3,2,1… odbrojavamo s Pogledom

Broj 138, prosinac 2021.
ISSN 1848-2171

Internet je naša svakodnevica. Koristimo ga za zabavu, učenje, istraživanje i još mnogo toga. Krađe identiteta, prevare, gubitak podataka, virusi su samo neke opasnosti u kojima se učenici teško snalaze. Anamarija Baraba je svoje učenike pomoću različitih aktivnosti osvijestila kako reagirati na te opasnosti. Više…

Pandemija COVID-19 donijela je mnoge strukturne društvene, ekonomske i političke promjene diljem svijeta. Značajne promjene dogodile su se i u obrazovnom procesu. Andrej Kirbiš proveo je istraživanje koje je imalo za cilj ispitati najčešće prepreke s kojima su se srednjoškolci suočavali tijekom drugog vala epidemije COVID-19, te razlike prema spolu učenika, školskoj godini i mjestu stanovanja. Više…

Andreja Kogoj opisala je aktivnost projekta „Idemo pješke s kokoškom Rozi“, a svrha je potaknuti osnovnoškolce da u školu dolaze na održiv način (pješke, biciklom, romobilom, javnim prijevozom…) – a prije svega poticati pješačenje. Više…

U OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda, a u vrijeme epidemije COVID-19 rad s učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda. Bogdanka Conjar donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi. Više…

Bojana Murko polazi od činjenice da učenici uče gradivo vizualnim, slušnim i perceptivnim kanalima, pa je potrebno način rada prilagoditi njihovim potrebama. Jedan od načina je gledanje filmova i dokumentaraca na teme povezane s predmetom. Više…

U svom rad Branko Rumenović govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života, COVID-19. Više…

Tijekom školske godine škola Breda Gruden provodi niz aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i uporabe lokalno proizvedene hrane, koja je također uobičajena na školskom jelovniku. Tako je učenike upoznala s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Više…

Drago Gradečak i Vladimir Grudenić izradili su računalnu aplikaciju u svrhu zanimljivijeg i lakšeg svladavanja nastave Matematike u 1. razredu osnovne škole. Aplikacija se može koristiti na satu Matematike i Informatike. Više…

Osnovna škola Nikola Hribar, Velika Gorica, se ubraja među najveće škole u Republici Hrvatskoj. Poznati smo po provođenju mnogih aktivnosti, projekata i organizaciji kulturnih manifestacija u koje su aktivno uključeni nastavnici, učenici i roditelji. Erika Likan Kelentrić i Valentina Japec su uspješno sudjelovali u projektu Our Culture – European Heritage gdje su istražili tradicionalne plesove, pjesme, hranu, igre i legenda te izrađivanju ručnih radova s tradicionalnim motivima u suradnji s lokalnim zajednicom. Više…

Epilepsija se smatra jednom od najučestalijih poremećaja u grani neurologije koja može imati poznate, ali i nepoznate uzroke. Jelena Ivanović ističe kako je važno učenicima s epilepsijom osigurati sigurnu okolinu te pružiti pomoć kod napadaja, a to se jedino postiže tako da roditelji informiraju školski sustav o stanju djeteta te da se suradnici educiraju i oni sami educiraju druge učenike kako druga ne bi imali predrasude prema učeniku. Više…

Igra je jedan od najučinkovitijih načina učenja i zato dijete stječe prirodoslovno iskustvo, vještine i znanje u znanstveno-didaktičkim igrama. Julija Grm smatra kako ove igre potiču dijete da koristi različita osjetila i tako produbljuje djetetovo iskustvo prirode i čini to iskustvo jačim i trajnijim. Više…

Nastavu u 1. razredu i poticaje potrebne za čitanje bajki u školi nadograđujemo i izvannastavnim aktivnostima u kojima se posvećujemo čitanju i pripovijedanju bajki, kaže Klavdija Debelak. Također sadržaj obogaćuju različitim kreativnim aktivnostima kao što su crtanje, ples, glazba, dramatizacija, stvaranje vlastite knjige, a u našem slučaju i stvaranje e-bajke pomoću IT opreme. Više…

U članku, Maja Širca daje smjernice za rad s učenicima s ADHD-om i naglašava važnost obrazovanja o ADHD-u. Samoobrazovanjem možemo shvatiti da je djetetovo ponašanje rezultat poremećaja, a ne nepristojnosti. Više…

Jesu li učitelji spremni na obrazovanje na daljinu? Mateja Cizerle smatrala je kako takav način rada neće biti toliko zahtjevan, ali nailazila je na različite prepreke, primjerice nepoznavanje informatičkih alata, gubitak motivacije kod učenika, negodovanje roditelja. Više…

Melita Gnezda Petrič je predstavila učenje pjesama koje uključuju udaranje tijela. U aktivnostima su sudjelovala djeca predškolske dobi od 5 i 6 godina. U procesu učenja, upoznavanja, usvajanja i utvrđivanja koristili su i snimke s interneta. Više…

Znanja iz astronomije su nam važna i učenici se sa samim sadržajem susreću već u 1. razredu, kada bivaju upoznati s dijelovima dana, putovanjem Sunca po nebu, svojim godinama. Monika Hóbor je sadržaje iz domene astronomije detaljnije predstavila u svom članku. Više…

Natalija Novak na temelju svojeg iskustva i osobnog kritičkog razmišljanja iznose se izjave ili preporuke o tome što bi bilo dobro u slučaju moguće provedbe učenja na daljinu u kombinaciji s izvornom metodom školovanja u budućnosti održati ili dopuniti s namjerom – osvijestiti društvo da učenik uči za svoje „stečeno“ znanje, a ne samo za ocjenu. Više…

Nina Volčanjk je održala pozitivnu razrednu klimu i osjećaj povezanosti između učitelja i učenika i samih učenika tijekom dvomjesečnog nastavnog razdoblja. Rezultati su pokazali da se učenici, još uvijek, međusobno dobro povezuju nakon što su se vratili u školu. Više…

Učenici se stalno susreću s električnom energijom u svom okruženju, no teško im je objasniti što je to. Nuša Skumavc u svoje podučavanje uključuje elemente formativnog vrednovanja kao dio modernog načina nastave, a učenici na taj način preuzimaju odgovornost za vlastito učenje te znaju što i zašto uče.Više…

Dobri rezultati i reakcije učenika pokazali su da učitelji produženog boravka mogu pridonijeti boljem i lakšem razumijevanju gradiva. Saša Klemenc je naglasila kako učitelji produženog boravka u uskoj suradnji s učiteljima razredne nastave može postići da učenici učvrste gradivo, naravno, kroz različite aktivnosti. Više…

Čitamo se i sljedeće godine!

Gordana Lohajner

Sigurnost na internetu

Anamarija Baraba

Sažetak

Sigurnost na internetu je tema koja se u posljednje vrijeme može čuti sve češće. Krađe identiteta, prevare, gubitak podataka, virusi itd. Opasnosti ima toliko da se u njima vrlo teško snaći, no zajedničko im je to da sve dolaze putem interneta. Učenici od prvoga do osmoga razreda osnovne škole su učenici u dobi od 7 do 15 godina. Oni koriste različitu digitalnu tehnologiju tijekom učenja i spoznavanja svijeta oko sebe. Učenici znaju da postoje opasnosti, ali njih treba osvijestiti kako reagirati na te opasnosti.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici od prvoga do osmoga razreda osnovne škole, internet.

Uvod

Danas možemo pronaći velik broj pravila o sigurnosti na internetu, ali pitanje je koliko ljudi zna da takva pravila uopće postoje. Što se tiče škole, kao obrazovne institucije, i ona sama po sebi „šalje“ dijete na internet. Odnosno, danas je internet dio odgojno-obrazovnog procesa. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučila sam sa svim učenicima provoditi različite aktivnosti kako bi učenici ujedinili, ali i nadopunili, svoja znanja o sigurnosti na internetu i prikazala ih.

Cilj aktivnosti koje samo provodili je bio najprije osvijestiti učenike koliko je stvarno važno štititi se na internetu, ali i kako reagirati na moguće opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 9.veljače 2021.godine. Svaki razred je imao svoju aktivnost koju su odabrali zajedno s učiteljicom Anamarijom Barabom na satu informatike, a projekt je nazvan „Zajedno za bolji i sigurniji Internet“.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o sigurnosti na internetu uz prezentaciju o sigurnosti na internetu, gledali su različita videa o vršnjačkom nasilju te ih se poticalo na razmišljanje i objašnjavanje kako se treba ponašati na internetu. 2. sat su se s učenicima provodile različite aktivnosti za koje su se koristili različiti digitalni alati.

Razredna nastava

Oni najmanji, od 1. – 4. razreda su radili letke u Microsoft Wordu sa savjetima kako se zaštiti na internetu. Povezali su nastavne teme koje su učili do sada na nastavi informatike te ih ujedinili i iznijeli različite savjete.

Slika 1. Letci učenika od 1.-4. razreda osnove škole

Slika 2.Savjeti učenika od 1.-4. razreda za sigurnost na internetu

5. razred

Učenici 5-ih razreda su koristili Padlet. Pisali su svoje savjete kako se zaštiti na internetu i kako se treba ponašati.

Poveznice:
https://padlet.com/anamarijabaraba11/vkrm8sp9l1kr4vbg
https://padlet.com/anamarijabaraba11/55ntsl8vyljkjkjc

6. razred

Učenici 6. razreda izrađivali su stripove. Stripovima su prikazali različite načine kako se zaštititi na internetu i kako reagirati na određene opasnosti. Koristili su digitalni alat Pixtoon. Učenici su radili u malim skupinama. Na kraju smo povezali sve stripove u jednu „zbirku“.

Slika 3. Primjer stripa učenika 6. razreda

Pogledajte video – Naša zbirka stripova.

7. razred

Učenici sedmih razreda su izrađivali plakate. Učenici 7.a razred su plakatom prikazali moguće opasnosti na internetu i načine kako reagirati na njih. Radili su u dvjema skupinama. 1. skupina je opisivala opasnosti, druga skupina je opisivala kako reagirati na te opasnosti. Koristili su se Microsoftom Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko Office 365 za škole. 7.b razred je izradio plakat o cyberbullyingu. Zajedno su složili definiciju kao i preporuke za zaustavljanje cyberbullyinga.

Slika 4. 7.a plakat kako prepoznati i kako reagirati na određene situacije na internetu

Slika 5. 7.b plakat o cyberbullyngu

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili digitalnu slikovnicu koristeći se digitalnim alatom Writereader. Učenici su uz pomoć učiteljice i knjižničarke Ivane Marasović smišljali tijek radnje, a fotografije u slikovnici su izrađivali sami u alatu Bojanje 3D. Radili su u malim skupinama. Svaka skupina je izrađivala određenu stranicu slikovnice.

Poveznica na slikovnicu: https://app.writereader.com/library/book/b5c395a5-4a24-47da-9f8d-73f7a746a7e3

Za kraj

Na samom kraju, isprintali smo sve radove te ih postavili na školski pano.

Slika 6. Pano OŠ Poličnik – aktivnosti učenika

Zaključak

Svi učenici smatraju kako su ostvarili svoje ideje, ali i to kako su uspjeli objasniti koliko je važno znati se ponašati na internetu. Za sljedeću godinu, smatraju naši učenici, kako bi im trebalo malo više vremena da prošire ovogodišnje ideje i dopune s još više sadržaja. Kolegama bi preporučili da shvate važnost ovakvih tema, jer je internet svakodnevica svakoga od nas. Koristimo ga za zabavu, učenje, istraživanje i još mnogo toga. Zbog tog razloga treba upoznati učenike sa svim opasnostima i razgovarati s njima o mjerama koje trebamo poduzeti tijekom korištenja interneta.

Literatura

1. Udžbenici iz informatike od 1- 8 razreda osnovne škole, Školska knjiga
2. Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/

Barriers to distance learning

for high school students during the COVID-19 epidemic in Slovenia

Andrej Kirbiš

Abstract

The COVID-19 pandemic has brought along many structural social, economic and political changes around the globe. Significant changes also took place in the educational process, as schools have switched to distance learning for a longer period of time during the pandemic. Students have consequently faced many obstacles due to changes in the educational process. Our study aimed to examine the most frequent barriers that high school students faced during the second wave of the COVID-19 epidemic, and differences according to student’s gender, school year and place of residential settlement. The results indicate that the two most frequently faced barriers to distance learning were missing working with other students and missing the teacher’s explanation, which was reported by more than a third of students. 39 % of students reported no barriers out of seven measured in our study. Finally, female students reported more barriers than male students, as did those living closer to a school than those living further away.

Key words: distance learning, barriers, COVID-19, educational process.

1. Introduction

COVID-19 pandemic has brought along many structural social, economic and political changes around the globe. Significant changes also took place in the educational process, as schools have switched to distance learning for a longer period of time during the pandemic. Students have consequently faced many obstacles due to changes in the educational process.

2. Distance learning during COVID-19 pandemic

Distance learning has been an important solution to providing students, teachers and other school workers with a safe study and work environment during the COVID-19 pandemic in 2020 and 2021. The modern-day information society includes wide use of information-communication technology (ICT), including a high proportion of households in European countries having access to the Internet, including broadband. For example, the latest Eurostat data shows that in 2019, the share of households with internet access in the EU-27 countries has increased to 90%, while in 2009, only 64% of EU households had internet access (EUROSTAT, 2020). In 2019, Slovenia was just below the EU average, with 89% of households having Internet access.

ICT and the Internet have been increasingly used by educational institutions around the world since early 2020 when the COVID-19 pandemic hit. In Slovenia, the first closure of primary, secondary and higher education institutions took place in mid-March 2020. In May, schools were opened for the lower grades of primary schools, which was then followed by the opening of the upper grades of primary schools. The majority of high school and tertiary students finished the 2019/2020 school year from home. In the autumn of 2020, during the second wave of the epidemic, the school were closed again after a few weeks after the beginning of the school year. They partly reopened for some groups of primary and secondary students in February and March 2021, while tertiary students have not yet returned to faculties by March 2021.

Such data indicates a firm reliance of Slovenian educational institutions on distance learning, also enabled by the large proportion of households with internet access. However, despite the many benefits of distance learning during the COVID-19 pandemic, switching to distance learning also brought about numerous difficulties for the students, who reported mainly organisational problems during distance learning. As one student put it: »In the beginning, we received so many instructions that I did not know where to start«; (Gradišek and Polak, 2021: 300). In addition, students also faced other barriers to distance learning, particularly the individual type of studying, but they also battled with decreases in study motivation (ibid.). Other reported barriers included difficulties with access to study literature (e.g., due to closed libraries), communication problems with their professors, the extent of school work given by professors, being often disturbed by family members during distance learning, and less effective in studying (ibid.). Particular intense challenges were present for the implementation of practical forms of the study process (Plevnik, 2021).

Students also reported barriers in terms of their feelings and changing emotions, indicating that the COVID-19 epidemic and lockdown impacted their psychological wellbeing (ibid.). Indeed, research shows that the COVID-19 pandemic also has significant health consequences, besides the (potential) infection with the COVID-19 virus itself. In a study of students in Slovenia, Podlesek and Kavcic (2021) found that compared to non-students, students reported experiencing higher levels of generalised anxiety, loss of perceived control and pandemic-related difficulties.

Our study aimed to examine the most frequent barriers that high school students faced during the second wave of the COVID-19 epidemic. The majority of studies from Slovenia and around the world have examined tertiary students, while lower education levels are much less researched.

3. Method

3. 1. Sample

Students of three types of secondary school programs (professional programs, vocational programs and grammar school students) in secondary schools in the Podravje region completed the online survey in the third week of November 2020 (N = 602). Class teachers were invited to distribute an e-questionnaire among students, and students voluntarily completed a survey that was completely anonymous.

3. 2. Measurement

The online survey covered several items. In addition to items on barriers to distance learning, questions about motivation, school success, communication between teachers and students, etc., were included in our survey. Six barriers were examined, whereby students chose all those barriers they were facing during distance learning (1 – Yes; 2 – No): “I share a computer with family members, so I can rarely use it. “, “I don’t have a place to study in peace. “, “I do not have the appropriate equipment to be able to follow distance learning (computer, headphones, printer, internet connection, etc.). “, “I can’t ask anyone if I don’t understand something. “, “I do not receive feedback whether I have solved the task correctly.” and “I miss the teacher’s explanation.”

4. Results

Figure 1. Students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic

Figure 1 indicates the frequency of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic. The two most frequently faced barriers were: missing working with fellow students and missing the teacher’s explanation, which was reported by 33.7% of students. Not receiving feedback was the second most common barrier, reported by 15.3% of students. The third most common barrier was indicated by the item “I can’t ask anyone if I don’t understand something.”, selected by every eight student. This was followed by students reporting not having the appropriate equipment to be able to do distance learning (computer, headphones, printer, internet connection, etc.), not having a place to study in peace and sharing a computer with family members, so students themselves could rarely use it.

Figure 2. The frequency of the number of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic

Figure 2 shows the number of students’ barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic. 39 % of students reported no barriers out of seven examined, which was the largest proportion of students. One in for students reported one barrier, and every fifth student reported two barriers. Three or more barriers were reported by 14.1 % of students.

Figure 3. The proportion of students reporting no barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic by student’s gender, school year and place of residential settlement

Finally, Figure 3 indicates the proportion of students reporting no barriers to distance learning during the 2nd wave of the COVID-19 epidemic by student’s gender, school year and place of residential settlement. We see that more male (39.5%) than female students (25.9%) reported experiencing no barriers. Second, there were no substantial differences in students’ barriers according to the year of study. Third, those living further away from school (45.7% and 35.4%) had fewer barriers than those living closer to school.

5. Discussion

Our study found that the two most frequently faced barriers to distance learning of surveyed high school students were missing working with other students and missing teacher’s explanation, which was reported by more than a third of students. Almost two out of five students reported experiencing no barriers out of the seven barriers we examined in our study. We also found that female students reported more barriers than male students, as did those students living closer to school, compared to those living further away. No substantial differences were found for barriers according to the year of study.

Our results support the prediction that distance learning has impacted students, but not all students equally. It seems that female students were particularly negatively affected. Interestingly, those living further away from schools (suburban and village areas) were less affected by distance learning, probably due to less time used during the school day for commuting to school. Scholars and practitioners have lately often emphasised how lockdowns and distance learning would increase social and educational inequalities which already existed before the pandemic. For example, it is well established that students from lower socioeconomic backgrounds have greater learning difficulties and lower educational achievement. A widespread switch to distance learning most likely exacerbated these differences. For example, students from poorer economic backgrounds may have greater difficulties with distance learning and studying due to objective barriers, such as lack of adequate internet access, lack or inadequate access to other aspects of IC technology (e.g., computers, tablets, etc.). In addition, subjective barriers might also increase educational inequalities. For example, students with higher levels of motivation before the lockdowns probably had higher motivation during the distance learning phase. At the same time, among lower motivation students, the motivation may have decreased more rapidly during lockdown phases.

Our results indicate that a substantial proportion of high school students experienced at least one examined barrier during distance learning. In should be taken into account that only some barriers were examined. Future studies should analyse other challenges and barriers high school students faced during lockdowns, including due to lack of socialising with peers and friends, communication issue, health and wellbeing consequences etc.

6. Conclusion

Distance learning brought many challenges, barriers and difficulties for students of all educational stages. Our study indicates that three out of five high school students experienced at least one examined barrier to distance learning in the second wave of the COVID-19 pandemic. Decision-makers in politics and education, and also education workers and parents should be informed on how the lockdowns due to the COVID-19 pandemic impacted the everyday lives of students. Distance learning requires many adjustments for students; therefore, parents and teachers should strive to help students overcome barriers in times of national and global health, social and political crises.

References

1. EUROSTAT, 2020. URL: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society_statistics_-_households_and_individuals (18. 03. 2021)
2. Gradišek, P.; Polak, A. (2021). Insights into learning and examination experience of higher education students during the Covid-19 pandemic. Sodobna pedagogika, vol. 72: 286–307.
3. Plevnik, M. (2021). The challenges of conducting practical exercises in the scope of an adapted educational process in higher education institutions during the Covid-19 epidemic. Sodobna pedagogika, vol. 72, no. 138, 308–320.
4. Podlesek, A.; Kavcic, V. (2021). Generalised anxiety in Slovenian university students during the Covid-19 pandemic. Sodobna pedagogika, vol. 72, 322–341.

Idemo pješke s kokoškom Rozi

Andreja Kogoj

Sažetak

Svrha aktivnosti Idemo pješke s kokoškom Rozi jest potaknuti osnovnoškolce da u školu dolaze na održiv način (pješke, biciklom, romobilom, javnim prijevozom…) – a prije svega poticati pješačenje. Svrha igara je potaknuti učenike da razmišljaju, educiraju se ili su aktivni u smjeru održive mobilnosti, čak i nakon jednog ili dva tjedna provođenja aktivnosti.

Cilj aktivnosti Idemo pješke s kokoškom Rozi jest promjena putnih navika osnovnoškolaca u smjeru održive mobilnosti, smanjenje motoriziranog prometa u blizini škola, smanjenje zagađenja okoliša, promicanje kretanja djece, jačanje dječjeg zdravlja. Cilj je također povećati održivi način pohađanja škole djece za 7 % u odnosu na izvornu vrijednost.

Ključne riječi: kretanje djece, jačanje zdravlja, smanjenje prometa.

Uvod

Budući da je glavni cilj ovog projekta promijeniti putne navike djece i njihovih najbližih, motivirala sam učenike razgovorom o tome kako je hodanje zdravo za naše tijelo i kako pridonosimo i čišćem okolišu. Potaknula sam ih da o prometu počnu razmišljati drugačije. Odnosno na koje bi sve načine mogli dolaziti u školu. Mogli bi dolaziti na biciklima, rolama, romobilima, školskim autobusom… S obzirom na njihovu dob, prikladne mogućnosti su bile samo hodanje ili dolazak biciklom u pratnji roditelja. Razgovarali smo o zagađenju okoliša pri korištenju automobilima. Učenici su pričali kako im se svidjelo kad su s roditeljima došli pješke u školu ili su parkirali vozilo na donjem parkiralištu. Naravno, gužva ispred škole je bila manja. Time smo također pridonijeli da djeca potiču stariju braću i sestre, roditelje, bake i djedove da što više hodaju. Djeca su rado ispričala kako su drugi reagirali na to i da su ih često poslušali i hodali pješke (npr. u trgovinu, u posjete…).

Svaki dan sam pitala učenike kako su stigli u školu, a potom smo na plakate u razredu unosili podatke o dolasku u školu i te podatke pravovremeno prenosili koordinatorici. Zajedno s koordinatoricom izradili smo pojednostavljeni kartografski prikaz opasnih ruta s pomoću aplikacije Google Maps.

1. listopada 2019. smo se s učenicima igrali kartama s kokoškom Rozi prema pravilima igre Crni Petar i još neke druge društvene igre koje su bile primjerene njihovoj dobi.

10. listopada 2019. smo s učenicima 1. B razreda (po skupinama) na listove formata A1 crtali, lijepili i bojili sigurne rute do škole. Učenici su od kuće donijeli prijevozna sredstva i s njima, kroz igru, putovali po sigurnim rutama.

10. listopada 2019. smo sa sigurne točke promatrali i brojili promet. Tijekom lekcija razgovarali smo o prometnim pravilima, ponašanju u prometu, sigurnoj vožnji… S pomoću kolaža smo napravili kokošku Rozi, koja nas je cijelo vrijeme promatrala i pratila.

Slika 1.-6.: Kogoj Andreja, 1. listopada 2019., učenici 1. B razreda OŠ Dobrova, igre s kartama u razredu prema pravilima igre Crni Petar

10. listopada 2019. smo s učenicima 1.B razreda (po skupinama) na listovima formata A1 crtali, lijepili i bojili sigurne rute do škole. Učenici su od kuće donijeli prijevozna sredstva i s njima, kroz igru, putovali po sigurnim rutama.

Slia 7.-10.: Kogoj Andreja, 10. listopada 2019., učenici 1. B razreda OŠ Dobrova, crtanje sigurnih školskih ruta

10. listopada 2019. smo sa sigurne točke promatrali i brojili promet. Tijekom lekcija razgovarali smo o prometnim pravilima, ponašanju u prometu, sigurnoj vožnji… S pomoću kolaža smo napravili kokošku Rozi, koja nas je cijelo vrijeme promatrala i pratila.

Zaključak

Iskustvo s održivom mobilnošću „Kokoška Rozi” bilo je zanimljivo, kako za nas učitelje, tako i za učenike 1. razreda, jer smo/su otkrili da hodanje može biti i zdravo i zabavno. Roditelji i djeca mogu se više povezivati u hodu i istovremeno naučiti i ojačati pravila sigurnog hodanja. U školi smo ponovili pravila sigurne šetnje na praktičan i zabavan način preko igre s kartama po pravilima Crnog Petra. Učenici su i sami izmislili neke igre s kartama. Nacrtali su i siguran poligon. Učenici su u školu donijeli male modele automobila, izradili smo prometne znakove i cestu, a zatim stečeno znanje produbili kroz igru. Učenici su sa zanimanjem izrađivali prometne znakove i cestu te uz igru učili pravila sigurnog pješačenja do škole. Uz to, učenici su ponovili pravila ponašanja na cesti, pješke ili na biciklu. Iz vlastitog iskustva su rekli da je za sigurnu vožnju biciklom potrebna odgovarajuća oprema poput kacige, žute marame, reflektora, tehnički besprijekornog bicikla… Najbolja nagrada učenicima bila je igra s kartama koje su sami izradili po pravilima igre Crni Petar s kojima su se igrali i na odmorima te tijekom jutarnjeg čuvanja ili produženog boravka. Djeca su uživala u aktivnostima i istovremeno aktivno sudjelovala. Istodobno su se družili međusobno i s učenicima iz drugih razreda.

Nismo imali većih problema s izvođenjem. Jedini problem koji smo imali bilo je kišno vrijeme u listopadu. Učenici su sami shvatili da mogu unatoč lošem vremenu pješačiti do škole. Rekli su da moraju biti pravilno obuveni i odjeveni na kiši (svijetla kabanica ili kišobran, žuta marama, gumene čizme). Zanimljivo je da su nam učenici ispričali kako su najveće poteškoće s dolaskom u školu po lošem vremenu imali s roditeljima; njih je trebalo uvjeriti da moraju ujutro otići ranije od kuće kako bi i oni sami mogli stići na vrijeme na svoje radno mjesto. Kao rezultat toga, neki su roditelji sami odlučili ići na posao biciklom. Nisu otkriveni drugi veći problemi u provedbi projekta održive mobilnosti „Kokoška Rozi”.

Jedini problem je bio da je dva dana padala kiša, a riješili smo ga kako je gore opisano (svijetla kišna kabanica ili kišobran, žuta marama, gumene čizme).

Projekt je bio zanimljiv, zabavan i poučan za nastavnike i učenike. Učenici su voljeli sudjelovati u njemu i rado su pričali kako su svakodnevno dolazili u školu i iz nje išli kući. Ispričali su što im se usput dogodilo. Jako su se voljeli igrati s kartama i uživali izrađivati plakate i prometne znakove. Kao što sam već napisala, ovaj projekt je također imao pozitivan utjecaj na okoliš.

Izvođaču bi poručili da je projekt bio vrlo zanimljiv i koristan za učitelje, učenike kao i njihove roditelje. Znatno se povećao broj dolazaka pješke ili biciklom. Zajedno smo prepoznali blagodati održive mobilnosti za budućnost. Ovaj projekt potaknuo je kod učenika kreativnost, stvaralaštvo, maštu i odgovornost. Projektom Održiva mobilnost „Kokoška Rozi” izbjegli smo gužvu pred školom, koja se stvarala ujutro prije početka nastave, jer je velika većina roditelja svoju djecu automobilom ostavljala gotovo ispred ulaza u školu. Time što su djeca s roditeljima dolazila u školu pješke ili biciklom pomogli smo zaštititi prirodu, stvoriti čistiju atmosferu i zadovoljiti potrebu za svakodnevnim kretanjem na svježem zraku. Iz vlastitog iskustva, kao i iz iskustva roditelja i djece, predložila bih da se takav ili sličan projekt provede i u budućnosti. Nakon razgovora s kolegama utvrdili smo da imamo slična mišljenja i da bismo se u narednim godinama rado upustili u takav ili sličan projekt. U provedbi ovog projekta svi smo uživali, družili se, razmjenjivali iskustva, puno razgovarali, a učenici su naučili pregršt novih stvari i stekli potrebna znanja o sigurnosti i pravilima na putu do škole. Ovo će im iskustvo sigurno koristiti i kada budu u višim razredima dolazili sami pješke ili biciklom.

Prije početka projekta Održiva mobilnost – Idemo pješke s kokoškom Rozi sudionici projekta sastali su se s koordinatoricom, koja nam je iscrpno i jasno pružila sve važne i potrebne informacije te upute za provedbu. Koordinatorica nam je uvijek bila dostupna za dodatna pitanja i pojašnjenja. Tijekom projekta smo se po potrebi dogovarali i koordinirali posao. Tako smo lakše i jasnije približili i prezentirali projektni rad. Objasnila sam učenicima što znači „održiva mobilnost”. To znači da se mogu kretati na različite načine, u smislu očuvanja i poboljšanja životnih uvjeta ljudi te očuvanja vitalnosti i raznolikosti ekosustava za buduće generacije, istovremeno vodeći računa o zdravom načinu života. Da bi se postigao održivi razvoj, prije svega je potrebno poboljšati ljudske odnose i stavove ljudi prema ekosustavima te prilagoditi pritiske na ljude i ekosustave. Prije početka projekta nabavili smo i plakat za praćenje učenika tijekom dolaska u školu i odlaska iz nje. Njihov trud je kokoška Rozi nagradila tako da su dobili karte za igranje; dobivali su ih svaki dan kao nagradu, u slučaju da je dijete u školu došlo pješke. Karte za igranje marljivo su skupljali i spremali. Po završetku tjedna mobilnosti zajedno smo pregledavali koliko smo igraćih karata prikupili i prebrojavali ih. Od svih smo karata na kraju sastavili zanimljivu igru s uputama sličnim onima u igri Crni Petar. Igrali smo i druge različite igre koje su bile primjerene njihovoj dobi. Dobivanjem karata i bilježenjem dolazaka učenici su bili dodatno motivirani. Učenici se i danas igraju s tim kartama. Svaki je učenik dobio radnu bilježnicu koju je ponio kući prije početka projekta i zajedno su s roditeljima ispunili podatke koje oni sami još ne znaju. Potom su radne bilježnice vratili u školu, gdje smo ih redovito popunjavali svako jutro tijekom tjedna mobilnosti i bilježili koliko učenika dolazi u školu pješke ili biciklom u pratnji roditelja. Učenici su se međusobno hrabrili na nastavi i govorili jedni drugima kako su stigli do škole. S velikim žarom i zanimanjem počeli su se međusobno natjecati, a svakim danom sve je više učenika dolazilo u školu pješke ili čak biciklom u nazočnosti roditelja. Učenici su bili vrlo motivirani za dolazak u školu, pa su nakon završetka projekta Održiva mobilnost – Idemo pješke s kokoškom Rozi i dalje, s vremena na vrijeme, u školu dolazili pješke ili biciklom u pratnji roditelja. Učenici su na biciklu imali odgovarajuću opremu (žutu maramu i kacigu).

Prijenos informacija između nas i izvođača odvijao se tijekom tjedna mobilnosti svakodnevno bez ikakvih problema. Redovito sam i dosljedno slala koordinatorici informacije o načinu dolaska djece u školu i odlaska iz nje. Također smo redovito popunjavali plakat i radnu bilježnicu.

Djecu smo upoznali s ovim projektom i motivirali ih da svakodnevno pješke dolaze u školu i odlaze kući. Zajedno smo se uvjerili da je hodanje najprirodniji i najzdraviji način kretanja. Šetnja ne zagađuje okoliš. Na taj smo se način pobrinuli i za smanjenje gužvi ispred škole, što je bilo vidljivo tijekom projekta. Ponosna sam na prvašiće koji su projekt „Kokoška Rozi” shvatili vrlo ozbiljno i u svemu tome jako uživali.

Projekt je bio iznimno zanimljiv i poučan za učitelje, učenike i roditelje. Svi smo naučili i upoznali nešto novo. Zajedno smo prepoznali blagodati održive mobilnosti za budućnost. Ovaj projekt potaknuo je kod učenika kreativnost, stvaralaštvo, maštu i odgovornost. Predložila bih da se takav ili sličan projekt provede i u budućnosti. Također sam primijetila da kada su roditelji u uvjetima koronavirusa bili prisiljeni napustiti djecu u blizini škole, nije bilo većih problema za djecu koja su pješke dolazila u školu i uz pridržavanje mjera za sigurnu udaljenost. Kao što sam spomenula, ispred škole je bila manja gužva, a i kvaliteta zraka je također bila bolja. .
U svoje ime i u ime učenika želim zahvaliti izvođačima na korisnom, ugodnom i edukativnom projektu.

Literatura

1. Održiva mobilnost u osnovnim školama: Idemo pješke s kokoškom Rozi (interno gradivo).

Rad s potencijalno darovitim

učenicima u uvjetima epidemije

Bogdanka Conjar

Sažetak

U OŠ Grabrik provodi se projekt Preventivni program rada s potencijalno darovitim učenicima 4.-ih razreda. U školi su 4 četvrta razreda. Projekt se realizira kroz sljedeće aktivnosti:

• identifikacija potencijalno darovitih učenika krajem 3. razreda
• formiranje grupa i neposredni rad s njima
• održavanje dvaju roditeljskih sastanaka.

U vrijeme epidemije COVID-19 rad s potencijalno darovitim učenicima realizira se na daljinu s obzirom da nije dopušteno miješanje učenika iz različitih razreda.

Ovaj prikaz iz prakse donosi opis aktivnosti tijekom realizacije projekta Čarobni brojevi.

Ključne riječi: potencijalno daroviti učenici, brojevi, strip, projekt.

Uvod

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju (2008.), daroviti učenici su grupa učenika s posebnim potrebama. Darovito dijete je dijete rođeno s neuobičajenom sposobnošću da svlada određeno područje ili više područja (Winner, 2005). Darovita su djeca, u pravilu, po svojim sposobnostima, motivaciji i postignućima iznad naših očekivanja, a istodobno vrlo često očituju niz oblika ponašanja koja su ispod naših očekivanja (Cvetković-Lay, 2002). Darovitost je sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem (PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, MZOŠ, 1991).

Ovo su samo neki pogledi o darovitim učenicima. Ako je tomu tako kako navode izvori, daroviti učenici imaju pravo na učenje koje im najbolje odgovara. Kako osigurati najpovoljnije uvjete za rad s darovitim učenicima? Škole se snalaze na različite načine. U specifičnim uvjetima kao što su trenutni, rad postaje izazov i za učitelje i za identificirane potencijalno darovite učenike.

U OŠ Grabrik provodi se identifikacija potencijalno darovitih učenika od 1996. godine. S identificiranim potencijalno darovitim učenicima organiziraju se i realiziraju aktivnosti koje podrazumijevaju rad sa stručnim suradnicima, najčešće sa psihologinjom, i rad s učiteljicom. Program rada sa psihologinjom obuhvaća različite igre upoznavanja i socijalizacije. Usvajaju se pravila uspješne komunikacije, izražavaju misli, osjećaji i stavovi, vježba se aktivno slušanje, rad u grupi i unutargrupna povezanost s ciljem osposobljavanja za timski rad. Rad se odnosi i na učenje prikupljanja informacija, učenje opažanja putem osjetila, učenje iz raznih tiskovnih materijala i putem Interneta. Učiteljica svoj rad integracijski i korelacijski usmjerava na tri predmeta, a to su hrvatski jezik, matematika i priroda i društvo kako bi se širinom sadržaja zadovoljilo očekivanje i interesi većine uključenih učenika. Rad po temama ili kraćim projektima koje se odnose na spomenute nastavne predmete odvija se naizmjenično. Realiziraju se one teme koje su učenicima zanimljive, a za njih se obično u redovnoj nastavi ne nađe vremena, kao i teme koje učenici sami predlažu. Rad se odvija prema zahtjevu obogaćivanja sadržaja kao izvannastavna aktivnost.

Ove školske godine, rad s potencijalno darovitim učenicima provode psihologinje Mirjana Strusa i Ivana Belavić Gosta te učiteljice Maja Cindrić i Bogdanka Conjar. Ovaj prikaz prakse donosi rad s potencijalno darovitim učenicima u epidemiološkim uvjetima. Prikazat će se provedba projekta Čarobni brojevi putem virtualne Google učionice. Projekt Čarobni brojevi odnosi se na obogaćivanje sadržaja iz nastavnog predmeta Matematika.

Čarobni brojevi (prvi zadatak)

Projekt Čarobni brojevi realiziran je tijekom nastave na daljinu u trajanju od dva tjedna, po jedan tjedan za svaki zadatak. Cilj je bio otkriti čaroliju brojeva, razvijati divergentno mišljenje, potaknuti samoorganizirano učenje, razvijati kreativnost, stjecati određene digitalne kompetencije te poučiti učenike složenijim vještinama.

a) Prva aktivnost

Učenici su dobili pisane upute o aktivnostima koje trebaju realizirati. Prva aktivnost je bila promisliti koja je razlika između brojeva i brojki. Zatim je uslijedila aktivnost stvaranja asocijacija na riječ BROJ i prikazati u obliku grozda. Svoje radove učenici su postavljali na Padlet.

Slika1. Broj (asocijacije)

b) Druga aktivnost

Sljedeća aktivnost je bila promisliti zašto se neka brojka piše baš na taj način kako ju zapisujemo. Nakon razmišljanja učenici su mogli pogledati prezentaciju o nastanku brojeva te srediti dojmove o viđenome.

c) Treća aktivnost

Uslijedili su zadatci kombiniranja. Učenici su trebali prikazati broj 100 pomoću:

• pet znamenki 1                            
• pet znamenki 3                            
• pet znamenki 5                            
• deset znamenki 4             
• šest znamenki 6.   

Rezultate svoga rada postavili su na Padlet.

Učenici su zadatke dobili preko alata Wakelet u kojem se nalaze sve potrebne poveznice.

Čarobni brojevi (drugi zadatak)

Nakon tjedan dana i vrednovanja rezultata rada, učenici su dobili drugi zadatak u okviru projekta Čarobni brojevi. Zadatak je postavljen u Google učionicu u word dokumentu.

1. aktivnost

Učenici su započeli svoje učenje popunjavanjem tablice ZNAM, ŽELIM ZNATI, ŠTO SAM NAUČIO/NAUČILA. Tema promišljanja je bila strip.

2. aktivnost

Prema pisanim uputama učenici su izrađivali strip o brojkama. Zamišljali su o čemu bi brojke mogle razgovarati i na koji bi se način mogle zabavljati, o čemu bi mogle učiti… Sve svoje ideje prikazali su u obliku stripa.

Slika 2. Strip (1. primjer)      Slika 3. Strip (2. primjer)

3. Aktivnost

Svoje uratke učenici su trebali postaviti na padlet. Učenici su potaknuti na vršnjačko vrednovanje radova što je bilo posebno zanimljivo pratiti, no u tu aktivnost uključilo se vrlo malo učenika. Vjerujem da bi radom i poticanjem uživo učenici bili više uključeni i u ovu aktivnost.

Zaključak

U neočekivanim uvjetima koje je postavio COVID-19 trebalo se na neki način snaći i nastaviti rad s potencijalno darovitim učenicima. Izazovno je to vrijeme i za učenike i za učitelje. Jedina mogućnost koja nam je bila na raspolaganju bio je rad na daljinu s obzirom da su potencijalno daroviti učenici iz četiri različita razreda pa je njihovo miješanje bilo nemoguće. Odlučili smo se za Google učionicu, što se pokazalo kao dobar izbor jer je postavljanje zadaća pregledno i lako se može pratiti. Učenike smo postupno uvodili u predavanje zadaća u učionici jer im je trebalo odgovarajuće vrijeme da se snađu u novome sučelju, s obzirom da su prethodne godine uglavnom radili preko Vibera, kako je sugeriralo Ministarstvo. Stoga smo im kao prijelazni oblik ponudili Padlet zbog jednostavnog sučelja i lakoće snalaženja, no nakon nekoliko zadaća dobivali su upute kako predati zadaću u učionicu. U ovakvom obliku rada učenici su razvili odgovarajuće digitalne kompetencije, no ništa ne može zamijeniti rad s učenicima uživo. Učenike uglavnom poznajem preko njihovih zadaća, što znači da njih osobno ne poznajem kao što niti oni ne poznaju mene. Ne poznaju se niti međusobno. Izostaje interakcija, gledanje u oči, javno iznošenje mišljenja, direktna komunikacija, socijalizacija i timski rad uživo.

U radu s potencijalno darovitim učenicima slijedi timski rad na daljinu pri čemu planiramo koristiti Google prezentacije koje također omogućuju zajednički rad u virtualnom prostoru, samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Zapravo su nam potrebni sastanci uživo kako bismo im što bolje objasnili cilj i način samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. I to je učenje, no na daljinu ih nismo pridobili na uključivanje.

Literatura

1. Cvetković-Lay, J. (2002). Darovito je što ću sa sobom. Zagreb: Alineja

2. PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (1991). Zagreb: MZOŠ

3. Winner, E. (2005). Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje d.o.o.
4. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli/595?trazi=1&=&page=1

Povijest 7. razred + Hollywood

Bojana Murko

Sažetak

Već 15 godina radim kao učiteljica povijesti. Cijelu godinu zaposlena sam u istoj osnovnoj školi koja izvodi redoviti program obrazovanja.

Tijekom ovih godina naučila sam puno, stekla puno iskustva i svake školske godine promijenila i nadopunila način rada u učionici.

Oduvijek me vodilo približavati povijest učenicima, kako bi rado sudjelovali u nastavi, lakše zamišljali povijesne događaje i kako to ne bi bilo samo činjenično znanje o imenima, godišnjicama, glavnim događajima, …

Prema mom iskustvu, trebalo bi biti učinkovitije uključiti, uz ustaljenu praksu učenja, i gledanje filmova i dokumentaraca na teme povezane s predmetom.

Ključne riječi: neandertalac, Troja, gladijator, vitez templar.

Uvod

U 7. razredu učenici uče o povijesti od pojave suvremenog razmišljajućeg čovjeka do kraja srednjeg vijeka. Tijekom 70 sati upoznaju, ponavljaju i ovladaju povijesnim događajima koji su trajali više od 30.000 godina.

U svom radu polazim od činjenice da učenici uče gradivo vizualnim, slušnim i perceptivnim kanalima, pa je potrebno način rada prilagoditi njihovim potrebama.

Tijekom ovih 70 sati s učenicima gledam tri filma i jedan dokumentarac.

1. Povijest

Glavna smjernica svakog učitelja je kurikulum za predmet koji predaje, koji utvrđuje opće ciljeve, operativne ciljeve i sadržaj i standarde znanja.

Prije lekcije, učitelj izrađuje plan kojim želi postići tražene ciljeve. Ovaj je plan priprema za lekcije. Za svaku lekciju učitelj treba sat vremena pripreme. Također, priprema se za pojedinačni set u kojem također predviđa želje učenika, tehničke mogućnosti, vremensko ograničenje …

Učeći o prapovijesti, učenicima sam pokazala dokumentarac snimljen 2001. godine, pod nazivom „NEANDERTHAL“ („Neandertalac“). Film traje 100 minuta, sinkroniziran je na engleskom jeziku.

Slika 1. („Neandertalac“, 9. 2. 2021.)

Aktivnosti prije gledanja filma:

• provjerila sam predznanje učenika o prapovijesti,
• vodila sam ponavljanje prapovijesnog materijala iz 6. razreda,
• prema mojim uputama, učenici su u bilježnicu upisali ključne riječi koje ih vode prema stvaranju kratkih sažetaka u vezi dokumentarnog zapisa.

Ključne riječi su:

• Neandertalci: odjeća, obuća, prehrana, stanište, naselje širom svijeta, podjela zadataka prema spolu, sposobnost govora, vjerovanje, umjetnost, problemi s kromanjoncima, uzroci izumiranja.
• Kromanjonci: odjeća, obuća, prehrana, stanovi, vjerovanje, umjetnost, druge posebne značajke.

Aktivnosti tijekom gledanja filma:

• na zahtjev učenika, film sam više puta prekidala i čekala, kako bi imali dovoljno vremena da ispune bilješke,
• na zahtjev učenika nekoliko sam puta pustila određeni isječak,
• odgovorila sam na pitanja koja su učenici imali prilikom gledanja filma.

Aktivnosti poslije gledanja filma:

• analiza snimljenih podataka,
• dopunjavanje zapisa gradivom u udžbeniku,
• ponavljanje i učvršćivanje naučenog.

Za vrijeme rada postignuti su sljedeći ciljevi učenja:

• učenici opisuju glavne značajke suvremenog razmišljajućeg čovjeka (homo sapiensa),
• objašnjuju kako su promjene u okolišu utjecale na ljudski razvoj,
• opisuju promjene u načinu života u pojedinim razdobljima prapovijesti i objašnjuju zašto su se dogodile,
• objašnjuju važnost gomilanja iskustva i znanja za poboljšanje životnih uvjeta,
• objašnjuju utjecaj prirodno-geografskih mogućnosti i susjednih kultura na provođenje promjena i poboljšanja u načinu života u pojedinim razdobljima prapovijesti,
• objašnjuju okolnosti koje su utjecale na duhovne prikaze prapovijesnih ljudi na primjerima motiva na kostima i keramici. (GOV, Kurikulumi, 11. 2. 2021.)

2. Razdoblje antičkog svijeta

Učeći o antičkom svijetu, radi se starogrčkom i rimskom poviješću.

Pri učenju o antičkoj Grčkoj pomažem si s filmom „TROJA“. Film je bio snimljen 2004. godine i traje 165 minuta.

Slika 2 („Troja“, 9. 2. 2021.)

Studenti dobivaju upute na što trebaju paziti tijekom gledanja filma. Svoje promatranje bilježe u bilježnicu. Moraju obratiti pažnju na:

• načinu gradnje, građevinska postignuća, građevinski materijal,
• odjeću, obuću i nakit aristokracije,
• odjeću, opremu i oružje vojske,
• osiguranje, vjerske objekte, vjerske službenike,
• položaj žena i muškaraca,
• urbani život,
• važnost trojanskog konja nekad i danas.

Nakon gledanja, zajedno provjeravamo i dopunjavamo bilješke, pomažemo si u udžbeniku. Izvedene su sve aktivnosti prije, tijekom i nakon gledanja filma, koje su opisane na početku ovoga članka.

Učenici postižu sljedeće ciljeve učenja:

• opisuju utjecaj drevne religije na stvaranje kulturnog identiteta,
• opisuju važna građevinska dostignuća starih Grka,
• objašnjuju utjecaj svakodnevnog života i gospodarstva na građevinska postignuća starih Grka,
• zaključuju o utjecaju prirodno-geografskih obilježja na gospodarski razvoj starih Grka,
• opravdaju utjecaj primorskog položaja na gospodarstvu primjerima,
• objašnjuju značajke urbane ekonomije,
• objašnjuju utjecaj trgovinskih kontakata na promjene u načinu života i razmišljanju,
• objašnjuju značajke grčke obitelji,
• objašnjuju glavne značajke grčkih stanova i naselja,
• opisuju značajke grčkog ropstva,
• opisuju značajke grčkog odgoja i obrazovanja. (GOV, Kurikulumi, 11. 2. 2021.)

Pri učenju o rimskoj povijesti koristim film „GLADIJATOR“. Snimljen je 2000. godine i traje 170 minuta.

Slika 3. („Gladijator“, 9. 2. 2021.)

Bilješke učenika o filmu bile su na temu:

• patricijske odjeće, obuće i nakita,
• svakodnevice robova,
• mogućnosti oslobađanja robova,
• gradnje u Rimskom carstvu,
• odjeće, opreme i oružja vojske,
• religije.

Izvedene su sve aktivnosti prije, tijekom i nakon gledanja filma, koje su opisane na početku ovoga članka.

Učenici su postigli sljedeće ciljeve:

• analiziraju uzroke nastanka Rimskog carstva,
• uspoređuju obilježja Rimske republike i carstva,
• opisuju utjecaj drevne religije na stvaranje kulturnog identiteta,
• opisuju važna građevinska dostignuća starih Rimljana,
• objašnjuju utjecaj svakodnevnog života i gospodarstva na građevinska postignuća starih Rimljana,
• objašnjuju značajke urbane ekonomije,
• objašnjuju utjecaj trgovinskih kontakata na promjene u načinu života i razmišljanju, objašnjuju značajke rimske obitelji primjerima,
• objašnjuju glavne značajke rimskih stanova i naselja,
• opisuju značajke rimskog ropstva. (GOV, Kurikulumi, 11 .2. 2021.)

3. Srednji vijek

Učeći o srednjem vijeku, učenici su gledali film „ARN: VITEZ TEMPLAR“, koji je snimljen 2007. godine i traje 179 minuta. Naslov originala je „Arn: Tempelriddaren“.

Slika 4. („Arn: Vitez templar“, 11. 2. 2021.)

Ciljevi koje su učenici postigli gledajući film i uz pomoć udžbenika su:

• objašnjuju osnovne značajke života srednjovjekovnih imanja (plemići, poljoprivrednici),
• opisuju život feudalca,
• opisuju kulturni i ekonomski značaj srednjovjekovnih samostana,
• objašnjuju značajke života ljudi u srednjovjekovnim gradovima,
• objašnjuju ekonomski i kulturni značaj srednjovjekovnih gradova,
• analiziraju srednjovjekovnu umjetnost i način razmišljanja, opisuju osnovne značajke franačke, arapske i bizantske kulture,
• analiziraju uzroke sukoba Europe s arapskim svijetom. (GOV, Kurikulumi, 11. 2. 2021.)

Tijekom filma učenici su pisali bilježke i usredotočili se na:

• odjeću, obuću, nakit redovnika,
• odjeću, obuću, nakit stanovništva,
• odjeću i oružje vitezova,
• ulogu žena i muškaraca u srednjovjekovnom društvu,
• izgradnju,
• utjecaj religije na život stanovnika.

Izvedene su sve aktivnosti prije, tijekom i nakon gledanja filma, koje su opisane na početku ovoga članka.

Zaključak

Potrebno je nekoliko školskih sati (cca. 16 sati) za gledanje filmova i dokumentaraca, što ne predstavlja problem za mene jer su učenici oduševljeni takvim radom. Vole sudjelovati u radu, kako prije gledanja filma, tako i nakon gledanja filma. Mnogo više informacija ostaje u njihovom sjećanju, vizualno nadopunjujući moje objašnjenje, objašnjenje iz udžbenika i drugih pisanih izvora.

Svim nastavnicima preporučujem da uvedu filmske projekcije u satove povijesti. Međutim, moraju obratiti pozornost da se uvedu aktivnosti prije, tijekom i nakon filma.

Po mom mišljenju, gledanje filmova pomaže učenicima s poteškoćama u učenju da lakše zamisle povijesne događaje.

Filmovi kao dio nastave također su dobra motivacija za rad prije razmatranja nastavnog gradiva, za koje nema odgovarajućeg filma.

Literatura

1. „Gladijator“ (Slika 3), Google Images. Dostupno na poveznici (9. 2. 2021.).
2. GOV.SI, internetska stranica državne uprave, planovi učenja. Dostupno na poveznici: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_zgodovina.pdf, (11. 2. 2021.).
3. „Neandertalac“ (Slika 1), Google Images. Dostupno na poveznici (9. 2. 2021.).
4. „Troja“ (Slika 2), Google Images. Dostupno na poveznici  (9. 2. 2021.).
5. „Arn: Vitez templar“ (Slika 4), Google Images. Dostupno na poveznici (11. 2. 2021.).

Covid-19 i škola 2021.

Branko Rumenović

Sažetak

Rad govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod, zatim opis istraživanja, rezultati istraživanja, a na kraju zaključak i popis literature.

Ključne riječi: istraživanje, statistika, Covid-19, škola.

Uvod

Članak govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini koje je provedeno tijekom mjeseca siječnja i veljače 2021. godine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza istraživanja koristila se kao metoda za učenje i poučavanje iz predmeta Statistika. Učenici su na stvarnom primjeru usvajali osnovne pojmove o prikupljanju, obradi i analizi statističkih podataka. Na temelju prikupljenih podataka donesen je zaključak o istraživanju.

Opis istraživanja

Obrazovno istraživanje pod nazivom „Covid-19 i škola 2021.“ provedeno je u sklopu predmeta Statistika u 3. c razredu, zanimanje ekonomist. Istraživanje su osmislili i proveli učenici Lea Ćuk, Matea Špehar, Petra Gračanin, Ana Salopek, Patricia Gračanin, Paulina Cindrić te­­­­ profesor Branko Rumenović­, a provedeno je u razdoblju od 20. siječnja do 20. veljače 2021. godine.

Zašto smo proveli ovo istraživanje? Prije svega htjeli smo primijeniti ono što smo naučili u nastavi Statistike o prikupljanju podataka na praktičnom primjeru. Osim prikupljanja podataka, naučili smo i obrađivati te prezentirati podatke na konkretnom primjeru. Covid-19 predstavlja problem koji nas je sve zatekao, nešto što do sada nismo imali. U jednom trenutku, praktički preko noći, učenici i nastavnici prešli su na obrazovanje na daljinu. Sve se odvija uz pomoć interneta i ostalih komunikacijskih alata. Škole u 2021. godini privikle su se na novi model nastave – obrazovanje na daljinu. Nastava se na daljinu u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana odvija preko mrežne platforme MS Teams. U istraživanju su se koristili različiti web alati, kao npr. mentimetar za prikupljanje ideja, MS Forms za kreiranje ankete i prikupljanje podataka, MS Excell za obradu podataka, MS Word i MS Power-point za prezentaciju podataka. Za potrebe istraživanja korišteni su i ostali mrežni alati, kao što su Linoit te PosterMyWall te razni Google alati. Anketa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sastoji se od tri demografska pitanja, a ostalih petnaest pitanja odnosi se na samu temu istraživanja. Na pitanja se mogu davati odgovori i ocjene. Posljednjih šest pitanja u istraživanju odnose se na ispitivanje zadovoljstva učenika.

Školu pohađa 264 učenika, od toga 191 učenica i 73 učenika. Naša škola ima pet usmjerenja i to: opća i jezična gimnazija, ekonomist, hotelijersko – turistički tehničar i prodavač. Učenici su grupirani u 18 razrednih odjela. U istraživanju je sudjelovalo 207 učenika i to 159 učenica i 48 učenika. U postotku to izgleda ovako: 77 % učenica, a 23 % učenika. Prosječno vrijeme koje je utrošeno na davanje odgovora po anketi iznosi 2:44 minute. Najviše ispitanika bilo je iz drugog razreda (70), četvrtog (52), trećeg (43), a najmanje iz prvog razreda (42). Po smjerovima, najviše ispitanika je iz opće gimnazije (70), hotelijersko – turističkog tehničara (55), ekonomista (36), a najmanje iz jezične gimnazije (26) i prodavača (20). U istraživanju su sudjelovali učenici različite životne dobi – od prvog do četvrtog razreda naše škole.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani su pomoću grafičkih prikaza. Svaki grafički prikaz sadrži broj, naziv, objašnjenje i izvor podataka. U grafikonima su prikazani rezultati za drugi dio anketnih pitanja. Ovaj dio sadrži pitanja koja su prikazana grafikonom strukturnog kruga, kao i pitanja u kojima se ocjenjivalo zadovoljstvo učenika. Prije samog istraživanja pretpostavili smo da će učenici u istraživanju navesti kako imaju problema prilikom nastave na daljinu, kako je ona teška, kako u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere te da je budućnost obrazovanja u nastavi na daljinu (online).

Grafikon 1. prikazuje odgovore učenika na piranje U školi su potrebne strože epidemiološke mjere. 152 učenika odgovorilo je da nisu potrebne strože epidemiološke mjere. Iz navedenog odgovora zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere i da ih nije potrebno mijenjati.

Grafikon 2. prikazuje odgovore učenika na izjavu Nastavu možemo pratiti online, a ispite pisati u školi. 109 učenika odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje, a 98 učenika je protiv ovog prijedloga. Iako je većina glasova za praćenje nastave online, a i pisanje ispita online, zaključujemo da je ovdje potrebno još dodatno istražiti i razraditi ovaj prijedlog iz razloga što je odnos između odgovora jako mali.

Grafikon 3. prikazuje odgovore učenika na pitanje Što mislite o odluci da dio učenika ide u školu, a dio pohađa nastavu online? Najveći dio učenika ne slaže se s tom odlukom, čak njih 113 ili 55 %, 41 ili 20 % učenika slaže se s tom odlukom, a 53 ili 25 % učenika nema mišljenje. Iz analize grafikona zaključujemo da se učenici ne slažu s tom tvrdnjom te da je većina učenika za to da svi zajedno pohađaju školu.

Grafikon 4. prikazuje odgovore na pitanje Što je bolje: nastava na daljinu, nastava uživo, kombinacija nastave na daljinu i nastave u živo ili ostalo? 82 ili 40 % učenika odlučilo se za nastavu na daljinu, 71 ili 34 % učenika odlučilo se za nastavu uživo, a 51 ili 25 % učenika odlučilo se za kombinaciju nastave na daljinu i nastave uživo, dok je 2 ili 1 % učenika izabralo neki drugi model. Iz navedenog zaključujemo da dosta učenika preferira model nastave C, odnosno nastavu na daljinu.

Grafikon 5. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastavni sadržaji u nastavi na daljinu u odnosu na nastavu uživo obrađuju se u jednakom opsegu, u većem opsegu ili u smanjenom opsegu. 93 učenika ili 45 odgovorilo je da se nastava obrađuje u jednakom opsegu, 70 učenika ili 34 % učenika da se nastava obrađuje u većem opsegu, a 44 ili 21 % učenika da se nastava obrađuje u smanjenom opsegu. Možemo zaključiti da se nastava na daljinu obrađuje u jednakom opsegu kao i nastava uživo.

Grafikon 6. prikazuje odgovore učenika na pitanje Imate li tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu? Većina učenika, čak njih 112, izjavilo je da ponekad ima tehničkih poteškoća, 81 učenik nema poteškoća, a 14 učenika ima tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu.

Grafikon 7. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastava na daljinu u odnosu na nastavu uživo oduzima mi više vremena, manje vremena ili podjednako vremena. 83 učenika odgovorilo je da im nastava na daljinu oduzima više vremena, 84 učenika odgovaraju podjednako, a 40 učenika kaže da im nastava na daljinu uzima manje vremena od nastave uživo. Iz navedenog zaključujemo da nastava na daljinu, u odnosu na nastavu uživo, oduzima više ili podjednako vremena od nastave uživo.

Grafikon 8. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama. 155 ili 74.88 % učenika ne slaže se s ovom tvrdnjom, a 52 ili 25.12 % učenika podržava ovu tvrdnju. Iz ovih odgovora zaključujemo da učenici ne podržavaju tvrdnju da cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama.

Grafikon 9. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Podržavam uvođenje nastave na daljinu za stalno. 107 učenika ne podržava ovu tvrdnju, a 99 učenika podržava. Odnos između ovih odgovora je malen pa je potrebno dodatno razmotriti ovu tvrdnju. Zanimljivo je ovu tvrdnju usporediti s prijašnjom pitanjem (grafikon 4). Tamo skoro 40 % učenika podržava nastavu na daljinu.

U sljedećem setu pitanja ocjenjuje se zadovoljstvo učenika pojedinom tvrdnjom. Za svaku tvrdnju učenici su dali jednu ocjenu od jedan do pet. Značenje ocjena je sljedeće: 1 – uopće se ne slažem, 2 – slažem se u manjoj mjeri, 3 – djelomično se slažem, 4 – u većoj mjeri se slažem i 5 – u potpunosti se slažem.

Izjave i prosječne ocjene:

• Maske su potrebne na hodniku! – prosječna ocjena 3.55
• Maske su potrebne na satu! – prosječna ocjena 2.75
• Motiviran/a sam za nastavu na daljinu! – prosječna ocjena 3.39
• Nastava na daljinu (online) bolja je od nastave uživo! – prosječna ocjena 2.98
• Nastava uživo bolja je od nastave na daljinu! – prosječna ocjena 3.26
• Online nastava je budućnost obrazovanja – prosječna ocjena 2.84

Zanimljivo je nekoliko činjenica. Učenici djelomično podržavaju maske na hodnicima, a u manjoj mjeri na satu. Učenici su dali bolje prosječne ocjene nastavi uživo nego nastavi na daljinu. Najveća zanimljivost je da su učenici u manjoj mjeri suglasni s tvrdnjom Online nastava je budućnost obrazovanja.

Zaključak

Kao što je već navedeno, ovo istraživanje provodilo se u svrhu usvajanja nastavnih sadržaja iz predmeta Statistike. Osim toga, učenici su na praktičnom primjeru vidjeli kako izgleda osmišljavanje, provođenje i analiza istraživanja. Osim u svrhu učenja, istraživanjem se htjelo saznati i što učenici misle o epidemiološkim mjerama u našoj školi, koje poteškoće imaju u online nastavi, jesu li zadovoljni online nastavom ta kako ocjenjuju pojedine tvrdnje vezane za epidemiološke mjere u našoj školi. Istraživanjem smo dobili povratnu informaciju od učenika vezano za COVID-19 i školu 2021. Zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere te da su učenici zadovoljni nastavom na daljinu, ali da učenici ne vide online nastavu kao budućnost obrazovanja. U istraživanju smo potvrdili samo jednu svoju pretpostavku, a to je da u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere. Učenici ponekad imaju tehničkih problema prilikom nastave na daljinu, nastava na daljinu učenicima oduzima podjednako vremena kao nastava u živo.

Vjerujemo kako je učenicima u posljednje vrijeme dosta računala, interneta i online druženja s jedne strane, a s druge strane im je oduzeto druženje, odlazak u školu u realnom vremenu. Sve to dovelo je do nekog zasićenja virtualnim okruženjem pa tako učenici ne vide budućnost obrazovanja u online nastavi. Bit će potrebno puno vremena da se svi vratimo u normalnu kolotečinu života u realnom vremenu, puno toga nam je oduzeto u vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19, ali možda smo dobili i malo više vremena koje možemo posvetiti sebi.

Literatura

1. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu
2. Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba (2020.), Pogled kroz prozor, digitalni časopis za obrazovne stručnjake, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/10/31/istrazivanje-o-sreci-ja-sam-sretna-osoba/
3. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion
4. Istraživanje i projekt: Poteškoće u učenju (2012.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/poteskoce

Kretanje i istraživanje u šumi

Breda Gruden

Sažetak

Svrha aktivnosti bila je potaknuti učenike da se što češće kreću u prirodi. Aktivnost je provedena i zbog pozitivne povezanosti između kretanja u prirodi i povećane sposobnosti pamćenja. Kao takva, predstavlja alternativni način učenja. Kretanjem u prirodi u domaćoj sredini, djeca su ojačala orijentaciju, osjećaj za okolinu, ravnotežu, sposobnost promatranja i motivaciju za aktivno provođenje vremena u prirodi. No kako kretanje u prirodi i zdrava prehrana idu ruku pod ruku, aktivnosti su završavale piknikom na livadi. Svrha piknika bila je upoznati djecu s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Već s mladima treba razgovarati o važnosti lokalno proizvedene hrane, njezinim prednostima u odnosu na uvoznu hranu, o tome kakav je njen utjecaj na naše zdravlje te o povezanosti zdrave prehrane i kretanja.

Ključne riječi: kretanje, priroda, zdravlje, lokalno proizvedena hrana.

1. Uvod

Poticanje učenika na kretanje na otvorenom zadatak je domaće sredine i škole, pa se često s učenicima preselimo u učionicu na otvorenom – u šumu, gdje izvodimo satove sporta, glazbene i likovne umjetnosti te dane aktivnosti. Želimo predstaviti fizičko – istraživačke aktivnosti koje s učenicima izvodimo na otvorenom. Na taj način učenici uče cijeniti domaću sredinu i čuvati je za buduće generacije.

U našoj školi ističemo važnost lokalno proizvedene hrane i važnost zdrave prehrane, pa sam zato fizičko – istraživačkim aktivnostima u šumi dodala i piknik na livadi. Učenicima sam ponudila lokalne proizvode.

Kad je bilo lijepo vrijeme, nagradila sam učenike nenajavljenim izletom u obližnju šumu. Tako su te aktivnosti bile iznenađenje za učenike na lijep sunčan dan.

Dan aktivnosti planirala sam unaprijed. Pripremila sam pet fizičko – istraživačkih aktivnosti na otvorenom. Učenici su morali rješavati zadatke i dobivati zastavice, morali su sastavljati riječi i hodati dok su izvodili razne aktivnosti. Kao nagrada, na kraju svakog zadatka čekala ih je zastavica sa slovom, a na kraju i veliko iznenađenje koje su morali otkriti kroz aktivnosti.

2. Sadržaj fizičko–istraživačkih aktivnosti

Kad je toplo vrijeme, odmore s učenicima 1. i 2. razreda najradije provodimo u školskom dvorištu. Tako smo odabranog dana u dvorištu pronašli tajanstveno pismo i zastavicu sa slovom P. Nitko nije znao tko je izgubio pismo. Tajanstveno pismo jako je privuklo učenike. Bilo je adresirano na 1. i 2. razred. U čitanju su se dokazali učenici koji su već znali čitati. Pismo je pozvalo učenike na istraživački izlet u šumu. Izvršavanjem pet zadataka dobit će još pet zastavica. Na kraju će slova svih zastavica sastaviti u riječ koja ima veze sa zaključivanjem. Prvi je zadatak već bio postavljen u pismu.

2.1. Tihi put

Učenici su morali u tišini hodati do šume. Ispred škole smo razgovarali o tome što to znači, a zatim smo zajedno navukli “prividnu zavjesu tišine” i krenuli prema šumi. Sa sobom smo ponijeli i pismo i zastavicu. U šumi smo “razmaknuli prividnu zavjesu tišine” i razgovarali o promatranjima putem, o osjećajima. Na vidljivom mjestu pored smreke, pronašli smo novu zastavicu. Na njoj je bilo slovo I.

2.2. Slijepi put

Nastavili smo put. Učenici su odjednom ugledali zavjesu (zategnuto uže i tkanina) između dva stabla. Zavjesa je zaklanjala unaprijed postavljeno uže, ali učenici to još nisu znali. Ispred zavjese na tlu bila je tajanstvena vreća. Na njoj je bilo novo pismo, a u njoj naočale za spavanje za sve učenike. Učenici su ponovo pomogli pročitati upute zadatka. Svaki je učenik dobio naočale za spavanje. Put od zavjese naprijed morali su prijeći prekrivenih očiju. Putem ih je vodilo postavljeno uže za koje su se mogli držati. Nakon što su svi završili zadatak, razgovarali smo o dojmovima, njihovim osjećajima, problemima. Iza zavjese su pronašli sljedeću zastavicu sa slovom K.

Slika 1. Početak slijepog puta Slika 2. Slijepi put

2.3. Gledam i opažam

Išli smo naprijed kroz šumu. Učenici su nestrpljivo tražili vreću s uputama ili neke druge znakove. Pronašli su vreću, u njoj sljedeće pismo, flomastere i plastificirane podloge sa zadacima za sve učenike. U ovoj su aktivnosti morali raditi sami i u tišini. Na kontrolnom su popisu bilježili ono što su opazili u šumi. Nagrada za izvršeni zadatak bila je zastavica sa slovom N.

Slika 3. Usporedba opažanja               Slika 4. Kutija za detektive

2.4. Bosih nogu uokolo

Nastavili smo put i ušli prilično duboko u šumu. Na drvetu su učenici ugledali obješene cipele i praznu platnenu vreću. Pismo je ovaj put bilo u cipeli. Učenici su se morali izuti, spremiti cipele u vreću i nastaviti put bosi. Hodali su unaprijed pripremljenim dijelom puta. Kad su svi završili, razgovarali smo o njihovim osjećajima, o tome kakvo je bilo hodanje, je li bosonogo hodanje zdravo i na što trebaju paziti kad hodaju bosi. Nagrada za izvršeni zadatak bila je zastavica sa slovom I.

2.5. Detektivi

Nedaleko smo opet pronašli novo pismo i vreću. U njoj su bile pripremljene kutije (za jaja) sa slikovnim zadacima. Nije bilo dovoljno kutija za sve. Učenici su ustanovili da će raditi u grupama. Odredili smo ih izvlačenjem kartica u boji na kojima su bila ispisana slova. U grupi su bili oni koji su imali karticu iste boje. Kad su sastavili riječ (PRST, VODA, ZRAK, ŠUMA), dobili su kutiju sa slikovnim zadacima u koju su stavljali pronađene predmete. U kutiji je jedno mjesto bilo namjerno prazno. Na ovo je mjesto grupa mogla staviti nešto po svom izboru. Na kraju smo razgovarali o dojmovima, grupe su predstavile što su stavile na prazno mjesto i zašto. Kao nagradu, dobili su zastavicu sa slovom K.

2.6. Piknik na livadi

Učenici su ustanovili da su sakupili sve zastavice. Uspjeli su riješiti zagonetku: PIKNIK. U povratku, kao konačna nagrada, na rubu livade, čekao ih je unaprijed pripremljeni prostor za piknik. Pronašli smo i posljednje pismo. U njemu je bilo napisano da je nagrada za sve izvršene zadatke šumska gozba. U košarama smo pronašli: šumski med, namaz od medvjeđek luka, marmeladu od šumskih borovnica, sirup od smrekinih vršaka, sok od bazge, lješnjake, domaći kruh.

Slika 5. Rješenje zagonetke                    Slika 6. Prostor za piknik

3. Zaključak

Aktivnosti sam provodila i prethodnih godina, ali željela sam ih nadograditi. Tijekom školske godine škola provodi niz aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i uporabe lokalno proizvedene hrane, koja je također uobičajena na školskom jelovniku. Zbog toga sam aktivnosti kretanja odlučila nadograditi piknikom. Tako sam učenike upoznala s lokalnom hranom koja je napravljena od sezonskog šumskog voća, plodova i biljaka. Tijekom ugodnog druženja razgovarali smo o tome gdje možemo dobiti sastojke za lokalnu hranu i ustanovili su da neke sastojke možemo dobiti i u našoj sredini – šumi.

Izvodeći razne aktivnosti u šumi, učenici uče da je šuma mjesto koje nam puno nudi. To je mjesto za kretanje, učenje, smirivanje, opuštanje i odmor. Svjesni su da u neposrednoj blizini imaju šumu i da sve navedeno mogu dobiti odmah i besplatno. Njihova osobna povezanost sa šumom potiče njihov interes i brigu o šumi. Rješavajući zadatke u grupama, oni razvijaju socijalne vještine i stječu iskustva koja su važna za obrazovanje za održivi razvoj.

4. Literatura

1. Cornell J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba.
2. Gozd eksperimentov (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije.
3. Izbirajmo lokalno pridelano hrano. Preuzeto 25. 2.2021. s internetske stranice http://www.nijz.si/sl/izbirajmo-lokalno-pridelano-hrano

Informatika i matematika se vole

Drago Gradečak i Vladimir Grudenić

Sažetak

Autori ovog članka izradili su računalnu aplikaciju u svrhu zanimljivijeg i lakšeg svladavanja nastave Matematike u 1. razredu osnovne škole. Aplikacija se može koristiti na satu Matematike i Informatike. Rješavanjem različitih zadataka ujedno se realiziraju ishodi nastavnog predmeta Informatike. Učenici 1. razreda izrađivali su ravne linije, kvadrate, pravokutnike, zbrajali, oduzimali i uspoređivali brojeve.

Ključni pojmovi: geometrijski likovi, zbrajanje brojeva, oduzimanje brojeva, uspoređivanje brojeva.

Uvod

Učenici često kažu da ne vole Matematiku. Razlozi tome mogu biti razni. Učenicima je nastava zanimljiva ako su nastavne aktivnosti zanimljive. Koristeći aplikaciju Informatika i matematika se vole htjeli smo učenicima svladavanje nastavnog sadržaja Matematike učiniti zanimljivijim i zabavnijim koristeći informatičku opremu.

Aplikacija opisana u ovom članku nastala je u programskom jeziku JavaScript u razvojnom okruženju koje besplatno nudi platforma www.code.org. Aplikacija se sastoji od četiri gumba. Svaki gumb predstavlja jednu nastavnu aktivnost iz Matematike. Aktivnosti su usklađene s odgojno-obrazovnim ishodima Matematike i Informatike. Neki odgojno-obrazovni ishodi koji se postižu iz nastavnog predmeta Matematike:

MAT OŠ A.1.4., MAT OŠ B.1.1. Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20. Neki odgojno-obrazovni ishodi koji se postižu iz nastavnog predmeta Informatike u domeni Računalno razmišljanje i programiranje: B.1.1 rješava jednostavan logički zadatak.

B.1.2 prati i prikazuje slijed koraka potrebnih za rješavanje nekoga jednostavnog zadatka.

Slika 1. Prikaz nastavnih aktivnosti u aplikaciji

U dogovoru i prihvaćajući prijedloge i savjete učiteljica razredne nastave, nastavni sat Informatike započeo je prisjećanjem potrebnih nastavnih sadržaja Matematike.

Aktivnosti su sljedeće:

1. Demonstracija geometrijskog tijela,
2. Crtanje geometrijskih likova (pravokutnika i kvadrata),
3. Objašnjavanje razlike između geometrijskog tijela i geometrijskog lika,
4. Kratko usmeno provjeravanje zbrajanja, oduzimanja i uspoređivanja brojeva do 20.

Učitelj demonstrira i objašnjava korištenje aplikacije. Poveznica na aplikaciju nalazi se na mrežnim stranicama škole i učenici joj samostalno pristupaju.

Crtanje gotovih geometrijskih likova i samostalno izrađivanje geometrijskih likova

Prva aktivnost u aplikaciji naziva se Crtaj gotove geometrijske likove i samostalno izradi geometrijske likove. U aktivnostima crtanja, učenik se po prostoru za crtanje kreće predmetom koji je predočen strelicom, a naredbe u aktivnosti Crtaj gotove geometrijske likove i samostalno izradi geometrijske likove su sljedeće: Nacrtaj manji kvadrat, Nacrtaj veći kvadrat, Nacrtaj manji pravokutnik, Nacrtaj veći pravokutnik, Zaokreni ulijevo, Očisti ekran, Zaokreni udesno, Naprijed za 5, Naprijed za 10, Naprijed za 15, Naprijed za 20, Podigni strelicu i Spusti strelicu. Učenicima se u ovom trenutku za potrebe objašnjavanja kretanja radnim prostorom ne objašnjava pojam piksela, već učitelj svojim kretnjama tijela može pokazati i objasniti da naredba Naprijed za 10 crta ravnu crtu koja je za jedanput duža od naredbe Naprijed za 5, odnosno da je naredba Naprijed za 20 jedanput duža od naredbe Naprijed za 10. Prije nego što učenici sami započnu s radom u aplikaciji, učitelj svaku nastavnu aktivnost (svaki gumb u aplikaciji) pokaže i objasni učenicima. U aktivnosti Crtaj gotove geometrijske likove i samostalno izradi geometrijske likove učenik ima mogućnost kretati se prostorom za crtanje i crtati manje i veće kvadrate i pravokutnike. Manji kvadrat, veći kvadrat, manji pravokutnik i veći pravokutnik predočeni su različitim bojama kako bi ih učenici lakše razlikovali i stvarali kreativnije radove.

Slika 2. Prikaz crtanja gotovih geometrijskih likova

Nakon što učenici svladaju kretanje strelicom po radnom prostoru crtajući gotove geometrijske likove, učitelj ih navodi na izradu geometrijskih likova na način da sami crtaju stranice likova. Svaka naredba Naprijed za 5, 10, 15 i 20 predočene su različitim bojama (crvenom, plavom, narančastom i zelenom). Crtanje u bojama učitelju daje veliku mogućnost zadavanja učenicima različitih zadataka. Zadaci mogu biti sljedeći:

a) Nacrtaj kvadrat koji ima sve četiri plohe plave boje,
b) Nacrtaj kvadrat koji ima dvije susjedne plohe crvene, a druge dvije susjedne plohe zelene boje,
c) Nacrtaj pravokutnik koji sve četiri plohe ima različite boje,
d) Nacrtaj zgradu koja se sastoji od 4 kata, s time da je svaki kat predočen drugačijom bojom.
e) Nacrtaj kvadrat u kvadratu, a da se kvadrati ne dodiruju.

Zadatak opisan pod e) uključuje korištenje naredbi Podigni strelicu i Spusti strelicu. Ako je strelica podignuta, ona ne ostavlja trag što omogućuje učeniku stvaranje raznih kreacija u boji. Učenici rješavaju probleme crtanja geometrijskih likova kombinirajući različite boje kako bi dobili određenu duljinu plohe. Učitelj može učenicima pokazati rad koji učenici trebaju izraditi. Nude se različite varijacije zadavanja zadataka i za napredne učenike. Nakon što učenici svladaju izradu geometrijskih likova u različitim bojama, mogu stvarati vlastite maštovite primjere rada u aplikaciji (slika 3.).

Slika 3. Prikaz crtanja zmije u različitim bojama

Zbrajanje brojeva do 20

Druga aktivnost naziva se Zbrajanje brojeva do 20. Učenicima se nude dva polja za samostalno upisivanje brojeva koje žele zbrojiti. Nakon unosa brojeva, kliknu na gumb Izračunaj zbroj nakon čega se zbroj unesenih brojeva prikaže na dnu prozora. Zadaci za učenike mogu biti sljedeći:

a) Zbroji dva broja koji daju zbroj 15,
b) Zbroji dva broja koji daju zbroj 18, s time da oba broja koji se zbrajaju budu jednoznamenkasti,
c) Zbroji dva broja koji daju zbroj 18, s time da jedan broj koji se zbraja bude jednoznamenkast, a drugi dvoznamenkast,
d) Pronađi još rješenja koja su moguća u c) dijelu zadatka.

Slika 4. Prikaz zbrajanja brojeva do 20

Oduzimanje brojeva do 20

Treća aktivnost naziva se Oduzimanje brojeva do 20. Učenicima se nude dva polja za samostalno upisivanje brojeva koje žele oduzeti. Nakon unosa brojeva, kliknu na gumb Izračunaj razliku nakon čega se razlika unesenih brojeva prikaže na dnu prozora. Zadaci za učenike mogu biti sljedeći:

a) Oduzmi dva broja koji daju razliku 5,
b) Oduzmi dva broja koji daju razliku 2, s time da oba broja koji se oduzimaju budu jednoznamenkasti,
c) Oduzmi dva broja koji daju razliku 2, s time da oba broja koji se oduzimaju budu dvoznamenkasti,
d) Pronađi još rješenja koja su moguća u c) dijelu zadatka.

Slika 5. Prikaz zbrajanja brojeva do 20

Uspoređivanje brojeva

Četvrta aktivnost naziva se Usporedi brojeve. Učenicima se nude dva polja za samostalno upisivanje brojeva koje žele usporediti. Nakon unosa brojeva, kliknu na gumb Usporedi brojeve nakon čega se usporedba unesenih brojeva prikaže na dnu prozora. Zadaci za učenike mogu biti sljedeći:

a) Usporedi broj svojih godina s brojem učenika u razredu ili s današnjim datumom (ako je taj broj manji ili jednak 20). Učenik punom rečenicom odgovori što je veće/manje. Npr.: broj mojih godina je manji od broja učenika u razredu.
b) Usporedi (približnu) vanjsku jutarnju temperaturu s dnevnom temperaturom. Kolika je razlika u temperaturi?

Slika 6. Prikaz uspoređivanja brojeva

Zaključak

Korištenjem aplikacije postiže se korelacija nastavnih predmeta Informatike i Matematike.

Učenici su radoznalo i sa zanimanjem prionuli crtanju geometrijskih likova, zbrajanju, oduzimanju i uspoređivanju brojeva. Posebno ih je veselilo crtanje likova u različitim bojama. Neki učenici su izradili veoma kreativne crteže kao što su roboti, zmije, kuće… Preporuka je, ovisno o mogućnostima, aktivnosti provoditi i na interaktivnom ekranu. Učenici sa zanimanjem prate rad drugih učenika.

Prednost aplikacije je u dostupnosti, učenici joj mogu pristupiti u bilo kojem trenutku. Primjena aplikacije u nastavi Matematike može se rasporediti tijekom cijele nastavne godine, ovisno o vremenu obrade određenog nastavnog sadržaja. Nastavne aktivnosti mogu se provoditi na satu Matematike i/ili Informatike – na računalu, mobitelu ili tabletu. Aplikacija je prigodna i za vježbanje nastavnih sadržaja Matematike na početku nastavne godine u 2. razredu ili kao vježbanje na početku nastavne cjeline koja se nadograđuje na nastavni sadržaj 1. razreda. Nastavne aktivnosti u aplikaciji mogu se nadograditi i unaprijediti ovisno o prijedlozima učitelja, a naravno, i učenika.

Korišteni obrazovni sadržaji:

1. ttps://studio.code.org/home
2. https://code.org/educate/applab
3. https://code.org/learn
4.  https://www.w3schools.com/js/DEFAULT.asp

Our Culture – European Heritage

Erika Likan Kelentrić i Valentina Japec

Sažetak

Želimo predstaviti naš uspješno završen Erasmus projekt Our Culture – European Heritage. Dolazimo iz OŠ Nikole Hribara koja se nalazi u središtu Turopolja, u gradu Velikoj Gorici te se ubraja među najveće škole u Republici Hrvatskoj. Poznati smo po provođenju mnogih aktivnosti, projekata i organizaciji kulturnih manifestacija u koje su aktivno uključeni nastavnici, učenici i roditelji. Usko smo povezani sa lokalnom zajednicom kroz izložbe, radionice i brojne nastupe u kulturnim ustanovama našeg grada. Naš zavičaj Turopolje domovina je podgutnice od koje je nastala kravata. Time naša baština postaje ne samo europsko naslijeđe nego moderna poveznica sa svim zemljama Europe i svijeta.

Ključne riječi: baština, istraživanje, kultura, upoznavanje, tolerancija.

Misao vodilja prilikom pisanja projekta bila je spoznaja da današnji ubrzan način života koji teži napretku, često dovodi do zanemarivanja vlastite kulture, ali i kulture ostalih europskih zemalja. Svi mislimo kako poznajemo i razumijemo kulturu, ali zapitali smo se – je li stvarno tako? Kulturu često uzimamo zdravo za gotovo. Povezujemo je s hranom koju jedemo, s praznicima i blagdanima koje slavimo te odjećom koju nosimo u posebnim prigodama. Shvatili smo da su to samo površni aspekti kulture koji su nam odmah dostupni i vidljivi. Takav odnos prema kulturnoj baštini može dovesti do nerazumijevanja, nesnalaženja i osuđivanja kultura različitih od naše. Ponukani spoznajom da naši učenici, a i mi sami, slabo poznajemo kompleksnost kulture, odlučili smo istražiti kulturnu baštinu našeg naroda i država koje nas okružuju. Povezali smo se sa partnerskim školama iz Italije i Makedonije te krenuli u izradu projekta.

Kako bismo bili sigurni da smo na pravom putu, prije početka pisanja projekta među učenicima smo istražili poznavanje kulturne baštine vlastitog kraja. Većina učenika je znala ponešto o tome preko priča roditelja, djedova i baka, ali se s istim nije aktivno susretala. Zato smo kao cilj našeg projekta odabrali istraživanje kulturne baštine – materijalne i nematerijalne, kako svoje tako i europskih zemalja koje nas okružuju. Aktivnosti projekta smo zamislili na način da budu zanimljive, dostupne, povezane sa europskom kulturom i dokumentirane kroz digitalne alate. Na taj način rezultati našeg projekta uvijek će biti dostupni svima koji se žele baviti daljnjim istraživanjem kulturne baštine, a ponajprije našim učenicima, učiteljima, roditeljima te užoj i široj zajednici. S obzirom da surađujemo sa stranim partnerima, putem društvenih mreža i međunarodnih platformi, rezultati projekta su vidljivi i na internacionalnoj razini.

Nakon što smo dobili obavijest da nam je projekt odobren od strane Agencije za mobilnost i….., u njegovo provođenje aktivno smo uključili učenike i učitelje naše škole koji su iskazali interes za sudjelovanje, roditelje, djedove i bake te lokalnu zajednicu. Učitelji su organizirali i koordinirali aktivnosti i radionice u kojima su sudjelovali brojni učenici i roditelji. U svom radu korelirali smo elemente kulturne baštine kroz jezik, glazbu, ples, hranu, povijesne sadržaje, likovnu umjetnost i tradicionalne igre. Roditelji, kao i članovi uže i šire obitelji, sudjelovali su u prenošenju znanja vezanih uz tradicionalne običaje pomažući u prikupljanju materijala koji su pomogli uspješnoj realizaciji našeg projekta. Brojni vanjski suradnici bili su pozvani održati predavanja o kulturnoj baštini našeg kraja, a lokalna zajednica nam je pomogla u prezentiranju svega što smo radili.

Naša škola, kao koordinator projekta, u aktivnostima je stavila naglasak na istraživanje tradicionalnih plesova, pjesama, hrane, igara i legenda te izrađivanju ručnih radova s tradicionalnim motivima. U suradnji s lokalnom zajednicom, učenici i učitelji su se upoznali s turopoljskim govorom, koji je uvršten u popis nematerijalne baštine Hrvatske. Pomoću starih recepata, prikupljenih iz priča djedova i baka, učenici su pripremali i kušali tradicionalna turopoljska jela. Učenici su izrađivali reklame za tradicionalni proizvod lokalne kulture te izrađivali digitalne karte Turopolja s prostornim razmještajem kulturno-povijesnih spomenika. Različitim tehnikama likovnog izražavanja su prikazivali motive kulturne baštine svoga kraja, ali i kulture država partnera. Igrali smo stare tradicionalne dječje igre i brojalice. Izradom multimedijalnog kviza s temama kulturne baštine, učenici su promovirali europsku baštinu. Suradnjom s lokalnim KUD-om, učenici su naučili plesove i pjesme našeg kraja te država partnera.

Škola iz Italije je, uz zajedničke aktivnosti, bila zadužena za proučavanje dvoraca, crkvi, legendi i tradicionalnih običaja. Škola iz Makedonije brinula je o digitalnim alatima koji su se koristili kroz trajanje projekta, proučavala stare dječje igre, crkve, arheološka nalazišta, tradicionalne pjesme, plesove, instrumente i nošnje.

Projekt je trajao dvije godine, a nakon provedenih aktivnosti učenici su naučili prepoznati, analizirati i vrednovati elemente materijalne i nematerijalne kulturne baštine zavičaja i država partnera. Kao rezultat zajedničkih aktivnosti ostvareni su planirani rezultati: video o projektu, rječnik u tiskanom i digitalnom obliku, tradicionalna kuharica u tiskanom i digitalnom obliku, digitalne tematske karte, knjiga legendi, brojni ručni radovi s tradicionalnim motivima. U našoj školi je uređen etno kutak u kojem i dalje redovito izlažemo radove učenika vezane uz kulturnu baštinu te objavljujemo novosti vezane uz kulturu i tradiciju našeg kraja.

Tijekom mobilnosti, ali i u međusobnom druženja s učenicima iz drugih zemalja, učenici i nastavnici su stekli znanje o važnosti očuvanja kulturne baštine, kako svoje tako i zemalja partnera. Provođenjem ovog projekta, učenici su razvili svoje socijalne vještine, komunikacijske vještine, ali i životne vještine. Spoznali su da poznavanjem i očuvanjem kulturne baštine svoga kraja bolje shvaćaju svoju prošlost, a koja ih onda osnažuje u daljnjem budućem životu.
Posebno bi istakli poveznicu koja prikazuje video uradak s većinom odrađenih aktivnosti i brojnim rezultatima našeg zajedničkog rada na ovom projektu.

Planiramo i dalje nastaviti u tom smjeru s novim generacijama učenika koji nam dolaze kako bi podučili da elemente tradicije mogu staviti u moderan kontekst današnjeg vremena pri tome izgrađujući kreativnost, medijsku pismenost, prezentacijske vještine i samopouzdanje. A najviše od svega, podučiti ih staviti kulturnu baštinu u širi kontekst i pritom smanjili predrasude te razvijali toleranciju s obzirom na različitost kultura.

Epilepsija u školskom okruženju

Jelena Ivanović

Sažetak

Epilepsija se smatra jednom od najučestalijih poremećaja u grani neurologije koja može imati poznate, ali i nepoznate uzroke. Nastanak napada se opisujemo kao posljedicu prekomjernog prijenosa informacija s jedne živčane stanice na drugu te zbog velike količine električne aktivnosti. Uzroci, ali i liječenje ovise o vrsti napada i dobi.

Za normalno školovanje i uspjeh potrebno je da roditelji detaljno informiraju školu o djetetovu stanju kako bi se znala primijeniti pomoć kod nastanka napada, ali i kod njihova sprečavanja. Najbitniji postupak kod napada je da se učenika nikako ne smije ostaviti samoga te da ga se osigura kako ne bi nastale nove ozljede tijekom trzaja. Ako napad traje iznimno dugo potrebno je pozvati pomoć te obavijestiti roditelje.

Ključne riječi: epilepsija, uzroci, liječenje, škola.

Uvod

Riječ epilepsija potječe od starogrčkog glagola ἐπιλαμβάνειν, što znači zgrabiti ili pogoditi. Epilepsija nije niti jedan sindrom niti neka bolest već se može reći da je skup mnogih sindroma. Prema SZO (Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji) epilepsija se definira kao kronična bolest raznovrsne epidemiologije karakterizirana ponavljanim napadima zbog ekscesivnog izbijanja iz moždanih neurona. (Ljiljana Zergollern & suradnici, 1994.)

Jedno od glavnih i temeljnih prava djeteta jest pravo na zdravlje, stoga je iznimno važno djetetu s epilepsijom omogućiti liječenje, ali i sigurnu okolinu kako bi se ono moglo normalno razvijati i usavršavati.

Epilepsija

Prvi ju je definirao Jackson opisujući da napad nastaje kao posljedica prekomjernog pražnjenja živčane stanice uz koju se pripisuje i niži prag stimulacije te uz nazočnost precipitirajućih faktora. Karakterizirana je epizodama koje mogu biti kratke i neopažene pa sve do dugih i snažnih trzaja povezanih prijenosom informacija s jedne na drugu živčanu stanicu i ako je u prijenosu količina električne aktivnosti nenormalna dolazi do napadaja. Druga obilježja su gubitak svijesti, poremećaji osjeta i kretanja koji uključuju sluh, vid i okus te problemi antonimnih i mentalnih funkcija.

Uzroci

Najprije ovise o životnoj dobi, a zatim o vrsti napadaja. Stanja koja dovode do progresije napada su urođene mane, poremećaji elektrolita te metabolički poremećaji, komplikacije dijabetesa, zatajenje bubrega, hematomi i tumori, trovanje opojnim sredstvima i njihovo liječenje. No postoji i idiopatska epilepsija čiji je uzrok nepoznat i ne može biti otkriven.

Dijagram 1.

Podjela epileptičkih napada prema kliničkoj slici:

1. Parcijalni pojavljuju se kao posljedica patološkog izbijanja iz jedne regije mozga. Dijelimo ih na napade s elementarnom simptomatologijom (motoričke, senzorne, vegetativne), napade sa složenom simptomatologijom (psihomotorne) te parcijalne napade koji se generaliziraju sekundarno. Kod parcijalnih napada prisutno je blago pomućenje svijesti te zahvaćenost jedne strane tijela.

2. Primarno generalizirani javljaju se kao posljedica primarnog patološkog izbijanja iz centrencefalona. Njih dijelimo na generalizirane toničke-kloničke napade (grand mal), apsanse (petit mal – jednostavni i složeni), mioklonizme, infantilne spazme, toničke i atoničke napade.

3. Fragmentalni nazivaju se i lutajućima jer nastaju kao posljedica izbijanja te se sele po različitim regijama mozga zbog nezrelosti puteva.

4. Neklasificirani epileptički napadi su različitih kliničkih slika zbog nedostatka anamneze ili problema u vlastitom procjenjivanju viđenog.

Liječenje

Osnovica liječenja je dobar odnos i suradnja puna povjerenja s liječnikom potom lijekovi. Njima se postiže kontrola štetnih i opasnih napadaja, ali da pri tome ne pridonose negativne učinke na stanje, dok samo povjerenje u liječnika potiče terapiju. Liječniku je potrebno znati vrstu i vrijeme trajanja napadaja, dob i spol bolesnika kako bi znao odrediti pravilan lijek i pravilnu dozu. Uglavnom se koristi mono-terapija, tj. liječenje jednovrsnim lijekom, a zatim se, ako ova terapija ne bude uspješna, prelazi na kombiniranu terapiju. Kirurška metoda koristi se kod uklanjanja hematoma ili tumora. Nakon propisivanja i uzimanja terapije važno je barem jednom godišnje obaviti kontrolu radi osobne procjene i sigurnosti.

Epilepsija u odgojno obrazovnoj ustanovi

Postoji veliki udio epileptične djece koja pohađaju školu normalne razine inteligencije te mogu imat vrlo dobar školski uspjeh. Škola je mjesto gdje se sastavljaju temelji budućeg života djece s napadajima, a tome najviše pridonose učitelji koji djeci s epilepsijom, uz eventualnu pomoć, osiguravaju iste izglede kao i ostaloj djeci.

Kod djece dobro regulirane, kontrolirane epilepsije i uspješne terapije, ne pojavljuju se zaostatci u odnosu na vršnjake. No ipak postoje problemi koji su posljedice nuspojave lijekova, anksioznosti, neuroloških oštećenja, epileptičkih napadaja. Najvažnije sastavnice kod učenika s epilepsijom u razredu su mogućnost sudjelovanja u svim odgojno – obrazovnim aktivnostima, prepoznavanje znakova koji mogu uputiti na promjene u zdravstvenom stanju djeteta, sprečavanje mogućih novonastalih ozljeda te na vrijeme, pravilno i sigurno pružanje prve pomoći.

Kako pružiti pomoć?

Sigurna školska okolina za epileptičnog učenika osigurava se kroz dvije razine. Prva i razina je upoznavanje nastavnika i školstva s dijagnozom kako bi se na vrijeme osigurale daljnje aktivnosti. Ako učenik teško podnosi fizički napor treba mu smanjiti aktivnost i izbjegavati zahtjevne vježbe na nastavi TZK, radi li se o fotosenzitivnoj epilepsiji treba izbjeći koliko je moguće računala. Bilo bi dobro kada bi u školi postojala osoba poput liječnika ili medicinske sestre koja bi trebala proći edukaciju o epilepsiji te nastavnike uputiti u rad s takvim učenikom, ali i u postupke prve pomoći ako dođe do napadaja za vrijeme nastave. Važan zadatak nastavnika ili razrednika jest praćenje učenikova rada, progresije ili pogoršanja oko savladavanja gradiva te su to dužni prijaviti najprije roditeljima a onda i stručnoj službi.

Druga razina je pružanje prve pomoći. Prvo i osnovno je da se učenika ne smije ostaviti samog te da treba ostati smiren i tako djelovati na okolinu. Zatim se ne smiju sputavati mišićne kontrakcije, ništa stavljati u usta, dakle nikako davati vodu, hranu ili lijekove dok učenik nije u potpunosti orijentiran. Treba osloboditi područje vrata kako ga ne bi stezalo i dodatno otežavalo disanje , podložiti mekani materijal pod glavu i spriječiti stvaranje drugih ozljeda. Po završetku napada učenika treba umiriti i umiti kako bi došao sebi te pozvati i obavijestiti njegove roditelje. Hitnu pomoć pozvat ćemo ako napad ne prestaje ni nakon 10min ili ako nastupi više napada za redom u vrlo kratkim intervalima.

Na temelju predrasuda koje se donose u današnje vrijeme, djeca ili osobe s epilepsijom su stigmatizirane, pogotovo od strane male i zdrave djece kojima sve što je nepoznato predstavlja strah. Djeci koja boluju od bilo kakvog oblika epilepsije iznimno je važno da su prihvaćeni od strane vršnjaka i da ih radi toga ne osuđuju jer to stvara dodatan pritisak i stres na učenika i može na taj način izazvati učestalije napade.

Slika 1. Postavljanje u bočni položaj (preuzeto s https://belosa.info/epilepsija/ 12.3.2021.)

Zaključak

Uz sav tehnološki, medicinski i dijagnostički napredak, kontrola bolesti, učinkovitost liječenja te rano prepoznavanje epilepsije je iznimno važno za život djeteta, ali i njegove okoline. Čim se pojave i najmanji znaci epilepsije potrebno je obaviti detaljne pretrage kako bi se on održavala kontroliranom i kako ne bi došlo do pogoršanja stanja. Učenicima s epilepsijom koja pohađaju klasičnu školu važno je osigurati sigurnu okolinu te pružanje pomoći kod napadaja ako do njega dođe. To se jedino postiže tako da roditelji informiraju školski sustav o stanju djeteta te da se suradnici educiraju i oni sami educiraju druge učenike kako druga ne bi imali predrasude prema učeniku s epilepsijom jer bi to samo loše utjecalo na njega, ali i na cjelokupan razred.

Literatura

1. Vida Demarin i sur., Priručnik iz neurologije, Zagreb, 1998.
2. Günter Krämer, Dijagnoza epilepsija, Naklada Slap, 2009.
3. Duško Mardešić i sur., Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
4. Rainer Winkel, Djeca koju je teško odgajati, Educa, Zagreb, 1994.
5. Ljiljanja Zergollern i sur., Pedijatrija 2, Ik Naprijed, Zagreb, 1994.
6. https://www.nzjz-split.hr/images/SKOLSKA/protokol_epilepsija.pdf

Prirodna znanost u nastavi

u prvom trijadu

Julija Grm

Sažetak

Igra je jedan od najučinkovitijih načina učenja i zato dijete stječe prirodoslovno iskustvo, vještine i znanje u znanstveno-didaktičkim igrama. Ove igre potiču dijete da koristi različita osjetila i tako produbljuje djetetovo iskustvo prirode i čini to iskustvo jačim i trajnijim. Djeca također razvijaju prirodoslovne vještine dok pažljivo promatraju, uspoređuju i opisuju te se susreću s nepoznatim predmetima i materijalima tijekom igre, pa ih se potiče da prihvate nove informacije jer žele znati više. Dakle, učenje se temelji na stvarnom iskustvu koje proizlazi iz djetetove inicijative, a ovo je učinkovit put do trajnog i korisnog znanja.

Ključne riječi: igra, znanost, kreativnost.

Uvod

Djeca razvijaju svoju kreativnost u znanosti i didaktičkim igrama. Ovdje su najprikladnije igre bez unaprijed oblikovanih ciljeva i metoda, ali čak i djelomično strukturirane igre omogućuju izražavanje djetetove kreativnosti. Likovi iz bajkovitog svijeta mogu nam pomoći, ali moramo ih pažljivo i promišljeno uključiti u igru. Djeca brzo preuzimaju priče i bajke koje odgajatelj može koristiti za učenje, istovremeno vodeći računa da konačni učinak donosi istinu znanosti (Kos i Jerman, 2012).

Središnji dio

Djeca napreduju u drugim područjima znanosti i didaktičkim igrama. Razvijaju komunikacijske vještine i jezik dok potiču djecu na razmjenu ideja, razmjenu mišljenja, pronalaženje zajedničkih rješenja i pregovaranje. Dijete također razvija motoričke vještine, jer igra uključuje kretanje po neravnom, raznolikom terenu, prelazak grana i cjepanica, preskakanje potoka, savijanje ispod debelih grana, svladavanje skliskih ili strmih površina … (Kos, 2013).

U prirodnim znanostima djeca stječu osnovna znanja o prirodi, i to:

• stječe osnovna znanja za održivi razvoj;
• nudi okoliš kao istraživačko, kreativno i kritičko učenje;
• okoliš kao obrazovni prostor;
• život u skladu s prirodnim zakonima (Katalinič, 2013).

Prirodna znanost može se definirati kao istraživanje živih i neživih svjetova. Tijekom povijesnog razvoja čovjek je oblikovao i izoštrio svoj osjećaj promatranja prirode, što je zauzvrat omogućilo pojavu prirodne znanosti. Prirodna znanost u predškolskom razdoblju predstavlja za dijete prvo iskustvo u prirodi, gdje prvi put doživljava kontakt s prirodom i u velikoj mjeri određuje i uvjetuje njegov stav prema njoj. Prvo iskustvo postaje vodič za daljnje iskustvo u prirodi. Interes djeteta za divljinu je velik i vrlo je važno kakvu dobiva objašnjenje, jer ne smije biti neslaganja između stvarnog (prirodnog) i djetetovog duhovnog (reprezentacijskog) svijeta (Katalinič, 2010).

Najbolji način za postizanje ciljeva iz znanstvenih sadržaja je pomoći djeci da se zaljube u prirodu. Ako su s njom u stalnom pozitivnom kontaktu i ako je mogu aktivno istraživati ​​i upoznavati, naučit će je poštivati ​​i voljeti. Tamo gdje djeca imaju tu priliku, razvijaju odnos s poštovanjem prema prirodi i žele je održavati i brinuti se o njoj. Inače, istraživanje i upoznavanje prirode nije moguće, jer djeci nije dopušten stalni pozitivan kontakt s prirodom. Dakle, oni ne poznaju prirodu, ne zaljubljuju se, čak mogu razviti strahove u vezi s ovim područjem. To zauzvrat dovodi do toga da se na prirodu gleda kao na izvor sirovina, ali teoretski je znanje dovoljno i ne pomaže djetetu da stekne stvarnu brigu o prirodi i njezinoj dobrobiti. Istraživanjem se postižu važni obrazovni ciljevi, razvijaju se intelektualne sposobnosti, znanstveno razmišljanje i potiče domišljatost u problematičnim situacijama. Takav pristup povezuje se sa stvarnim okruženjem i iskustvima djece i time ih motivira za učenje. Dijete stječe nova znanja koja mora steći samostalno otkrivajući ono što prije istraživanja nije znalo. Nova iskustva, međutim, daju djetetu radost, zadovoljstvo i ohrabrenje za daljnji rad. Istodobno, uči svladavati prepreke koje mu na putu do cilja. To mu pomaže u kasnijem životu, jer će uvijek tražiti one putove koji će biti pravi za ulaganje dodatnih napora (Cencič, 2002).

Zaključak

Za dijete je važno istraživati, jer je istraživanje u središtu svega što radimo u životu. Sve je u životu povezano s pozitivnim promjenama i te promjene mogu doći samo s novim iskustvima. Sama definicija istraživanja je da dijete putuje kroz nepoznato da bi naučilo ili otkrilo nešto novo. Djeca neprestano istražuju sve što je nepoznato i tako je njihova znatiželja još veća. Dakle, on neprestano uči i raste. Važno je da dijete nikada ne prestane biti znatiželjno, ne prestaje postavljati pitanja i ne prestaje istraživati. Kad to postignemo, djeca su otvorena uma i nikad se ne boje nepoznatog, ali moramo im usaditi ideju da hrabro krenu istraživati. Didaktičkim igrama djeca formiraju stav prema prirodnom okruženju, jer se često mogu vratiti do ugla šume., tamo se osjećaju dobro, vežu se za njega i uspostavljaju poseban odnos. Za njih to može biti mjesto na kojem se osjećaju sigurno i kod kuće, a istovremeno im nudi novi izazov. Pozitivno iskustvo u prirodnom okruženju zasigurno ostavlja traga u djetetovom formiranju odnosa prema prirodi.

Literatura

1. Cencič, M. in Cencič, M. (2002). Priročnik za spoznavno usmerjen pouk. Ljubljana: Mladinska knjiga.
2. Katalinič, D. (2013). Pomembnost okloljskih vsebin v predšolskem obdobju v kontekstu temeljnega vzgojno-okoljskega izobraževanja. Okoljsko izobraževanje za 21. stoletje –znanstvena monografija. Maribor: Pedagoška fakulteta.
3. Kos, M. (2013). Začetno naravoslovje ob didaktičnih igrah v naravnem okolju. V Duh (Ur.), Okoljsko izobraževanje za 21. stoletje –znanstvena monografija. Maribor: Pedagoška fakulteta.
4. Kos, M., Jerman, J. (2012). Izkušnje z živim v zgodnjem otroštvu-pot do znanja in pozitivnega odnosa do narave. V Duh, M. (Ur), Ekološka in etična zavest skozi edukacijski odnos do narave in družbe –znanstvena monografija. Maribor: Pedagoška fakulteta.
5. Skribe -Dimec, D. (2007). Naravoslovne škatle. Modrijan: Ljubljana