Sigurniji Pogled kroz prozor

Broj 140, veljača 2022.
ISSN 1848-2171

Pogled kroz prozor je s nama već 14 godina, a nastao je kao projekt zajednice obrazovnih stručnjaka okupljenih u okviru programa “Suradnici u učenju”. Cilj je bio stvoriti časopis za razmjenu iskustava među učiteljima, nastavnicima, profesorima i svim obrazovnim stručnjacima kako bi predstavili svoje primjere dobre prakse. Pročitajte o počecima Pogleda te kako se razvio u hvalevrijednu zbirku članaka. Više…

Udruga Suradnici u učenju i CARNET-ov odjel za Nacionalni CERT s partnerima su tradicionalno organizirali cjelodnevnu online konferenciju “Potraga za boljim internetom” na Dan sigurnijeg interneta, 8. veljače 2022.,  s tridesetak predavača za 1850 sudionika. Možete pogledati snimke i prezentacije s konferencije. Više…

Ove godine članovi udruge Suradnici u učenju osmislili su Potragu za sigurnijim internetom namijenjenu učiteljima, nastavnicima i profesorima ali i svim ostalim zainteresiranim odraslim osobama koje prate naše aktivnosti vezane uz Dan sigurnijeg interneta. Više…

Na učeničkoj Potrazi za boljim internetom sudjelovalo je 2471 učenika iz osnovnih i srednjih škola, a 73 među njima ostvarili su maksimalni rezultat. Molimo učitelje i nastavnike iz njihovih škola da nam se jave. Više…

Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove druga je igra nastala u okviru projekta Growing up on a safer Internet sufinanciranog od strane Google.org. Projekt Growing up on a safer Internet (Odrastanje uz sigurniji internet) razvija svijest o primjeni digitalne tehnologije u osobnom i profesionalnom životu, posljedicama njezine primjene te pravima i odgovornostima digitalnog građanina. Više

Dabrica Darka priručnici nastali su suradnjom tvrtke Google i udruge Suradnici u učenju u sklopu projekta Growing up on a safer Internet (Odrastanje uz sigurniji internet). Cilj projekta je poboljšati život učenika, učitelja i roditelja aktivnim sudjelovanjem u promicanju dobrih strana interneta stvaranjem pozitivnih i kreativnih internetskih sadržaja. Više…

U uredništvo je stiglo mnoštvo članaka u kojima ste opisali zanimljive aktivnosti vezane uz sigurnije, odgovornije i primjerenije ponašanje na internetu. Vjerujem da u 44 primjera dobre prakse pronaći ćete nešto i za sebe. Želim vam ugodno čitanje!

• Potražite sigurniji internet na eTwinningu, Alenka Miljević
• Sigurniji internet, Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović
• Dan sigurnijeg interneta 2022., Andrea Dimač
• Šest šešira za našu sigurnost, Anita Čorak i Jelena Červenjak Kmoniček
• Prekomjerna upotreba računala/interneta, Anita Tufekčić
• Cyberbullying – pred našim vratima, Antea Goreta
• Sigurno u strukovnom obrazovanju, Branko Rumenović
• Big lajk, Nada Kegalj i Elvira Vučković
• Sigurno na internetu, Brigita Mihajlović
• Dan sigurnijeg interneta u područnoj školi Lupoglav, Danijela Knežević
• Sigurno surfajmo internetom, Dijana Šutak
• Dan sigurnijeg interneta 2022., Dragica Marić i Jasenka Tisucki
• Bon-ton online nastave, Ela Veža
• Sigurno na mreži, Eva Slapnik
• Potraga za boljim internetom u Cerniku, Kristina Slišurić
• Sigurnim koracima za bolji internet, Marijana Kuna i Goran Podunavac
• Maturanti obilježavaju Dan sigurnijeg interneta, Gordana Popović
• Sigurno ponavljanje uz Minecraft – svijet CyberSafe: Home Sweet Hmm, Gordana Lohajner i Gordana Sokol
• Učenjem uz zabavu do sigurnosti, Iva Naranđa
• Sigurnim koracima u svijet interneta, Ivana Hrastović Mandarić
• Internet i srednjoškolci, Ivana Miletić
• Ja i moja lozinka, Ivana Vezjak
• Nisam ja ta „ribica“!, Ivana Bokavšek
• Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, Jagoda Čopac, Nives Petričević i Sandra Podrug
• Suradnjom protiv klikolovki, Jasminka Belščak i Martina Kos-Grabar
• Sigurno i na njemačkom, Josip Jelčić
• S troje prijatelja do sigurne uporabe računala, Jožica Kaluža
• Tjedan cyber heroja, Karolina Borak
• Prvašići sigurni na internetu, Lidija Pecko
• Svijest o sigurnom korištenju interneta, Lucija Mlakar
• Obilježen Dan sigurnijeg interneta, Marinela Schatten i Ljiljana Inkret-Martinčević
• Odgovorni i sigurni korisnici, Maja Hižman
• Sigurni u učenju i zabavi, Andreina Bekafigo Starčević i Marina Mirković
• Potraga za boljim internetom, Natalija Stjepanek
• Astronaut Jan postaje Internaut, Mateja Paradžik
• Sigurno koračajmo internetom, Renata Papec
• Virtualna komunikacija u razrednoj nastavi, Sanela Tot
• eTwinning i sigurnost na internetu, Sanja Pavlović Šijanović, Davor Šijanović i Sanda Šutalo
• Učimo s crvenkapicom, Siniša Režek i Marija Zubec
• Odgovorni i sigurni digitalni građani, Snježana Kovačević
• Opkoljeni plavom svjetlošću (primjer dobre prakse – obilježavanje Dana sigurnijeg interneta), Sonja Delimar
• Virtualno predavanje za sigurniji internet, Tamara Ređep i Jasminka Belščak
• Sigurniji internet uz Minecraft, Tea Horvatić
• Kada sigurnost pokuca na vrata…, Valentina Blašković
• Za bolji internet, Valentina Milohanić

Gordana Lohajner

Pogled kroz prozor u 14 godina

Gordana Lohajner

Pogled kroz prozor je digitalni časopis koji je nastao kao projekt zajednice obrazovnih stručnjaka okupljenih u okviru programa “Suradnici u učenju”. Cilj je bio stvoriti časopis za razmjenu iskustava među učiteljima, nastavnicima, profesorima i svim obrazovnim stručnjacima kako bi predstavili svoje primjere dobre prakse.

Ključne riječi: digitalni časopis, Pogled kroz prozor, članci, statistika, poseban broj.

Pogled je s nama već 14 godina, a prvi broj je objavljen u listopadu 2008. Objavljuje se jednom mjesečno na kraju mjeseca, a svaki broj sadrži otprilike oko petnaestak članaka o metodama poučavanja i učenju, ideje za primjenu digitalne tehnologije, primjere iz školskih, nacionalnih i međunarodnih projekata kao i diseminaciju projektnih aktivnosti te ostale teme relevantne za formalno, neformalno i informalno obrazovanje.

Na samom početku Pogled je bio sinkroniziran sa školskom godinom pa je naš zadatak bio izlazak na teren i na kraju mjeseca izvijestiti o aktivnostima za taj mjesec. Tim zajednice „Suradnici u učenju“ u tom periodu prošao je puno kilometara kako bi pripremili razgovore, fotoalbume i videozapise s raznih događanja na tim mjestima. Novosti su bili iz različitih država i mjesta – od Cape Towna pa do Varaždina, pa su i tako nastali sljedeći članci:

• Moj Cape Town – gdje je autorica članka sudjelovala na svjetskom natjecanju inovativnosti u organizaciji MS Partners in Learning i upoznala nas sa samim natjecanjem, kao i dojmovima te atmosferi.
• 6. europsko natjecanje inovativnih učitelja i nastavnika u Beču – najveće okupljanje predstavnika obrazovne zajednice iz čitave Europe s kojeg smo se vratili ispunjeni idejama za nove projekte i međunarodnu suradnju
• posjetili smo i savjetovanje Računalo u školi XIII. Pisali i o prvom  prijenosu uživo pomoću Live Meetinga kako bi se zainteresiranim učiteljima i nastavnicima, koji nisu bili u prilici doći do Šibenika, mogli pratiti predavanja iz svoje škole ili od kuće.

Rezultat svi tih putovanjima je i pregršt intervjua koji su obogatili naš časopis.

Također donosili smo novosti iz:

CARNeta, Delegacije Europske unije i Agencije za mobilnost i programe EU s kojima smo uspješno surađivali i dali nam podršku od prvog broja Pogleda.

Slika 1. Vijesti iz CARNeta, Delegacije Europske unije i Agencije za mobilnost i programe EU

Uskoro su počeli pristizati članci odgojno-obrazovnih djelatnika koji su željeli podijeliti svoja pozitivna iskustva, priče, primjere, projekte i nove alate. Broj članaka se povećao i unaprijed je bilo popunjeno po nekoliko brojeva. Danas se na objavljivanje čeka i do 8 mjeseci.

U kolovoz 2011., u četvrtoj godini izlaženja, Pogled kroz prozor je i službeno postao periodička publikacija koja ima svoj ISSN 1848-2171 i pohranjuje se u Hrvatskoj arhivi weba.

Malo statistike

Svake godine Pogled kroz prozor pročita više od 200 000 čitatelja, prosječno oko 20 000 posjetitelja mjesečno. Manji broj pregleda je u srpnju i kolovozu zbog ljetne stanke.

U ovih 139 brojeva Pogleda objavljeno je 2 087 članaka koje je napisalo više od 870 autora koji rade u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, fakultetima te različitim udrugama i ustanovama povezanim uz obrazovanje.

Slika 2. Grafički prikaz posjetitelja od 2013. godine

Možemo se pohvaliti s činjenicom da smo čitani u cijelom svijetu s obzirom da objavljujemo u pravilu na hrvatskom jeziku. Naravno najveći broj čitatelja je iz Hrvatske i iz susjednih zemalja. Velik broj autora je iz susjednih zemalja.

Slika 3. Čitanost digitalnog časopisa u svijetu

Najčitaniji članci

Neki članci su objavljeni i prije desetak godina, ali još i danas su čitani jer se bave s problematikom koja je i danas aktualna. Na primjer:

• članak Metode pomoću pokreta i vježba za mozak autorica objašnjava kako su motorički rast i razvoj te senzorička integracija bitni za učenje te kako se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna.
• u članku Izrada online ankete bavi se vrjednovanjem i samovrjednovanjem koja je česta tema u našim školama. Možete naučiti izraditi i koristiti te prikupiti podatke iz bilo kojeg oblika vrjednovanja i za to će vam doći online ankete.
• Nastava usmjerena na učenika bavi te temom u kojoj je promijenjena uloga nastavnika iz predavača u organizatora, mentora i suradnika. U prvi plan se stavlja sam učenik.
• među najčitanijim je članak o Dabru – međunarodnom natjecanju iz informatike i računalnog razmišljanja uz kojeg smo od samog početka

Slika 4. Najčitanije teme u 14 godina (izdvojeno je 11 članaka)

Akcija Sigurniji internet

Točno prije 13 godina Pogled kroz prozor prvi put piše o aktivnostima povodom Dana sigurnijeg interneta, a obilježili smo ga različitim radionicama, webinarima, člancima na Portalu u sklopu programa “Suradnici u učenju”.

Slika 5. Riječ urednice (broj 8. veljača 2009.)

I ove godine smo vas pozvali da opišete svoje aktivnosti koje ste proveli u razredu, od reakcija učenika, metoda i obrazovnih sadržaja koje ste koristili, što biste preporučili svojim kolegama, a što ne biste.

U uredništvo je stiglo mnoštvo članaka, a mi smo odabrali najbolje za vas

I na kraju…

Veselim se i daljnjoj suradnji, a svojim primjerom dobre prakse obogate naš časopis!

Čitamo se, zar ne?

Potraga za boljim internetom za učitelje

Sanja Janeš i Gordana Sokol

I ove godine članovi udruge Suradnici u učenju osmislili su Potragu za sigurnijim internetom namijenjenu učiteljima, nastavnicima i profesorima ali i svim ostalim zainteresiranim odraslim osobama koje prate naše aktivnosti vezane uz Dan sigurnijeg interneta.  Cilj potrage, a ujedno i cilj cjelodnevne konferencije povodom Dana sigurnijeg interneta koja se održala 8. veljače 2022. Godine je promicanje sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija.

Ključne riječi: udruga Suradnici u učenju, Potraga za sigurnijim internetom, aktivnosti, Dan sigurnijeg interneta.

Svi zainteresirani učitelji, ravnatelji i stručni suradnici potrazi su mogli pristupiti od 1. veljače kada je potraga otvorena, pa sve do njenog zatvaranja 8. veljače u ponoć.  Za sudjelovanje u interaktivnoj potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu, vrijeme i malo istraživačkog duha. Naravno, uz sve to za rješavanje izazova trebalo je posjedovati i kompetencije za pretraživanje interneta, čitanje s razumijevanjem, kritičko promišljanje,  donošenje zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Potraga za boljim internetom 2022. za učitelje izrađena je u obliku izazova koji se sastoji od 24 pitanja i zadataka s ciljem promicanja sigurnijeg korištenja interneta kao i općenito sigurniju primjenu  digitalnih tehnologija. Potrazi je pristupilo i prihvatilo izazov ukupno 110 učitelja. Rješavanjem zadataka moguće je ostvariti maksimalno 37 bodova, a  raspon postignutih bodova od 5 do maksimalnih 37. Prosječno je ostvareno 26,71 bod, dok je medijan riješenosti iznosio 28 bodova.

Analiza zadataka

Izazov je sastavljen od zadataka vezanih uz učenje o sigurnijem internetu, mnogobrojnim aktivnostima udruge Suradnici u učenju vezane sigurnost na internetu, roditeljskoj zaštiti, a sve to još uz digitalne obrazovne igre. Zadatci su osmišljeni tako da ako ne znate odgovor odmah, možete ga potražiti na određenim stranicama. Tako da kroz ovaj Izazov učimo kroz igru i istraživanje.

Izazov započinje s temom projekta Budi Internet genijalac na kojem  Suradnici u učenju rade već drugu godinu, u koji je direktno uključeno deset hrvatskih škola.

Članovi udruge su pripremili priručnike, predavanja, radionice koje su izrađene prema Kurikulumu Budi Internet genijalac. Za najmlađe je pripremljena i bojanka.  Sve informacije o tom projektu možete pronaći na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju/budi Internet genijalac.

Mrežne stranice udruge Suradnici u učenju pozorno prate i objavljuju sve važne teme vezane uz život škole, učenike, roditelje i učitelje. Nedavno smo objavili informaciju vezanu uz vrlo koristan Kalendar za 2022. godinu koji je objavio Ured pravobraniteljice za djecu, a uz kojih je vezano i pitanje iz izazova.

Uspješnost odgovora na to pitanje se može očitati na Grafikonu 1.

HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti objavila je  brošuru o zaštititi djece u svijetu interneta u kojoj je posebna pažnja posvećena je Roditeljskoj zaštiti. Potražite brošuru na mrežnim stranicama HAKOM-a te saznajte koje sve mogućnosti nudi usluga „Roditeljska zaštita“ i saznat ćete odgovore na pitanje u Izazovu.

Kao dio aktivnosti udruge vezane uz Budi Internet genijalac nastala je online igra Dabrica Darka koja istražuje digitalni svijet, uz koju učenici uče o sigurnosti na internetu na njima blizak način. U izazovu nam je Dabrica Darka otkrila kako ostaviti dobre digitalne tragove. Uz Dabricu Darku učenici će moći naučiti kako sigurno koristiti Internet. Dabrici Darki pomažu Medo Mako i Mudra sova. Likovi su jako lijepo osmišljeni i učenicima će sigurno biti dragi.

Na stranicama udruge Suradnici učenju osvanuo je najnoviji tečaj s temom Programiranje u Blocklyju autorica Gordane Sokol i Lidije Kralj.  Tečaj se sastoji od sedam modula. U završnom dijelu obrazovnog sadržaja Programiranje u Blocklyu, učenicima su ponuđena tri zadatka otvorenog tipa. Rješavajući pitanja u Izazovu vezane uz tečaj Blocklyja, sigurno ste poželjeli upoznati se s tečajem, vi i vaši učenici.

Zadatci s Međunarodnog natjecanja u računalnom razmišljanju Dabar, su dodatno obogatili Izazov. Zadatci su zabavni i potiču na razmišljanje i logičko zaključivanje. Dabar je u Hrvatsku, 2016.  godine donijela  Lidija Kralj. Od 2020. godine i učitelji su dobili svoje Dabar natjecanje, Dabroučitelj. Dabar na svom putu već niz godina prati nas i naše učenike pod voditeljstvom Darije Dasović i uz podršku mnogobrojnih učitelja volontera, članova udruge Suradnici u učenju i  CARNeta. Za vježbanje rješavanja Dabrozadataka kreirano je Vježbalište na stranicama udruge Suradnici u učenju.

Potrudili smo se provesti vas kroz obrazovne sadržaje koji su vam dostupni na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju kako bismo vas upoznali s različitim aktivnostima  koje možete upotrijebiti u radu sa svojim učenica u provođenju edukacija vezanim uz teme prevencije elektroničkog nasilja i sigurnosti na internetu. Učenici najbrže uče kroz medije i metode koje su njima bliske pa vas pozivamo da u svojem poučavanju iskoristite igrifikaciju i Dabricu Darku u našim novim igrama.
Svi materijali su izuzetno pogodni i za rad na satovima razrednika kao i radionicama u sklopu roditeljskih sastanaka.

Lakša i teža pitanja

Kao i u svakom izazovu, tako je i ova potraga imala neka pitanja koja su bila lakša i neka koja su bila teža. Najlakša pitanja, pitanja na koja su svi točno odgovorili su: Koja izjava najbolje opisuje empatiju?  i Računalna pismenost.  U prvom pitanju bilo je potrebno prepoznati koja od navedenih izjava najbolje opisuje empatiju.  Među  ponuđenim izjavama svi sudionici su odabrali točan odgovor.

Drugo lako pitanje je pitanje u kojem je pred  sudionike potrage stavljen  primjer pokušaja prijevare u digitalnom svijetu te su sudionici trebali odlučiti  što će učiniti nađu li se u ovakvoj situaciji. I na ovo pitanje svi su točno odgovorili.

Točni odgovori na ova pitanja pokazuje da su učitelji jako dobro upoznati s pojmom empatije i da vrlo lako prepoznaju prijevare u digitalnom svijetu.

Pogledamo li statistiku Potrage  lako je uočiti da su neka pitanja sudionicima bila lagana, dok na neka pitanja mnogi nisu dali odgovor.

Najteža pitanja su pitanja na koja je točno odgovorilo manje od 50% sudionika. To su pitanja vezana uz igru Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove.

Prvo pitanje  Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove je pitanje u kojem  su se tražili pojmovi koje igrač saznaje odigra li treću razinu igre pod nazivom Oblaci. Na ovo pitanje je točno odgovorilo te označilo sva tri tražena pojma 45 od 110 sudionika odnosno 41% sudionika. Mnogi sudionici djelomično su točno odgovorili te odabrali jedan ili dva točna odgovora. Tako su pojmove CYBERBULLING i NETIQUETTE odbralo 60% sudionika, najmanji postotak 54%  dobio je treći traženi pojam ELEKTRONIČKOG NASILJA što se može iščitati iz grafikona na slici.

Drugo pitanje je pitanje Slušamo upute u kojem se traži ime dječaka koji na početku igre vrlo lijepo objašnjava kako pomoći dabrici Darki da uspješno prođe kroz sve postavljene izazove unutar igre.  Na ovo pitanje je točno odgovorilo 48% sudionika Potrage.  Točan odgovor je Filip Rakić, no ovaj odgovor sudionici nisu mogli saznati igrajući igru već čitanjem Impresuma gdje se navode mnogobrojne važne informacije o samoj igri. Posebno  je zanimljivo da je čak 20% sudionika u svom odgovoru napisalo ime jednog od likova, ime medvjeda Marka.

Na kraju možemo samo zaključiti da ova pitanja ustvari nisu bila toliko teška ukoliko su sudionici odigrali igru i zavirili u Impresum. Nekako smo mišljenja da učitelji nisu baš navikli igrati računalne igre ili im je možda ponestalo vremena pa su zbog toga ova pitanja lošije odgovorena.

Potraga ima dva pitanja koja su postavljena u petlju te ne dozvoljavaju prelazak na iduće pitanje sve dok odgovor ne bude točan. To su takozvana stoper pitanja.

Prvo stoper pitanje je pitanje  To su moja prava, vrsta pitanja s ponuđenim odgovorom. Pitanje je odabrano jer smatramo da bi svatko trebao biti upoznat sa svojim pravima u virtualnom svijetu te znati na koji način može iskoristiti svoje pravo na zaborav i zatražiti uklanjanje poveznica koje vode do vaših osobnih podataka iz rezultata pretraživanja. U ovom pitanju sudionici su dobili uputu da istraže svoja prava te posjete mrežne stranice Agencije za zaštitu osobnih podataka https://azop.hr/prava-ispitanika/  kako bi  se upoznali sa svojim pravima, pravima ispitanika.

Drugo stoper pitanje bilo je pitanje LOZINKA, vrsta pitanja je višestruki izbor. Pitanje je izabrano iz više razloga. Ovim pitanjem željeli smo istaknuti važnost prepoznavanja najsigurnije lozinke kao i važnost posjedovanja znanja na koji način formirati snažnu lozinku što se lako moglo iščitati iz teksta zadatka.

Nagrade

Na kraju samo ćemo napomenuti da za sve sudionike potrage imamo pripremljenu diplomu, a najuspješniji  sudionici će dobiti prigodne nagrade.

Diplomu za sudionike potrage možete preuzeti ovdje.

Tko su najuspješniji saznati ćemo uskoro jer upravo kreće nova potraga za  najuspješnijim učiteljima koji su prihvatili izazov i krenuli u potragu. Najuspješnije učiteljice i učitelje uskoro ćemo kontaktirati  putem njihovih adresa elektroničke pošte koje su mogli  upisati na kraju izazova stoga redovito provjeravajte Vaše mailove.

Nadamo se da Vam se ovogodišnja potraga svidjela te da ste se u izazovima susreli s poučnim i zanimljivim informacijama jer nam je cilj bio da Vam na zabavan način pokažemo aktualne trendove i nove materijale s kojima se možete poslužiti u radu s djecom i roditeljima.

Do nekog novog izazova lijepo vas pozdravljaju autorice ovogodišnjeg izazova!

Učenička Potraga za boljim internetom

Kristina Slišurić i Valentina Blašković

Potraga za boljim internetom 2022. za učenike pripremljena je kao izazov s ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija. To je ujedno bio i cilj cjelodnevne konferencije povodom Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. Potraga je otvorena 1. veljače, a učenici su je mogli rješavati do 8. veljače u ponoć.  Za sudjelovanje u interaktivnoj potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, te kompetencije: pretraživanje interneta, kritičko promišljanje, čitanje s razumijevanjem, uočavanje bitnog, donošenje zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka bilo je moguće ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova kretao se od 3 do maksimalnih 20. U potrazi za učenike do zadnje minute koliko je Potraga bila otvorena, sudjelovao je 2471 učenik. Ako vam se Potraga svidjela možete je kopirati, preurediti pitanja da odgovaraju vašim učenicima te se koristiti njome i dalje. Poveznica za kopiranje učeničke Potrage za boljim internetom.

U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta koji su napisali i na dijeljenoj ploči. Pitanje sa sloganom je ujedno i pitanje za potvrdu identifikacije najboljih tragača.

Analiza zadataka

U zadatku Uguglaj svoje ime bavili smo se digitalnim ugledom s namjerom promišljanja učenika o posljedicama ostavljanja negativnih digitalnih tragova na internetu kao i koristi od pozitivnih tragova. Kao izvor korišteni su materijali s YouTube kanala projekta Pet za net.

Teme elektroničkog nasilja i govor mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka (Riječi isto bole, Kada privatno postane javno, Prijavi zlostavljanje i neprimjeren sadržaj, Cool je biti dobar), a kroz njih su učenici potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijaviti zlostavljanje i neprimjeren sadržaj. Osvijestili su važnost čuvanja svojih osobnih fotografija kao i opasnost od brzog širenja podijeljenih fotografija na internetu. Kao izvor za ove zadatke korištene su stranice za prijavu zlostavljanja MUP-a Redbutton.mup.hr, materijali Budi internet genijalac, Budi internet genijalac kurikulum kao i avanturistička igra Interland koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim.

Kako bi učenike podsjetili na njihova prava u digitalnom svijetu, osmišljeno je pitanje Naš pametni kalendar u kojem su učenici posjetili mrežnu stranicu Pravobraniteljice za djecu i pronašli ovogodišnji kalendar s istaknutim dječjim pravima.

Koji digitalni uređaji se koriste za surfanje internetom, kako koristiti emotikone, poznavanje autorskih prava, digitalni tragovi na internetu teme su koje su se provlačile kroz zadatke koji su povezani s igranjem računalne igre Dabrica Darka (Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, Dabrica Darka voli emotikone, Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove). Ovi su zadaci napravljeni za naše najmlađe tragače, a ujedno ih se htjelo potaknuti da igranjem ovih igara razvijaju osjećaj odgovornosti za vlastito ponašanje, unaprijede svoje digitalne kompetencije te nauče kako primjereno reagirati na neprikladna ponašanja.

Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a o njoj  govorimo u pitanju Upravljam svojim vremenom iz kojeg zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta.

Razlikovanje istinitih od lažnih informacija na internetu iznimno je važno. Ta tema je uključena u pitanje (Dez)informacije, a kao izvor korišten je portal Medijska pismenost.

Krađa osobnih podataka u današnje vrijeme odvija se na različite načine koje učenici moraju znati prepoznati kako bi se zaštitili i primjereno reagirali. Ta je tema uključena u više zadataka – Phishing, Najsigurnija lozinka, Nemoj zagristi udicu, Naivna Ena, a kao izvor korištena je već spomenuta igra Interland, materijali i prezentacije Budi internet genijalac,  CARNET-ov portal Ne budi i ti hrvatski naivac  te izazov računalnog razmišljanja, međunarodno natjecanje Dabar.

Kako bi potakli učenike na uključivanje roditelja u zajedničke aktivnosti na internetu i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj, osmišljeno je pitanje Obiteljski vodič u kojem je istaknuta poveznica na dokument Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit u izdanju Googlea i  Udruge Suradnici u učenju.

Čuvanje osobnih podataka radi vlastite sigurnosti i sprečavanja krađe identiteta, elektroničkog nasilja i lošeg digitalnog ugleda tema je pitanja Kada privatno postane javno i Dijeli pažljivo.

Postavke privatnosti, filter mjehurići i komore jeke javljaju se u zadacima Filter mjehurići, Dva ovo dva ono, a vjerujemo kako su bili zanimljivi starijim učenicima pa je uključeno gledanje videa na temu Prepoznajte li filter mjehuriće i komore jeke s prošlogodišnjeg predavanja na konferenciji povodom Dana sigurnijeg interneta kao i Budi Internet genijalac prezentacije za učenike dostupne na mrežnim stranicama Udruge Suradnici u učenju.

Teža i lakša pitanja

Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakše, a druga teže rješiva. Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Kad privatno postane javno u kojem je na temelju slikovnog/grafičkog prikaza dijeljenja osobne fotografije i njezinog putovanja, trebalo napisati ispravno postupanje svakog sudionika priče kako bi se širenje fotografije spriječilo. Ovdje je bilo važno i pratiti dobivene upute kako se treba napisati ispravno rješenje (brojevi jedan do drugog, bez razmaka, zareza ili nekog drugog znaka) što je utjecalo na točnost samog odgovora. Postotak riješenosti ovog pitanja bio je oko 20%.

Najlakša pitanja bila su ona povezana s igranjem igre Dabrica Darka – Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, kao i Upravljam svojim vremenom koje provodimo za računalom i internetom. U navedenim zadacima točnost odgovora je oko 90 %. Ovdje izostavljamo ona pitanja koja nazivamo stoperi, a to su pitanja koja zahtijevaju točan odgovor kako bi učenik mogao prijeći na drugo pitanje odnosno zadatak.

Potraga je imala dva pitanja stopera. Odabrane su dvije različite vrste pitanja za tu ulogu. Prvi stoper bio je Najsigurnija lozinka, vrsta pitanja je višestruki izbor, a zadatak je preuzet s ovogodišnjeg natjecanja Dabar iz kategorije MiliDabar, dakle za 3. i 4. razred osnovne škole. Osim što je ovdje važno prepoznati najsigurniju lozinku i znati pravila za njeno formiranje, također je važno i pratiti upute iz samog zadatka odnosno čitati tekst s razumijevanjem, što je danas vrlo važna kompetencija.

Drugi stoper bilo je pitanje Projekti za sve, a ovoga puta izabran je tip pitanja koji je zahtijevao upis odgovora. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći i posjetiti drugu mrežnu stranicu i na njoj potražiti traženu informaciju, čitanja s razumijevanjem kao i uočavanja bitnog. Također je trebalo pratiti uputu da se odgovor upiše velikim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje.

Nagrade

Diplomu za sve sudionike potrage možete preuzeti ovdje.

I za kraj nešto o nagradama koje očekuju naše najbolje tragače. Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu ploču) potvrditi svoj identitet. Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr  ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.

Dabrica Darka otkriva

kako ostaviti dobre digitalne tragove

Lidija Kralj

Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove druga je igra nastala u okviru projekta Growing up on a safer Internet sufinanciranog od strane Google.org. Projekt Growing up on a safer Internet (Odrastanje uz sigurniji internet) razvija svijest o primjeni digitalne tehnologije u osobnom i profesionalnom životu, posljedicama njezine primjene te pravima i odgovornostima digitalnog građanina. Projektne aktivnosti jačaju znanje, vještine i stavove djece i mladih kako bi bili spremni za učenje, rad i život u suvremenom svijetu. Cilj projekta je poboljšati život učenika, učitelja i roditelja aktivnim sudjelovanjem u promicanju dobrih strana interneta stvaranjem pozitivnih i kreativnih internetskih sadržaja.

Ključne riječi: igra, Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove, projekt Growing up on a safer Internet (Odrastanje uz sigurniji internet), svijest, digitalni građanin.

U igri Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove, glavni lik je dabrica Darka koja je razigrana i nestašna, znatiželjna i hrabra, rado se upušta u pustolovine i istražuje, pravi je pokretač i inicijator i nikad joj nije teško pokušati riješiti problem. U igri i rješavanju problema pomažu joj medo Marko i mudra sova. Oni su također i dobro društvo za vježbe rastezanja jer je uz igranje i učenje na računalu važno voditi i brigu o svom zdravlju.

Svi tekstovi u igri napisani su korištenjem fonta koji olakšava čitanje djeci s disleksijom, a omogućen je i prelazak iz obojene igre u sive tonove te odabir kvalitete grafike i isključivanje zvukova.

Ovom igrom učenici će prepoznati ulogu i važnost digitalnih tragova, stvarati svoje pozitivne digitalne tragove, razlikovat će i prepoznavati vrste elektroničkoga nasilja, odabirati preventivne načine djelovanja za različite slučajeve elektroničkoga nasilja, pronalaziti i vrednovati informacije te se koristiti primjerenim programima kao potporom u učenju i istraživanju.

U igri dabrica Darka putuje u balonu, skuplja slova i rješava različite zadatke. Igra je podijeljena u tri nivoa: Šuma, Planina i Oblaci. Cilj dabrice Darke je da kroz šumu, planinu i oblake sretno stigne kući. Na tom putu mora skupiti slova u različitim geometrijskim likovima i pomoću tih slova odgovoriti na 3 pitanja u svakoj razini. Ako želi uspješno riješiti sve zadatke mora pripaziti koje se slovo nalazi u kojem geometrijskom liku. U razini Šuma upoznati ćemo se s pojmovima kao što su digitalni trag, lažni profili i autorsko pravo. U razini Planina pojavljuju se pojmovi elektronički otpad i recikliranje, a u razini Oblaci elektroničko nasilje i pravila lijepog ponašanja na internetu.

Nakon što skupite sva slova pojaviti će vam se pitanje na koje morate od ponuđenih slova složiti točan odgovor. Na svako pitanje možete odgovarati tri puta. Ukoliko ne odgovorite točno nastavljate s igrom ali morate ponovo skupiti nova slova te odgovoriti na pitanje. Razina se smatra uspješno završena ako u 10 minuta skupite slova te odgovorite točno na 3 pitanja tada možete odabrati svoju značku i prijeći na novu razinu.

Tijekom igre učenici dobivaju poticajne poruke i povratne informacije kako bi nastavili s rješavanjem i bili što uspješniji tijekom igre.  Uspješnim završetkom nivoa učenici osvajaju značku, a za sva tri riješena nivoa dobivaju i diplomu. Razine se mogu odigrati bilo kojim redom. Možete odigrati samo jednu razinu i zatvoriti igru pa drugi put odabrati neku drugu. Prilikom zatvaranja igre, rezultati se ne spremaju.  Diploma se dobiva samo ako odjednom uspješno završite sve razine igre.

Igra je izrađena u poduzetničkom inkubatoru Pismo, a javno je i besplatno dostupna na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju.

Projekt Growing up on a safer Internet djeci, mladima i učiteljima pruža mogućnosti da:

• koriste se digitalnom tehnologijom odgovorno, moralno i sigurno
• učinkovito komuniciraju i surađuju ​​u digitalnom okruženju
• kritički procjenjuju, odabiru i primjereno koriste tehnologiju
• upravljaju informacijama u digitalnom okruženju
• kreativno se izražavaju uz pomoć kodiranja.

U ovom projektu učenici stječu kompetencije, vještine i potrebna znanja koja će im omogućiti kreativno izražavanje, kritičko razmišljanje, da se osjećaju sigurno u internetskom okruženju te ponašaju odgovorno.

Učenici razvijaju vještine i stavove potrebne za odgovorno i sigurno korištenje tehnologije, promišljeno reagirajući i prepoznati razliku između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja na mreži. Učenici i učitelji svjesno će i aktivno sudjelovati u prevenciji elektroničkog nasilja i govora mržnje. Učenici će razumjeti važnost digitalnog identiteta i utjecaj digitalnih tragova, zaštititi osobne podatke i poštivati ​​privatnost drugih ljudi. Oni će znati kome se obratiti ako su zabrinuti zbog neprikladnog sadržaja ili ponašanja u digitalnom okruženju. Projektne aktivnosti uključuju kombinaciju kodiranja, kreativnosti, igranja i društveno odgovornog ponašanja.

Dabrica Darka – priručnici

Vesna Majdandžić, Maja Loina, Manuela Kujundžić, Dunja Mijović

Dabrica Darka priručnici nastali su suradnjom tvrtke Google i udruge Suradnici u učenju u sklopu projekta Growing up on a safer Internet (Odrastanje uz sigurniji internet). Cilj projekta je poboljšati život učenika, učitelja i roditelja aktivnim sudjelovanjem u promicanju dobrih strana interneta stvaranjem pozitivnih i kreativnih internetskih sadržaja. U priručnicima su opisani scenariji poučavanja koji prate igre u kojima je glavni lik dabrica Darka, koja, uz medu Marka i Mudru sovu, potiče učenike na rješavanje problema. Primjenom igara potičemo učenike na aktivnije uključivanje, pozitivno utječemo na njihovu motiviranost i zainteresiranost i činimo proces poučavanja zanimljivijim.

Ključne riječi: priručnici, Dabrica Darka, tvrtka Google, udruga Suradnici u učenju, projekt Growing up on a safer Internet , internet, internetski sadržaji.

Kao i igre, i priručnici su namijenjeni određenim dobnim skupinama učenika:

1. igra i priručnik Dabrica Darka otkriva digitalni svijet namijenjeni su učenicima 1. i 2. razreda
2. igra i priručnik Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu namijenjeni su učenicima 3. i 4. razreda
3. igra i priručnik Dabrica Darka pazi na svoj digitalni trag namijenjeni su učenicima 5. i 6. razreda
4. igra i priručnik Dabrica Darka štiti sebe i druge na internetu namijenjeni su učenicima 7. i 8. razreda

Priručnike preporučujemo učiteljima koji u svoje poučavanje žele uključiti aktivnosti za razvijanje kompetencija odgovornog i primjerenog korištenja digitalne tehnologije, prepoznavanje vjerodostojnosti informacija na internetu i njihovo kritičko vrednovanje te prevenciju elektroničkog nasilja. Priručnici sadrže i dio koji je namijenjen roditeljima, u kojem mogu pronaći prijedloge obiteljskih aktivnosti i savjete kako djeci pružiti podršku za odrastanje u virtualnom svijetu.

Aktivnosti smo osmislili s namjerom da budu motivirajuće za učenike, da potiču radoznalost koja će voditi u rješavanje problema primjenom kritičkog promišljanja i istraživanja te kreativnog izražavanja. Učitelji mogu izabrati način na koji će realizirati aktivnosti, ovisno o tome koriste li virtualno ili fizičko okružje. Učiteljima su na raspolaganju dokumenti za ispis, ali i interaktivne vježbe koje mogu preuzeti i preoblikovati prema svojim potrebama. Pripremile smo i prijedloge prilagodbe aktivnosti za učenike s teškoćama i složenijih aktivnosti za potencijalno darovite i učenike koji žele znati više. Ovisno o potrebama svojih učenika, svaki učitelj može samostalno odlučiti kako se koristiti priručnicima.

1. priručnik

Dabrica Darka otkriva digitalni svijet prvi je od četiri priručnika koji prati dabricu u njenim avanturama. U priručniku su 3 scenarija poučavanja i koncipirani su tako da svaki odgovara jednom nivou igre. Prvi scenarij Digitalni uređaji za komunikaciju prati dabricu u prvom nivou igre u kojem ona skuplja sličice uređaja za komunikaciju na internetu. U drugom scenariju Izrazi se emotikonom pratimo dabricu u drugom nivou u kojem skuplja pozitivne emotikone. Treći scenarij Osobni podatci i digitalni trag prati dabricu u trećem nivou igre u kojem ona prepoznaje osobne podatke i osnovna pravila ponašanja u virtualnom okružju.

Predstavljamo nekoliko aktivnosti iz 2. scenarija Izrazi se emotikonom. Važno je da učenici u svakodnevnoj komunikaciji znaju pravilno izraziti svoje misli i osjećaje. U digitalnoj komunikaciji za to se često koristimo emotikonima i zato učenike poučavamo kako ih razlikovati i pravilno upotrebljavati. U ovim aktivnostima učenik se poistovjećuje s likom iz igre – dabricom i tako na lakši i zanimljiviji način stječe nova znanja i vještine.

Nakon što učenici usvoje pojam emotikon rješavaju radni listić ili istoimenu interaktivnu vježbu Kako se osjeća dabrica s prikazima različitih izraza lica dabrice Darke gdje trebaju prepoznati različite osjećaje.

U drugoj aktivnosti učenici razvrstavaju emotikone koji prikazuju izraze lica dabrice Darke na pozitivne i negativne.

U jednoj od aktivnosti učenici igraju igru pantomime (izvlače papiriće na kojima je prikazan jedan emotikon i pantomimom prikazuju emociju koju on predstavlja) i/ili igraju interaktivnu igru. U interaktivnoj igri učenici imaju karticu na kojoj se nalaze emotikon i riječ. Riječ predstavlja emociju koja je prikazana emotikonom. Slova su u riječi izmiješana i zadatak učenika je da prema emotikonu ispravno slože slova i otkriju emociju. Preporuka je da se iskoriste obje verzije igranja kako bi ih mogli usporediti i raspraviti o prednostima igranja uživo.

Kako su aktivnosti namijenjene učenicima 1. i 2. razreda cilj je bio povezati ih s igrama što je više moguće. Tako u aktivnosti Kolo emocija učenik zavrti kolo, prepoznaje i objašnjava emotikon koji je dobio te ga svrstava u pozitivne ili negativne.

Pri tome treba učenike poticati na kreativnost u opisivanju, a mogu spomenuti i neku situaciju u kojoj bi upotrijebili taj emotikon. I ova aktivnost ima svoju verziju za rad bez računala za što su predviđene kartice s emotikonima koje učenici pojedinačno izvlače, prepoznaju i objašnjavaju te svrstavaju u pozitivne ili negativne.

Na kraju scenarija preporuke su za provođenje samovrednovanja na vrlo jednostavan način. Učenici dolaze do sretnog, tužnog ili ravnodušnog emotikona koje se može nalijepiti na zid učionice, a koji opisuje koliko su zadovoljni usvojenim znanjem o emotikonima.

Učenici koji imaju teškoće u učenju mogu znanje o emotikonima usvojiti kroz jednostavnije zadatke primjerene njihovim interesima i mogućnostima. Djeca te dobi vole bojati i slagati puzzle pa su aktivnosti za njih osmišljene u tome smjeru, npr. mogu rješavati interaktivnu vježbu u kojoj trebaju obojiti emotikone koji izražavaju pozitivne osjećaje, mogu izrezani lik emotikona pravilno posložiti i pojasniti koji osjećaj izražava taj emotikon.

Za učenike koji žele znati više pripremljeni su malo zahtjevniji zadaci poput osmosmjerke u kojoj su pojmovi zadani u obliku emotikona. I ova aktivnost se može provesti i u fizičkom i u virtualnom okružju.

2. priručnik

Drugi priručnik Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu namijenjen je učiteljicama, učiteljima i roditeljima učenika 3. i 4. razreda.

Priručnik sadrži tri scenarija poučavanja:​ Igrati se možemo i na drugačije načine, Opasnosti u digitalnom svijetu prepoznajemo i reagiramo na elektroničko nasilje i Kako se zaštiti u digitalnome svijetu?

U prvom scenariju “Igrati se možemo i na drugačije načine” naglasak se daje razgibavanju i zdravim navikama tijekom rada na računalu i utjecaju tehnologije na zdravlje jer znamo koliko vremena učenici provode sjedeći, a kroz aktivnosti u priručniku naglašava se štetnost prekomjerne upotrebe računala i mobilnih uređaja za njihovo zdravlje. Govori se o količini vremena provedenoga za računalom te o potrebi tjelovježbe. Učenici prepoznaju zdrave navike ponašanja i vježbe razgibavanja.

U drugome scenariju “Opasnosti u digitalnom svijetu prepoznajemo i reagiramo na elektroničko nasilje”  učenici promišljaju o pravilima ponašanja u školi, nakon toga uspoređuju pravila pristojnoga ponašanja u fizičkom okružju (bonton) s onima u virtualnom okružju i usvajaju pojam netiquette (internetski bonton). Nakon što prepoznaju nasilnu verbalnu komunikaciju (govor mržnje), predlažu prihvatljive načine rješavanja problema i upoznaju službe kojima se mogu obratiti za pomoć.

Naglašava se činjenica da sigurna lozinka može zaštititi naše osobne podatke i spriječiti prevarante da ih ukradu preko interneta, a kroz aktivnosti učenici usvajaju najbolje načine kako stvoriti “jake” i “sigurne” lozinke.

U 3. scenariju “Kako se zaštiti u digitalnome svijetu?” objašnjavamo pravila za odgovorno i sigurno služenje uređajima te predlažemo kako riješiti probleme. Kako najbolje zaštititi svoje računalo, kako prepoznati simptome virusa, što ne treba raditi i kako ne dopustiti virusima da se nastane na našem računalu samo su neke od tema koje se obrađuju u ovom scenariju. Učenici se kroz prezentacije i animacije upoznaju sa najčešćim načinima zaraze računala virusom, ali i savjetima kako izbjeći viruse na osobnom računalu. Učenici iznose svoja iskustva, što su primijetili na svojim računalima, što su napravili te jesu li od svojih roditelja potražili pomoć. Neki od savjeta su da budemo oprezni s porukama koje sadrže privitke, da pripazimo na reklame u online igrama, da ne preuzimamo neprovjere programe i da izbjegavamo sumnjive mrežne stranice.

Učenici koji imaju teškoće u učenju ponavljaju usvojeno kroz povezivanje ilustracija i objašnjenja kako dolazi do virusa. Nakon točno riješenog zadatka iznose svoja iskustva o poteškoćama koje su imali na vlastitim računalima te kako su pokušali riješiti problem.

Jedan od zadataka za one koji žele znati više jest da učenici izrađuju strip “I računalo se može razboljeti” u kojem treba prikazati kako izgleda računalo koje je zaraženo virusom te što je potrebno napraviti kako bi se problem riješio i ne ponavljao. Učenici tu iskazuju svoju kreativnost, sposobnost analiziranja poteškoće te sposobnost pronalaženja više mogućih načina rješavanja problema.

U igri Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu naša dabrica ima problem sa putovanjem kući jer joj se potrgao splav. Popravlja splav skupljanjem smeća koje će joj pomoći u popravku. Sakupljanje joj otežavaju kornjače koje treba izbjegavati. Dabrica nastavlja svoj put i u drugom nivou dolazi do brane koju mora zatvoriti točnim odgovaranjem na pitanja o pristojnom i primjerenom ponašanju na internetu, zaštiti računala i podataka, pravilnom sjedenju za računalom itd.

3. priručnik

Treći priručnik Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove namijenjen je učiteljicama, učiteljima i roditeljima učenika 5. i 6. razreda.

Priručnik sadrži tri scenarija poučavanja:​ Poštuj svoje i tuđe osobne podatke, EE otpad i Pozitivne i negativne strane komunikacije u virtualnom okružju. U svakome od njih nalaze se različite aktivnosti kroz koje će učenici naučiti pojmove kao što su: autorsko pravo, Creative Commons, lažni profili, EE otpad itd.

Istoimena igra Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove podijeljena je na 3 razine te svaki scenarij poučavanja prati jedan od tri nivoa igre.

U prvom nivou igre Šuma dabrica Darka odgovara na pitanja i upoznaje pojmove digitalni trag, lažni profili i autorsko pravo.

U drugom nivou Planina dabrica Darka odgovara na pitanja i upoznaje pojmove elektronički otpad i recikliranje.

U trećem nivou Oblaci dabrica Darka odgovara na pitanja i upoznaje pojmove elektroničko nasilje i pravila lijepog ponašanja na internetu.

Ono što je poticajno za učenike, a vezano je uz igru, su značke koje učenici dobivaju na kraju uspješno savladane razine, što ih dodatno motivira za daljnje učenje.

Predstavljamo jednu od aktivnosti koju možete pronaći u našem 3. priručniku pod nazivom Što je EE otpad? U njoj se učenici upoznaju s pojmom EE otpada, uče o vrstama otpada, što je recikliranje i što učiniti s uređajima koji su se pokvarili.

Kod stvaranja priručnika vodili smo se time da učenici učenjem postanu mali digitalni građani, a isto tako i mali odgovorni građani koji brinu o okolišu i koji su svjesni važnosti njegovog očuvanja. Pripremljeni zadaci su raznoliki, zanimljivi, kreativni i primjereni njihovoj dobi pa tako u spomenutoj aktivnosti učenici mogu učiti o EE otpadu slažući slagalicu, pretražuju mrežne stranice na kojima prikupljaju informacije o načinima zbrinjavanja EE otpada nakon čega izrađuju informativni letak Skupljanje EE otpada te slušaju glazbu eko sastava Trashbeatz u kojem su instrumenti izrađeni od otpada.

Za učenike s teškoćama pripremili smo nešto jednostavnije aktivnosti kao što je izrada plakata sa savjetima na temu razvrstavanja otpada Što može učiniti svatko od nas?. U toj aktivnosti postoje već pripremljeni savjeti od kojih učenici izrađuju plakat u nekom digitalnom alatu ili na hamer papiru.

Aktivnosti za potencijalno darovite učenike i one koji žele znati više su nešto složenije zato što su i učenici vještiji u korištenju digitalnih alata, kritički razmišljaju, vode raspravu, argumentiraju. Za njih smo pripremili aktivnost u kojoj učenici uporabom karte Googlea pronalaze odlagališta EE otpada najbliže njihovoj školi, zatim aktivnost u kojoj učenici pretražuju mrežne stranice i provode istraživanje o zdravstvenim problemima koji se mogu povećati zbog neadekvatnog zbrinjavanja EE otpada, nakon čega raspravljaju i iznose zaključke provedenog istraživanja. Kako su ovi učenici često domišljati, pripremili smo aktivnost u kojoj imaju zadatak osmisliti prijedloge ponovne uporabe nekih otpadnih materijala.

Rezultati učeničkih aktivnosti kao što su plakati, letci ili stripovi mogu se objaviti na mrežnim stranicama škole ili istaknuti u učionici na vidljivo mjesto dostupno svim učenicima iz kojih, na taj način, mogu i nakon provedene aktivnosti učiti dulji period.

4. priručnik

Četvrti i posljednji priručnik Dabrica Darka štiti sebe i druge na internetu namijenjen je učiteljicama, učiteljima i roditeljima učenika 7. i 8. razreda.

Priručnik sadrži tri scenarija poučavanja:​ Elektroničko nasilje, Reci ne govoru mržnje​ i Zaštiti sebe i druge. Osmišljene aktivnosti usmjeravaju učenike na samostalno osmišljavanje i pronalaženje rješenja što je u skladu s četvrtom igrom u kojoj učenici igraju escape room.

Predstavljamo primjer jedne takve aktivnosti u kojoj učenici izrađuju stvarni scenarij elektroničkog nasilja. Naglasak je stavljen na uživljavanje učenika u zadane situacije igranjem uloga čime ih potičemo na osmišljavanje vlastitih rješenja jer će jedino tako znati ispravno reagirati kada se nađu u situaciji koja zahtjeva ispravnu reakciju.

Od aktivnosti pripremljenih za one koje žele znati više izdvajamo primjer aktivnosti namijenjene obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Učenici trebaju napraviti plakat na tu temu kako bi upoznali i druge učenike o danu koji za cilj ima sigurniju i odgovorniju uporabu digitalne tehnologije i mobilnih uređaja. Potičemo ih i da osmisle kako bi oni voljeli obilježiti taj dan u svojoj školi te da pokrenu inicijativu koju će predstaviti svojim učiteljima.

U priručnicima je čitav niz aktivnosti namijenjenih učenicima različitih interesa i sposobnosti, ali i preporuke učiteljima kako ih provoditi te savjeti roditeljima da se pridruže svojoj djeci u njihovom provođenju. Ne treba zaboraviti ni na fizičku aktivnost na koju čitatelje i igrače potiče naša dabrica Darka. Dakle, čitajte nas, igrajte se s nama i zabavljajte s dabricom te naravno, nešto i naučite.

Potražite sigurniji internet

na eTwinningu

Alenka Miljević

Sažetak

Sudjelovanje na eTwinningu i uključivanje učenika u projekt poziva nas na odgovornost o e-sigurnosti i pravilima ponašanja na mreži. Preporuka je da se u sklopu svakog projekta na eTwinningu koji se odvija u digitalnom okruženju učenike pouči što su pravila ponašanja na internetu odnosno Netiquette kako bi se dok surađuju I komuniciraju sa svojim projektnim partnerima osjećali ugodno, prihvaćeno i sigurno. U nastavku pročitajte kako smo u projektu Virtual Museum Night 2022 surađivali u aktivnosti Netiquette te kako smo s nastalim sadržajima obilježili Dan sigurnijeg interneta.

Klučne riječi: eTwinning, Netiquette, projekt Virtual Museum Night 2022, Dan sigurnijeg interneta.

eTwinning svake godine određuje i posvećuje svoje aktivnosti godišnjoj temi kojom se bavi i koja se provlači kroz edukacije, međunarodne i nacionalne konferencije. Prošla godina je bila godina Medijske pismenosti I dezinformacija. U skladu s godišnjom temom na konferencijama organiziranim preko eTwinninga govorilo se redovito o lažnim vijestima i dezinformacijama, kako ih prepoznati i kako se protiv njih boriti.

Budući da je eTwinning digitalna platforma te da odgojno-obrazovni djelatnici I učenici surađuju u virtualnom prostoru koristeći razne digitalne alate na eTwinningu se od njegovih početaka 2005. godine promiče i naglašava važnost medijske pismenosti, odgovornog korištenja digitalnih alata što znači poštivanje autorskih prava, pravila ponašanja te za nas i naše učenike digitalnu sigurnost i zaštitu podataka.

Na svim razinama platforme eTwinning na svim jezicima Europske unije dostupan je kodeks ponašanja koji, osim za informiranje, može poslužiti za poučavanje i kreiranje zadataka za učenike. Ključni principi Kodeksa ponašanja na eTwinningu u skladu su s Osnovnim vrijednostima Europske unije.

Učenici često imaju osjećaj da je virtualni prostor poput nečeg nestvarnog jer s osobama s Kojima komuniciraju nisu u fizičkom kontaktu. Od velike je važnosti osvijestiti da svojim ponašanjem moraju pokazati odgovornost i poštovanje prema sebi i drugima. Stoga s učenicima na početku svakog projekta razgovaramo o ključnim principima i što oni za njih znače:

BUDITE UKLJUČIVI, BUDITE PUNI POŠTOVANJA, BUDITE TOLERANTNI, BUDITE PRISTOJNI I LJUBAZNI – zaključak do kojeg najčešće dođem sa svojim učenicima je da se tako treba ponašati s ljudima koje susrećemo u svakodnevnom životu, na ulici ili u trgovini, a ne izostanu ni komentari da ih ključni principi podsjećaju na naša razredna pravila i Kućni red škole.

Projekti koje provodimo na eTwinningu podrazumijevaju komunikaciju, suradnju i stvaranje rezultata pa ovisno o oblicima rada u projektnim aktivnostima važno je za svaki projekt odrediti takozvani Netiquette.

Netiquette je skup pravila ponašanja na internetu, a budući da se projekti na eTwinningu odvijaju na Twinspaceu (internetskom ili virtualnom prostoru projekta) obavezno ih je odrediti i u skladu s njima se ponašati. Najefikasniji način upoznavanja učenika s Netiquettom jest da ih potaknemo na razmišljanje I da ga svojim prijedlozima oblikuju.

Koliko je važno obratiti pažnju na korištenje digitalnih alata, ali i na sigurnost I zaštitu podataka, može se vidjeti i kroz zasebnu kategoriju kriterija za oznaku kvalitete u kojima su opisane situacije odgovornog i pravilnog korištenje interneta. U kriterijima se posebno navodi da su u projektu određena pravila ponašanja za sve članove projekta ili drugim riječima prije spomenuti Netiquette.

Slika 1. Snimka zaslona sa portala eTwinning

Našu projektnu aktivnost pod nazivom Netiquette proveli smo na Twinspaceu tako da smo kreirali stranicu te na njoj otvorili Twinboard za upisivanje pravila. Tako je nastala zajednička kolekcija pravila o autorskim pravima, pravilima ponašanja te o e-sigurnosti.

Slika 2: Twinboard eTwinningovog projekta Virtual Museum Night 2022

Kolekciju smo iskoristili za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta tako da su učenici koristeći pravila kreirali plakate, videa i prezentacije u digitalnom alatu Canva.

https://www.youtube.com/watch?v=v0ltbDbVNdA
https://www.youtube.com/watch?v=v0ltbDbVNdA

Slika 3. Marino Bašić, 7.a razred     Slika 4. Josip Raić, 7.a razred

U ovoj projektnoj aktivnosti naglasak je bio na promicanju e-sigurnosti, a učenici su iz Engleskog jezika vježbali imperativ. Pogreške koje ćete pronaći u njihovim radovima, služe nam da iz njih učimo i da drugi put budemo bolji, a ova aktivnost nam je pomogla da naučimo kako digitalan svijet učiniti boljim za nas i za sve koje u njemu susrećemo.

Sigurniji internet

Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović

Sažetak

Današnji učenici svakodnevno koriste digitalne tehnologije. U nastavi se također koriste različiti digitalni alati pomoću kojih učenici usvajaju nastavne sadržaje ili ih ponavljaju. Koristeći se računalom koji je spojen na internet učenici mogu doći do različitih informacija, različito se zabavljati, komunicirati i sl. Djeca u ranoj dobi upoznaju računalo, mobitel, tablet, ali i internet. Djeca na internet gledaju kao mjesto na kojem mogu istraživati, ali nisu svjesna da velika količina informacija za njih predstavlja opasnost. Internet može biti sigurno okruženje za dijete, ali djetetu treba pokazati način.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici, internet, društvene mreže, maliciozni programi.

Uvod

Internet je svakodnevica skoro svakog čovjeka. Sve što ne znamo i sve što nas zanima pretražujemo na internetu. Djeca sve češće rješenje problema traže na internetu. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučile smo sa svim učenicima provoditi određene aktivnosti koje smo na kraju sjedinili u jednu knjigu koja se sastoji od dva dijela.

Cilj aktivnosti koje smo provodili je bio pokazati učenicima koliko je važno brinuti se za sebe i za ljude oko sebe na internetu. Iz različitih primjera učenici su izvlačili pouke te načine kako uočiti i kako reagirati na određene opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik (područne škole i matična škola) su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 8.veljače 2022.godine. Svaki razred je imao određenu temu o kojoj je pisao, odnosno odgovarao na pitanja uz pomoć učiteljica Anamarije Barabe, Maje Čuline te knjižničarke Ivane Marasović. Projekt je nazvan „ Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu“. Za našu knjigu koristili smo digitalni alat Book Creator. Osim knjige, učenici osmih razreda su napravili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu i na Padletu na pitanja koja su im bila postavljana. Odgovore su oblikovali kao mali odlomak knjige.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su do veljače iz svojih knjiga naučili dosta o internetu i sigurnosti na internetu. S obzirom na to, svaki razred je pokazao svoje usvojeno znanje kroz odgovore na pitanja koja su se odnosila na Internet i sigurnost na internetu. Učenici su dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali u knjigu.

5. razred

Učenici 5-og razreda stvarali su priču o internetu i društvenim mrežama. Pisali su o prednostima, nedostatcima, ali i savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

S obzirom na to da se u 6-om razredu uči o malicioznim programima, učenici 6-ih razreda pisali su o njima. Predstavili su oblike malicioznih programa i opisali svaki od njih.

7. razred

Učenici sedmih razreda su pisali o cyberbullyingu. Radili su u grupama. Svaka grupa je imala određene smjernice prema kojima su stvorili priču o cyberbullyingu. Definirali su sam pojam te naveli oblike. Osim toga, dvije grupe su osmislile primjere cyberbullinga. Jedna grupa je pokazala primjer cyberbullyinga preko komentara na društvenim mrežama, a druga grupa je pokazala primjer putem whatsappa. Koristili su se Microsoft Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko office 365 za škole.

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon. Učenici su videom prikazali sve ono što knjiga sadrži. „Školska serija“ sastoji se od 4 epizode. Učenici su bili podijeljeni u grupe, a svaka grupa je izradila po jednu epizodu serije.

Poveznica na knjigu:
Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu

Poveznica za školsku seriju:

1.1 dio
1.2 dio
2.1 dio
2.2 dio

Za kraj

Kada je knjiga bila gotova sa svakim su se razredom čitali radovi. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Naši učenici smatraju kako su jako dobro predstavili svoje znanje koje je potrebno za sigurnost na internetu. Usmjerili su svoje ideje i misli prema drugima kako bi ih osvijestili o važnosti zaštite na internetu. Za sljedeću godinu naši učenici smatraju da bi svoja znanja mogli nadopuniti te kroz još više primjera prikazati kako Internet nije sigurno okruženje, ali da može biti. Kolegama bi preporučili da uistinu shvate koliko nam je Internet potreban, a samim time prihvate i važnost zaštite nas i naših učenika u digitalnom okruženju.

Literatura

1. Babić,M., Bubica, N., Leko, S., Dimovski, Z., Stančić, M., Mihočka, N., Ružić, I., Vejnović, B. (2019), #Moj portal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb
2. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., Bubica. N. (2020.), e-svijet 1, Školska knjiga, Zagreb.
3. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., (2020.), e-svijet 2, Školska knjiga, Zagreb.
4. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I. (2020.), e-svijet 3, Školska knjiga, Zagreb.
5. Blagus. J., LJubić Klemše N.,Ružić. I., Stančić. M. (2020.), e-svijet 4, Školska knjiga, Zagreb.

Dan sigurnijeg interneta 2022.

Andrea Dimač

Sažetak

Dan sigurnijeg interneta 2022. obilježen je 7. – 11. veljače na satovima Informatike, a sudjelovali su učenici od 1. do 8. razreda Osnovne škole Legrad te učenici područnih škola Veliki Otok, Podravska Selnica i Kutnjak. Predavanja, aktivnosti i radionice održane su s ciljem podizanja svijesti o sigurnosnim problemima i opasnostima na internetu. Potaknuti time, učenici su pokazali svoju kreativnu stranu te izradili interaktivne i edukativne digitalne sadržaje za odgovorno i sigurno korištenje interneta. Na taj su način naučeno primijenili u radovima i podijelili ih na stranici škole.

Ključni pojmovi: dan sigurnijeg interneta, e-nasilje, opasnosti na internetu, digitalni tragovi, savjeti, internet bonton.

Uvod

Dan sigurnijeg interneta ove se godine obilježavao 8. veljače, no u OŠ Legrad imali smo Tjedan sigurnijeg interneta 7. – 11. veljače kako bi svi učenici mogli na satovima informatike provoditi zanimljive aktivnosti zajedno sa svojom učiteljicom informatike Andreom Dimač. Slogan našeg ovogodišnjeg školskog i predmetnog projekta je „Razmisli pa klikni“ kojim se želi potaknuti učenike na kritičko promišljanje.

Središnji dio

Za najbolji prijedlog naziva našeg projekta glasali smo putem alata Tricider, a najviše glasova dobio je slogan „Razmisli pa klikni“. Stoga smo većinu digitalnih materijala izradili u sklopu zajedničke školske teme.

Učenici nižih razreda za uvodnu motivaciju pogledali su videozapis o sigurnosti djece prije svega: https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0

Nakon razgovora o opasnostima na internetu, učenici su obojali bojanku Budi Internet genijalac  koju smo kasnije zajedno ispisali i sastavili u obliku slikovnice te pohranili u školsku knjižnicu. Na taj smo način predstavili sve internetske prednosti, ali s naglaskom na oprezno i odgovorno korištenje interneta.

Uz pomoć Dabrice Darke prepoznali su digitalne uređaje za korištenje interneta i emotikone za komunikaciju te odigrali kviz i provjerili svoje znanje o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu. Također, primijenili su zdrave navike ponašanja tijekom rada na računalu razgibavajući se uz Dabricu Darku: https://ucitelji.hr/igre/dabrica1/

Slika 1. Prvašići uče uz Dabricu Darku

Učenici 2., 3. i 4. razreda tijekom uvodne aktivnosti pogledali su animirani videozapis o prevenciji nasilja na internetu: https://www.youtube.com/watch?v=FAPcOyNMR90

Nakon razgovora i upoznavanja s elektroničkim nasiljem, učenici su na računalima i tabletima izrađivali plakate i crteže s najvažnijim pravilima kojih se treba pridržavati kako bismo se zaštitili na internetu u alatima Word i Bojanje 3D.

Slika 2. Digitalni plakat „Razmisli pa klikni“

Učenici područnih škola u četverorazrednim kombinacijama izrađivali su šarena slova od papira potrebna za naslov i slogan obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 2022. Zatim su sudjelovali u animiranju slova i postupku fotografiranja u aplikaciji Stop Motion.

Slika 3. Stop animacija – Dan sigurnijeg interneta (GIF)

Također izrađena je stop animacija u obliku videozapisa našeg slogana „Razmisli pa klikni“: https://drive.google.com/file/d/1jV9iN0hnICen2R3dULMbTtZLTmMyWx49/view?usp=sharing

A kroz avanturističku igru Interland učili su kritički razmišljati o internetskim prijetnjama i načinima kako se zaštititi od njih te kako biti ljubazan prema drugima na internetu rješavajući četiri razine (Pažljiva planina, Toranj s blagom, Rijeka Java i Kraljevstvo dobrote): https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland

Učenici viših razreda pogledali su videozapis kao uvodnu motivaciju za daljnju raspravu i međusobnu razmjenu iskustava o primjerenim i neprimjerenim događajima na internetu: https://www.powtoon.com/s/ezbQP9xccpI/1/m/s

Učenici 5. razreda sudjelovali su u izazovu za učenike, odnosno učeničkoj potrazi za boljim internetom: https://ucitelji.hr/ucenicka-potraga-za-boljim-internetom-2022/

Provjerili su svoje znanje o opasnostima na internetu (krađa osobnih podataka, elektroničko nasilje i govor mržnje) i negativnim posljedicama prekomjerne uporabe interneta, o digitalnom ugledu, razlikovanju istinitih od lažnih informacija, čuvanju osobnih podataka i postavkama privatnosti. Šestero učenika ostvarilo je odlične rezultate stoga se nalaze se među 72 najboljih sudionika potrage.

Drugi školski sat učenici 5. razreda izradili su digitalnu interaktivnu knjigu o savjetima i pravilima ponašanja na internetu u alatu Book Creator. Svaki učenik izradio je nekoliko stranica, a na kraju su učenički radovi spojeni u jednu digitalnu interaktivnu knjigu kako bi se koristila za ponavljanje i predstavljanje ostalim učenicima.

Učenici su se okušali i u igri Interland.

Slika 4. Avanturistički Interland

Učenici 6. razreda otkrivali su pozitivne i negativne primjere digitalnih tragova kroz priče: https://forms.office.com/r/66jjJhHLUW

Također, uz pomoć Dabrice Darke otkrivali su kako ostaviti dobre digitalne tragove na internetu: https://ucitelji.hr/igre/dabrica3/index.html

Zaključili smo zašto je važno razmisliti pa tek onda kliknuti ili objaviti nešto na internetu: https://www.youtube.com/watch?v=OtLtkdk7rcM

Slika 5. Strip o razgovoru s nepoznatim osobama na internetu

Drugi školski sat učenici su izradili stripove o opasnostima i nesigurnim situacijama na internetu u alatima Make Beliefs Comix i Pixton.

Slika 6. Strip o elektroničkom nasilju

Spoj programiranja i igre uvijek je najzanimljiviji dio učenja. Tako su učenici 7. razreda programirali u programskom jeziku Scratch te izradili edukativan kviz o opasnostima na internetu: https://scratch.mit.edu/projects/644078949

Kviz je poslužio kao odličan način samovrednovanja.

Drugi školski sat učenici su timskim radom osmislili i izradili videozapise o sigurnosnim problemima na internetu u online alatu Renderforest: https://drive.google.com/file/d/13xGV4DtwO1ci7EMp9_1HuYl0CB6EKiYv/view?usp=sharing

Učenici 8. razreda, također su 8. veljače sudjelovali u učeničkoj potrazi za boljim internetom: https://ucitelji.hr/ucenicka-potraga-za-boljim-internetom-2022/

Drugi školski sat učenici su birali između aktivnosti izrade digitalnih postera u alatu Canva ili digitalne umne mape u programu MindMaple Lite. Tema aktivnosti bila je o elektroničkom nasilju, online komunikaciji, informacijama na internetu i digitalnim tragovima.

Slika 7. Umna mapa „e-DRUŠTVO“      Slika 8. Plakat o Cyberbullyingu

Za završnu aktivnost i/ili domaću zadaću učenici su odigrali kviz u Kahootu.

Zaključak

Svi učenici Osnovne škole Legrad aktivno su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta, koji postaje tradicionalni projekt u našoj školi. No, za zahtjevnije projektne aktivnosti, osobito za izradu nekih digitalnih radova navedenih u središnjem dijelu, preporučam provedbu tijekom više školskih sati te u suradnji s drugim predmetnim učiteljima. Ipak, učenici su se odvažili na raspravu, dijeljenje iskustava te izlaganje doživljenih pozitivnih i negativnih primjera na internetu, što je ponekad teško ostvariti na nastavi prilikom usvajanja drugih nastavnih sadržaja. Teme provedenih aktivnosti i radionica zainteresirale su ih jer su aktualne i prisutne u njihovoj svakodnevici, koja im je nezamisliva bez interneta. Stoga su pokazali volju i kreativnost prilikom izrade digitalnih radova. Najbolja povratna informacija je izraz lica učenika nakon uspješno izrađenog rada. No, neki od njih osvojili su i diplome i nagrade za iznimno uspješno riješenu online Potragu za boljim internetom, što je učenicima bilo veliko iznenađenje i nagrada za trud te motivacija za daljnje sudjelovanje u projektima. Ostali učenici dobili su značke i diplome nakon uspješno riješenih razina edukativnih igara, kao što je Dabrica Darka, te ih s ponosom spremili u svoj e-portfolio. Smatram da su ih ove aktivnosti i radionice potaknule na kritičko razmišljanje jer tijekom ovih izazova u vrijeme online nastave čak i najmlađi učenici morali su se osamostaliti. Zato ih je važno usmjeriti na sigurno i odgovorno korištenje interneta.

Literatura

1. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
2. https://petzanet.ucitelji.hr/
3. https://ucitelji.hr/budi-internet-genijalac/
4. https://ucitelji.hr/dabrica-darka-growing-up-on-a-safer-internet/

Šest šešira za našu sigurnost

Anita Čorak i Jelena Červenjak Kmoniček

Sažetak

S učenicima petih razreda ove smo godine Dan sigurnijeg interneta obilježile 8. veljače 2022. Provele smo radionicu kojom smo željele istražiti koliko su učenici osviješteni o pozitivnim i negativnim stranama uporabe Interneta te znaju li prepoznati opasne situacije i ispravno reagirati. Osnovni cilj ove radionice bio je usmjeriti učenike na kvalitetno slobodno vrijeme te pravilnu i odmjerenu uporabu Interneta kao izvora raznih informacija, znanja i zabave.

Ključne riječi: internet, šest šešira, TikTok, digitalne igrice.

Uvod

Promatrajući uzraste viših razreda osnovne škole uočavamo sve veće promjene unazad nekoliko godina. Naime, uporaba računala i interneta suvremenim je generacijama potpuno prirodna i jednostavna, stoga su i njihove računalne vještine znatno naprednije u odnosu na one prethodne. Pandemija je dodatno potaknula uporabu interneta i raznih digitalnih alata. Zanimljivo je pratiti koliko su i učenici napredovali u tome pa s lakoćom izrađuju prezentacije, postere, snimaju i uređuju video-materijale, i slično. S druge strane, postali su izloženiji, pa i aktivniji, na sve prisutnijim društvenim mrežama i računalnim igricama. To je novi vid zabave i druženja koji je atraktivan, no u isto vrijeme i opasan ukoliko nema mjeru. Stoga smatramo nužnim osvijestiti učenike, educirati ih i osposobiti za kritičko promišljanje i odgovorno ponašanje pri uporabi interneta. U ovoj smo radionici kao primjer upotrijebile one izvore koje prepoznajemo kao najčešće u uporabi učenika petih razreda, a to je TikTok i računalne igrice.

Radionicu smo započele zajedničkim razgovorom o važnosti obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Učenici su tumačili zašto je važno svake godine (a i češće) provoditi edukaciju učenika te su navodili primjere opasnosti uporabe interneta.

Potom su učenici riješili anonimnu anketu kojom smo istražile koliko poznaju zaštitu osobnih podataka na internetu, korisnost i štetnost interneta.

Slika 1. Anketa

Prema rezultatima ankete u grafu uočavamo da je učenicima ovoga uzrasta Internet ponajviše izvor zabave. Upravo zbog toga važno je upozoriti na moguće opasnosti takve zabave te educirati učenike o mogućnostima zaštite osobnih podataka.

Nadalje, rezultati ankete upućuju na to da su učenici dobro informirani o tome kako se zaštititi na internetu te prepoznaju opasnosti, ali i prednosti uporabe interneta. Evo nekih učeničkih odgovora:

Nastavno u anketi učenici su dobili mogućnost kreativnih odgovora. Zanimalo nas je koje bi postavke na internetu promijenili. Odgovori su bili najčešće usmjereni na zaštitu privatnosti, nenasilje I manju uporabu. U anketi su dobili i problemsko pitanje, koje se odnosilo na roditeljski savjet osmogodišnjem dječaku koji je vrlo snalažljiv oko računala te sve češće pokazuje interes za digitalne igrice, YouTube i društvene mreže. Učenici su pokazali zrelost I odgovornost savjetima dječaku.

Rezultati

U nastavku radionice učenici su bili podijeljeni u dva tima. Svaki od timova je razmatrao prednosti i nedostatke aplikacije Tik Tok te računalne igrice Call of duty war zone. Unutar skupine su imali voditelja tima koji je podijelio radne listiće u boji šešira. Svaki učenik je unutar listića odgovarao na postavljena pitanja koja su povezana s bojom šešira. Naime, svaki šešir predstavlja različitu perspektivu na postavljeni problem: bijeli (ističe poznate informacije I one koje nedostaju), crveni (iskazuje kakve emocije pobuđuje navedeni problem), žuti (nudi pozitivna rješenja I optimističan pristup), crni (upozorava na moguće opasnosti), zeleni (omogućava kreativnost I nove ideje), plavi (donosi konačan zaključak).

U prilogu su učenički odgovori za aplikaciju TikTok.

U prilogu su učenički odgovori za računalne igrice.

Nakon rada u skupinama uslijedila je zajednička rasprava i prezentacija radova. Učenici su zajedno analizirali odgovore te došli do zajedničkog zaključka.

Zaključak

Iako smo pretpostavile da će zbog tematike ova radionica izazvati interes, ponajviše jer smo odabrale dvije aktualne internetske aktivnosti učenika, ona nije izazvala otpor, već vrlo ugodnu suradnju. Učenici su se osjećali “na domaćem terenu”. Ova je metoda vrlo zahvalna I učenicima zanimljiva jer su pristupili ovoj temi iz različitih perspektiva koje su ih ujedno nagnale na kritičko promišljanje, odgovornije ponašanje i osvješćivanje potrebe opreznosti i odmjerenosti pri uporabi internetskih usluga.

Nakon prezentacije i argumentiranja svih odgovora učenici su zajednički donijeli mnoge zaključke. Izdvajamo neke od njih:

1. TikTok i računalne igrice su zabavni, ali treba ih koristiti s dozom opreza I odmjereno.
2. Prednost TikToka i računalnih igrica su u tome što potiču kreativnost, maštu, intelektualnost, informatičko-komunikacijske vještine.
3. Maloljetne osobe trebaju potražiti pomoć odraslih u bilo kojem trenutku koji im se učini nesiguran I opasan za njihovu sigurnost.

Na temelju učeničkih odgovora zaključujemo da, unatoč tome što su još uvijek maleni te unatoč izazovnim vremenima i snažnom internetskom utjecaju na mlade I društvo općenito, svijest I potreba za sigurnošću na internetu među njima postoji te razumiju važnost odgovornog ponašanja.

Ukoliko i Vi želite provesti u Vašem razredu, svi potrebni materijali dostupni su na linku: https://wke.lt/w/s/8Yy-Xw

Također, radionica je objavljena  na Edutoriju.

Prekomjerna upotreba računala/interneta

Anita Tufekčić

Sažetak

Ove godine u duhu slogana „Zajedno za bolji Internet“ učenici 4. a razreda OŠ „Antun i Stjepan Radić“ iz Gunje obilježili su Dan Sigurnijeg Interneta s radionicom na temu „Prekomjerna upotreba računala/interneta“. Radionicu je vodila školska knjižničarka dr.sc.Anita Tufekčić. Ova tema odnosila se na utjecaj svakodnevnog korištenja ekrana i učinka koje ono ima na ostale aktivnosti (npr. učenje, odnosi s vršnjacima i obitelji, provođenje slobodnog vremena). Ciljevi radionice bili su: razvijanje kritičkog odnosa prema digitalnim medijima i razvijanje vještine uspješnog korištenja interneta. Potrebni materijali za provedbu bili su: bijeli papiri A3 za plakat, bojice ili flomasteri i DIXIT karte.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, učenje, upotreba računala, DIXIT karte.

Scenarij radionice

Uvodna aktivnost : MOTIVACIJA – gledanje animiranog filma „Slomljeni štapić“ i razgovor – Trajanje 10 min.

Glavna aktivnost : grupni rad. Zadatak je bio navesti prednosti („dobre strane“) korištenja interneta i nedostatke („loše strane“) virtualnog okruženja i predstavljanje po grupama. Trajanje 25 min.

Završna aktivnost: DIXIT karte – kroz kartu objasniti kako se osjećaš ako provodiš previše vremena na internetu i za ekranom ili općenito kako se osjećaš na internetu? Trajanje 10 min.

Zaliha: slaganje puzzle čije je rješenje bila naslovnica za obilježavanje današnjeg dana.

Razrada radionice

Uvodna aktivnost započela je puštanjem edukativnog animiranog filma o ovisnosti o mobitelu kod djece i mladih pod nazivom „Slomljeni štapić“ u trajanju od 3 minute dostupan na linku: https://vjeronaucni-portal.com/ovisnost-o-mobitelu-edukativni-animirani-film/ [1] ili https://www.youtube.com/watch?v=eQ3gf8Kf4ts&t=1s [2]

Nakon filma, koji ima jasnu poruku učenici su bili podijeljeni u 4 grupe a svaka grupa imala je zadatak navesti prednosti („dobre strane“) korištenja interneta i nedostatke („loše strane“) tog virtualnog okruženja. Po završetku rada u grupi svaka grupa je predstavila svoja promišljanja i ideje a većina ih se i kreativno izrazila na svom plakatu. Nakon toga, analizirajući njihove plakate knjižničarka je još objasnila učenicima pojam ovisnosti o društvenim mrežama i mrežnim videoigrama i kako preveliko korištenje interneta može dovesti do ovisnosti.

U završnoj aktivnosti učenici su dobili DIXIT karte, svatko je izabrao svoju kartu i kroz kartu objasnio kako se osjeća ako provodi previše vremena na internetu i za ekranom ili općenito kako se osjeća na internetu?

Neka objašnjenja bila su: ova karta podsjeća me na mene kada legnem i uzmem mobitel jer me mobitel paralizira i osjećam se kao lutka na koncu.

Ja kada sam na internetu i kada igram neku igricu jako se uživim u tu igru i nikoga ne čujem i ne vidim i još budem u jednoj pozi ili položaju jako dugo, što nije zdravo.

Moja karta je malo tužna. Izabrala sam ju zato što se ja na internetu osjećam tužno i zatvorim se sama u sebe.

Za sami kraj sata učenici su slagali puzzle čije je rješenje bila naslovnica za obilježavanje današnjeg dana. Link: https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=1c4f225711e5[3]

Literatura

1. Jigsawplanet. Izvor: https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=1c4f225711e5 (pristup:10.2.2022.)
2. YouTube, CGI Animated Short Film “Broken Wand” by Anne Yang & Michael Altman , CGMeetup, Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=eQ3gf8Kf4ts&t=1s (pristup: 10.2.2022.)
3. Vjeronaučni portal, Ovisnosti o mobitelu, edukativni animirani film. Izvor: https://vjeronaucni-portal.com/ovisnost-o-mobitelu-edukativni-animirani-film/ (pristup:10.2.2022.)

---

[1] Vjeronaučni portal, Ovisnosti o mobitelu, edukativni animirani film. Izvor: https://vjeronaucni-portal.com/ovisnost-o-mobitelu-edukativni-animirani-film/ (pristup:10.2.2022.)

[2] YouTube, CGI Animated Short Film “Broken Wand” by Anne Yang & Michael Altman , CGMeetup, Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=eQ3gf8Kf4ts&t=1s (pristup: 10.2.2022.)

[3] Jigsawplanet. Izvor: https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=1c4f225711e5 (pristup:10.2.2022.)

Cyberbullying – pred našim vratima

Antea Goreta

Sadržaj

Svakodnevno smo suočeni s nasiljem preko interneta, bili mi žrtve, bili mi ti koji svjesno ili nesvjesno sudjelujemo u njemu ili pak oni kojima se netko povjerio. Vjerujem da svi poznajemo sam pojam cyberbullying-a tzv. elektroničkog nasilja i da smo svjesni koliko je zapravo loš i koliko može utjecati na život pojedinca, ali nismo svjesni ili ne želimo biti svjesni da je to toliko daleko otišlo da naša djeca ispaštaju zbog toga i da su oni upravo u središtu onoga o čemu mi pričamo.

Ključni pojmovi: nasilje preko interneta, cyberbullying, elektroničko nasilje, djeca.

Uvod

Potaknuti velikim problemom današnjega vremena izradili smo elektroničku knjigu „Cyberbulling – pred našim vratima“ u kojoj vam se povjeravaju učenici Osnovne škole doktora Franje Tuđmana Knin (2021./2022.). U ovome projektu koji smo nazvali „Cyberbullying pred našim vratima“ po istoimenoj elektroničkoj knjizi sudjelovali su svi učenici od 5. do 8. razreda (ukupno njih sto trideset četvero) zajedno s učiteljicom Anteom Goretom na satima informatike. Ilustracije i tekst izrađivali su isključivo učenici naše škole. Ilustracije su izrađivali učenici petih i šestih razreda, dok su sastavke pisali učenici sedmih i osmih razreda. Svatko od njih imao je svoj zadatak i smjernice za rad. Cilj je bio osvijestiti ostale učenike i same učenike koji su sudjelovali u projektu koliko je Cyberbullying opasan i koliko utječe na razvoj pojedinca. Isto tako koliko je važno zaštititi se i biti oprezan na internetu.

Slika 1. Naslovna stranica

Središnji dio

S učenicima se radilo dva školska sata u prosincu 2021. godine, jedan školski sat u siječnju te dva školska sata u veljači 2022. godine. Često pričamo o virtualnome nasilju pa tema nije bila strana učenicima. Ponovno smo pokrenuli temu, razgovarali smo o digitalnim tragovima, lažnom predstavljanju, vrijeđanju, ružnim komentarima, društvenim mrežama, sigurnosti na internetu, krađi identiteta uglavnom navodeći ih da daju svoje primjere. Razgovarali smo o tome kako se ponašati na internetu i što raditi u slučaju da se suoče s tim problemom „oči u oči“. Tijekom razgovora s učenicima, različitih dobnih skupina shvatila sam da postoje jako mala odstupanja među njima. Mogu slobodno reći da je to zabrinjavajuće. Sam podatak da je virtualno zlostavljanje skoro pa jednako zastupljeno npr. u petim i osmim razredima osnovne škole. Nakon razgovora učenici su dobili svoje zadatke te su provodili različite aktivnosti koristeći se Microsoft Word-om, programom koji služi za obradu teksta i Bojanjem 3D (Microsoft Paint 3D) također program, ali za obradu teksta, fotografije, izradu jednostavnih crteža, a učenicima služi kao jedna vrsta zabave. Kako su učenici izrađivali tako je učiteljica umetala datoteke u Book Creator, alat za izradu slikovnica i knjiga u digitalnome obliku. Nije bilo lako odraditi sve što je bilo predviđeno zbog epidemiološke situacije pojedinih razreda, ali trud i upornost učenika pokazuje se u elektroničkoj knjizi koja ima čak sto osam stranica.

Slika 2. Sadržaj knjige

U prvome mjesecu provjeravali smo uspješnost elektroničke knjige i prepravljali smo tekstove u slučaju da se potkrala poneka pogreška. Dodavali preostale crteže i sastavke te uređivali kako bi bila spremna za objavu.

Slika 3. Čitanje i ispravljanje učeničkih radova      Slika 4. Čitanje i ispravljanje učeničkih radova

U drugome mjesecu na dan kada se obilježava Međunarodni dan sigurnijega interneta 8. veljače 2022. objavili smo je na stranici naše škole kako bi bila dostupna za javnost. Elektronička knjiga koju smo izradili nalazi se ovdje, a njihovo mišljenje i primjere virtualnog zlostavljanja vidjet ćete upravo u njoj.

Poveznica za elektroničku knjigu.

Slika 5. Objava na stranici naše škole

Poveznica stranice naše škole.

U ovoj elektroničkoj knjizi možete vidjeti kako postoje učenici koji se nikad nisu susreli s cyber nasiljem, također oni koji se susreću svakodnevno, učenici koji potiču virtualno zlostavljanje, oni koji su dobili prijetnje smrću, osobe koje su vrijeđane zbog izgleda, seksualnosti, godišta i sl. Također u knjizi se može primijetiti kako su neki učenici prijavili svojim roditeljima i nastavnicima u školi, ali da isto tako postoje oni koji nisu učinili isto. Iz svakog od ovih sastavaka smatram da je moguće izvući po neki savjet ili pouku kako za mlađu tako i za stariju populaciju.

Tijekom drugog mjeseca, na samome kraju našeg provedenog projekta učenici su dobili određeno vrijeme za čitanje. Nakon čitanja knjige zanimale su me njihove reakcije, mišljenje, razmišljanje. Pokazali su ponos zbog toga što su izradili, isto tako želju za tim da se osjećaju sigurnije na internetu i vjeru u to da će biti bolji nego što su bili služeći se istim. Ovim sam zadatkom željela potaknuti svoje učenike da budu svjesni onoga što ih okružuje i da se otvore i pokažu što se događa u njihovom virtualnom svijetu. Također ostale učitelje, roditelje, razrednike da razgovaraju s učenicima i da ih navedu da više govore o ovome problemu. Nadam se da smo u tome i uspjeli.

Zaključak

Čitajući njihove ispovijesti zasigurno ste uvidjeli kako ni oni sami nisu svjesni opasnosti i da su oni zapravo žrtve ili sudionici elektroničkog nasilja. Govoreći kako nisu sudjelovali u cyberbullying-u, a potom navodeći vam neki svoj primjer upravo govore da jesu. Nažalost, ovo nisu svi primjeri virtualnog zlostavljanja naših učenika. Naše tipkovnice ipak su sačuvale neke tajne, trebate pridobiti njihovo povjerenje kako bi ih saznali. Molim vas pomozimo svojim prijateljima, učenicima i djeci. Nemojte okretati glavu pred problemom, ukažite na loše stvari, prijavite ružan komentar, lažan profil ili uvredljiv sadržaj. Pokažite im svojim primjerom kako bi se trebalo ponašati. Pogledajte dobro dijete u oči i vidite ima li kakav problem. Pomozimo im da razmišljaju pozitivno, pokažimo im zašto vrijede i da su okruženi ljudima koji ih vole, cijene i poštuju zbog toga što su oni baš takvi kakvi jesu. Vršnjačko elektroničko nasilje rasprostranjeno je po cijelome svijetu i zasigurno ga ne možemo spriječiti u potpunosti. Potrudimo se da se više ne širi barem pred našim vratima škole.

Literatura

1. Gregurić, V. i sur. (2019). Informatika 5, udžbenik informatike za 5. razred osnovne škole. Profil Klett, Zagreb.
2. Babić, M. i sur. (2020). #mojportal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb.
3. Babić, M. i sur. (2020). #mojportal7, udžbenik informatike u sedmom razredu osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb.
4. Babić, M. i sur. (2021). #mojportal8, udžbenik informatike u osmom razredu osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb.
5. Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/, (Preuzeto: 27. siječnja 2022.)