Dominik Jelinčić, Matija Ostoić, Dorian Podgorski i Juraj Štajcer, u pratnji nastavnice strojarske skupine nastavnih predmeta Katarine Knežević, boravili su u francuskom gradu Toulouseu u razdoblju od 1. do 16. prosinca 2018.

Sam vikend dolaska domaćini su iskoristili kako bi učenicima ISŠ-a približili božićni ugođaj središta Toulousea i njegovih kulturnih znamenitosti kao što je katedrala, gradska vijećnica Capitole, Pont Neuf – najstariji most u Toulouse koji datira iz 16. st. i spaja dvije strane grada, a učenici su imali priliku razgledati i baziliku st. Sernina te jakobinsku crkvu.

Radni tjedan, učenici ISŠ-a u pratnji nastavnice Katarine Knežević, započeli su odlaskom u CFAI Midi-Pyrenees, Toulouse gdje su obišli sam obrazovni centar sa svim njegovim radionicama, praktikumima i učionicama. Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji koordinatorice projekta COVET „Competitive VET for learners and teachers“ – nastavnice strojarske skupine nastavnih predmeta u ISŠ-u, Meri Ružević i sjajnim partnerima u Francuskoj, učenicima je mobilnost Erasmus+ projekta bila odlična mogućnost za poboljšanje stručnih kompetencija. Učenici su u CFAI Midi-Pyreneesu bili podjeljeni na četiri radna mjesta pri čemu je svaka grupa imala asistenta iz samog centra koji je demostrirao zadatke i usmjeravao učenike ISŠ-a u radu dok je nastavnik mentor Marcel Vannson nadgledao sve grupe. Učenici su na prvom radnom mjestu pripremali stroj za obradu i tako savladavali osnove pripreme proizvodnje zadanog obratka, na drugom radom mjestu pratili su proizvodnju dok su na trećem radnom mjestu puštali CNC stroj u rad. Završni, četvrti dio procesa, razumijevao je kontrolu gotovih proizvoda pomoću različitih uređaja za kontrolu, a učenici su i brusili, i polirali dijelove koji su to zahtijevali.

Učenici ISŠ-a, zajedno s učenicima i nastavnicima iz CFAI-a, posjetili su tvrtku COMAU koja je vodeća na području industrijske automatizacije i to na globalnoj razini. Djelatnost tvrtke COMAU je povezivanje, montaža i strojna obrada za tradicionalna i električna vozila te robotizirane proizvodne sustave. COMAU razvija sustave, proizvode i usluge koristeći mogućnosti industrije 4.0. Ova tvrtka djeluje na tržištu rada već 45 godina pa se doista može pohvaliti bogatim iskustvom i poslovanjem na 32 lokacije s 9 000 zaposlenih te desetak međunarodnih partnera za obuku djelatnika.

Peti dan boravka u Francuskoj bio je za učenike ISŠ-a posebno dojmljiv jer su posjetili Airbus. Tvrtka je to koja ima 60 000 zaposlenih sa sjedištima u 16 europskih država te dvije vlastite škole. Airbus je međunarodna tvrtka u zrakoplovnoj industriji gdje se na četiri radna mjesta sklapaju avioni, a proizvodi se 13 aviona mjesečno. Sjajni domaćini iz Francuske organizirali su i izlet u Cite de l’Espace, veliki muzej u neposrednoj blizini Toulousea posvećen svemiru i istraživanju svemira. Muzej sadrži replike raketa i svemirske stanice MIR, Curiosity-a, planetarij i IMAX 3D kino. Sve replike izložene u muzeju su u stvarnoj veličini, a kolekcija uključuje i neke originalne eksponate donirane od strane SAD-a i Rusije. Muzej je u potpunosti interaktivan i prostire se na tako velikoj površini da je potrebno nekoliko sati kako bi ga se u potpunosti istražilo. Muzej sadrži i mali TV studio u kojem se posjetitelji mogu okušati u vođenju vremenske prognoze. Učenici ISŠ-a posjetili su i gradić Cité de Carcassonne u kojemu je predivni dvorac Carcassonne koji je pod zaštitom UNESCO-a. Stari utvrđeni grad Carcassonne izvrstan je primjer srednjovjekovnih utvrda čiji masivni zidovi datiraju još iz kasne antike, a okružuju dvorac i okolne građevine, ulice i gotičku katedralu.

U pratnji nastavnice Katarina Knežević, mentora Marcela Vannson i gospodina Zdravka Cerovečkog učenici su nastavili svoje radne aktivnosti u tvrtki ESTEVE. Tvrtka je to koja ima četrdesetogodišnju tradiciju i uspješnu suradnju s tvrtkom Airbus. ESTEVE je tvrtka koja je izuzetno otvorena za suradnju s učenicima pa su se učenici ISŠ-a i ovdje osjećali dobrodošlima i bilo im je zadovoljstvo obavljati radne zadaće primjenjujući teorijska i praktična znanja iz dosadašnjeg obrazovanja u ISŠ-u. U ESTEVE-u učenici su također imali mentora koji im je u svakom trenutku bio od pomoći kako bi tehnološki postupak izrade i/ili radni zadatak uspješno priveli kraju i tako ispunili sve ciljeve planirane ovom mobilnošću.

Nakon svakog radnog dana učenici su pisali dnevnik rada kako bi ih mentor mogao ocijeniti i vrednovati njihov napredak.

U petak, 14. prosinca 2018. bio je zadnji radni dan za učenike ISŠ-a pa su domaćini iz CFAI Midi-Pyreneesa pripremili svečanost u okviru koje su učenici ISŠ-a dobili certifikate o obavljenoj stručnoj praksi pa su u neformalnoj atmosferi nastavili razmjenu iskustava s učenicima i mentorima iz CFAI Midi-Pyreneesa u Toulouseu koji će svim učenicima ISŠ-a ostati u nezaboravnom sjećanju kao iskustvo koje ih je obogatilo i osnažilo na profesionalnoj i osobnoj razini.

Učionica u Italiji

Suzana Poljak i Kristina Matika Ferrara

U svakodnevnom radu, učitelji se susreću s mnogim izazovima u nastojanju da motiviraju učenike i zainteresiraju ih za svoj predmet.

Kako bi bio kvalitetan, učitelj se treba redovito usavršavati i razvijati, odgovarati izazovima današnjice i prilagođavati svoj rad novim generacijama učenika.

Svjesni te činjenice, učitelji u OŠ Jurja Dobrile iz Rovinja godinama sudjeluju u raznim projektima kroz koje su mnogi prošli edukacije i stručna usavršavanja. U lipnju završava školski projekt „Dvije strane Gaussa“ u okviru programa Erasmus+ (financiran od strane Agencije za mobilnost). U sklopu školskih projekata, uvedene su mnoge promjene i novosti u školski kurikulum.

Jedna od takvih novina je terenska nastava u Italiji. Naime, učiteljica talijanskog jezika željela je iskoristiti blizinu zemlje i putovanjem uvesti učenike u čaroliju jezika, kulture i tradicije. I u tome je uspjela!

Već tri školske godine traje naša talijanska avantura za učenike od 6.- 8. razreda, a sudeći prema interesu i pozitivnim reakcijama, taj melodiozni jezik i dalje će se učiti u Veneciji, Veroni i Trstu.

Ako pitate naše učenike, talijanski jezik se usvaja slušanjem i pričanjem, ali i šetnjom od Piazze San Marco do Rialto mosta u Veneciji, promatranjem izrade stakla na otoku Muranu, uživajući u bojama otoka Burano, te istovremeno kušajući tipične kekse „Bussolai“.

Uči se talijanski jezik uživajući na proljetnom suncu u Veronskoj Areni, šetnjom do poznate utvrde – palače Castelvecchio, te preko istoimenog mosta, do druženja s ocem talijanskog jezika Danteom Alighierijem na Piazzi dei Signori. Uči se u jednom od brojnih restorana na Piazzi Erbe uz poznato venetsko jelo „Pastissada de Caval“, te šetnjom poznatom trgovačkom ulicom Giuseppe Mazzini koja vodi do Piazze Brà.

U Trstu se talijanski jezik usavršava na Piazzi dell’ Unità, šetnjom do dvorca i katedrale San Giusto, te kupovinom u jednom od trgovačkih centara.

Terenske nastave u Italiji velik su i značajan projekt, ne samo nastave talijanskog jezika, već i drugih predmeta. Prije odlaska, učenici dobiju unaprijed pripremljene knjižice – brošure s pitanjima i zadacima koje entuzijastično rješavaju, te provjeravaju i komentiraju s učiteljima nakon putovanja.

U sve terenske nastave uključena je povijest za koju Italija predstavlja savršenu „učionicu“. Učenici imaju priliku osjetiti povijesna događanja na mjestima o kojima čitaju u udžbenicima.

Sa svojim bojama, otok Burano pruža brojne mogućnosti za učiteljicu likovne kulture.

Kako za učenike, tako i za učitelje, najljepši sat geografije u 7. razredu održava se u zamku Scaliger u gradiću Sirmioneu na obali jezera Garda.

U 8. razredu se prisjete Svemira u Znanstvenom imaginarnom centru u Trstu. Osim za geografiju, muzej interaktivne i eksperimentalne znanosti koristimo za nastavu biologije, kemije i fizike.

Također, učenici će se rado sjetiti nastave biologije u 7. razredu u Parco Natura Viva, koji se sastoji od dva dijela – zoološkog i safari parka gdje promatraju životinje, ptice i sisavce.

I za kraj, iako je cilj učenje talijanskog, u današnje vrijeme ne možemo zaobići engleski jezik. Mogućnost za nastavu engleskog jezika pružili su najpoznatiji književnici, koji su svoja djela smjestili u talijanske gradove. Posebno treba istaknuti Williama Shakespearea i njegova djela „Mletački trgovac“, „Otelo“ i „Romeo i Julija“. U Trstu rado prošećemo do Jamesa Joyca, koji je dio svog života proveo upravo u ovom gradu, i s njim prijeđemo most preko kanala Grande.

Osim toga, činjenica jest da učenici rado koriste engleski jezik u inozemstvu. Dobro služenje tim jezikom povećava njihovo samopouzdanje i dovodi do veće motivacije za poboljšavanje jezičnih kompetencija.

Učiteljice stranih jezika često kombiniraju pitanja i zadatke na engleskom i talijanskom jeziku kako bi izazvale veću radoznalost i zainteresiranost kod učenika.

Kako bi cijela ova priča bila zaokružena vremenom u kojem živimo, nismo zaboravili na važnost moderne tehnologije. Tako učenici, osim za fotografiranje, svoje uređaje koriste za čitanje QR kodova koji kriju pitanja i zadatke.

Pozitivne reakcije učenika i njihovih roditelja motiviraju nas na daljnje aktivnosti i nove izazove; a nadamo se da će vam naša priča probuditi ideje za slične projekte.

Upotreba "smart telefona" kod nastave povijesti

Kristina Vrtovec Repič

Upotreba mobilnog telefon u razredu zvuči gotovo “bogohulno”: Svi znamo da je telefon u razredu zabranjen. U Sloveniji su telefoni tijekom nastave zabranjeni u većini škola, dok se njihova upotreba tolerira tijekom pauze. Praksa profesora u provedbi te zabrane je različita. Neki, više ili manje, zahtijevaju da imaju učenici telefon u torbi, neki zahtijevaju, da učenici telefone na početku nastave ostave u za to pripremljena mjesta u razredu, neki profesori čak sami čuvaju telefone. U posljednje vrijeme je u nekim učionicama čak postavljen znak, da je upotreba telefona zabranjena.

Međutim, budući da pametni telefon više nije samo uređaj za pozive i slanje poruka, nego omogućuje im dostup do interneta i pruža mnoge druge potencijalne koristi, odnosno gotovo zamjenjuje kalkulator, korištenje telefona bi morali ponovo evaluirati i za njegovu upotrebu postaviti nove smjernice. Zato sam u praksi pokušala istražiti kako upotrijebiti pametni telefon u nastavi za dobrobit učenika.

U školskim pravilima Školskog centra Nova Gorica, gdje predajem, izričito stoji: “Da je zabranjeno korištenje osobnih uređaja za povezivanje preko telekomunikacijske mreže i druge ometajuće uređaja za vrijeme nastave. Korištenje multimedijskih uređaja tijekom nastave dopušteno je samo, ako je dogovoreno s profesorom određenog predmeta. “(Školska pravila elektrotehnike i računarskih škola, članak 2.a). Tako škola dopušta upotrebu telefona, ako je to u skladu i uz izričito dopuštenje profesora.

Ključne riječi: smartphone, upotreba informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) u nastavi, motivacija, neovisnost, inovacija.

Zašto telefon koristiti za lekcije?

Živimo u informacijskom društvu i gotovo svaki učenik ima svoj smartphone. Prema Statističkom uredu Republike Slovenije, 95% mladih od 16 do 24 godine koristi smartphone za pristup internetu. (Https://safe.si/ucitelji/mobilni-telefoni-in-pouk). Generacija djece u srednjoj školi već je rođena u “digitalnom svijetu”. Tehnologija je blizu njih i kod korištenja tih sprava ta generacija već premašuju njihove roditelje i profesore. Mladi su aktivni na društvenim mrežama, komentiraju, stvaraju različite profile, brzo dobivaju informacije i ne obraćaju previše pozornosti na njihovu kvalitetu. Današnji mladi ljudi žele suradnju i aktivno sudjelovanje u svemu što dotakne njihove živote. (Flogie, 2016). Profesori također trebaju biti svjesni toga pri planiranju nastave. Učenici tako žele aktivno sudjelovati u razredu, sudjelovati u procesu traženja i provjere informacija. Pametni telefon se ovdje korisno može koristiti kao alat za učenje. Putem interneta učenici mogu pristupiti znanju iz različitih izvora, aktivni su i kreativni.

Ključni razlozi za korištenje suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u razredu su po mome mišljenju:

• Koristeći sve oblike IKT poboljšavamo motiviranost učenika da uče. Uspješna motivacija je ključ uspješnog učenja! U nastavi povijesti u tehnički orijentiranoj školi stalno se pitam kako motivirati učenike. A upotreba suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija može biti način poticanja interesa učenika za materijale za učenje. U prošlosti smo uveli film, radio, televiziju, računalo, što je znatno poboljšalo obrazovni proces. Pametni telefon je nadogradnja toga u našem vremenu. Profesor bi trebao stvoriti dobru okolinu za učenje i biti motivator koji uzima u obzir interes učenika. Nažalost, istraživanja pokazuju, da slovenska djeca ne vole školu. (Flogie, 2016). Upotreba IKT koja omogućuje svakom djetetu da istražuje, napreduje u vlastitom ritmu i poštuje se kao osoba, može poboljšati te rezultate.
• Koristeći IKT poboljšavamo digitalnu pismenost učenika. Pojam digitalne pismenosti znači znanja, umijeća i vještine, koje su nužne za korištenje IKT. Današnja generacija mladih ljudi je izložena velikim količinama podataka, a teško je razlikovati izvorne i lažne informacije. Efikasno prihvaćanje, procjena i obrada informacija u primijenjenom znanju i sposobnost rješavanja problema u stvarnom okruženju ključne su vještine. Mladi trebaju steći ovo umijeće, znanja i vještine u obrazovnom procesu, jer će ih lakše uključiti u tržište rada. (Stanojev, Florjančič, 2018).
• Učenike učimo kritičnu upotrebu tehnologije, razvijamo kritičnost resursa. Kada učenici samostalno traže informacije na mreži, moraju provjeriti izvore i ispravno ih citirati.
• Korištenjem IKT povećavamo kreativnost i inovativnost učenika. U ovim dvjema kompetencijama je Slovenija daleko ispod evropskog prosjeka.

Škole se često boje, da upotreba IKT siromaši socijalnu interakciju između profesora i učenika, pa i samih učenika. Mnoga istraživanja se s tom tezom ne slažu, ali samo u slučaju, da se ta tehnologija upotrebljava pametno. U tom slučaju se uloga profesora ne smanjuje, već mijenja. Profesor priprema kvalitetne e-materijale, usmjerava učenike, daje povratne informacije, manje objašnjava i pojašnjava, te organizira, komentira i animira više. (Flogie, 2016). Informacije koje učenici stječu kroz upotrebu IKT trebaju biti testirani radeći u parovima ili grupama, čime se jačaju socijalne vještine.

Poteškoće u korištenju telefona kod nastave

Do nedavno smo imali pristup do interneta samo s računalima, a sad većina upotrebljava pametne telefone ili tablete. U svakodnevnoj uporabi telefona u učionici, postoje zahtjevi i problemi:

• Svi učenici u učionici moraju imati pametni telefon. Ako ga ne posjeduje, mora mu se kao alternativu ponuditi upotreba knjigovodstvenog materijala.
• Učenici moraju imati neograničeni pristup mobilnim podacima (što je danas gotovo svakodnevnica).
• Telefon ima manji zaslon, čime je teško čitati i pregledavati mrežne stranice. Tu se postavlja pitanje jesu li e-materijali prilagođeni za korištenje na telefonu.
• Čitanje na manjem zaslonu je sporije (25 posto sporiji nego čitanje knjige), jer je telefon u osnovi posvećen glasovnoj i tekstovnoj komunikaciji (Krašna, 2015).
• Čitanje na zaslonu je opterećenje očiju.

Primjeri korištenja pametnog telefona u nastavi povijesti na srednjoj tehničkoj školi

1. Najjednostavniji način korištenja pametnog telefona za lekciju, kojeg se ja poslužujem, je traženje informacija putem interneta. Na početku lekcije, kažem temu o kojoj ćemo razgovarati i saznati prethodno znanje učenika. Tada ti pokušavaju postaviti pitanja koja su od interesa za nas – zapisujem pitanja na ploči. Učenici zatim neovisno pretražuju informacije na internetu i to bilježe, s time što moraju navesti mjesto (izvor) i kritički procijeniti je li izvor vjerodostojan. Kada dobiju osnovne informacije, učenici u parovima uspoređuju svoje nalaze. Na kraju nastave učenici daju odgovore, a zajedno stvaramo sažetak.

2. Učenici na mreži čitaju članak prema mojim uputama. Dobar primjer ovog materijala su članci o 100. obljetnici fronta na rijeci Soči, gdje se odigrala jedna većih bitaka 1. Svjetskog rata., koje nalazimo na stranici nacionalne radio-televizije (www.rtvslo.si). Učenici mogu tamo pročitati različite članke (na primjer, o upotrebi životinja u toj bitci, o izbjeglicama, opasnostima lavina..) i potom napraviti sažetak, koji pročitaju školskim kolegama. Na taj način se smanjuje opseg fotokopiranja.

3. Korištenje online alata, kao što je Kahoot. Potonji dopušta stalnu provjeru znanja i znanja učenika. Učenici na početku ili kraju klase rješavaju kviz. Na taj način kao profesor saznam koliko razumiju materijal za učenje predmeta, a oni i sami primaju povratne informacije o stečenom znanju. Takav način rada je zabavan, jer učenici vole koristiti suvremenu tehnologiju i natjecati se jedni s drugima.

4. Pristup interaktivnim web stranicama (npr. E-materijali). Ministarstvo obrazovanja Republike Slovenije je sve od 90. godina kroz različite projekte uvelo moderne informacijske i komunikacijske tehnologije školama. Mnogi e-materijali razvijeni su kroz razne projekte, koji su dostupni besplatno. Kao primjer upotrebe mogu navijesti lektire o liječenju Rimljana na slovenskom teritoriju. Materijal je dostupan na webu: http://egradiva.gis.si/web/1.-letnik-godovina/anticna-desiscina. Učenici se za uvodnu motivaciju bave pitanjima, koja su od interesa za nas o razdoblju Rimljana na slovenskom teritoriju. Potom pretražuju web stranicu putem pametnog telefona i sami traže odgovore. Tijekom školskog sata slijedim učenike i usmjeravam ako imaju problema. Na kraju sata sastavimo sažetak i provjeravamo zapis u bilježnici.

Što misle učenici?

Među učenicima druge godine programa Computer Techniques, provela sam kratki pregled u kojem su učenici napisali pozitivne i negativne strane korištenja telefona u razredu. Navodim najčešće odgovore:

Među pozitivnim, istaknuli su:

• Zanimljivo
• Interaktivno
• Privlačno za učenje
• Sviđa mi se
• Jednostavno i brzo traženje podataka
• Zanima me više
• Sjećam se više
• Možemo naučiti više nego iz udžbenika
• Zabava
• Samostalniji sam
• Više slika i mapa za bolji pregled
• Istraživanje
• Učiš se sam
• Opuštenije
• Pristup različitim izvorima

Među negativnim:

• Potrebno je puno vremena, brže je ako profesor objasni
• Previše podataka
• Mogu pogriješiti, ako ne postoji web stranica
• Nepouzdane informacije
• Distrakcija (skretanje pozornosti zbog drugih poticaja)
• Ne treba pisati sve, zbog čega možeš pogriješiti bit
• Loše za oči
• Težko razlikujemo značajne informacije od ne toliko značajnih

Zaključak

Iz dosadašnjeg iskustva s upotrebom pametnog telefona u razredu i od odgovora mojih učenika, koje sam dobila preko kratke ankete, mogu tvrditi, da možemo pametne telefone upotrijebiti kao pomoć za učenje. Učenici su kod rada s telefonom više motivirani za rad, vole raditi, osjećaju se kao aktivni sudionici lekcije, tijekom nastave su opušteniji i uživaju u potrazi za novim znanjem. Kao društveni znanstvenik nemam (ili imam jako rijetko) mogućnosti za rad u računalnoj učionici, zapravo sam ovu priliku dobila baš zbog pametnog telefona.

Literatura

1. Stanojev, Sašo, Florjančič, Viktorija. (2018). Digitalna pismenost srednješolcev. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
2. Flogie, Andrej. (2016). Vpliv inovativnega izobraževanja in informacijsko-komunikacijske tehnologije na spremembe pedagoške paradigme: doktorska disertacija. Maribor. E-dostop: https://dk.um.si/IzpisGradiva.php?id=64541
3. Krašna, Marjan. (2015). Izobraževanje v digitalnem svetu. Maribor: Zora.
4. http://www.mizs.gov.si/si/delovna_podrocja/direktorat_za_investicije/ikt_v_solstvu/e_gradiva
5. http://egradiva.gis.si/web/1.-letnik-zgodovina/anticna-dediscina. Dostop dne 5. 11. 2018
6. https://safe.si/ucitelji/mobilni-telefoni-in-pouk . Dostop dne 5. 11. 2018

Projektna nastava geografije

Lidija Šešerko

Sažetak

Na nastavi smo u tematskoj cjelini »Južna Europa – djelovanje potresa i vulkana« obrazložili tektonske uzroke nastanka potresa i pojasnili djelovanje vulkana te opisali posljedice erupcije vulkana i učinke potresa na život ljudi.

Potom smo se dogovorili da ćemo u sljedećim nastavnim satima izraditi svoju maketu vulkana i simulirati erupciju vulkana.

Učenici su podijeljeni u tri grupe. Svaka od grupa primila je detaljne upute za izradu makete.

Maketu vulkana izrađivali smo od elastičnih zavoja umočenih u gipsanu otopinu. Najprije su učenici pripremili podlogu, na kojoj su zatim oblikovali stožac od novinskog papira.

Nakon toga su na osnovni model od papira nanijeli gipsanu oblogu, izradili oblik vulkanskog brda i ostavili da se osuši. Na vrh stošca umetnuli su plastični lončić koji je predstavljao otvor za krater.

Kada se gipsana obloga stvrdnula, na maketu su akrilnim bojama nacrtali još i značajke područja – bilje, naselja, tok vruće i već ohlađene lave….

Na kraju smo uz pomoć praška za pecivo, octa i praška crvene krede simulirali erupciju pravog vulkana.

Učenici su kod ovakvog načina rada upotrijebili znanje iz povijesti, geografije, tehnike i tehnologije i likovne umjetnosti.

Ključne riječi: tektonsko djelovanje, vulkan, maketa, međupredmetno povezivanje

Projektna nastava geografije

1. Uvod

Projektna nastava danas je nezaobilazan način rada u našim školama kojeg je vrlo teško zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Broj učenika u našim razredima nije velik, stoga je rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika rada kod nastave. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, s obzirom na to da je moguće posvetiti pažnju svakome ponaosob, moguće ih je individualno savjetovati i voditi te se brzo uočava njegov napredak, a ponekad može biti i prepreka – budući da je broj grupa manji, teže je obuhvatiti šire sadržajno područje.

Cilj projektne nastave:

• povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi
• razvoj kompleksnog razmišljanja
• medupredmetno povezivanje na redovitoj nastavi
• razvijanje ključnih kompetencija učenika (učenje učenja, socijalne vještine, manualne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…).
• zalaganje za napredovanje učenika kod timskog rada, međusobne suradnje, uporabi IKT…..

Projektna nastavu u predmetu geografija koristi se u svim razredima pod uvjetom da su ispunjeni određeni preduvjeti. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. S obzirom na to da školski sat traje 45 minuta i u tom vremenu je teško provesti sve aktivnosti, velika je prednost fleksibilna satnica koju primjenjujem.

Fleksibilna satnica omogućava:

• povećanje raznovrsnosti metoda i oblika rada, što ima za posljedicu samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja, spretnosti i vještina
• povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije
• rasterećenje učenika i učitelja, s povećanjem zadovoljstva svih uključenih u nastavni proces
• povećanje međupredmetnog povezivanja

Upravo kod ovog projekta odvijalo se međupredmetno povezivanje s tehnikom i tehnologijom i izbornim predmetom obrada materijala – drvo, likovnom umjetnošću, povijesti i informatikom.

2. Izvedba projekta

Projekt sam izvodila s učenicima sedmih razreda kod poglavlja Odabrana svojstva Južne Europe, nastavna jedinica »Južna Europa-potresno i vulkansko djelovanje«.

Kod ovog poglavlja učenici su morali usvojiti slijedeće ciljeve prema nastavnom planu:

• obrazloži tektonske uzroke za nastanak potresa i objasni djelovanje vulkana
• opiši posljedice vulkanskih erupcija i potresnog djelovanja na život ljudi

Učenici su bili podijeljeni u dvije heterogene grupe. U svakoj grupi su odabrali vođu skupine. Pripreme su bile u tijeku i ranije, tako da su učenici na satovima izbornog predmeta informatika tražili informacije o najvećim erupcijama vulkana u povijesti, njihovim posljedicama te o još uvijek aktivnim vulkanima. Također su sami tražili ideje i rješenja kako izraditi svoj vulkan.

Tijekom nastave iz predmeta tehnika i tehnologija svaka od grupa je pripremila drvenu ploču na kojoj će kasnije izraditi maketu vulkana. Ploču od iverice su obradili brušenjem i premazali je lakom.

Tijekom nastave iz predmeta likovna umjetnost sa učiteljicom su se savjetovali koje boje upotrijebiti za bojanje kako bi boja bila postojana i kako se ne bi topila u kontaktu s tekućinom.

Na raspolaganju su imali tri školska sata za izradu makete.

Zajedničkim dogovorom odlučili smo vulkan izraditi od novinskog papira i elastičnih zavoja natopljenih u gips. Uz navedeno, upotrijebili smo i dno plastične boce te za simulaciju erupcije pomiješali prašak za pecivo, ocat i komadiće naribane crvene krede.

Slike 1 i 2: Priprema radne površine (izvor: vlastiti, 2016.)

Svaka od skupina najprije si je pripremila prostor i zaštitila ga. Potom je na drvenu podlogu počela polagati izgužvan novinski papir, kojeg je pokušala oblikovati u stožac. Kada su dobili približan oblik i veličinu, narezali su si elastične zavoje na trake te trake smočili vodom i polagali iste na osnovni model od novinskog papira. Za ovakav izbor materijala smo se odlučili i iz razloga što se ti gipsani zavoji brzo suše, kako bismo kasnije na iste nacrtali i krajolik.

Slika 3. Oblikovanje osnovnoga modela (izvor: vlastiti, 2016.)

Slika 4: Izrada vulkana (izvor: vlastiti, 2016.)    Slika 5: Sušenje makete (izvor: vlastiti, 2016.)

Na vrhu modela – stošca umetnuli smo dno plastične boce koja nam je kasnije poslužila za vrh vulkana odnosno krater.

Kada su se zavoji osušili i stvrdnuli, učenici su s akrilnim bojama na maketu nacrtali tok još vruće lave i niže već stvrdnute lave. Također su nacrtali prirodne i društveno geografske čimbenike u pokrajini uz vulkan – bilje, naselja, infrastrukturu.

Slika 6. Slikanje krajolika na površinu, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Kada smo završili s izradom maketa, svaka je skupina simulirala erupciju vulkana.

Slika 7. Simulacija erupcije, ( izvor: vlastiti, 2016.)

U krater smo nalili ocat, usuli prašak za pecivo i naribali crvenu kredu, kako bi lava što više sličila stvarnoj. Ovim sastojcima potaknuli smo reakciju koja je uprizorila erupciju lave iz vulkana i curenje po nagibu brda prema dolje.

Slika 8. Konačni proizvod – maketa, ( izvor: vlastiti, 2016.)

Modeli vulkana koji su nastali tijekom nastave sada služe kao pomagalo u nastavi i učiteljima u razredima prve trijade.

Učenici su ovakvim načinom rada vrlo zadovoljni. Tijekom cijelog procesa vrlo su aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta, već i kod planiranja i procjenjivanja. Upravo zbog toga je projektna nastava geografije dobrodošla i obogaćuje nastavnu svakodnevicu u našim školama.

3. Zaključak

Osuvremenjivanje nastave usmjereno je na upotrebu oblika i metoda rada kojima se umanjuje udio poučavanja i aktivnosti učitelja te povećava aktivna i samostalna uloga učenika. Takav način rada osigurava veću upotrebljivost znanja te omogućava razvoj kompleksnog mišljenja. To možemo postići novim oblicima nastave i međupredmetnim povezivanjem tijekom redovite nastave.

Upravo ove ciljeve tijekom poučavanja možemo postići projektnom nastavom, koja je danas nepogrješiv način rada u našim školama i vrlo teško ga je zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

4. Literatura

1. https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-TW57QGYK, pristupljeno 17. 11. 2018.
2. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf,  pristupljeno 10. 10. 2018.
3. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_geografija.pd, pristupljeno 17. 11. 2018.

Poticajno okruženje školske knjižnice

Lucija Ademoski

Sažetak

Članak prikazuje važnost poticajnog i uređenog okruženja školske knjižnice, odgovarajućeg izbora knjižnične građe te važnost uloge osposobljenog i motiviranog knjižničara u radu s mladim čitateljima i posjetiteljima školske knjižnice. Predstavljene su čitateljske aktivnosti koje utječu na razvoj djetetovih čitateljskih navika, a u školama se održavaju već godinama. Glavna je zadaća školske knjižnice poticati mlade na kvalitetno čitanje i odgojiti ih u samostalne korisnike knjižnice koji se u nju rado vraćaju.

Ključne riječi: čitanje, školske knjižnice, knjižničari, knjižnično okruženje, čitateljske inicijative

Uvod

Školska knjižnica je informacijsko, nastavno i kulturno središte škole koje se svojom građom i aktivnošću uključuje u sva područja njezina odgojno-obrazovnog rada. Knjižnični prostor i građa uvjet su za rad knjižnice, a dušu joj daju knjižničari i posjetitelji koji u nju rado dolaze. Školska knjižnica namijenjena je svim učenicima i zaposlenicima škole, a za mnoge od njih prva je i možda jedina knjižnica koju će u svojem životu posjetiti.

Uloga knjižničara

Školska knjižnica kao prostor za samostalno učenje, traženje informacija te poučavanje većih skupina učenika jedno je od najpoticajnijih nastavnih okruženja. Posebno kada u njoj radi knjižničar motiviran iz dubine srca, koji nije samo stručni radnik nego i savjetnik, slušatelj, a često i osoba od povjerenja. Njegov je rad bogat i donosi mnoštvo izazova. Mlade čitatelje privlači ponajprije svojim ljubaznim odnosom punim poštovanja te vremenom koje im pritom posvećuje prilikom posjeta. Knjižničarev rad ne obuhvaća samo nabavu i stručnu obradu knjižnične građe, savjetovanje kod izbora i posudbe nego i informiranje te mnoge druge radnje među kojima se ističe odgojno-obrazovni rad. Učenike uči upotrebljavati knjižnicu, informacijske izvore i rješavati informacijske probleme. Često im pomaže pri rješavanju domaćih zadaća, priprema za govorne nastupe, prezentacije plakata i pri izradi seminarskih radova, s ciljem odgajanja u samostojne korisnike knjižnice.

Školska knjižnica i čitanje

U modernoj školi knjižnica treba biti organizirana tako da pruža otvoreno okruženje za učenje. U nju zalaze cijeli razredi učenika, manje skupine i pojedini učenici pa bi prostor trebao biti prikladan za različite vrste aktivnosti. Knjižnične zbirke trebaju biti bogate i aktualne te zastupljene na različitim medijima. Poticanjem posjeta knjižnici učenici dobivaju priliku i mogućnost za raznoliko čitanje. Knjižnicu vide kao zanimljivo mjesto koje ih dovoljno privlači da se u njega rado vraćaju. U privlačnoj, svijetloj, preglednoj i uređenoj knjižnici osjećaju se dobro, posebno kad se u njoj rado zadržavaju njihovi prijatelji i kad bez problema mogu pronaći željenu građu.

Slika 1. Omiljeni školski prostor

Čitanje i knjižnica nerazdvojno su povezani. Čitanje je najbolji način učenja i vrlo važno za razvoj svestrane pismenosti. Školska knjižnica različitim aktivnostima može utjecati na razvoj djetetovih navika čitanja, a preduvjet je za to dostupna, dobro opremljena, korisna i uređena knjižnica koja učenicima često predstavlja prostor za druženje. U njoj se vole zateći pod odmorom i pričekati nastavak nastave. Različitim oblicima motivacije i bogatom knjižničnom građom školski knjižničari umnogome mogu pridonijeti čitateljskim uspjesima svojih učenika, posebno onih s poteškoćama u čitanju. Poticanje mladih na kvalitetno čitanje jedan je od temeljnih zadataka školske knjižnice koji je važan motivacijski čimbenik u poticanju čitanja za cijeli život. Pri savjetovanju o izboru građe knjižničari moraju posebno paziti na dob, sposobnost i potrebe korisnika knjižnice. Nuđenjem prilika za raznovrsno čitanje potičemo najmlađe na njezino redovito posjećivanje te druženje s vršnjacima.

Čitateljske inicijative

U knjižnicama se tijekom cijele školske godine održavaju aktivnosti za poticanje čitanja (književne zagonetke, tematske izložbe, posjeti književnih stvaralaca, satovi bajke, kvizovi, izbor najknjige…) kojima se razvija pozitivan odnos djeteta prema knjigama, potiče radoznalost te ih se usmjerava na putu prema postajanju sve zahtjevnijim čitateljima. U mnoštvu učenicima privlačnih elektroničkih medija i izvora knjižničari se suočavaju s izazovom kako učenike uvijek iznova zainteresirati za čitanje književnih djela i poučnih knjiga na papiru. Mnogo vremena posvećujemo skupnim posjetima knjižnici, kad učenike navodimo na samostalnu uporabu informacijskih izvora, a najmlađi uz pozorno pregledavanje ilustracija posebno rado slušaju čitanje bajki te sudjeluju u razgovorima o sadržaju knjige.

Knjižnica u Osnovnoj školi Francea Bevka vrlo je posjećena i popularna među učenicima. U njoj se vole zadržavati prije nastave, pod odmorima i još dugo nakon završetka nastave, kad s prijateljima korisno provode svoje slobodno vrijeme i uz obilje školskih obveza vole pretraživati police. Uz ustaljene aktivnosti čitanja koje se u školi održavaju već godinama učenicima usađujemo pozitivan odnos prema knjižnici te ih potičemo na njezinu uporabu.

Posjeti prvoškolaca petkom

Redovitom posjećivanju knjižnice i posudbi knjiga želimo privući i najmlađe školarce, koji u rujnu u pratnji svojih nastavnika jedva čekaju prvi posjet školskoj knjižnici. Taj je posjet uvijek svečan jer učenici dobivanjem iskaznice i službeno postaju članovima školske knjižnice i kući ponosno odnose prvu knjigu koju su odabrali posve sami. Petak je tijekom cijele školske godine namijenjen upravo njima. Učenici razvijaju zanimanje za čitanje, uče o primjerenom ponašanju u knjižnici, postupku posuđivanja, važnosti redovitog vraćanja knjiga te postaju sve samopouzdaniji korisnici knjižnice.

Čitateljska značka i Ljubljana čita

Oduševljeni čitatelji svake godine jedva čekaju početak sezone čitanja, kad počinju čitati za čitateljsku značku. Tijekom skupnih posjeta ponovimo zašto je njezin početak baš 17. rujna, na dan zlatnih knjiga, odnosno zbirke Zlatna knjiga, koju su vrlo rado čitali i njihovi roditelji. To je dan rođenja i smrti pisca za mlade Francea Bevka, velikog zagovornika čitanja. Za njegovim knjigama mladi rado posežu i danas, a naša je škola po njemu dobila i ime. Na taj se dan posebno razvesele prvoškolci, kojima Društvo Čitateljska značka Slovenije – ZPMS već nekoliko godina zaredom daruje originalnu slovensku slikovnicu. Na prvi dan škole i Gradska općina Ljubljana u okviru projekta Ljubljana čita daruje im originalnu slovensku slikovnicu, a ne zaboravlja ni na četvrtoškolce, koji knjigu na dar dobivaju prilikom prvog skupnog posjeta školske knjižnice.

Slika 2. Knjige na dar Društva Čitateljska značka Slovenije – ZPMS i Gradske općine Ljubljana

Učenici tijekom cijele školske godine vole čitati i za EKO čitateljsku značku i Čitateljske iskrice, čime lijepo nadopunjuju marljivo čitanje za slovensku, englesku, njemačku i francusku čitateljsku značku. Na kraju dobivaju priznanja, a zlatni čitatelji, koji su svih devet godina revno čitali za slovensku čitateljsku značku, sudjeluju i na završnom cjelodnevnom izletu u inozemstvu, pozvani su na priredbu u Cankarevu domu i dobivaju lijep dar u vidu knjige.

Rastem s knjigom

Dana 8. rujna svake godine počinje nacionalni projekt Rastem s knjigom čiji je cilj osnovnoškolce i srednjoškolce motivirati za čitanje kvalitetnih i originalnih književnih djela za mlade slovenskih autora te ih potaknuti na posjećivanje opće knjižnice. U projektu od samog početka sudjeluje i naša škola. Posjeti općoj knjižnici koji traju dva školska sata među sedmoškolcima uvijek su dobro primljeni. Učenici se upoznaju s općom knjižnicom, knjižničnim informacijskim znanjem, novijom književnošću za mlade te pogledaju prezentacijski film povezan sa sadržajem darovane knjige.

Zaključak

Profesionalno uređena i dobro vođena knjižnica koja navodi učenike na samostalan rad i učenje prostor je u kojem djeca otkrivaju tajne čitanja, dobivaju nova znanja te razvijaju kritičko mišljenje. Putem tekstova upoznaju različne svjetove, sebe i proširuju svoj vokabular. Dobro opskrbljena knjižnica privlači čitatelje, obrazuje ih i potiče na istraživanje različitih knjižnica i u budućnosti. Školska knjižnica treba ostati ugodno okruženje koje učenicima jamči užitak u čitanju, potiče ih na istraživanje i otkrivanje novih ideja.

Literatura

1. Černigoj, K.; Markič, N. (2007). Knjižničarjeve zmožnosti (kompetence) v trikotniku učitelj – učenec – knjižničar. Šolska knjižnica, 17(1), 12-18.
2. Fekonja, R. (2004). Branje in pismenost: vloga šolske knjižnice pri spodbujanju branja. Šolska knjižnica, 14(3), 132-139.
3. Litrop, N. (2013). Šolska knjižnica OŠ Franceta Prešerna Črenšovci v projektu bralne pismenosti. Šolska knjižnica, 23(1), 44-51.

Fotografije: osobni arhiv Lucije Ademoski

Problemi u međusobnim odnosima – traženje rješenja

Monika Hóbor

Sažetak

Učenici se zbog neostvarenih očekivanja često posvađaju sa svojim kolegama. Međusobnim razgovorom ponekad mogu pronaći rješenje koje svima odgovara. Kada sami nisu u stanju riješiti probleme, zadatak je učitelja da učenike dovede do rješenja koje odgovara svima. U nastavku navodim primjer razgovora. Uz to sam napisala i svoje misli, percepcije i očekivanja. Do ovakvog načina vođenja razgovora, došla sam na dvogodišnjem obrazovanju u „Teoriji izbora“ poznatog teoretičara dr. Williama Glassera. Postoje mnoge škole u svijetu u kojima učitelji podučavaju po njegovoj teoriji. To su takozvane Glasserove kvalitetne škole. Takvu školu imamo i u Sloveniji, u Preserju pri Radomljah, koja je prije više od deset godina postala prva takva škola u Europi.

Ključne riječi: svađa među učenicima, vođenje razgovora, pronalaženje rješenja, naša očekivanja.

Uvod

Nekoliko učenika 2. razreda svaki put se guralo i borilo ne bi li stajali u prvom redu pri odlasku u teretanu. Kod njih je uvijek nanovo dolazilo do svađe i posljedično, lošeg raspoloženja. Učenici su dobri sportaši s izraženom natjecateljskom naravi, stoga im je važno da budu prvi – čak i ako je to samo u redu za odlazak u teretanu. Kad dođe do problema u odnosima između učenika, moja je odgovornost, koja proizlazi iz uloge učitelja, pomoći učenicima da dođu do rješenja.

Središnji dio

Ja: “Djeco, vidim da neki od vas žele biti prvi u redu. Kome je važno da bude prvi u redu?” (Želim saznati kojim učenicima je važno biti prvi u redu. To je važno za daljnju raspravu u pronalaženju rješenja.)
Nekoliko učenika podiže ruku.
Ja: “Je li ostalim svejedno, gdje stojite u redu?” (Pokazujem brigu i za druge.) Drugi potvrđuju da im je svejedno gdje stoje.
Ja: “Molim one, kojima je važno biti prvi, da dođu bliže.” (Pozivam ih bliže, jer mi se čini važnim pronaći rješenje unutar male grupe koje se događaj tiče.)
Do mene dolazi četiri učenika. Ostali stoje u redu i promatraju što će se dogoditi.
Ja: “Želite li svi vi biti prvi u redu kad idemo u teretanu?” (Ovo pitam kako bih se uvjerila da sva četvorica znaju zašto su došli do mene.)
Svi kimaju.
Ja: “Bit će potrebno pronaći rješenje koje će odgovarati i vama i meni.” (Naznačim što će slijediti.)
Jedan od njih kaže: “Meni je svejedno gdje stojim.” (Povlači se. Još uvijek se zanimam za njega.)
Ja: “Stvarno ti je svejedno gdje stojiš?” (Postavljam pitanje kako bih bila sigurna da razumije situaciju.)
Kima glavom.
Ja: “Onda se možeš pridružiti ostalim u redu.”
Pridruži im se.
Okrećem se trojici koji su ostali.
Ja: „Vidim da vas troje želi biti prvi u redu. Također shvaćam da to dovodi do sporova uz koje niste zadovoljni. Iz tog razloga, mislim da bi bilo dobro pronaći rješenje koje bi odgovaralo vama i meni. Pokušajte pronaći rješenje tako da budete svi zadovoljni. Ne morate ga pronaći odmah. Razmišljajte, predložite, razgovarajte jedni s drugima … i kada nađete rješenje dođite i recite mi.” (Vidim zadovoljstvo na licu – osmjehe. Imaju slobodne ruke da pronađu rješenja.)
Ja: “Ako vam treba moja pomoć, na raspolaganju sam vam.” (Pokazujem, da sam spremna pomoći. Često se događa da odaberemo samo dvije alternative: da mi rješavamo problem ili da rješavanje problema ostavimo djeci bez naše podrške. Oboje je krivo.)
Idemo u teretanu. Ovaj put se smještaju na kraj reda i razgovaraju. Smiju se. (Shvaćam da se zabavljaju dok traže rješenje.)
Nakon tjelovježbe, gdje su bili zajedno u grupi te imali priliku tražiti rješenje, trojica dolaze do mene. Kažu mi da ne mogu pronaći rješenje koje bi svima odgovaralo. (Vidim da se zabavljaju i spajaju. To sam uočila zbog njihovog smijeha i dobre volje.)
Ja: “Možete li mi reći kako ste razgovarali? Voljela bih znati više o tome.” (Ovo pitanje postavljam kako bih saznala više o njihovoj percepciji te da olakšam nastavak razgovora. Smatram da je važno obratiti pozornost na proces, a ne samo na cilj.)
Jedan od njih kaže: “Kad se jedan od nas prisjetio prijedloga koji mu je odgovarao, rekao nam ga je. Unatoč činjenici da smo se nekim prijedlozima nasmijali, nismo pronašli ovakvog koji bi nam svima odgovarao.” Druga dva kimaju. To shvaćam kao potvrdu onoga što je prvi rekao.
Ja: “Što kažete vi?” (Želim saznati kako oni doživljavaju razgovor.)
Obojica kažu da se slažu s onim što je rekao prvi.
Ja: “Vidim da ste se uz traženje rješenja zabavljali. Zbog čega ste mi došli ovaj put?” (Želim saznati trebaju li moju pomoć.)
Sva tri: “Imate li vi prijedlog?” (Okrenu se prema meni za pomoć. Sada mogu dati svoj prijedlog. Razmišljam, što bi mi bilo prihvatljivo i možda bi bilo prihvatljivo i za njih. Važno mi je da imam na umu, da možda moje rješenje neće biti njima prihvatljivo.)
Ja: (razmišljam glasno) “Tjelovježbu imamo 3 puta tjedno, u ponedjeljak, utorak i četvrtak. Vas je trojica. Da li s tom informacijom možete lakše pronaći rješenje koje bi vam odgovaralo?” (Nudim dio rješenja i čekam da možda sami dođu do rješenja. Vidim da razmišljaju. Čekam ih i gledam.)
Jedan od njih uzvikne: “Svaki dan bi mogao biti jedan od nas!” (Sjajno! Ima prijedlog. Sada je potrebno samo provjeriti da li ostala dva prijedlog razumiju i je li im prikladan.)
Ja: “Kako to misliš?” (Postavljam pitanje kako bih bolje osvijetlio svoje misli).
On: “Tri dana imamo tjelovježbu. Nas je troje. Dakle, svaki put bude jedan od nas prvi u redu.” Dvojica odmah s osmijehom prihvate ponuđeni prijedlog. (Ovaj prijedlog ima rupe i sporovi se mogu ponoviti. Zbog toga nastavljam razgovor.)
Ja: “Rješenje mi se sviđa. Ipak imam jednu brigu. Kako ćete riješiti problem kada neće biti tjelovježbe – zbog praznika, dana aktivnosti, … ?” (Pitanje postavljam da se već na početku dogovorimo i izbjegnemo moguće kasnije nesuglasice.)
Kratko vrijeme razmišljaju, onda jedan od njih pita: “Imate li kakav prijedlog?” (Ponovno se obrate meni za pomoć.)
Ja: “Pričekajte da malo razmislim.” (Uzmem si vrijeme da razmislim o tome. Promatraju me. I sa tim pokazujem brigu za njih. Želim pomoći da možda pronađemo rješenje koje bi zadovoljilo sve tri i mene.) “Bi li za vas bilo prihvatljivo da bude jedan od vas prvi u redu ponedjeljkom, drugi utorkom i treći četvrtkom?” Odmah su potvrdili.
Ja: “To znači da u slučaju da u ponedjeljak neće biti tjelovježbe, taj tjedan učenik, koji je zakazan za ponedjeljak, neće biti prvi u redu. I naravno i za ostale dane.” (Čekam da li je prijedlog prihvatljiv za sva tri.)
Sva trojica se slažu s prijedlogom. (Njihov osmijeh uočim kao zadovoljstvo.)
Ja: “Sada moramo odlučiti tko će biti prvi koji dan. Kad se složite, javite mi da zapišem.” (Čini mi se da ako nešto napišem stvarima pridoda dodatnu težinu ili važnost.)
Odu od mene. Dogovaraju se i se smiju. Uskoro se vrate. Svi se smiju. (Čini mi se da s ponosom sjaje kako su pronašli rješenje s kojim su svo troje zadovoljni.)
Jedan od njih kaže: “Dogovorili smo se.” (Uzimam papir i olovku.)
Ja: “Molim vas, recite mi što da napišem. Kakav je vaš dogovor?” (Za mene je stvar toliko važna da ću je zapisati kako to ne bih slučajno zaboravila.)
Diktiraju koji će dan tko biti prvi u redu. Zapisujem i pričvršćujem papir na svoju oglasnu ploču iznad stola. Kad to učinim, djeca odu. (Promatram ih. Vidim ih sretne i zadovoljne. I ja se dobro osjećam. Nisam se ljutila, nisam ih kažnjavala … nisam im nametnula svoje mišljenje i u tome sam se osjećala vrlo dobro. Stvorila sam uvjete u kojima su našli rješenja i istovremeno zadovoljili svoje potrebe – ovo vidim iz njihove dobre volje.
Uskoro si opet uzmem vrijeme za ova tri učenika, jer mi se čini važno govoriti o onome što sam uočila, kako se sada osjećaju, što im je doneslo dogovaranje i kako su doživjeli moju pomoć. Sve to može doprinijeti širenju ili promjeni slike u njihovom svijetu kvalitete.
Pozivam ih do sebe. Uočavam da su opušteni.
Ja: “Želim vam reći što sam uočila tijekom našeg razgovora. Vidjela sam kako se svađate, vičete, ljutite, … ukratko niste bili zadovoljni s onim što se događalo. Očito ste imali nevolje. Čini mi se da ste se u potrazi za rješenjem zabavljali i međusobno spojili i održali dobro prijateljstvo. Pronašli ste rješenje koje odgovara svima i meni. Tijekom razgovora osjećala sam se dobro.” (I s time iskazujem da mi je do njih stalo.)
Ja: “Zanima me kako se sada osjećate?”
Jedan od njih kaže: “Vrlo mi je dobro. Bilo je zabavno tražiti rješenja.”
Drugi: “I ja se dobro osjećam.”
Treći: “Osjećam se sjajno!”
Ja: “Što vam je donijelo dogovaranje?”
Prvi: “Meni to, da smo opet dobri prijatelji. Nije ugodno kad se borimo.”
Drugi: “Ja sam shvatio da se nije potrebno odmah posvađati. Možemo razgovarati i ako se ne možemo dogovoriti, zatražimo vašu pomoć. “
Treći: “Meni je dogovaranje donijelo to, da smo opet dobri prijatelji i da ćemo sljedeći put možda moći pronaći rješenje bez svađanja.”
Ja: “Kako ste doživjeli moju pomoć?”
Prvi: “Drago mi je što se niste ljutili. Vaša pomoć mi je bila dobrodošla, jer bez nje možda ne bi došli do rješenja.”
Drugi: “Vaša pomoć mi je bila vrlo dobra. Najviše mi se svidjelo što niste prisilili svoje rješenje.”
Treće: “Vaša mi je pomoć bila sjajna. Niste nam nametnuli svoje mišljenje i dali ste nam slobodne ruke da pronađemo rješenja. Kad smo tražili pomoć, sudjelovali ste s nama.”
Nasmiješim se i kažem: “Drago mi je što smo tako dobro zadovoljili naše potrebe u danim okolnostima.” Oni se također nasmiješe i odlaze pripremiti se za sljedeći školski sat.

Zaključak

Uz odgovarajuće vođenje bez prisile, koristeći navike povezivanja (slušanje, marljivost, doprinos, potpora, poticanje, povjerenje, prijateljstvo) i odsustvom ometajućih navika (kazna, prijetnje, šuljanje, podmićivanje – nagrađivanje, žalbe, kritiziranje, optuživanje), učenici su došli do rješenja koje odgovara njima, kao i učitelju. Tijekom razgovora svi su se sudionici osjećali dobro.

Likovi i tijela – korelacija u nastavi u 2. razredu

Tadeja Bogdan

Sažetak

Kroz svoj rad trudim se nastavno gradivo predstaviti kroz igru i korelaciju u nastavi zato su učenici motiviraniji za učenje i lakše usvajaju znanje.

Ključne riječi: likovi, tijela, korelacija u nastavi, učenje kroz igru

Matematika je područje veoma važno za život pojedinca jer s matematikom se susrećemo i po završetku školovanja. Jedna je od temeljnih znanosti koja proučava svojstva brojeva i prostora te druge apstraktne pojmove. Osim toga je i veoma važno komunikacijsko sredstvo (Pavlič, 1998.).

Djeca se s geometrijom  susreću već u ranom djetinjstvu te u predškolskom razdoblju. Kao bebe i djeca dodiruju, igraju se s različitim igračkama koje liče na geometrijska tijela i likove. Zbog toga djeci geometrija nije strana ni u školskom razdoblju. Učiteljeva zadaća je djeci na zanimljiv i privlačan način predstaviti i nadograditi znanje o geometriji.

Kod planiranja aktivnosti, učitelj mora uzeti u obzir različite smjernice i preporuke, ciljeve te ponajprije stupanj kognitivnog razvoja djeteta. Na razrednom stupnju je matematika povezana sa svim ostalim nastavnim predmetima, ponajviše s prirodoslovnim i društvenim (Jelenc i Novljan, 2001.).

Korelaciju prepoznajemo i sa slovenskim jezikom, likovnom i glazbenom umjetnošću te sportom. Pavlič navodi najveću povezanost matematike upravo s prirodom i glazbom (Pavlič, 1998). Učenicima matematička znanja prenosimo putem primjera iz  okoline u kojoj žive te na konkretnoj razini. Upravo zbog toga, matematika će ih početi zanimati te će se s njome upoznati iz različitih kutova, ne samo sa vidika školske matematike, nego će je povezivati i sa svakodnevnim životom. Sa zanimanjem će sami istraživati gdje se sve u prirodi mogu susresti s matematikom i kako je ona povezana s njihovom svakodnevnicom. Kod nastavnog predmeta Priroda i društvo preporučuje se korelacija s matematikom u svim matematičkim sadržajnim sklopovima, posebno kod prikupljanja, uređivanja i predstavljanja podataka (Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo, 2011e).

Minimalni standardi znanja iz nastavnog plana i programa za matematiku za 2. razred:

• poznaje i opiše osnovne geometrijske oblike,
• crta uz pomoć šablone i ravnala.

Predstavit ću nekoliko igara koje se mogu koristiti u nastavi. Neke od njih sam i sama isprobala, te su se pokazali kao primjer dobre prakse.

1. Likovi i tijela u Matematici 

Tombola Učenici mogu sami u bilježnicu zapisati “sretne brojeve”. Odredimo broj likova/tijela koje nacrtaju sami i oboje. Iz vrećice izvučemo žuti trokut, crveni kvadar, zelenu kuglu… Možemo izvlačiti samo likove odnosno tijela ili i jedno i drugo.

Kaži i napravit ću Dvoje djece sjedi jedan nasuprot drugog, između je pregrada da se ne vidi što se događa na drugoj strani. Jedno dijete, od kocaka za slaganje u obliku geometrijskih tijela, napravi figuru. Zatim drugom djetetu daje precizne upute za izradu jednake figure. Kada se pregrada ukloni, figure moraju biti jednake.

Neobična zmija Učitelj diktira učenicima početni niz, a učenici nastavljaju s nizanjem likova na način da sačuvaju početni niz. Raspored likova mogu diktirati i učenici sami.

2.  Korelacija sa  predmetom Tjelesna i zdravstvena kultura

Umjesto dobro poznate igre “POPLAVA – zrakoplov, poplava, potres“, igramo se “Krug, trokut, pravokutnik”. Učenici u prostoru (sportskoj dvorani) potraže prostore koji ih podsjećaju na geometrijske likove. Odredimo gdje je krug (početna crta na podu) i traženu aktivnost. Isto napravimo i za ostale likove. Primjeri koje sam izvela u 2. razredu:

• Krug – učenik sjedne na crtu u obliku kruga bilo gdje u dvorani
• Trokut – učenik stoji i ima ruke u položaju trokuta
• Pravokutnik – učenik se popne na drugu stepenicu švedskih ljestvi pošto donji prostor nalikuje na pravokutnik
• Kvadrat – četiri učenika nogama na podu oblikuju kvadrat

“Živi” likovi Učenici se slobodno kreću (po uputama – trk, hopsanje, skakanje po lijevoj/desnoj nozi, po sve četiri…) i na znak (npr. zvečka) oblikuju lik. Krug prikažu s dva prsta, trokut s tri prsta. Kvadrat oblikuju dva učenika s ispruženim rukama, a pravokutnik s ispruženim nogama i rukom.

Ples u krugu U planu i programu za 2. razred je učenje plesa. “Kruška, jabuka, šljiva kaže mala Iva” je primjerena pjesmica za učenje plesa u krugu. U svrhu uvodne motivacije može se razviti i razgovor o voću okruglog oblika (korelacija s predmetom Priroda i društvo).

3.  Korelacija s predmetom  Slovenski jezik

“Pričalica” Učenik iz zdjele izvuče listić s nacrtanim likom/tijelom. O njemu izmisli priču, koju priča unaprijed dogovoreno vrijeme (npr. 1 minuta).

Izmišljanje razgovora Susreli se krug i pravokutnik. O čemu su pričali?

Pogađanje predmeta koji podsjeća na određeno tijelo Učenici uz pomoć pitanja: Može li se predmetom pisati? Je li predmet crvene boje? Koristimo li ga u kuhinji? i sličnih pitanja otkriju predmet koji smo zamislili.

Korisnost predmeta Što sve možemo napraviti s predmetom? (Na koje tijelo nas podsjeća?) Učenici izražaju svoje ideje i zamisli.

4. Korelacija s predmetom Priroda i društvo 

Razgovor u razredu i promatranje predmeta koji podsjećaju na likove i tijela. Učenici predmete nabroje. Brojanje okruglog voća, razgovor o tome kakvog je okusa, gdje/kada raste, kako izgleda…

Godišnja vremena Koje predmete u obliku likova ili tijela pronalazimo na moru? Na snijegu? I slična pitanja.

5. Korelacija s predmetom Likovna kultura

Zimska rukavica Raspored likova na rukavici.  

Praščić za sreću Izradimo praščića za sreću od otpadne ambalaže. Koristimo različite likove i tijela. Tijelo, noge i njuškica su u obliku valjka, oči u obliku kruga, uši u obliku trokuta. Za rep koristimo duži pravokutnik.

Crtanje po uputama Na sredini lista učenik nacrta crveni krug, iznad njega plavi pravokutnik, lijevo od pravokutnika sivi kvadrat.

Novogodišnja čestitka Od likova koje izrežu iz ljepenke ili kartona, učenici oblikuju likovni motiv, zatim izrade matricu, na nju nanesu boju za tiskanje i utisnu motiv.

6. Korelacija s predmetom Glazbena kultura

Ples u krugu, izmišljanje teksta i melodije na temu likova.

Prilikom učenja geometrije učitelj mora utvrditi znaju li se učenici orijentirati u prostoru (dolje, gore, nad, pod, u…) i vremenu (prije, kasnije) i tek tada prebaciti se na geometrijske oblike. Učenici o svakom pojmu kojeg uvodimo već imaju određeno predznanje. Kao primjer možemo navesti njihovo predznanje o geometrijskim tijelima i likovima, pošto se djeca već u predškolskom razdoblju susreću s predmetima, koji podsjećaju na geometrijske oblike (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005a).

U prvom razredu započinjemo s geometrijskim tijelima, nastavljamo s geometrijskim likovima i na kraju obrađujemo crte i točku. Od djece se očekuje pravilno imenovanje likova (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005a). U drugom razredu još uvijek utvrđujemo orijentaciju u prostoru. U ovom razredu učenici moraju matematički pravilno imenovati i geometrijska tijela. Osim toga učenici se upoznaju i s otvorenom i zatvorenom crtom te pojmom točke kao sjecišta crta. Djeca se po prvi puta sistematično susreću s pojmom simetrija (Cotič, Felda i Hodnik Čadež, 2005b).

Zaključak

Nastava geometrije je izgrađena na osnovnoj “ideji od tijela k točci”. Kod usvajanja geometrijskih likova dijete se najprije upoznaje s prostornom geometrijom, znači tijelima, nato nastavlja s geometrijom ravnine, odnosno likovima, i tek na kraju se upoznaje s crtom i točkom. Svi prijelazi moraju biti prirodni. Djeca najviše zapamte ako su i sama fizički aktivna. Dobra praksa za motiviranje učenika su česti odlasci na školsko igralište zbog izdržljivosti trčanja (jedan od ciljeva za 2. razred – 5 minuta neprekidnog trčanja). Učenici mogu trčati i u obliku kruga, trokuta, kvadrata ili pravokutnika u svom tempu. Učenici će u razred stići raspoloženiji, razgibani i s većom motivacijom za rad za stolom.

Literatura

1. Cotič, M., Felda, D. in Hodnik Čadež, T. (2005a). Svet matematičnih čudes 1. Kako poučevati matematiko v 1. razredu devetletne osnovne šole. Ljubljana: DZS
2. Cotič, M., Felda, D. in Hodnik Čadež, T. (2005b). Svet matematičnih čudes 2. Kako poučevati matematiko v 2. razredu devetletne osnovne šole. 1. Del. Ljubljana: DZS.
3. Jelenc, D. in Novljan, E. (2001). Učitelj svetuje staršem 1 – Matematika. Radovljica: Didakta.
4. Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo. (2011). Program osnovna šola. Matematika. Učni načrt. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
5. Pavlič, G. (1998). Slikovni pojmovnik. Matematika. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.