Novac kao nastavno pomagalo

sanja_suncic

Janja Sunčič

Sažetak

Tematika novca se po nastavnom planu i programu prezentira i učenicima drugih razreda. Djeci u ovoj dobi, naročito djeci s posebnim potrebama, također je potrebna konkretizacija gradiva. U svom radu specijalni i rehabilitacijski pedagog posvećuje mnogo vremena iskustvenom učenju, što pomaže pri lakšem percipiranju gradiva. Činjenica je da djeca sa slabijom općom poučenošću trebaju više vremena za svladavanje određenog gradiva. Na satima dodatne stručne pomoći jača se i svijest o novcu i rukovanju novcem kod djece s posebnim potrebama. Brojanje i rukovanje novcem u kabinetu dodatne stručne pomoći provodi se u obliku raznih igara uloga, upravljanjem kupnjom slatkiša u trgovini. Učenici stječu znanja iz ovog područja na iskustveni način i s velikim zadovoljstvom.

Ključne riječi: novac, dodatna stručna pomoć, iskustveno učenje, posebne potrebe, opća poučenost.

1. Uvod

Osim teorijskih znanja, učenicima nižih razreda osnovne škole potrebna je i konkretizacija nastavnog gradiva. Kod većine djece koja prestupe školski prag zapaža se dobra opća poučenost. Neka djeca pokazuju slabiju opću poučenost pa je važno prezentirati im gradivo kroz iskustveno učenje. Naime, na ovaj način djeca brže usvajaju znanje i lakše pamte ono što su naučili. S obzirom na to da su nastavni planovi vrlo opsežni, učiteljima često ostane vrlo malo vremena za konkretizaciju gradiva. Kao specijalni pedagog posvećujem mnogo vremena iskustvenom učenju. Ovakav pristup posebno se sviđa učenicima s posebnim potrebama. Motiviraniji su za rad i lakše usvajaju gradivo. Iskustveno učenje predstavlja način povezivanja teorije i prakse, ali moram naglasiti da osobno iskustvo igra vrlo važnu ulogu, jer autori mnogih studija smatraju da najbolje učimo kada nešto uradimo sami. Cilj iskustvenog učenja na temu novca je da učenici nauče što je novac, gdje ga mogu dobiti, zašto nam je potreban, da savladaju brojanje kovanica i novčanica te da na iskustven način dožive rukovanje novcem.

2. Značaj iskustvenog učenja

Iskustveno učenje danas je vrlo popularna tema među pedagoškim radnicima. Stručnjak u ovom području, Jean Piaget, otkrio je da je učenje kroz iskustvo najprikladnije za učenike koji su na razini konkretno logičkog razmišljanja. Marentič Požarnik (1992) navodi da iskustveno učenje proizlazi iz jednostavne potrebe za povezivanjem teoretskog znanja s praktičnim znanjem. Početke načina podučavanja koji omogućuje iskustveno učenje možemo pronaći u 30-im godinama prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Za iskustveno učenje je karakteristično da je motivacija za ovu vrstu učenja viša nego kod učenja koje pružaju drugi načini podučavanja. Ovakav način podučavanja pokazao se uspješnim naročito u nižim razredima osnovne škole. Marentič Požarnik (1992) smatra da iskustveno učenje pomaže pri stjecanju osobina koje su ljudima potrebne u kasnijem životu. Riječ je o sposobnosti snalaženja u nepredvidljivim, složenim socijalnim situacijama, za koje ne postoji jedan unaprijed određen točan odgovor odnosno rješenje.

Slovenska stručnjakinja Barica Marentič Požarnik, koja se bavila proučavanjem iskustvenog učenja, navodi da takvo učenje pomaže u razvoju osobina koje će ljudima biti neophodne u budućnosti, a to su: sposobnost fleksibilnog prilagođavanja novim okolnostima, osobna autonomija, osjetljivost za sebe i druge, sposobnost komuniciranja i suradnje, mogućnost holističke percepcije, sinteze i integracije (Marentič Požarnik, 1992).

Iskustvena nastava zahtijeva prethodnu pripremu, koja treba biti što detaljnija i temeljitija. Faza planiranja tako obuhvaća utvrđivanje učeničkih potreba, njihovih postojećih sposobnosti, očekivanja i navika u ovom načinu rada. Nakon toga slijedi definiranje ciljeva i planiranje konkretnog iskustva, zajedno s potrebnim pomagalima i prostorom (Marentič Požarnik, 1992).

Danas su nastavni planovi i programi preplavljeni različitim, opsežnim gradivima. Mnogo je učenja napamet koje kao način stjecanja znanja donosi prave muke pojedinim učenicima, posebno učenicima s posebnim potrebama. Učitelji razredne nastave nastoje učenicima prezentirati gradivo na razumljiv način, odnosno kroz iskustveno učenje, što im omogućuje povezivanje vlastitog iskustva s teorijom. Prije svega, o učitelju ovisi hoće li se upustiti u takav način podučavanja. Kao što je već istaknuto, učitelji su u vrlo složenoj situaciji zbog opsežnog nastavnog gradiva koje zahtijeva nastavni plan.

Iskustveno učenje usredotočeno je na iskustvo koje pomaže učeniku razumjeti određeno gradivo odnosno temu. Zahvaljujući ovakvom načinu stjecanja znanja, učenici su motiviraniji za rad i lakše uče. Marentič Požarnik (1992) navodi da se korisna vrijednost iskustvenog učenja očituje u tome što takvo učenje pomaže osvijestiti iskustva i ideje čija se koncepcija sučeljava sa znanstvenim pojmovima i idejama. Pritom učenik mijenja svoje predodžbe ili ih uključuje u svoje postupke.

2.1. Provedba iskustvenog učenja

Specijalni pedagog stavlja veliki naglasak na iskustveno učenje. Ovakav način nastave je najizraženiji kod učenika razredne nastave, a posebno kod djece s posebnim potrebama. Učenici su motivirani za rad, postavljaju pitanja, evaluiraju stečeno znanje.

U školskoj 2019.-2020. godini provodilo se iskustveno učenje na temu novca među učenicima drugih razreda. Djeca nisu imala iskustva u vezi s novcem. Iako govorimo o sedmogodišnjacima, ova djeca nikada nisu dotakla novčanicu ili kovanicu. Tijekom tradicionalnog učenja u razredu nisu shvaćali značaj brojanja novca, nisu razlikovali kovanice od novčanica. Treba naglasiti da je njihova opća poučenost bila vrlo slaba.

Cilj iskustvenog učenja bio je da učenici kroz igru ​​nauče o novcu, brojanju i rukovanju njime.

U samom planiranju moraju se uzeti u obzir faze iskustvenog učenja. Nakon pomnog razmatranja nastavnog plana i programa za drugi razred, proveden je plan iskustvenog učenja. Osnovnu smjernicu predstavljala je konkretizacija. Napravila sam improvizirani novac. Pomoću računala sam potražila uzorke novčanica i kovanica.

Zasnovala sam i igru ​​kroz koju učenici učvršćuju stečeno znanje. Učenicima drugog razreda u kabinetu je predstavljen novac u fizičkom obliku. Uzeli su novac u ruke i pažljivo ga promatrali (slika 2).

imageimage
Slika 1. Prodaja i kupnja                      Slika 2. Brojanje novca

Potom su se upoznali s novcem odnosno naučili što je novac, gdje ga dobivamo, čemu služi i gdje ga čuvamo. Koristeći improvizirani novac prebrojali su eure i cente. Nakon što su usvojili vrijednosti u eurima, započeli smo igru na temu trgovine, gdje je jedan učenik imao ulogu prodavača, a drugi kupca (slika 1). Nakon izvjesnog vremena dječaci su stekli znanje o novcu te su pokazali uspjeh na pismenoj provjeri znanja. Na kraju školske godine, tijekom kratke šetnje, dobili su priliku sami kupiti slatkiše u maloj trgovini. Svaki od njih ponio je novčanik u kojem su bila dva eura. Dječaci su s oduševljenjem spremili novčanike u džepove i krenuli prema školskom okruženju, gdje se nalazi mala trgovina. Pokazala sam im kako da preuzmu košare za kupnju. Obilazili su police i divili se izloženim stvarima na njima. Zaustavili su se ispred police sa slatkišima i odabrali lizalice. Morali su provjeriti imaju li dovoljno novca da ih kupe. Prišli su blagajni i pripremili novac. Svatko je platio svoju lizalicu. Nakon plaćanja uputili smo se prema školi. Dječaci su tamo prebrojali vraćeni novac. Trebala im je podrška tijekom brojanja, ali motivacija za brojanje bila je jako visoka. Nakon završenog sata zamolili su me da ih jednog dana ponovno odvedem u trgovinu.

3. Zaključak

Provedba odnosno implementacija iskustvenog učenja bila je uspješna. Dječaci su brzo usvojili znanje o novcu. Morali su steći što više vlastitih iskustava, jer su jedino tako mogli povezati teoriju s praksom. Cilj je bio postignut. Dječaci su pokazali veliki entuzijazam za ovakav način podučavanja. Tijekom iskustvenog učenja jačale su se i socijalne vještine koje su im neophodne za svakodnevni život.

4. Literatura

  1. Fajdiga, T., Izkustveno učenje na gozdni učni poti, diplomsko delo (2006). Ljubljana, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta.
  2. Marentič Požarnik, B. (1992). Sistemska povezanost med sestavinami načrtovanja, izvajanja in vrednotenja izkustvenega učenja. Sodobna pedagogika 43 (3-4), str. 101-117.

Sigurno u školu

tea_zagorc

Tea Zagorc

Sažetak

Naša su djeca svakodnevno uključena u promet. Stoga se suočavaju s prednostima i opasnostima u prometu. Zadatak osnovnoškolskih učitelja je postupno podučavati djecu i navikavati ih na samostalnost u prometu. U tu svrhu sam se ove školske godine kao koordinatorica pridružila projektu „Sigurno u vrtić i školu“. Projektne aktivnosti odvijale su se tijekom cijele školske godine. Na suradnju pozvala sam još nekoliko razreda iz naše škole. S učenicima četvrtih razreda u sklopu projekta provodila sam aktivnosti tijekom nastave iz prirode i društva, tehničke, likovne i glazbene kulture, slovenskog jezika te sata razrednika. Cilj projekta bio je nadograditi sveobuhvatno znanje djece o sigurnosti u prometu i tako ih osvijestiti o važnoj održivoj komponenti. Sigurna sam da će se naša škola ponovno pridružiti ovom projektu i sljedeće školske godine.

Ključne riječi: sigurnost u prometu, sigurno u vrtić i školu, održiva komponenta, iskustveno učenje.

1. Uvod

Projekt “Sigurno u vrtić i školu” dio je šireg programa Škole suživota koji kombinira projekte iz različitih područja održivog razvoja. Organizator projekta je udruga Sobivanje (Suživot – napomena prevoditelja), a projekt podupire i Agencija za sigurnost u prometu. Svrha projekta je potaknuti djecu na razmišljanje o sigurnosti u prometu općenito i o sigurnosti na putu do vrtića i škole. Projekt je trajao tijekom cijele školske godine, a naša škola sudjeluje još od prošle godine. U prvom dijelu projekta s učenicima smo razgovarali i provodili aktivnosti vezane za siguran put i prometni režim oko škole. Osim crtanja i pisanja, učenici su fotografirali i izradili maketu prometnog režima oko škole te ispunili upitnik. U drugom dijelu projekta bavili smo se prometnom sigurnošću u okolici školskog igrališta. U tom pogledu proveli smo nekoliko aktivnosti. U nastavku predstavljam nekoliko njih.

2. Aktivnosti vezane za sigurnost prometa

Kad sam odlučila pristupiti projektu, prvi poziv uputila sam roditeljima. Na uvodnom roditeljskom sastanku upoznala sam ih s projektom i potaknula da osiguraju siguran dolazak djece u školu i natrag. Odaziv je bio pozitivan. Mnogi su roditelji bili oduševljeni projektom. Na satu razrednika obradili smo nacrt sigurnog puta do škole, koji svake godine posuđuje učiteljica zadužena za prometno-sigurnosti plan. Problem koji se pojavio tijekom izvedbe bio je taj što neki putevi do škole kod nas doista nisu dovoljno sigurni za djecu, jer na nekim mjestima nema pločnika. Također su i neke dionice vrlo opasne jer su nepregledne. O njima smo s djecom posebno razgovarali i predložili poboljšanja. U okviru nastave iz prirode i društva i tehničke kulture detaljnije smo upoznali i prometne propise. U razredu smo uredili prometni kutak. U lipnju smo se provozali i po biciklističkom poligonu na školskom igralištu.

Učenici koji u školu dolaze pješice također su istaknuli problem prekomjerne težine školskih torbi. Po tom pitanju trebali bi hitno nešto poduzeti.

Do realizacije ciljeva došli smo i sljedećim aktivnostima:

  • čitanjem različite literature na ovu temu,
  • posjetom policajca koji brine za školski okoliš,
  • literarnim i likovnim stvaranjem,
  • gledanjem prometno-odgojne lutkarske igre preko interneta,
  • pjevanjem pjesama na temu o sigurnosti u prometu,
  • provođenjem kviza na ovu temu,
  • šetnjama u okolici škole.

2.1. Literarno i likovno stvaranje na temu sigurnosti u prometu

Kod likovne kulture učenici su crtali svoj put do škole i natrag, stvarali razna prijevozna sredstva i zgrade od otpadne ambalaže i oblikovali dio školskog puta. Također smo izradili maketu koja prikazuje opasne točke i izradili nekoliko plakata. Na satu slovenskog jezika sastavljali smo pjesme, priče i misli na ovu temu. (Slika 1 – plakat na temu sigurnosti u prometu, slika 2 i 3 – plakat na temu sigurnosti na školskom igralištu).

2. 2. Pjevanje pjesama na temu sigurnosti u prometu

Kod glazbene kulture pjevali smo pjesmu Adija Smolara: Na cesti nikada nisi sam.

3. Zaključak

Učenicima je projekt u isto vrijeme bio zanimljiv i zabavan, a na kraju su bili ponosni na svoje znanje. Naime, tijekom cijele školske godine učenici su nadograđivali sveobuhvatno znanje o sigurnosti u prometu i tako postali svjesni važne održive komponente. Također, ovom projektu ću se pridružiti i sljedeće godine jer mi daje dobro polazište za obradu teme sigurnosti u prometu.

Literatura

  1. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  2. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo
  3. Varno v vrtec in šolo. Sobivanje. Društvo za trajnostni razvoj. Pridobljeno s: Varno v vrtec in šolo – Društvo Sobivanje (drustvo-sobivanje.si)
  4. Javna agencija Republike Slovenije za varnost prometa.  Pridobljeno s: Otroci – Agencija za varnost prometa – AVP (avp-rs.si)

Međupredmetna nastava na otvorenom

marjetka_hocevar

Marjetka Hočevar

Sažetak

U članku želim predstaviti iskustvo održavanja nastave na otvorenom koje se pokazalo kao primjer dobre prakse. U trenutnim vremenima epidemije to iskustvo je možda čak i dragocjenije, budući da je usmjereno na održavanje nastave u prirodi.

Učenici drugog razreda OŠ Tržišče jako se raduju cjeloživotnom obrazovanju i često se njime služe. Jedna od takvih aktivnosti bila je međupredmetna poveznica s nastavom upoznavanja okoliša, književnosti i tjelesnog odgoja koju smo proveli na livadi i u šumi. Tog dana je dodatna vrijednost odgoja bio zaključak kada smo si skuhali ljekoviti ekološki čaj. Tog dana smo zaista mnogo uživali s učenicima, stekli mnogo praktičnog znanja te, prije svega, mnogo se kretali na otvorenom.

Ključne riječi: nastava na otvorenom, iskustveno učenje, domaći čaj.

1. Uvod

Povratak učenika u školu nakon što su one bile zatvorene gotovo četiri mjeseca donijelo je veliku radost, nešto briga i, istovremeno, veliku brigu na teret učiteljima. Kao učitelji, u brizi za zdravlje svih osoba uključenih u rad odgojno-obrazovnih ustanova dužni smo se pridržavati velikog broja preporuka i uputa za sprečavanje zaraze novim koronavirusom Jedna od tih je što češće izvođenje nastave na otvorenom, ako je to moguće.

Svi mi koji se bavimo odgojem i obrazovanjem znamo da aktivnosti na otvorenom značajno pomažu zdravom razvoju osobnosti (Skribe-Dimec, 2014). Učitelji mogu takvu nastavu pripremiti tako da bude jeftina, zdrava, zabavna i u skladu s održivim razvojem. Pored toga, to će pomoći u osobnom i društvenom razvoju djece i postizanju drugih ciljeva.

2. Nastava izvan učionice

U literaturi se upotrebljavaju različite definicije za nastavu na otvorenom. Skribe-Dimec (2014) navodi da je to organizirano obrazovanje koje se odvija izvan školskih zgrada. Možemo ju izvoditi na različitim lokacijama: u okolici škole, u prirodu, u urbanim okruženjima, na poljoprivrednim gospodarstvima, u parkovima ili u ustanovama koje se bave nastavom na otvorenom (CŠOD, poljoprivredne škole), u zoološkim i botaničkim vrtovima, u muzejima, kazalištima, galerijama, itd. Iz navedenoga možemo vidjeti kako je nastava na otvorenom vrlo širok pojam koji uključuje opsežan spektar aktivnosti. Učitelji moraju biti svjesni te činjenice i češće približiti prirodu i kretanje učenicima.

3. Prednosti nastave na otvorenom

Izvođenje nastave na otvorenom ima brojne pozitivne učinke na dijete, njegov kognitivni, emocionalni i društveni razvoj te na njegovo zdravlje. Sve više stručnjaka zalaže se za nastavu na otvorenom, budući da priroda učenicima pomaže razumjeti okoliš i prirodu te ih potiče na fizičku aktivnost. Vrijeme provedeno u prirodi pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit te učenicima omogućuje da nauče procjenjivati i upravljati rizicima (Mramor, 2015).

4. Provedene aktivnosti

U nastavku ću predstaviti primjer dobre prakse te kako smo u 2. razredu OŠ Tržišče proveli aktivnosti cjeloživotnog učenja. Međupredmetno smo povezali nastavu književnosti, upoznavanja okoliša te tjelesnog odgoja.

U razredu smo s učenicima najprije pročitali slikovnicu Mojiceje Podgoršek, naslova „Eko čarovniška škola“ (Eko-škola za čarobnjake). Detaljno smo razgovarali o pročitanoj knjizi, objasnili nepoznate riječi, potražili glavnu temu bajke i povezali je sa svakodnevnim životom. Bajku su učenici također nacrtali u bilježnicu. Potom smo razgovarali o biljkama u vrtu, što sve sadimo i sijemo kod kuće te koje biljke naši roditelji upotrebljavaju u kuhanju. Nakon toga smo razgovor usmjerili na prirodu. Detaljnije nas je zanimalo koje biljke možemo naći u prirodi, a mogu se upotrijebiti ili konzumirati. Moramo samo prepoznati i zgrabiti sve što nam priroda nudi. Nakon toga smo prikupljali prijedloge što si sve možemo sami pripremiti iz samoniklih, ekoloških biljaka koje možemo naći u prirodi. Došli smo na ideju da ćemo negdje nakon epidemije, kada budemo naročito morali brinuti za svoje zdravlje i zdravlje svih drugih, pripremiti čaj od svježe ubranih biljaka. Tako ćemo krenuti u bitku s virusima koji nas u tom trenutku okružuju sa svih strana.

Potom smo otišli u proljetnu šetnju na obližnje brdo. Put nas je vodio kroz šumu i livade. Promatrali smo prirodu koja se još uvijek budi. Divili smo se pupoljcima na drveću i grmlju te njihovom otvaranju, promatrali smo vrijeme koje postaje sve ljepše, a temperature sve više. Pritom smo se pošteno razgibali, uživali u svježem zraku, upoznali mnogo novog cvijeće i, prije svega, ubrali svježe biljke za pripremu čaja. Ubrali smo cvjetove jaglaca, ljubičica, podbijela, tratinčica, cvjetove maslačka, mlade listove šumskih jagoda i ljekoviti plućnjak. Upoznali smo još mnogo drugih vjesnika proljeća koje nismo dodali u čaj: šafran, kukurijek, ciklama, bijela šumarica, i dr. U šetnji smo razgovarali o prirodi te kako možemo i sami pomoći da okoliš bude čišći. Nažalost, na putu smo vidjeli previše otpada. Učenici su samoinicijativno dali prijedlog da sljedeći put sa sobom uzmemo vreće za smeće i očistimo put. Vrlo rado ćemo to učiniti čim nam se pruži prva prilika.

Slika1Slika2Slika3Slika 1. Ljubičice                     Slika 2. Jaglaci                     Slika 3. Plućnjak

Nakon toga smo u školi prokuhali vodu i od svježe ubranih biljaka pripremili odličan čaj. Dodali smo mu i domaći med od lokalnih proizvođača i limun. Jedva smo čekali da se ohladi kako bi mogli nazdraviti ekološkim, ljekovitim i proljetnim napitkom.

Slika4Slika5
Slika 4. Priprema čaja          Slika 5. Živjeli!

Tog dana su i učiteljica i učenici uživali u nastavi. Najbolje od svega je da smo pritom mnogo toga naučili.

5. Poveznica s nastavnim planom i programom

Aktivnosti koje sam opisala kao primjer dobre prakse povezuju se s nastavnim planom i programom i uključuju važne obrazovne ciljeve (Interaktivni nastavni plan i program).

Slovenski jezik – književnost:

Učenici:

  • usvajaju i doživljavaju interpretativno pročitanu bajku;
  • produbljuju iskustva i razumijevanje te izražavaju mišljenja o pročitanoj priči;
  • navode razloge zbog kojih smatraju da je ekološko ponašanje junaka u književnom djelu važno.

Upoznavanje okoliša:

Učenici:

  • znaju objasniti kako sami aktivno doprinose zaštiti i održavanju prirodnog okoliša te uređivanju okoliša u kojem živimo;
  • uče da im zdrava prehrana i tjelesne vježbe omogućavaju rast i razvoj te da im pomažu očuvati zdravlje;
  • znaju prepoznati, navesti naziv i uspoređivati različita živa bića i okoliš.

Tjelesni odgoj

Učenici:

  • opušteno izvode prirodne oblike kretanja (različite oblike hodanja, trčanja i skokova);
  • sigurno izvode jednostavne zadatke kretanja;
  • upotrebljavaju osnovnu opremu za putovanje i poštuju pravila za sigurno hodanje.

6. Zaključak

Učenici su bili izrazito motivirani za rad pri izvođenju nastave u prirodi. Za vrijeme podučavanja su aktivno sudjelovali i samoinicijativno predlagali neke aktivnosti. Priroda, konkretnije šuma i livada, nude nam okruženje za učenje koje kod učenika budi pozitivne osjećaje, kreativne ideje, umiruje ih i pomaže im otkriti vlastite mogućnosti stvaranja. Smatram da bi svi učitelji trebali biti svjesni tih činjenica i češće se služiti nastavom izvan učionica.

Literatura

  1. Skribe-Dimec, D. (2014). Pouk na prostem (doktorska disertacija). Ljubljana: Sveučilište u Ljubljani, Pedagoški fakultet.
  2. Mramor, Š. (2015). Pouk na prostem pri predmetu spoznavanje okolja v drugem razredu osnovne šole (diplomski rad). Ljubljana: Sveučilište u Ljubljani, Pedagoški fakultet.
  3. Interaktivni nastavni plan i program. URL: https://dun.zrss.augmentech.si/#/ [datum pristupa 16. 5. 2021].

Izvan učionice: “Upoznajmo države EU”

suzana_petek

Suzana Petek

Sažetak

Učitelji geografije i povijesti uvijek imamo težak zadatak učenicima približiti predmet da je i njima zanimljiv. Danas znamo da su upravo iskustva koja nas obogaćuju i snažno se utiskuju u naše sjećanje. Stoga suvremene metode poučavanja, posebno iskustveno učenje, u tome igraju važnu ulogu. Stoga u Osnovnoj školi Cirkulane-Zavrč svake godine sudjelujemo u projektu u kojem sudjeluju učenici. Upoznajmo države EU tradicionalni je projekt koji je prerastao u događaj. Taj se svake godine odvija u dvorištu minoritskog samostana ili ispred gradske vijećnice na Ptuju i na području »Europarka« u parku, odmah na ulazu u staru gradsku jezgru. Manifestacija se već 15 godina održava povodom Dana Europe odnosno prve subote u svibnju. Djeca iz svih ptujskih vrtića te učenici iz svih osnovnih i srednjih škola s područja upravne jedinice Ptuj i Učeničkog doma Ptuj predstavljaju obilježja zemalja iz EU. Naša se škola svake godine predstavlja s Grčkom i njezinim karakteristikama; učenici predstavljaju »usvojenu« zemlju kroz nastupe, pjevanje, sviranje, skečeve i proizvode, gastronomiju te degustaciju na štandovima. Manifestaciju svake godine posjeti također jedan od zastupnika u Europskom parlamentu koji podiže europsku zastavu u »Europarku«, a sudionici puštaju plave balone s oznakom EU.

Ključne riječi: iskustveno učenje, EU projekti, geografija i povijest, suvremene metode poučavanja, terensko učenje.

1. Uvod

U prošlosti je učenje značilo samo pamćenje određenih sadržaja i podataka, a danas učenje znači proces izgradnje i osmišljavanja znanja. Učenici su u današnje vrijeme znatiželjniji i vještiji u novim načinima rada. Učitelji moramo biti svjesni da više nismo samo oni koji prenosimo znanje, nego također organiziramo rad u učionici ili na terenu. Također trebamo biti savjetnici koji usmjeravamo rad učenika. Pogotovo u nastavi geografije ili povijesti možemo koristiti takav način učenja i prihvaćanja znanja, koji se može prevladati metodama i oblicima rada koji omogućuju interaktivni odnos između učenika te učitelja i učenika [4].

Projekti i manifestacije su takve učionice na otvorenom, gdje učenicima pružamo priliku da razmišljaju, uče ih odgovornosti i jačaju svoje komunikacijske vještine kroz razne metode i oblike rada. Istodobno među učenicima uspostavimo osjećaj povjerenja i samovrednovanja.

2. Poticanje učenika na rad izvan učionice

2.1. Opis projekta Upoznajmo zemlje EU

Prezentacija europskih zemalja u okviru projekta Upoznajmo zemlje EU projekt je koji obilježava pristup Slovenije Europskoj uniji. Svake godine prve subote u svibnju osnovne i srednje škole organiziraju prezentacijski program zemalja EU-a na kojem škole predstavljaju pojedine zemlje. Manifestacija se održava na Ptuju, u dvorištu minoritskog samostana sv. Petra i Pavla. Pojedine škole dobivaju štand koji unaprijed opremaju svojim rekvizitima. Zemlje su unaprijed dodijeljene odnosno »usvojene«, a osnovna škola Cirkulane-Zavrč predstavlja Grčku od samih početaka. Grčka je država u južnoj Europi koja ima bogatu tradiciju, izvanrednu povijest i raznoliku kulturu. Svake godine prezentacije su usredotočene na jedno područje. Program se sastoji od prezentacije i kulturnog programa. U prvom dijelu učenici se predstavljaju na štandovima, posjetiteljima nude sve informacije, objasne karakteristike i istovremeno usavršavaju svoje komunikacijske vještine. Simulacija i igranje uloga ovdje dolaze do izražaja jer se učenici uživljavaju u osobnosti ili turističke predstavnike, a cilj im je ostaviti što bolji dojam na posjetitelje. Do sada smo na štandu i kroz nastupe predstavili grčku povijest, kulturu, poznate osobe, bogove, gastronomiju, turizam, sport itd. Kroz desetljeće sudjelovanja u projektu uključili smo učenike mnogih generacija. Učenici pripremaju kulturni program prema odabranoj temi, a zatim se predstavljaju na pozornici.

2.2. Zašto je u ovom projektu iskustveno učenje u prvom planu?

Upoznajmo zemlje EU važan je projekt u kojem učenici sudjeluju i upoznaju zemlje Europske unije. Pritom stječu znanje o kulturi, običajima i karakteristikama određene zemlje. Važne su metode i načini rada s kojima je potrebno uključiti učenike u takvu suradnju. Walter i Marks, koje citira Požarnikova [2], kažu da se sljedeći elementi smatraju jednim od središnjih metoda iskustvenog učenja, iz čega također proizlazimo u pripremi takvog sudjelovanja na manifestaciji:

  • Grupna interakcija: rad u grupi za provođenje projekta neophodan je i nužan jer se radi o prilagodbi; grupa uključuje nekoliko učenika koji žele aktivno sudjelovati u provedbi projekta.
  • Simulacija i igranje uloga kao modela ili prezentacije pojedinih isječaka ljudskog iskustva; učenici su preuzeli određene grčke likove, ikone, ličnosti i druge prezentacijske elemente te se uživjeli u njih.
  • Strukturirane vježbe odnosno zadaci: učenici uvijek imaju pripremljene zadatke s kojima pobliže upoznaju određeno područje grčke kulture, povijesti, umjetnosti (bilo na satovima turističkog obrazovanja, povijesti ili geografije).
  • Igranje uloga: unaprijed dogovoreno predstavljanje važnih uloga prilikom predstavljanja Grčke, priprema teksta, odjeće, uživljavanje.
  • Pokreti tijela, uključujući metode opuštanja: u prezentaciju uvijek uključujemo ples, sportske aktivnosti; prezentacija je uvijek orijentirana na kretanje.
  • Promatranje procesa: učenici mogu vidjeti i doživjeti prezentacije drugih učenika, škola, odnosno drugih zemalja, tako da imaju lakši uvid u usporedbu.
  • Fantaziranje ili tzv. unutarnje gledanje: želje, savjeti i prijedlozi učenika uvijek su dobrodošli jer doprinose još većim izazovima i uče odgovornosti.
  • Klasične metode.

2.3. Osnovna škola Cirkulane-Zavrč u projektu: kako smo do sada predstavili Grčku?

Iskustveno učenje i našu učionicu na otvorenom predstavit ćemo na temelju prethodnog iskustva sudjelovanja u projektu.

Godine 2010. pripremili smo prezentaciju tipične grčke kuhinje. Učenici su potražili osnovne sastojke grčke kuhinje, a na štandu su sa zanimanjem predstavili i pojedine recepte koje smo također ponudili posjetiteljima.

U 2011. godini predstavili smo najvažnije ličnosti. Usredotočili smo se na grčke mislioce i važne povijesne ličnosti, a oslanjali smo se i na razvoj različitih znanosti u antičkom razdoblju. Ovdje su učenici iznijeli Slika 1svoje dosadašnje znanje iz povijesti i predstavili poznate grčke matematičare, filozofe i druge. Usredotočili su se na Pitagoru i razvoj grčke abecede. Izrađivali su plakate, mentalne mape i prezentacijske sheme.

Slika 1. Grčka kuhinja

Godine 2014. predstavili smo Grčku u okviru njezinih kulturnih znamenitosti. Znamo da je grčka kultura izuzetno bogata, posebno njezino antičko razdoblje, zbog toga su učenici imali na raspolaganju puno materijala. Puno smo sati proveli stvarajući rekvizite na temu antičke Grčke. Grupna dinamika vrlo je vaSlika 2žna u pripremi za ovu vrstu terenskog učenja. Stoga su učenici najprije međusobno skupili ideje o tome što uopće pripremiti. Izradili su atensku Akropolu, kip božice Atene, sliku lijepog Zeusa, maketu grčkog broda, grčko kazalište i letke s informacijama za posjetitelje.

Slika 2. Grčki mislioci i grčke znanosti

Slika 3Slika 4
Slika 3. Izrada Ateninog hrama         Slika 4. Reklamni letak

Slika 5
Slika 5. Putokazi antičkih mjesta u Grčkoj

Godine 2017. morali smo predstaviti povijest i tradiciju »usvojene« zemlje Grčke. Pripreme za prezentaciju grčke povijesti trajale su dugo. Uz pomoć elektroničkih izvora, osobnih iskustava učenika, literature i do sada stečenog znanja, učenici osmih razreda izradili su plakate na temu grčkih bogova. Studenti su uključili puno fotografija i istaknuli ključne pojmove (ovdje su upotrijebili stečeno znanje iz geografije i povijesti). Izradili su sliku zgodnog Orfeja i ljepotice Euridike te se u mislima preselili u staru Grčku. Tako je stvorena maketa grčkog kazališta. Uživjeli su se u grčke junake, priče i mitove, poznate cijelom svijetu te ih uz pomoć naučene simulacije također predstavili. Pri tome je važnu ulogu odigrala također tradicionalna grčka odjeća koja se pobrinula za veći učinak uživljavanja u ulogu. Učenici osmih razreda također su naučili ples u kojem su živali jer je kretanje jedna od središnjih metoda iskustvenog učenja. Učenici su prethodno doživjeli i vidjeli nastupe i prezentacije drugih učenika, zbog toga su se mogli još bolje uživjeti u prezentaciju. Također su naučiliSlika 6 fiktivno razmišljati, što je jedan od središnjih misaonih procesa u učenju. Izradili su također letke u kojima su predstavljene najvažnije priče iz stare Grčke, a posjetitelji su ih mogli također pročitati i uzeti.

Slika 6. Prezentacija grčkog plesa

Slika 7Slika 8
Slika 7. Prezentacija narodnih nošnji, igara uloga i simulacija     Slika 8. Zeus i Afrodita: Prikaz grčkih bogova

U 2018. godini predstavili smo sport u Grčkoj. Ovogodišnja tema je sportski orijentirana, zbog toga su učenici morali pribjeći različitim tehnikama učenja. Kao učiteljica mentorica, morala sam pomagati učenicima jer je sport u Grčkoj učenicima manje poznata tema. Općenito, prema definiciji Poljakovih metoda, pribjegla sam različitim nastavnim metodama, posebno središnjim nastavnim metodama. Najviše se istaknula demonstracijska nastavna metoda koja je bila neizravna [3]. Pokazala sam pojedino gradivo o povijesti OlimSlika 9pijskih igara. Učenici su sami povukli paralele s aktualnim sportovima. Također smo se usredotočili na Grčku kao kolijevku Olimpijskih igara i pogledali brojne audio-vizualne povijesne izvore koji svjedoče o iznimnosti i važnosti Grčke i sporta. Najprije smo zajedno s učenicima pokušali sagledati povijest, a zatim aktualizirati sport uz pomoć današnjeg načina izvođenja Olimpijskih igara.

Slika 9. Vaza na kojoj smo prikazali stari olimpijski sport

U 2019. godini otišli smo korak dalje jer smo morali predstaviti poduzetništvo odabrane zemlje. Ovogodišnja tema projekta bila je naime »Prepoznatljive tvrtke država članica EU«. S učenicima smo vrlo dugo razmišljali što bi privuklo prolaznike i pale su odlične ideje. Na kraju su učenici predložili turistički sektor jer je najvažniji segment uslužnog sektora turizam, koji predstavlja važan izvor prihoda. Zajedno sa svojim mentorima, učenici OŠ Cirkulane-Zavrč snimili su reklamni spot u kojem su upotrijebili GREEK TRAVEL AGENCY – turističku agenciju koja ih vodi u svijet prelijepe Grčke. Ovdje je upotrijebljeno puno metoda iskustvenog učenja. Najprije su učenici morali upotrijebiti maštu te se usredotočiti na stvaranje poduzeća koji će u grčke turističke znamenitosti privući brojne turiste. Uslijedila je igra uloga; turistički vodič morao je privući interesente, zbog toga su se uživjeli također u turiste i razmišljali što bi njih privuklo. Izradili su turističku brošuru, samoinicijativno sastavili tekst i kroz simulaciju naučili prodati uspješan turistički aranžman. Snimili su i kratki prezentacijski video koji je na Mestnom trgu na Ptuju izazvao oduševljenje i privukao brojne posjetitelje. Regionalna obrtničko-poduzetnička komora Ptuj i Fond za obrazovanje radnika kod samostalnih poduzetnika Ptuj prepoznali su naš prezentacijski video kao najbolji te smo nagrađeni novčanom nagradom. Učenicima je to predstavljalo odličnu motivaciju te se vrlo rado pridruže ovom projektu. Bilo nam je lijepo na Mestnom trgu. U »turistični agenciji« vladalo je veliko zanimanje za Grčku [5].

4. Zaključak

Učitelji nastojimo da se takvi projekti nastave jer ističu suvremene nastavne metode i ciljeve koji učeniku ostaju u sjećanju. Jarvis dodaje da je prva faza iskustva kontakt s vanjskim svijetom, a u tom smislu učenje se razumije kao iskustveno učenje. Upravo zbog takvih aktivnosti učenika, u kojima potonji djeluju, ne trebamo se u budućnosti bojati da će se važnost i primjena iskustvenog učenja odnosno njegovih metoda i oblika rada u školskom prostoru smanjiti [1].

Ovakav način podučavanja donosi brojne koristi. Potaknimo zanimanje učenika i proširimo njihovo znanje. Vidimo da nas na svakom životnom koraku prate različita iskustva, a prema takvim opažanjima važnost iskustvenog učenja samo će se povećavati.

4. Literatura

  1. Jarvis, P. (2003). Izkustveno učenje in pomen izkušnje. Sodobna pedagogika, 54 (1), str. 94–103.
  2. Marentič Požarnik, B. (2000). Psihologija učenja in pouka. Ljubljana, DZS.
  3. Poljak, V. (1989): Didaktika. Zagreb, Školska knjiga.
  4. Potočnik, D. (2017). Sodobne učne metode pri pouku zgodovine. Annales. Series historia et sociologia, svezak 27, broj 4, str. 837–850.
  5. https://www.cirkulane-zavrc.si/2019/05/13/15-obletnica-vstopa-slovenije-v-evropsko-unijo/

Prirodoslovni dan u šumi

tea_zagorc

Tea Zagorc

Sažetak

U svom članku pod naslovom Prirodoslovni dan u šumi predstavljam aktivnosti koje su se izvodile u šumi. Najljepše su aktivnosti u kojima smo u neposrednom kontaktu s prirodom. Izuzetno su motivirajuće za učenike jer u prirodnom okruženju stječu nova iskustva, istražuju prirodu i uz poticaj osjećaju njezine ljepote. No, budući da je povrh svega dobro i puno boraviti na svježem zraku, odlučila sam da o šumi u jesen nećemo samo pričati u razredu, nego ćemo je istražiti izbliza, svim svojim osjetilima. Učenici su promatrali boje jesenjeg lišća, njuškali otpalo lišće i zemlju, dodirivali plodove jeseni, na minutu zatvorili oči i bili potpuno tihi te tako percipirali što sve možemo čuti u šumi. Istraživali smo biljke sjemenjače i bez sjemenki, vrste drveća i grmlja, drveće prema kori i drvu i život u šumskim tlima. Uključeni su bili učenici četvrtog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta.

Učenici su bili oduševljeni izvođenim aktivnostima jer su u prirodi mogli slušati, promatrati, dodirivati, mirisati i tako koristiti sva svoja osjetila.

Ključne riječi: prirodoslovni dan, istraživanje šume, iskustveno učenje.

1. Uvod

Šuma pretvara djetetovu ulogu, koja je u razredu pasivna, u aktivnu koja je njemu prirodna po mjeri. U šumi ne postaju samo aktivni i sudjelujući istraživači šuma, već i istraživači vlastitih radnji i osjećaja. Šuma kao prostor koji se neprestano mijenja, neprestano izaziva dijete te ga i istovremeno uči odgovornosti prema sebi i drugima, što mu je danas u velikoj mjeri onemogućeno. Idealan je odgojno-obrazovni prostor koji potiče djecu u nekoliko područja (Šumarski institut Slovenije, 2016.).

Budući da je naša škola u neposrednoj blizini šume, odlučili smo jutro provesti u učionici u prirodi.

2. Istražujemo u šumi

Predstavit ću vam neke od aktivnosti prirodoslovnog dana u šumi na temu Biljke sjemenjače i bez sjemenki, Vrste drveća i grmlja, Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka, Život u šumskim tlima.

2. 1. Biljke sjemenjače i bez sjemenki

Ciljevi radionice:

  • poznavati razlike između biljkama s cvjetovima i biljaka bez cvijeta, odnosno između biljaka sjemenjača i biljaka bez sjemenki,
  • znati da se biljke bez cvjetova razmnožavaju sporama,
  • znati imenovati neke biljke s cvjetovima (četinjače, cvjetnjače) i neke bez cvjetova (alge, paprati, mahovine),
  • pomoću povećala pogledati spore i sjemenke na raznim biljkama.

S učenicima sam pričala o razlikama među biljkama. Učenici su naveli koje razlike među njima primjećuju. Potaknula sam ih da pokušaju biljke podijeliti u samo dvije skupine. Otkrivaju da se biljke mogu podijeliti u dvije skupine ovisno o tome razmnožavaju li se sjemenkama ili ne. Pokazala sam im primjer paprati gdje se vide spore i primjer izrezane jabuke gdje se vide sjemenke. Utvrdili su koje se biljke u šumi razmnožavaju sjemenkama, a koje sporama.

Učenici su dobili zadatak da u šumi potraže nekoliko plodova (npr. kesten, žir, lješnjak, orah, plod javora, češer) i nekoliko različitih mahovina i paprati. Upozorila sam ih da počupaju samo malo mahovine i paprati, da ne uništavaju šumu. Zatim su dobili povećala kako bi detaljno pogledali izbojke sa sporaSlika1-zmanjsanama kod mahovina, spore u paprati i sjemenke u biljkama sa sjemenkama. Također smo neke plodove prerezali da vidimo sjemenke. Učenicima sam pokazala gdje su sjemenke skrivene u češeru.

Slika 1. Promatranje spora u paprati

2. 2. Vrste drveća i grmlja

Cilj radionice:

  • Prepoznati i imenovati najčešće vrste drveća i grmlja koje rastu u neposrednom okruženju (po listovima i plodovima).

Učenike sam podijelila u male skupine po četvero. Na šumskom tlu stvorili su sliku od lišća i plodova koje su pronašli u šumi. Prostor na kojem su stvorili sliku ograničila sam štapićima koji istovremeno čine okvir slike. Učenici su predstavili svoja umjetnička djela. Slika 2-zmanjsanaPogledali smo lišće i plodove i pokušali odrediti vrstu drveća i grmova. Potražili smo i druge listove i plodove, a neke sam ponijela sa sobom. Promatrali smo ih i u knjigama.

Slika 2. Promatranje plodova

2. 3. Istraživanje drveća prema kori i drvu, dijelovi biljaka

Ciljevi radionice:

  • razlikovati vrstu drveća prema kori i drvu,
  • poznavati dijelove biljaka.

Tražili smo što više različitih vrsta drveća i promatrali koru (primijetili smo hrapavost i glatkoću, pukotine, boju i miris). Zatim smo sjeli u krug i promatrali daščice različitih vrsta drveća. Pozornost smo usmjerili na boju, starost drveća, tvrdoću. Razgovarali smo i o tome što izrađuju od određene vrste drveta. Šetajući šumom promatrali smo i opisivali različito cvijeće i otkrili čemu služe dijelovi biljaka.

2. 4. Život u šumskom tlu

Ciljevi radionice:

  • učenici promatraju sastav šumskog tla i uspoređuju sastav po slojevima,
  • razlikuju pauke od kukaca,
  • izradili su model šumskog tla u staklenoj čaši.

Učenike sam podijelila u četiri skupine te im podijelila radna pomagala. Objasnila sam im tijek rada. Naglasila sam da polje istraživanja moraju ograničiti priloženim obručem, da moraju vrlo pažljivo postupati s pronađenim životinjama koje će naći u zemlji jer ćemo ih nakon promatranja vratiti u njihov prirodni okoliš. Ponovili smo razlike među pauka i kukaca i stavili literaturu na vidljivo mjesto. Tada su učenici otišli na teren. Svaka je skupina zatim predstavila svoj rad, ističući razlikSlika 3-zmanjsanae u onome što su pronašli, a zatim smo zajedno otkrivali koje su to životinje. Svaka je skupina također pokazala svoj model šumskog tla u staklenoj čaši, koje smo kasnije izložili u učionici.

Slika 3. Istraživanje povećalom

3. Zaključak

Najbolje ulaganje u dječju budućnost je učenje u šumi. Ovakva vrsta učenja za nas je izazov, ali i radost, jer učenici jako uživaju u šumi. Važno je da učenici upoznaju prirodno okruženje i da se znaju s njim suživjeti. U budućnosti ću planirati još više sličnih aktivnosti u šumi jer su učenici u njoj uživali.

Literatura

  1. Baričič, L. et al. (2018). Danes se učimo zunaj: priročnik za dejavnosti v naravi. Ljubljana: Center šolskih in obšolskih dejavnosti
  2. Bird, F. (2018). 101 način zabave v naravi za otroke. Ljubljana: Pipinova knjiga
  3. Cornell, J. (1994). Približajmo naravo otrokom. Celje: Mohorjeva družba
  4. Cornell, J. (1998). Veselimo se z naravo: naravoslovne dejavnosti za vse starosti. Celje: Mohorjeva družba
  5. Gozdarski inštitut Slovenije. (2016). Priročnik za učenje in igro v gozdu. Ljubljana: Založba Silva Slovenica
  6. Kohl, M. A. (2000). Mali naravoslovec. Ljubljana: Educy
  7. Ministrstvo za šolstvo in šport. (2011). Učni načrt za naravoslovje in tehniko. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo

Mehanika uz pomoć 3D tehnologija

matej_prapotnik

Matej Praprotnik

Sažetak

Članak opisuje primjer iskustvenog učenja u mehanici. Prikazan je primjer upotrebe 3D modeliranja i 3D ispisa u pronalaženju najboljeg oblika grede za tipičan primjer opterećenja grede sa dva oslonca.

Učenici su koristeći 3D modeliranje dizajnirali različite virtualne modele grede. Modeli su potom ispisani 3D pisačem te su provedena ispitivanja. Iz dobivenih rezultata utvrdili su koji oblik grede ima najbolju nosivost i predložili poboljšanja.

Ključne riječi: 3D modeliranje, 3D ispis, iskustveno učenje, mehanika, greda, sila, moment savijanja.

1. Uvod

Već je drevni filozof Aristotel tvrdio da ono što moramo naučiti da bismo to mogli činiti, učimo tako što upravo to radimo (Aristotel, 4. st. pr. Kr.).

Za većinu obrazovnih institucija širom svijeta pristup skupoj i zahtjevnoj laboratorijskoj opremi velika je prepreka koja ograničava iskustveno učenje (Bates, 2015.). Takav je slučaj i s mehanikom. Za bolje razumijevanje koristimo fotografije i videozapise.

Tehnologije 3D modeliranja i 3D ispisa omogućuju nam praktičniji pristup. U školi modeliramo pomoću programa PTC CreoParametric (PTC, b.d.). Na internetu mogu se naći i razne besplatne verzije softverskih alata. Neke od njih dopuštaju online modeliranje bez preuzimanja softvera na osobna računala (Tinkercad, b.d.). Neki proizvođači opreme za 3D ispis daju veliku pažnju školama pružajući pristup priručnicima o upotrebi 3D tehnologija u učionici (DeMarco, Dippold, Lentz i Snider, 2017.) i projektima koje su izradili članovi udruženi u zajednici (Thingiverse education, b.d.).

Spomenute inovacije koristili smo za drugačiji oblik nastave od kakvog smo bili navikli do sada. Grupe učenika dizajnirale su različite oblike grede, skicirale ih i izrađivale virtualne modele. Koristeći 3D ispis izrađene su grede te je ispitivanjima provjerena njihova nosivost. Pomagali su si promatranjem okoliša i koristeći predznanje o statici i osnovama čvrstoće.

1.1. Mehanika

Dvije važne grane mehanike su statika i čvrstoća. Statika utvrđuje i opisuje uvjete mirovanja tijela (Juhart, Stropnik i Šterk, 2002.). U tom dijelu učimo, između ostalog, o reakcijama u osloncima grede i o raspodjeli opterećenja po gredi.

Čvrstoća nas uči o ravnoteži između vanjskih i unutarnjih sila. Omogućuje nam dimenzioniranje grede koja će moći uspješno podnijeti vanjska opterećenja. Pritom uzimamo u obzir svojstva materijala i geometriju grede. Svojstva čvrstoće materijala ispituju se u laboratorijima sa statičkim (Tensile test, 2013.) i dinamičkim ispitivanjima (Fatigue test, 2014.).

2. Svrha i ciljevi istraživanja

2.1. Svrha

  • Potaknuti učenike na razmišljanje o idealnim oblicima konstrukcije koji mogu sa što manje materijala podnijeti što veće opterećenje.
  • Kombinirati znanje iz mehanike, 3D modeliranja i 3D ispisa.
  • Analizom rezultata ispitivanja utvrditi koji je oblik izdržao najveća opterećenja.
  • Potražiti smjernice za daljnji razvoj oblika grede.

2.2. Ciljevi

  1. Potaknuti učenike na grupni rad.
  2. Konstruirati gredu koja će biti što lakša ali će istodobno podnijeti što veće opterećenje.
  3. 3D ispis grede.
  4. Ispitivanjem loma utvrditi čvrstoću grede. Kao mjerilo uspjeha odredili smo omjer između lomnim momentom savijanja i mase grede:
  5. Pronaći prijedlog za poboljšanje dizajna.

3. Priprema uzoraka

3.1. Idejno rješenje

Učenici su u obzir morali uzeti najveće dopuštene dimenzije grede od 120 mm x 30 mm x 15 mm, način opterećenja i vrstu oslonaca. Svaki član grupe prvo je nacrtao skicu svoje ideje nakon čega su izabrali najbolje rješenje.

3.2. 3D modeliranje

USlika 1z pomoć programa CreoParametric, svaka je grupa stvorila svoj vlastiti virtualni model grede. Modele su pretvorili u stereolitografski zapis koji se koristio za pripremu uzoraka za ispis.

Slika 1. Virtualni model grede.

3.3. 3D ispis

Modeli su za ispis pripremljeni pomoću programa MakerBoot (MakerBot, b.d.). Postavke ispisa bile su jednake za sve modele. Time smo pokušali osigurati iste uvjete ispisa za sve nosače. Ispisani su bili u okomitom smjeru, s dvostrukom ljuskom, s 10% punjenjem i srednjom kvalitetom ispisa.

Slika 2Slika 3Slika 2. Simulacija ispisa                             Slika 3. 3D ispis

4. Provođenje ispitivanja

4.1. Pribor za provođenje ispitivanja

Slika 4Masa grede je izmjerena preciznom vagom Kern PLS SIO-3, s preciznošću do 1/1000 g.

Slika 4. Vaganje

Slika 5Opterećenje je mjereno pomoću Vernierove ploče za mjerenje tlačnih sila. Računalo je bilježilo trenutnu silu koja je djelovala na mjernu ploču. Na ploču je postavljen uređaj s dva valjka na koja je postavljen ispitni uzorak.

Slika 6Slika 5. Pribor za mjerenje

Opterećenje je proizvela Rodcraft hidraulična preša koja se u školskoj radionici koristi za promjenu ležajeva.

Slika 6. Ispitni uzorak u preši

4.2. Postupak ispitivanja

Greda je opterećena točkovnim opterećenjem F. U gredi su stvorene tangencijalne sile Ft i momenti savijanja Mf. Raspored je prikazan dijagramima na slici 7.

Slika 7Slika 8
Slika 7. Unutarnje sile i momenti         Slika 8. Greda tijekom opterećenja

Računalo je primilo podatke iz Vernierove ploče i ucrtalo trenutnu krivulju opterećenja u ovisnosti o vremenu. Izmjerena maksimalna sila bila je osnova za izračun momenta savijanja prema jednadžbi (Kraut, 2003.):

5. Rezultati sa tumačenjem

Prvi se je uzorak pokazao kao najlošiji. Dizajn se temeljio na I-profilu što je bilo dobro. S Slika 9rupama su željeli smanjiti vlastitu težinu grede i poboljšati omjer između nosivosti i težine. Pritom su podcijenili utjecaj tangencijalnih sila koje smiču gredu što je rezultiralo prijevremenim urušavanjem grede.

Slika 9 Slomljene grede

Tablica 1: RezultatiTablica 1

Druga grupa osvojila je 3. mjesto. Dizajn se temeljio na I-profilu. Bili su oprezniji s veličinom rupa na neSlika 10utralnoj osi. Previdjeli su najveću dopuštenu visinu grede. Profil grede mogao bi biti veći, što bi poboljšalo njezinu nosivost.

Slika 10. Grafički prikaz rezultata ispitivanja

Treća grupa odlučila se za drugačiji oblik. Očekivali su da će se ispitni uzorak slabije odupirati vlačnim naprezanjima na donjoj strani nego na gornjoj strani, gdje su djelovala tlačna opterećenja. Njihova su se očekivanja temeljila na promatranju načina ispisa grede. Pretpostavili su da su veze između slojeva slabije nego u samim slojevima i zaključili da će greda biti manje otporna na vlačna naprezanja. Ojačana donja strana grede (u ovom slučaju u obliku trokutastog profila) mogla bi biti jedna od mogućih dobrih odluka.

Kao najbolji se je pokazala se greda četvrte grupe. Učenici četvrte grupe uzeli su u obzir raspodjelu naprezanja pri savijanju i kao osnovu odabrali I-profil kao i prva i druga grupa. Istodobno, nisu zanemarili dijagram momenta savijanja. Visinom profila slijedili su obliku dijagrama momenta savijanja.

6. Zaključak

Sve su grupe koristile znanje stečeno tijekom teorijskog dijela lekcije. Svatko je na svoj način pokušao postići najbolji omjer km.

Članovi grupe dali su svoj doprinos na područjima u kojima su se osjećali najbolje, dok su poboljšali svoje znanje na područjima u kojima su bolji bili drugi. S nestrpljenjem su iščekivali ispis i ispitivanje svojih radova. Tek je izračun omjera km dao konačni poredak.

U konačnoj evaluaciji predložena su poboljšanja sa kojima bi se poboljšali oblici grede. Konačni prijedlog za daljnja ispitivanja imao je oblik pobjedničke grede, koja bi se poboljšala smanjenjem njene mase odgovarajuće razmaknutim rupama u uzdužnoj osi grede.

Kroz evaluaciju napravili smo evoluciju početnih ideja. Novi oblik grede koji bi se mogao u daljnjim ispitivanjima testirati prema različitim karakteristikama ispisa kao što su vrsta materijala, orijentacija tijekom ispisa, gustoća punjenja, broj ljuski, brzina ispisa, visina sloja, … To nam omogućuje širok spektar razvoja opisanog eksperimenta.

7. Literatura

  1. Aristotel. (4. stol. pr. Kr). Nikomahova etika. Prev. Gantar, K. (2002). Ljubljana: Slovenska matica
  2. Bates, A. W. (2015). Teaching in a Digital Age: Guidelines for Designing Teaching and Learning Vancouver BC. Tony Bates Associates Ltd. Dobiven sa: https://opentextbc.ca/teachinginadigitalage/chapter/4-4-models-for-teaching-by-doing/
  3. DeMarco, M., Dippold, S., Lentz, D. i Snider, J. (2017). Makerbot Educators Guidebook. Dobiven sa: http://pages.makerbot.com/rs/444-ZTM-866/images/NEW_MakerBotEducatorsGuideBook_Lite.pdf
  4. Fatigue test. (2014). Dobiven sa: https://www.youtube.com/watch?v=LhUclxBUV_E
  5. Juhart, K., Stropnik, J., Šterk, P. (2002). Statika. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
  6. Kraut, B. (2003). Strojniški priročnik. Ljubljana: Litera picta.
  7. MakerBot. (b.d.). Dobiven sa: https://www.makerbot.com/3d-printers/makerbot-print/
  8. PTC. (b.d.). Dobiven sa: https://www.ptc.com/en/products/cad/creo#
  9. Tensile test. (2013). Dobiven sa: https://www.youtube.com/watch?v=D8U4G5kcpcM
  10. Thingiverse education. (b.d.). Dobiven sa: https://www.thingiverse.com/education
  11. Tinkercad. (b.d.). Dobiven sa: https://www.tinkercad.com/#/

Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom radu pod nazivom Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima predstavljam socijalne igre koje sam provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac s učenicima 1. i 2. razreda i Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda osnovne škole Center u Novom mestu. Ideja o njihovoj provedbi potekla je od strane učenika jer su izrazili želju za igranjem. Kako su socijalne igre od velike koristi kako za učenike tako i učitelje, odlučila sam se temeljito usredotočiti na njih tijekom sljedeća tri mjeseca. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, među učenicima se razvija solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija drugosti. Učitelji mogu putem socijalnih igara uspostaviti ravnopravniji, izravan i prijateljski odnos s učenicima, sveobuhvatnije ih upoznati te se s njima zabaviti.

Učenici su bili oduševljeni izvedenim socijalnim igrama, jer su dublje upoznali sebe i svoje vršnjake, a uz to puno naučili i zabavili se.

Ključne riječi: socijalne igre, izvannastavna aktivnost, iskustveno učenje, socijalno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Trajanje provedbe aktivnosti: 24 nastavna sata, povezana tijekom 3 mjeseca.

Socijalne igre jedna su od metoda iskustvenog učenja koje se temelji na vlastitom ljudskom iskustvu stečenom sudjelovanjem, djelovanjem u stvarnim, konkretnim situacijama. Socijalne igre nisu usredotočene na obrazovanje, već se veći naglasak stavlja na osobni rast, stjecanje i usavršavanje određenih socijalnih vještina i grupnu terapiju. Socijalne igre bismo mogli nazvati interakcijskim igrama jer kod njihove provedbe dolazi do interakcije s ostalim članovima skupine, od kojih sudionici najviše nauče. Igre nam omogućuju bolje prihvaćanje drugih, poštovanje i toleriranje mišljenja, osjećaja i ponašanja ostalih članova skupine. Važne su u oblikovanju vlastitog identiteta i u lakšem prihvaćanju sebe jer osoba postaje samopouzdanija, kada se bolje upozna i nauči nešto novo o sebi (Lavrič 1995: 169-176). Socijalne igre su također tehnike koje pomažu kako djeci tako i odraslima da se međusobno bolje upoznaju i nauče slušati jedni druge, razumiju i užive u drugog, prihvaćaju i rješavaju konfliktne situacije i grade odnose suradnje umjesto međusobnog natjecanja. (Virk Rode i suradnici 1998: 20).

Socijalne igre bile su izvedene po pojedinačnim fazama koje su Virk Rode i suradnici (1998: 25-46) preuzeli od Hausa Schwalbacha (1967):

  1. faza predstavljanja i upoznavanja,
  2. faza komunikacije i oblikovanja skupine,
  3. faza promatranja i otkrivanja
  4. faza uživljavanja i identifikacije,
  5. faza napada i samoobrane.

U prvoj fazi socijalnih igara ciljevi su: uspostaviti početni kontakt između sudionika (učitelja, učenika), riješiti se suzdržanosti i straha od javnog govora.

U drugoj su fazi ciljevi socijalnih igara: izraziti i oblikovati emocije, razumjeti važnost govora u oslobađanju potisnutih emocija, upoznati razne oblike komunikacije.

U trećoj fazi cilj promatrača je da što točnije odredi kako se nešto odvija u odnosu na određenu situaciju. Učenje razlikovanja promatranja drugih i samog sebe.

U četvrtoj fazi članovi skupine se užive u osobnost nekoga drugog, pokušavaju ga razumjeti prema njegovoj situaciji, pokušaju biti svjesni njegovih stavova i upoznati njegove potrebe, bolje ga razumjeti i bolje surađivati s njim.

U petoj fazi cilj igara je da članovi skupine budu svjesni sukoba unutar skupine, da uviđaju različita ponašanja i mehanizme za rješavanja sukoba te se susreću s novim oblicima ponašanja koji se mogu prvo testirati u obliku igre.

Opis i provedba socijalnih igara

Predstavit ću samo nekoliko socijalnih igara koje sam izvela u sklopu izvannastavne aktivnosti Fit školarac s 1. i 2. razredom, a zatim i u izvannastavnoj aktivnosti Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda. Socijalne igre provedene su prema gore opisanim pojedinačnim fazama.

1. faza predstavljanja i upoznavanja

1.1. Zeleni krokodil (Virk Rode i suradnici 1998: 26)

Cilj učenja: Učenici se predstave imenom i pokušaju zapamtiti imena svojih vršnjaka i učitelja u skupini. Pod imenom zamišljaju osobu, pa je samim time riječ o komunikaciji, a ne samo pamćenju imena.

Slika_1_Zeleni_krokodilProvedba i zapažanja: Učenicima sam rekla da sjednu na stolice poredane u krugu. Netko iz skupine rekao je svoje ime, a susjedu je rekao: “Ti si krokodil.” Susjed (krokodil) ponovio je prethodno ime, dodao svoje i rekao sljedećem: “Ti si krokodil.” Igru smo igrali na početku školske godine kada su se učenici počeli međusobno upoznavati. Primijetila sam da su oni učenici koji su tijekom igre bili koncentriraniji bolje zapamtili imena svojih prethodnika.

Slika 1. Zeleni krokodil

2. faza komunikacije i oblikovanja skupine

2.1. Vođenje slijepca (Virk Rode i suradnici 1998: 29)

Slika_2_Vodenje_slepcaCilj učenja: Naglasak je na verbalnoj komunikaciji i povjerenju.

Provedba i zapažanja: Učenike sam podijelila u parove. Prvi u paru si je zavezao oči maramom, a drugi ga je svojim uputama vodio po prostoru. Nakon dvije minute zamijenili su uloge. Primijetila sam da je vođenje bilo uspješnije među članovima koji se međusobno dobro poznaju te su dobri prijatelji.

Slika 2. Vođenje slijepca

2.2. Pantomima (Virk Rode i suradnici 1998: 31)

Ciljevi učenja: Učenici se užive u neko zanimanje ili neki događaj te ga predstavljaju pomoću mimike. Igra pruža mogućnosti velike snalažljivosti na tom području pa potiče i Slika_3_Pantomimakreativnost.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine. Prva skupina je zamislila neko zanimanje ili događanje koje je netko iz druge skupine trebao pokazati pantomimom. Ostali članovi druga skupine pokušali su pogoditi što prikazuje. Članovi prve skupine su ih pri tome ispravljali, odnosno usmjeravali pravom rješenju.

Slika 3. Pantomima

3. faza zapažanja i otkrivanja

3.1. Što se promijenilo (Virk Rode i suradnici 1998: 35)

Cilj učenja: Učenici prepoznaju u čemu se partner promijenio.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine koje su se postavile u dva rSlika_4_Kaj_je_spremenjenoeda, okrenute jedne prema drugoj. Svaki član imao je minutu kako bi brižno promatrao onoga koji mu je stajalo nasuprot. Potom su se svi iz oba reda okrenuli drugom leđima. Svatko je u tom trenutku na sebi promijenio tri stvari. Potom su se ponovno okrenuli drug prema drugom i pokušali otkriti u čemu se je onaj, koji mu stoji nasuprot, promijenio. Primijetila sam da su oni učenici koji su detaljno promatrali protivnika lakše otkrili promijene na njemu.

Slika 4. Što se promijenilo

4. faza uživljavanja i identifikacije

4.1. Pozitivne osobine (Virk Rode i suradnici 1998: 45)

Cilj učenja: Uživjeti se u osobine drugoga i kod njega naći barem jednu dobru osobinu.

Slika_5_Pozitivne_lastnostiProvedba i zapažanje: Svaki učenik je na papir napisao imena svih ostalih učenika u skupini. Potom je uz svako ime napisao barem jednu njegovu dobru osobinu. Na kraju je svatko pročitao što je napisao. Primijetila sam da su kod ove igre učenici više uronili u drugoga i pokušali naći nešto dobro u njemu. Ova igra je pomogla jačanju samopouzdanja posebice manje odlučnih i povučenih članova skupine.

Slika 5. Pozitivne osobine

5. faza napada i samoobrane

5.1.Samoobrana (Virk Rode i suradnici 1998: 46)

Cilj učenja: PoSlika_6_Samoobrambajedinac jasno izražava i štiti svoje interese pred prilično jakom skupinom.

Provedba i zapažanje: Svi učenici osim jednog su stajali te se zagrlili rukama i oblikovali čvrst krug. Jedan učenik je stupio u sredinu kruga te se pokušao probiti van njega. Primijetila sam da su učenici ovu igru shvatili vrlo ozbiljno. Igra je u učenicima probudila osjećaj pobjede, ljutnje, nemoći.

Slika 6. Samoobrana

Zaključak

Moja ocjena provedbe socijalnih igara je vrlo pozitivna jer se pokazalo da su se nakon izvođenja socijalnih igara odnosi među učenicima poboljšali, bilo je manje nasilničkog ponašanja i poboljšao se odnos učenika prema učiteljici. Primijetio se i učinkovitiji način razmišljanja i kreativnosti učenika, bolja komunikacija između učenika i bolja komunikacija između učenika i učiteljice.

Literatura

  • Lavrič, A. (1995). Raziskava o socialnih igrah. Sodobna pedagogika, št. 3 – 4, str. 169 – 176.
  • Maksimovič, Z. (1991). Mladinske delavnice: psihološko primarno preventivni program, namenjen mladostnikom zgodnjega obdobja. Ljubljana: Sekcija za preventivno delo pri Društvu psihologov Slovenije.
  • Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J. in sod. (1990). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  • Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J., Beltram, J., Bozovičar, V., Lah, S., Lavrič, A., Levstik, M., Mancini, D., Paravan, I., Pučnik – Ozimič, I., Seliškar, S., Slaček, D., Šilc, Z., Tihole, D., Verli, T., Vrečko, M. (1998). Socialne igre v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Pogled kroz prozor od kuće

Broj 122, travanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconKnjižnice i knjige imaju veliko značenje u informacijskom opismenjavanju. Brigita Fridl napomenula je kako knjižnice predstavljaju informacijska središta i cilj je je svake knjižnice korisnika informacijski opismeniti i  motivirati ga. Više…

Pogled_iconFabijana Štih nam je predstavila stvaranje kamišibaja ili japanskog kazališta u nastavi slovenskog jezika. Učenici su razvijali svoje retoričke i likovne vještine te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi. Više…

Pogled_iconUčiteljica Frida Gubenšek i njezini učenici uključili su se u preventivnu akciju Djeca za sigurnost u prometu, kojom su pokušali utjecati na vozače da ne uživaju alkohol i druge opasne tvari kada sjedaju za volan. Više…

Pogled_iconIva Naranđa, jedna od koautorica projekta, upoznala nas je s dva eTwinning projekta: Transformation To Green IT i Electronic Waste Around Us. Koje su aktivnosti provede i na koji način, možete pročitati ovdje.

Pogled_iconI. osnovna škola Čakovec je po jedanaestom put u novom Erasmus+ projektu CodeInnova: Teaching programming in Primary school: curriculum, didactic methods, texbooks, online suport. Koji su ciljevi i partneri izvijestila nas je Ivana Ružić. Više…

Pogled_iconNeovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. U predmetu Kućanstvo, u 5. razredu, učiteljica Jasmina Selko kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključila je i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Više…

Pogled_iconSa željom da potakne interes za baštinu među učenicima, učiteljica Jožica Ivančič odlučila je istražiti djelić baštine u svom okružju. Četvrti su razredi istraživali i proučavali prošlost na obližnjim zgradama i izloženim predmetima. Više…

Pogled_iconU svojem primjeru individualiziranog programa Klavdija Petrovič prikazuje smjernice za pomoć u sastavljanju programa prilikom kojeg, sukladno napucima komisije za provjeru, učitelji razrednici zajedno sa stručnim timom sastavljaju program rada za učenika. Više…

Pogled_iconUčenici i nastavnici zagrebačke Industrijske strojarske škole (ISŠ) na Malti su realizirali dvotjednu Erasmus+ mobilnost projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II. Cilj projekta je stjecanje iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika. Kristinka Lemaić, Nenad Pavlinić i Meri Ružević kažu kako je cilj u potpunosti ostvaren. Više…

Pogled_iconRad s učenicima, najvažniji je posao na svijetu, ali i vrlo težak, kaže Lidija Pecko. Uzroci školske nediscipline najčešće su biološke osobine učenika, emocionalni problemi, situacije u školi. Metoda 1-2-3 omogućuju učitelju uspostavljanje discipline na jednostavan način. Više…

Pogled_iconAktivan put do škole utječe na zdravlje svakog školarca. Sabina Lukežič izvijestila nas je kako je njena škola uvela aktivnosti i projekte koji bi dodatno pomogli u aktivnom putu do škole i natrag kao dijela našeg zdravog načina života. Više…

Pogled_iconUčiteljica Sandra Jemec primijetila je kako učenici prvog razreda nakon četvrtog školskog sata, kada započinju s nastavom produženog boravka, imaju vrlo nisku koncentraciju i motivaciju za obavljanje domaćih i drugih (školskih) aktivnosti. Odlučila je odraditi s učenicima dvije radionice opuštanja i pažljivosti. Više…

Pogled_iconNastavnici mentori, Davor Šijanović i Sanja Pavlović Šijanović, ispričali su nam kako je to osvojiti zlatnu medalju na najvećoj izložbi inovacija mladih u Republici Hrvatskoj – INOVA-MLADI 19. i time osigurati mogućnost sudjelovanja na INOVA – BUDI UZOR 2019. koja nosi titulu druge najveće europske i druge najstarije svjetske izložbe inovacija. Više…

Pogled_iconSimona Dekalan nastoji biti u koraku s vremenom s grupom nadarenih učenika tako da koristi suvremenu tehnologiju u svojem radu. Darovitim učenicima taj način rada je atraktivan, dinamičan i u većoj mjeri zadovoljava njihovu potrebu za nadogradnjom znanja. Više…

Pogled_iconUčitelji znaju kako je u današnje vrijeme teško motivirati učenike odnosno privući im pažnju. Tina Stanič govori o tome kako učiniti nastavu geografije zanimljivom. Više…

Pogled_iconUčitelj je taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i trebali bi ga doživjeti, kaže Zdenka Rakuša. Više…

Gordana Lohajner

Priroda je naša najbolja učiteljica

zdenka_rakusa

Zdenka Rakuša

Sažetak

Uloga učitelja u školi 21. stoljeća je ključna, osobito zbog činjenice da je vrijeme ICT (engl. Information and communications technology) tehnologije prevladalo i da je priroda kao izvor učenja i iskustava izgubila svoje značenje te je upravo učitelj taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Odnos prema živim bićima, okolišu i planeti kod djece se oblikuje kroz dobre nastavne pristupe. Također, projekti s područja ekologije imaju veliko značenje u osvještavanju djece koja odrasta, a isto se naravno odnosi i na odrasle osobe koje nisu dovoljno osviještene o problemima okoline. Prirodoslovna učionica može biti temelj i izvor dobrih načina iskustvenog učenja.

Ključni pojmovi: priroda, učitelj, ekologija, iskustveno učenje, osvještavanje.

Priroda

Često govorimo o prirodi, osobito u današnje vrijeme. Puno se zalažemo za zaštitu prirode, pri čemu mislimo na očuvanje kultivirane i nekultivirane prirode. Često govorimo o klimatskoj krizi, utjecaju čovjeka na uništavanje svega prirodnoga. Sve to potaknulo me na razmišljanje da je čovjek zajedno sa svim vrstama biljaka i životinja koje žive na zemlji tek jedna od vrsta koja se pokušava vrlo suptilno i agresivno pobrinuti samo za sebe i na taj način ruši ovu lijepu i jedinstvenu ravnotežu. Nešto slično čine određene vrste biljaka i životinja koje su agresivne na području na kojem obitavaju te pod svaku cijenu osiguravaju razvoj svoje vrste, često na štetu drugih vrsta.

Osjećati prirodu i osluškivati je ne znači samo slušati pjev ptica, promatrati oblake ili jesenske boje. Potrebno je sagledati dublje, spoznati pravila, ustroj, odnose, razvoj, ponašanje, potražiti odgovor na pitanja koja biljka cvjeta, zašto baš ovdje, zašto baš u susjedstvu drugog cvijeća. Taj dar zapažanja cvjetajuće biljke nije namijenjen samo meni, nama, samo za ovo vrijeme. Ova spoznaja čovjeka, koji je opterećen sviješću o sebi, o mogućnosti iskorištavanja svega prirodnoga u svoju korist, golemog zadiranja u prirodu, zadiranja u najskrivenija područja i nepoštivanja najmanjih članaka u međusobno povezanim mrežama okoliša, alarm je za razvoj drugačijeg odnosa prema prirodi.

Uloga učitelja

Učiteljima je zadana uloga posrednika znanja i puta do njega te odgajatelja. Uloga učitelja na području zaštite i očuvanja okoliša koji nas okružuje, ekologije, odnosa prema živom i prema životu se čuvala i dobivala na značaju kroz cjelokupno razdoblje odgojno-obrazovnog procesa. Pod zaštitom prirode u proteklom stoljeću podrazumijevalo se puno toga, od zaštite i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, očuvanja njihovih prebivališta, do brige za endemične, rijetke i ugrožene vrste. Takva zaštita prirode i u današnje vrijeme uključuje jednaki pristup, koji se s obzirom na trenutno krizno razdoblje okoliša mora još više naglašavati. Potrebno je podizati i razvijati svijest pojedinca o vlastitoj krivnji i ulozi u uništavanju prirode. Prirodni ekosistemi veliki su prirodno gospodarski kompleksi, čovjek je tek uključen u njihov opstanak i može ga održavati ili pak rušiti svjesno ili nesvjesno.

U današnje vrijeme sve se te činjenice nastoje još više isticati. Za prijenos ovih znanja brinemo se u školama, na svim područjima posredovanja znanja i djelovanja.

Djelatnosti s područja ekologije

Kao škola uključili smo se u projekt Eko škola već 2002. godine potpisom dokumenta o priključenju projektu. Osnovno načelo djelovanja programa Ekoškola je nastojanje da djeca, naši učenici, u budućnosti mogu utjecati i donositi važne odluke na svim razinama našeg života. Kroz djelatnosti u programu postaju ambasadori za postizanje održivog razvoja te utječu i na ponašanje odraslih te mijenjaju njihove uzorke ponašanja. Ekoškola je škola za život, stoga u njoj primjenjujemo sljedeća načela:

  • briga za čovjeka uključuje očuvanje zdravlja, izgradnju međusobnih odnosa te brigu za okoliš i prirodu
  • odgoj o okolišu sastavni je dio svih ciljeva i sadržaja svakog nastavnog predmeta u obrazovnom programu
  • prirodoslovne djelatnosti povezuju ciljeve i sadržaje među nastavnim predmetima
  • vrijednosni ciljevi sastavni su dio života škole
  • aktivnosti mladih odraz su stvaranja novih ideja i konkretnih poteza odnosno projekata
  • odgojni rad unutar škole cjelovit je i povezan s lokalnom zajednicom
  • budućnost je u povezivanju mladih među državama Europe i svijeta.

Najvažniji ciljevi projekta Ekoškola su odgoj djeteta i mladog pojedinca o brizi za okoliš i prirodu na način da briga o okolišu postaje sastavni dio njegovog života, educiranje o odgovornom ponašanju prema prirodi, poticanje i povećavanje kreativnosti, inovativnosti te razmjene ideja, učinkovito korištenje prirodnih resursa (voda, otpad, energija), povezivanje pitanja o okolišu s ekonomskim i socijalnim pitanjima, razvoj pozitivnih međusobnih odnosa, sudjelovanje u sprječavanja i iskorjenjivanju siromaštva, odgoj i edukacija o zdravom načinu života u zdravom okolišu.

Navedene djelatnosti oplemenjuju emocionalne odnose djece i mladih prema prirodi. Uče ih poštivati različitost i cijeniti prirodna dobra. Učenicima i učiteljima daje priliku da znanje koje stječu na nastavi uporabe u svakidašnjem životu u školi i izvan nje. Za postizanje ciljeva okolišnog obrazovanja odabire zanimljive načine rada te učenicima pomaže upotrijebiti znanje koje su stekli na nastavi za rješavanje okolišnih problema u svakidašnjem životu.

Kao škola, svaku godinu odabiremo projekte iz palete Ekoškole kojima razvijamo ekološku savjest, održavamo Eko dan, bogat aktivnostima očuvanja okoliša, čišćenja užeg i šireg školskog okoliša, zdrave prehrane, kretanja, proizvodnje hrane, pripreme zdravih jela, napitaka, uzgoja povrća i bilja, posjeta eko domaćinstava, pečenjem kruha, predavanjima stručnjaka iz područja ekologije, bavimo se obnovljivim izvorima energije, a u centrima ponovne uporabe izvodimo razmjenu odjeće i razmjenu sjemenja i sadnica te izrađujemo prirodnu kozmetiku, razvijamo znanja o permakulturi i još puno djelatnosti koje razvijaju znanja za život osviještenog pojedinca koji će čuvati planet za buduće generacije.

Iskustveno učenje

Uporaba znanja u svakidašnjem životu i iz svakidašnjeg života smisao je učenja za život. U vremenu ICT (engl. Information and communications technology), računala i prividnog virtualnog svijeta iskustveno učenje je i te kako potrebno. Taj oblik morao bi biti vodilja kod učenja prirodoslovlja. U praksi se radi o najstarijem obliku učenja, budući da se je pojavio već u prapovijesti. Temelj procesa su iskustvo i refleksija o tom iskustvu. Prvobitno učenje skoro u cijelosti odvijalo se uz stjecanje neposrednih iskustava promatranjem pri radu i obredima. Nastankom škole značajniju nastavnu ulogu dobilo je posredno iskustvo.

Nužne su stoga raznolike i životne naučne situacije, raznovrsni mediji i metode koje omogućavaju kako simboličko, tako i emocionalno – praktično ponašanje. U učionice bismo trebali ponovno vratiti prirodu, sa stvarnim doticajem, promatranjem, kušanjem i prepoznavanjem promjena, kojima učenik može doživjeti istinsku prirodu.

Prirodoslovna učionica

Učionica prirodoslovlja prostor je za prirodu. Puna je modela, nastavnih sredstava i prikaza oblika živog svijeta. Njezina najveća vrijednost svakako je u živim organizmima koje učitelj ili učenik donosi u učionicu i na taj način učeniku omogućava stvarni doticaj sa živim. Svaki sat prirodoslovlja, biologije i kemije može biti obogaćen primjerima iz života, okoliša ili prirode. Na taj način vraćamo prirodu u blizinu djece koja odrastaju i time oplemenjujemo njihov svijet, koji je u doba informatike emocionalno vrlo siromašan.

Najveća vrijednost koja učenicima predstavlja neposredan kontakt s prirodom su životinje i biljke u učionici, za koje sami skrbe, njeguju ih, hrane, čiste nastambe i tako razvijaju povezanost sa živim bićima i odgovornost za sve što će u životu uzgojiti, upravo kao što je Mali princ uzgojio svoju ružu i postao odgovoran za nju. U učionici imamo dvije vrste paličnjaka, ribice, hrčke, male kornjače, rastuće biljke i veći broj primjeraka privremenih organizama, koje donose i odnose učenici i učitelji na satove i tako oplemenjuju svoja zapažanja svega živoga.

Sadašnje generacije djece djeca su kompjutera, odnosno ICT. Djeca u razvijenim državama prežive većinu svog slobodnog vremena ispred kompjutera u virtualnom svijetu bez uporabe osjetila i drugih mogućnosti spoznaje. Djeca u nerazvijenom dijelu svijeta imaju druge mogućnosti koje se nama, koji imamo svega u izobilju, čine lošije, mada je to vrlo varljiva slika realnosti i mogućnosti razvoja. Nismo svjesni da mi, koji imamo više, zapravo imamo manje, budući da gubimo osnovne izvorne osobine radi kojih smo preživjeli i postali ljudi i sada se vraćamo unatrag dok čovječanstvo postepeno gubi istinski kontakt sa prirodnim. A mi smo samo dio prirode.

Iskustva koja su potrebna za život, odnos prema prirodi, razvijanje osjetilnih percepcija znanja su ona koje možemo razvijati tek uz konkretni dodir s prirodom, doživljavanju i promatranju prirode.

Bez panike

Kako možeš opisati osjećaj rose na bosoj nozi, ako to nisi nikada doživio?

Kakav je miris sijena? Kako se talasa polje pšenice u vjetru?

Na koji način možemo doživjeti te spoznaje? Već samo pogled na zelenu travu i drveće ili šetnja šumom može učiniti čuda u tome kako se osjećamo.

Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i možemo ga doživjeti.

Nedostatak znanja jedan je od najvećih krivaca koji ugrožavaju zaštitu prirode. Kada učimo o recikliranju i o drugim ekološkim praksama, u stvarnosti ih teško povezujemo sa svojim konkretnim djelima, ako nikada nismo boravili u prirodi, divili joj se i bili začuđeni. Željeli bismo da takva i ostane. Manjak dodira s prirodom nema samo štetne posljedice za okoliš, nego i za naše zdravlje. Svi možemo nešto učiniti za zdravlje i to bez novca i velikih projekata. Najbolje stvari uvijek su nam na dohvat ruke i to besplatno.

Učitelj ima sve mogućnosti da tu filozofiju prenosi na svoje učenike i razvija kod njih upravo to, zbog čega će njihov život biti ljepši i bolji, ponajprije radi prirode koja je njihova najveća učiteljica i saveznica.

Literatura

  1. https://ekosola.si/
  2. https://issuu.com/znanstvenazalozbaff/docs/izkustveno_ucenje

Sigurnost u prometu

alenka_cigoj

Alenka Cigoj

O sigurnosti u prometu se učimo cijeli život. Djeca su često učesnici prometnih nesreća kao putnici u vozilima ili pješaci na cesti. Zato je vrlo važno da nastavu prometnog odgoja paniramo tako da uključimo što više aktivnih i iskustvenih oblika rada da učenici dobiju iskustva te razviju vještine i izvan učionice. Projekt Pasavček (pasanac, op.a.) kojeg vodi Sektor za preventivu i odgoj u cestovnom prometu u okviru Javne agencije Republike Slovenije potiče upravo to i zbog toga sam se i sama uključila kao školska koordinatorica. Projekt se u našoj školi izvodi već više godina, a uključuje učenike od 1. do 3. razreda.

Ključne riječi: sigurnost u prometu, projekt Pasavček, iskustveno učenje

Uvod

Projekt Pasavček u Sloveniji traje već od 2005. godine. Na početku je bio dio međunarodnog projekta EUCHIRES, a sada ga Sektor za preventivu i odgoj u cestovnom prometu nastavlja. »Red je vedno pas pripet« (»Red je uvijek vezati pojas«, op.a.) je slogan projekta kojim želimo učenike potaknuti k upotrebi dječjih sigurnosnih sjedala i dosljednom vezanju sigurnosnim pojasom tijekom vožnje.

Svjesna sam da je vrlo važno da su učenici upoznati s prometnim propisima i osviješteni o posljedicama, ukoliko ih se ne pridržavaju, da su što bolje pripremljeni na samostalno učestvovanje u prometu te poznaju sva sigurnosna sredstva koja pritom mogu upotrebljavati. Zato je prometni odgoj planirala međupredmetno kroz cijelu školsku godinu. Zadala sam si ciljeve preko kojih će se učenici upoznati s namjenom i upotrebom dječje autosjedalice i sigurnosnog pojasa. Osim toga su također ciljevi prometnog odgoja utvrđivanje pravila ponašanja u prometu, upoznavanje s pravilima sigurnog hodanja (u skupini, na pločniku, izvan pločnika, prelaženje ceste), upoznavanje prometnih putova u okolici škole, prometnih znakova i pravila ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima te doživljaj poziv policajca kao nekoga tko ti može pomoći i koji usmjerava.

Učenike i roditelje sam već na početku školske godine upoznala s projektom Pasavček. Rad je bio tako planiran da se odvijao kontinuirano tijekom cijele školske godine.

Već prvi školski dan nas je posjetio policajac iz Policijske postaje Šentjernej te roditelje poučio o prometnim putovima u našem gradu i sigurnosti djece u prometu.

Učenike sam upoznala s životinjom pasancem koja je maskota projekta. Pogledali smo slika 1fotografije životinje te saznali da u mnogim jezicima ime te životinje sadrži riječ PAS (pojas, op.a.) te da je baš zbog toga bila izabrana za maskotu tog projekta.

Na satima slovenskog jezika smo mnogo razgovarali o Pasavčku te o njemu sastavljali različite priče. Pogledali smo i predstavu s lutkama o prometu u kojoj je nastupao Pasavček.

Slika 1. Predstava lutaka s Pasavčkom

Na matematici smo rješavali različite zadatke i prometne labirinte. Preko interaktivne ploče smo rješavali zadatke povezane s učestvovanjem u prometu (brojali, uređivali i priređivali smo prometne znakove).

Na Glazbenoj kulturi smo pjevali pjesmice (Autobus, Moj crveni auto) te slušali i prepoznavali zvukove u prometu (cviljenje guma, zvuk prometne nesreće, zvuk motora, kamiona, zrakoplova i helikoptera).

slika 2Likovno smo stvarali na Likovnoj kulturi. Dobili smo bojanke s motivom Pasavčka koje su učenici s veseljem pobojali. Jako smo se razveselili tetovažama. Voštanom bojom su naslikali sebe u igri s Pasavčkom te smo uredili razrednu izložbu uradaka.

Slika 2. Likovno stvaranje

U okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura smo išli na šetnje te se aktivno uključivali u promet. Utvrđivali smo hodanje po pločniku, uz rub ceste, pravilan prelazak ceste na označenom, neoznačenom i semaforiziranom dijelu ceste te dosljedno koristili žutu maramu. Pri šetnji smo promatrali i prometne znakove. U učionici smo ih opet pogledali, razgovarali o tome što nam poručuju te ih nacrtali. Posjetio nas je i policajac. Prvo nam je u učionici objasnio kako važno je da djeca koriste dječju sjedalicu te da su u automobilu privezani sigurnosnim pojasom. Zatim nam je rekao koliko je važna vidljivost u prometu te poštivanje prometnih znakova i propisa. Zajedno smo otišli na šetnju u okolici škole. Pri predmetu Priroda i društvo smo odglumili prometnu situaciju »Kako vozač vidi pješake«. Na kutiji za cipele smo izrezali otvor koji je služio kao vjetrobransko staklo. Na strani smo izrezali manje otvore za prozore. Taj model nam je služio za simulaciju pogleda vozača automobila. Učenici su praktično otkrili da vozač ne može u svakom trenutku vidjeti pješaka koji stoji uz rub ceste. Pri drugoj vježbi smo na kutiji za cipele izrezali malu rupu te u kutiju postavili crvenu, plavu i žutu kocku. Učenici su zatim utvrđivali koliko predmeta vide kroz otvor te kakve su boje. Većinom su vidjeli samo žutu boju. Potom smo kroz manju rupu na strani kutije posvijetlili sa svjetiljkom te su učenici vidjeli sve tri kocke. Utvrdili su da je vrlo važno da u prometu nose žutu maramu, svijetlu odjeću i reflektirajuće oznake. S učenicima smo mnogo razgovarali o upotrebi dječje sjedalice i sigurnosnog pojasa u automobilu (čemu služi, zašto ga moramo koristiti, što se može dogoditi ako ga ne koristimo te kakve su posljedice) te o tome kako se ponašamo u prometu. Da bi podigli svijest i stvarnu upotrebu sigurnosnog pojasa, smo izveli zadatak slika 3»Bilježimo vezivanje«. U određenom razdoblju sam izabrala tjedan provjere te smo u tabelu upisivali što su utvrdili. U slučaju da su svi putnici u automobilu bili privezani sigurnosnim pojasom, si je učenik označio polje žigom pasanca. U suprotnom slučaju si je nacrtao crnu točku s uskličnikom. Utvrdili smo da su učenici i njihovi roditelji prema kraju tjedna dosljednije kslika 4oristili sigurnosni pojas.

Slika 3. Bilježenje upotrebe sigurnosnog pojasa

Posjetili smo dan otvorenih vrata Policijske postaje Šentjernej te među ostalim isprobali »sudar« gdje smo ponovno dobili potvrdu da ti sigurnosni pojas može spasiti život.

Slika 4. Test »sudara«

Zaključak

Rezultati projekta su bili očiti već tijekom godine, nakon svake aktivnosti. Učenici su sve bolje poštovali načela sigurnog učestvovanja u prometu, znali su o tome razgovarati, opažati i upozoriti one koji to nisu poštovali te dosljedno koristili žutu maramu. Svijest učenika o upotrebi sigurnosnog pojasa te biti viđen i oprezan u prometu se očito popravilo. Učenici su shvatili da ne vežu sigurnosni pojas zbog policajaca, već zbog vlastite sigurnosti. Tom je zasigurno doprinijela akcija provjere vezanja. Učenicima je projekt bio zanimljiv te su rado učestvovali. Utvrdili su da sami mogu pridonijeti sigurnosti u prometu te biti uzor svojim roditeljima. U projekt ću se uključiti i iduće godine pošto mi daje dobra ishodišta za obradu teme sigurnosti u prometu.

Literatura

  1. Markl, M., Oblak, B., Zabukovec, V., Žlender, B. (2016). Red je vedno pas pripet, za večjo varnost otrok pri vožnji. Ljubljana. Javna agencija Republike Slovenije za varnost prometa, Sektor za preventivo in vzgojo v cestnem prometu
  2. https://www.avp-rs.si/preventiva/prometna-vzgoja/programi/pasavcek/
  3. Program osnovna šola SPOZNAVANJE OKOLJA

Slike: osobni arhiv Alenke Cigoj

Značenje vrtlarstva i ljekovitog bilja

Fabijana Štih

Sažetak

Učenike u školi ne samo obrazujemo nego i školujemo da se osjećaju odgovornim za okolinu i da razvijaju zdrav način života. Sve to možemo im ponuditi učenjem vani; školskim vrtom i istraživanjem bliže okoline.

Ključne riječi: iskustveno učenje, vrtlarstvo, ljekovito bilje

Uvod

Učenici u školi najradije stjecaju znanje na temelju iskustva i istraživanjem u prirodi. Zbog toga je moja želja bila da bi bili učenici u procesu učenja što više aktivni i ne samo pasivni promatrači. Fiksne ciljeve učenja postigli smo postavljanjem visoke uzdignute gredice i nastavom u prirodi. Učenici su tako stekli nova znanja i vještine, koje su bitne za učinkovit održiv razvoj.

Uključivanje nekih ekoloških djelatnosti u smislu Ekoškole i Zdrave škole

Naša škola uključena je u programe Ekoškole i zdrave škole, koje su škole za život. Učenici bi mogli znanje koje stiču u školi upotrijebiti i u svakodnevnom životu. Za to je potrebno učenje vani, sa što više iskustva putem različitih osjetila, koje može učenicima ponuditi beskrajne mogućnosti za istraživanje.

Nastala je zamisao, da bi iza škole iz otpadnih paleta sastavili visoku uzdignutu gredicu, gdje bi posijali nekoliko biljki. Na jesen smo se upoznali s poSlika 1. Rezanje granastupkom pripreme visoke uzdignute gredice. Okvir gredice smo pomoću domara postavili na sunčano mjesto. U okviru projekta Simbioza pokreta u školu smo pozvali stare roditelje i zajedno s njima oSlika 2. Slaganje lišćatišli na šetnju u prirodu. Ubrali smo grane drveća i grmlja te suho lišće. Na kraju smo najprije na dno gredice stavili razne grane.

Slika 1. Rezanje grana

Zatim smo nasuli lišće te ga malo stisnSlika 3. Slaganje piljevine, koreuli.

Slika 2. Slaganje lišća

Dodali smo sloj kore i močvarnu zemlju, miješanu sa piljevinom.

SlikaSlika 4. Konačna priprema gredice 3. Slaganje piljevine, kore

Gredicu smo tijekom zime pustili odmarati, a u proljeće smo u nju nasuli još kvalitetnu zemlju s vrta i tako je bila pripremljena za sjetvu.

Slika 4. Konačna priprema gredice

Slika 5. SjetvaS učenicima smo tijekom sjetve upoznali različite sjemenke i upoznali se sa ugodnim i neugodnim susjednim kulturama. Odlučili smo, da za početak posijemo salatu i pored nje rotkvicu, jer salata ugodno utječe na razvoj rotkvice i štiti je od bolesti i štetočinom. Ove dvije vrste povrća relativno brzo naraste i učenici ih vole jesti.

Slika 5. Sjetva

Ali pošto naša visoka gredica nije jako velika, dobili smo dva otpadna lonca za bilje i u njih posijali bilje koje volimo kušati ili je primjereno za čaj.

Slika 6. Izrada bombica od sjemenkiUčenicima sam željela prikazati i problematiku ugroženosti pčela. Pčele su glavni oprašivači, zato njihova degradacija vodi u propast prirodnog okoliša i manje hrane. Da bi pomogli pčelama s učenicima smo napravili bombice od sjemenki.

Slika 6. Izrada bombica od sjemenki

U kuglice od gline smo sakrili medeno bilje i pričekali da se glina osuši. Kasnije smo otišli u prirodu i bacili ih na više nedostupnih kutova. Time smo pčelama omogućili nešto više paše.

Slika 7. Mladi vršci smreke sa šećeromVani su se učenici upoznali time, kako je priroda velikodušna i kako ju je bitno poštovati. Učenici su upoznali ljekovit učinak mladih vršaka smreke, bazge i koprive. U čašu su po slojevima slagali vrške smreke i šećer.

Slika 7. Mladi vršci smreke sa šećerom

Čašu smo za 40 dana postavili na policu prozora s najviše sunca. Nastao je sirup kojim smo si ublažili probleme od kašlja i grlobolje.

Ubirali smo i cvjetove od bazge. Cvjetovi bazge čiste organizam, pomažu kod kašlja, gripe, zbijanja groznice, upale pluća, prehlade i astme. U školi smo skuhali čaj koji je bio još ukusniji, jer su učenici bili ponosni da su uspjeli čaj pripremiti sami. Upoznali su i zSlika 8. Gnojenje koprivomnačenje kopriva, koje među ostalim sadrže puno vitamina C i čiste tijelo. Iz kopriva smo napravili i prirodno gnojivo od koprive za povrće odnosno za uklanjanje uši u školskoj gredici.

Učenici su nestrpljivo čekali, kada će povrće dosta narasti kako bi ga mogli isprobati. U međuvremenu su marljivo plijevili i zalijevali gnojivom od koprive.

Slika 8. Gnojenje koprivom

Konačno je bilo vrijeme, kada je povrće dovoljno naraslo da smo ga mogli pojesti. Rotkvica je bila divno sočna, salatu smo jeli uz riblji namaz.

Slika 9. Čupanje rotkviceSlika 10. Berba salate
Slika 9. Čupanje rotkvice             Slika 10. Berba salate

Zaključak

Učenici su uz iskustveno učenje izvan učionice saznavali da smo svi odgovorni za blagostanje na Zemlji. Aktivni su bili mislima i osjećajima i uključeni u istinsku životnu okolinu. Učenje je bilo prijatno i zbog toga učinkovitije i zabavnije. Učenici su dobili osjećaj da mogu preuzeti inicijativu i svoje ideje promijeniti u rad.

Slika 11. Visoka uzdignuta gredica i lonac s biljem

Literatura

  1. Saan, A.: Moja velika knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila, 2011.
  2. https://www.vrtnarava.si/zelenjavni-vrt/pridelava-zelenjave/visoke-grede, pribavljeno: 5. 7. 2019
  3. https://www.slonep.net/vrt-in-okolica/zelenjava/vodic/pregled-ugodnih-in-neugodnih-sosednjih-vrst, pribavljeno: 8. 7. 2019
  4. https://ekosola.si/predstavitev-ekosole/, pribavljeno: 9. 7. 2019
  5. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf, pribavljeno: 9. 7. 2019

Sejemo in sadimo

petra_winkler

Petra Winkler

Uvod

V prvem razredu smo na podružnični osnovni šoli pri spoznavanju okolja v spomladanskem času spoznavali, kaj potrebujejo živa bitja – rastline za življenje. Učenci so se natančneje spoznali s potrebami rastlin in ugotavljali razliko med sejanjem in sajenjem. Z izkustvenim učenjem so sami dojeli, da rastline za rast potrebujejo prst, vodo in svetlobo. V učilnici smo naredili vrt z namenom, da učencem privzgojimo pomen samooskrbe in pridelave zdrave domače hrane.

Začetno naravoslovje

Narava je posebno področje v šoli, kjer učenci razvijajo sposobnosti in pridobivajo izkušnje z živimi bitji ter spoznavajo pogoje za življenje rastlin (svetloba, voda in rudninske snovi). Pouk naravoslovja temelji na sistematičnem spoznavanju, usvajanju pojmov in razumevanju nekaterih naravnih pojavov in procesov s pomočjo izkustvenega učenja. Ob tem učenci spoznavajo naravoslovne postopke ter se naučijo oblikovati svoja stališča in kritično mišljenje. Spremembe in dogajanja v naravi doživijo in začutijo, saj so aktivni pri učenju, ki poteka sproščeno, upošteva načela znanstvenega raziskovanja in je prilagojeno njihovi razvojni stopnji.

Urejanje vrtička in opazovanje sprememb

V uvodni motivaciji smo prebrali zgodbo o Regici in Skokici, ki sta urejali svoj vrtiček in se veselili rasti semen. Na podlagi zelenjave, ki smo jo predhodno prinesli v razred, smo se pogovarjali, iz česa in kje zelenjava zraste. Večina učencev je, glede na to, da živijo na podeželju, vedela, da zelenjava zraste na vrtu ali polju, saj večkrat pomagajo pri urejanju domačega vrta.

Učenci so pri pouku sledili naslednjim učnim ciljem:

  • Izdelajo razredni vrtiček.
  • Spoznajo, da se rastlina razvije iz semen.
  • Ugotovijo, da rastlina za kalitev potrebuje svetlobo, vodo in prst.
  • Spremljajo, opazujejo in opisujejo rast rastlin ter način njihove oskrbe.
  • Razlikujejo pojme saditi in sejati.
  • Izvedejo načrtovane poskuse.

Učenci so aktivno sodelovali pri načrtovanju in izvedbi naloge. Skupaj smo izdelali načrt zasaditve in izbor vrtnin, ki smo jih potrebovali za sejanje in sajenje. Semena so otroci prinesli od doma in s svojimi idejami bili vključeni v čas procesa od zasaditve do vzgoje rastlin. Za razredni vrtiček, ki so ga sami izdelali, so ves čas zgledno skrbeli, ga zalivali in clip_image002opazovali rast fižola, ohrovta, peteršilja, solate, buč, kumaric … V lončke so zasadili tudi nekaj okrasnega cvetja. Pri delu so potrebovali lončke, prst, vodo, lopatko, časopisni papir in zalivalko.

Slika 1. Priprava »gredic«

Notranjost večjih zabojev so obdali s časopisnim papirjem in nanj dali zemljo, ki so jo clip_image004predhodno zrahljali z rokami. Z lesenimi palčkami so razdelili prostor na gredice. Na kazalnike so narisali in napisali ime rastline in ga ustavili na ustrezno mesto. V gredico so posejali ali posadili semena. Nanje so nasuli še nekaj zemlje in dobro zalili.

Slika 2. Postavitev kazalnikov v gredice

Ob tem so s pomočjo kreše izvedli še tri poskuse. V prvi lonček so posejali semena kreše, ga dali na svetel prostor na okensko polico in ustrezno zalivali. Drugi lonček s posejano krešo so ravno tako postavili na svetel prostor, vendar semen niso zalivali. Semena kreše v tretjem lončku pa so zalivali, a so ga postavili v temen prostor. Prvošolci so rast kreše opazovali tri tedne. Predvidevali in napovedovali so, kaj se bo dogajalo s posejanimi semeni. Nekateri so menili, da bodo zrasla le semena, ki jih bodo dobro zalivali in bodo rasla v svetlem prostoru. Drugi so bili mnenja, da bodo zrasla tudi semena v temnem prostoru, ker jih bodo zalivali. Večina učencev pa je bila mnenja, da semena, ki jih ne bodo zalivali, ne bodo zrasla. Vsak dan so z zanimanjem opazovali, kaj se dogaja s semeni in se sproti pogovarjali o predvidevanjih. Na podlagi poskusov so ugotovili, da rastline za rast in razvoj potrebujejo svetlobo, vodo in rudninske snovi iz zemlje.

clip_image006 clip_image008 clip_image010
Slika 3, 4, 5: Iz semen so vzklile rastline

Praktični del projekta je bil dobro pripravljen in izpeljan. Dosegli smo vse zastavljene cilje. Učenci so sami prišli do bistvenih informacij in spoznanj, kaj rastline potrebujejo za rast in razvoj. Največ so pridobili z aktivnim učenjem, ki je veliko bolj učinkovito od klasičnega pouka. V razredu so se krepili socialni odnosi, ki so v življenju zelo pomembni, njihova samopodoba in pridobivanje izkušenj s pomočjo narave.

Zaključek

Ob zaključku naravoslovnega projekta smo z zadovoljstvom ugotovili, da so učenci z zavzetostjo pristopili k delu in s skrbnostjo gojili in opazovali rast semen. Z aktivnim učenjem so pridobivali znanja vsi učenci, saj jim je bilo delo z zemljo in opazovanje rastlin izziv, ki jih je osebnostno obogatilo. S tovrstnim načinom dela smo jim privzgojili vrednote in skrb za svoje delo, hrano in okolje. Vsak učenec je znanje o vrtnarjenju, ki ga je pridobil v šoli in nekaj sadik s šolskega vrtička, odnesel domov. Rastline je na domačem vrtu opazoval do končne podobe.

Literatura

  1. Učni načrt za spoznavanje okolja (2011).
  2. Fotografije – osebni arhiv.