Pogled u svijet

Broj 137, studeni 2021.
ISSN 1848-2171

Natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – Dabar održano je 8. – 12. studenoga 2021. na CARNET-ovom sustavu MOOC. Ove godine održano je i drugo natjecanje Dabar za učitelje te prvo natjecanje Dabar za studente.

Sve rezultate, statističke podatke i povratne informacije sudionika možete pročitati u člancima Dabar 2021 te Dabroučitelj i Dabrostudent 2021.

Zahvaljujemo se svima na podršci, pozitivnim i manje pozitivnim komentarima , ali vjerujem u cilju da budemo još bolji.
I kao što kaže koordinatorica natjecanja Darija Dasović: “Vidimo se i slijedeće godine!“.

Alenka Plevnik je pretpostavila kako su savjetodavni djelatnici u ovo doba epidemije dodatno opterećeni jer obavljaju mnogo dodatnih zadataka koje su dobili s namjenom rješavanja nevolja i problema pojedinaca. Do kojih je rezultata istraživanja došla, pročitajte ovdje. Više…

Živimo u svijetu i društvu koji se brzo mijenjaju. Boštjan Hribar poveo nas je po različitim školama u svijetu i saznajte što je sve otkrio. Više…

Anja Hamruš je pripremila za svoje učenike samostalni rad po radnim stanicama gdje su sami utvrđivali znanje u sklopu nastavne cjeline „Prirodni brojevi do 20 i računske operacije” te sami provjeravali točnost riješenih zadataka, vrednovali svoje znanje prema zadanim kriterijima, vrednovali svoj rad te si postavljali ciljeve za poboljšanje vlastitog znanja. Više…

U svom članku Bojana Murko je opisala svoja iskustva s romskim učenicima, s kojima se susrela u svog pedagoškom radu, a posebno kada je postala koordinatorica rada s romskim učenicima. Više…

Medijska pismenost je jedan od važnih elementa edukacije učenika u francuskim osnovnim i srednjim školama. Darija Jurič i Alta Pavin Banović su nabrojale i opisale teme aktivnosti radionica medijske pismenosti koje su prikazane kao primjeri dobre edukativne prakse u Francuskoj i Hrvatskoj. Više…

U drugom dijelu članka Integrirani tjedan posvećen Vukovaru, Iva Grubišić i Krešimir Škuljević opisali su četvrti i peti dan aktivnosti gdje dominira umjetna inteligencija u obliku AutoDraw programa. Više…

Djeca vole učiti o svijetu oko sebe i vole otkrivati nove stvari. Naš vrtić je okružen vinogradima, pa smo posadili lozu kod vrtića. Željeli smo da djeca upoznaju rast ove biljke, nauče se promatranju, opažanju i spoznavanju njezine koristi, kaže odgajateljica Helena Pajek. Više…

Osnovna škola Frana Metelka Škocjan sudjelovala je u dvogodišnjem projektu Erasmus+, pod naslovom Minds on Hands on STEM Goes on, Uključi mozak, zasuči rukave, postani znanstvenik. Igor Pangrčič je opisao aktivnost koju su proveli – kako proizvesti struju s pomoću limunske baterije. Više…

Marija Klančar govori o koracima koje je škola poduzela kada su se počeli baviti društvenim medijima i sigurnosti na mreži. Prvo su saznali kakva je situacija među učenicima, a zatim su planirali tehničke dane čija je svrha edukacija učenika i pomoći im da razviju kritički odnos prema društvenim medijima. Više…

Online nastava prisilila je učitelje na suradnju i komunikaciju. Mateja Ivič je istražila kakva je suradnju među nastavnicima odnosno suradnicima u školi. Dobro planiranje i pozitivni osobni odnosi mogu stvoriti nove ideje i inovativan pristup poučavanju. Više…

Učenje kroz igru ​​je zabavno. Iz tog razloga Monika Hóbor je prikupila neke igre koje se njeni učenici vole igrati i uz njih još puno toga dodatno  nauče. Više…

Petra Krulc je opisala poteškoće s kojima su se susretali učenici u slovenskoj srednjoj školi za vrijeme školovanja na daljinu. Navedena su i iskustva u obavljanju funkcije razrednika u 3. godini srednjeg strukovnog obrazovanja sa stajališta rješavanja nastalih poteškoća pomoću iskrenog razgovora temeljenog na razumijevanju i pozitivnom poticaju. Više…

Tina Jančar smatra kako bi se škole trebale više posvetiti podučavanju djece svojim korijenima i povijesti mjesta iz kojeg dolaze. Zbog toga pročitajte razloge zašto je lokalna povijest važna za učenje, proučavanje i svjesno. Više…

Gordana Lohajner

Dabar 2021

Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja

Darija Dasović

Natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – Dabar održano je 8. – 12. studenoga 2021. na CARNET-ovom sustavu MOOC.

Prvo natjecanje održano je 2016. godine i na zadovoljstvo svih sudionika natjecanja raste iz godine u godinu.

Natjecanje je besplatno za učenike i škole, a škole se moraju pridržavati Pravilnika natjecanja i Etičkog kodeksa natjecanja Dabar. Kako se natjecanje i dalje održava u vrijeme pandemije i ove je godine omogućeno sudjelovanje učenika iz vlastitog doma.

Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga “Suradnici u učenju”. Podršku natjecanju i ove godine daju Hrvatski savez informatičara, Visoko učilište Algebra, CARNET i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Stranice međunarodnog natjecanja su http://bebras.org, a hrvatsko sjedište je na portalu ucitelji.hr.

Na natjecanje se prijavilo 679 škola:

Natjecanje ima pet kategorija, a učenici rješavaju 12 zadataka uz vremensko ograničenje od 40 minuta.

Izuzetno smo zadovoljni brojem sudionika, kao i povratnim informacijama koje dobivamo, a posebno nas veseli veliki broj najmlađih natjecatelja. Očekujemo da će s vremenom sudjelovati i veći broj učenika srednjih škola.

Učenici su rekli:

MikroDabar – učenici 1. i 2. razreda OŠ

• najveći broj bodova: 12 (61 učenik)
• najboljih 10%: 9 bodova i više (694 učenika)
• najbolje riješen zadatak: Nogometni dres
• najlošije riješen zadatak: Jankov crtež

MiliDabar – učenici 3. i 4. razreda OŠ

• najveći broj bodova: 12 (24 učenika)
• najboljih 10%: 8,33 bodova i više (1030 učenika)
• najbolje riješen zadatak: Lozinka
• najlošije riješen zadatak: Rezultati ispita

KiloDabar – učenici 5. i 6. razreda OŠ

• najveći broj bodova: 12 (4 učenika)
• najboljih 10%: 6,5 bodova i više (1311 učenika)
• najbolje riješen zadatak: Vulkani
• najlošije riješen zadatak: Kutije

MegaDabar – učenici 7. i 8. razreda OŠ

• najveći broj bodova: 12 (19 učenika)
• najboljih 10%: 7,83 bodova i više (979 učenika)
• najbolje riješen zadatak: Dizajnerica Ada
• najlošije riješen zadatak: Ukradena umjetnina

GigaDabar – učenici SŠ

• najveći broj bodova: 12 (5 učenika)
• najboljih 10%: 8,13 bodova i više (518 učenika)
• najbolje riješen zadatak: Sladoled
• najlošije riješen zadatak: Veliki zid zemlje Dabrovije

Za sve sudionike natjecanja pripremljene su diplome koje samostalno preuzimaju iz sustava mooc.carnet.hr. Svi učenici dobili su i digitalne značke.

Najboljim natjecateljima (10% najboljih u svakoj kategoriji) dodjeljujemo i diplomu i značku za izniman uspjeh na natjecanju.

Natjecanje je i ovaj puta organizirano uz pomoć volontera koji čine organizacijski odbor natjecanja. Gotovo 6 mjeseci intenzivno su pripremali zadatke i virtualno okruženje te svoje znanje, iskustvo i vrijeme poklonili svima nama. Hvala ekipa

Kako bi svima omogućili čim bolju pripremu za buduća natjecanja, i zadaci s natjecanja Dabar 2021 će biti dostupni za rješavanje u virtualnoj učionici PseudoDabar. Također, objavit ćemo i zbirku zadataka na mrežnoj stranici ucitelji.hr.

Iz ankete za učenike:

• Zadatci su onako bili pola teški i pola lagani i hvala vam za test.
• Meni je bilo jako teško ali mi je bilo zabavno
• Pitanja su bila jako zanimljiva. Ovo natjecanje je bilo meni zabavno i sretna sam što sam sudjelovala.
• Zadaci su mi bili prelagani, osim zadatka s vješticom. On mi je bio kompliciran.
• Bilo bi dobro da ima manje zadataka i da ima sve puno lakše i da ima vise pomaganja u testovima. I da ima samo 5 zadatka u 1 testu.
• Treba se razmišljati i uspio bi.
• Meni bi bilo bolje da su zadatci šareniji.
• Ja ne znam kako bi moglo biti bolje jer je ovako dobro.
• Natjecanje Dabar 2021 je bilo jako lagano, ali 40min vremena jako brzo prođe. Sve u svemu jako dobri, logički smišljeni i zanimljivi zadatci su bili u testu.
• Bilo mi je zabavno i pomalo zbunjujuće. Morala sam puno razmišljati.
• Bilo je dobro natjecanje i dobro da ste to napravili.
• Dabar je meni jako zabavan i jako pun znanja. Ne treba ništa mijenjat jer su dobri za djecu.
• DABAR MI SE SVIDIO IMA MALO TEŠKIH ZADATAKA ALI JE SUPER!!! HTIO BI DA JE DUŽI TEST.
• Sve je bilo dobro, samo što su zadatci bili dosta teški :,)
• Bok! Ovo godišnje natjecanje mi je bilo super! Ovo mi je već drugi put kada sam natjecala i jako mi je drago što jesam! Mislim da ne treba ništa promijeniti o natjecanju.
• Natjecanje dabar bi bilo bolje da ima malo težih zadataka i malo duže vremena ali ovako je super.
• Natjecanje dabar je super. Ne treba popraviti zadatke sve je zabavno rješavati.
• Više zadataka i više vremena za rješavanje.
• Sve je u redu, samo treba malo više vremena.
• Malo lagano malo teško.
• Ja mislim da bi ovo natjecanje bilo bolje da ima manje vremena naprimjer 20 minuta.
• Sviđaju mi se zadaci, ali bih htio da budu lakši sljedeće godine.
• Jako mi se sviđa ali neka bude malo lakše i kraće sljedeći put. ali osim toga jako dobro.
• ČESTITKE!!! Ali moj IQ je jako mali pa sam dobila 2,15 …. jako mi se sviđa!!
• Pa meni je bilo teško jer nisam najbistrija ali je bilo jako zabavno. Ne treba ništa promijeniti osim zadataka!
• Natjecanje je sve u svemu zabavno i ja osobno smatram da je to dobro potrošeno vrijeme, sam da ga ima malo više.
• Dobar dan! Bilo je meni teško. Bile su dovoljno zbunjene zadatke. Ja iskreno ne volim baš mili dabar… Ali možda mi se svidi iduće godine. Ćao…
• Bilo bi najbolje da su zadaci lakši. Ostalo je sve dobro i zanimljivo.
• Pozdrav! Sudjelovala sam u natjecanju Dabar. Neki zadatci su bili lakši a neki teži. Ali zadovoljna sam brojem svojih bodova. Neću se žaliti sve je bilo u redu. Kao što ste rekli Dabar nije samo natjecanje nego je i izazov! Ugodan ostatak dana!
• Možda bi bilo bolje da ima 10 zadataka. Ali sve je dobro.
• Natjecanje Dabar 2021 bio bi bolji da budu malo lakši zadaci i da ih je malo više.
• Natjecanje mi je bilo zabavno!
• Mislim da je ovo dobro iskustvo za nas učenike. Prvi put sudjelujem pa mi je bilo teže, ali mislim da će sljedeću biti puno bolje.
• Volio bih da se mogu vratiti na zadatke od prije ako mi ostane vremena i još jednom ih provjeriti.
• Ja mislim da natjecanje dabar je jako dobro napravljen kao digitalno natjecanje.
• Malo je teško za mene, ali da se više potrudim bilo bi mi lakše.
• Bilo bi bolje da ima nekih slika vezane uz zadatak
• Pošaljite djeci koja su se natjecala na dabru punu vrećicu slatkiša.
• Bilo bi bolje da je sve malo zabavnije i da je sve na unicorne, mace, konje…Moglo bi biti i na vještice.
• Vrlo kreativan i zabavan način za provjeriti znanje.
• Bilo je malo teško. To se može vidjeti u prethodnom zadatku. 12 zadataka mi je premalo, dovoljno mi je 24. Bilo mi je lijepo.
• Mislim da neki zadaci nisu dovoljno objašnjeni, ali sve u svemu jako su mi se svidjeli!! Volim rješavati Dabar jer mislim da su zadatci jako domišljati! ❤ ❤ ❤
• Hvala na igri!
• NAPRAVITE LAKŠE ZADATKE JER MOJ KAPACITET MOZGA NIJE DOVOLJNO VELIK ZA OVAKO TEŠKE ZADATKE ❤
• Moj prijedlog je da se za rješavanje testa vrijeme produlji.
• Previše je zadataka za tako malo vremena. Mislim kako bi trebalo biti barem 1h vremena za rješavanje.
• Zadaci su bili jako zabavni, na natjecanju je bilo super!
• Svidjelo mi se i sljedeće godine ću se definitivno natjecati.
• Natjecanje je bilo zabavno. Preporučujem svima da iskuse svoju sreću.
• Baš sam se lijepo provela rješavajući zadatke koji su bili pomalo teški.
• Bilo je malo previše teksta u zadatcima, ali bili su zanimljivi i zahtijevali su razmišljanje.
• Ja sam bila jako sretna što sam igrala igricu dabar i što sam dobila pohvalnicu
• Hvala vam puno što ste nam dali teže zadatke i što ste nas puno naučili. Hvala.
• Želim teže zadatke! Molim.
• Ja mislim da ne treba ništa poboljšati. Sviđa mi se sto su zadaci teški.
• Dabar mi se svidio što sam prošao dobro. Jedva čekam sljedeći dabar!
• Zadatci su bili cak i lakši nego prošle godine i volim to rješavat jer mi je zanimljivo.
• …i trebali bi staviti vise vremena.
• Natjecanje Dabar je poučan kviz koji možemo rješavati kroz igru. Bio bi još bolji s manje teksta i s bolje objašnjenim zadatcima. A za veću posjetu učenika još više nagrada. Jako je zabavan i definitivno dobar način za provoditi vrijeme.
• Mislim da bi trebalo dodati više zadataka kako bi djeca više radila i učila.
• Jako zabavno! Super mi je što možemo slušati a ne čitati.
• Zadaci su bili dobri i slatki i dopalo mi se natjecanje a vrijeme mi je bilo malo pre kratko jer sam dugo razmišljala o odgovorima pa mi je vrijeme letjelo ali sve jedno je bilo dobro i zabavno.
• Pa meni se sve svidjelo, ali mi nije toliko dobro što se ne možemo vratiti na prethodne zadatke.
• Bilo mi je zabavno. Zadaci su jako dobri i morala sam puno razmišljati.
• Meni je bilo super, voljela bi i druge godine ići na natjecanje.
• Zadaci su mi bili zanimljivi i uživao sam rješavajući ih.
• Dovoljno je savršeno čak i presavršeno.
• Pomoglo mi je što sam mogla i poslušati pitanja. Onda sam bolje razumjela što se traži u zadatku.
• Potrebno je više vremena. PUNO više vremena.
• Zabavno treba malo razmišljat. Nisan imao puno bodova, ali meni je drago što sam sudjelovao.
• Natjecanje je super, jedva čekam slijedeću godinu!

Iz ankete za učitelje:

• Dabar je izvrsno natjecanje koje motivira i potiče učenike na logičko razmišljanje i zaključivanje te dobru zabavu kroz raznolike i izazovne zadatke.
• Natjecanje Dabar je učenicima zanimljiviji od ostalih natjecanja jer se rješava na računalu. Natjecanje svake godine prolazi u veseloj i opuštenoj atmosferi.
• Ove godine imam 1. razred i mojim prvašićima je ovo bio 1. Dabar. Jako su zadovoljni i rekli su da je bilo zanimljivo. Pohvaljujem zvučne zapise. Djeca su imala slušalice i sve je proteklo u najboljem redu.
• Natjecanje je dobro osmišljeno i pohvala za mogućnost rješavanje testova od kuće.
• Nemam prijedloge za poboljšanje jer je sasvim dobro organizirano i osmišljeno. Podržavam dostupnost rješavanja kroz tjedan dana jer svatko može odvojiti vrijeme kad mu odgovara. Pohvaljujem natjecanje za učitelje, oduševljena sam što i sama mogu sudjelovati i natjecati se kao nekad u školskim klupama. Jedino bih osobno smanjila broj zadataka za učitelje (1 do 2) ili produljila vrijeme za kojih 15-ak minuta obzirom da 3 zadatka nisam stigla ni pogledati (iako vjerujem da je bilo i onih uspješnijih koji su sve stigli). Hvala Vam na svemu i družimo se iduće godine ponovo.
• Nemam prijedloga koji se tiču poboljšanja. Pohvalila bih organizatore. Sve upute su bile vrlo detaljne i stigle su na vrijeme. Veselimo se sljedećem Dabru.
• Zadatke rješavam s učenicima povremeno tijekom cijele godine. Natjecanje je odlično organizirano, upute su jasne. Ponekad se pitam odakle vam strpljenja odgovarati na neka pitanja kad je sve ranije navedeno i objašnjeno. Najveći problem je početak natjecanja dok svi učenici ne pokrenu test. Pošto sudjeluju svi učenici iz razreda treba dosta vremena i strpljenja jer se javljaju teškoće kod interneta ili lozinki. Ali, zato kad svi krenu s zadacima nastupa vrijeme zatišja i odmora. Ove godine bio je problem s ispisivanjem iz e-kolegija, definitivno treba onemogućiti ispis tijekom natjecanja da se ne bi zloupotrijebila ta mogućnost
• Natjecanje je učenicima jako zanimljivo, ali i pomalo teško. Međutim, smatram da učenike sve više treba poticati na ovakav način razmišljanja. Pohvale i nadam se da ćemo sudjelovati i dogodine.
• Sve je bilo odlično, sustav je cijeli tjedan radio bez problema.
• Izvanredna organizacija. Pružena pomoć kad je trebalo. Izazov je mail poslan školama, koji se ponekad “izgubi”
• Vidimo se dogodine, nadam se u boljem ozračju i u školi.
• Sve je bilo dobro organizirano. Nije bilo nikakvih problema sa sustavom.
• Nemam nikakvih prijedloga. Natjecanje je bilo dobro organizirano, a zadatci primjereni dobi učenika. Vrijeme rješavanja zadataka je bilo škakljivo ali je dalo još jednu dozu napetosti i prisililo je učenike da samostalno odredi koliko vremena će posvetiti kojem zadatku. Sve pohvale na kompletnoj organizaciji!
• Natjecanje je odlično zamišljeno, zadaci su motivirajući, na razini učenika. Smatram da je većini učenika ipak previše 12 zadataka u 40 minuta, dovoljno bi ih bilo 10. U većini je zadataka puno teksta, a nekad zadatak treba pročitati i po tri puta kako bi se razumjelo što se od učenika traži. Čitanje i razumijevanje zadatka oduzima im puno vremena pa ne stignu sve zadatke sa smislom riješiti do kraja. Nadam se da ćemo i sljedeće godine nastaviti s ovim odličnim natjecanjem. Sve pohvale organizatorima!
• Kao i prošle godine, odlična organizacija, upute jasne i konkretne.
• Nema zamjerke organizaciji i kreativnosti Dabra.
• Dobrovoljno natjecanje koje svakom učeniku nude zabavu i razmišljanje.
• Za iduće godine ćemo se potruditi uključiti veći broj učenika. (To je nama opaska )
• Koncept natjecanja i težina zadataka su primjereni uzrastu. Problem koji se pokazuje je kratkotrajna pažnja učenika prilikom čitanja zadataka. Brzo odustaju od čitanja ako je uvod u zadatak preopširan.
• Prošle godine su učenici rješavali Dabra kada su bili kod kuće i nije im se svidjelo. Ove godine su rješavali opet u školi i bili su zadovoljni sa svime.
• Prijedloge za poboljšanje nemam jer je ove godine bilo sve u redu.
• Sve obavijesti stigle su na vrijeme. Sve su upute bile jasne i nije bilo nikakvih problema. Učenicima je odlično ovo iskustvo. S takvim oblicima zadataka ne susreću se previše često, iako bi trebali.
• Zadaci su bili zabavni i primjereni. Prijedlog za poboljšanje je pokušati zadatke staviti svaki na svoju stranicu. Učenici su rješavali zadatke na školskim tabletima pa su morali “listati”, a tako su pritiskali rješenja koja nisu bila dobra. Bilo bi puno bolje da je jedan zadatak na na svojoj stranici i da se u isto vrijeme vide ponuđeni odgovori zajedno sa zadatkom.
• Oduševljena i dalje! Svaka vam čast!
• Dabar je svake godine sve bolji i bolji.
• Pohvale organizatorima.
• Pohvale za organizaciju. Učenici se jako vesele natjecanju Dabar. Vidimo se i iduće godine.
• Zadovoljna sam organizacijom, komunikacija s organizatorima je dobro, tako da nemam nekih korisnih i konstruktivnih prijedloga.
• Svake godine imamo sve manje problema i kod prijavljivanja kao i s rješavanjem ispita. Tako da samo pohvale za organizatore.
• Natjecanje je odlično za djecu, a za voditelje vrlo jednostavno za organozirati i objasniti drugim učiteljima upute. Sve su upute jasno napisane. Vidimo se sljedeće godine.
• Odlično natjecanje, djeca i roditelji zadovoljni.
• Sviđa mi se organizacija samog natjecanja, sve je transparentno. Mi u školama trebamo motivirati učenike i popularizirati natjecanje iz računalnog razmišljanja.
• Kod nas to uspijeva jer od od prvog Dabra s jednom učenicom, drugog na kojem nismo sudjelovali, uhvatili smo Dabrove 6. put. Uvijek ima učenika među 10% najbolljih i to nas posebno veseli. Spremamo se za Dabar 2022.
• Sve je u redu i milim da je dostiglo jednu zavisnu razinu natjecanja.
• Ovo je jedno od najzanimljivijih natjecanja koja poznajem. Od prvog razreda djeci u rad povremeno uključujem koji zadatak iz Dabra, predstavim im takve zadatke kao igrice koje razvijaju mišljenje, rad mozga i zbog toga postajemo mali mozgalići. Zadatci su kao i natjecanje izvrsni, samo tako nastavite.
• S mog stajališta je sve bilo i prošlo u najboljem redu.
• Pohvaljujem cijelu organizaciju i zahvaljujem što nam ovo omogućujete!
• S veseljem sudjelujem u koordinaciji natjecanjem u školi. Upute su jasne i pravovremene tako da ih s lakoćom prenosim učiteljima i učenicima. Nastavite tako i dalje.
• Natjecanje se održalo na solidnom nivou, kao i svake godine. Sviđa mi se konkretno mogućnost pristupa testu u bilo koje vrijeme, pa se time smanjiva napetost i provoditelja i djece.
• Nemam nikakve zamjerke, samo riječi hvale za ovo iskustvo koje smo pružili našim učenicima. Samo tako nastavite!
• Poštovani, natjecanje je prošlo u najboljem redu. Nismo imali nikakvih problema. Učenici su rješavali zadatke prema svojim mogućnostima i brzinom koja je njima najbolje odgovarala. Iako su mi se učenici žalili da im je prekratak vremenski period za rješavanju.
• Smatram da bi bilo bolje ako bi se učenici na kraju testa mogli vratiti i provjeriti sve odgovore (povratak na sva pitanja) i eventualno popraviti neki (promijeniti) ukoliko im se učini da je pogrešan.
• Pohvaljujem mogućnost rješavanja testa i od kuće te što ste produljili razdoblje prijave. Ono što bi nam još pomoglo jest kada bismo imali uvid u popis učenika iz naše škole koji su prijavljeni za natjecanje.
• Sve radi ko “urica”.
• Opetovano su žalbe učenika usmjerene na nemogućnost povrata na prethodna pitanja.
• Sve ste bolji i bolji , iz godine u godinu i samo tako naprijed . Sve pohvale organizacijskom odboru. Srdačan pozdrav svima i vidimo se i u jesen 2022.
• Zahvaljujem svim organizatorima natjecanja jer znam kako treba uložiti puno vremena i truda u organizaciju. Jedini prijedlog poboljšanja je da se nekako omogući učenicima koje sustav izbaci da mogu nastaviti test gdje su stali.
• Više dostupnih zadataka za vježbanje
• Budući da nam je prva godina sudjelovanja, nemam nikakvih prijedloga poboljšanja. Sve je bilo jasno objašnjeno, a zadatci učenicima zanimljivi.
• Smatram da je sve bilo u redu, i što se samih prijava i uputa tiče i što se tiče zadataka za vježbu.
• Neka pitanja nisu najjasnije postavljena. Voditi o tome računa.
• S obzirom da nam je ovo bilo prvo sudjelovanje na natjecanju, jako sam zadovoljna s organizacijom, i zbilja se sve s lakoćom može odraditi. Sve pohvale!
• Smanjiti i pojednostavniti zadatke za učenike prvog razreda. Voditi računa o tome da nisu čitači na početku prvog razreda.
• I sama sam prvi put sudjelovala kao organizator u školi. Ja sam oduševljena jednostavnošću prijave i provođenja natjecanja. Zasad ne bih ništa mijenjala.
• Veseli me spoznaja o povećanju broja zainteresiranih učenika naše škole u sve više kategorija natjecanja. Učenici svake godine postižu sve bolje rezultate što je također jedan značajan napredak za njih i našu školu. Posebno me vesele učenici koji su prvi put sudjelovali i ostvarili izvrstan rezultat. Hvala organizatorima natjecanja u promicanju računalnog razmišljanje, razvijanju natjecateljskog duha te unapređenju digitalnih vještina učenika! Veselimo se novom izazovu!
• Ovo mi je prva godina da sam sudjelovala na ovakvom natjecanju i jako mi se svidio sam koncept. U svakom trenutku mogli smo kontaktirati voditelje projekta/natjecanja, a oni su bili na usluzi svakome. Zadaci su zanimljivi (kako za učenike, tako i za učitelje) te je to jako dobar način na koji se može razvijati kritičko razmišljanje. Hvalevrijedno natjecanje! Samo tako nastavite
• Smatram da zadaci za 1. i 2. razred ne bi trebali biti isti nego da bi 1. razred trebao imati jednostavnije zadatke primjerene njihovim sposobnostima. Promatrajući učenike prvih razreda tijekom rješavanja zadatka po njihovim licima se moglo vidjeti da su im ti zadaci teški bez obzira što su sami poslušali snimku koja objašnjava kako treba riješiti zadatak i dalje im nije bio jasan zadatak stoga sam morala kod svakog učenika za svaki zadatak posebno objašnjavati. I sami su mi rekli da im je bilo teško rješavati. Pogotovo jer neki učenici još ne znaju ni zbrajati, a bilo je takvih zadataka gdje moraju prebrojati krugove.
• Smatram da je natjecanje Dabar odlično iskustvo za učenike. Jednostavno je pristupiti natjecanju i od doma, učenici su se odlično snašli.
• Moj komentar: jako mi se sviđa što se moji učenici nađu u situaciji koja za njih nije uobičajena i što se stavljaju u poziciju u kojoj moraju samostalno razmišljati i uspoređivati…
• Sve je bilo zaista dobro i ovo je jedno od natjecanja kojem učenici pristupaju s veseljem.
• Sustav radi odlično.
• Odlična ste ekipa! Hvala na svemu što radite za nas! ❤
• Strah me je bio kako će sve proći budući učenici rješavaju ispit od kuće. Drago mi je da smo se prijavili i nadam se da ćemo nagodinu imati više natjecatelja. Posebnih prijedloga za poboljšanje nemam. Sve je dobro prošlo.
• Sve je za 5! Organizacija profesionalna!
• Osobno bih stavila vise vremena za rješavanje testa. Mrvicu je prekratko da bi učenici s razumijevanjem pročitali i riješili 12 zadataka u 40 minuta. 60 minuta bi bilo realno.
• Inače, svaka pohvala organizatorima!! Uživali su i učenici, ali i učitelji u Dabroučitelju!
• Učenici gube volju za rješavanjem zadataka gdje ima puno teksta za čitanje. Možda da se ubuduće vodi računa o tome i smanji količina teksta.
• S obzirom da je i meni ovo prvi put nisam bila sigurna kako će sve izgledati pa sam bila malo nervozna, ali sve je prošlo odlično! Stvarno vam je organizacija na nivou, od prijave škola, suorganizatora, daljnje komunikacije, upisa učenika… stvarno ste sve vodili kako treba. Mi smo prisustvovali samo MiliDabru (4.razred) i super mi je što je bilo i lakših i težih zadataka te su učenici jako bili ponosni što su uspijevali rješavati. Mislim, da su svi bili teški da bi im pala motivacija ovako mislim da će se i slijedeće godine sigurno prijaviti. Samo ovako naprijed. Nestrpljivo čekamo listu te Dabra 2022. Od sada pa nadalje ćemo se družiti 😀
• Natjecanje Dabar je pravo osvježenje i uživancija u odnosu na druga natjecanja. I učenici i nastavnici su zadovoljni i pristupaju natjecanju bez stresa.
• Razdijeliti kategorije po razredima, ne sviđa mi se grupiranje po dva razreda u jednu kategoriju.
• Nemam neki poseban prijedlog. Za prvu godinu pristupa natjecanju sam relativno zadovoljna. Druge godine ćemo uvesti slušalice da olakšamo rješavanje.
• Natjecanje je ostvarilo sva moja očekivanja. Učenici su skoncentrirani, trude se, promišljaju i daju sve od sebe. Hvala svim organizatorima na suradnji i želim vam i dalje puno uspjeha u radu.
• Prvi puta sam sudjelovala na ovom natjecanju. Jako sam zadovoljna organizacijom. Prijava prije natjecanja je protekla bez poteškoća, a nastavni sadržaj s mozgalicama je bio odlična priprema za natjecanje uz zadatke s prethodnih natjecanja. Odlično iskustvo i veselim se sljedećem natjecanju. Jedino bih malo ozbiljnije shvatila natjecanje nas učitelja, rješavala sam ga “brzinski u hodu” . Sad znam da cu sljedeći puta osigurati dobre uvjete za rješavanje zadataka. Uvjerena sam da dobrom motivacijom možemo stvoriti generacije učenika koje neće imati strah od natjecanja. Cilj mi je da svake godine natjecanju pristupi sto veći broj učenika. Hvala na svemu!
• S obzirom na vrlo dobre rezultate svojih učenika ove godine (4. r. OŠ), a sama još nisam stigla pogledati zadatke… smatram da je stupanj složenosti zadataka za dob učenika bila optimalna jer su svi uspjeli u zadanom roku pročitati zadatke, promisliti i, relativno uspješno, riješiti zadatke. Jako mi je važno da učenici koji su motivirani ostvare uspjeh koji im neće ostaviti ˝gorak okus u ustima˝.
• Treba pojednostavniti pristup za mlađe učenike, previše koraka.
• Sve je bilo super, ne treba ništa mijenjati. Samo se nadam da će nagodinu svi učenici biti u školi tijekom natjecanja, ali to je stvar na koju vi kao organizatori ne možete utjecati. Sve pohvale!
• Zadatci su izvrsni, izazovni. Kao opasku mogu jedino reći da su tekstovi malo predugački, no učenici imaju mogućnost nekoliko puta poslušati zadatak pa je to u redu.
• Tehnički sve bilo savršeno.
• Moj je prijedlog ili smanjiti broj zadataka ili dati malo vise vremena.
• Osim već rečenog, jako sam zadovoljna natjecanjem.
• Za samu pripremu natjecanja nije potrebno puno vremena, a učenici se zaista zabave i razvijaju svoje logičko razmišljanje.
• Drago mi je što su se uključili i učenici koji inače nisu vrsni matematičari i informatičari, ali su u rješavanju ovih zadataka ipak uspješni.
• Ovo je prvi puta da se natjecanje održalo u našoj školi, ali zasigurno ne i zadnji put. Učenici već jedva čekaju sljedeću godinu. Pohvala organizaciji!
• Vrlo kvalitetna organizacija natjecanja. Zadaci su odlični: zanimljivi i inspirativni. Samo ostanite tako dobri. Sve pohvale!!!

Voditeljica natjecanja Dabar
Lidija Kralj

Koordinatorica natjecanja Dabar
Darija Dasović
Kontakt e-mail adresa: dabar@ucitelji.hr

Programski odbor natjecanja Dabar 2021
Darija Dasović, Sanja Pavlović Šijanović, Kristina Slišurić, Ela Veža, Gordana Sokol, Vesna Tomić, Darko Rakić

Organizacijski odbor natjecanja Dabar 2021
Jelena Nakić, Lada Maleš, Mateo Ćavar, Barbara Knežević, Anica Leventić, Daniela Usmiani, Renata Pintar, Maristela Rubić, Tatjana Stranjak, Tanja Oreški, Valentina Blašković, Vesna Majdandžić, Blaženka Knežević, Marica Jurec, Natalija Stjepanek, Mirela Radošević, Sanda Šutalo, Nikolina Bubica, Valentina Pajdaković, Alma Šuto, Loredana Zima Krnelić, Maja Jurić-Babaja, Ines Kniewald, Tomislav Leček, Gordana Lohajner

Hvala svima što ste prihvatili izazov!

Vidimo se i sljedeće godine, zar ne? ☺

Dabroučitelj i Dabrostudent 2021

Darija Dasović

Od 2. do 7. studenoga 2021. godine održano je drugo natjecanje Dabar za učitelje i prvo natjecanje Dabar za studente.

Natjecanje Dabar za učitelje i studente organizirala je udruga Suradnici u učenju i nastavna baza na Filozofskom fakultetu u Splitu, odsjek Učiteljski studij.

Svi sudionici susreli su se s 12 izazovnih zadataka koje su napisali stručnjaci iz 50ak zemalja a prilagođeni su za rješavanje u CARNET-ovom sustavu mooc.carnet.hr.

Ovim natjecanjem željeli smo učiteljima i budućim učiteljima približiti dabrozadatke i pripremiti ih za organizaciju natjecanja Dabar za učenike.

Na natjecanju je sudjelovalo 439 učitelja i 73 studenata

Rezultate i povratne informacije sudionika natjecanja možete pogledati na sljedećim poveznicama:

• https://bit.ly/DU2021–rezultati
• https://bit.ly/DS2001–rezultati

Vidimo se i sljedeće godine, zar ne?

Rad savjetodavnog radnika

u doba ”korone”

Alenka Plevnik

Sažetak

Istraživanju sam pristupila uz pretpostavku da su savjetodavni djelatnici u ovo doba epidemije dodatno opterećeni jer obavljaju mnogo dodatnih zadataka koje su dobili s namjenom rješavanja nevolja i problema pojedinaca. Za pomoć u obliku intervjua smo zamolili suradnicu, savjetodavnu djelatnicu naše škole. Rad savjetodavnog djelatnika za vrijeme ”korone” ne može se nikako jednačiti s radom u živo jer nisu usporedivi. Pa ipak ne bismo mogli reći da je rad na daljinu ”naporniji” nego radije ”jako drugačiji”.

Ključni pojmovi: savjetodavni radnik, učenici, savjetovanje, rad na daljinu.

Abstract

I approached the research with the premise that during these times counsel workers are additionally burdened because they are performing many extra tasks which have been entrusted to them for the sake of solving the hardships and troubles of individuals. We asked a coworker who is a counsel worker in our school for help in the form of an interview. It is not possible to equate the work of a counsel worker during covid times with ”live” work (as opposed to online work) for these two forms of counsel work are not comparable. This doesn’t mean though that we could describe counsel work from a distance (online) as ”more demanding” but rather as ”very different”.

Keywords: counsel worker, students, counseling, work from a distance

1. Uvod

Savjetodavnog djelatnika „korona vrijeme” stavlja pred nove i drugačije izazove. Tijekom ovog kriznog razdoblja pojavljuju se kod djece, kod zaposlenih kao i kod roditelja različiti problemi.

Naše istraživačko pitanje je sljedeće: Kako se odvija rad savjetodavnog djelatnik u školi za vrijeme “korone“. Zanima nas da li se posao savjetodavnog djelatnika u školi u doba korone promijenio i što je to što je drugačije. Koliko se rad za vrijeme korone razlikuje od uobičajenog i koji su poslovi stavljeni na “stranu“.

U kratkom intervjuu sa savjetodavnom djelatnicom jedne ljubljanske osnovne škole dobit ćemo povratnu informaciju o tome kakav je njen posao u doba korone.

2. Savjetodavni djelatnik u školi

U školi je savjetodavna služba prva s kojom se roditelji i djeca susreću. To je također prostor u kojem se uspostavlja savjetodavni odnos sa svim sudionicima u školi (Programske smjernice savjetodavna služba u vrtiću, 2008). Savjetodavni odnos je taj pomoću kojeg se savjetodavni djelatnik trudi održavati otvorene mogućnosti za neprestano uspostavljanje i razvijanje mreže pomoći i suradnje (Vogrinc i Krek, 2012).

“Savjetodavna služba je odgovorna da sa svoje strane uvijek iznova uspostavlja i održava savjetodavni odnos sa svim sudionicima u vrtiću odnosno u školi“ (Vogrinc i Krek, 2012, str. 6). Taj za nju značajan odnos uspostavlja i održava rad s učenicima, roditeljima, učiteljima i drugim stručnim radnicima, vodstvom škole te vanjskim stručnim suradnicima (Bezić, Rupar i Škarič, 2003). “Savjetodavna služba ostvaruje svoje poslanstvo savjetovanjem, konzultacijama i koordinacijom te izvodi tri temeljne vrste pomoći“ (isto, str. 90).

Savjetodavna služba surađuje i pomaže svim sudionicima na različitim područjima svakodnevnog života i rada u odgojno-obrazovnim zavodima. Školski savjetodavni djelatnici zbog svojeg specifičnog stručnog znanja svojim su suradnicima unutar pojedinačne ustanove, kako učiteljima, drugim stručnim djelatnicima, tako vodstvu, ponajprije suradnici koji zajedno s njima ostvaruju postavljene ciljeve škole i niso zamišljeni kao unutrašnji servis (Bezić, Rupar i Škarič, 2003) koji bi rješavao probleme umjesto drugih.

U doba izvanrednih okolnosti u Sloveniji možemo se pouzdati u savjetodavne djelatnike zbog njihovog načina surađivanja i povezivanja po čitavoj vertikali unutar odgojno-obrazovne ustanove, posebnog stručnog znanja kojeg imaju, te sposobnosti rješavanja složenih problema na više nivoa: pedagoškom, psihološkom i socijalnom (Bezić, Rupar i Škarič, 2003). Prema potrebi znaju se povezati i i s vanjskim ustanovama te pomažu vodstvu škole u rješavanju pitanja sadržaja i organizacijskih pitanja. Na taj način savjetodavna služba u školi predstavlja važan potporni element u savjetovanju i traženju rješenja na raznim područjima (isto).

3. Djelatnost savjetodavnog djelatnika u školi za vrijeme “korone“

U Sloveniji je savjetodavni djelatnik sistematizirano radno mjesto opredijeljeno u Pravilniku o normativima i standardima za izvođenje programa osnovnih škola. To je velika prednost jer u mnogim državama za obavljanje takve djelatnosti na lokalnom nivou unajmljuju zaposlene u strukovnim centrima koji su zaduženi za više škola, a istodobno moraju tražiti pomoć i od privatnih organizacija (Vogrinc i Krek, 2012).

Da bismo ustanovili koliko se rad savjetodavnog djelatnika u školi u doba epidemije i izvanrednih okolnosti razlikuje od rada u uobičajenim okolnostima, održali smo intervju sa školskom savjetodavnom djelatnicom. Pitanja su se odnosila na tijek radnog dana, prednosti i slabosti i novog načina rada, psihofizičko stanje, povratne informacije sudionika te eventualna nova ili drugačija zaduženja.

Iz odgovora možemo rezimirati da radno vrijeme traje oko 8 sati dnevno, prije svega radi dobre organizacije. Savjetodavna djelatnica svaki dan najprije pregleda elektronsku poštu i eventualne zabilješke u elektronskom dnevniku. Bez svakodnevne točne pripreme prioritetnog popisa koji nastaje na osnovu primljenih informacija, bi vrlo brzo izgubila crvenu nit – tijekom dana su naime upravo telefonski pozivi koji često zbunjuju misli, a ponekad zahtijevaju intervenciju bez odgađanja. Na taj si način može barem okvirno organizirati vrijeme za hitne sastanke na daljinu. Unatoč tome da ima doma mogućnost i prostor da se umakne, službeni i obiteljski život često se jako isprepliću jer poruke i molbe dolaze na elektronsku poštu i u poslijepodnevnom vremenu, što od nje zahtijeva mnogo fleksibilnosti, a prije svega, kao što je već spomenuto, planiranje unaprijed.

Kao najveći nedostatak ili problem rada na daljinu ona navodi odsutnost svakodnevne interakcije s učenicima i suradnicima. A koliko je ima, to je virtualno ili po telefonu, što se ne može usporediti s osobnom interakcijom. Mnogo više je posla i kontakta s roditeljima. Često ima osjećaj da rješava probleme kojih ne bi bilo da su u školi, a koji nisu povezani s njenom djelatnošću (kompjutori koji ne rade, problemi s internetom …), te da se roditelji ne obraćaju k njoj u tolikoj mjeri zbog odgojnih problema i problema oko učenja kao što su to inače činili dok se nastava održavala u školi. Isto tako nije moguće izvoditi sve radne zadatke (hospitacije, promatranje djece), i upravo zato se rad na daljinu ne može jednačiti s radom u živo, jer nisu usporedivi, ali nikako ne smatra da je rad na daljinu “naporniji“ već da je “jako drugačiji”.

Kao što se odvija sva komunikacija s djecom i roditeljima na daljinu (telefon, e-pošta, video konferencije), tako se odvija i sva komunikacija sa suradnicima i vodstvom. Uvijek se raduje svakoj povratnoj informaciji i kaže da joj nedostaje više povratnih informacija od samih učenika. Jako joj nedostaju susreti s njima na školskim hodnicima. O svim posljedicama koje će doći zbog svega ovoga radije uopće ne razmišlja.

Kao prednost ističe uštedu na vremenu koje bi inače potrošila za vožnju na posao. To kompenzira s kretanjem po prirodi, čitanjem stručne literature i individualnim stručnim obrazovanjem. Svjesna je da je skrb za vlastito dobro stanje ključ do uspjeha i pozitivnog načina gledanja i uspješnog rješavanja problema koji se nagomilaju tijekom dana.

4. Zaključak

Uloga savjetodavne službe ključna je u međusobnoj suradnji gdje uspostavlja prostor za zbližavanje različitih sudionika, za povezivanje, za međusobnu pomoć i potporu i gdje se združuju izvori znanja, dijeli znanje i iskustva svih sudionika (Gregorčič Mrvar, Jeznik i Kroflič, 2020).

Iz našega intervjua možemo zaključiti da savjetodavna djelatnica navodi kao najvažnije u radu na daljinu dobru osobnu organiziranost i razgraničenje službe i slobodnog vremena. Također navodi neke prednosti rada na daljinu: ušteda vremena kojeg bi inače potrošila u vožnji na radno mjesto; rad na kompjutoru i obavljanje telefonskih razgovora iz domaćeg okruženja. Također je svjesna važnosti rasterećenja i opuštanja (gibanje, meditacija …). Najviše joj nedostaju međuljudski odnosi i naročito neposredni rad s učenicima. Iz rečenoga se vidi da se trudi sačuvati značenje i svrhu savjetodavne službe na daljinu, traži rješenja, obrazuje se i sve vrijeme je djeci, roditeljima i suradnicima na raspolaganju za potporu i savjetovanje.

Vrijeme korone zahtijeva od svih pedagoških djelatnika promjene. Promjene načina i metoda rada, prilagođavanje novoj i nepoznatoj situaciji povećava potrebu po inovativnosti i dobroj samoorganizaciji i promjenu samoga sebe. To je mnogo puta izvan znanoga i udobnoga, a to sve prouzrokuje stres i tjeskobu, što se pak može ublažiti radom na samome sebi.

S obzirom na pridobivene podatke možemo zaključiti da rad savjetodavnog djelatnika zahtijeva za vrijeme epidemije najviši stupanj učinkovitog funkcioniranja u ulozi organizatora, savjetnika, idejnog vođe, potpornog člana, tražitelja inovativnih rješenja, podsticatelja komunikacije, psihoterapeuta, mentora i supervizora drugima i ne kao zadnje i samome sebi. Radni zadaci koji združuju više različitih profila i koje bi inače obavljalo najmanje 5 osoba sada su spojeni u jednu službu pod jednostavnim nazivom “savjetodavni djelatnik“, a koji je zapravo mnogo, mnogo više od toga što samo ime govori.

5. Literatura

1. Bezić, T., Rupar, B. in Škarič, J. (2003). Načrtovanje, spremljanje in evalvacija dela svetovalne službe. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
2. Gregorčič Mrvar, P., Jeznik K. in Kroflič R. (2020). Razmislek o vlogi in pomenu šolskih svetovalnih služb v času epidemije. Pridobljeno: https://pedagogika-andragogika.ff.uni-lj.si/aktualno-covid-19, 19. 11. 2020 ob 17.04.
3. Šarić, M. in Gregorčič Mrvar, P. (2020). Nekaj predlogov za delo šolske svetovalne službe v času izolacije zaradi epidemije. Pridobljeno https://pedagogika-andragogika.ff.uni-lj.si/aktualno-covid-19, 19. 11. 2020 ob 17.33.
4. Programske smernice svetovalne služba v šoli. (2011). Pridobljeno https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Programske_smernice_za_svetovalno_sluzbo_v_osnovni_soli.pdf, 14. 11. 2020.
5. Vogrinc, J. in Krek, J. (2012). Delovanje svetovalne službe. Pridobljeno http://pefprints.pef.uni-lj.si/1188/1/Vogrinc_Krek_Delovanje_svetovalne.pdf, 16. 11. 2020 ob 17.10.

Škola po svijetu

Boštjan Hribar

Sažetak

Mnogo sam se puta baš iskreno posramio kad bi me probudila glazba koja je kraj poduke najavila u 21.45, dok sam ja bio pokriven toplom dekom i u polusnu. Tek bi tada 7000 učenika i 350 učitelja završilo nastavne obveze i otišlo u krevet. U 6.00 svakodnevno nas je u školskom kampusu budila glazba (obično kineska klasična). To je za učenike i osoblje označilo početak radnog dana. Godinu dana učio sam engleski jezik u Kini, u privatnoj školi. Upoznao sam pravi, težak život kineskih učenika i nastavnika. Kad bi učitelj došao na nastavu i zakoračio na podignutu platformu, za katedru, učenici bi ustali i zapjevali domoljubnu pjesmu. Djeca su naviknuta na stroge metode rada, učenje razmišljanjem, individualnost u radu i mehaničko ponavljanje za odgojiteljem. Vrlo je važno da djeca što prije steknu znanje i postižu natprosječne rezultate. To je, naime, jedini način da se izdvoje iz gomile vršnjaka koji su konkurenti jedni drugima već u vrtiću.

Ključne riječi: obrazovanje, život učenika, školski sustavi širom svijeta

Što su mi odgojitelji, učitelji i roditelji širom svijeta povjerili?

U okrugu DuChang (provincija Jianxi, Kina) studenti se pripremaju za nacionalnu proslavu pod strogim okom vojnika. Vježbaju vojno držanje nekoliko sati dnevno. Raspored učenika u ovoj školi: 6.30 – 7.45 (samostalno učenje), 7.45 – 8.15 (ručak), 8.15 – 12.00 (nastava), 12.00 – 14.15 (ručak), 14.15 – 17.30 (nastava) i 17.30 – 21.45 (samostalno učenje).

Slika 1. Čast je nositi vojnu uniformu, pa je nepoštivanje pravila tijekom vježbe odmah kažnjivo

U selu u blizini grada Arusha (Tanzanija) imaju školu izgrađenu od grana i zemlje. Državni školski sustav uključuje sedam razreda osnovne škole, koji je besplatan i obvezan za svu tanzanijsku djecu.

Slike 2 i 3: Učiteljica kaže da je cilj naučiti čitati, pisati i brojiti. Svjesna je teške budućnosti koja očekuje učenike.

Školski sustav u Singapuru redovito je među prva tri na popisu vodećih svjetskih obrazovnih sustava. Učiteljica Jaroom povjerila mi se da su učenici bili pod velikim pritiskom još od vrtića. Gotovo svi predmeti predaju se na engleskom jeziku. Postoji jaka konkurencija među vršnjacima. Puno vremena provode u školi i pripremaju se za standardizirane testove, čiji rezultati utječu na priliku za upis u bolju srednju školu i na fakultet.

Slika 4. Učenici tijekom posjeta zoološkom vrtu. Školska odora je obvezna (Singapur)

Izraelac Eviatar (nakon što mu je nadređeni odredio „na mjestu slobodno“) rekao je da je Izrael zemlja koja ima obvezni vojni rok i za žene. Za muškarce traje 36 mjeseci, a za žene 21 mjesec. Ponosno je istaknuo da izraelska vojska tako broji gotovo tri milijuna ljudi (gotovo polovica stanovništva). Obrazovanje se dijeli prema religiji, a učenici oružjem rukuju već u školskim klupama (priprema za vojnu službu).

Slika 5. Studenti prije posjeta Zidu žalosti (Jeruzalem, Izrael)

Besplatno i obvezno školsko obrazovanje namijenjeno je svim učenicima u dobi od pet do 16 godina. Podijeljeno je na opći i tehnički smjer. Počinje početkom ožujka i traje do prosinca. Osnovno školovanje obuhvaća šest sati nastave dnevno, odnosno 30 sati tjedno. U nižim razredima predaje jedan učitelj, u višim razredima u nastavu je uključeno nekoliko učitelja. Ocjene se kreću od 0 do 20 (0 − 11 je nedovoljno).

Slika 6. Razrednik s ponosom prati razred na završnoj svečanosti na kraju školske godine (Puno, Peru)

Japanski školski sustav jedan je od najboljih na svijetu. Tako je razgovor započeo iznimno prijateljski raspoložen učitelj sa skromnim osmijehom na licu. Kaže da su ključ uspjeha rad, disciplina i usredotočenost. Učenici vrijedno rade za svoje rezultate, a dugo borave i u školi. Neki se dodatno školuju i nakon nastave. Ne zato što bi im to trebalo, već zbog želje za uspjehom. Tijekom nastave vrlo su kratke stanke kako bi se učenje što manje prekidalo. Domaća zadaća obvezna je tijekom praznika. Međusobno poštovanje puno im znači.

Slika 7. Učenici u posjetu hramu Senso-ji (Tokio, Japan)

Razrednik s ponosom kaže kako je besplatno obrazovanje temeljno pravo i kako je obrazovanje na otoku staro više od 2300 godina. Sustav obrazovanja sličan je britanskom. Osnovna škola (devetogodišnja) je obvezna. Postoje vjerske, međunarodne, škole za dječake i škole za djevojčice, miješane škole, privatne i škole za redovnike. Uniforme su obvezne.

Slika 8: Učenici s razrednikom tijekom posjeta sirotištu za slonove (Pinnawala, Šri Lanka)

Učitelj sporta hodao je zadnji u povorci. Ljubazno je odgovorio na svako moje pitanje. Osnovno obrazovanje traje 12 godina. U prvih šest godina djeca uče osnovne predmete (matematika, prirodoslovlje, sport, religija, umjetnost, jezik…), u sljedeće tri godine dobivaju složenije predmete (biologija, svjetska povijest…), a u posljednje tri godine učenici se opredjeljuju za područje u kojem potom mogu nastaviti školovanje. Neke škole nude i dodatnu nastavu u popodnevnim satima, koja traje od 15 do 18 sati, osobito prije razdoblja ocjenjivanja. Stariji učenici također imaju večernje pripreme prije ispitnog roka.

Slika 9. Djevojke tijekom jutarnjeg sportskog sata (Ubud, Indonezija)

Ljubazno su me pozvali da im se pridružim u vrijeme ručka. Učiteljica kaže da je 12 godina obrazovanja na Tajlandu po zakonu besplatno. Tijekom razgovora spominje vojni program usmjeren prema najmlađima. Vojnici djeci pokazuju vježbe za snagu, načine samoobrane, uče ih disciplini, jačaju ljubav prema naciji, religiji i tajlandskoj monarhiji. U osnovnoj školi postoje dva dodatna programa za uspješnije učenike (engleski i prirodni).

Slika 10. Učenici na ručku u povijesnom parku (Sukhothai, Tajland)

Pratio sam sportski sat. Učitelj sporta po imenu Minh (minh u prijevodu znači inteligentan) rekao je da na početku sata često prvo najavi što će raditi taj dan. Dok su učenici vježbali, on slikovito opisuje njihov način rada. Kaže da je školski sustav u Vijetnamu poznat po strogom nastavnom planu i programu koji stvara golem pritisak za učenike. To često uzrokuje tjeskobu, depresiju i samoubojstva. Pripremaju se promjene u sustavu koje će veći naglasak staviti na razvoj životnih vještina. Kako je ovo privatna škola, učenici imaju uniforme za nastavu i sportske aktivnosti te „preporučenu“ frizuru za dječake.

Slika 11. Učitelj objašnjava pravila stolnog tenisa (Hanoi, Vijetnam)

Većina škola djeluje prema načelu 10 (6 + 4) + 2 + 3, što znači: 10 godina osnovne škole, 2 godine niže srednje škole te 3 godine više srednje škole, nakon čega je učenje moguće nastaviti na sveučilištu. Učiteljica je rekla kako se njihov sustav temelji na pamćenju goleme količine podataka, a ne na pronalaženju rješenja. Kreativnost je također ograničena. Tijekom školovanja nisu zainteresirani za osobnost i razvoj učenika, već za ocjene. Tek nakon završetka školovanja mogu izvršiti odabir. Najveći je problem siromaštvo odnosno kriminal koji sprečavaju djeci školovanje.

Slika 12. Učenici s razrednikom na putu do hrama (New Delhi, Indija)

Gospodin Wei Ziang Lang (otac djevojčice koja sjedi treća zdesna) opisao je život svoje kćeri. U vrtiću uče mandarinski jezik, matematiku, glazbu, sport, uzorno ponašanje, osnove znanosti i povijest Kine. Vrlo je važno da djeca što prije steknu znanje i postignu natprosječne rezultate. Naime, jedino se tako mogu istaknuti iz gomile vršnjaka koji su već u vrtiću konkurenti jedni drugima. Djeca su navikla na strog način rada, učenje razmišljanjem, individualnost u radu i mehaničko ponavljanje gradiva.

Slika 13. Djeca privatnog vrtića u emisiji za roditelje. Starija djeca su u plavoj i ružičastoj odjeći, a najmlađa u vojnim odorama i narodnim nošnjama (Nan Chang, Kina)

Zaključak

Živimo u svijetu i društvu koji se brzo mijenjaju. Za promjene je potrebno više obrazovanih ljudi. Školske inovacije prate sve novitete različitim brzinama. Obrazovni sustavi prate se i vode državnim politikama. Rezultat su goleme razlike. Plaćeno ili besplatno školovanje, početak obveznog školovanja, trajanje obveznog školovanja, različiti školski sati, metode vrednovanja i ocjenjivanje, uniforme, vjerski predmeti, broj učenika u razredima, razina obrazovanja, stečene titule… Činjenica je da su očekivanja roditelja od vlastite djece vrlo velika. Ne postoje prečaci do uspjeha. Poznata poslovica kaže: u školi života nema praznika.

Fotografije: Boštjan Hribar

Formativno praćenje u matematici

Anja Hamruš

Sažetak

U članku je predstavljen praktičan primjer iz nastave matematike u 2.razredu (utvrđivanje znanja) u kojem je testiran svaki pojedini element formativnog praćenja.

Na satovima utvrđivanja znanja u sklopu nastavne cjeline „Prirodni brojevi do 20 i računske operacije”, učenici su radili samostalno po radnim stanicama, sami provjeravali točnost riješenih zadataka, vrednovali svoje znanje prema zadanim kriterijima, vrednovali svoj rad te si postavljali ciljeve za poboljšanje vlastitog znanja. Opisani primjer iz prakse predstavlja vlastito iskustvo uvođenja elemenata formativnog praćenja koje postaje moja vodilja u daljem radu s učenicima.

Ključni pojmovi: matematika, utvrđivanje znanja, formativno praćenje, brojevi do 20, radne stanice.

Uvod

Moje prvo iskustvo s formativnim praćenjem stečeno je prije dvije godine kada smo se kao škola uključili u taj projekt. U školi smo se počeli sastajati na razini aktiva i međusobno raspravljati o primjerima dobre prakse. U školi smo organizirali mnogo međusobnih hospitacija, prisustvovali smo i na nastavi kolega u drugim školama i sudjelovali na edukacijama na temu formativnog praćenja. Studijski sastanci su me također nadahnuli i obogatili novim znanjem i idejama na tom području.

U formativnom praćenju je pet ključnih elemenata (Holcar Brunauer i dr., 2016., str. 8):

• Svrha učenja i kriteriji uspješnosti. Učenik sudjeluje u oblikovanju ciljeva učenja i kriterija uspješnosti.
• Dokazi. Učitelj tijekom cijelog procesa učenja omogućava učeniku pokazivanje znanja na različite načine. Dokazi o procesu učenja i znanju pohranjuju se u mapi postignuća ili drugačije.
• Povratna informacija. Učitelj učenicima daje pravovremene povratne informacije koje učenike usmjeravanju u procesu učenja te ih potiče na davanje povratnih informacija vršnjacima u skupini.
• Pitanja kao potpora učenju. Učitelj postavlja otvorena problemska pitanja koja potiču razmišljanje, a učenicima omogućava dovoljno vremena da odgovore na njih. Prihvaća sve odgovore i gradi znanje na netočnim i djelomičnim odgovorima.
• Samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje. Učenici procjenjuju svoja postignuća i postignuća svojih vršnjaka na temelju dogovorenih kriterija uspješnosti.

Kada formativno pratim, trudim se što bolje slijediti taj peti korak

Sat utvrđivanja znanja u nastavi matematike

Satovima utvrđivanja znanja željela sam postići da učenici višekratnim utvrđivanjem i samoevaluacijom rada utvrde znanje tamo gdje su uočene praznine. Svrha tog praćenja je bila, da učenici na radnim stanicama, raspoređenima po učionici, ostvare različite ciljeve. Na kraju sata dobila sam jasnu povratnu informaciju o znanju učenika te gdje i kod koga postoje kakve poteškoće u savladavanju nastavnih sadržaja.

TEMA: Prirodni brojevi do 20 i računske operacije (utvrđivanje)

ISHOD:

Učenik zna:

• Zapisati redoslijed brojeva.
• Poredati brojeve po veličini.
• Zbrajati i oduzimati u skupu prirodnih brojeva do 20 bez i s prijelazom desetice.
• Izračunati zbroj i razliku te zapisati odnose među dobivenim rezultatima ( >, <, =).
• Pri zbrajanju i oduzimanju pronaći član koji nedostaje.
• Upotrijebiti računske operacije pri rješavanju zadataka riječima.
• Upotrijebiti različite strategije pri rješavanju matematičkih problemskih zadataka.
• Vrednovati svoj rad prema definiranim kriterijima uspješnosti
• Osvijestiti svrhu učenja i oblikovati kriterije uspješnosti.

Uvodna aktivnost za utvrđivanje predznanja učenika

Učenici su sjedili u krugu. Postavila sam im pitanje: ”Što bi znali reći o broju 15?”

To je zadatak s velikim brojem točnih odgovora koji učenicima omogućava kreativnost, fleksibilnost u razmišljanju, dok učitelju s druge strane nudi informaciju o znanju učenika na višoj kognitivnoj razini. Učenici su iznijeli moguće odgovore:

• Dobijemo ga ako broju 10 dodamo broj 5.
• Dobijemo ga ako od broja 17 oduzmemo 2.
• Sastavljen je od znamenki 1 i 5.
• Dobijemo ga ako zbrojimo 5+5+5.
• Sastoji se od 4 ravne i jedne zakrivljene crte.
• Za 1 je manji od broja 16…

Najčešći odgovori temeljili su se na računskim operacijama zbrajanja i oduzimanja.

Potom smo nastavili sa sljedećom aktivnošću. Svaki učenik bacio je tri velike kocke na kojima su bile označene točke od 1 do 6. Učenik je pročitao brojeve sa triju bačenih kocaka, sastavio račun zbrajanja ili oduzimanja i izračunao ga.

Kad smo završili s obje aktivnosti, razgovarali smo o svemu što smo morali znati kako bi uspješno riješili taj zadatak. Već na prethodnim satovima smo zapisali neke od kriterija, a sada smo im dodali još nekoliko novih.

Na taj način nastali su kriteriji uspješnosti koje smo zapisali u kut ploče.

BIT ĆU USPJEŠAN/USPJEŠNA KADA…

• rasporedim brojeve od najvećeg prema najmanjem i obrnuto
• prepoznam pravilo redoslijeda brojeva i nastavim niz
• pravilno izračunam zbroj i razliku
• pravilno usporedim brojeve i upotrijebim znak >, <, =
• pročitam zadatak riječima tako da ga razumijem
• odaberem ispravan postupak rješavanja zadataka riječima, pronađem točno rješenje i zapišem odgovor.
• Razumijem i primijenim upute za rad

Učenici su već na tom satu razumjeli kada će biti uspješni i kako će to postići.

Rad po stanicama – dokazi i pravovremene povratne informacije učenicima

U razredu su bile postavljene radne stanice. Na svakoj stanici učenika je čekao drveni pladanj na kojem je bila bojica kojom će popraviti riješeni zadatak; listić sa zadatkom i ljepilo kojim će listić zalijepiti u bilježnicu. Pod pladnjem su se nalazila rješenja zadataka.

Ispred ploče bio je stol za samovrednovanje. Ovdje su učenike čekali samoljepljivi papirići u boji ( zeleni, narančasti i rozi). Zeleni listić će prilijepiti ako zadatak riješi potpuno točno, narančastoga ako zadatak riječi djelomično točno, a rozi listić ukoliko zadatak riješi pogrešno. Bio je pripremljen i kutak s natpisom „ Mogu više” gdje su bili zahtjevniji zadaci.

Na prvoj radnoj stanici učenici su utvrđivali znanje zbrajanja i oduzimanja u skupu prirodnih brojeva do 20, na drugoj su rješavali zadatke riječima, na trećoj uspoređivali odnose veličina dobivenog zbroja i razlike, na četvrtoj su bili zadaci redoslijeda brojeva, gdje je učenik prepoznao pravilo o redoslijedu brojeva i nastavljao niz, a na posljednjoj stanici trebao je poredati brojeve po veličini. U učionici je bilo više radnih stanica, a na svakoj je bio jedan tip zadatka.

Slika 1. Radna stanica – Izvuci jaje sa zadatkom

1. ZADATAK

Učenici su iz posude izvukli 4 jaja.

U plastičnim jajima bili su zadaci zbrajanja i oduzimanja. Učenik je zadatke prepisao u bilježnicu i izračunao ih.

2. ZADATAK

Učenik je riješio jednostavan zadatak riječima.

Ivan u ladici ima 15 bilježnica. 7 ih je već ispunio. Koliko bilježnica je još ostalo neispunjeno?

RAČUN:

ODGOVOR: ___________________________________________________________________

3. ZADATAK

Učenici su morali unaprijed izračunati zadani zbroj i razliku, zatim usporediti rezultate i označiti odnos veličina sa znakom ( >, <, =).

4. ZADATAK

Učenici su trebali prepoznati pravilo redoslijeda brojeva i nastaviti niz.

3, 6, 9, __________________________________

20, 16 , 12, _______________________________

5. ZADATAK

Učenici su u posudici imali drvene kocke na kojima su bili napisani brojevi od 1 do 20. Izabrali su tri kocke i bacili ih. Dobivene brojeve prepisali su u bilježnicu, a potom ih zapisali redom od najmanjeg prema najvećem. Zatim su bacili 4 kocke, potom 5 kocaka, 6 i 7 kocaka te su svaki put u bilježnicu prepisali dobivene brojeve i poredali ih po veličini od najmanjeg prema najvećem.

Slika 2. Radna stanica – Uspoređivanje brojeva

U kutu „ Mogu više” bili su sljedeći zadaci.

1. ZADATAK

Učenik je bacio 3 kocke, pročitao dobivene brojeve i pomoću njih sastavio što više različitih primjera zadataka te ih izračunao. Primjer: 5, 11, 2.

Primjere računa je zapisao: 11 + 2 + 5 = , 11 – 2 – 5 = , 11 – 5 + 2 = , 5 – 2 + 11 = , 2 + 5 + 11=…

2. ZADATAK

Učenik je iz svake posudice izvukao 3 plastična jaja. U svakom jaju nalazili su se listići sa zadacima zbrajanja i oduzimanja s nepoznatim članom. Učenik je zadatke prepisao u bilježnicu i izračunao ih.

3. ZADATAK

Učenik je na temelju poznatih podataka sastavio zadatak riječima.

Primjer: Sastavi zadatak riječima s brojem 7 i brojem 12. Zadatak zapiši u bilježnicu i riješi ga.

Učenici su unaprijed bili upoznati s radnim stanicama. Objasnila sam im tijek rada. Učenici su sami odlučili gdje će rješavati zadatke, a uz pomoć rješenja sami su ih provjeravali. Za vrijeme rješavanja zadataka pratila sam rad učenika, davala im povratne informacije ili objasnila ono što ne razumiju, ukoliko je bilo potrebno.

Samostalnom provjerom i vrednovanjem zadataka, učenike potičemo da kritički pristupaju vrednovanju vlastitog rada te postaju svjesni vlastitih pogrešaka, pogotovo kada kažu: „ Bio sam površan u prepisivanju zadatka.”, „Pogriješio sam u zadataku…” , „ Ovo još ne razumijem dovoljno.”, „ Prebrz/a sam u rješavanju zadataka i zato često pogriješim.”, „ Mijenjam znamenke pri zapisivanju.” Nakon toga su za stolom za samovrednovanje u bilježnice uz zadatak zalijepili zeleni, narančasti ili rozi samoljepljivi papirić.

Na kraju sata svakom sam učeniku dala listić s pitanjem: „ Što ću još vježbati?” Taj listić zalijepili su u bilježnicu ispod riješenih zadataka. Svaki učenik pregledao je zadatke i razmislio što mora još dodatno provježbati na jednom od sljedećih satova kako bi proširio svoje znanje u rješavanju sličnih zadataka.

Zaključni dio sata s refleksijom i evaluacijom

Na kraju sata sjeli smo u krug i razgovarali. Učenicima sam postavila sljedeća pitanja:

• Kako ste se ocijenili?
• Što još trebate popraviti?
• Koliko još trebate vježbati?
• Na kojoj radnoj stanici su bili zadaci koji su vam bili najteži?

Nakon toga su učenici pročitali svoje odgovore na pitanje „Što ću još vježbati?”

Zatim su iznijeli rezultate samovrednovanja riješenih zadataka te ispričali koji zadaci su im bili najzanimljiviji, a kod kojih su imali poteškoća prilikom rješavanja.

Slika 3. Fotografija iz bilježnice učenice nakon prvog sata utvrđivanja znanja

Slika 4. Zapis iste učenice na listić za samovrednovanje

Učenici su predstavili rezultate samovrednovanja uz riješene zadatke te ispričali u kojim zadacima su bili najuspješniji, a u kojima su imali najviše poteškoća.

Slika 5. Fotografija iz bilježnice učenice nakon drugog sata utvrđivanja znanja

Nastavne sadržaje utvrđivali smo još nekoliko sati, jer mi je bilo najvažnije da na kraju prilikom evaluacije učenici sami spoznaju, da su svi proširili svoje znanje i da su se trud i rad isplatili.

U zadacima s nizovima brojeva vidljivo je da je učenica napredovala u zadacima koji su joj prilikom prvog rješavanja zadavali poteškoće. Vrednovanjem rada prepoznala je nedostatke u svom znanju, a evaluacijom, nakon što je odgovorila na pitanje: „Što ću još vježbati?”, zadala si je primjeren osobni cilj koji je i ostvarila. Smatram da će učenik, ukoliko si sam zada osobni cilj/zadatak u svrhu napretka, njemu pristupiti s još većom ozbiljnošću i izvršiti ga.

Tijekom evaluacije na sljedećim satovima rada po stanicama sa sličnim zadacima, pitala sam ih je li netko poboljšao svoje znanje u kojem od zadataka iz prethodnog tjedna.

Učenici su prilikom evaluacije na svakom satu uočavali napredak u učenju te se veselili svakom uspješno riješenom zadatku.

Zaključak

Tijekom sata ovakvog tipa učitelj lako primijeni svih pet koraka formativnog praćenja. Vrlo je važno zajedno s učenicima kriterije uspješnosti zapisati i staviti na vidljivo mjesto, kako bi točno znali što se od njih očekuje. Također smatram da je prilikom evaluacije važno da učenici sami, ali uz vodstvo učitelja, spoznaju što još treba vježbati i zašto te koliko im je vremena za to još potrebno.

Prilikom uvođenja elemenata ili koraka formativnog praćenja spoznala sam da se ovakav način rada jako sviđa učenicima i roditeljima. Učenici postepeno postaju svjesni što i zašto uče, u kojem su trenutku naučili nešto novo, koliko dobro čitaju, itd… Uče i navikavaju se na vrednovanje i samovrednovanje, kritičnost i samokritičnost, planiraju svoj rad…

Kod ovih učenika najveće poteškoće prepoznala sam pri oblikovanju i razumijevanju kriterija uspješnosti za što im je najviše potrebno vodstvo i pomoć učitelja. Za to mi je trebalo dosta vremena, no na kraju se isplatilo.

Svjesna sam, da je formativno praćenje dugotrajan proces o kojem još svi trebamo učiti i na njega se naviknuti. Potrebno je isprobati različite metode. Neke će biti uspješne, neke pak manje primjenjive. Na temelju dosadašnjeg iskustva spoznala sam, da svaki učitelj mora pronaći pristup koji njemu najviše odgovara te elemente formativnog praćenja uvoditi i u druge predmete. Osobno ću rad po stanicama koristiti na drugim satovima i predmetima, jer sam kod učenika primijetila veliki napredak u samostalnosti, angažiranosti u radu te praćenju vlastitog napretka u učenju.

Literatura

1. Holcar Brunauer, A. in drugi (2016). Formativno spremljanje v podporo učenju – Zakaj formativno spremljati. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
2. Učni načrt (2011). Program osnovna šola: matematika. Predmetna komisija Amalija Žakelj e tal. [elektronski vir]. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo

Rad na daljinu s romskom djecom

Bojana Murko

Sažetak

U ovom članku ću opisati svoja iskustva s romskim učenicima, s kojima sam se susrela u svim godinama svog pedagoškog rada, a posebno ove školske godine, kada sam postala koordinator rada s romskim učenicima u našoj / mojoj školi.

U članku ću navesti pravnu osnovu, koja određuje specifičnosti romske zajednice u Sloveniji, jer pripadaju manjinskoj etničkoj skupini, za koju su određene specifične zakonske odredbe.

Ključne riječi: školovanje, Romi, problemi u školi.

Uvod

Već 15 godina radim u redovnoj osnovnoj školi. Po zanimanju sam profesorica povijesti i pedagogije. Tijekom godina sam predavala povijest, imala jutarnju brigu, radila u odjelu produljenog boravka, predavala predmet Državljansko i domovinsko obrazovanje i etika te predavala izborne predmete kao što su Turističko obrazovanje i Filozofija za djecu.

U svom radu upoznala sam svu djecu u školi, s obzirom na to da je naša škola jedna od manjih škola, s 300 učenika. Mnogo je prednosti takvog rada i poznavanja djece, jer sam na taj način pratila generacije djece od polaska u prvi razred do završetka osnovne škole.

Među svom djecom, pratila sam i romsku djecu koja pohađaju ili su pohađala našu školu. Trenutno imamo 5 romske djece iz dvije obitelji koja pohađaju 3., 6. i 8. razred.

Romi su etnička skupina koja se od ostalih skupina razlikuje po svojim kulturnim obilježjima. Najčešće je povezana zajedničkim vjerovanjima, vrijednostima, normama, običajima, jezikom, religijom, poviješću, područjem naselja i sviješću pripadnosti i etničkom identitetu. (Etnička skupina, Wikipedija, 2. 2. 2021.)

Prema popisu stanovništva, u Sloveniji ima oko 3.200 ljudi koji su se identificirali kao Romi. (MMC RTV SLO, 2. 2. 2021.)

Razne institucije, poput centara za socijalni rad, administrativnih jedinica i nevladinih organizacija, procjenjuju da u Sloveniji živi oko 10 000 Roma (prema nekim procjenama 12 000). (MMC RTV SLO, 2. 2. 2021.)

Slovensko zakonodavstvo o romskim zajednicama

Vera Klopčič iz Instituta za etnička pitanja navodi da unutar romske zajednice razlikujemo tri glavne skupine: Rome, Sinte i Kale. Što se tiče Slovenije, Romi žive u Prekmurju, Dolenjskoj, Beloj krajini i Posavju, kao i u većim gradovima poput Maribora, Velenja i Ljubljane. (MMC RTV SLO, 2. 2. 2021.)

Najveći problemi s kojima se suočavaju Romi su u područjima prostornog planiranja, obrazovanja i zapošljavanja. (MMC RTV SLO, 2. 2. 2021.)

Zakon o Romskoj zajednici (2007) definira da Slovenija posvećuje posebnu pozornost:

• integraciji romske zajednice u obrazovnom sustavu, podizanju razine obrazovanja i odgovarajuće politike stipendiranja;
• integraciji pripadnika romske zajednice na tržište rada i zapošljavanja;
• očuvanju i razvoju romskog jezika te kulturne, informativne i izdavačke djelatnosti romske zajednice;
• regulaciji prostornih problema romskih naselja i poboljšanju uvjeta života članova romske zajednice.

Zakon sveobuhvatno uređuje položaj romske zajednice u Sloveniji, određuje brigu državnih tijela i tijela samoupravnih lokalnih zajednica u ostvarivanju posebnih prava romske zajednice, uređuje organizaciju i financiranje romske zajednice na državnoj i lokalnoj razini. (MMC RTV SLO, 2. 2. 2021.)

Slovenski ustav propisuje da su položaj i posebna prava romske zajednice koja živi u Sloveniji utvrđeni zakonom. U usporedbi s ustavnim uređenjem položaja i posebnih prava talijanske i mađarske nacionalne zajednice (članak 64. Ustava Republike Slovenije), ustav ne utvrđuje kolektivna i pojedinačna prava koja pripadaju romskoj zajednici i njezinim članovima, već njihov propis u potpunosti prepušta zakonu. Ustavna odredba provodi se Zakonom o romskoj zajednici u Republici Sloveniji, koji je temeljni zakon, i ostalim zakonima s odredbama koje se odnose na romsku zajednicu. Namjera zakonodavca 2007. godine, kada je u Republici Sloveniji usvojen Zakon o romskoj zajednici, bila je dodijeliti romskim zajednicama, kao manjinskoj zajednici u Sloveniji, posebna prava koja će im omogućiti očuvanje i razvoj kulture, jezika i etničkih posebnosti i sudjelovanje u njima na lokalnoj, kao i na državnoj razini. (GOV.SI, 2. 2. 2021.)

Trenutno je na snazi ​​Nacionalni program mjera Vlade Republike Slovenije za Rome za razdoblje 2017 – 2021 (NPUR 2017–2021). Vlada ga je usvojila na sjednici 25. svibnja 2017. godine. Provedbom Nacionalnog programa mjera Vlade Republike Slovenije za Rome za razdoblje 2017-2021, žele postići svoje strateške ciljeve. Istaknula bih onu koja se odnosi na obrazovanje:

• poboljšati obrazovnu strukturu Roma i sudjelovanje romske djece u programima predškolskog odgoja i obrazovanja u školskoj dobi u redovnom obrazovanju te povećati uključenost mladih i odraslih u nastavku obrazovnog procesa u skladu s principima cjeloživotnog učenja. (GOV.SI, 2. 2. 2021.)

Članak 9. Zakona o osnovnoj školi kaže: Osnovno obrazovanje pripadnika romske zajednice u Republici Sloveniji provodi se u skladu s ovim zakonom i drugim propisima. (PIS, 2. 2. 2021.)

Sukladno Pravilniku o normama i standardima za provedbu osnovnog školskog programa, članak 8.a propisuje da je u osnovnoj školi, za rad s romskim učenicima, dodatni stručni položaj sistematiziran u skladu sa sljedećim kriterijima:

Škola može dodijeliti dio radnog mjesta između mjesta učitelja i mjesta savjetnika za dodatnu stručnu pomoć romskim učenicima. (Računovodstvo.net, 2. 2. 2021.)

Ja imam, kao diplomirani učitelj, sistematizirano 10% dijela za rad s romskom djecom.

Rad s romskim učenicima

Već tijekom školske nastave, rad s romskim učenicima bio je prilično turbulentan jer:

• imaju česte izostanke, uglavnom na početku tjedna (zbog bolesti, praznika, lošeg vremena, propuštanja autobusa, obiteljske proslave, …);
• imaju prepreke u razumijevanju slovenskog jezika (oni kod kuće govore na svom jeziku, a trebali bi ih podsjetiti da u školi razgovaraju na slovenskom jedni s drugima);
• s obzirom da zbog čestih izostanaka imaju nedorađeno znanje i unatoč činjenici da im se u školi nudi puno mogućnosti za pomoć (npr. individualna pomoć učitelja; učiteljica zaposlena putem javnih radova; dopunska nastava), istu ne koriste (dolaze u školu neposredno prije nastave i odlaze odmah nakon redovnog dijela nastave);
• pomoć u radu u školi koriste tek pred kraj školske godine, kada moraju ispraviti negativne ocjene;
• zbog čestih izostanaka, prilično su usamljeni u učionici (učenici se povezuju u razrednoj zajednici i stvaraju prijateljske veze, koje učenici koji često nedostaju ne mogu stvoriti);
• ne sudjeluju u poslijepodnevnim aktivnostima, klubovima, aktivnostima od interesa, dopunskim nastavama;
• oni se rijetko drže dogovora s učiteljima o ocjenjivanju;
• roditelji ne sudjeluju na roditeljske sastanke, u školu dođu tek nakon prethodnog telefonskog dogovora sa učiteljem ili pedagogom.

U svakoj je školi važno da romske obitelji imaju jednu osobu s kojom komuniciraju i imaju povjerenja. U našoj školi radim ja ovaj posao. Roditeljima romske djece treba određeno vrijeme da se naviknu i prihvate osobu.

Prihvatila sam posao koordinatora za romsku djecu u školi u rujnu 2020. godine, a budući da u školi imamo samo dvije romske obitelji (5 djece školske dobi), bilo je lakše steći njihovo povjerenje, iako je postupak bio dugotrajan.

U rujnu sam pripremila program rada (pružanje pomoći i savjetovanja) za ovu djecu izvan obveznog obrazovanja. 4 sata pomoći sam podijelila između pet učenika, kako bi kombinirala djecu koja pohađaju isti razred i koja su iz iste obitelji u zajedničke datume.

Sate pomoći prilagodila sam svom rasporedu nastave i rasporedu nastave za njih. Pritom sam se pobrinula da me djeca ne čekaju nakon redovne nastave i da sve teče bez problema i bez čekanja. Ipak, događalo se da nisu dolazili na nastavu jer je ista bila ujutro prije redovite nastave ili su odmah nakon nastave išli kući. Izgovori su uvijek bili isti: zaboravio sam, zaspao, propustio autobus, … Nakon nekoliko razgovora s roditeljima, izostanci su prestali i mogla sam započeti rad s njima.

Tijekom nastave ponavljali smo školsko gradivo, uređivali bilješke, pripremali se za ocjenjivanje, razgovarali, igrali se didaktičkim igrama, naučili koristiti računalo, …

Nakon osam tjedana školovanja, isto se nastavilo od kuće. Učenici i ja suočili smo se s novim problemima:

• osposobiti kućna računala (od velike pomoći su bili škola i općina, koja su pružala računala za one obitelji koje nemaju financijske mogućnosti za dovoljno računala),
• uspostaviti internetsku vezu (uz pomoć općine, koja je omogućila pristup internetu svim obiteljima kojima je bila potrebna za rad u školi na daljinu),
• upoznati roditelje s novim načinom rada,
• pripremiti nove rasporede za rad na daljinu,
• motivirati učenike i roditelje za rad na daljinu (bilo je potrebno puno telefonskih poziva i razgovora da bi se dogovorili za početak školskih radova),
• nositi se s čestim odsustvom od školskog rada i školskih obveza koje se nisu izvršile (potrebna je redovita komunikacija s roditeljima, s djecom diferencirati zadatke, uzimajući u obzir njihov deficit u znanju).

Problemi se i dalje javljaju jer učenici kod kuće nemaju mirno radno okruženje, jer je kod kuće više članova obitelji, čak i manja djeca, koja neprestano stvaraju buku. Stoga, u takvom okruženju, učenici se teško koncentriraju na školski rad.

Zaključak

Rad s romskim učenicima je ugodan i stresan, nikad jednoličan, pun izazova. U radu s njima naučila sam puno o njihovim običajima, naučili su me nekoliko riječi na njihovom jeziku, upoznala sam njihove probleme, način razmišljanja, vrijednosti.

Stereotipi s kojima se susreću temelje se na prošlim događajima i nemaju nikakve veze s Romima, s kojima se susrećem u svom radu.

Nastavit ću, najbolje što znam, kako bi romski učenici bili uspješni i kako bi svoje obvezno obrazovanje završili sa završenih 9 razreda.

Literatura

1. Etnična skupina, Wikipedija. Dostopno na spletnem naslovu: https://sl.wikipedia.org/wiki/Etni%C4%8Dna_skupina, (2. 2 . 2021.).
2. GOV.SI, Spletišče državne uprave, Romska skupnost. Dostopno na spletnem naslovu: https://www.gov.si/teme/romska-skupnost/, (2. 2. 2021.).
3. MMC RTV SLO, Romi – kako iz labirinta stereotipov. Dostopno na spletnem naslovu: https://www.rtvslo.si/slovenija/romi-kako-iz-labirinta-stereotipov/98728, (2. 2. 2021.).
4. PIS, Pravno-informacijski sistem, Zakon o osnovni šoli. Dostopno na spletnem naslovu: http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO448, (2. 2. 2021.).

5. Računovodstvo.net, Pravilnik o normativih in standardih za izvajanje programa osnovne šole. Dostopno na spletnem naslovu: https://www.racunovodstvo.net/zakonodaja/pravilnik-o-normativih-in-standardih-za-izvajanje-programa-osnovne-sole/8a-clen, (2. 2. 2021.).

Medijska pismenost

– francuska i domaća praksa

Darija Jurič  i Alta Pavin Banović

Sažetak

Medijska pismenost je jedan od važnih elementa edukacije učenika u francuskim osnovnim i srednjim školama. U Francuskoj je 1983. osnovana institucija CLEMI – Francuski nacionalni centar za informacijsku i medijsku pismenost, kao prvo institucionalno tijelo za medijsku pismenost u Europi. U ovom članku u kratkim su crtama nabrojane i opisane teme aktivnosti radionica medijske pismenosti koje su prikazane kao primjeri dobre edukativne prakse u Francuskoj i Hrvatskoj. Ciljevi edukacija medijske pismenosti temelje se na osposobljavanju nastavnika i učenika u interpretaciji medijskih sadržaja u obliku: novinskih slika i fotografija, naslovnica novina i internetskih portala, novinskih crteža, novinskih vijesti, priča ili storyja, memova i objava na društvenim mrežama.

Ključne riječi: medijska pismenost, novinske slike, crteži, fotografije, story, mem

Uvod

Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija koje se razvijaju i unaprjeđuju u odgojno-obrazovnom sustavu u 21. stoljeću, o čemu nam svjedoče primjeri dobrih praksi edukacije medijske pismenosti kod učenika osnovnih i srednjih škola u Francuskoj i Hrvatskoj. Francuski primjer podučavanju medijske pismenosti u osnovnim i srednjim školama tema je stručnoga skupa održanoga 30. studenoga 2020. Organizatori skupa su Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje: Anaïs Adriaens-Allemand, voditeljica međunarodnih projekata, Isabelle Féroc Dumez, predavačica i istraživačica na Sveučilištu Poitiers, znanstvena i pedagoška ravnateljica CLEMI, Elsie Russier, voditeljica za edukaciju nastavnika iz Francuskog nacionalnog centra za informacijsku i medijsku pismenost (CLEMI). Navedeni skup je osnova za komparativni prikaz aktualne prakse medijskog obrazovanja u Francuskoj, a planiranje i realiziranje obrazovanja za medijsku pismenost u Osnovnoj školi Josipa Račića, Zagreb primjer je dobre prakse u Hrvatskoj.

Prikaz dobrih praksi medijskog obrazovanja u Francuskoj

CLEMI je prvo institucionalno tijelo za medijsku pismenost u Europi, osnovano 1983. Institut je zadužen za medijsko i informacijsko opismenjavanje unutar francuskog obrazovnog sustava s razrađenim sustavom edukacija nastavnika, edukatora i tima na državnoj razini. Na razini cijele države je oformljena mreža lokalnih koordinatora i medijskih partnera koji sudjeluju u kreiranju projekata i školskih aktivnosti. Osnovni ciljevi su: osposobljavanje učitelja i pomoć djeci za promišljeno i samostalno korištenje medijskih sadržaja, podrška medijskim projektima i produkciji u školama, osmišljavanje alata i materijala, razvijanje projekata koji povezuju medijske stručnjake i učitelje (CLEMI, 2021a).

Kao što se navodi učenici u Francuskoj stječu i razvijaju znanja i vještine za medije i informacije jer Francuski nacionalni centar za informacijsku i medijsku pismenost razvija nastavne materijale za sve škole. Učenici od treće do osamnaeste godine starosti sudjeluju u edukacijama informacijske, medijske i digitalne pismenosti, tijekom cijelog školovanja, kroz različite školske programe i kurikulume. U edukativnim programima je stavljen naglasak na razvoj kritičkog mišljenja s ciljem podučavanja kako slušati i gledati informacije, mišljenja ljudi objavljenih u medijima kako bi učenici izgradili vlastito mišljenje o bilo kojoj temi na informiran i promišljen način (Burn i Durran, 2007).

Pet temeljnih tema programa medijske pismenosti u CLEMI-u (2021a) su:

1. medijska i informacijska pismenost (MIL),
2. osmišljavanje i podrška medijskoj kulturi u školama,
3. temeljna ili osnovna edukacija (Data education) koja obuhvaća učenje o podacima (npr. kako napraviti graf i pravilno ga očitati, kako obraditi anketu i slično),
4. stereotipi u medijima,
5. kritičko mišljenje i znanstvena utemeljenost,

Misija medijske pismenosti je izgraditi građanske vještine mladih ljudi u digitalnom društvu, s ciljem postizanja jasnijeg razumijevanja svijeta gdje je dostupan veliki broj informacija (Burn i Durran, 2007).

Ciljevi medijske i informacijske pismenosti u CLEMI-u (2021a) su:

1. naučiti učenike razumijevanju medijskog sustava i procesiranje informacija,
2. razvoj kritičkog razmišljanja o medijima i informacijama, u odnosu na lažne vijesti („fake news“),
3. pomoći učenicima razvijati promišljeno i samostalno korištenje medija,
4. potrebno je naučiti: kako biti informiran i kako objaviti informaciju na odgovoran način.

Trening ili edukacija medijske pismenosti sastoji se od tri stupnja prema programu CLEMI (2021a):

1. Znam
2. Vladam materijalom
3. Podučavam

Teme edukacije nastavnika su:

1. Medijska pismenost
2. Informacijska pismenost
3. Društvena i građanska pismenost
4. Tehnička i digitalna pismenost
5. Didaktička i edukacijska pismenost

Uloga trenera ili edukatora medijske i informacijske pismenosti je:

1. Kreiranje treninga
2. Održavanje treninga
3. Evaluacija treninga

Podučavanje medijske pismenosti

Različiti su načini podučavanja medijske pismenosti, a u daljnjem tekstu dan je prikaz načina podučavanja koje se provodi u okviru CLEM programa (2021b): (1) učenje o medijskim slikama; (2) fotografije u novinama; te (3) slike i/ili fotografije iz medija.

(1) Učenje o medijskim slikama

Podučavanje medijske pismenosti temelji se na tumačenju medijskih slika (Armstrong, Brunskill 2020). Prvi je korak edukacije naučiti promatrati i analizirati slike tijekom radionica koje se realiziraju u učionici. Primjeri medijskih slika su: novinske fotografije, viralne fotografije s društvenih mreža, naslovnice novina i/ili internetskih portala, novinske ilustracije, internetski memovi. Dakle, u aktivnostima je fokus na što veću objektivnost interpretacije medijskih slika u odnosu na interpretacije istih medijskih slika u javnosti (Jarman i McClune, 2007). Viralna fotografija je fotografija koja je postala popularna internetskim slanjem na društvene mreže, elektroničke adrese i objavljivanjem na mrežne stranice, a jednostavne su za objavljivanje te vrlo brzo otkrivaju smisao fotografije (Fromm i Smith, 2019).

Fotografije u novinama

Metoda učenja analiziranja fotografija i/ili slika u novinama je razvijati „učenikovo oko za fotografije“ s ciljem da se ne fokusiraju samo na očite činjenice koje su vidljive na slici. Važno je preispitati samoga sebe, što učenik vidi na istoj slici i kako to utječe na njih, učenike, kada promatraju istu sliku. Savjet koji se preporuča u aktivnostima s učenicima tijekom analize fotografija u novinama je radije početi s promatranjem jednostavnije slike poput novinske fotografije, a ne sa slikom u videu.

Jedna od aktivnosti je analizirati novinske fotografije ili fotografije s interneta koja se sastoji od nekoliko elemenata: naučiti učenike kako promatrati fotografiju, individualno opisati što se vidi na fotografiji, a zatim opisati i u skupini. Potrebno je odgovoriti na pitanja (Armstong i Brunskill, 2020):

1. Što vidim?
2. Što ja mogu vidjeti, a ostali promatrači slike ne vide?
3. Zašto mi svi ne vidimo istu/e stvar/i?

Slijedeći cilj radionice je naučiti učenike kako formulirati što razumiju sa slike i kako to objasniti ostalim sudionicima (Armstong i Brunskill, 2020):

1. Što ima smisla meni?
2. Što ima smisla ostalim promatračima?
3. Zašto svi promatrači nemaju isto razumijevanje slike?

Slike i/ili fotografije koje se mogu interpretirati i analizirati tijekom podučavanja medijske i informacijske pismenosti su: naslovnice kao slike, stvarne slike (fotografije, crteži), tekst (naziv medija, datum, naslovi, podnaslovi).

(2) Slike i/ili fotografije iz medija

a) Promatrati slike

Smatra se da je svaka slika univerzalna, razumljiva većini ljudi, mladima i starijima, neovisno o geografskim, društvenim i kulturalnim razlikama. Međutim, slike su amblematski proizvod globalizacije informacija, što je zamka kako se podučava u medijskoj i informacijskoj pismenosti francuskog obrazovnog sustava. Slike su mnogoznačne, tehničko i simbolično posredovanje koje putuje kroz prostor i vrijeme, ali generalno slikar/fotograf i publika jako teško dijele isti kontekst komunikacije. Stoga je važno poznavati različite kontekste kao što su: oblikovanje, kreiranje i stvaranje slike, kontekst njezine difuzije i recepcije, „gramatika slike“ kako bi se moglo potpuno razumjeti informacije koja se želi prenijeti promatraču slike (Jarman i McClune, 2007).

b) Analizirati slike

Analizirati slike je jedan od glavnih obilježja poučavanja medijske i informacijske pismenosti CLEMI. Slika se tumači kao glavni medij prenošenja informacija te stoga mogu biti univerzalne i razumljive većini promatrača. Međutim, slike mogu imati i višeznačna tumačenja jer ovisi o osobi koja promatra sliku, o znanju osobe, o vizualnom jeziku slike kao i o kulturi slike. Stoga je važno odgovoriti na pitanja: kada, gdje, u kojim uvjetima, zašto je nastala slika jer je važno poznavati kontekst za interpretaciju slike.

Interpretacija slike zahtijeva maksimalnu objektivnost osobe koja ju želi protumačiti. Stoga se učenike podučava vještinama primjećivanja očitih čimbenika fotografije, što se objektivno vidi na slici i kakav učinak ostavlja na promatrača. Važno je odgovoriti na pitanja što vidi osoba koja promatra i što vidi u odnosu na druge promatrače slike te zašto ne vidimo svi jednako i ne tumačimo istu sliku svi jednako.

Jedan od ciljeva radionice je posvjestiti učeniku koje učinke konkretna slika može ostaviti na mene kao osobu kao i učenike koje ostavlja na druge promatrače. Učenike se podučava kako interpretirati, analizirati, uočiti efekte slike kroz prikazane ljude, predmete, kadar, plan, rakurs i slično. Važno je uvijek odgovoriti na pitanje kako određena slika utječe na mene kao promatrača, kako utječe na druge osobe promatrače slike i što će osobe iz neke druge kulture, običaja i vjeroispovijesti zaključiti kada budu promatrali sliku.

c) Analizirati fotografije

Promatrati, interpretirati i analizirati fotografije je važno jer se želi otkriti koja je namjena fotografije. Fotografije mogu biti višeznačne što ovisi tko ih promatra, vizualni jezik koji se otkriva na/u fotografiji, gdje je fotografija nastala, kada je nastala i koji je razlog nastanka određene fotografije. Odgovara na pitanja: Tko je napravio fotografiju?; Za koga?; Zbog čega?; Što fotografija pokušava prikazati, a što ne prikazuje? Slijedeće što je važno je pronaći postoje li konkretni dodaci koji mogu objasniti kontekst i značenje fotografije kao što su datum, lokacija, događaj, fotograf i slično. Međutim, danas je fotografska tehnologija napredovala zahvaljujući napretku informatičkih tehnologija te je vrlo jednostavno napraviti lažni zapis ili lažnu fotografiju što se naziva Deepfake (Hsiang, 2020).

Primjer lažne ili montirane fotografije je velika bijela morska psina koja skače iz vode kako bi uhvatila vojnika koji visi na ljestvama helikoptera tijekom vojne vježbe. Ova je slika bila popularna 2001. godine kada se prosljeđivala elektroničkom poštom, a National geographic je dobio nagradu za fotografiju godine. Slika je bila izuzetno popularna do trenutka kada se počelo sumnjati jer je podsjećala na scenu iz filma Batman iz 1996. godine. Otkrivena je montaža slike iz dvije različite i međusobno nepovezane fotografije. Jedna izvorna slika prikazuje vojnu vježbu kod Golden Gate mosta u San Francisku, SAD, a druga slika prikazuje razigranost bijelog morskog psa koji skače iz oceana kod False Bay u Južnoj Africi.

Podučavanje medijske i informacijske pismenosti

Medijska i informacijska pismenost u francuskom obrazovnom sustavu polazi od semiotičke metode ili glavnog koncepta „Retorike slike“ čiji je autor Roland Barthes (CLEMI, 2021a). On je poznati francuski lingvist koji je razvio semiotičku metodu, važnu, za interpretaciju slika. Metodom retorike slike identificiraju se tri vrste poruka koje slika prenosi (CLEMI, 2021a):

1. doslovna poruka je označena slika na kojoj su vidljivi ikonski znakovi: osobe, životinje, objekti i plastični znakovi: boje, oblici, kontrasti, svjetlina;
2. lingvistička poruka je u tekstu, a to su riječi koje se mogu pročitati na slici u obliku kodnih znakova, natpisa na majicama, reklama te otkrivaju njihovu funkciju;
3. simbolička poruka ili konotirana poruka je metoda pronalaženja bogate slojevitosti značenja slike ili fotografije.

Podučavanje medijske i informacijske pismenosti koje se provodi u okviru CLEMI-a (2021b) uključuje: (1) lažne vijesti na naslovnicama novina i/ili internetskih portala; (2) novinski crteži ili press cartooning; (3) priče ili story; (4) mem; te (5) Tik Tok.

(1) Lažne vijesti na naslovnicama novina i/ili internetskih portala

U podučavanju učenika medijskoj i informacijskoj pismenosti poseban se naglasak stavlja na vrste lažnih vijesti ili „fake news“ koje su vidljive na naslovnicama novina i internetskim portalima. Nekoliko je vrsta lažnih vijesti koje se detaljnije poučavaju: satira ili parodija, zavaravajući sadržaj, sadržaj lažiranog izvora, fabricirani sadržaj, pogrešna povezanost kada naslov nije povezan s tekstom, pogrešan kontekst i manipulirani sadržaj. Nastoji se protumačiti i otkriti koja je svrha svih nabrojanih vrsta lažnih vijesti te se odabiru konkretni primjeri iz aktualnih vijesti s konkretnim događajima.

Različiti su razlozi objavljivanja lažnih ili neistinitih vijesti, a vrste su: loše novinarstvo ili žuti tisak, parodija, provokacija, propaganda, izazvati jake i snažne osjećaje, provokacija, politički utjecaj i pristranost. Primjer lažne vijesti je fotografija objavljena na verificiranom Instagram profilu Joe Bidena 15. rujna 2020. gdje je označena lokacija Detroit. Interpretacija i analiza fotografije trebala se protumačiti kao ispričavanje novoga američkog predsjednika Joe Bidena jednoj djevojčici koja bi trebala biti kćerka Afroamerikanca kojega je ubio američki bijelac, policajac. Međutim, nigdje nije jasno vidljiv identitet djevojčice koja stoji ispred Joa Bidena.

(2) Novinski crteži ili press cartooning

Novinski crteži su najčešće prikazani u obliku karikatura koje pripadaju riskantnim oblicima publikacija jer često ismijavaju ozbiljne situacije. U različitim kulturama isti novinski crteži će biti shvaćeni različito što može imati teške posljedice. Jedan primjer novinske karikature ili crteža je francuski satirični časopis “Charlie Hebdo” koji je na naslovnici objavio karikaturu turskog predsjednika Erdogana što je uznemirilo Ankaru i cijeli turski politički vrh 2015. godine.

Analizu novinskih crteža je teže razumjeti jer mogu prikazivati humoristične situacije koje su u različitim kulturama različito protumačene. Također su izrazito kontekstualne jer je autor crteža ograničen kontekstom publike kojoj se obraća tj. gdje se objavljuje novinski crtež.

Postupak analize novinskog crteža sadržava slijedeće elemente:

1. opisati sliku;
2. identificirati ikonske znakove (osobe, okolinu, objekte), plastične znakove (kompoziciju, boje, oblikovanje) i lingvističke znakove (tekst, oblačiće);
3. identificirati simboličke elemente kojima se prepoznaje karikatura i učinak koji nastaje, a subjektivni komentar također je dio crteža.

(3) Novinske vijesti

Novinarske vijesti zauzimaju također važno mjesto u edukaciji učenika medijskoj i informacijskoj pismenosti u Francuskoj. Vijesti sadrže elemente informacija koje su srž svake napisane i objavljene vijesti, mogu imati komičan pristup jer na različitim razinama govora, izvođenja i retoričkih figura govora mogu dovesti do višestrukog čitanja, utječu na slobodu govora jer često donose subverzivne teme, a također su ovisne o državnim zakonima javnoga objavljivanja i kulture društva. Vijesti donose poruke koje su autorovo osobno mišljenje i pogled na nešto, a mogu biti s elementima ironije, cinizama, kritike s estetskim pristupom te su intencije poruke različite poput namjere senzibilizirati, kritizirati, zabaviti, nasmijati i slično.

(4) Priče ili Story

Priče ili story su elementi na temelju kojih se poučava učenike medijskoj i informacijskoj pismenosti jer su priče ili Story idealne sa svojim objavljenim sadržajima. To su kratke priče s bitnim informacijama koje vizualiziraju podatke slikom ili slikama kao i animacijom uz prigodnu glazbu. Priče mogu biti u obliku reportaža jer zahtijevaju reaktivan sadržaj koji se može dobiti različitim oblicima upitnika i intervjua.

Primjer radionice s učenicima u izraditi jedne priče ili storya je da učenici mogu odabrati temu, izraditi priče, odabrati tri do pet slika koje odgovaraju na pet ključnih pitanja (5W – tko, što, gdje, kada, zašto), napisati tekst, odabrati način interakcije, s naglaskom na kreativnost i originalnost, a zadnji korak je objaviti na društvenim mrežama (Kenny, 2001).

(5) Mem

Mem dolazi od engleske riječi mem (ˈmiːm) što označava ideju, ponašanje ili stil koji se širi od osobe do osobe unutar određene kulture. Mem djeluje kao jedinica za prijenos kulturnih ideja, simbola ili praksa koji se mogu prenositi od jedne do druge osobe pisanjem, govorom, gestama, ritualima ili drugim imitacijskim oblicima. Riječ mem kratica je (modelirana po genu) od riječi mimem, starogrčke riječi mīmēma, koja se prevodi kao imitirana, oponašana stvar i od riječi mimeisthai, što znači imitirati, oponašati, te od riječi mimos koju prevodimo kao mimika. Riječ mem je oblikovao britanski evolucijski biolog Richard Dawkins u Sebičnom genu (1976.) koja je trebala poslužiti kao koncept za raspravu o evolucijskim principima u objašnjavanju širenja ideja i kulturnih fenomena. Primjeri mema nabrojani u knjizi uključuju melodije, fraze, modu i tehnologiju gradnje lukova. Polje istraživanja nazvano je memetika, a nastalo je 1990. godine radi istraživanja koncepata i prijenosa memâ u pojmovima evolucijskog modela.

U modernom, kolokvijalnom smislu, mem se odnosi na uglavnom vizualne forme koje stvaraju korisnici interneta i postali su nova forma izražavanja u medijima i društvenim mrežama. Mem na vrlo jednostavan način slikom i kratkom rečenicom šalje određenu poruku koja je jasna, a koja izaziva određene emocije. Jednostavne su za napraviti i podijeliti što je idealno za društvene mreže te su izrazito zabavne i kulturalno široko prepoznatljive. Mem je vrlo jednostavno oblikovati u digitalnom alatu za izradu memova Memegenerator (https://imgflip.com/memegenerator).

(6) Tik Tok

Tik Tok je kineska usluga društvenih mreža za razmjenu video zapisa u vlasništvu ByteDancea. Najčešće se koristi za izradu kratkih video zapisa u trajanju najduže do jedne minute. Tik Tok je pokrenut 2017. za većinu tržišta izvan kontinentalne Kine, a postao je dostupan za cijeli svijet nakon spajanja s drugim kineskim servisom društvenih medija Musial.ly 2018. godine. Tik tok je potpuno zabranjen u Indiji i Jermeniji, a povremeno blokiran u Indoneziji i Bangladešu. Tik Tok je jedan od medijskih elemenata koji su uključeni u poučavanje medijske i informacijske pismenosti jer je prisutna slika u obliku videa koja prenosi određenu informaciju. Učenici u obliku radionica imaju zadatke fotografirati, crtati ilustracije, izraditi svoj mem, pripremiti Story za Instagram, Tik Tok ili neku drugu društvenu mrežu kojom prenose svoju informaciju.

Materijali za održavanje edukacija

U poučavanju medijske pismenosti CLEMI (2021a) osigurava radne listiće kao pomoć svim edukatorima, nastavnicima u radu s učenicima s temama i sadržajima. Materijali za održavanje edukacija uključuju sljedeće tematske cjeline: (1) cenzura na internetu; (2) novinske naslovnice; (3) novinske ilustracije; (4) lažne vijesti; (5) teorije zavjere; te (6) digitalni identitet.

(1) Cenzura na internetu – novo ograničenje prava na pristup informacijama

Pojavom interneta u novinarstvu se dogodila revolucija jer je neovisnim glasovima, iako ponekad cenzuriranima, omogućio da ih se čuje. Kako bi opet stekli kontrolu, autoritarni režimi žele stvoriti internet koji će biti zatvoren, pod cenzurom i njihovim budnim okom. Access Now, međunarodna neprofitna organizacija koja se bori za otvoren i slobodan internet, 2018. godine zabilježila je 196 slučajeva gašenja interneta u 25 država svijeta, a najviše u Aziji i Africi. To je broj koji konstantno raste.

(2) Put oko svijeta preko novinskih naslovnica (dob 5 – 11)

Ishodi učenja su: shvaćanje da su novine poseban oblik tiskanih medija koji sadržava informacije; učenje kako ih se prepoznaje; izrada naslovnice kao prve stranice novina s obilježjima i karakteristikama; razumijevanje informacije kao univerzalnog fenomena i prepoznavanje naslovnica hrvatskih novina.

(3) Je li novinska ilustracija univerzalni format (dob 11 – 14)

Kroz raspravu s cijelim razredom učenici dolaze do spoznaje da poruku ilustracije mogu shvatiti bez obzira na nacionalnost crtača. Na primjer – ilustracija kubanskoga crtača Falcoa koji je kao simbol globalnoga zagrijavanja naš planet smjestio u toster ili nizozemski ilustrator Aren Van Dam, koji je kritiku posljedica deforestacije prikazao kroz čovjeka koji motornom pilom pili Zemljina pluća. Jezik ilustracije je univerzalan.

(4) Lažne vijesti kao složeni fenomen (dob 11 – 18)

Dezinformacija, satira, klikolovke i manipulacija.

(5) Kako se nositi s teorijama zavjere u učionici (dob 11 – 18)

Razvijanje kritičkog razmišljanja: učenicima treba usaditi naviku kritičkoga propitkivanja tako da se osiguraju alati i sredstva potrebni za samostalno donošenje zaključaka u današnjem informacijsko-komunikacijskome društvu. Medijsko i informacijsko obrazovanje daje nedvojben doprinos izgradnji kritičkoga uma.

(6) Otisak i sjena vašeg digitalnog identiteta (dob 11 – 18)

Digitalni identitet čine „digitalni otisci“, tragovi koje za sobom ostavlja korisnik interneta, bilo svjesno ili nesvjesno, aktivno ili pasivno, dok pretražuje, piše poruke, a najviše korištenjem društvenih mreža i putem povezanih uređaja.

Prikaz dobrih praksi medijskog obrazovanja u Hrvatskoj

Prikaz dobrih praksi medijskog obrazovanja u Hrvatskoj uključuje opis djelovanja Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, prikaz portala medijskapismenost.hr te primjer dobre praske u Osnovnoj školi Josipa Račića u Zagrebu.

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu

Cilj i svrha Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK, 2020a) poboljšanje je medijske i komunikacijske kulture građana Republike Hrvatske kroz sustavnu edukaciju o medijima te poticanje razvoja osviještenih korisnika koji se s razumijevanjem i kritičkim odmakom koriste medijskim sadržajima koje sami odabiru. Svoje ciljeve Udruga postiže edukativnim, istraživačkim i znanstvenim djelovanjem na svim društvenim područjima, Čl. 1. Statuta DKMK-a (DKMK, 2020b).

Udruga svoje ciljeve ostvaruje djelovanjem na svim međunarodnim i državnim društvenim razinama. Djelatnosti Udruge su: organiziranje edukativnih radionica, predavanja, prevencija rizičnih ponašanja djece i mladih putem medija (ovisnost, nasilje), emitiranje radijskih emisija, organiziranje simpozija, provođenje istraživanja, studijska putovanja, domaća i međunarodna suradnja s drugim institucijama, znanstveni doprinos kritičkom pristupanju medijima te izrada internetskih sadržaja. Ostvarivanje naznačenih ciljeva zadaća je svakog člana Udruge, Čl. 3. Statuta DKMK-a (DKMK, 2020b).

Portal medijskapismenost.hr

Medijska pismenost je abeceda 21. stoljeća jer je jedna od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnome medijatiziranom svijetu koji se konstantno ubrzano razvija i mijenja te za aktivno građanstvo i sudjelovanje u društvenim, ekonomskim, kulturnim i demokratskim procesima. Utjecaj medija na živote djece i odraslih nameće potrebu za njihovim boljim razumijevanjem. Što nam mediji donose u život, kako poučiti djecu sigurnom korištenju i razvijanju kritičkog mišljenja, koja je razlika između medijski posredovane stvarnosti i onoga što mi mislimo da se uistinu događa, zašto mediji nekim temama daju više prostora i vremena, a nekima manje, kako tumačimo oglase, koja je razlika između realityja i igranog programa, kako nastaju medijski sadržaji, samo su neka od pitanja na koja ćemo zajedno s čitateljima tražiti odgovore i promišljanja stručnjaka, roditelja i učitelja. Na portalu su objavljeni primjeri dobre prakse iz hrvatskih škola, vrtića i udruga, namijenjeni obrazovnim djelatnicima za održavanje nastave medijske pismenosti s učenicima i njihovim roditeljima, savjete za roditelje kao i provjerene informacije o medijskom obrazovanju, medijima i njihovom utjecaju, novim trendovima i izazovima života u moderno doba.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj su održana stručna usavršavanja za stručne suradnike knjižničare u obliku webinara koje je održao prof. Igor Kanižaj s temama medijske pismenosti: Učinkovita analiza propagande, Sigurnost i privatnost na internetu, Kako provjeravati sadržaj i informacije u virtualnom prostoru, Videoigre – edukacija ili samo rekreacija, #stop(e)nasilju.

Primjeri dobre prakse u Osnovnoj školi Josipa Račića, Zagreb

U školi se provode projekti: (1) Djeca medija; te (2) Medijske pismenosti.

(1) Projekt „Djeca medija“

Glavne su aktivnosti DKMK-a edukativna interaktivna predavanja i radionice o medijima prilagođene djeci, mladima, školskim djelatnicima i roditeljima, vođenje radijskih emisija te rad na internetskim stranicama DKMK-a i društvenim mrežama s odgojno-obrazovnim ciljem.

Projekt pod nazivom Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti u OŠ Josipa Račića, objavljeni su na mrežnoj stranici https://www.os-j-racica.hr/dogadanja/2016_2017/Medijski_dan/mediji.html.

(2) Projekt medijske pismenosti

Projekt Pametno s pametnim telefonom – u suradnji s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu i potporu Grada Zagreba, je namijenjen učenicima razredne nastave, roditeljima razredne i predmetne nastave i učiteljima. Teme edukacija su: Elektroničko nasilje u prvim razredima, E-nasilje u drugim razredima, Pametno s pametnim telefonom u trećim razredima, Zaštitimo se zajedno od elektroničkog nasilja u četvrtima razredima. Projekt se realizira putem snimljenih video materijala. Webinar za roditelje razredne nastave održao je prof. Igor Kanižaj, za roditelje predmetne nastave prof. Danijel Labaš, a predavanje na učiteljskom vijeću održala je prof. Lana Ciboci.

Slika 1. Realizacija projekta Pametno s pametnim telefonom

Provedba projekta prilagođena je učenicima pojedinih razreda, a navedeno je vidljivo iz: (1) godišnjeg plana realizacije aktivnosti medijskog odgoja i obrazovanja; te (2) materijala za provedbu projektnih aktivnosti.

(1) Godišnji plan realizacije aktivnosti medijskog odgoja i obrazovanja

Prvi razred: Slikovnica o medijima, (Čakmazović, 2018).
Drugi razred: Kako gledati animirani film, (Kalinić Lebinec, 2020).
Treći razred: Dan bez mobitela, (AURA, 2019).
Četvrti razred: Oglasi oko nas (Blagus, 2020).
Peti razred: Vrste medija, ppt
Šesti razred: Mediji i medijska pismenost, ppt, Istraživanje informacija u korelaciji s hrvatskim jezikom
Sedmi razred: Clickbait novinarstvo, (Požgaj, 2020).
Osmi razred: Što da radim bez Jutjub(er)a – dosadno mi je, (Paradžik, 2020).

(2) Materijali za provedbu projektnih aktivnosti

Na mrežnoj stranici medijskapismenost.hr čiji je osnivač i nositelj portala Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a u Hrvatskoj objavljuje nastavne materijale u obliku videa s razrađenim temama i radnim nastavnim listićima:

Pravila lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu (Vladić Vrban, 2020), a nakon video lekcije, učenici mogu riješiti i kviz o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu Jeste li znali? Medijska pismenost.

Zaključak

Francuski nacionalni centar za informacijsku i medijsku pismenost, CLEMI, planira i realizira medijsku i informacijsku pismenost u francuskom odgojno-obrazovnom sustavu. U središtu medijske i informacijske pismenosti su: novinske fotografije i/ili slike, novinski crteži, stripovi, mem, priče ili story i uporaba društvenih mreža poput Tik Tok. Učenike se educira korištenjem svih vrsta medija u čijem je središtu slika kao glavni medij prijenosa informacija u društvu 21. stoljeća. Podučava se kako promatrati slike i protumačiti informacije koje se prenose, kako stvoriti medije za odgovorno i samostalno prosljeđivanje informacija. Danas su djeci i tinejdžerima dostupni različiti izvori u kojima se pronalaze informacije jer je protok informacija vrlo snažan i svi imaju mogućnosti biti informirani i informirati druge.

Upravo zato je važno naglasiti da i u Hrvatskoj Agencija za elektroničke medije na mrežnoj stranici objavljuje korisne materijale za edukaciju medijske pismenosti koji se mogu koristiti u osnovnim i srednjim školama.

Literatura

1. Armstrong, S., Brunskill, P. (2020). Informacijska pismenost. Zagreb: Naklada Kosinj.
2. Blagus, J. (2020). Video lekcija: oglasi oko nas. Zagreb: Medijskapismenost.hr. https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-oglasi-oko-nas/ Pristupljeno 19. siječnja 2021.
3. Burn, A., Durran, J. (2007). Media literacy in schools. London: Paul Chapman Publishing. https://cloudflare-ipfs.com/ipfs/bafykbzaceagypsiooa7mjhdykoyeeq5uyudd7a2ul5zuzfepzhfzljrlf5vw6?filename=Andrew%20Burn%2C%20James%20Durran%20-%20Media%20Literacy%20in%20Schools_%20Practice%2C%20Production%20and%20Progression-Sage%20Publications%20Ltd%20%282007%29.pdf Pristupljeno 19. siječnja 2021.
4. CLEMI (2017). Medijska i informacijska pismenost: radni listići za razredne aktivnosti za učitelje. Pariz: CLEMI.
5. CLEMI. (2021a). Le centre pour l’education aux media et a l’information. CLEMI. https://www.clemi.fr/ Pristupljeno 13. prosinca 2020.
6. CLEMI. (2021b). Facebook. https://www.facebook.com/Clemi.fr/ Pristupljeno 13. prosinca 2020.
7. Čakmazović, A. (2018). Slikovnica o medijima. Zagreb: Agencija za elektroničke medije, UNICEF. https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2018/04/Slikovnica-o-medijima.pdf Pristupljeno 21. siječnja 2021.
8. Video lekcijia: Dan bez mobitela, (AURA – Anonimno, 2019) https://youtu.be/RGegMPBUpc0 Pristupljeno 19. siječnja 2021.
9. Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti u OŠ Josipa Račića. https://www.os-j-racica.hr/dogadanja/2016_2017/Medijski_dan/mediji.html Pristupljeno 19. siječnja 2021.
10. DKMK (2020a). Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu. Zagreb. https://dkmk.hr/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
11. DKMK (2020b). Statut Društva komunikacije i medijske kulture. Zagreb: Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu. https://djecamedija.org/godisnji-izvjestaj-o-radu/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
12. Fromm, M., Smith, J. (2019). Children and News. The International Encyclopedia of Media Literacy, 1-9. https://doi.org/10.1002/9781118978238.ieml0019 Pristupljeno 21. siječnja 2021.
13. Hsiang, E. (2020). Deepfake: An Emerging New Media Object in the Age of Online Content. Magistarski rad. Sveučilište Lunds. https://lup.lub.lu.se/luur/download?func=downloadFile&recordOId=9014787&fileOId=9014794 Pristupljeno 21. siječnja 2021.
14. Jarman, R., McClune, B. (2007). Developing scientific literacy, using new media in the classroom. Open University Press: New York. https://cloudflare-ipfs.com/ipfs/bafykbzaceb53otrtidyqi2i2yswcqwm6uex7pbyglsqa4p2b6dapdtggqsmgq?filename=Ruth%20Jarman%2C%20Billy%20McClune%20-%20Developing%20Scientific%20Literacy_%20Using%20News%20Media%20in%20the%20Classroom%20%282007%29.pdf Pristupljeno 19. siječnja 2021.)
15. Jeste li znali? Medijska pismenost, kviz. (Anonimno, 2020.) Zagreb: Medijskapismenost.hr https://wordwall.net/play/1211/647/406 Pristupljeno 21. siječnja 2021.
16. Kalinić Lebinec, D. (2020). Video lekcija: Kako gledati animirani film, https://youtu.be/qM5UkJbJsbU Pristupljeno 21. siječnja 2021.
17. Kenny, R. (2001). Teaching TV production in a digital world. A division of greenwood publishing group: Colorado.
18. Memegenerator. https://imgflip.com/memegenerator Pristupljeno 13. siječnja 2021.
19. Paradžik, M. (2020). Što da radim bez Jutjub(er)a – dosadno mi je. Zagreb: Medijskapismenost.hr https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-sto-da-radim-bez-jutjubera/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
20. Požgaj, D. (2020). Video Lekcija: Clickbait novinarstvo. Zagreb: Medijskapismenost.hr https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-clickbait-novinarstvo/ Pristupljeno 21. siječnja 2021.
21. School Education Gateway (2016). Medijska pismenost – digitalna pjesma abecede. Zagreb: School Education Gateway. https://www.schooleducationgateway.eu/hr/pub/latest/practices/media-literacy–the-digital-a.htm Pristupljeno 13. prosinca 2020.
22. Vladić Vrban, S. (2020). Video lekcija: Pravila lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu. Zagreb: Medijskapismenost.hr https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-pravila-lijepog-ponasanja-i-komuniciranja-na-internetu Pristupljeno 21. siječnja 2021.

Integrirani tjedan posvećen Vukovaru

– 2. dio

Iva Grubišić i Krešimir Škuljević

Sažetak

Članak opisuje aktivnosti učenika razredne i predmetne nastave Osnovne škole Vladimir Nazor u Slavonskom Brodu u provođenju integriranog tjedna na temu Vukovara. Aktivnosti se odnose na tehnološki dio, tj. četvrti i peti dan aktivnosti gdje dominira umjetna inteligencija u obliku AutoDraw programa.

Ključne riječi: integracija, međupredmetne teme, Škola za život, umjetna inteligencija, Vukovar.

Uvod

Svrha integriranog tjedna je primijeniti postojeće metodičke osnove s novim postavkama Škole za život. Ideja je bila da se sjećamo na pozitivan način uz korištenje, prvenstveno, međupredmetnih tema Održivog razvoja, Osobnog i socijalnog razvoja i Učiti kako učiti. Središnji dio ovog dijela aktivnosti obilježavanja Vukovara kod učenika predstavljao je program AutoDraw. On služi za pretvaranje skica i jednostavnih crteža u prava mala umjetnička djela (Humphires, 2017). Njegovi tvorci govore da radi na svakom sučelju prilikom online aktivnosti. Tehnološki lider Google je izradio ovaj program kako bi aktivnosti digitalnog crtanja pretvorio u rad vrijedan pozornosti. Jednostavno govoreći, ukoliko naslikamo jednostavnu životinju, primjerice, kravu, ponude nam se pri vrhu zaslona predlošci sličnih životinja (od medvjeda do mačaka). Na kraju aktivnost sadržaj se može trajno spremiti u obliku slike (Burgess, 2017). Program je u uporabi od 2016. godine. Razlog njegove brze svjetske popularnosti je u besplatnoj verziji, jednostavnosti uporabe i višestrukom načinu izražavanja u predmetnoj nastavi poput hrvatskog jezika, povijesti, likovne kulture, glazbene kulture, geografije, tehničke kulture i naravno informatike (Schoenbart, 2017).

4. dan, 12. studenoga 2020.

AKTIVNOST: dizajniranje patika Startasica i vojničkih čizama Zengi, program umjetne inteligencije AutoDraw.

SUDINICI: učenik Branimir (7. razred) i učenici razredne nastave (produženi boravak)

Ova je aktivnost započela jednostavnom uporabom programa Paint, a neposredno nakon toga nastavnik je zamolio učenika da istu aktivnost napravi u programu AutoDraw. Učenik je bio iznenađen s razlikom jer se za njegov predložak crteža popularnih Startasice i Zengi pri vrhu programa AutoDraw pojavio niz prijedloga. Učeničkim odabirom izabran je jedan koji je iskorišten za iduću aktivnost izvedenu s učenicima produženoga boravka. Učenici produženoga boravka dobili su gotov predložak Startasica odnosno Zengi nastalih na temelju predhodne aktivnosti. Flomasterima i drvenim bojicama učenici su oslikali vlastite primjerke popularnih cipela vukovarske tvornice Borovo. Na temelju dvadeset i jednoga para primjerka napravljena je mala modna izložba.

Slika 14. Rad učenika Branimira u programu AutoDraw i učenički radovi (produženi boravak)

Slika 15. Dizajniranje Startasica i Zengi (produženi boravak)

5. dan, 13. studenoga 2020.

AKTIVNOST: WordArt Creator

SUDIONICI: predmetna nastava i učenik Samuel (razredna nastava)

Zadnji dan našega integriranoga tjedna proveden je u prikupljanju dojmova kroz uporabu jednostavnoga programa WordArt Creator. Učenici su izabrali izraze koji su im bili upečatljivi za pojedine aktivnosti i sadržaje učenja koje su usvajali tijekom tih aktivnosti. Učenici su birali font, boju i konačan izgled sažetih izraza. Radom u paru učenici su prilikom rada u navedenom programu primjenjivali međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj preko upravljanja svojim emocijama. S druge strane učili su se strpljivošću preko empatije i prihvaćanja različitosti. Nastavnik ih je vremenski ograničavao zbog čega su pokazivali sposobnost za timski rad, ali i želju za profesionalnim razvojem jer su brzo usvajali nova programska sučelja. Motivacija rada u novom programu uspješno ih je suočavala sa stresom.

Slika 16. Učenik Samuel radi u programu WordArt Creator 

     Slika 17. Primjer rada učenika Samuela u programu WordArt Creator

AKTIVNOST: postavljanje izložbe i dodjela diploma

SUDIONICI: učenici razredne nastave (produženi boravak) i učenici predmetne nastave, učiteljica Iva i nastavnik Krešimir

Glavnu temu izložbenog paviljona predstavlja zbir učeničkih radova vodotornja upotpunjen stihovima Siniše Glavaševića, Priča o gradu. Iz podnožja vodotornja kreću se golubice mira koje obuhvaćaju naslov naše izložbe – VUKOVAR.

Uslijedili su rezultati rada krenuvši od kratke povijesti ratovanja Vukovara, pano s činkvinama, logotipima i WordArt kreacijama. Izložba popularnih Startasica i Zengi uokvirila je izložbu s druge strane paviljona.

Učenicima su nakon postavljanja izložbe dodijeljene diplome za uspješno sudjelovanje u provedbi integriranoga tjedna na temu Vukovara.

Na sljedećoj poveznici nalazi se videozapis koji je pratio rad naših učenika.

Škuljević, Grubišić (2020). Integrirani tjedan VUKOVAR 2020 https://youtu.be/9F8xj5Rurfg

Slika 18. Izložba radova           Slika 19. Izložba radova

Slika 20. Sudionici integriranoga tjedna   Slika 21. Primjer diplome za uspješno sudjelovanje i učenica Tea

Samovrednovanje

Tijekom 16. i 17. studenoga s učenicima smo proveli anonimnu anketu kojom su ocijenili rad tijekom provedbe integriranoga tjedna. Učenicima razredne nastave posebno su objašnjenja pitanja s obzirom na to da je dio njih tek prvi razred i nisu usvojili čitalačke sposobnosti. S rezultatima samovrednovanja ostali smo ugodno iznenađeni. Većina se učenika izjasnila kako je za rad imala dovoljno vremena, kako je uz pomoć drugog učenika lakše došla do odgovora/rješenja te kako je ovim načinom lakše usvojila znanja vezana uz temu integriranoga tjedna. Također, iz rezultata je vidljivo i to kako učenici podjednako vole raditi rukama (kreativno stvaralaštvo) i intelektualno (IKT strategije učenja) dajući ipak manju prednost radu rukama, odnosno kreativnom stvaralaštvu. Većina se složila kako su uvjeti rada bili izvrsni te da bi voljeli više ovakvih aktivnosti tijekom školske godine. Na nama nastavnicima je, dakle, da im to s radošću i omogućimo.

Slika 22. Rezultati samovrednovanja

Zaključak

Navedene aktivnosti potvrđuju tehnološki napredak koji se na jednostavan način može ugraditi u više predmeta i uzrasta osnovne škole. Tema Vukovara povezuje dvije suprotnosti, a to su povijest i tehnologija, ali u obliku samoodrživog razvoja. Vukovar je u tom vremenu povezao stanovnike više od ostalih događaja, što potvrđuje danas dostupna ostavština. Tehnološki predznak i sinergija djelovanja u svim predmetima obilježava Školu za život. Njegovanjem tih tema i svjetonazora stvaraju se preduvjeti za ravnomjeran razvoj zajednice u kojoj djelujemo kao i društva u kojem sudjelujemo.

Iskustvo nam govori da je bogatstvo sadržaja omogućilo demonstraciju inteligencije i otvorenosti učenika koji su sami stvorili sadržaj, a nastavnici, uz dopuštenje i potporu ravnateljice Nataše Stanković ga prilagodili na prethodno definiram postavkama stručne literature.

Literatura

1. Humphries, M. (2017, April 12) Google AutoDraw Turns Doodles into Art, connected 16.1.2021. https://www.pcmag.com/news/google-autodraw-turns-doodles-into-art
2. Burgess, M. (2017, April 12) Draw like a pro! Google¨s AI transforms your awful line drawings into works of art, connected , 16. 1. 2012. https://www.wired.co.uk/article/google-autodraw-machine-learning
3. Schoenbart, A, (2017, April 21) Google¨s AutoDraw: Creation Made Easier, connected 16. 1.2021. https://www.techlearning.com/tl-advisor-blog/11907
4. Krešimir Škuljević, Iva Grubišić (2020, studeni 13). Integrirani tjedan VUKOVAR 2020 [Video]. YouTube. https://youtu.be/9F8xj5Rurfg

Živimo zdravo s prirodom

Helena Pajek

Sažetak

Djeca vole učiti o svijetu oko sebe i vole otkrivati nove stvari. Zato je djetinjstvo vrijeme posvećeno istraživanju, promatranju, otkrivanju i učenju. Učenje kroz igru omogućuje djeci stjecanje novih vještina i sposobnosti. Sve to smo im omogućili i kroz projektnu aktivnost.

Naš vrtić nalazi se u srcu Prlekije, koja je ogrijana suncem i okružena vinogradima. Slijedili smo primjer kraja i posadili lozu kod vrtića. Željeli smo da djeca upoznaju rast ove biljke, nauče se promatranju, opažanju i spoznavanju njezinih koristi.

Uključujući se u proces pripreme hrane, omogućili smo djeci da upoznaju različite vrste, oblike i stanja hrane i njezinu važnost za ljudski rast i razvoj. Tako će zdrav način prehrane i zdrav odnos prema hrani steći spontano, sami od sebe.

Ključne riječi: djeca, zdrava prehrana, vinova loza.

1. Uvod

Predškolsko je razdoblje najprikladnije vrijeme za početak podizanja svijesti djeci o utjecaju zdrave prehrane na zdrav tjelesni razvoj. Briga o zdravom razvoju djece može imati značajan utjecaj na zdrav tjelesni razvoj odrasle osobe i odgojno-obrazovnim institucijama daje važan zadatak.

Istraživanje i promatranje prirode pruža nebrojene mogućnosti za iskustveno učenje. Priroda je također ona u koju možemo uključiti sva područja kurikuluma i pomoću koje možemo cjelovito utjecati na djetetov razvoj. Sve opisano utjecalo je na našu motivaciju za sadnju vinove loze kod vrtiću prije nekoliko godina.

Loza raste na organski način, bez sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva. Na njezin rast utječu samo tlo, vrijeme i naša briga (voćar nam povremeno pomaže u njezi).

Djeca gledaju rezidbu vinove loze i potrebnu njegu u proljeće. Promatraju prve proljetne pupove i njihov razvoj u lišće, cvjetanje i rast, a potom dozrijevanje grožđa, s čime dolazi vrijeme klopoteca i berbe. Djeca u “furtušjačama” (pregačama), “putar” s “putom” (brento) i “brači” (berači) idu na naše male “gorice”. Branje grožđa popraćeno je njihovim pjevanjem.

U brentu ima toliko nabranog grožđa da možemo napraviti sok od grožđa i marmeladu. Roditelji su pozvani na poseban međuobrok gdje djeca nude vlastiti pekmez.

Odabranom temom želimo aktivnosti prenijeti u prirodu i iskustveno učiti. Roditelji su stalno informirani o radu na projektu uz pomoć oglasne ploče, uz pomoć bilježnice dnevnih događanja i na sastancima, gdje se roditelji upoznaju s radom u okviru projekta.

2. Metode rada

Skupina je obuhvaćala 18 djece u dobi od 4 godine.

Prije nekoliko godina na igralištu kraj vrtića posadili smo lozu koja raste na organski način. U vrtiću o njoj brinu odgajatelji, djeca i voćar.

Djeca su uključena u promatranje rasta vinove loze u sva četiri godišnja doba. U rano proljeće promatrali su rezidbu drveta i njegu vinove loze od strane iskusog vinogradara, koji je djeci također objasnio važnost ovog posla. S rezidbom vinove loze sami brinemo o njoj.

Djeca tijekom cijele godine promatraju rast vinove loze. Saznali smo o važnosti lišća, grana, rezidbi vinove loze, insekata, važnosti sunčeve svjetlosti i kiše, pretvaranju pupa u cvat i razvoju cvijeta u bobici grožđa. Morali smo nekoliko puta probati grožđe da bismo znali kad je dovoljno slatko za berbu.

Djeca su nosila pregače (“furtušjače”), na ramenima su nosila brente (“pute”) te s pjesmom odlazila u berbu (“bratvu”).

Slika 1. Izvođenje i prikazivanje berbe nekad i sada

Ubrali smo grožđe: nešto ga je bilo i u trbuščićima, a većina u brentama. Potom smo ga prešali rukama i dobili sok od grožđa. Popili smo sok od bijelog grožđa, dok smo sok od crvenog grožđa koristili kao podlogu u kuhanju marmelade.

Slika 2. Ručno prešanje grožđa      Slika 3. Kuhanje marmelade

Marmeladu smo natočili u staklenke i prikladno ukrasili poklopce. Sljedeće jutro probali smo marmeladu za doručak. Marmeladu smo poslužili i roditeljima na posebnom susretu.

Slika 4. Marmelada za doručak

U kasnu jesen lišće je počelo otpadati s vinove loze. Dalo nam je ideju da likovno prikažemo lišće i lozu. Opalo lišće nam je pružilo priliku za novu igru, istraživanje i razvijanje mašte.

Preko djecu smo također izravno utjecali na njihove roditelje jer smo ih brižno i redovito informirali o provedenim aktivnostima i svrsi u koju su provedene.

3. Rezultati

Na kraju projekta djeca su stekla određena znanja i vještine. Sami su postali pažljiviji na rast vinove loze, upoznali su narodni običaj branja grožđa i mogućnost korištenja zrelog voća.

Uz sve aktivnosti, odvijale su se i druge aktivnosti iz područja kurikuluma, koje su pridonijele ukupnom razvoju djeteta.

4. Rasprava

Tijekom aktivnosti djeci su ponuđene takve metode rada da su samostalno došla do određenih zaključaka i spoznaja. U planiranju aktivnosti krenula sam od djece, njihovog predznanja, bliskog područja razvoja te do tada stečenih znanja i novih iskustava. Kod aktivnog učenja otkrivale su s nove mogućnosti istraživanja i područja djelovanja.

5. Zaključak

Vinova loza je najpoznatija po povezanosti s vinom. Djeci smo ponudili još jednu priliku da istražuju, promatraju i iskorištavaju plod u drugu svrhu.

Djeca su se upoznala s organskom obradom zemlje i vinove loze, ponudili smo im zdravo voće.

6. Literatura

1. Cornell, J. (1994). Približajmo naravo otrokom: vodič k naravi za starše in vzgojitelje. Celje: Mohorjeva družba.
2. Engels, N. (2016). Marmelade, vkuhavanje in vlaganje sadja. Tržič: Učila International.
3. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
4. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
5. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.
6. Vršič, S. Lešnik, M.(2010). Vinogradništvo. Založba Kmečki glas.
7. Zdrava prehrana v predšolskem obdobju. (online). (uporabljeno 26.1.2021). Dostopno na naslovu: http://www.nijz.si/sites/www.nijz.si/files/publikacije-datoteke/prehrana_v_vrtcu.pdf

Fotografije: osobna arhiva

STEM aktivnost – limunska baterija

Igor Pangrčič

Sažetak

Naša Osnovna škola Frana Metelka Škocjan sudjelovala je u dvogodišnjem projektu Erasmus+, pod naslovom Minds on Hands on STEM Goes on, a prevedeno je Uključi mozak, zasuči rukave, postani znanstvenik. S učenicima smo prisustvovali na nekoliko projekata mobilnosti. Posljednji je bio u Estoniji na području Alatskivi. Među aktivnostima u kojima smo sudjelovali tijekom cijelog tjedna bio je i izazov kako proizvesti struju s pomoću limunske baterije. Elektrokemijske baterije se formiraju kada su dva vodljiva materijala uronjena u kiselu otopinu. Ako su vodljivi materijali spojeni žicom, poteći će struja kroz žice. U našem pokusu proučit ćete neke osnovne principe elektrokemijskih baterija pomoću tekućine iz voća koja će imati ulogu akumulatorske otopine, odnosno elektrolita. Kiselina iz voća pomaže razbiti atomsku strukturu vodljivih materijala koji uzrokuju oslobađanje pojedinih elektrona. Ako se dva različita metala stave u istu vodljivu otopinu, proizvest će se elektricitet. U našem pokusu, elektrode će biti načinjene od bakra i cinka, a elektrolit će biti kiselina iz voća.

Ključne riječi: jednostavna baterija, bakrena pločica, cinkova pločica, elektrolit, otopina, Erasmus+.

Aktivnost se odvijala u prelijepom parku Eesti Terviserajad koji je stvoren za ljubitelje trčanja i skijanja zimi, a nudi mogućnosti za šetnju, trčanje, promatranje prirode i uživanje na svježem i čistom zraku i tijekom proljetnih, ljetnih i jesenskih mjeseci.

Slika 1. Eesti Terviserajad      Slika 2. Učenici s mentorima ispred Eesti Terviserajad

Danas ne možemo zamisliti kako bi se naš život promijenio da nema baterija. Da nije ovoga prikladnog načina pohrane električne energije, ne bismo bili u mogućnosti upotrebljavati sve naše prijenosne elektroničke uređaje poput telefona, tableta i prijenosnih računala, automobila na daljinsko upravljanje, svjetiljaka, slušnih aparata itd.

Alessandro Volta razjasnio je Galvanijev pokus sa žabljim kracima, električnim naponom koji nastaje između dvaju metala kada je između njih elektrolit. Konstruirao je prvi galvanski članak (»Voltin članak«). Izumio je elektrofor (1775.) i osmislio jednu vrstu elektrometra. Po njemu su ime dobili jedinica za mjerenje električnoga napona (volt) i mjerni instrument za mjerenje električnoga napona (voltmetar).

Električna baterija uređaj je koji se sastoji od jedne ili više elektrokemijskih ćelija koje u punjivim baterijama mogu pretvoriti kemijsku energiju u električnu i obrnuto. Svaka ćelija sadrži pozitivnu elektrodu (katodu) i negativnu elektrodu (anodu). Elektrolit, tvar između elektroda kroz koju prolaze ioni, također mora biti prisutan. Kod primarnih baterija za jednokratnu upotrebu elektrode se mijenjaju i ne mogu se puniti. Alkalne baterije primjer su takvih baterija. Sekundarne baterije (punjive baterije) mogu se puniti i ponovno upotrebljavati nekoliko puta. Izvorno stanje vraća se promjenom smjera struje. Primjeri takvih baterija su olovno-kiselinska, Li-Ion, Li-Polymer, NiMH, NiCd, NiZn, AgZn, Cink-Carbon i druge. Obje vrste baterija imaju malu specifičnu energiju (energija po kilogramu mase) u usporedbi s fosilnim gorivima. Prednost baterija u tome je što imaju visoku učinkovitost u pretvaranju kemijske energije u električnu, oko 90 % ili čak i više, dok najbolji motori s unutarnjim sagorijevanjem rijetko imaju veću od 40 %.

Trebamo:

• limun
• plastične čaše
• bakrene pločice
• cinkove pločice
• “krokodilke” (metalne spojnice)
• voltmetre za mjerenje napona
• LED diode i
• noževe.

Slika 3. Cinkove pločice   Slika 4. Bakrene pločice   Slika 5. Voltmetar

Slika 6. “Krokodilke” (metalne spojnice)

U ovoj su aktivnosti učenici napravili bateriju s vrlo niskim naponom. U limunu nije pohranjena električna energija, kao što biste mogli pogrešno zaključiti. On sadrži limunsku kiselinu koja djeluje kao elektrolit i omogućuje elektrodama da djeluju kao galvanske stanice. Kad spojimo elektrode na vanjski krug, elektroni iz negativne elektrode (cink) putuju u pozitivnu (bakar) koja se može upotrebljavati za obavljanje električnih radova. Učenici su najprije izrezali limun na približno 4 ili 6 jednakih komada, ovisno o veličini limuna, i u svaki komad stavili jednu bakrenu i jednu cinkovu pločicu, pazeći da se ne dodiruju. Pločice su međusobno povezane “krokodilkama” (vodičima) spajanjem bakra i cinka u nizu. Kad su učenici povezali limune, voltmetrima su izmjerili napon. Prvo su pokušali s manjim brojem limuna i uočili da dobivaju premali napon da bi LED mogao svijetliti. Dodavanjem limuna napon se povećao i LED dioda je također svijetlila.

Slika 7. Serijsko spajanje limuna Slika 8. Mjerenje napona Slika 9. Vezanje “krokodilkama”

Slika 10. STEM aktivnost 1. grupe     Slika 11. STEM aktivnost 1. grupe

Zaključak

Učenici uživaju u aktivnostima u kojima sudjeluju u skupinama gdje je svaki pojedinac važan i svojim kreativnim idejama pomaže riješiti određene slučajeve. Razvili su komunikaciju na engleskom jeziku kao u skupinama s vršnjacima iz drugih zemalja, a u tome im je pomogao mentor. U našoj školi odlučili smo ponuditi učenicima što više različitih aktivnosti kroz projekt Erasmus+ koji potiču kreativnost, inovaciju i sposobnost razmišljanja na višim taksonomskim razinama. Formativno praćenje stavlja učenika na čelo rezultata, a učitelj je u učionici koordinator i savjetnik u obrazovnom procesu.

Literatura

1. https://en.wikipedia.org/wiki/Lemon_battery
2. https://www.scientificamerican.com/article/generate-electricity-with-a-lemon-battery/
3. https://www.brighthubengineering.com/commercial-electrical-applications/64675-why-does-lemon-conducts-electricity/
4. https://hr.wikipedia.org/wiki/Alessandro_Volta

Social media and critical thinking

Marija Klančar

Summary

Students are exposed to online content every day and the article focuses on developing strategies and school policy which will promote online safety and critical thinking.

The article is about steps that our school took when we started approaching the topic of social media and online safety. First we found out what the situation was among our students, next we planned technical days whose purpose was to educate students and help them develop a critical attitude towards social media. After the evaluation we decided to change one event into a long term strategy for entire school.

For a strategy to work, there are some basic steps that should be taken: recognising the problem, planning the activities, evaluation and long-term planning.

Key words: social media, critical thinking, school policy, online safety

1. Introduction

Children today are born into this world where modern technology prevails in all aspects of our lives. The age of being introduced to internet content is dropping. The question is whether they are able to tell the difference between real and unreal information. Who will teach them critically weighing on the information the internet provides them with? This is a very important skill which I will be focusing on in this article.

When talking to students’ parents, I see that they are very often helpless when it comes to handling the situation. Nowadays students search for information on the internet which is set up by either experts or complete amateurs. The fact is that most of the online content is created by ordinary people whose expertise is not always possible to confirm. This is where educators are very important because they can teach students to be more critical and treat online content with some level of doubt. This, however, is a very demanding task and it should not be taken lightly. It is an enormous responsibility and it requires a strategic approach.

2. Example

So, how did I start? I attended several courses about online safety and afterwards I decided that something should be done at my school as well. I carried out a survey which showed that an average student at my school was using several social media on daily basis. The average amount of time spent online exceeded 10 hours per week and 30% of the students were already exposed to some form of hate speech. As a teacher of English I first started implementing the topics of online safety into English lessons. I prepared lessons where the obvious plan was to teach them English skills but the activities were strongly connected to my desire to teach them thinking critically. Students mostly worked in groups and they debated about what photos are appropriate or inappropriate to be posted online, which online challenges are safe and which are not, etc. They were asked to form new passwords which would be safe or they had to create an online challenge that would be safe for all the participants. Students responded to such activities so strongly that I was surprised how much they needed to talk to someone about it. I realised that students themselves were aware of the problem but weren’t able to help themselves.

After debating with other teachers, we decided to form a group of teachers which would improve the school policy regarding the matter. This group was in charge of forming the guidelines and planning the strategies on the level of the whole school. What we have started doing annually was to organise a technical day which would entirely be related to developing various IT skills. Every year we organise different workshops whose aim is better understanding of the problem and students being empowered with knowledge which enables them to observe online content with a higher degree of objectivity.

Some of the matters that we have addressed are:

a) Digital literacy – teaching them how to send e-mails, attach documents, change a document from one format to another.
b) Hate speech – teaching them what hate speech and cyberbullying is, how to fight it and what should be done that everyone feels safe online.
c) Critical thinking – watching videos and debating about fake news, deepfakes, dangers of online challenges, how every news should be double checked.
d) Online safety – creating and changing passwords, changing privacy settings to maximum, what sort of information should/should not be shared online.
e) Digital footprint – making students aware of the consequences that follow their behaviour online.

When we planned activities, we made sure that we used a lot of visual materials and we heavily relied on various guidebooks and manuals.

After finishing the workshops it was time for evaluation. Students responded very well and they showed a lot of interest in the workshops. They were amazed by certain facts and a lot of them decided to change certain things about their behaviour online (changing passwords, etc.). What we have realised was that students are willing to critically weigh in on the information but they need the help of educated adults to assist them.

3. Guidelines for teachers

It is important that you are aware that there are three key players in this process: teachers, parents and students. They all should be involved in your plans. Teachers should be educated about social media. Join online courses related to the topic. Explore social media and get acquainted with how they work.

Involve the parents and educate them so they become equipped with the right range of skills to help their children. If the level of trust is high, students will get the support they need. The best way of reaching out to parents is organising meetings or workshops. You can even invite guest speakers that are experts on the matter.

Reach out to your students. Make sure that younger students are involved too. Too often we underestimate the problem and we think that we should start teaching students only after they are introduced to social media. Start soon and teach them about basic netiquette, so once they start using the internet, they will already know how to behave online and how to provide a safe environment for others.

Based on my experience and the work that has been done at my school so far, I suggest the following steps that you as a teacher or a school can take:

1st step – Identify the problems by talking to students or, even better, carry out an anonymous questionnaire among the students. You can also enable students to ask questions or give suggestions – put up a mailbox where students can leave their ideas without exposing themselves.

2nd step – Analyse the results and decide where your focus as a school should be. Focus on two or three issues and make a plan. Set specific goals and ask yourselves what activities will help you achieve your goals.

3rd step – Carry out the planned activities. You don’t have to create your own material if the task seems too demanding for you. There are a lot of initiatives in all European countries, for example Council of Europe constantly provides teachers with useful ready-to-use materials and manuals with prepared activities for your students. Browse the internet and you will be amazed how many good videos are available for you to use in class. Study the materials and make sure that they are appropriate for your students. Be aware that some of the issues are demanding and provocative which might upset some students. That is why it is crucial that you know your students’ needs.

4th step – Evaluate the activities. Have they really helped you achieve what you set out to do? In this case it is difficult to measure the outcomes because the effects are going to be long-term but you can at least evaluate if the students feel empowered and better educated.

5th step – Make a plan how you want to continue with activities which will support students. A very important link in the chain are teachers and they should be educated about modern technology as well.

4. Conclusion

I am aware that tackling such a difficult and controversial topic is a daunting work but you should be aware that only this way we can start changing things and help the younger generations to grow into adults who will be able to approach matters critically. You have to realise that this way it may influence the creators of online content and perhaps even policy makers. In a way the internet works the same as the world of trading does – demands dictate the offer.

Based on my experience, you have to realise that you won’t be changing the world over night, but I am certain that with your help and guidance students will be safer online and they will enable others to feel safe too.

5. Resources

1. https://www.coe.int/en/web/youth/manuals-and-handbooks
2. https://www.teacheracademy.eu/blog/how-to-deal-with-bullying-in-classroom/
3. https://academy.schooleducationgateway.eu/web/bullying-not-in-my-class-creating-safe-learning-environments-for-students
4. https://www.saferinternetday.org/resources