Pogledom kroz listopad

Broj 157, listopad 2023.
ISSN 1848-2171

U listopadu 2023. započela je nova faza projekta Budi Internet genijalac (BIG) za čiju je provedbu udruga Suradnici u učenju  dobila  priliku za nastavak projekta u periodu 2023. – 2026.  Projekt sufinancira Google.org s 240 000 $ kao dio Be Internet Awesome programa koji u CEE regiji objedinjava School with Class Foundation.  Osim u  Hrvatskoj, projekt se provodi u Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Moldaviji, Slovačkoj.  Udruga Suradnici u učenju koristit će bespovratna sredstva za educiranje 4500 učitelja, 5000 učenika i 500 roditelja, te doprijeti do 62500 učenika, razviti nove sadržaje i organizirati sveobuhvatne aktivnosti. Izradit će se i organizirati tečajevi e-učenja, multimedijski obrazovni sadržaji, izložbe i konferencije. Helena Valečić. Više…

U projektnom učenju se ističe postupak koji učenicima omogućuje upoznati i razviti vještine, sposobnosti i znanja na putu od ideje do gotovog proizvoda. Andrej Vasle je učenicima dao zadatak izraditi model formule kao što su zaštita na radu, tehnološki postupci, tehnološka dokumentacija, otpad i recikliranje i praktični dio. Više…

Na radionici Darije Benaković učenici su se upoznali sa sigurnošću na internetu, načinu zaštite osobnih podataka, te načinu na koji objavljujemo vlastite informacije i pristupamo tuđim objavljenim informacijama. Današnja se djeca sve ranije samostalno kreću nepoznatim i opasnim internetskim “ulicama”, a ni djeca ni njihovi roditelji nisu svjesni opasnosti koje im tamo prijete. Više…

Učiteljica Dragana Prepelič imala je sat na kojem su prevladavale metode rada pomoću mobilnoga uređaja, rad na tekstu i metoda objašnjavanja. Učenici su samostalno istraživali zakonitosti i svojstva linearne funkcije – utjecaj koeficijenta smjera i početne vrijednosti na graf linearne funkcije. Više…

Moramo biti svjesni da je za zdrav razvoj djeteta potrebno da se dijete igra. Erika Perkovič smatra kako je potrebno osigurati mjesto za igru, a uloga odrasle osobe nije pretjerano ometati djetetovu igru, ali možemo biti u blizini u slučaju da nas dijete zatreba. Više…

U članku Eva Jazbec Leber želi pokazati kako suradničko učenje može obogatiti nastavu i tako pozitivno utjecati na klimu u razredu, dobrobit učenika i kvalitetu njihova znanja. Preporuča uključivanje suradničkog učenja i korištenje različitih tehnika suradnje. Više…

U školskom projektu Judita u slikama učenici su kritički preispitivali svoj stav prema djelu koje obilježava početak hrvatske umjetničke književnosti. Duboko su proniknuli u književno djelo koje su zatim interpretirali na originalan, kreativan i inovativan način. Očekivani su ciljevi i ishodi projekta ostvareni u zbog dobre stručne suradnje nastavnika i knjižničara, kažu Hajdi Škarica i Nikolina Stulić. Više…

Školski projekt Digitalni građani odobren je od strane Nacionalnog koordinatora i objavljen na karti aktivnosti European Youth Portala, a namijenjen je učenicima 7. i 8. razreda. Glavni cilj je poučavati učenike digitalnom građanstvu, medijskoj pismenosti i pravilnoj upotrebi digitalnih tehnologija kroz edukacije tijekom cijele školske godine. Autorica i koordinatorica projekta je stručna suradnica knjižničarka Jasenka Marmilić. Više…

Učiteljica i edukatorica razredne nastave Karmen Porenta veliku pozornost posvećuje metodama i tehnikama u svom radu i nastave koje pomažu njoj i učenicima da razvijaju pozitivan način razmišljanja. Više…

Martina Vičić Crnković kada bira lektirne naslove za svoje učenike, nastoji da oni govore o aktualnim temama s kojima se učenici lako mogu povezati. Cilj je takvoga izbora povećati interes učenika za čitanje. Više…

U radu Pavice Stunić govori se o eTwinning projektu Poslovice – pametnice i realizaciji projekta u vrtiću Botinec. Cilj projekta bio je oživjeti poslovice kao mudre životne izreke i vrlo su moćne u odgoju djece. Više…

Sandra Rusec Belaj ispričala nam je kako su u školu uveli kompenzacijski program koji priprema učenike kojima okruženje ne nudi dovoljno mogućnosti za stjecanje bogatog jezičnog i drugog znanja te važnih vještina, stavova, normi i vrednota, koji su potrebni za postizanje uspjeha u školi. Više…

U školi Snježane Sedlar realiziran je projekt „Zelena učionica OŠ „Podrute““. Projekt se provodio obrađujući ciljeve i zadatke međupredmetnih tema Građanskog odgoja i obrazovanja te Održivog razvoja a glavni cilj je bio izgradnja učionica na otvorenom pomoću prirodnih materijala. Više…

Tina Jarc osvrnula se na mogućnosti istraživanja ​u sklopu provedbe programa za predmet Upoznavanje okoline u 1.razredu, kojima bismo potaknuli interes učenika. Zahvaljujući eksperimentiranju, istraživanju, rješavanju stvarnih problema i suradničkom učenju, ispunili smo naše ciljeve. Više…

Osnovna škola Mladika proslavila je 120 godina postajanja. Urška Hlupič Voda opisala je aktivnosti u kojima su bili uključeni svi učitelji i učenici škole te jedan učitelj u mirovini. Više…

Mladi vole društvene mreže. Njihovu želju za prikazivanjem na društvenim mrežama, knjižničarka Ivona Tabak i učiteljica Hrvatskoga jezika Vesna Samardžić iskoristile su u obrazovne svrhe tako što su osmislile projekt TikTokovima Cetine. Više…

Škola je odgojno-obrazovna ustanova koja potiče cjelokupni razvoj osobnosti. U članku Vilme Trošt Stenovec su predstavljene različite aktivnosti koje se izvode pod okriljem međunarodnog programa Ekoškole za razvoj vrednota odgovornosti i solidarnosti pojedinca i čitave zajednice u brizi za bolje životno okruženje. Više…

Autonomna vozila – da ili ne? Željka Vargić je odlučila sama razmotriti istu temu kada su njene učenice u sklopu STEM projekta dobile zadatak napisati esej na temu etičkog pitanja pri upotrebi umjetne inteligencije, odrediti prednosti i mane umjetne inteligencije u vozilima te iznijeti svoje viđenje i mišljenje na navedenu temu. Više…

Gordana Lohajner

Nastavak provedbe projekta Budi Internet genijalac

Helena Valečić, Udruga Suradnici u učenju

U listopadu 2023. započela je nova faza projekta Budi Internet genijalac (BIG) za čiju je provedbu udruga Suradnici u učenju  dobila  priliku za nastavak projekta u periodu 2023. – 2026.  Projekt sufinancira Google.org s 240 000 $ kao dio Be Internet Awesome programa koji u CEE regiji objedinjava School with Class Foundation.  Osim u  Hrvatskoj, projekt se provodi u Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Moldaviji, Slovačkoj.  

Udruga Suradnici u učenju koristit će bespovratna sredstva za educiranje 4500 učitelja, 5000 učenika i 500 roditelja, te doprijeti do 62500 učenika, razviti nove sadržaje i organizirati sveobuhvatne aktivnosti. Izradit će se i organizirati tečajevi e-učenja, multimedijski obrazovni sadržaji, izložbe i konferencije. Uspostavit će se mreža podrške školama te kontinuirano pružati podrška školama i učiteljima omogućavajući im rast i osnaživanje. Ovakav obujam poslova zahtijeva dodatne „snage“ te su kolegice i kolege učiteljice/učitelji i nastavnice/nastavnici pozvani putem javnog poziva da se pridruže u provedbu projekta kao ambasadori. Također je poziv upućen i školama da se uključe u projekt i postanu BIG škole.

Na javni poziv javilo se 115 kandidatkinja i kandidata za ambasadore i 85 škola iz svih županija. Prvi korak kojeg kandidati moraju napraviti jest završiti online tečaj. Iz svake škole kandidata za BIG školu, najmanje tri osobe također moraju završiti tečaj. Početak tečaja je 2. 11. 2023. i traje 6 tjedana. Nakon završetka tečaja, od budućih ambasadora se očekuje održavanje radionica sa učenicima i roditeljima. Po stjecanju statusa ambasadora BIG projekta, ambasadori će moći sudjelovati  na završnoj konferenciji te biti uključeni u međunarodnu zajednicu Be internet awesome.  Osim BIG ambasadora koji su provodili  edukacije, pozivu su se odazvale i kolegice koje su već stekle status ambasadora jer su djelatnice škola koje su bile u prvom BIG projektu te su već prošle tečaj i održale niz radionica s učenicima i roditeljima.

Broj prijavljenih kandidata za BIG ambasadore i BIG škole pokazuju da je projekt prepoznat kao mogućnost jednostavnog i zabavnog načina osnaživanja učenika, učitelja i roditelja za kritičko razmišljanje pri istraživanju interneta, zaštitu privatnosti, pristojno i ljubazno ponašanje, promišljeno i odgovorno dijeljenje digitalnih sadržaja te pružanje podrške vršnjacima.  Zato s velikim veseljem i u dobrom društvu nastavljamo s provedbom projekta Budi Internet genijalac u cijeloj Republici Hrvatskoj te vas pozivamo da sve novosti pratite na mrežnoj stranici udruge Suradnici u učenju.

A kako je bilo prošlih godina možete vidjeti na našim videima.

Izrada modela formule u projektu

Andrej Vasle

Sažetak

Cilj projekta je pružiti učenicima priliku da razviju svoje sposobnosti za kompetentan nastup u realnoj okolini jer tijekom redovne nastave to obično nije moguće. U projektnom učenju se ističe postupak koji učenicima omogućuje upoznati i razviti vještine, sposobnosti i znanja na putu od ideje do gotovog proizvoda. Svrha rada je interdisciplinarna integracija različitih znanja, iskustava, međuljudski odnosi i odnos prema okolišu. Kao sve planirane aktivnosti provedba ovoga projektnog učenja odvija se po određenom planu u pet modula koji slijede jedan za drugim u smislenom redoslijedu. Zadatak učenika je izraditi model formule kao što su zaštita na radu, tehnološki postupci, tehnološka dokumentacija, otpad i recikliranje i praktični dio.

Ključne riječi: projektni rad, međupredmetno povezivanje, interdisciplinarna integracija.

Uvod

Model formule izrade učenici strukovnog obrazovanja u programu automehaničar. Proizvod je dio otvorenoga kurikuluma, a isti je sustavni dio godišnjeg plana rada. Otvoreni modul projektnog rada je dio obrazovanog programa koji odredi škola u sudjelovanju s predstavnicima tvrtke i drugih organizacija, socijalnih partnera lokalno ili regionalno. Otvorenim modulom projektnog rada se izvođačima obrazovanog programa pruža mogućnost da zajedno sa socijalnim partnerima oblikuju ciljeve, kompetencije i sadržaj modula otvorenog kurikuluma sukladno potrebama ekonomije i okoliša kako bih mogli brže slijediti novostima na strukovnom području. Razvijaju se specijalizirana znanja i vještine i osposobljava se osoblje s natjecateljskim znanjima i vještinama koji se traže i prepoznatljivi su na tržištu rada.

Projektni rad

Školi za strojarstvo, geotehniku i zaštitu okoliša u Velenju projektni rad u programu automehaničar izvodimo u prvoj godini školovanja u pet sadržajno zaključenih sklopova:

1. sklop­ ­– Zaštita na radu,
2. sklop – Tehnološki proces,
3. sklop – Tehnološka dokumentacija,
4. sklop – Otpad i recikliranje,
5. sklop – Praktični dio: Izrada proizvoda.

Projektni rad će potrajati 33 nedjelja odnosno 132 sata, kako teoretski tako i praktični dio.

Tablica 1. Trajanje sadržajno završnoga rada

Nastava nije klasična nastava jer se konačni proizvod zamišlja kao problem i onda ga pokušavamo provesti do konačne formule. Mi ne rješavamo zadatke niti ih provodimo u okviru jednoga sklopa u modulu jer je potrebno poznavanje različitih područja. Predmeti su u ravnopravnom položaju iako ima sporednu ulogu i praktična proizvodnja formule koju zatim smisleno povežemo u cjelinu interdisciplinarno.

Međupredmetno povezivanje

U pripremi formule ističe se praktična nastava, kao tehničko crtanje, materijal u profesiji i prirodne znanosti. Drugi predmet matematika ima sporednu ulogu.

1. Sklop – Zaštita na radu

Na početku projektnog rada đaci:

• dobiju općenita i temeljna znanja na području zaštite i zdravlja na radu,
• mogu uvažavati i koristiti propise na području zaštite i zdravlja na radu,
• mogu pravilno reagirati zbog zaštite na radnom mjestu,
• mogu upotrebljavati sredstva i oprema za osobnu zaštitu.

2. Sklop – Tehnološki proces

U tom sklopu učenici dobiju sljedeće kompetencije:

• mogu čitati tehnološku dokumentaciju i konstrukcije,
• mogu koristiti stručnu terminologiju,
• poznaju vrijednosti, npr. objektivnost, preciznost, odgovornost, timski rad,
• poznaju pojedinačne ručne postupke i strojno rezanje,
• poznaju pojedinačne primarne postupke lijevanja i transformacije, itd.

Svim ovim kompetencijama đaci izrade tehnološki proces proizvodnje za svaku komponentu formule nakon čega će kasnije u radionicama proizvesti pojedine komponente.

Slika 1. Primjer tehnološkog procesa izrade (osobna arhiva)

3. Sklop – Tehnološka dokumentacija

Đaci izrade tehnološku dokumentaciju s tehničkim crtežom za svaku pojedinu komponentu formule. Dokumentacija se koristi u izradi sastavnih dijelova formule tijekom praktične proizvodnje. Oni stječu sljedeće kompetencije:

• znaju i razumiju razlike između skice i nacrta,
• znaju alate i mogu ih koristiti za izradu nacrta,
• znaju koristiti nacrte,
• znaju čitati nacrte,
• mogu koristiti planove u praktičnom radu i sl.

Slika 2. Tehnološka dokumentacija (osobna arhiva)

4. Sklop – Otpad i reciklaža

Učenici automehaničari se u radionicama susreću s otpadnim krpama, otpadnim uljem i drugim otpadom koji se mora pravilno i sigurno skladištiti. Tijekom nastave oni uče pravilno rukovati otpadom, kako se on pravilno skladišti i kako mogu prepoznati sigurnosne znakove.

5. Sklop – Praktični dio: Izrada proizvoda

Tijekom praktične nastave se izrađuju modeli formule pomoću prethodnog tehnološkog postupka i tehnološke dokumentacije.

Zaključak

Nekoliko iz praktičnog rada:

Slika 3. Piljenje (osobna arhiva)     Slika 4. Rad turpijom (osobna arhiva)

Slika 5. Rezanje navoja (osobna arhiva)     Slika 6. Bušenje rupe (osobna arhiva)

Slika 7. Savijanje (osobna arhiva)           Slika 8. Savijanje (osobna arhiva)

Slika 9. Tokarenje (osobna arhiva)   Slika 10. Finalni proizvod (osobna arhiva)

Literatura

1. https://cpi.si/wp-content/uploads/2020/08/Projektno_delo.pdf
2. https://cpi.si/wp-content/uploads/2020/08/M3_PTI__KZ_Varnost_in_zdravje_pri_delu_L2013.pdf
3. https://cpi.si/wp-content/uploads/2020/08/P6_TEHNICNO_RISANJE_IN_DOKUMENTACIJA.pdf

Tko sam na mreži?

Darija Benaković, prof. hrvatskoga jezika i književnosti i dipl. knjižničarka

Tekst donosi prikaz radionice o sigurnosti na internetu, načinu zaštite osobnih podataka, te načinu na koji objavljujemo vlastite informacije i pristupamo tuđim objavljenim informacijama. Današnja se djeca sve ranije samostalno kreću nepoznatim i opasnim internetskim “ulicama”, a ni djeca ni njihovi roditelji nisu svjesni opasnosti koje im tamo prijete. Ova je radionica osvijestila učenike što mogu i trebaju učiniti da bi bili sigurni i kako ne narušavati sigurnost drugih na mreži. Dobre i loše primjere objavljivanja na društvenim mrežama učenici su proučavali na facebook profilima izrađenima aplikacijom Fakebook, te su osmislili vlastita pravila ponašanja na društvenim mrežama.

Ključne riječi: digitalni otisak, sigurnost na internetu.

Život modernoga čovjeka nemoguće je zamisliti bez Interneta. Današnja dječica postaju konzumenti internetskih sadržaja i prije prve godine života, jer roditelji tim sadržajima smiruju djecu i privlače im pozornost. Sadržaj o djeci javno je dostupan jer roditelji svakodnevno objavljuju fotografije svoje djece na Internetu. Prije polaska u školu djeca samostalno traže internetske sadržaje (crtiće, video uratke, glazbu…) koje žele gledati. Dolaskom u školu sva djeca imaju iskustvo služenja Internetom a malo je onih koje su odrasli pripremili za lutanje bespućima mreže. Škola ima odgovornost ukazati učenicima na opasnosti, mogućnosti zaštite i kontroliranja vlastitog digitalnog otiska.

Internet = život / Internet ≠ život

U prvom dijelu radionice učenici su prijavom u aplikaciju Mentimeter pisali asocijacije na riječ Internet. Odgovori su pokazatelj učeničkih iskustava i navika. Slika 1.

Nabrojali smo i objasnili najvažnija područja primjene interneta, a to su:

• Komunikacija – komuniciramo internetskim aplikacijama: Viber, WhatsApp, e-mail…
• Obrazovanje – učenje na daljinu tijekom pandemije Korona virusa pokazalo je koliko je Internet važan u obrazovanju, a postoje i neformalna online učenja.
• Poslovanje – brojne tvrtke, posebice u ICT području, posluju online, tako dogovaraju poslove i isporučuju proizvode isl.
• Razmjena podataka – E-dnevnik je online mjesto na kojemu učitelji objavljuju podatke o učeniku, a roditelji dobivaju uvid u podatke. Učenicima je poznat portal e-građani preko kojega brojne službe daju informacije na uvid korisnicima.
• Istraživanje – na Internetu su objavljene znanstvene informacije koje su temelj za istraživanje učenicima, studentima i drugim znanstvenicima.
• Informiranje – mrežne stranice na kojima su dnevne vijesti i zanimljivosti stalno dostupne.
• Povezivanje – društvene mreže pomažu nam povezati se s osobama koje poznajemo ili ne poznajemo.
• Kupovina – većina trgovačkih lanaca i trgovina ima online poslovanje.
• Zabava – mogućnost igranja online igara, čitanja knjiga, slušanja glazbe isl.

Sat je nastavljen raspravom na temu: Jesmo li na mreži iste osobe kao u stvarnom životu? Učenici znaju da, osim dijeljenja istinitih informacija o sebi, postoje primjeri kada osobe na mrežama postaju neprepoznatljive, bave se temama o kojima u stvarnom životu ne komuniciraju.

Nametnulo se i pitanje: Je li dobro na mreži biti ista osoba kao u stvarnom životu ili ne? Učenici su svjesni da postoje lažni identiteti na mrežama i da nisu svi lažni identiteti dobronamjerni. Veliki broj učenika otvara profile na društvenim mrežama i prije 13. godine, iako po zakonu ne bi smjeli, što znači da su lažirali broj godina. Posebno je naglašena važnost zaštite osobnih podataka. Učenici su zaključili koje informacije o sebi ne bi trebali pisati javno – koliko imaju godine, u koju školu idu, gdje i s kim stanuju…

Sljedeće pitanje za kratku raspravu bilo je: Poznajete li dovoljno one s kojima ste prijatelji samo na mreži ili samo u stvarnom životu? U današnje vrijeme svaka osoba ima nekoliko slojeva osobnosti. Osobni sloj – informacije koje ne bi trebalo javno iznositi, službeni sloj – informacije koje su važne u poslovnim odnosima, virtualni sloj osobnosti – informacije kojima se predstavlja na mrežama, često različit od prva dva sloja.

Kako biti siguran na mreži?

Važno je da učenici osvijeste da ne postoji apsolutna sigurnost ni u životu ni na mreži. Ipak, postoje koraci koje svako može učiniti kako bi povećao svoju sigurnost. Prvi i najvažniji korak je pravilan izbor jake lozinke – kombinacije velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova. Lozinka ne bi trebala biti riječ ili brojevi koje svatko može povezati s vlasnikom profila npr. ime, prezime, datum rođenja isl.

Drugi korak zaštite je ograničenje vidljivosti profila. Ne treba profil ostaviti otvorenim svima na mreži. Najbolje je omogućiti vidljivost profila samo prijateljima, a i tada će objave biti vidljive široj publici ako prijatelji na njih reagiraju.

Važno je odjaviti se iz svojih računa prije nastavka pregledavanja Interneta čime sprječavamo slanje reklama i neželjenih poruka.

Osim vlastite sigurnosti na Internetu važno je razmišljati i o sigurnosti drugih. Ne smije se, bez dopuštenja drugih osoba, dijeliti njihove fotografije i objave. Ne treba ništa objavljivati u stanju povišenog raspoloženja (ljutnje, radosti), u smirenom stanju osobni podatci će teže ‘pobjeći’.

Digitalni identitet i digitalni trag

Učenici su se prisjetili značenja pojma digitalni identitet. Zaključili su da je to način predstavljanja na Internetu; digitalni identitet može se potpuno razlikovati od stvarnog identiteta (ime/nadimak, fotografija, godine, obrazovanje, mjesto boravka).

Digitalni trag je jedinstven trajan trag podataka o aktivnostima ili komunikaciji na digitalnim medijima. Digitalni trag se stvara aktivno i svjesno dijeljenjem sadržaja na društvenim mrežama, chatu, blogu, telefonskim pozivom isl. Pasivan digitalni trag nastaje pretraživanjem Interneta, kupnjom, anketama, objavama drugih korisnika. Važno je kritički promišljati hoćemo li biti zadovoljni svojim digitalnim tragom i nakon nekoliko godina. Hoće li nam biti ugodno ako budući poslodavac, suradnik, prijatelj, suprug/a bude vidio neke objave? Današnji roditelji objavljuju fotografije svoje djece od rođenja, a kada djeca odrastu bilo bi im drago da neke fotografije nisu objavljene.

Kako bi osvijestili vlastiti digitalni identitet i trag, učenici su putem Mentimetera odgovorili na još dva pitanja. Koje društvene mreže i aplikacije koriste?

Slika 2. Vidljivo je da učenici 6. razreda najviše koriste Snapchat i Tik Tok, mreže primjerenije mlađima iako se i tim mrežama dijele neprimjereni i opasni sadržaji.

Koje su njihove najčešće aktivnosti na društvenim mrežama? Slika 3. Većina učenika internetske kanale koriste za komunikaciju, komentiraju tuđe objave, a zabrinjava što neki komuniciraju s nepoznatim ljudima, te objavljuju svoje video zapise čime mogu narušiti vlastitu sigurnost.

Radionica – analiza facebook profila

Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka je skupina internetski istražiteljski tim kojemu je zadatak otkriti dobre i loše dijelove pojedinih facebook profila izrađenih u aplikaciji Fakebook https://www.classtools.net/FB/home-page koja je dio aplikacije Classtools.

Zadatak je bio na ispisu profila obilježiti dobre i loše dijelove, te napisati zašto je nešto dobro, a nešto loše.

Internetski istražiteljski timovi su otkrili da su na profilima upisani izmišljeni datumi rođenja, lažne profilne slike, objava podatka o školi, članovima obitelji. U jednoj je objavi bila napisana adresa i podatak da je vlasnica profila sama kod kuće, da traži društvo za odlazak u kino. Posebno su obratili pozornost i osudili objave koje su nekoga vrijeđale. Neki timovi su primijetili sumnjive profile koji su dodani kao prijatelji, riječ je o osobama neobičnih nadimaka iza koji se mogu skrivati osobe loših namjera.

Nakon ove aktivnosti svaki je član istražiteljskog tima imao zadatak u Mentimeter upisati jedno pravilo za sigurnost na internetu, tako je nastao popis pravila kojih će se učenici pridržavati na društvenim mrežama.

Znamo li i želimo li znati tko smo na mreži?

Za kraj radionice učenici su pogledali UNICEF-ov video o tome kako se djeca osjećaju kada su suočena s činjenicom koliko je osobnih podataka o njima javno dostupno jer su ih, ne razmišljajući, objavili.

• Učenici su zaključili kako je svaki korisnik interneta odgovoran za vlastitu sigurnost i sigurnost osobnih podataka.
• Zaključuju da je važno pridržavati se pravila za sigurnost na mrežama.
• Svi će strože promišljati o privatnosti i što ne žele podijeliti s nepoznatima.
• Osvijestili su da ne smiju narušiti privatnosti drugih osoba.
• Izgradnja boljeg interneta zadaća svih koji se njime služe.

Literatura

1. Joseph, S. (2021. 4. lipnja). Otisak i sjena vašeg digitalnog identiteta. https://www.medijskapismenost.hr/otisak-i-sjena-vaseg-digitalnog-identiteta/
2. Kralj, L. (2012., 19. studenoga). Digitalni tragovi. http://lidija-kralj.from.hr/?p=5

Istraživanje linearne funkcije

pomoću Desmosa

Dragana Prepelič

Sažetak

Pomoću mobilnih uređaja i aplikacija Desmos, Padlet i Kahoot odradili smo sat matematike u 9. razredu. Učenici su samostalno istraživali zakonitosti i svojstva linearne funkcije – utjecaj koeficijenta smjera i početne vrijednosti na graf linearne funkcije. Sat je u većem dijelu bio izveden individualnim oblikom rada, a prevladavale su metode rada pomoću mobilnoga uređaja, rad na tekstu i metoda objašnjavanja. Cilj sata bio je postići ishode znanja matematike i istovremeno razvijati digitalne kompetencije. Dinamiku rada učenici su individualno prilagođavali svojim potrebama i sposobnostima. Postigli smo to da su učenici ovakvim način rada postigli sve postavljene zahtjevnije ciljeve vezane uz linearne funkcije. Redovitim korištenjem IKT-a određene ciljeve poučavanja postižemo brže, razvijamo samostalnost učenika u radu, navodimo ga na rješavanje problema, dosljednost kod analize i sinteze rezultata te postižemo visoku razinu učenikove aktivnosti na satu.

Ključne riječi: linearna funkcija, Desmos, početna vrijednost, koeficijent smjera, snop pravaca, skupina pravaca.

Uvod

Kad snage udruže nastavnica računarstva i nastavnik matematike, istraživanje postaje zabavno bez obzira na to koji oblik poučavanja koristimo. U nastavku prikazujem primjer istraživanja linearne funkcije korištenjem IKT-a. Učenici samostalno istražuju, odnosno analiziraju (prema Bloomovoj taksonomiji) opću jednadžbu pravca uz poznati koeficijent smjera k i početnu vrijednost n.

Razvoj digitalnih kompetencija i Bloomova taksonomija

Istraživanje smo proveli na homogenoj skupini učenika treće razine matematike. Sadržaj smo diferencirali, a pritom su učenici razvijali digitalne kompetencije te istraživali zadane problemske zadatke.

Razvoj digitalnih kompetencija 2.1 za nastavnika je jako važan zadatak. Učenici su na satu razvijali digitalne kompetencije informacijske pismenosti (pregledavanje, traženje i prikupljanje podataka, informacija i digitalnih sadržaja, vrednovanje podataka, informacija i digitalnih sadržaja) te razvijali područje komuniciranja i sudjelovanja (dijeljenje korištenjem digitalnih tehnologija, suradnja korištenjem digitalnih tehnologija). Pritom su analizirali (prema Bloomovoj taksonomiji) opću jednadžbu pravca. Bloomova digitalna taksonomija podupire smislenu upotrebu tehnologije u procesu učenja. Kod planiranja nastave, određivanja kriterija, vrednovanja i analize nastavnih planova velika su nam pomoć bili značenjski glagoli koji definiraju aktivnosti uz potporu tehnologije. Glagoli digitalne Bloomove taksonomije jesu: pamtiti, razumijevati, upotrebljavati, analizirati, vrednovati i kreirati.

Samostalnost uz Desmos

Učenici treće razine nastave matematike usvojili su sve temeljne ciljeve o linearnoj funkciji. Linearnu funkciju znaju opisati i nacrtati te poznaju značenje početne vrijednosti i koeficijenta smjera. Željeli smo da istraživanjem i korištenjem aplikacije Desmos učenici brže dođu do zahtjevnijih ciljeva o linearnoj funkciji – da razumiju kako početna vrijednost n utječe na tijek grafa linearnog pravca i kako koeficijent smjera k utječe na tijek grafa linearne funkcije.

Slika 1. Uz Desmos po grafu linearne funkcije

Jako je bitno da s učenicima pregledamo kriterije uspješnosti koje postavimo sat prije samostalnoga istraživanja. Objavom kriterija uspješnosti (ove smo kriterije objavili na aplikaciji Padlet) učenicima točno dajemo na znanje što želimo od njih. Njihova uspješnost ovisi o praćenju zapisanih kriterija i preciznosti izvođenja samostalnoga istraživačkog rada.

Slika 2. Kriteriji uspješnosti

Sat smo strukturirali tako da su se učenici najprije uz pomoć nastavnice računarstva upoznali s aplikacijom Desmos te se registrirali na Padletu. Zahtijevali smo registraciju jer smo željeli da ona radi ovisno o realnome korisniku.
Uz Desmosom prema gore i prema dolje po grafu linearne funkcije

Desmos je napredni grafički kalkulator koji je izveden kao internetska aplikacija i mobilna aplikacija napisana na JavaScriptu. Aplikacija omogućuje: crtanje različitih vrsta funkcija, crtanje tablica s podatcima, ocjenjivanje jednadžbi, istraživanje transformacija. Ako se korisnik registrira, svoje radove može i spremiti i dijeliti na društvenim mrežama. Bez obzira na to što se radi o naprednom grafičkom kalkulatoru, učenici osnovne škole mogu ga bez poteškoća koristiti kod istraživanja linearne funkcije.

Radni list s problemskim zadatcima pripremila sam u obliku QR-kôda. Postoje različiti generatori QR-kôda – učenici ih bez teškoća čitaju.

Slika 3. Radni list s problemskim zadatcima u obliku QR- kôda

Učenikovo samostalno istraživanje odvijalo se uz pomoć tableta i telefona.

Slika 4. Istražujem i zabavljam se

Istraživanje problemskih zadataka aplikacijom Desmos učenicima omogućava različiti tempo rješavanja problema. Padlet smo koristili da bi učenici mogli zapisivati svoje nalaze i odlagati slike s Desmosa kao dokaz da je zadatak riješen.

Slika 5. Nalazi i slike u Padletu

Za treći problemski zadatak neki su učenici utrošili malo više vremena kako bi zapisali rješenja. Kod ovog zadatka iz grafa je trebalo očitati funkcijske zapise pojedinih pravaca, zapisati ih i predati u virtualnu učionicu kao sliku.

Evaluacija

Aplikacijom Kahoot provjerili smo usvojene pojmove snop pravaca, skupina pravaca i funkcijski zapis pravaca. Izradila sam kviz koji je sadržavao 5 pitanja.

Utvrdili smo da je više od 85 % učenika u grupi postiglo sve postavljene ciljeve.

Slika 6. Pitanja i točni odgovori u aplikaciji Kahoot

U istraživanju sadržaja koji se nalazio na različitim mjestima učenici nisu imali problema. Utvrdili smo također da su učenici vješti korisnici IKT-a. Jako se isplati redovito korištenje IKT tehnologije kao pomagala u nastavi. Redovitim korištenjem IKT-a određene ishode učenja postižemo brže, razvijamo samostalnost učenika u radu, navodimo ga na rješavanje problema, dosljednost kod analize i sinteze rezultata te postižemo da je aktivnost na satu na visokoj razini.

Slika 7. Rezultati provjere u aplikaciji Kahoot

Zaključak

Učenicima se sat jako svidio, a također i način rada. Primijetili smo da učenici rado samostalno istražuju, a korištenje prijenosnih uređaja i dodatno ih motivira.

Slika 8. Motiviranost za istraživanje

Prednost izvedbe ovako planiranog sata je i u tome da učenici sami određuju svoj tempo istraživanja i mogu istraživati od kuće (u slučaju da u školu ne riješe sve zadatke). Korištenjem aplikacija diferencirali smo vrijeme i sadržaj. Bez aplikacija i prijenosnih uređaja vrijeme istraživanja utjecaja n i k na graf linearne pravca bilo bi bitno duže. Ubuduće ćemo nastaviti s redovitim korištenjem IKT-a kao pomagala u nastavu.

Literatura

1. Internetska mjesta i aplikacije za školski kviz. Internetska adresa: https://sl.bestwebtip.com/9149337-school-quiz-sites-and-apps. Preuzeto: svibanj, 2022.
2. Internetska aplikacija za istraživanje funkcija. Internetska adresa: https://www.desmos.com/calculator. Preuzeto: svibanj, 2022.
3. Digitalne kompetencije. Internetska adresa: https://www.zrss.si/pdf/digcomp-2-1-okvir-digitalnih-kompetenc.pdf. Preuzeto: svibanj, 2022.
4. Bloomova taksonomija. Internetska adresa: https://globaldigitalcitizen.org/26-critical-thinking-tools-blooms-taxonomy/#more-44. Preuzeto: svibanj, 2022.
5. Internetska aplikacija Padlet. Internetska adresa: https://padlet.com/. Preuzeto: svibanj, 2022.
6. Internetska aplikacija Kahoot: Internetska adresa: https://kahoot.com/schools-u/. Preuzeto: svibanj, 2022.
7. Ušute za korištenje internetske aplikacije Desmos. Internetska adresa: https://desmos.s3.amazonaws.com/Desmos_User_Guide_SL.pdf. Preuzeto: svibanj, 2022.
8. Berk J, Drakstler J., Robič M. (2013.): Skrivnosti števil in ob

Dijete i igra

Erika Perkovič

Sažetak

Kada se dijete rodi, u prvim mjesecima igra se javlja kao istraživanje njegovog tijela. Igra se prstima, gleda predmete, poseže za stvarima, stavlja prste u usta. Dokazano je da dječja igra utječe na tjelesni razvoj djeteta, razvoj inteligencije, stjecanje iskustava i znanja, kasnije na emocionalni život djeteta te na njegov razvoj kao društvene osobe.

Ključne riječi: dijete, igra, dječja igra.

Uvod

Igra je jedan od najvažnijih životnih fenomena i karakterizira čak i predškolsko razdoblje. Danas znamo da je igra smislena aktivnost i usko je povezana s oblicima rada u određenoj sredini. S druge strane, igra se jako razlikuje od rada, jer svaki rad ima cilj, dok igra nema ciljeve. Dijete kroz igru intervenira u svijet oko sebe i želi ga promijeniti uz pomoć svoje mašte. Motivi igre usko su povezani sa željama i emocijama pojedinca. Zamolimo li dijete da se igra, ona će za njega izgubiti svaku privlačnost. Ali ako onemogućimo igru, zaustavit ćemo djetetov razvoj.

Psiholozi na različite načine pokušavaju objasniti značenje igre. Neki misle da se dijete igra zbog viška snage i fizičke energije u sebi. Drugi pretpostavljaju da dijete nesvjesno ponavlja u igri cijeli svoj razvoj čovječanstva. Postoji mišljenje da dijete u igri oslobađa i emocionalnu napetost.

Središnji dio

Različiti oblici igre sastavni su dio kulture svih civilizacija, na svim stupnjevima razvoja, na svim stranama i kontinentima svijeta. Tijekom svog postojanja igra je bila isprepletena s kultom, magijom, umjetnošću, vojnim vještinama. Stoga je igra stalni predmet proučavanja i istraživanja u mnogim znanstvenim disciplinama, poput etnologije, povijesti, psihologije, sociologije, ekonomije, političkih znanosti, kulturologije, turizma, kineziologije itd. (Šugman, 2004., str. 28.).

Dječja igra je aktivnost koja se odvija sama za sebe, mijenja odnos prema stvarnosti i iznutra je motivirana, slobodna i otvorena te ugodna za dijete. Bez obzira o kojem se tipu dječje igre radi, ona u pravilu uspostavlja prostor definiran odnosom stvarnog i potencijalnog razvoja djeteta (Kurikulum za vrtce, 1999., str. 19.).

Vrste igraćih aktivnosti

Dječja igra ima svoje karakteristike i, u odnosu na druge aktivnosti, svoje specifičnosti koje se mijenjaju s dobi i razvojem. Čak se i klasifikacije igara ponešto razlikuju među autorima. Razlike su uglavnom u broju vrsta igara, izvode li se u skupinama i podskupinama, te u nazivima i sadržajnim objašnjenjima. Prema Toličiću, igre se prema sadržaju dijele u četiri vrste.

1. Funkcionalna: hvatanje, bacanje, trčanje, pipanje, penjanje (motoričke aktivnosti).
2. Imaginarna: uključuje različite simboličke aktivnosti, uključujući igru uloga.
3. Perceptivna: slušanje bajki, promatranje, oponašanje, gledanje televizije, čitanje.
4. Kreativna: pisanje, crtanje, oblikovanje, građenje, pripovijedanje.

Ova je klasifikacija zanimljiva jer uključuje perceptivnu igru koje nema kod drugih autora (Marjanovič i Kavčič, 2005).

Utjecaj igre na razvoj djece

Dijete od rođenja nastoji se što prije osamostaliti pa kreće u aktivnosti koje postaju sve kreativnije i sustavnije, a sve više nalikuju radu. Igrajući se, dijete jača i vježba svoje mišiće i živčani sustav, upoznaje svoje mogućnosti i stječe vještine. Kroz igru upoznaje fizički okoliš i sva pravila koja u njemu vladaju. Na temelju stečenih iskustava dijete stvara pojmove, uči razmišljati i pokušava riješiti probleme s kojima se susreće. Tijekom igre dijete upoznaje svoje vršnjake, stječe toleranciju i osjećaj za suradnju, uči se ophoditi s drugim ljudima. Kroz igru se pokazuju emocije (pozitivne i negativne), i kako dijete odrasta, s njim se mijenja i sadržaj igre.

Mjesto za igru

Mjesto za igru se definira kao važan čimbenik koji utječe na dječje aktivnosti u igri. Mnoge igraće aktivnosti su kratke, ali nakon njih slijedi aktivnost koja bi se mogla opisati kao priprema za igru. Uključuje pronalaženje odgovarajućeg mjesta za igru, suigrača,… Neke igre sadrže i pravila.

Uloga odraslih u igri

U tehnološki razvijenim društvima uključivanje odraslih u dječju igru ima posebno važnu ulogu. Najveću važnost u igri najmlađe djece imaju odrasli. Djeca u modernim tehnološki razvijenim društvima žive u brojčano malim obiteljima i često su, osobito u prve dvije godine života, izolirana od drugih ljudi izvan jezgre obitelji. Rano djetinjstvo prilično je drugačije u tradicionalnim kulturama. U njima se drugi odrasli i starija djeca uz majku brinu o bebi od rođenja i igraju se s njom. U modernim društvima roditelji se još manje igraju sa svojom djecom nego u prethodnim društvima. Mlađa i starija predškolska djeca imaju odgovarajuću zamjenu u starijim članovima obitelji i drugim odraslim osobama s kojima se roditelji druže i povezuju. Djeca dobivaju poticaje za svoj razvoj u igri s mentalno razvijenijim partnerom. U današnjem društvu ulogu takvog partnera preuzimaju roditelji. Preko roditelja dijete dobiva informacije o ljudima i vlastitom ponašanju koje je primjereno u pojedinim položajima i uz pojedine predmete. Uz pomoć mišljenja roditelja dijete stvara vlastito mišljenje o svijetu i kako se u njemu ponašati. Roditelj također služi djetetu kao model za oponašanje aktivnosti koje još ne može samo izvesti. Analizom, označavanjem i klasificiranjem predmeta i aktivnosti roditelj daje djetetu obrasce za razumijevanje i percepciju svijeta. Istovremeno, povećava se i vjerojatnost uspjeha u provedbi novih aktivnosti s već stečenim vještinama (Zupančič, 2005).

Zaključak

Moramo biti svjesni da je za zdrav razvoj djeteta potrebno da se dijete igra – samo, s vršnjacima ili s nama. Djeci je potrebno osigurati mjesto za igru, a to može biti dom, vrtić ili igralište. Uloga odrasle osobe nije pretjerano ometati djetetovu igru, ali možemo biti u blizini u slučaju da nas dijete zatreba. Uz sve to valja paziti da ne osporavate djetetovu kreativnost. Ponekad je za dijete najbolje ostaviti ga samog. Možda može samo kreativno pronaći način da prevlada osjećaj dosade.

Literatura

1. Kurikulum za vrtce (1999). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Marjanovič – Umek, L. in Zupančič, M. (2005). Psihologija otroške igre: Od rojstva do vstopa v šolo. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.
3. Šugman, R. (2004), Hura, igrajmo se v prostem času: dediščina tradicionalnih iger – sodobni šport. Ljubljana: Zavod za šport Slovenije.

Suradničko učenje

Eva Jazbec Leber

U članku ćemo prikazati utjecaj suradnje na cjeloživotno učenje. Želimo potaknuti nastavno osoblje na poučavanje koje uključuje suradnju, suradničko učenje i korištenje različitih tehnika suradnje. Pomoću članka želimo pokazati kako suradničko učenje može obogatiti nastavu i tako pozitivno utjecati na klimu u razredu, dobrobit učenika i kvalitetu njihova znanja. Preporučamo uključivanje suradničkog učenja i korištenje različitih tehnika suradnje. Predstavljamo suradničko učenje, koje su učenici jako dobro prihvatili, a to je suradnička tehnika „Inside – Outside Circle“. Koristili smo se tehnikom suradnje za međupredmetnu integraciju i bolju društvenu klimu u paralelnim razredima. Znanje koje su stekli bilo je kvalitetno i cjeloživotno.

Ključne riječi: suradnja, suradničko učenje i suradnička tehnika.

Suradničko učenje definira metode koje se koriste u procesu učenja te u kojima se učenike potiče na međusobnu suradnju u izvršavanju zadataka. Suradnički pristup uključuje potrebe nastavnika i učenika (Peklaj, 2001). Cilj nam je predstaviti inovativan pristup nastavi na razini razredne nastave. Želimo približiti suradničko učenje, a to je učenje za cijeli život. Suradničko učenje jedan je od oblika učenja koji, osim kognitivnih procesa, naglašava i socijalni aspekt učenja, budući da cijeni istovremeno sudjelovanje svih učenika u razredu (Peklaj, 2001). Suradničko učenje donosi niz pozitivnih učinaka, to je učenje koje potiče veću aktivnost učenika, timski rad, pozitivnu psihosocijalnu klimu u razredu, motivaciju i radost učenja. Međusobni odnosi se također uspostavljaju i jačaju kroz različite oblike suradničkog učenja (Marentič Požarnik, 2000).

Grupe u suradničkom učenju mogu se formirati na različite načine, nasumično ili planirano. Definiramo ih sami ili u sastav uključujemo učenike. Grupe mogu biti homogene i heterogene. Homogene grupe mogu se formirati na temelju interesa, sposobnosti i spola. Puno dinamičnije i „prirodnije“ trebale bi biti heterogene skupine koje odražavaju različitost razreda sastavljenog od učenika različitih sposobnosti, znanja, interesa i osobina ličnosti. U takvim grupama dolazi do veće adaptacije učenika unutar grupe, većeg prilagođavanja znanja, protoka informacija i kognitivnog napretka. Najučinkovitije trebale bi biti one skupine koje se sastoje od jednog akademski uspješnog učenika, dva prosječna učenika i jednog manje uspješnog učenika (Kagan, 1994).

Metode suradničkog učenja su u nastavi manje-više strukturirane. Suradničko učenje obično počinje radom u paru, što je prvi korak na putu prema složenijem suradničkom učenju. Kako se broj učenika u grupi povećava, tako i učiteljeva uloga postaje sve zahtjevnija: od davanja uputa preko promatranja rada, poticanja socijalnih vještina do usmjeravanja i analize izvedbe (Tratnik, 2014.).

Predstavit ćemo primjer suradničkog učenja gdje smo s učenicima četvrtog razreda naučili novu pjesmu Majstor Jaka. O pjesmi smo razgovarali na predmetu glazbena umjetnost. Naš zadatak je bio naučiti tekst pjesme na nekoliko jezika i prenositi svoje znanje učenicima u paralelnima razredima. Ideja je nastala jer su se učenici u paralelnim razredima izrazito loše razumjeli. Nastojali smo spojiti ugodno s korisnim, naučiti novo gradivo i poboljšati međusobne odnose. Koristili smo tehniku ​​suradnje gdje smo u malim grupama učili svaki svoj dio pjesme. Tek kad smo svi savladali tekst, uključili smo se u paralelni razred. Tamo smo koristili još jednu tehniku ​​suradničkog učenja, naime “Inside – Outside Circle”. Cilj navedene tehnike je interakcija između vanjskog i unutarnjeg kruga učenika. Učenici unutarnjeg kruga preuzimaju ulogu učitelja i vodiča, potiču i surađuju sa svojim partnerom iz vanjskog kruga.

Cilj je postignut u izuzetno brzom roku, pa smo aktivnost varirali tako da su učenici oba razreda podijeljeni u nekoliko manjih grupa morali osmisliti koreografiju na pjesmu Majstor Jaka. U završnom dijelu suradnje bilo im je i najzabavnije jer su spojili svoje pjevačko i plesno umijeće. Međupredmetno smo povezivali različita područja i diversificirali nastavu.

Slika 1. Suradničko učenje    Slika 2. Korištenje suradničke tehnike »Inside – Outside Circle«

Suradničko učenje nadilazi izolirano djelovanje pojedinca i pozitivno utječe na socijalni razvoj učenika, na motivaciju te uspostavlja bolju socijalnu klimu u razredu. Učenje socijalnih vještina je učenje za cijeli život, koje omogućuje socijalni napredak učenika, donosi pozitivne koristi za promicanje dobrih odnosa i omogućuje stjecanje pozitivnih socijalnih iskustava (Tratnik, 2014). Naše učenje kroz suradničko učenje bilo je pozitivno. Učenici su novo gradivo naučili u iznimno kratkom vremenskom roku, radeći zajedno sa svojim kolegama i učenicima paralelnog razreda. Njihovi odnosi su se poboljšali, zbližili su se jedni s drugima i shvatili da smo se jako zabavljali u našoj aktivnosti. Učenici se i danas sjećaju kako smo stjecali znanje, učvršćivali ga i pritom se jako zabavljali.

Tekst i fotografije: Eva Jazbec Leber

Literatura

1. Kagan, S. (1994). Cooperative Learning. San Clemente: Resources for Teachers.
2. Marentič Požarnik, B. (2000) Psihologija učenja in pouka. Ljubljana: DZS.
3. Peklaj, C. (2001). Sodelovalno učenje ali kdaj več glav več ve. Ljubljana: DZS.
4. Tratnik, A. (2014). Prek sodelovalnega učenja do znanja in pozitivne učne klime. Med teorijo in prakso. Didakta, studeni 2014, str. 20 – 24.

Projektna sinergija: Judita u slikama

Hajdi Škarica i Nikolina Stulić

Sažetak

Gimnazija Franje Petrića Zadar Godinu Marka Marulića, Godinu čitanja i Europsku godinu mladih obilježila je brojnim događanjima, među kojima posebno mjesto zauzima školski projekt Judita u slikama. Koristeći maštu, kreativnost i slikarska umijeća, učenice i učenici četvrtih razreda kapitalno su djelo hrvatske, europske i svjetske književne baštine, kao dijela kulturne baštine, prikazali u slikama. Projekt je realiziran suodnosom nastavnog područja Hrvatski jezik i školske knjižnice i. U procesu stvaralačkog čitanja učenici su portretirali Marulićevu junakinju Juditu, motivirani pročitanim tekstom izrazili su se stvaralački. Izbor suvremenog načina poučavanja s naglaskom na istraživačko učenje potvrdio je kako je idealno mjesto za provođenje ovakvih projekta upravo školska knjižnica koja osigurava uvjete za učenje i poučavanje, nudeći relevantne izvore znanja i informacija na različitim medijima kao i razvijanje čitalačke, informacijske, medijske, digitalne pismenosti svojih korisnika.

Ključne riječi: školski projekt, nastava Hrvatskoga jezika, lektira u slikama, školska knjižnica, kreativno korištenje IKT-a.

Uvod

JUDITA U SLIKAMA školski je projekt u kojemu su učenici kritički preispitivali svoj stav prema djelu koje obilježava početak hrvatske umjetničke književnosti. Duboko su proniknuli u književno djelo koje su zatim interpretirali na originalan, kreativan i inovativan način.

Osigurani su uvjeti i realizirana uspješna suradnja školske knjižničarke i nastavnice Hrvatskoga jezika. U takvim su okolnostima učenici svoj literarni doživljaj prvog hrvatskog nacionalnog epa iskazali kreativnim uratkom pri čemu su koristili potencijale školske knjižnice kao izvora znanja i informacija, ali i mjesta druženja i zabave.

Projekt je osmišljen i realiziran u godini koju je, prigodom 500. obljetnice tiskanja prvog umjetničkog epa hrvatske književnosti Judite, Hrvatski sabor proglasio Godinom Marka Marulića. Istu je godinu Vlada Republike Hrvatske proglasila Godinom čitanja s ciljem da, pod motom ”Čitajmo da ne ostanemo bez riječi”, cijelu zemlju ujedini čitanjem. Projektne su se aktivnosti istovremeno uklopile i u obilježavanje Europske godine mladih.

Projektna sinergija

Ovaj je školski projekt dobar primjer ostvarene sinergije dvaju stručnih područja: školske knjižnice i nastave Hrvatskoga jezika. Projektne su aktivnosti zahtijevale korištenje metodologije temeljene na kreativnosti i suradnji čime je potaknuta otvorenost učenika i nastavnice Hrvatskoga jezika prema uobičajenim metodama i oblicima rada školske knjižnice.

Program je školske knjižnice sastavni dio školskog kurikula, a čine ga aktivnosti poučavanja i učenja kojima je krajnji cilj razvijanje medijske i informacijske pismenosti i poticanje čitanja. U fokusu su aktivnosti usmjerene na unaprjeđenje vještina istraživanja, razvijanje digitalnih i drugih kompetencija vezanih s pismenošću i kurikulom.

Školska je knjižnica aktivan sudionik svih oblika učenja i poučavanja, školski je knjižničar podrška nastavnom i izvannastavnom procesu. Iako još uvijek ne postoji posebni kurikul za školske knjižnice, ulogu školske knjižnice i školskog knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu čitamo u usvojenim i objavljenim kurikulnim dokumentima. Posebno je mjesto školska knjižnica zauzela u kurikulu nastavnog predmeta Hrvatski jezik te kurikulima međupredmetnih tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i Učiti kako učiti.

Suradnja nastavnika Hrvatskoga jezika i školskog knjižničara posebno se ostvaruje u dvjema domenama kurikula nastavnog predmeta Hrvatski jezik: Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji. Tako je, primjerice u okviru domene Književnost i stvaralaštvo, istaknut odgojno-obrazovni ishod: učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu potaknut tekstom, a u razradi ishoda navedeno kako učenik oblikuje rad služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima te kako rad predstavlja individualno ili timski. Isto se tako, među preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda, ističe važnost oblikovanja radova potaknutih tekstom ili umjetničkim djelom u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, 2019.). Na ovom primjeru jasno se vidi bliskost i isprepletenost, uska povezanost odgojno-obrazovnih ishoda predmetnog nastavnika i ishoda školskog knjižničara, navedenih u planu i programu rada školske knjižnice i kurikulu školske knjižnice oblikovanom prema specifičnim potrebama njezinih korisnika.

Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Hrvatski jezik, uz ostalo, spoznavanje vlastitog, nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta, a među odgojno-obrazovnim zadaćama školske knjižnice osobito se ističe razvijanje svijesti o vrijednostima zavičajne i nacionalne kulture, napose jezika, umjetnosti i znanosti.

Čitanjem, istraživanjem i stvaralačkim učenjem vezanim uz Marulićevu Juditu, kao i ostale tekstove starije hrvatske književnosti, doprinosi se očuvanju kulturno-povijesne baštine, promicanju i razvijanju svijesti o hrvatskom jeziku i kulturnom identitetu.

Otac hrvatske književnosti Marko Marulić, u alegorijskom je sloju svoje Judite iskazao duboko rodoljube i domoljublje. Svojim je suvremenicima/sugrađanima naglasio tursku opasnost koja se nadvila nad njihov grad, prijeteći gubitkom slobode i uništenjem. Današnjem srednjoškolcu Marulićeva magistralna Judita predstavlja tematski izazov, a dvostruko rimovani dvanaesterac, s prijenosnom rimom, na čakavskom narječju svakako im nije izvor inspiracije. Premda školska knjižnica učenicima nudi transkriptirane i hrvatskom standardnom jeziku prilagođene naslove, teško je tekst starije hrvatske književnosti uklopiti u diskurs današnjeg mladog čitatelja. Stoga su od iznimne važnosti školski projekti poput ovoga.

Projekt je realizirao autorski tim, skupina učenika ilustratora, čiji su se članovi izvrsno snašli u specifičnoj vrsti sustvaralaštva (Slika 1). Objedinjujući pojedinačne zadatke u krajnji rezultat, razvijali su suradničke vještine pri čemu su slobodno zastupali svoja, ali i kritizirali te prihvaćali tuđa mišljenja i rješenja.

Prije samog skiciranja, učenici su definirali izgled likova (Slika 2). Posebno su promišljali o Juditinu izgledu. Usuglasili su se kako će junakinjina frizura, odjeća i ukrasi biti prikazani u skladu su s mletačkom, splitskom modom toga vremena. Poetsku su ljepotu renesansne mlade ljepotice pretočili u likovi izraz i uspjeli stvoriti svoju, jedinstvenu kreaciju moderne junakinje (Slika 3).

Učenici su ilustrirali svih šest pjevanja u dvanaest originalnih crteža, koristeći različite tehnike. Okosnicu kreiranja crteža činila je tehnika crtanja rukom, olovkom u boji. Pojedina mjesta prikazana su u formi stripa (Slika 4 i Slika 5).

Postavljeni su zadatci ostvareni na zanimljiv, maštovit i zabavan način korelacijom različitih vrsta umjetnosti (književnost – likovna umjetnost – strip). Književnoumjetnički predložak preveden je u likovni izraz čime je ostvarena sinergija literarnog i likovnog medija.

Iako su učenici čitali originalni Marulićev tekst, glavni im je oslonac u procesu stvaralačkog čitanja bila Judita Marka Marulića: transkripcija i prilagodba na suvremeni hrvatski jezik grupe autora Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Završna je inačica Judite u slikama izrađena u tiskanom obliku, crteži su kaširani i izloženi u školskom prostoru (Slika 6).

Isto tako, rad je kreiran i u digitalnom obliku, objavljen na mrežnoj i Facebook stranici škole kao i Facebook stranici školske knjižnice čime je predstavljen lokalnoj, nacionalnoj, ali i široj zajednici. Izradom e-artefakta i njegovim dijeljenjem na internetu i društvenim mrežama učenici su poradili na jačanju svojih digitalnih kompetencijama i razvoju medijske pismenosti.

Virtualna izložba Judita u slikama izrađena je u digitalnom altu EMAZE ,a digitalna publikacija objavljena na jednoj od najkorištenijih platformi za digitalno izdavaštvo ISSUU.

Zaključak

Očekivani su ciljevi i ishodi projekta ostvareni u uvjetima dobre stručne suradnje nastavnika i knjižničara. Projekt je pridonio ostvarivanju zadaća čitateljskog odgoja, razvijanju likovnog izričaja i usavršavanju likovnih tehnika kao i jačanju zanimanja za sadržaje medijske kulture i razvijanje digitalnih kompetencija. Krajnji je rezultat povećana motivacijom za čitanje književnih djela, općenito popularizacija knjige i čitanja.

Poveznice

Virtualna izložba: https://www.emaze.com/@ALRWIRCZT/judita-u-slikama

Digitalna publikacija: https://issuu.com/knjiznicagfp/docs/judita.pptx

Literatura

1.  IFLA-ine smjernice za školske knjižnice. 2016. Ur. Schultz-Jones, Barbara; Oberg, Dianne. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
2. Marulić, Marko. Judita. 1989. Književni krug. Split.
3. Marulić, Marko. Judita. 2021. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
4. Nacionalni okvirni kurikulum. Zagreb. http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf (pristupljeno: 11. studenoga 2022.)
5. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Zagreb.
   https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_215.html (pristupljeno 11. studenoga 2022.)
6. Saetre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. 2004. IFLA-ine i UNISCO-ve smjernice za školske knjižnice. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
7. Standard za školske knjižnice. Zagreb. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_03_34_698.html (prostupljeno: 11. studenoga 2022.)
8. Visinko, Karol. Čitanje – poučavanje i učenje. 2014. Školska knjiga. Zagreb.

Poučavanje digitalne pismenosti

Projekt Digitalni građani u Europskoj godini mladih

Jasenka Marmilić

Sažetak

Dogovorom europskog parlamenta u prosincu prošle godine, 2022. proglašena je Europskom godinom mladih. Prilika je to da se mladi više angažiraju na području izgradnje bolje, održivije i digitalnije budućnosti. Školske knjižnice su se uz ostale institucije uključile u obilježavanje Europske godine mladih osmišljavanjem i realiziranjem niza aktivnosti.

Članak prikazuje školski projekt Digitalni građani koji se provodi u školskoj godini 2022./23. u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića Petrovsko. Autorica i koordinatorica projekta je stručna suradnica knjižničarka Jasenka Marmilić, a suradnica je Katarina Muranić, učiteljica informatike.

Projekt je odobren od strane Nacionalnog koordinatora i objavljen na karti aktivnosti European Youth Portala u srpnju 2022. Namijenjen je učenicima 7. i 8. razreda, a glavni cilj je poučavati učenike digitalnom građanstvu, medijskoj pismenosti i pravilnoj upotrebi digitalnih tehnologija kroz edukacije tijekom cijele školske godine.

U članku se iznosi pregled dosadašnjih aktivnosti realiziranih u projektu te se navode dobrobiti ovakvog načina rada s učenicima na području informacija, konstruktivnog dijaloga, odgovornog digitalnog građanstva i kvalitetnog učenja.

Ključne riječi: Europska godina mladih, digitalni građani, projekt, digitalna pismenost.

Uvod

Temeljne vještine koje usvajamo na početku školovanja su čitanje i pisanje. No, danas pojam pismenosti ima mnogo šire značenje. Budući da smo izloženi digitalnom svijetu, nužno je raditi na razvijanju digitalne pismenosti. Pojmom digitalna pismenost obuhvaćene su vještine od rada sa alatima za obradu teksta, tablica i fotografija ili izradu prezentacija, korištenje elektroničke pošte i web preglednika, online komuniciranje pa do svih ostalih praktičnih znanja koja nam pomažu kod pristupanja već postojećem digitalnom sadržaju ili u kreiranju vlastitog.

U radu s učenicima osobito je važno osvješćivati potrebu sigurnosti na internetu, zaštite privatnosti te pravilnog traženja i kritičkog vrednovanja informacija. Igranje igrica i korištenje društvenih mreža samo je mali dio digitalne pismenosti. Važno je s učenicima izrađivati digitalne sadržaje poput kvizova, prezentacija, plakata ili filmova kako bi pratili brz razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U skladu s tom idejom, osmišljen je projekt Digitalni građani koji će upravo na temi digitalne pismenosti nastojati pomoći učenicima na području postizanja medijske ravnoteže i dobrobiti, privatnosti i sigurnosti, osvješćivanja digitalnog traga i identiteta, razvijanja informacijske pismenosti te izgradnje odnosa i komunikacije na mreži.

O projektu Digitalni građani

Kako je već spomenuto, projekt je zamišljen kao cjelogodišnji školski projekt koji se provodi u OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko u šk. god. 2022./23. Nakon što su isplanirani tijek i aktivnosti, projekt je uvršten u Kurikulum škole.

Polazište za edukaciju učenika su lekcije iz Kurikuluma digitalnog građanstva kojeg je osmislila i objavila organizacija Common Sense Media. Riječ je o neprofitnoj organizaciji koja djeluje u Americi od 2003. godine. Osnovna joj je djelatnost pregledavanje i ocjenjivanje medija i tehnologije s ciljem pružanja informacija o njihovoj prikladnosti za djecu. Bavi se i istraživanjem uloge medija u životima djece i javno zagovara politiku i zakone koji se odnose na medije prilagođene djeci. Organizacija nudi i mogućnost profesionalnog razvoja učiteljima i stručnim suradnicima na način da završivši kratki tečaj mogu dobiti licencu Common sense educator. Autorica ovog teksta i koordinatorica projekta iskoristila je svoju licencu kao priliku da provodi edukacije o digitalnoj pismenosti i u konačnici osmisli i provede ovaj projekt.

Projekt Digitalni građani zamišljen je tako da će se najprije provoditi edukacijske radionice s učenicima. Nakon svake od održanih radionica, učenici provode dodatne aktivnosti vezane uz temu. S učenicima će se proći 8 različitih tema (po 2 sata u svakom polugodištu).

Planirane teme iz Kurikuluma digitalnog građanstva su sljedeće:

za učenike 7. razreda:

• Moj život na društvenim mrežama (iz područja Odnosi i komunikacija)
• Snaga digitalnih otisaka (iz područja Digitalni trag i identitet)
• Moje korištenje medija (iz područja Medijska ravnoteža i dobrobit)
• Zlostavljanje na internetu (iz područja Cyberbulling)

Za učenike 8. razreda:

• Digitalni mediji i tvoj mozak (iz područja Medijska ravnoteža i dobrobit)
• Budite svjesni onoga što dijelite (iz područja Privatnost i sigurnost)
• Društveni mediji i digitalni tragovi (iz područja Digitalni trag i identitet)
• Udarne vijesti (iz područja Vijesti i medijska pismenost)

Teme su odabrane na način da obuhvate različita područja digitalne pismenosti od temeljnih pojmova, sigurnosti na internetu, ponašanja na društvenim mrežama, internetskog nasilja, lažnih vijesti i digitalnih tragova pa sve do medijske ravnoteže i zdravlja. Teme se obrađuju na satovima razrednih odjela, uz prethodnu suglasnost razrednika.

Prilikom pripreme, svaku lekciju potrebno je prevesti s engleskog jezika, no može se ostaviti i u izvorniku ako se želi s učenicima dodatno raditi na vježbanju engleskog jezika. Lekcije sadrže radne materijale za učenike koji su na kraju sata pokazatelj ostvarenosti zadanih ciljeva lekcije. U suradnji s učiteljicom informatike, učenici su nakon svake edukacije izrađivali vlastite digitalne materijale vezane uz temu (digitalni plakati, infografike, stripovi).

Slika 1. Digitalni otisak (Digitalni plakat učenice Angele Podgajski)

Slika 2. Zaštita privatnosti na internetu (Digitalni strip učenice Franke Krklec)

Daljnji tijek projekta

Nakon završene prve dvije teme tijekom prvog polugodišta učenici su sudjelovali u Kahoot kvizu u kojem su provjerili svoje znanje. Također će se provesti i samovrednovanje učenika u kojem će učenici ocijeniti svoje zadovoljstvo projektom te procijeniti svoj doprinos projektu. Na kraju svih edukacija planiramo provesti također kviz za provjeru naučenog.

Tijekom svibnja i lipnja 2023. izradit će se završni proizvod – prezentacija u alatu Genially u kojoj će biti dokumentiran tijek i rezultati projekta. U lipnju 2023. održat će se završna evaluacija – anketa i samovrednovanje svih sudionika projekta. U srpnju i kolovozu 2023. izradit će se završno izvješće projekta.

Tijekom projekta provodi se redovita diseminacija – na web stranici škole i u lokalnom tiskanom glasniku objavljuju se vijesti o početku projekta dok se na stranicama školske knjižnice objavljuju vijesti o odrađenim aktivnostima i radovi učenika. Projekt je objavljen i kao aktivnost na European Youth Portalu. Također treba provesti i izvješćivanje članova Učiteljskog vijeća o samom projektu kao i redovito voditi dokumentaciju projekta.

Zaključak

Poučavanje digitalne pismenosti ima veliki značaj u radu stručnog suradnika knjižničara. Osmišljavanje i provođenje projekta Digitalni građani jedan je od načina realizacije tog programa. Sudjelujući u ovom projektu učenici će steći sljedeće ključne vještine: razvijat će medijsku i digitalnu pismenost, kritički odnos prema medijima i medijskim sadržajima, vještinu sigurnosti i privatnosti na internetu te komunikaciju na društvenim mrežama.

Radom na ovom projektu učenici će steći naviku kritičkog vrednovanja izvora i informacija na internetu, prepoznavanja dezinformacija, sigurnog korištenja interneta, pravilne upotrebe digitalnih tehnologija te usvojiti naviku kvalitetnog učenja, informiranja i vođenja konstruktivnog dijaloga.

Treba istaknuti da su navedene kompetencije potrebne učenicima u suvremenom digitalnom dobu te da će im njihov razvoj pomoći tijekom cjeloživotnog učenja. Sigurno i kritičko korištenje suvremene tehnologije nije vezano isključivo uz slobodno vrijeme i komunikaciju na društvenim mrežama, već će učenicima biti potrebno na području njihovog daljnjeg školovanja, na radnom mjestu i u svakodnevnom životu.

Literatura

1. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_21_6648 (pristupljeno 2.12.2022.)
2. https://youth.europa.eu/year-of-youth/activities/4012 (pristupljeno 2.12.2022.)
3. https://edulab.hr/sto-je-digitalna-pismenost/ (pristupljeno 2.12.2022.)
4. https://www.commonsense.org/education (pristupljeno 2.12.2022.)

Tehnike i metode za bolje razmišljanje

Karmen Porenta

Sažetak

Naše odluke, riječi i djela imaju veoma snažan učinak na okoliš. Međutim, moguće je primijetiti da učinak naših misli, neizgovorenih riječi ili emocija može biti veoma snažan – pozitivan u slučaju pozitivnih misli, ali i negativan u slučaju negativnog razmišljanja ili emocija. Misli ne utječu samo na naše tijelo i naše zdravlje, već i na našu okolinu, ljude koje susrećemo i događaje koji nam se događaju. I sama imam brojna osobna iskustva koja mi potvrđuju da moje razmišljanje oblikuje moju budućnost. U članku ću opisati kako promatram i usmjeravam svoje učenike, te koje tehnike koristim u svom radu i nastavi.

Ključne riječi: pozitivne misli, karakter učenika, dobar osjećaj, zahvalnost, tehnike i metode razmišljanja, stav.

Uvod

U posljednje vrijeme sve je više znanstvenih potvrda o utjecaju misli na događaje. Svaki biolog zna da ishod eksperimenta koji provodi na staničnim strukturama ovisi o njegovom raspoloženju. Kvantna fizika danas je najvažnija, ali ujedno i najneobičnija teorija koja opisuje zakone prirode. Mnogi vrhunski fizičari, uključujući i nobelovce, zagovaraju razumijevanje jednadžbi kvantne fizike na način, da samo svijest stvara stvarnost. Dakle, svojom sviješću doslovno stvaramo stvarnost.

Učiteljeva je zadaća prepoznati kako učenici razmišljaju te kakve misli, riječi i postupke izazivaju jedni kod drugih, jer o tome ovisi razredna klima u razredu, uspješnost učenika i njihovo zadovoljstvo. Čak i učenici, koji često na život gledaju kroz ružičaste ili dugine naočale, ponekad izražavaju negativne misli i imaju svoje velike probleme i poteškoće, iako ih odrasli ili profesori ponekad ne primjećuju ili ih ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Čuje li učitelj više puta slične izjave kao što su: „Najgori sam u svom razredu“ ili „Nitko me ne voli“ ili „Nitko se ne želi igrati sa mnom“? U takvom slučaju potrebno je odmah djelovati. Za učenike je učinkovito i zdravo verbalizirati svoje osjećaje i vjerovati starijima ili učitelju.

Učitelj na svakom koraku suočava učenika s pozitivnošću

Mnogo puta i mi kao učitelji kao i sami učenici, trebamo podsjetnik da se uvijek iznova prisjećamo pozitivnog razmišljanja. Na različitim mjestima u učionici možemo objesiti natpise, plakate, letke s pozitivnim porukama ili simbolima. Na primjer: Negativan mislilac vidi problem u svakoj prilici, a pozitivan mislilac vidi priliku u svakom problemu. Jednostavno lijepimo riječi zahvalnost, hvala, dobro raspoloženje, osmijeh, hrabrost i tako dalje. Također možemo zalijepiti motivacijske citate poznatih osoba. I sama sam veliki ljubitelj propovijedanja ovakvih metoda i tehnika, mislim da upravo ovi natpisi meni i mojim studentima ulijevaju snagu stvaranja i kreativnosti. Ono što je najvažnije je da učenici, a s njima i ja, učimo da smo mi ti koji stvaramo smisao u svom životu, mi osmišljavamo svoj život, a ovi natpisi su neizostavni elementi u našoj svakodnevici.

Učitelji i roditelji hvale karakter djeteta odnosno učenika

Možda nismo ni svjesni koliko često kažemo našoj djeci i učenicima: „Joj, kako si lijepa danas“ ili „Baš super izgledaš u toj haljini“. Iako su ti komplimenti, načini pohvale dobrodošli, još je bolje kada nađemo načina da pohvalimo ono što djeca odnosno učenici doista jesu, i to što rade, a ne kako izgledaju. Neka sadržaj ima prednost nad formom.
Znamo li i sami kako se osjećamo kada netko pohvali naše cipele, kuhanje ili dobro obavljen posao? Dobar je osjećaj, zar ne? Ali kako se osjećamo kada nas netko pohvali za nešto što doista jesmo? Kako se osjećamo kada nas netko stvarno vidi? Taj osjećaj je sjajan, zar ne? Tako i moć pohvale djeluje na djecu ili student. Dijete ili učenik koji se osjeća cijenjenim i prihvaćenim od strane majke, oca i učitelja može promijeniti svijet.

Potičemo djetetov odnosno učenikov do zahvalnosti

Učenici se lako i brzo mogu upustiti u igru beskonačnog uspoređivanja. Roditelji i učitelji često čuju komentare poput: “Moj razrednik ima nove role, a ja nemam” ili “Crtež mog razrednika je ljepši od mog”. Budući da se učenje koje stvara (dobru ili lošu) naviku – željeznu košulju – najčešće uči primjerom, djeca su vrlo vjerojatno čula slične razgovore od odraslih koji se natječu i uspoređuju s drugim odraslima. Takve izjave djece ili učenika mogu se preusmjeriti govoreći o zahvalnosti i navodeći primjere zašto svi možemo biti zahvalni u odnosu na određenu situaciju. Na primjer: zahvalan sam što imam svoje stare koturaljke koje su besprijekorne, zahvalan sam i na dobrom prijatelju ili prijateljici iz razreda kojoj od srca poklanjam nove koturaljke, častim prijateljicu iz razreda koja lijepo crta i za to je dobila odličnu ocjenu. Možda mogu i sam nacrtati nešto slično.

Također potičem učenike da vode svoj dnevnik zahvalnosti, ili još bolje motivacijski dnevnik pod nazivom Sanjaj velike snove, u kojem će osim zahvalnosti moći spoznati koliko je njihov rad važan, koliko su jedinstveni i nezamjenjivi svijetu. Dnevnik im također pomaže u verbalnom izražavanju, zapisivanju, izgradnji mašte, čime proširuju svoj vokabular, razmišljanje i na kraju, ali ne manje važno, pogled na svijet.

Zaključak

Kao učiteljica i edukatorica razredne nastave, veliku pozornost posvećujem metodama i tehnikama koje pomažu meni i mojim učenicima da razvijemo pozitivan način razmišljanja. Ovo je moja redovita dnevna praksa. Mišljenja sam da na taj način učenici mogu biti puno uspješniji u svom radu i učenju, jer su u suprotnom destruktivni prema sebi i svojoj okolini. Često koristim tehnike ili metode kao što su:

• Kad primijetim da se učenik stavlja u ulogu žrtve i govori si da ne zna, da ne može, da je to nemoguće, ja ga saslušam i počnem s njim igrati igru, tj. trebao bi završiti rečenicu, nastaviti s riječju ali, na primjer: Ne, znam, ali mogu naučiti jer sam pametan učenik. Veliku pažnju posvećujem tom  da te negativne fraze učenicima ne postanu navika jer vrlo brzo mogu postati svakodnevni izgovori. Lakše je ne raditi ništa nego uopće nešto učiniti.
• Kada primijetim da je učenik grub prema razredniku, dam mu zadatak da odvoji malo vremena i razmisli kakve posljedice mogu imati njegove riječi i postupci, a zatim mu dam list papira na koji mora napisati svoje misli i kako će se, naravno, popraviti napravljena i prouzročena šteta.
• Uvijek koristim dvosmjernu komunikaciju, jer komunikacija je ključ dobrog odnosa. Učenika uvijek vodim u dijalog koji se sastoji od pitanja i odgovora. Vodim i usmjeravam učenike da i oni meni postavljaju pitanja, bilo o tekućim tvarima ili o svakodnevnim događajima.

Literatura

1. Trojar T. (2020). Preprosti načini, da postane pozitivno razmišljanje vasa navada. monotro.si.https://www.monotro.si/preprosti-nacini-da-postane-pozitivno-misljenje-vasa-navada/
2. Norman V., P. (2015). Moč pozitivnega mišljenja. Celje: Celjska Mohorjeva družba.
3. Vidiš A. (29. 1. 2017). Kako otroka učim pozitivnega razmišljanja. Alenkavindis.si. http://www.alenkavindis.si/kako-otroka-ucim-pozitivnega-razmisljanja/
4. Štrukelj A. (1. 10. 2020). 9 načinov, kako otroke naučiti pozitivnega, naprednega in produktivnega mišljenja.sanjajvelikesanje.si. https://www.sanjajvelikesanje.si/9-nacinov-kako-otroke-nauciti-pozitivnega-naprednega-in-produktivnega-misljenja/

Prekapacitirani turizam

kao književna tema

Martina Vičić Crnković

Sažetak

Birajući lektirne naslove za svoje učenike, nastojim da oni govore o aktualnim temama s kojima se učenici lako mogu povezati. Cilj je takvoga izbora povećati interes učenika za čitanje. Aktualna književna tema kratke priče Maše Kolanović Živi zakopani sustavna je devastacija Dubrovnika kao turističke destinacije, stoga je blok sat hrvatskoga jezika održan kao sat korelacije s nastavom geografije. Glavna ideja bila je povezati nastavu lektire, odnosno sat interpretacije lektirnog djela, s temom prekapacitiranog turizma kao geografskom temom. Interpretirajući kratku priču na satu hrvatskoga jezika učenici su prepoznali i izdvojili temeljni problem života likova u gradu koji sve više postaje turistička kulisa, a sve manje grad za uobičajeni svakodnevni život domicilnog stanovništva. Reflektirajući se na polazni tekst učenici su detektirali konzumerizam kao problem, izdvojili uzroke i posljedice prekapacitiranog turizma te ponudili vlastita rješenja problema prekapacitiranog turizma. U članku predstavljam tijek blok sata te način povezivanja nastavnih sadržaja.

Ključne riječi: lektirna djela, čitanje, aktualno, turizam.

Čemu korelacija?

Svaka nova generacija učenika izazovna je za nastavnike hrvatskoga jezika jer u pravilu dolaze s negativnim stavom prema čitanju, a osobito prema čitanju lektirnih naslova. Smatraju čitanje lektira oblikom prisile, a izbor naslova uglavnom im ne odgovara. U nastojanju da učenicima omogućim kontakt sa suvremenim hrvatskim književnicima koji pišu o aktualnim temama s kojima se i učenici mogu povezati, posegnula sam za zbirkom kratkih priča suvremene hrvatske književnice Maše Kolanović „Poštovani kukci“ (Kolanović, 2019.). Zbirka je to od dvanaest kratkih priča koje povezuje konzumerizam kao književna tema. Za druge razrede odabrana je priča „Živi zakopani“ čija je radnja smještena u biser hrvatskoga turizma, Dubrovnik. Odabrala sam priču Živi zakopani jer govori o temi koja je vrlo aktualna i s kojom su se učenici i sami susreli. Na prethodnom satu geografije učenici su dobili zadatak da kod kuće pogledaju kratki dokumentarni film pod naslovom Crowded out: The Story of Overtourism ( Pretrpanost: Priča o prekapacitiranom turizmu) https://www.youtube.com/watch?v=U-52L7hYQiE koji im je trebao pomoći u razumijevanju ključnih pojmova i čitanju lektirnog djela. Svi su učenici na stolu imali primjerak zbirke „Poštovani kukci“ te su vođenom interpretacijom postupno uočavali književnu temu koju samostalno, kako sam saznala na kraju sata, uopće nisu detektirali.

Struktura sata

Sat je započeo čitanjem skraćene verzije intervjua s autoricom Mašom Kolanović u kojem je ona, odgovarajući na pitanja novinarke časopisa Grazia, istaknula nekoliko ključnih pojmova koji su važni u cijeloj zbirci priča, a pojavljuju se i u kratkoj priči Živi zakopani. Nakon čitanja intervjua, učenici su u autoričinim odgovorima trebali prepoznati riječ ili spoj riječi koji su smatrali ključnim pojmom u tom odgovoru. Izdvojili su pojmove kukci, konzumerizam, odnos ljudi prema predmetima te uporabu tehnologije. Tijekom daljnje interpretacije djela vraćali smo se na ključne pojmove iz intervjua i zapažali kako se oni ostvaruju u tekstu. Učenici su prepoznali da se kukcima nazivaju stari, bespomoćni stanovnici dubrovačke gradske jezgre koji su prisiljeni iseliti s iz vlastitih stanova jer više nisu u mogućnosti živjeti u gradu u kojem su svakodnevne stvari poput tržnice, krojača ili trgovine živežnim namirnicama postale luksuz. Posvuda su samo suvenirnice, kafići, restorani, odnosno sve je podređeno turistima. Turiste su odredili kao konzumente koji bez stvarnog interesa za lokalitet dolaze „poharati“ grad. U odnosu pripovjedačice prema predmetima koji su teti bili dragocjeni, a sada postaju suvišni i bespotrebni, prepoznali su odnos ljudi prema predmetima, a uloga tehnologije vidljiva je u mobitelu kojim je pripovjedačica zvala sad već pokojnu tetu. Naime, teta se bojala da će ju zakopati živu pa je tražila da ju pokopaju s mobitelom i triput nazovu dan nakon sprovoda. U gradskoj vrevi pripovjedačici na mobitel stalno dolaze upute o turističkim atrakcijama i mogućnostima da ocijeni te atrakcije, i to na engleskom jeziku, čime se ističe činjenica koju je i autorica navela u intervjuu – mobitel nažalost korisnicima često postaje izvor frustracije i ometač u svakodnevnim aktivnostima. Tumačenje sintagme iz naslova priče činilo se jednoznačnim do samog kraja interpretacije teksta. Učenici su smatrali da se jednostavno radi o tetinom strahu. No završna rečenica koju izgovara gospođa koju je pripovjedačica susrela na groblju otkriva da je ostala „živa zakopana od svijeta na Pilama“ što otkriva simboliku ovoga naslova. Živi zakopani su zapravo stanovnici Dubrovnika, grada podređenoga prekapacitiranom turizmu.

Uzroci i posljedice prekapacitiranog turizma

Nakon analize teksta učenici su s nastavnicom geografije komentirali dokumentarni film koji su pogledali kod kuće i povezivali pojmove iz djela s primjerima iz filma i iz polaznog teksta. Detektirali su da je prekapacitirani turizam povezan s jeftinim zrakoplovnim kartama, odnosno niskobudžetnim kompanijama, kruzerima, lokacijama povezanima s filmskom industrijom, privatne iznajmljivače apartmana, društvenim mrežama, odnosno influencerima koji populariziraju određena mjesta te porastom životnog standarda u nekim zemljama. Vrativši se na lektirni tekst, učenici su zapazili da se u priči Maše Kolanović spominju tri navedena uzroka: kruzeri, filmska industrija (Dubrovnik kao scenografija za Igru prijestolja) te privatni iznajmljivači apartmana u središtu grada. Kao posljedice prepoznali su veliku zaradu lokalnih turističkih zajednica i gradova, zapošljavanje domaćeg stanovništva, nedostatak radne snage, prometnu gužvu, porast cijena usluga, otežan život lokalnom stanovništvu i iseljavanje lokalnog stanovništva iz središta grada. U tekstu Maše Kolanović prepoznali su veliku zaradu, nedostatak radne snage i zapošljavanje sezonske radne snage, prometnu gužvu, zatvaranje lokalnih trgovina i prenamjenu u suvenirnice (otežan život domaćem stanovništvu), porast cijena usluga i iseljavanje domicilnog stanovništva iz središta grada.

Moguća rješenja

Razgovarajući o mogućim rješenjima učenici su zaključili da bi svi gradovi trebali imati ograničen broj turista dnevno što bi se moglo provesti kupnjom ograničenog broja ulaznica simboličke cijene. Kao rješenje vide i mogućnost produljenja sezone u turističkim središtima, ali i zabranu ulaženja kruzerima koji su veliki zagađivači, a čiji su gosti slabi potrošači. Nažalost, u polaznom tekstu nijedno od ponuđenih rješenja nije zaživjelo jer autorica nudi sliku grada onakvog kakav trenutno jest – prekapacitiran, devastiran i bez naznake da će se stanje popraviti.

Zaključak

Satom korelacije realizirane su dvije nastavne teme – interpretacija lektirnog djela (kratka priča Živi zakopani) i prekapacitirani turizam. Učenici su u vođenoj interpretaciji mogli zapaziti na što je autorica željela skrenuti pozornost čitatelja pišući ovaj tekst. Rezultat ovakvog rada angažirano je promišljanje o turizmu koje svakako može koristiti učenicima kao budućim turistima, a smislena predmetna korelacija, osim vremenske ekonomičnosti, učenicima nudi mogućnost da književni tekst povežu s vlastitom životnom stvarnosti i da tako postupno, barem neki od njih, postanu čitatelji, a ne samo čitači po zadatku.

Literatura

1. Kolanović, Maša: Poštovani kukci i druge jezive priče, Profil, 2019.
2. Intervju https://grazia.hr/masa-kolanovic-lakse-je-zamisliti-kraj-svijeta-nego-kraj-kapitalizma/, pristupljeno 28.10.2022.
3. Video materijal: Crowded out: The Story of Overtourism, https://www.youtube.com/watch?v=U-52L7hYQiE

Poslovice pametnice u vrtiću

Pavica Stunić

Sažetak

U radu se govori o eTwinning projektu Poslovice – pametnice i realizaciji projekta u vrtiću Botinec u grupi djece Ježići. Cilj projekta bio je oživjeti poslovice kao mudre životne izreke i vrlo su moćne u odgoju djece. Opisane su neke aktivnosti provedene s djecom.

Ključni pojmovi: poslovice, vrtić, djeca, odgoj

Uvod

Budi dobar kao kruh!
Dobro se dobrim vraća.
Lijepa riječ i željezna vrata otvara.
Bez muke nema nauke.

Vjerujemo da su mnogi od vas slušali ove predivne poslovice u svome djetinjstvu od svojih mama i baka. Mi pamtimo i poslovice i zanimljiva mamina i bakina objašnjenja. Uvijek su uslijedile nakon neke (ne)podopštine ili u svrhu poticanja na rad. Zapravo, pripadamo generaciji koja je odgajana kroz poslovice. Sjećajući se tih bisera iz svoga djetinjstva i vremena odrastanja, a baveći se odgojem i obrazovanjem predškolske i mlađe školske djece, odlučile smo u većoj mjeri uključiti ih u djetinjstvo populacije kojom se bavimo.

Kroz poslovice djeca dolaze do određenih znanja jer su u njima sažeta iskustva i mudrost života, upoznaju teze koje su provjerene i dokazane kroz mnoge generacije. Poslovice su riznica mudrosti i istine, bogat materijal za rad s djecom koji je već duže vrijeme zanemaren.

Vodeći se ovim gore navedenim činjenicama koje su dokazane u našem dugogodišnjem odgojno-obrazovnom radu u vrtiću i školi, s učiteljicom Bogdankom Conjar osmislila sam e-Twinning projekt namijenjen vrtićima i školama pod nazivom Poslovice – pametnice koji je prerastao nacionalne granice i postao međunarodni. Željele smo pokazati da su poslovice doista bezvremenske i primjenjive u samom procesu rada s djecom i mogu se implementirati u svim odgojno-obrazovnim procesima rada.

Ciljevi ovog projekta su bili da kod djece razvijemo znanje, promišljanje, vještine i stavove koje će kasnije znati primijeniti u svome životi te da pokažu inicijativu i proaktivnost, a sve kroz poslovice.

Teme uz koje smo vezali poslovice tijekom rada na projektu su bile:

• Poslovice o hrani i zdravlju
• Poštenje, pravednost i sloboda
• Ljubav (prema sebi, prirodi, ljudima)
• Učenje, marljivost, upornost
• Komunikacija i kulturno ophođenje.

Uz svaku temu bio je popis odgovarajućih poslovica, a sudionici projekta su mogli birati metodički pristup i materijale prema svojim preferencijama.

U tekstu koji slijedi opisat ćemo aktivnosti koje smo proveli s djecom Dječjeg vrtića Botinec Zagreb odgojna skupina “Ježići” i s učenicima 2. a razreda OŠ Grabrik Karlovac.

Poslovice u Dječjem vrtiću Botinec, skupina “Ježići”

Rad na projektu smo započeli aktivnim uključivanjem članova obitelji u prikupljanju poslovica vezano uz zadanu tematiku. Od prikupljenih poslovica izrađivali smo plakate o kojima smo razgovarali, životno objašnjavali i ukrašavali. Odabrane poslovice vezane uz zadanu tematiku smo proveli kroz sva razvojna područja (motorički, socio-emocionalni, spoznajni, govor, izražavanje i stvaranje) vezano uz interese djece, društvena događanja i sadržaja rada u direktnom procesu s djecom. Izrađivali smo slagarice, memory , mobile, izvodili dramatizacije, osmišljavali zagonetke, ilustrirali poslovice, izrađivali straničnike i svakodnevno pokušavali pronaći prigodnu poslovicu za pojedine životne situacije.

Željela bih napomenuti da se djeca moje skupine ne susreću prvi puta s poslovicama. Često se u radu s djecom koristim poslovicama koje su životne i njima razumljive.

1. primjer

Poslovice vezane uz zdravlje

TKO JEDE JABUKU NE IDE DOKTORU.

U dogovoru s roditeljima prikupljamo poslovice i zajednički izrađujemo plakat s poslovicama o zdravlju. Svaku poslovicu objašnjavamo, komentiramo .Glasanjem odabiremo poslovicu koja nam se najviše sviđa i koju najbolje razumijemo(“Tko jede jabuku ne ide doktoru”)-aktivnosti vežem uz odabranu poslovicu.

Pričam priču Tri jabučice ,tri zdrave sestrice koju djeca sama dramatiziraju lutkicama koje su samostalno izradili. Pjevamo pjesmicu Jula i jabuka. Igramo igru s pjevanjem pjesmice Mali bratec Ivo i mala Marica.Djeci sam izradila igru vezano uz poslovice o zdravlju Poveži i spoji poslovicu. Djeca su povezivala pomoću slikovnih kartice. Kada bi povezali poslovicu trebali su je objasniti uz moju pomoć.

Izrađivali smo piramidu zdrave hrane i svakodnevno razgovarali o važnosti zdrave prehrane.

Djeca su donosila svakodnevno jabuke koje smo konzumirali za užinu. Prije konzumacije jabuke smo zbrajali, oduzimali i opisivali izgled. Zajednički smo skuhali kompot od jabuka koji smo podijelili roditeljima.

2. primjer

Poslovice vezane uz učenje, marljivost , upornost

Slika 1. Zdrava hrana

BEZ MUKE NEMA NAUKE.

Djeci pričam priču Najpristojniji vuk pomoću interaktivne slikovnice. Nakon čitanja priče razgovaramo o pročitanom i nastojimo pronaći poveznicu s gore navedenom poslovicom.

U suradnji s roditeljima prikupljamo poslovice i zajednički izrađujemo plakat. Komentiramo, objašnjavamo i promišljamo o sakupljenim poslovicama.

Zajednički pokušavamo osmisliti i dramatizirati pojedine poslovice, odnosno situacije u kojima bi se mogle primijeniti poslovice. Djeca se dogovaraju, promišljaju i realiziraju dogovoreno međusobno se uvažavajući i poštujući dogovor.

Igrali smo igru Dopuni gdje bih ja započela neku od poslovica, a djeca su je svojim riječima dovršila.

Izradili smo mobil s poslovicama koji smo objesili u garderobu. Roditelji su s djecom čitali poslovice i objašnjavali im značenje.

3. primjer

Komunikacija i kultura ophođenja

LIJEPA RIJEČ I ŽELJEZNA VRATA OTVARA.

Ponovno u suradnji s roditeljima sakupljamo poslovice i zajednički izrađujemo plakat. Poslovice komentiramo, objašnjavamo, promišljamo o situacijama gdje i kada bi se mogle primijeniti.

Sakupljene poslovice ilustriramo i radimo izložbu na hodniku vrtića. Djeca su bila podijeljena po četvero u grupi. Izabrali su jednu od ponuđenih poslovica i uz minimalne sugestije nastale su ilustracije. Prijateljima iz ostalih skupina objašnjavamo poslovice i njihovo značenje.

Izrađivali su straničnike s poslovicama koje su dodatno ukrašavali i poklonili roditeljima.

Igrali smo igru Čarobna vrećica. Djeca su izvlačila slikovne poslovice koje smo zajednički opisivali. Zajednički smo pokušavali osmisliti nekoliko poslovica , koje sam zapisala i stavila roditeljima na pano u garderobi.

Slika 2. Čarobne riječi

Zaključak

Djeca su učila o tome što su poslovice direktnim uključivanjem u aktivnost i aktivnim rješavanjem zadataka. U poslovicama su prepoznavali i primjenjivali mudrost i snalažljivost u svakodnevnom životu i radu. Aktivnosti sam osmišljavala tako da djeca koriste što više osjetila.

Poslovice su pomogle u bogaćenju dječjeg pamćenja, razvijanju pažnje, znatiželje, poticanju razvoja mašte, aktiviranja govora te povezivanju djeteta i roditelja s obzirom da su u projekt bili uključeni i roditelji. Utjecale su na samostalno izražavanje i uočavanje logičnog slijeda. Djelovale su na slušnu percepciju i poticanje vedrog raspoloženja te na razvijanje sposobnosti izmišljanja.

Kroz ovaj projekt ostvarena je suradnja s članovima obitelji prilikom sakupljanja poslovica, komentiranja plakata i mobila te s ostalim skupinama u vrtiću koji su pratili naš rad na isti način kao i obitelj. Sve je bilo vidljivi i transparentno.

Osmišljavanjem zanimljivih aktivnosti, razmjenom ideja, sadržaja u kojima su djeca motivirano sudjelovala, postignuti su zadani ciljevi ovog projekta. Raspravljali su o poslovicama i tumačili preneseno značenje pokušavajući ih primijeniti u svakodnevnom životu te tako razvijali misaoni proces, zaključivanja i uočavanje logičnog slijeda. Uključivanjem djece u proces od početka do kraja projekta oni postaju motiviraniji, osjećaju se važnijim i kompetentnijim.