Riječ urednice

Broj 4, siječanj 2009.

Stigli smo i do četvrtog broja Pogleda kroz prozor! Po broju posjetitelja naših stranica i portala "Suradnici u učenju", može se vidjeti da ste vrlo aktivno krenuli u 2009. godinu čemu se jako veselimo. Broj posjeta je dvostruko veći nego u prosincu pa tako prva tri broja Pogleda bilježe više od 7500 čitatelja. Nadamo se da ćete nas i dalje čitati i preporučivati kolegama.

Natjecanje "Primjena računala u obrazovanju" dobilo je svoje prve pobjednike! To su Ela Rac-Marinić-Kragić, Šime Šuljić i Saida Deljac. Čestitamo im na odličnim radovima i nadamo se da ćete im se u nastavku natjecanja pridružiti i vi. Više…

U ovom vas broju vodimo u virtualni posjet Francuskoj. Mr. sc. Ivana Turčić Prstačić posjetila je Europski salon obrazovanja i donijela nam pregršt dojmova. Više…
Ostvarujemo i vezu s francuskim časopisom "Regards sur le numérique" iz kojeg prenosimo dva članka: o terapijskom značaju računalnih igara te o izazovima "digitalne revolucije" i njezinom utjecaju na obrazovni sustav. Više…

Iz Mađarske nam stižu vijesti o 101 ideji za inovativne učitelje. Darko je razgovarao s Attilom Takacsem, jednim od autora tog materijala. Više…

U okviru zajednice „Suradnici u učenju“ veliku pozornost poklanjamo izradi obrazovnih sadržaja na hrvatskom jeziku. Najavljujemo obrazovni sadržaj o korištenju programa Microsoft Office 2007 OneNote. Više…

Vjerujemo da ste već upoznali neke mogućnosti CARNetovog CMS-a za izradu školskih mrežnih stranica. Gordana Havaić daje vam detaljne upute kako u njih umetnuti RSS modul. Više…
A ako vam se RSS mogućnosti svide toliko da ih poželite koristiti i na svojem računalu, pročitajte kako dodati RSS sadržaje u Internet Explorer 7 i Outlook 2007. Više…

Darko Jureković je s dr. sc. Natašom Hoić-Božić, docenticom na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci, razgovarao o e-learningu u hrvatskom školstvu. Više…

Gordana Sokol zavirila je u "Dječji kutak" i otkrila kako pomoći djeci pri učenju programiranja. U članku "Kid’s Corner" pročitajte opći pregled mogućnosti tih stranica (Više…), a u članku "Kako na najbrži način postati pravi programer "naučite osnove Visual Basica slijedeći niz tekstualnih i video uputa. Više…

U novom nastavku predstavljanja sadržaja PUP-a, Ankica Jagnjić pokazuje primjere korištenja programa Word, Excel i PowerPoint za učeničke projekte. Više…

Darko Jureković odvest će vas u kratku šetnju svjetskim webcastovima. Pogledajte o čemu se govori na učiteljskim kanalima: TeacherNet, TeacherTube, TechRepublic te Teacher Tech Tuesdays. Više…

U četvrtom nastavku Škole za projekte Daliborka Pašić piše o uspješnom osmišljavanju i pokretanju projekata. Više…

Za kraj donosimo i kratki recept za izradu elektroničke posjetnice u programu Outlook 2007. Više…

 

Srdačan pozdrav i do skorog čitanja,
Lidija Kralj

Učiteljski webcastovi

U prošlom broju „Pogleda“, najavljujući ciklus webinara u okviru zajednice „Suradnici u učenju“ , pokušali smo objasniti razliku između „webcasta“ i „webinara“. U ovom bismo vam broju željeli predstaviti nekoliko inozemnih primjera , vrijednih pozornosti i kritičke procjene.

Od webcastinga bismo prvenstveno izdvojili zbirku video sadržaja vezanih uz odgoj i obrazovanje koju priprema, objavljuje i održava britansko Ministarstvo za djecu, škole i obitelji (Department for children, school and familites) na portalu TeacherNet. U brojnim video isječcima stručnjaci, uključujući i nastavnike i dužnosnike, ali i poznate javne osobe te predstavnike nevladinih udruga, govore o različitim temama vezanim uz odgoj i obrazovanje. Predlažemo slušanje nekoliko kratkih primjera koje možete pogledati ovdje. Preporučili bismo onaj u kojem se razgovara o sigurnosti djece na internetu te o onaj o djeci s posebnim potrebama. Svi video isječci su, naravno, na engleskom jeziku.

Tu je zatim i TeacherTube, entuzijastički projekt obitelji Smith, Jasona (nastavnika), njegove žene Jodie i brata Adama, pokrenut u ožujku 2007. godine s ciljem izgradnje virtualne zajednice za razmjenu obrazovnih video sadržaja. Po organizaciji u mnogočemu sličan starijem i poznatijem YouTubeu, TeacherTube nudi mnoštvo video sadržaja kojima su autori nastavnici pojedinci, grupe nastavnika i njihove udruge. Zanimljivo mjesto za susret s video uradcima na različite teme, počesto duhovito osmišljenim i snimljenim. Kao primjere bismo izdvojili: „Blogs in plain English“ (Blogovi opisani jednostavnim engleskim jezikom) te „Razbijanje periodičke tablice elemenata na dijelove“ („Breaking the Periodic Table into Blocks“). Riječ je o jednostavnom korištenju tehnologije za obradu video sadržaja. I ovdje je engleski lingva franca na portalu, iako ima obrazovnih sadržaja i na drugim jezicima, ponajviše španjolskom. Preporučamo da pogledate i šetnju Lisabonom, glavnim gradom Portugala).

Vjerujemo da i kolege u hrvatskim školama već proizvode slične materijale. Pozivamo ih da te vrijedne materijale prijave na natjecanje „Primjena računala u obrazovanju“ ili na neki drugi način podijele s ostalim kolegama!

Treći primjer koji želimo predstaviti jest serija webcastova Jasona Hinera, urednika portala TechRepublic u kojima govori o upravljanju projektima, jednoj od redovitih tema na portalu zajednice „Suradnici u učenju“ te u Pogledu gdje o njoj piše naša suradnica Daloborka Pašić. Pozivamo vas da ovdje poslušate Jasona kako govori o pet najčešćih razloga zbog kojih projekti ne uspijevaju. Iskreno, koncept webcasta u kojem 90% vremena gledate osobu kako govori u kameru, nije nam drag i puno nam se više sviđa kad nastavnici govore „iz pozadine“, uz tek kratkotrajno pojavljivanje na početku ili kraju. Jasonu se ne može poreći sugestivnost, zanimljivost i stručnost izlaganja pa i smisao za pošalicu na vlastiti račun (ako ovaj webcast odgledate do kraja, znat će te točno na što mislimo). Uz ostalo, podsjeća nas kako svi griješimo i kako se toga ne treba sramiti, koliko se god stalno trudili biti sve bolji u onome što radimo.

Konačno, za kraj ovog kratkog predstavljanja još nekoliko riječi o Teacher Tech Tuesdays, seriji predavanja za nastavnike koja se svakog utorka održava na stranici http://www.educationwebcasts.com/Webcast.aspx?i=3688 i koja se realizira korištenjem tehnologije Microsoft Office 2007 Live Meetinga koju i mi koristimo za realizaciju webinara u zajednici „Suradnici u učenju“ . No, dok naši webinari smjeraju interaktivnosti i žele u žarište postaviti nastavnike, njihova iskustva i primjere dobre prakse, Teacher Tech Tuesdays donose jednosmjerna predavanja vrsnih tehnoloških stručnjaka te su usmjereni na konkretne tehnologije i njihovu primjenu u obrazovanju. Registracija je besplatna, a omogućava, ne samo praćenje nadolazećih, nego i pregledavanje snimki već održanih webinara. Kod prijave vodite računa o vremenskoj razlici između hrvatskog (srednjoeuropskog) i pacifičkog vremena na krajnjem zapadu Sjedinjenih Država!

I u sljedećim brojevima „Pogleda“ namjera nam je informirati vas o zanimljivim webcastovima i webinarima i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Nadamo se kako će vam i današnji i budući prikazi biti zanimljivi i korisni te vas potaknuti da se i sami uključite u ovo novo i zanimljivo područje u obrazovanju.

Najave naših webinara možete naći na portalu "Suradnici u učenju". Pridružite nam se!

Na početku nove međunarodne suradnje s francuskim učiteljima i nastavnicima

Iako je danas engleski jezik dominantan u međunarodnoj komunikaciji kao globalna lingva franca, pogrešno je i štetno zanemariti vrijednosti i korist koju, kao obrazovna zajednica, možemo dobiti od kolega iz inozemstva koji svoja iskustva i spoznaje razmjenjuju na drugim svjetskim jezicima.

U Francuskoj su se, primjerice, učitelji i nastavnici ujedinili u udrugu ProjeTICe (TIC = technologies d’information et de communication) s ciljem razvoja uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju. Članovi Udruge djeluju na predškolskoj i školskoj razini svih područja obrazovanja i pomažu pedagoškoj primjeni tehnologije u ostvarivanju nastave potpomognute tehnologijom te pronalaze rješenja za kvalitetno, stručno i pedagoško, djelovanje školske ustanove uporabom tehnologije.

Spoznavši na primjerima Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Irske i Finske da se korištenje računalne i programske opreme u školama treba poticati preko projekata i prezentacijama mogućnosti i uporabe novih programskih alata, Udruga potiče dobru suradnju s kompanijama iz gospodarstva pri čemu je značajan suradnik i pomagač i Microsoft svojim globalnim projektom „Suradnici u učenju“. Ta suradnja s Microsoftom bila je spona za susret s članovima udruge ProjeTICe u njihovom prostoru na Europskom salonu obrazovanja u Parizu održanom od 27. do 30. studenog 2008. Voditelji udruge, Sebastien Cathala, profesor povijesti i geografije u gimnaziji i učiteljica razredne nastave Maryvonne Blais, bili su vrlo susretljivi i otvoreni za sve mogućnosti suradnje s učiteljima i nastavnicima u Hrvatskoj. Voljni su ustupiti svoje nastavne materijale, komunicirati i prenositi pedagoš ka iskustva uporabe IT videokonferencijama, podržati projekte suradnje škola i drugo. Komunikacija s njima moguća je i na engleskom jeziku, iako su obrazovni sadržaji i dokumentacija na francuskom.

Neke od postignuća francuskih kolega okupljenih oko udruge ProjeTICe predstavit ćemo detaljnije u sljedećim brojevima „Pogleda“. U međuvremenu, svi zainteresirani mogu pogledati njihove mrežne stranice na adresi: http://www.projetice.fr !

A sad nešto o događanjima u Parizu krajem studenog prošle godine.
Europski salon obrazovanja je, kako ga najavljuju domaćini, događanje u sustavu školstva i visokog obrazovanja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva nacionalnog obrazovanja te Ministarstva visokog obrazovanja i istraživanja Republike Francuske. Međutim, ono što ovo događanje čini jedinstvenim i posebnim, jest otvorenost i korisnost za sve sudionike u sustavu obrazovanja kao i one koji sebe smatraju dijelom tog sustava. Salon je otvoren za učenike, učitelje i nastavnike, profesore i djelatnike fakulteta, stručnjake i savjetnike iz sustava cjelokupnog obrazovanja, predstavnike državnih tijela iz velikog broja europskih zemalja, IT stručnjake i, naravno, roditelje čija je uloga u sustavu obrazovanja sve važnija.

Biti sudionikom tih događanja, bilo da se sudjeluje u programu debata u Velikom amfiteatru ili prezentacijama računalnih programa, uključuje spoznaju da su učitelji i nastavnici svuda prisutni, da aktivno sudjeluju u svim događanjima, dapače, pozvani su predlagati i komentirati stanje u obrazovnom sustavu koje su izložili predstavnici zemalja Europske unije. A kad se vidi koliki broj učenika je prisutan i zainteresiran za prezentacije i mogućnosti upoznavanja s mogućim zanimanjima (profesionalna orijentacija), onda je očigledno da je događanje Europskog salona obrazovanja korisno za sve u obrazovnom sustavu.

Na portalu Salona, na adresi: http://www.salon-education.org/ na francuskom jeziku te na stranici http://www.educatec-educatice.com/main.php (koja ima inačicu i na engleskom jeziku) zainteresirani nastavnici i učitelji mogu detaljno pregledati svekolikost predstavljenih sadržaja i popratnih aktivnosti.

Vjerujem da će nam suradnja s francuskim nastavnicima i učiteljima s početkom ove kalendarske godine otvoriti nove horizonte, a na nama je da zadatak osmišljavanja i provođenja suradnje što prije započne.

Članci iz “Regards sur le numérique”

Predstavljanje inozemnih primjera korištenja IKT-a u obrazovanju zainteresiranim kolegama u Hrvatskoj, jedna je od zadaća zajednice "Suradnici u učenju".

Budući da danas u svekolikoj komunikaciji prevladava engleski jezik, često se događa da baš zbog jezične barijere znamo malo ili ništa o projektima iz sredina koje koriste druge jezike. Jedan od primjera je i francusko govorno područje, poglavito Francuska, zemlja sa snažnim obrazovnim sustavom i plodnom produkcijom različitih poučnih i informativnih sadržaja. Kako bismo našim suradnicima i čitateljima približili tamošnja promišljanja i postignuća, od ovog broja „Pogleda“ započinjemo objavljivati članke o događanjima i projektima koji su ondje u tijeku, poput Europskog obrazovnog salona (Salon de l’Education) u Parizu o kojemu piše mr. sc. Ivana Turčić Prstačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Također započinjemo, uz dozvolu izdavača, kolega iz programa "Suradnici u učenju" u Francuskoj, prenositi članke koji se objavljuju u elektroničkom časopisu "Pogledi na digitalno" (Regards sur le numérique). 

Ovaj mjesec predstavljamo vam dva članka objavljena u „Pogledima na digitalno“.

Prvi govori o terapijskim učincima računalnih igara i predstavlja ih s gledišta s kojim se ne susrećemo često kad je riječ o igrama u obrazovno-odgojnom kontekstu. Drugi donosi zanimljiv razgovor s direktorom međunarodno priznate visokoobrazovne ustanove "Sciences Po" o izazovima "digitalne revolucije" i njezinom utjecaju na obrazovni sustav, ne samo u Francuskoj, nego u čitavom svijetu.

U sljedećim brojevima našeg časopisa predstavit ćemo vam udrugu francuskih nastavnika "ProjeTICE", usmjerenu na osposobljavanje nastavnika za korištenje IKT–a u obrazovanju te niz drugih zanimljivosti iz ove velike, utjecajne i događanjima bogate zemlje!

O autoru: Psihoanalitičar i klinički psiholog Michael Stora, autor djela Liječenje virtualnim (Guérir par le virtuel) i Zasloni stvaraju ovisnike (Les écrans, ça rend accro) te osnivač udruženja „Opservatorij za digitalne svjetove u humanističkim znanostima“ (Observatoire des mondes numériques en sciences humaines), koristi videoigrice kao posrednik u terapiji s djecom i mladima. U Parizu trenutačno priprema otvorenje Instituta za digitalne svjetove koji će u potpunosti biti posvećen terapeutskoj uporabi virtualnog.

Iako je tisuće milja udaljen od zagovornika videoigrica, Michael Stora, klinički psiholog i psihoanalitičar, upotrebljava ih kao terapeutsko sredstvo u svome radu s djecom s poremećajem u ponašanju te ih na poseban način koristi kao igrališta na kojima se razrješuju naši podsvjesni sukobi. 

Videoigrice krivimo da djecu odvajaju od svijeta, zaglupljuju i potiču na agresivno ponašanje… Michael Stora koristi ih za liječenje. Danas, kada videoigrice, prvo kulturno dobro koje je preteklo glazbu, potvrđuju strahove roditelja, ovaj se klinički psiholog i psihoanalitičar ne boji suprotstaviti uvriježenim mišljenjima. „Videoigrice ne odvajaju od svijeta, nego omogućuju ponovno spajanje s njime, uvjerava nas. Ne osiromašuju maštu; upravo suprotno, potiču njezino iskazivanje na mjestima na kojima je ne očekujemo.“ Kao dostojni nasljednik Mélanie Klein koja je tridesetih godina dvadesetog stoljeća prva proučavala djecu kroz igru, ovaj 43-godišnji psihijatar, i sam okorjeli igrač, šest godina pokušava kročiti virtualnim svjetovima ususret svojim malenim pacijentima.
Djeca koju liječi žrtve su poremećaja koje nazivamo „graničnim“. Najčešće je riječ o poteškoćama u učenju i poremećaju pažnje koje prati neuspjeh u školi i nasilno ponašanje, a uz to, takva djeca odbijaju igrati igru klasične psihoanalize. Najčešći oslonci, igre uloga: playmobili, životinje, kuće i sl. ne donose rezultate. „Ti mladi ljudi potiskuju svaku pojavu svoje mašte. Jedine priče koje mogu poželjeti ispričati jesu one koje su vidjeli na televiziji. Kad zatražim da nešto prepričaju“, objašnjava Michael Stora, „samo me gledaju i pitaju o čemu želim razgovarati.“ Jedan je od izazova za terapeute, dakle, pomoći im da ponovno pronađu zadovoljstvo u igri zamišljanja „kao da“.

Očita podudarnost između virtualnog prostora i podsvijesti

U tom pothvatu videoigrica se sama nameće kao sredstvo. „Kultura današnje djece jest kultura slike. Ako se poslužimo videoigricom, već govorimo njihovim jezikom“, nastavlja Michael Stora. No, to nije sve. Za psihoanalitičare očita je podudarnost između virtualnog prostora i podsvijesti. „Videoigrice pretpostavljaju automatizaciju radnji“, objašnjava on.“Kad avatar, utjelovljenje igrača na zaslonu, reagira na prst i oko, hodajući, trčeći, skačući, pucajući… ruka koja ga vodi radi automatske pokrete i može se zanijeti.“ Igrač, dakle, igra jer je u igri netko drugi, a upravljanje igrom omogućuje izražavanje podsvjesnih sukoba.
Jedan slučaj će zauvijek ostati urezan u pamćenje Michaela Store. U Medicinsko-psihološki centar u Pantinu, u kojemu je radio sedam godina, uputili su mu desetogodišnjeg Kevina¹. Izuzetno brutalno napao je nekoliko male djece, a sve dotadašnje terapije pokazale su se neuspješnima. Riječi su prolazile kroz njega. Michael Stora predložio mu je videoigricu „Bajka“² koja započinje metafizičkim izborom: postani junak koji čini dobro ili junak koji čini zlo. Kevin je odabrao zlo i stvorio svog avatara s nezamislivom okrutnošću. Kad je u igru ušao sporedni lik u obliku djevojčice, počeo ju je tući. „Zašto si tako zao?“ jecala je virtualna djevojčica. Kao u lošem scenariju, dogodilo se nezamislivo: ručica konzole ispala je iz Kevinovih ruku, a on je zaplakao, konačno osjetivši krivnju koju je do tada duboko potiskivao.

„Interaktivni lijekovi za depresiju“

Što se događa u virtualnim svjetovima da se u njima rješavaju podsvjesni sukobi? Michael Stora uvjerava nas da se događa nešto slično kao u snu, mješavina interaktivnosti i pripovijedanja u kojoj igrač može ostati aktivan u odnosu na predložene situacije te, uz pomoć nametnutog scenarija, ponovno osjećati nagone života i smrti, a da toga nije ni svjestan. Na sporedne osobe koje se pojavljuju u priči, prijateljske ili suparničke likove koje je stvorio programer igre, pacijent će prenijeti (projicirati) svoju osobnost i na površinu će izaći podsvjesni procesi poistovjećivanja i protupoistovjećivanja. „Likovi u igrici kojima ne možemo upravljati su poput dijelova nas samih, objašnjava terapeut. Naposljetku, igra često ima izlječujući učinak. Utjelovljeni lik prevladava najgora iskušenja, pobjeđuje najokrutnije neprijatelje, spašava voljena bića, ruši sve rekorde i služi kao ispušna cijev za sve naše potisnute agresivne nagone. „Gledajući općenito, virtualni svjetovi jesu svjetovi u kojima se razvijamo i oslobađamo inhibicija. Omogućuju rad na vlastitu liku“, naglašava Michael Stora. „Oni su pravi interaktivni lijekovi za depresiju!“

„Suvremene bajke“

 

Naravno, iako danas „možemo za sebe učiniti mnogo dobra igrajući se“, blagotvorni učinci takve terapije svoj smisao dobivaju isključivo pažljivim odabirom igre. Zato Michael Stora pazi kakve će igre upotrijebiti: „Postoje izuzetne igre, neke imaju takvu metaforičku i simboličku snagu da djeci omogućuju svladavanje važnih etapa psihičkog razvoja. Na određen način one su suvremene verzije bajki koje je Bruno Bettelheim ukrasio svim mogućim vrlinama.“³ U njegovu osobnom panteonu nalaze se „Bajka“, „Simsovi“⁴ i „Ico“⁵, priča o dječačiću koji je zatvoren u napuštenoj tvrđavi zbog toga što je drukčiji (ima rogove) i koji mora pobjeći vodeći sa sobom blijedu i krhku djevojčicu, uz neprekidne napade uznemirujuće vojske sjena. „Ta igra izaziva rijetko viđenu empatiju u djece koju liječim i pomaže im u oslobađanju od slike koju o njima imaju njihovi roditelji.“

Igre s terapeutskom svrhom

U vremenu koje dolazi razvijat će se videoigrice čija će svrha biti izričito terapeutska, poput igrice „Remisija“⁶ koja je stvorena u Sjedinjenim Američkim Državama za oboljele od raka. Prvu ciljnu skupinu čine pretila djeca i mladi. To će biti jedan od prioriteta Instituta za digitalne svjetove koji će Michael Stora uskoro otvoriti u Parizu. Iako su ga još prije pet godina kolege ismijale, onaj koga su nazvali „psihijatrom koji tješi“, danas je uvjeren da je njegova metoda učinkovita, a to je postigao ulaganjem velikih napora i stalnom izloženošću medijima. Nakon nekoliko objavljenih djela⁷, stvaranja „Opservatorija za digitalne svjetove u humanističkim znanostima“ i velikog broja održanih predavanja, nekoliko ga je ministarstava angažiralo kao stručnjaka u okviru Obrazovnog plana na području multimedija (Plan d’éducation au multimédia). Ima i sljedbenike: dvoje njegovih studenata koji upravo rade doktorat, stvorili su prvo „savjetovalište za avatare“ u Second Lifeu. Od čega boluju takvi pacijenti? Zasigurno od egzistencijalnog nemira…

Bilješke

1. Ime je promijenjeno.
2. Microsoft Games
3. Bruno Bettelheim, Psihoanaliza bajki (Psychanalyse des contes de fées), 1976.
4. Electronic Art Inc.
5. Sony Computer Entertainment
6. Liječenje virtualnim: novi terapeutski pristup (Guérir par le virtuel: une nouvelle approche thérapeutique). Presses de la Renaissance. 2005.
7. Zasloni stvaraju ovisnike… (Les écrans, ça rend accro…). Collection «ça reste à prouver». Hachette littérature. 2007.

Sve fotografije: ©Nicolas Fremiot
Originalnu inačicu članka možete pročitati ovdje.

 

„Digitalna revolucija zbiva se takvom brzinom da kasne čak i oni koji su trenutno u maloj prednosti!“

Richard Descoing, od 1996. godine ravnatelj Fakulteta političkih znanosti poznat po hrabro provedenim reformama, priprema tu visoku ustanovu za digitalnu revoluciju kao gorljivi zagovornik rehabilitacije „humanističko-prirodnih znanosti“.

 

 

 

Primijetili ste da na Političke znanosti pristižu generacije studenata koje su od najranije dobi prožete novim tehnologijama. Jesu li one zaista drukčije od prethodnih generacija?

Razlika je golema i očita. U „Boutmyju“ (velikoj predavaonici na Političkim znanostima, op. a.) svaki drugi student danas bilješke zapisuje na prijenosnom računalu. Kad navečer navratim, vidim gomilu stranih studenata kako telefoniraju uz pomoć računala, glave nagnute nad mikrofon. Svjedoci smo i eksplozije društvenih mreža. Osim toga, želimo li osluhnuti bilo studentskog života, učinit ćemo to na forumima i internim mrežnim stranicama. Studenti novinarstva stvorili su mrežni radio… Posvuda vrije od života!
Mislim da nikada prije nije došlo do takvog međugeneracijskog jaza. Kad su se pojavili radio i televizija, oba medija bila su povezujuće komunikacijsko sredstvo, mogući element uspostavljanja obiteljskih veza. Prijelaz na digitalne tehnologije, društvene mreže, MSN, Second Life… sve to stvara nevjerojatan ponor između znanja i umijeća novih generacija te neznanja i neumijeća prethodnih. Djeca i mladi danas se oblikuju, u vrlo važnom trenutku svoga života, u svijetu iz kojega su njihovi roditelji u potpunosti isključeni. Riječ je o potpuno novoj i znakovitoj situaciji.

Trebaju li obrazovni sustav i pedagoške metode prihvatiti digitalnu revoluciju?

Naravno. Ne učinimo li to, ostat ćemo izvan svih tokova. U nadolazećim godinama moramo, s jedne strane, uložiti goleme napore u obrazovanje nastavnika, a s druge strane, u konceptualizaciju intelektualne strukture mladih čiji se ulazak u svijet zbiva putem digitalnih medija. To će biti uzbudljivo proživjeti, no bit će to također vrlo brutalan sraz koji će imati visoku cijenu. Sjetite se samo da Ministarstvo obrazovanja kojem bi trebao biti namijenjen najveći dio državnog proračuna, nema ni osiguranih sredstava ni radnih mjesta namijenjenih održavanju informatičkog sustava! Tko danas ne troši ogromna sredstva za informatičko održavanje svoje opreme?

Čini li vam se da Francuska kasni u pogledu integracije digitalnih tehnologija?

Ne! Možda se varam, no digitalna revolucija zbiva se takvom brzinom da kasne čak i oni koji su trenutno u maloj prednosti!

Na koji način Političke znanosti zamišljaju tu prekretnicu?

Zadali smo si dva cilja. S jedne strane, promišljanje digitalnog doba i društvenih preobrazbi koje će ono potaknuti, s druge restrukturiranje naših napora u istraživanju, osobito uvođenjem vrlo naprednih kvalitativnih i kvantitativnih tehnika te stvaranjem Media Laba prema MIT-ovu modelu, u suradnji i s Microsoftom, između ostalih. Izazov je uspjeti ujediniti financijska sredstva i mobilizirati intelektualne snage, a sve to uz pomoć tehnologija i društvenih ponašanja koji se razvijaju bez prestanka. Sve do danas, kad biste pokrenuli takvu vrstu strateškog razvoja, imali biste koliko – toliko vremena za razradu vizije, točno postavljanje cilja i, nakon toga, uspješnu provedbu projekta. Danas se stvari mijenjaju tako brzo da će za nekoliko godina baza na koju se oslanjamo izgrađujući naš projekt, već doživjeti nove promjene.

MIT je upravo postavio svoja predavanja na internet. Predavanja su svima na raspolaganju u obliku videozapisa na desetak jezika. Što mislite o toj vrsti inicijative?

Kad pogledamo o čemu se zapravo radi, vidjet ćemo da je riječ o slikovnom prebacivanju onoga što se odvija u predavaonici na računalo. To nije loše: imate mogućnost slušati predavanje na MIT-u ili na Collège de France u miru svoga doma. Jedino što ga nakon deset minuta više ne možete pratiti jer postaje nepodnošljivo. Atmosfera predavaonice, profesorov pogled, reakcija publike, ništa od toga ne može se prenijeti slikom. Drugim riječima, da bi se dobio dobar podcast, potrebno je zamisliti proizvod ad hoc te imati specifičan scenarij. To traži dosta vremena, više ulaganja u tehnologiju te financijska sredstva, a iz svega toga proizlaze dva pitanja. Najprije, koliki je povrat ulaganja? Je li on vidljiv u financijama, ugledu ili demokratizaciji pristupa znanju? Odgovori nisu jednostavni. Zatim, postavlja se i problem autorskih prava. Nekada su predavači provodili i tri godine u usavršavanju svojih predavanja te su potom izdavali knjige. Ako njihova predavanja odmah postanu dostupna na internetu, bez ograničenja i bez naknade, to im na neki način može štetiti. Dakle, ipak sam pomalo skeptičan prema ideji da to postane praksa izvan sveučilišta koja primaju velika sredstva, primjerice MIT-a, za koja se nešto takvo i podrazumijeva.

Okrenimo se više globalnom, kakvima vidite Političke znanosti za petnaest godina?

Za petnaest godina zasigurno ćemo dovršiti definiranje uvjeta za upis koji će omogućiti stvaranje studentskog korpusa. Na tome radim već deset godina, potrebno je možda još deset, ali treba napustiti ideju da su studenti ti koji biraju sveučilište na kojem će studirati: sveučilište bi trebalo birati svoje studente. Stvorit ćemo i korpus redovitih profesora i istraživača što će biti jednako važan napredak. S druge strane, nadam se da ćemo uspjeti dokazati da su društvene znanosti nužne ljudskom rodu te da je u tu disciplinu potrebno ulagati.
Naposljetku, iskreno se nadam da ćemo dovršiti ustroj, odnosno ponovni ustroj humanističko-prirodnih znanosti. U Francuskoj smo razdvojili znanstveno od društvenog obrazovanja te smo odgojili generacije učenika i studenata tako da odbijaju bilo kakav tehnološki ili znanstveni pristup. To je golemi nedostatak u svijetu u kojem je napredak nezamislivo brz u odnosu na povijesne razmjere, u kojem svakodnevni život nikada nije bio tako prožet tehnologijom. Ako alate ne možete prilagoditi sebi, vezali ste si i noge i ruke. Lišeni ste mogućnosti primanja, odbijanja, razumijevanja, zahtijevanja itd. Dakle, neće biti riječ o predavanju matematike kako se to radi u gimnaziji, nego ćemo pokušati, na „prvostupničkoj“ razini, ponovno ustrojiti jedinstvo osnovne kulture da bismo drukčije mogli promišljati tehnologiju. To će se također činiti putem profiliranja studenata jer će ih sve više biti s dvostrukim obrazovanjem: završenim visokim tehničkim školama/političkim znanostima. Takvo je dvostruko obrazovanje nužno za budućnost.

Priredila Constance Parodi

Fotografija: © Pierre-Olivier Deschamps / Agence Vu
Originalnu inačicu članka možete pročitati ovdje.

Mjesečni pobjednici natjecanja „Primjena računala u obrazovanju“

Hrvatsko natjecanje „Primjena računala u obrazovanju“ odvija se u mjesečnim ciklusima od 1. 10. 2008. do 28. 2. 2009.
Stručni ocjenjivački sud odabire mjesečne pobjednike koji ulaze u drugi krug natjecanja. Između njih odabrat će se tri najbolja rada koja će hrvatsko školstvo u ožujku ove godine predstavljati na 6. europskom natjecanju inovativnih učitelja i nastavnika u Beču.
U svakom broju „Pogleda“ donosit ćemo novosti o pripremama za ovaj skup, a sve zainteresirane pozivamo da posjete blog bečkog ITF-a na adresi: http://blogs.msdn.com/itf09/ gdje mogu saznati više o sudionicima, govornicima te svim događanjima vezanim iz ITF.

U ovom broju želimo vam ukratko predstaviti radove koje je ocjenjivački sud proglasio najboljima u dosadašnjim mjesečnim ciklusima. To su:

Listopad: „Programiranje – osnovni pojmovi“
autorica: Saida Deljac
Riječ je o online sadržaju za poučavanje osnova programiranja pripremljenom za učenike 2. i 3. razreda srednjih strukovnih škola tehničkog usmjerenja, smjer Tehničar za računalstvo. Sadržaj je predstavljen u obliku mrežnih stranica s tekstom , slikama i videozapisima, a izrađen pomoću programa: FrontPage 2003, Macromedia Flash, JavaSript, Game Maker.

Studeni: ,,Graf kvadratne jednadžbe”
autor: Šime Šuljić
Materijalom se obrađuje nastavno gradivo drugoga razreda srednje škole – Graf kvadratne funkcije. Interaktivni obrazovni materijal uvodi učenike u pojam kvadratne funkcije i njenog grafa. Učenik samostalno ispituje pojam kvadratne funkcije, njegovu jednadžbu i utjecaj jednadžbe na graf funkcije. Obrazovni sadržaji izrađeni su korištenjem programa GeoGebra i FrontPage.

Prosinac: ,,Trigonometrijski grafovi”
autori: Ela Rac-Marinić-Kragić i Šime Šuljić
Ovaj interaktivni obrazovni materijal pomaže učenicima trećih razreda srednje škole pri upoznavanju izgleda grafova trigonometrijskih funkcija, njihovih transformacija te načina crtanja. Izrađen je korištenjem programa GeoGebra i FrontPage.

Čestitamo svim mjesečnim pobjednicima te pozivamo sve zainteresirane da se pridruže natjecanju i požure s prijavom jer je do kraja hrvatskog natjecanja ostalo tek nešto više od mjesec dana. Siječanjski ciklus prijava završava 31. siječnja u ponoć, a rok za veljaču je 28. 2. 2009., također u 24:00.
Više o samom natjecanju i nagrađenim radovima možete pročitati na stranicama portala "Suradnici u učenju" gdje se možete i prijaviti za samo natjecanje!

Nadamo se da će natjecanje „Primjena računala u obrazovanju“ pomoći predstavljanju što većeg broja izvrsnih primjera primjene IKT-a u obrazovanju, u svim predmetima i razredima osnovnih i srednjih škola.

101 ideja za inovativne učitelje

I u ovom broju „Pogleda“ nastavljamo s predstavljanjem projekata i postignuća kolega nastavnika iz drugih zemalja koji su za svoj rad dobili i međunarodnu pozornost i priznanja. Jedna od takvih uspješnica je i knjiga „ 101 ideja za inovativne učitelje“ (u izdanju na engleskom: „101 ideas for Innovative Teachers“) koja je izdana u Mađarskoj 2006. godine. Njezini autori sakupili su i objavili primjere korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u predmetima od geografije i biologije preko povijesti i jezika do matematike, kemije, fizike i informatike. Evo jednog od jednostavnijih, iz geografije:

 

 

 

Prikaz promjene razine vodotoka na rijeci ili potoku

Ukoliko je u blizini neka tekućica, čak i posve mali potok, tada promjene razine vodotoka mogu biti predstavljene uspoređivanjem fotografija snimanih iz istog položaja. Zbog klime u našoj zemlji (odnosi se na Mađarsku, op. D. J.) koja je na razmeđi suhe i vlažne kontinentalne, razine vodotoka se mijenjaju od sušnih razdoblja do poplava. Čak i sa svega nekoliko fotografija učenici mogu uočiti velike razlike. Ukoliko je broj snimaka veći, možete njihovim prikazivanjem u ubrzanom slijedu postići još bolji učinak. Potreban softver je:

1. Za snimanje slika web-kamerom u točno određenim vremenskim intervalima: Webcam Timershot 
2. Za izradu kratkih video zapisa iz niza fotografskih snimaka: Photo Story 3
3. Za izradu filmova iz fotografija i videozapisa: Movie Maker
4. Za izradu prezentacija: PowerPoint

Uvodno poglavlje knjige posvećeno je konstruktivnoj pedagogiji i njezinoj usporedbi s tradicionalnom. Autori su mađarski nastavnici, a s jednim od njih, Attilom Takacsem, razgovarali smo o knjizi, o tome kako je nastala te koje nove projekte planiraju u okviru programa „Suradnici u učenju“ u Mađarskoj.

Pitanje:  Knjiga „101 ideja za inovativne učitelje” postala je vrlo popularna ne samo u Mađarskoj, nego i u inozemstvu. Što je bila ideja vodilja ove knjige? Što je autorski tim želio postići?

• Željeli smo prikupiti zamisli koje mogu pomoći boljem korištenju postojeće IT oprema po razredima i potaknuti njihovo korištenje na način koji bi bio interaktivan i djeci zabavniji.

Pitanje: Kako ste dobivali ideje? Jesu li sve rezultat timskog rada ili ste uključili i ideje svojih kolega iz čitave Mađarske?

• Ideje potječu od oko dvadesetak nastavnika te stručnjaka za IT tehnologije, uključujući i uredništvo.

Pitanje: Tko je još bio uključen u kreativni proces nastanka ove knjige?

• U nastanak ove knjige bili su uključeni i učenici. Skupljali smo i njihove zamisli, a dali su nam i niz korisnih hiperveza te preporučili softver kojim se te zamisli mogu ostvariti. Konačno, bili su uključeni i u pripremu samoga teksta (sadržaja).

Pitanje: Koliko je dugo trajalo prikupljanje svih ideja? Kako ste odabrali koje ćete ideje objaviti?

• Zamisli smo sakupljali tri- četiri mjeseca. Kada je trebalo odabrati „samo” sto i jednu, birali smo one koje je bilo lakše izvesti jer smo željeli da ih se može primijeniti u što većem broju predmeta.

Pitanje: Imate li planove objaviti prošireno izdanje ove knjige?. Ako imate, kada bismo ju mogli očekivati?

• Dugoročno, planiramo proširiti ovaj skup ideja, ali trenutno radimo na druge dvije knjige u okviru programa „Suradnici u učenju”.

Pitanje:Prijevod na engleski javno je dostupan na globalnom web sjedištu tvrtke Microsoft. Je li knjiga prevedena i na neke druge jezike i možete li navesti koje?

• Koliko mi je poznato, uz prijevod na engleski postoje i prijevodi na slovački i bugarski jezik. Postoji mogućnost da je knjiga prevedena i na neke druge jezike, ali to meni osobno nije poznato.

Pitanje: Možete li nam nešto više reći o svojem iskustvu podučavatelja (edukatora) i ustanovi u kojoj radite.

• Od 1983. godine sam nastavnik u gimnaziji Jedlik Anyos. Predajem informacijske tehnologije, matematiku i fiziku. U nastavu od samih početaka pokušavamo uvesti računala, a kasnije i drugu računalnu opremu kako bismo poboljšali proces i rezultate učenja u predmetima poput matematike (iscrtavanje funkcija) i fizike (gibanje/kretanje). Kako internet i obrazovni softver postaju sve dostupniji, uporaba računala u nastavi širi se i na druge predmete.

Pitanje: S obzirom na uporabu IKT-a u mađarskome školstvu, što biste, iz perspektive učitelja, izdvojili kao buduće prioritete?

• Digitalna je pismenost predmet u svakoj mađarskoj školi. Sljedeći je korak popularizacija novih uređaja među nastavnicima, poput „pametnih ploča”, kao i osposobljavanje nastavnika koji podučavaju informacijske tehnologije za nova znanja i vještine (primjerice, mreže znanja, programiranje) pri čemu koristimo različite programe stručnog usavršavanja, poput Microsoftovih Akademija informacijskih tehnologija.

Pitanje: Od početka programa „Suradnici u učenju” u Mađarskoj uključeni ste u njegovu provedbu. Kako je ovaj program, po vašem mišljenju, pomogao mađarskim učiteljima? Što biste naveli kao njegov najveći uspjeh?

• Program „Suradnici u učenju” imao je višestruke uspjehe u usavršavanju nastavnika informatike te osposobljavanju nastavnika ostalih predmeta za korištenje računalne opreme. To je pospješilo i razvoj obrazovnih sadržaja i udžbenika, među kojima bih uz „101 ideju za inovativne učitelje” spomenuo još i „Korisne savjete za mladež” te „Školu 21. stoljeća”.

Pitanje: Po vama, što su najveći izazovi šire uporabe IT-a u obrazovanju?

• Meni se osobno najvećim izazovom čini osposobljavanje nastavnika ostalih predmeta za korištenje nove računalne opreme (primjerice „pametnih ploča”).

Pitanje: Na kojem projektu trenutno radite?

• Trenutno radimo na četvrtoj knjizi koja će učiteljima u osnovnim školama pružiti savjete o korištenju računalne opreme u nastavi.

Attilu sam osobno imao prilike upoznati na Natjecanjima inovativnih učitelja, a kada smo, u sklopu stručnog studijskog putovanja Agencije za odgoj i obrazovanje u Finsku ujesen 2006. godine, u Budimpešti čitav dan čekali u tranzitu, bio nam je ljubazni domaćin na izložbi „Kuća budućnosti“ (Jövőház) te nam detaljno predstavio i opisao i ovu knjigu. Nadam se da će ovaj primjer potaknuti i nastavnike u Hrvatskoj na sličan projekt prikupljanja primjera uporabe tehnologija u nastavi, a o novim projektima kolega i prijatelja iz Mađarske nastavit ćemo pisati i u sljedećim brojevima našeg digitalnog časopisa. Knjigu kojoj smo posvetili ovaj članak možete (na engleskom jeziku i u PDF formatu) preuzeti ovdje.

Recept za izradu elektroničke posjetnice u MS Outlooku 2007

Želite li sami kreirati izgled svoje elektroničke posjetnice, poslužite se mogućnostima programa Outlook 2007. Svoje podatke možete oblikovati na način koji želite, a uz tekst, mogu sadržavati i fotografije ili slike.

Kako biste izradili novu posjetnicu, slijedite ovaj recept:

1. Kliknite na strelicu uz Novo pa u izborniku odaberite Kontakt.

2. U obrazac unesite svoje osobne podatke. U desnome dijelu pokazat će se pretpregled vaše posjetnice.

3. Dvostrukim klikom na ikonu slike u desnom dijelu obrasca odaberite sliku koju želite umetnuti na posjetnicu.

4. U odjeljku Mogućnosti kliknite na ikonu Posjetnica kako biste uredili posjetnicu.

5. Otvorit će se prozor Uređivanje posjetnice u kojemu možete mijenjati raspored i izgled podataka i slika na vašoj posjetnici. Primjerice, za odabir boje pozadine kliknite na gumb s kanticom za boju (Pozadina). Također, možete promijeniti i oblikovanje i poravnanje teksta.

6. Klikom na U redu zatvarate prozor za uređivanje posjetnice i vraćate se u glavni prozor za kontakte.

7. Da biste spremili vašu posjetnicu, kliknite na ikonu Spremi i zatvori.

 

 

8. Želite li tako napravljenu posjetnicu koristiti kao potpis za vaše poruke elektroničke pošte, u prozoru za stvaranje poruke elektroničke pošte kliknite na ikonu Posjetnica u odjeljku Uključi. Odaberite svoju posjetnicu iz popisa i ona će biti poslana u obliku vCard datoteke (.vcf) uz vašu poruku.

 

Naravno, na isti način možete slati i posjetnice ostalih kontakata koje imate spremljene u Outlooku 2007.

Umetanje RSS modula na školske mrežne stranice

CMS

Prošle školske godine CARNet je osnovnim i srednjim školama omogućio korištenje CMS-a (eng. Content Management System) ili sustava za upravljanjem sadržaja u sklopu Hosting usluge za osnovne i srednje škole (HUSOŠ). CMS tehnologija za izradu mrežnih stranica pokazala se kao izvrsno rješenje zbog svoje jednostavnosti, ali i mogućnosti da svaki korisnik, u ovom slučaju učitelj, postane administrator, dizajner i programer bez posebnog znanja o programiranju i dizajniranju stranica. Cilj projekta bilo je poticanje osnovnih i srednjih škola na otvaranje vlastitih mrežnih stranica s uslugama i alatima prilagođenim potrebama učenika i nastavnika. Minimalni zahtjev za rad u CMS-u je posjedovanje mrežnog preglednika novije generacije.

Ključne karakteristike ovog sustava su:

• jednostavni unos sadržaja putem administracijskog web-sučelja,
• online uređivanje sadržaja s WYSIWYG editorom („What You See Is What You Get“ – „Što vidiš, to i dobiješ“)
• sustav prava pristupa zasnovan na ulogama,
• sustav predložaka,
• ugrađeno pretraživanje,
• podrška za višejezičnost,
• sigurnost,
• fleksibilnost.

CARNet je sustav, uvrštavanjem 16 modula za upravljanjem sadržaja s ažuriranjem, prilagodio za potrebe škola. Najčešće korišteni moduli su: Anketa, Dokument, RSS Reader, Korisni linkovi, Forum, Kalendar, Rječnik, Vijesti i Tražilica. Trenutačno CARNetov CMS koristi oko 700 osnovnih i srednjih škola, ali se pretpostavlja da će taj broj porasti. Više informacija o samoj usluzi možete pronaći na stranicama CARNeta.

RSS – što je to?

RSS (eng. Really Simple Syndication) ili u prijevodu „Uistinu jednostavno prikupljanje“ predstavlja relativno novu tehnologiju u Hrvatskoj. Radi se o formatu pomoću kojega na brz i lak način pristupamo informacijama kako bismo vijesti iz različitih izvora pratili na jednome mjestu. Kako se u današnje vrijeme mrežne stranice i portali učestalo mijenjaju i po nekoliko puta dnevno, RSS se pokazao praktičnim rješenjem za sve korisnike koji svakodnevno prate veći broj stranica jer ovako štede na vremenu i novcu.

Dostupnost RSS-a možemo prepoznati po narančastom gumbu ili . Dvostrukim klikom na gumb možemo pogledati RSS izvor (eng. Feed) koji je zapravo mrežna adresa posebno definirane XML (eng. Extensible Markup Language) datoteke ili cijela stranica s opisom načina korištenja RSS-a.
Sve što vam je potrebno za korištenje RSS-a je Internet Explorer 7.0 ili neki drugi preglednik novije generacije (Mozilla Firefox, Opera, Safari) koji automatski prepoznaje prisutnost RSS tako da se u alatnoj traci s desne strane pojavi narančasta RSS ikona koja pokazuje prisutnost RSS izvora.
Ukoliko nemate preglednik novije generacije, postoje i RSS programi tzv. RSS čitači (eng. RSS Reader) koje jednostavno možete pronaći na internetu. Danas postoji veći broj RSS čitača sa sličnim mogućnostima, a među najpoznatijim su RssReader i Feed Reader 3.

 

Umetanje RSS modula „ Suradnici u učenju“ na školske mrežne stranice

Na školske mrežne stranice prijavljujemo se pomoću Login boxa korištenjem korisničkog imena i lozinke iz sustava AAI, a možete ih dobiti od administratora imenika u školi.

Nakon prijave, na lijevoj strani pogledajte navigacijsku traku i izbornik Upravljanje portalom koji se otvara samo onim korisnicima koji imaju administratorska prava. Takvo pravo omogućuje korisniku izmjenu postavki, od dodavanja modula do promjene strukture stranice.

Odaberite Uredi stranicu. Na novootvorenoj stranici uz svaki modul pokazat će se plava strelica . Kliknite na nju i pojavit će se padajući izbornik u koji možete dodati ili iz njega ukloniti module. Odaberite Novi modul iznad/ispod ovog modula. 

Otvorit će se dijaloški prozor u kojemu u polju Modul izaberite RSS reader. Za određivanje naslova postoje dvije mogućnosti, prvom možemo sakriti liniju naslova, a drugom zadati neki proizvoljan naslov. Mogućnost odaberite stavljanjem kvačice u predviđeni kvadratić. Zatim kliknite na Spremi.

              

Dijaloški prozor

Ikona Uredi RSS postavke omogućava otvaranje novog prozora koji ujedno predstavlja i zadnji korak. U polje RSS URL potrebno je unijeti adresu mrežne stranice s koje želimo preuzeti RSS.

 

Da biste unijeli pravu adresu, najprije otvorite por tal „Suradnici u učenju“ i na njemu pronađite izvor koji želite pratiti. Za primjer ćemo odabrati „Događanja“ na početnoj stranici. Dvostrukim klikom na ikonu otvorit će se prozor iz kojeg ćemo kopirati mrežnu adresu stranice http://pil2.mscommunity.net/Početna/tabid/36/moduleid/416/RSS.aspx. Adresu zalijepimo u spomenuto polje RSS URL.

Neke stranice imaju mogućnost privremenog pohranjivanja adrese na način da desnom tipkom miša kliknemo na RSS ikonu i odaberemo Kopiraj prečac  (Copy Link Location ili Copy Shortcut).

Polje Predložak nudi mogućnosti odabira prikaza RSS vijesti koje mogu biti prikazane samo kao naslov ili kao cijeli tekst.
U polju Broj članaka određujete broj prikazanih članaka. Na kraju kliknite na gumb Snimi.

Završili ste s umetanjem RSS modula i sad možete uživati u praćenju „najsvježijih“ članaka s vama omiljenog portala „Suradnici u učenju“ :-).

Detaljnije upute kako dodati RSS izvore u mrežni preglednik ili u neki program pogledajte ovdje.

Zaključak

Danas sve više ljudi koristi sustav za upravljanjem sadržaja, bilo u osobne ili u poslovne svrhe jer se pokazao odličnim rješenjem za oblikovanje mrežnih stranica gdje se, redovitom promjenom sadržaja i visokom kvalitetom grafike, mogu zadovoljiti potrebe svakog korisnika.

RSS je odličan izbor za čitanje vijesti, blogova, obavijesti i informacija različitih sadržaja na jednom mjestu, bez potrebe odlaska na druge mrežne stranice jer je pojednostavio pristup informacijama.

Dostupan je na sve većem broju stranica, prihvaćen od sve većeg broja korisnika i polako postaje standard koji nam olakšava praćenju sve opsežnijeg sadržaja na internetu.

RSS za osobnu upotrebu

U članku Gordane Havaić mogli ste pročitati kako se moduli s RSS čitačem mogu umetnuti na školske mrežne stranice. U ovom tekstu pokazat ćemo vam kako to možete napraviti na svojem osobnom računalu – dodavanjem RSS sadržaja u mrežni preglednik Internet Explorer 7 i program za elektroničku poštu MS Outlook 2007.

Vjeru jemo da ste povezanost RSS sadržaja i mrežnih preglednika otkrili već ranije. Nova vijest je da je funkcionalnosti RSS čitača dio Outlooka 2007 što omogućava praćenje tih sadržaja u okruženju Outlooka 2007, bez pokretanja mrežnog preglednika.

Dodavanje RSS sadržaja u program Microsoft Windows Internet Explorer 7

Kada koristite Microsoft Windows Internet Explorer 7 i Office Outlook 2007, RSS sadržaje možete pregledavati i dodavati pomoću oba programa. Najjednostavnija verzija je otvaranje mrežne stranice s RSS informacijama i njeno dodavanje u popis RSS sadržaja u mrežnom pregledniku. Odabrani sadržaji bit će istovremeno dodani i u Outlook 2007.

Evo kako to napraviti:

1. Na mrežnoj stranici koja vas zanima potražite RSS gumb pa kliknite na njega (, ili ).
2. Otvorit će se nova stranica s prikazom popisa dostupnih RSS sadržaja.
3. Odaberite RSS sadržaj koji želite pa kliknite na Pretplata na sažetak ovog sadržaja.
4. U novootvorenom prozoru kliknite na Pretplati se.

Sadržaje na koje ste se pretplatili naći ćete u Internet Exploreru klikom na zvjezdicu (Centar za favorite), kartica Sažeci sadržaja. U Outlooku ćete ih naći u navigacijskom oknu u mapi RSS sadržaji.

 

Dodavanje RSS sadržaja u programu Microsoft Office Outlook 2007

1. Na izborniku Alati odaberite Postavke računa.
2. Na kartici RSS sadržaji kliknite na Novo.
3. U dijaloškom okviru Novi RSS sadržaj unesite ili zalijepite mrežnu adresu RSS sadržaja. Primjerice, http://pil2.mscommunity.net/Početna/tabid/36/moduleid/416/RSS.aspx.
4. Kliknite na Dodaj pa zatim na U redu.

 

 

 

Dodavanje RSS sadržaja koji ste primili u poruci elektroničke pošte

RSS sadržaje može vam netko poslati elektroničkom poštom s prijedlogom za zajedničko korištenje sadržaja. Ukoliko vam je stigla takva poruka, otvorite je pa kliknite na Dodaj ovaj RSS sadržaj u grupi Otvori na kartici Zajedničko.

Svaka RSS stavka koju primite slična je poruci elektroničke pošte. Možete je premještati, označiti zastavicom ili proslijediti drugoj osobi. Želite li poslati RSS sadržaje iz svog Outlooka, desnom tipkom miša kliknite na odabrani sadržaj pa u izborniku prečica odaberite Zajednički koristi ovaj sadržaj.   
Kad se pretplatite na RSS sažetak, Outlook periodično provjerava poslužitelja RSS objavljivača radi ažuriranja objava. Koliko će često provjeravati, ovisi o preporuci RSS objavljivača ili postavkama vaše grupe za Primanje/Slanje.

 

Želite li mijenjati neke postavke vašeg RSS računa, možete to učiniti ovako:

1. Odaberite Alati > Postavke računa i otvorite karticu RSS sadržaj.
2. Odaberite neki RSS sadržaj pa kliknite na Promijeni.
3. Možete mijenjati naziv, mjesto spremanja, načine preuzimanja te vidjeti ograničenja ažuriranja .

 

 

Brisanje RSS sadržaja i uklanjanje svih stavki sadržaja

Najjednostavniji način za potpuno uklanjanje RSS sadržaja je brisanje mape koja je povezana s njim. Taj će postupak izbrisati sve preuzete stavke u mapi te otkazati pretplatu na RSS sadržaj.

1. U okviru Poruka, koji se nalazi u navigacijskom oknu, proširite mapu RSS sadržaji. 
2. Odaberite RSS sadržaj koji želite izbrisati.
3. Pritisnite tipku delete .
4. Na upit o potvrdi brisanja odgovorite s Da.

Sigurni smo da vam RSS-ovi više ne izgledaju komplicirano. Nadamo se da ćete ih jednostavno dodavati u svoje zbirke i biti zadovoljni njihovim sadržajima.

RSS sadržaje u okviru programa "Suradnici u učenju" možete naći na ovim adresama:

• http://pil2.mscommunity.net/Početna/tabid/36/moduleid/416/RSS.aspx
• http://pil-reportaze.spaces.live.com/feed.rss
• http://pogled-pil.spaces.live.com/feed.rss

Novi obrazovni sadržaj – OneNote 2007

U okviru zajednice „Suradnici u učenju“ od samog se početka, 2004. godine, velika pozornost poklanja obrazovnim sadržajima na hrvatskome jeziku, njihovim autorima i istaknutim nastavnicima. Kako bi se pomoglo svim zainteresiranima, raspoložive snage i sredstva uvelike su usmjerene na projekte proizvodnje obrazovnih sadržaja u kojima su, pojedinačno ili u timu, sudjelovali mnogi poznati i priznati učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola. Teme obrazovnih sadržaja pokrivaju područje koje nam se čini zanimljivim, korisnim i potrebnim velikom broju zainteresiranih, a to je osposobljavanje za proizvodnju digitalnih obrazovnih sadržaja.

U sljedećim brojevima „Pogleda“ predstavit ćemo vam obrazovne sadržaje koji su nastali u Hrvatskoj u okviru zajednice „Suradnici u učenju“, ali i skrenuti pozornost na vrijedne sadržaje iz inozemstva (najvećim dijelom na engleskom jeziku ili u prijevodu na engleski).

U ovom broju najavljujemo obrazovni sadržaj o korištenju programa Microsoft Office 2007 OneNote o kojemu je bilo riječi u prošlom broju. Pregled osnovnih mogućnosti ovog novog i moćnog programa koji se u obrazovanju može primijeniti u mnogim područjima, možete pogledati u kratkom video izlaganju kolege Luke Abrusa:

http://images.video.msn.com/flash/soapbox1_1.swf

U sljedećim brojevima „Pogleda“ predstavljat ćemo dodatne sadržaje vezane uz OneNote te primjere njegovog korištenja u obrazovanju. U međuvremenu, pozivamo vas da ga pogledate ovdje te svojim komentarima i prijedlozima pomognete njegovom stalnom poboljšanju i doradi.

Informatika u PUP-u

Sadržaji u Priručniku za učenje i poučavanje (PUP-u) imaju cilj olakšati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u svim predmetima.

Ideje o korištenju Microsoftovog Office programskog paketa u nastavi učitelji mogu pronaći u vodičima: Zašto bi nastavnici trebali koristiti Word, Zašto bi nastavnici trebali koristiti Excel i Zašto bi nastavnici trebali koristiti PowerPoint.

U nastavi informatike sadržaje iz PUP-a možemo koristiti u redovnoj nastavi i to za:

• obradu,
• vježbanje,
• samostalan rad.

 

MS Word

 

Svi korisnici računala tvrde da znaju koristiti Word, ali tek rijetki znaju sve njegove mogućnosti. U vodičima je objašnjen gotovo sav sadržaj koji se o Wordu po Nastavnom planu i programu obrađuje u školama, ali i trikovi i savjeti za napredno korištenje.

Učenici će lakše i shvatiti i naučiti koristiti mogućnosti Worda nakon što pregledaju vodiče: Uređivanje, Izgled i dizajn dokumenta i Dijagrami.

Vodiči nas uče kako pravilno pisati, kretati se po dokumentu, kopirati sadržaj, tražiti riječ u tekstu i drugo. Upozoravaju nas da pri kreiranju dokumenta obratimo pozornost na elemente dizajna kao što su tekstura, prostor i grafičko oblikovanje. Vodič Dijagrami pokazuje mogućnosti prikaza različitih podataka u dijagramima.

Poveznice u vodičima i predlošci u PUP-u za učenike omogućuju odabir predložaka s pomoćnicima pomoću kojih se na satu informatike može vježbati obrada i oblikovanje teksta.

Predlošci su pripremljeni za lakše pisanje seminara, predstavljanje istraživanja, a kasnije učenici svoje znanje i predloške mogu iskoristiti u samostalnom radu za sve predmete.

Ideje za primjenu mogu se vidjeti u vodičima:

Etape pisanja: Prije pisanja, Pregled, Uređivanje, Bibliografija .

Kreativni projekti: Novinski članak, Logos, Ethos i Pathos u oglašavanju.

Primjer učeničkog projekta

U vodiču Logos, Ethos i Pathos u oglašavanju možemo pronaći tekst o načinu utjecaja oglasa i reklama na naše odluke i uputu kako u Wordu izraditi analizu stavova.

Slika 1. Vodič Logos, Ethos, Pathos

U vodiču je uputa za predložak u MS Wordu u kojem se koriste veze unutar dokumenta, Vennov dijagram…

 

MS Excel

 

Excel je program s čijim se osnovnim mogućnostima možemo upoznati pomoću vodiča koje ćemo iskoristiti za obradu novih sadržaja. Šest vodiča o Excelu obrađuje i pokriva Nastavni plan i program.

Vodič Istraživanje proračunskih tablica upoznaje nas sa samim programom. Objašnjava u koju svrhu koristiti Excel, koji su dijelovi tablica, kako se unose i ispravljaju podatci i koje vrste podataka program prepoznaje.

S jednostavnijim unosom podataka upoznaje nas vodič Automatske mogućnosti. Prikazuje automatske postupke u Excelu: nabrajanje, automatsko popunjavanje, kopiranje formula, nizove…

Slika 2. Automatske mogućnosti Excela

Pomoću vodiča Formule i Funkcije možemo naučiti kako računati u Excelu. Formule su jednakosti koje izvode matematičke radnje s brojevima na radnom listu i moramo ih naučiti pravilno zapisati, a funkcija je formula ugrađena u Excel. Naučite kako se koristiti ovim mogućnostima!

Excel je nezamisliv bez grafikona o kojima nas podučavaju vodiči Vrste grafikona i Kreiranje grafikona. Uče nas, ne samo kako napraviti grafikon kroz četiri koraka izrade, nego i kada koristiti koju vrstu grafikona.

Primjena naprednih mogućnosti Excela

Rad u Excelu ne mora biti kompliciran i težak. Uz dobru ideju i kombinaciju slika, formula i grafikona, možemo obraditi sadržaje iz raznih područja. Evo nekoliko prijedloga za učeničke projekte:

• Klimatski dijagram – usporedni prikaz dvaju grafikona.
• Ilustrirani kalkulator – umetanje slika i ilustracija u tablicu.
• Interaktivne slike – umetanje slike u pozadinu i umetanje komentara u ćeliju.

Primjer učeničkog projekta

Ilustrirani kalkulator – vježba za informatiku o načinima upisivanja podataka i formula uz ilustraciju, a učenici kasnije mijenjaju ulazne podatke uz automatsko izračunavanje vrijednosti formule.

Predlošci u Excelu

Predlošci u učeničkom dijelu sadrže razne tipove grafikona i pomoćnike koji objašnjavaju kako prilagoditi tablicu svojim potrebama i kada i kako koristiti pojedinu vrstu grafikona. O Excelovim predlošcima ćemo još pisati.

 

MS PowerPoint

 

PowerPoint je učenicima postao jedan od najčešćih programa pomoću kojeg prezentiraju svoje istraživanje i projekte.

Vodič Izrada prezentacije pomaže u obradi novih sadržaja. Opisuje mogućnosti programa poput: izgleda slajda, dizajna, sheme boja, umetanja objekata, korištenja predložaka, shema animacije, prijelaza između slajdova.

Kako se nakon izrade odlične prezentacije ne biste zaboravili pripremiti za prezentaciju, pogledajte vodiče: Pripremanje prezentacije o tehničkoj pripremi, bilješkama predavača, ispisu prezentacije i Prezentiranje koje sadrži važne savjete o javnom nastupu.

 MS PowerPoint – predlošci

Predlošci za učenička izlaganja o mnoštvu tema pripremljena su u četiri različita dizajna za svaku temu. Svaka tema ima zasebnog pomoćnika koji vodi kroz zadanu temu, pazeći da se odgovori na sva pitanja iz zadatka i da prezentacija bude što efikasnija. Učenici se često koncentriraju ili na sadržaj ili na dizajn. Tajna uspješne prezentacije je nadopunjavanje dizajna i sadržaja. Predlošci i pomoćnici su tu da nas podsjećaju što je sve važno u našem uratku.

Slika 3. Predložak u PowerPointu

Animacije i grafičke mogućnosti PowerPointa su brojne. S naprednim mogućnostima programa učenici se mogu upoznati pomoću projekata:

• Lov na internetu – umetanje slika, korištenje interneta kao izvora informacija.
• Sličnost trokuta – prilagođene animacije (rotacija, pomak, uvećanje).
• Kruženje vode u prirodi – umetanje slika u pozadinu i na slajd, animacije, prijelazi slajdova.

U PUP-u ima mnoštvo sadržaja koji se mogu upotrijebiti u redovnoj i izbornoj nastavi informatike – iskoristite ih!
Uputite učenike kako će proširiti svoje znanje izradom projekata o nastavnim sadržajima iz drugih predmeta.

 

Literatura:

• http://pup.skole.hr
• http://pup.skole.hr/default.aspx?locale=hr,hr&app=teacher

Razgovor s doc. dr. sc. Natašom Hoić-Božić

Darko Jureković razgovarao je s dr. sc. Natašom Hoić-Božić, docenticom na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci o e-learningu u hrvatskom školstvu.

 

Pitanje: E-learning je već duže vrijeme prisutan u visokome školstvu, koriste ga i nastavnici i studenti. U osnovnom i srednjem školstvu prihvaćanje ovakvog načina poučavanja je teže i pravda se činjenicom da je i način poučavanja drugačiji nego u visokome školstvu i da traži puno više frontalne nastave.
U kolikoj je mjeri točna ta predodžba o razlici e-learninga u osnovnom i srednjem školstvu u odnosu na visoko?

• Mogu reći da je djelomično točna. Međutim, ukoliko krenemo od pretpostavke da se, ne samo u osnovnim i srednjim školama, već i u visokome školstvu treba koristiti mješoviti model e-obrazovanja, a ne u potpunosti online, tada se, u svakom slučaju, mora i može započeti s uvođenjem takvog modela e-learninga i u škole. Pri tome se omjer online i f2f dijela (dijela uživo) može prilagođavati specifičnostima okruženja pa se u školama e-learning može uvoditi u nekom manjem omjeru, pogotovo u početku. Ovo značajno ovisi o uzrastu učenika, ali i o tome koliko se nastavnici u danom trenutku mogu posvetiti e-learningu.
  U svakom slučaju, treba započeti barem „malim koracima“, tj. probati u manjoj mjeri te onda vidjeti može li se ići i na veći omjer online dijela nastave u odnosu na klasičnu frontalnu nastavu ili pak ustvrditi da je za konkretni nastavni predmet, njegove obrazovne ishode i za konkretne učenike bolje da se veći dio nastave izvodi na klasičan način.
  Dakle, u školama ipak treba započeti s e-learningom te osmisliti cijeli proces mješovitog učenja tako da ga učenici dožive na pravi način, da nemaju samo tradicionalnu frontalnu nastavu, nego i nešto novo jer smo u brojnim primjerima vidjeli da učenici vole da ih se aktivnije uključi u nastavu uz pomoć IKT-a, umjesto da samo slušaju predavanja nastavnika.

 

Pitanje: U E-learning akademiji imali ste prilike biti mentor nastavnicima s visokih učilišta i nastavnicima iz osnovnih i srednjih škola. Možete li navesti njihove sličnosti i razlike u percepciji i očekivanjima od e-learninga?

• U prvom redu, nastavnici s visokih učilišta većinom se ne trebaju brinuti oko opremljenosti svojih ustanova s IKT-om te oko podrške koju će dobiti oko njezina korištenja. Također su i studenti samostalniji u korištenju tehnologije.
  Nastavnici iz osnovnih i srednjih škola bili su dosta opterećeni time što u samim školama nisu imali tehničku podršku. Brinulo ih je i kako će njihovi učenici prihvatiti e-learning jer su manje samostalni u učenju i korištenju IKT-a od studenata.
  Sada se situacija u školama popravlja jer je podrška osigurana putem CARNeta kao što je to u početku bilo za visoka učilišta. Dobar primjer je i Carnetov LMS te Portal za škole s različitim sadržajima namijenjenim nastavnicima. Time se nadomješta još jedna prednost koju su na početku imali visokoškolski nastavnici: dostupnost već postojećih obrazovnih sadržaja.
  Ne mogu istaknuti nikakvu bitnu razliku između kvalitete samih polaznika. Jednako uspješni bili su nastavnici i iz jednog i iz drugog okruženja. Jedino mi se čini da su nastavnici na fakultetima ipak nešto samostalniji i slobodniji u svojim očekivanjima od e-learninga, vjerojatno zahvaljujući i tzv. „akademskoj slobodi“ koja im dozvoljava lakše uvođenje novina u svoje predmete, od sadržaja i metoda do tehnologija.

 

Pitanje: Na koji bi se način nastavnici u osnovnim i srednjim školama mogli potaknuti na aktivnije uključivanje u procese proizvodnje obrazovnih sadržaja vezanih uz e-learning?

• Prvenstveno putem raznih projekata. Mislim da danas ima dosta primjera takvih projekata upravo za osnovne i srednje škole. Jedan od njih je i natjecanje „Primjena računala u obrazovanju“.

 

Pitanje: Kako potaknuti učitelje da primijene takve sadržaje?

• Danas zaista ima već dosta sadržaja, već sam spomenula primjer Portala za škole čije sadržaje mnogi nastavnici već i koriste te ih pokazuju svojim učenicima i preporučuju kao izvor literature.
  Kako potaknuti one ostale? To najviše ovisi o samim osobama; mislim da će, u cjelini gledano, to ipak lakše učiniti mlađi nastavnici vični korištenju računala, nego oni stariji koji se ranije nisu imali puno prilike susresti s IKT-om.
  Također bi bilo važno da budući nastavnici za vrijeme studija nauče što je e-learning i kako ga koristiti jer će im tada biti uobičajeno da ga jednoga dana i primjene u školama. Primjerice, takav pristup imam u okviru kolegija „Metodika nastave informatike“ koji predajem studentima – budućim profesorima informatike u školama. Osim s klasičnom nastavom informatike, upoznaju se s e-learningom, a samostalno izrađuju i sadržaje za e-učenje (coursware). Nastava se odvija prema mješovitom modelu e-learninga. Naime, ukoliko se studente želi podučavati o e-learningu, nema smisla to činiti tako da se stane pred njih i ispredaje definicija e-learninga ili priča kako se radi coursware – treba im dozvoliti da to sami isprobaju.
  I svi ostali studenti koji žele postati profesori, trebali bi za vrijeme studija isprobati e-learning i naučiti što je to. Ako se s e-learningom susretnu već na studijima, vjerujem da će ga, kad se zaposle u školama, puno lakše prihvatiti te se tada više neće pitati kako ga primijeniti, njima će to biti normalno i prirodno kao i klasična nastava.
  Sadašnje bi se nastavnike u školama na primjenu e-learninga moglo potaknuti i tako da se dodatni trud koji nastavnik uloži u e-learning vrednuje na odgovarajući način. Nije vremenski isto izvede li nastavnik školski sat o nekoj temi u 45 minuta pričajući i pišući po ploči ili umjesto toga organizira diskusiju u forumu koju cijeli tjedan treba moderirati, odnosno poticati i voditi učenike u iznošenju njihovih ideja o nastavnoj temi koju uče.
  Rad nastavnika na primjeni e-learninga trebao bi se vrednovati i uključivanjem u nastavnu normu, tj. određivanjem broja sati koje nastavnik tjedno mora odraditi. Ukoliko koristi e-learning, broj sati klasične nastave trebao bi se smanjiti. Međutim, ovo je problem koji još uvijek nije riješen niti u visokoškolskom obrazovanju.

 

Pitanje: Kako su vaši studenti prihvatili vaš kolegij?

• Većina studenata je jako dobro prihvatila e-learning model za kolegij. Sve im se dopalo: da ne moraju svaki ponedjeljak doći ujutro u 8 sati na nastavu, da su im sadržaji za učenje pripremljeni u LMS-u, uključujući i testove za samoprovjeru znanja, da razmišljanja razmjenjuju međusobno i s nastavnikom u diskusijama u forumu te da surađuju na projektnom zadatku i rade u grupama na izradi zajedničkog projekta.
  Kako su studenti budući nastavnici informatike, u grupnom radu su kao projekt razvijali tzv. coursware, odnosno hipermedijsku mrežnu prezentaciju za učenje. Pri tome su, kao informatičari, koristili svoja znanja programiranja i mrežnog dizajna, izrade mrežnih stranica te kao novinu – instrukcijski dizajn.
  Da su studenti zaista bili zadovoljni, potvrdile su i ankete koje sam provela nakon izvođenja nastave. Bilo je vrlo malo onih koji su izrazili negativno mišljenje o novom načinu izvođenja nastave, uglavnom su to bili student koji više vole raditi sami nego u grupi ili više vole da im nastavnik osobno tumači sadržaje umjesto da ih čitaju putem LMS-a.
  I ja sam jako zadovoljna rezultatima koje su studenti postigli.

 

Pitanje: Koristite li rasprave u kolegiju? Je li studente teško potaknuti na sudjelovanje?

• Rasprave u forumu se boduju i jedan su od elemenata za donošenje konačne ocjene iz kolegija.
  Moram reći da je neke studente bilo teško potaknuti na sudjelovanje, ali ne zbog toga što su im diskusije nezanimljive ili ne vole međusobno raspravljati, već iz drugih razloga. Studenti su navikli na neformalne forume gdje diskutiraju anonimno o svakakvim temama, a ovdje su morali pod svojim punim imenom i prezimenom (doduše u zatvorenom forumu koji vide samo studenti određene studijske grupe i nastavnici kao moderatori) diskutirati korištenjem formalnog stila pisanja o točno određenoj temi koju je zadao nastavnik i koja je vezana uz sadržaje koje uče. Ponekad se na samom početku nisu dovoljno oslobodili te je i diskusija zapinjala.
  Također je, prema komentarima studenata, jedan od razloga nesudjelovanja bila prevelika opterećenost brojem kolegija koje su paralelno slušali u semestru te nemogućnost da se u potpunosti posvete svim obavezama u ovom kolegiju. Kako diskusija ipak nije donosila puno bodova, neki su studenti procijenili da će i nesudjelovanjem u njoj prikupiti dovoljno bodova iz drugih elemenata vrednovanja za ocjenu koju žele postići. Treba napomenuti da su se ostali kolegiji izvodili na klasični način te da su se na njima studenti viđali uživo. Moguće je da bi diskusije bile življe da je bila riječ o studentima koji zaista surađuju isključivo na daljinu. Dokaz tome su i jako zanimljive diskusije koje su se odvijale u onim periodima kada nije bilo nastave, primjerice u veljači za vrijeme ispitnih rokova.

 

Pitanje: Simuliraju li neki kolegiji situaciju u učionici? Jesu li studenti tad u ulogama budućih nastavnika i objašnjavaju li svojim kolegama zadane teme?

• Na dijelu kolegiju „Metodika nastave informatike“ na satu se simulira predavanje uz pomoć PowerPoint prezentacije i interneta, ali o klasičnim nastavnim temama koje se predaju na satu informatike u školama.
  Međutim, u okviru novog kolegija „Primjena hipermedije u obrazovanju“ na diplomskom studiju informatike, studenti imaju zadatak da za svoje seminare odaberu neku od metoda u online okruženju i da ju prezentiraju svojim kolegama. Konkretno, ove godine su si međusobno prezentirali različite Web 2.0 alate uz preporuke kako ih primijeniti u obrazovanju.

 

Pitanje: I na kraju, kako biste saželi vrijednosti te osobnu i profesionalnu korist koju nastavnici mogu imati od uvođenja e-learninga?

• Možemo krenuti od toga da nastavnici postavljene ciljeve učenja mogu uspješnije realizirati ukoliko ne koriste samo tradicionalne metode, nego uvedu i nešto novo, dakle e-learning. Njihovi učenici će biti zadovoljniji, a tada i uspješniji u učenju. Svaki nastavnik mora biti svjestan da se današnja djeca mijenjaju, sve više su „digitalni urođenici“ te ih trebaju pokušati pratiti u primjeni tehnologije. Uskoro više neće biti moguće isključivo s kredom u ruci stajati pred učenicima i pisati po ploči.
  Prednost bi bila i osobno zadovoljstvo nastavnika ako su učenici postigli bolje rezultate i ako su zadovoljniji i motiviraniji za predmet.
  Isto tako, nastavnicima bi od koristi bilo i kada bi se počeo vrednovati trud koji ulažu u e-learning te smanjio klasični broj sati nastave čime bi dobili više vremena i za pripremu i za izvođenje e-learninga.
  Pomogli bi i zajednički skupovi za usavršavanje gdje bi se mogli družiti s ostalim kolegama i razmjenjivati iskustva te razni projekti kao i financijske nagrade za uspješnu primjenu e-learninga u nastavi.
  Uvijek se, dakle, može gledati i intrinzična i ekstrinzična motivacija nastavnika. Intrinzičnu svatko može postići i sam ukoliko se potrudi, no za ostale spomenute elemente nužna je pomoć, primjerice ravnatelja, Ministarstva…