Ksenija Lekić
Uvod
U današnjem digitalnom dobu, pristup internetu je neizostavan dio svakodnevnog života, a digitalne tehnologije su postale osnovni alat u zabavi i obrazovanju, posebno među učenicima osnovnih škola. Sve veći broj učenika provodi značajan dio svog slobodnog vremena na internetu, istražujući, komunicirajući i konzumirajući raznolike sadržaje. Ovakvo ponašanje donosi i određene izazove, posebno kada je riječ o nedovoljnoj samodisciplini u istraživanju virtualnog svijeta, nedovoljno nerazvijenoj svijesti o potencijalnim rizicima i eventualnom nedostatku roditeljskog nadzora.
Pretpostavka je da broj djece koja koriste internet i društvene mreže u sve mlađoj dobi kontinuirano raste, a mnogi od njih nemaju adekvatan roditeljski nadzor ili pristup edukativnim resursima koji bi im pomogli razviti sigurnije digitalne navike.
Ovim istraživanjem dobit ćemo uvid u vrijeme koje učenici različitog uzrasta provode online te vrste aktivnosti koje preferiraju. Nadam se da će rezultati ovog istraživanja pružiti uvid u trenutno stanje digitalnih navika među učenicima OŠ Novska te poslužiti kao osnova za razvoj programa i inicijativa usmjerenih na edukaciju i podršku učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima.
Cilj je bio istražiti digitalne navike djece kako bismo bolje razumjeli koliko vremena provode na internetu i koje društvene mreže najčešće koriste. saznati kojim vrstama digitalnih uređaja imaju pristup, koje uređaje posjeduju, saznati koliko vremena učenici različitog uzrasta provode online te identificirati preferencije u korištenju društvenih mreža. Ovi rezultati će biti od pomoći u prilagodbi pristupa edukaciji o sigurnom korištenju interneta u skladu s potrebama i navikama različitih dobnih skupina.
Povratne informacije o njihovim online aktivnostima pomoći će u pružanju smjernica za roditelje i učitelje kako bi se podržalo sigurno i odgovorno korištenje interneta i unaprijedila digitalna pismenost i sigurnost.
Svrha istraživanja su povratne informacije o digitalnim navikama učenika, vremenu koje učenici provode na internetu, njihovu poznavanju i osobnom korištenju različitih društvenih mreža te razini podrške i sigurnosti koju im pružaju roditelji, odnosno učestalosti njihova nadzora.
Ključne riječi: navike, djeca, digitalne tehnologije, internet, društvene mreže, podrška, sigurnost.
Problem
Unatoč sve većem broju učenika osnovnoškolskog uzrasta koji puno vremena provode na internetu, posjećuju različite društvene mreže i često nemaju potreban roditeljski nadzor, postojeći resursi i programi usmjereni na edukaciju o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija često su nedostatni ili nisu dovoljno ozbiljno shvaćeni. Nedostatak svijesti o potencijalnim rizicima online okruženja, poput cyberbullinga, prekomjernog korištenja digitalnih uređaja ili izlaganja neprikladnom sadržaju, može negativno utjecati na dobrobit i razvoj djece.
Kako bi se podržalo sigurno i odgovorno korištenje interneta i unaprijedila digitalna pismenost i sigurnost, potrebno je istražiti i prikupiti podatke o njihovim digitalnim navikama.
Pretpostavke
- Učenicima predmetne nastave su u većoj mjeri dostupni različiti digitalni uređaji u odnosu na učenike razredne nastave.
- Učenici razredne nastave u svom vlasništvu imaju i češće koriste tablete za razliku od učenika predmetne nastave. Učenici predmetne nastave uglavnom koriste pametne telefone, stolna i prijenosna računala.
- Učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.
- Učenici razredne nastave provode dnevno manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.
- Učenici razredne nastave na internetu više vremena provode igrajući igrice, a učenici predmetne nastave na društvenim mrežama.
- Učenici predmetne nastave imaju više korisničkih račune na društvenim mrežama u odnosu na učenike razredne nastave.
- Roditelji učenika razredne nastave češće provjeravaju aktivnost svoje djece na internetu.
Metoda prikupljanja podataka
Istraživanje je provedeno u sklopu provođenja projekta Dan sigurnijeg interneta 2024 od 2. do 9. veljače 2024. godine među učenicima od 2. do 8. razreda OŠ Novska.
Učenici koji pohađaju redovnu ili izbornu nastavu Informatike su ispunili anonimni anketni upitnik. U istraživanju nisu zastupljeni učenici 1. razreda jer se smatra da još uvijek nisu svladali čitanje s razumijevanjem i nisu dovoljno vješti u ispunjavanju online anketnog upitnika.
Za izradu anketnog upitnika korišten je MS Forms zbog sigurnog i jednostavnog pristupa te automatskog prikaza i analize podataka.
Rezultati – analiza prikupljenih podataka
U istraživanju su sudjelovala 323 učenika OŠ Novska od 2. do 8. razreda koji pohađaju redovnu ili izbornu nastavu Informatike, 53% djevojčica i 47% dječaka.
Slika 1. Spol ispitanika
Slika 2. Ispitanici prema uzrastu i spolu
1. Učenicima predmetne nastave su u većoj mjeri dostupni različiti digitalni uređaji u odnosu na učenike razredne nastave.
Slika 3. Dostupnost različitih digitalnih uređaja
Slika 4. RN – dostupnost digitalnih uređaja
Slika 5. PN – dostupnost digitalnih uređaja
Prema rezultatima, različiti digitalni uređaji su podjednako dostupni i učenicima razredne i predmetne nastave. Najviše koriste pametne telefone, 39% učenici RN i 36% učenici PN. Stavka „ostalo“ odnosi se na pametni sat.
2. Učenici razredne nastave u svom vlasništvu imaju i češće koriste tablete za razliku od učenika predmetne nastave. Učenici predmetne nastave uglavnom koriste pametne telefone, stolna i prijenosna računala.
Slika 6. Vlastiti digitalni uređaji
Slika 7. RN – Vlastiti digitalni uređaji
Slika 8. PN – Vlastiti digitalni uređaji
Prema dobivenim rezultatima ne postoji bitna razlika u posjedovanju vlastitih digitalnih uređaja među učenicima razredne i predmetne nastave. Pretpostavka da učenici razredne nastave imaju u svom vlasništvu većinom tablete, nije točna jer je razlika svega 2%, 54% u odnosu na 52%. Opremljenost digitalnim uređajima je podjednaka kod učenika mlađeg i starijeg uzrasta.
Mogući razlozi zbog kojih je opremljenost digitalnim uređajima mlađih učenika podjednaka u odnosu na starije učenike:
- Mlađe generacije su od malih nogu izložene digitalnim uređajima i tehnološkim alatima, što stvara veću prirodnu sklonost prema njima i često dovodi do veće upotrebe.
- Škole i obrazovni sustav često pružaju pristup digitalnim uređajima mlađim učenicima.
- Digitalna pismenost je ključna vještina za uspjeh u mnogim područjima, pa se stoga veći naglasak stavlja na pružanje prilika mlađim učenicima da steknu ove vještine putem upotrebe digitalnih uređaja.
- Roditelji mlađih učenika su već vješti korisnici digitalnih uređaja i skloniji su osigurati svojoj djeci pristup različitim digitalnim uređajima.
- Vršnjaci ih potiču na korištenje digitalnih uređaja i sve ranije počinju pratiti društvene trendove.
3. Učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu u usporedbi s učenicima predmetne nastave.
Slika 9. Učestalost korištenja interneta
Slika 10. RN – Učestalost korištenja interneta
Slika 11. PN – Učestalost korištenja interneta
Točna je pretpostavka da učenici razredne nastave provode manje vremena na internetu. Svaki dan Internet koristi 69% učenika RN u odnosu na 89% učenika PN. Kod učenika RN je izraženije korištenje interneta samo vikendom, 10% u odnosu na 2% učenika PN. Stavka „ostalo“ su uglavnom komentari: „tak-tak“, „ne previše“, „nedovoljno“ i sl.
U 2. dijelu članka bit će prikazani ostali rezultati o provedenom istraživanju.
Literatura
- Kliček, B., & Kovačić, M. (2019). “Sigurnost djece na internetu: uloga obitelji i škole.” Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
- Đurić, K., & Šincek, D. (2017). “Sigurnost djece na internetu – izazovi za odgojno-obrazovni sustav.” Život i škola, 63(1), 23-37.
- Čižmešija, J., & Strugar, I. (2018). “Kako poučavati o sigurnosti na internetu: iskustva učitelja u osnovnoj školi.” Informatologia, 51(3), 205-217.
- Ljubin-Golub, T., & Jakopec, A. (2020). “Sigurnost na internetu: strategije prevencije i odgojna djelovanja u obitelji i školi.” Zagreb: Naklada Slap.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.