Drage čitateljice i čitatelji želimo vam ugodne, mirne i sretne blagdane te puno zdravlja, sreće, uspjeha i ispunjenih želja u novoj godini.
Iako ovaj broj Pogleda nije posebno svečarski urešen da će vam teme biti zanimljive i korisne. Započinjemo Europskim tjednom programiranja, tijekom kojeg su u studenom održane različite aktivnosti u svim zemljama Europske unije. Ivana Ružić objašnjava nam što je #codeEU, zašto je programiranje važno te što se u Hrvatskoj događalo taj tjedan. Više…
U inicijativu #codeEU uključila se i OŠ „Matija Gubec“ iz Cernika. Kristina Novak opisuje nam aktivnosti koje su učenici i učitelji provodili tijekom Europskog tjedna programiranja počevši od programiranja za petaše, natjecanja za najboljeg programera do otkrivanja tajni HTML-a. Više…
Početkom prosinca ekipa projekta petzanet.HR posjetila je Veliku Britaniju sa željom da kroz primjere dobre prakse njihovih škola nauči što više o promicanju sigurnosti djece na internetu kroz školski kurikulum. O tome što možemo naučiti od britanskih škola piše Lidija Kralj. Više…
Skupina od sedam entuzijastičnih učenika i nastavnika ljubitelja fotografije iz Medicinske škole Varaždin provela je nezaboravan tjedan u njemačkoj kraljevskoj prijestolnici na rijeci Dunav – bavarskome gradu Regensburgu, u okviru dvogodišnjeg Comenius projekta nazvanog „Capture the World in a photo“. Što su radili i kako su se proveli, javlja nam Nataša Sajko. Više…
Nives Cegledi piše nam o očekivanju uspjeha od strane nastavnika što ujedno određuje i učenički uspjeh. Nastavnici imaju veliku ulogu u motivaciji za postignućem. Ponekad moramo biti svjesni učeničkih destruktivnih strategija koje im omogućuju samo da izbjegnu neuspjeh, ali ne i da postignu uspjeh. Nakon ponovljenih neuspjeha koji se pripisuju vlastitoj nesposobnosti često se javlja fenomen naučena bespomoćnost, kada oni unaprijed odustaju od pokušaja da postignu uspjeh. Istraživanja su pokazala kako 20% uspjeha učenika određuju nastavnici svojim očekivanjima i stavovima, što se još naziva i Pigmalionov efekt. Više…
Tematsku jedinicu “Internet i mrežna komunikacija”, 3.a razred Opće gimnazije Vukovar pod mentorstvom svoje nastavnice Sanje Pavlović Šijanović, odlučio je obraditi putem plakata. Pročitajte koje su teme imali, kako su izrađivali plakate te koja je uloga plakata u nastavi informatike. Više…
Preporučamo da malo provježbate matematiku ili podsjetite svoje učenike kako mogu online rješavati zadatke i provjeriti svoje znanje. O mrežnim stranicama za rješavanje zadataka iz matematike piše nam Nataša Sajovec Molnar. Više…
S vijestima iz CARNeta ulazimo u novu 2014. godinu. Više…
I za kraj još samo da vam poželimo dobar odmor tijekom blagdana kako biste bili spremni za sve izazove koji vas čekaju. Čitajte nas i u 2014.
#codeEU je inicijativa koju je pokrenula Neeile Kroes uz podršku DG Connect u Europskoj komisiji sa ciljem da se ljudi potaknu na učenje programiranja, da se svima nama pruži prilika da ostvarimo vlastite ideje i promijenimo svijet. Tehnologija oblikuje naše živote ali manjima odlučuje što ćemo i kako koristiti. Mi možemo učiniti puno više od korištenja, dijeljenja i „lajkanja“. Mi možemo ostvariti naše „lude“ ideje i izgraditi usluge i stvari koje će donijeti radost drugima. Nikada nije bilo lakše napraviti vlastitu aplikaciju, izgraditi vlastiti robota ili izmisliti leteće automobile, zašto ne? To nije lagan put ali je putovanje puno kreativnih izazova, zajednica koja pruža podršku i mnogo zabave. Jeste li spremni prihvatiti izazov i postati stvaratelj?
Zašto programiranje?
Programiranje je svuda oko nas. Svaka interakcija između čovjeka i računala je podržana programskim kodom. Programiranje je puno više od mnoštva različitih alata, to je način gledanja na svijet: razdijeliti zadatke u sve manje podskupine. To je zabavno i kreativno područje ispunjeno velikim ljudima i strastvenom zajednicom. Treba li spomenuti da će 2015. u EU nedostajati 900.000 ICT stručnjaka?
Programiranje zaslužuje da se prigodno proslavi. Od 25. do 30. studenoga po prvi puta se obilježava Europski tjedan programiranja sa ciljem da se organizira niz događaja diljem Europe – sve s ciljem upoznavanja građana s programiranjem kao i učeći ih ovu vještinu. Naš cilj je poboljšati programiranje na europskoj razini, motivirati ljude da počnu učiti programirati te povezati pojedince, skupine, ustanove, organizacije i tvrtke koje su spremni pomoći ljudima doživjeti radost i relevantnost programiranja.
Zašto # codeEU?
Programiranje je zabavno. Kreativno. Njime se bavi mnogo poznatih ljudi i odlikuje se snažnom zajednicom. Jeste li već pomogli ljudima oko sebe da upoznaju ljepotu programskog koda? Uvijek je zabavno graditi, stvarati. Možda još niste uvjeriti svoje prijatelje, učenike, poznanike da pokušaju programirati. Jeste li spremni organizirati radionicu, razgovor i sl.?
Zajedno smo jači!
Dakle, ovo je cilj: povezivanje pojedinaca, grupa, ustanova i tvrtki, koji su u mogućnosti pomoći ljudima doživjeti radost programiranja. Uz vašu pomoć, možemo pokrenuti veliku vatru koja će se vidjeti izvan naših uobičajenih krugova. Požar toliko velik da ne može biti ignoriran od strane medija, bez obzira na najnovije celebrity tračeve. Znamo koliko je zabavno graditi stvari, a mi smo spremni dijeliti našu strast.
Europa ujedinjena programiranjem
Između 25. i 30. studenog 2013. godine diljem Europe organizirano je preko 300 različitih prigodnih događanja u kojima se okupilo nekoliko tisuća sudionika. Time je dokazano da je Europski tjedan programiranja i službeno postigao veliki uspjeh. Najveći interes zabilježen je u Irskoj i Hrvatskoj. Karta svih prijavljenih prigodnih događanja dostupna je na ovoj web stranici.
Europski tjedan programiranja u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su se u ovoj inicijativi okupile ukupno 64 osnovne i srednje škole, fakulteti i udruge sa gotovo 4000 sudionika. Održane su različite radionice programiranja: C++, Phyton, Small Basic, HTML, CSS, JavaScript, Game Maker, Kodu, Scratch,… ispisane su tisuće linija koda, radošću stvaranja ozarila su se mnoga lica, ostvarene su mnoge suradnje i vjerujemo da se zakotrljao veliki kotač koji će mnogim sudionicima inicijative ili onima koji će te to postati do slijedeće godine i novog Europskog tjedna programiranja donijeti mnogo novih znanja i vještina.
U I. osnovnoj školi Čakovec svečano je obilježeno središnja proslava Europskog tjedna programiranja prigodnim druženjem na kojem su bivši i sadašnji učenici škole predstavili svoje softverske radove. Na svečanosti su se okupili i učenicima izrazili svoju podršku inicijativi i daljnjem radu njihovi roditelji, braća i sestre, učitelji, ravnateljica škole Nevenka Šopar, predstavnici privatnih tvrtki i medija, gradonačelnik grada Čakovca Stjepan Kovač i župan Međimurske županije Matija Posavec.
Popis svih sudionika u Hrvatskoj pogledajte ovdje.
Zadnjeg smo tjedna mjeseca studenog u školi obilježili Europski tjedan programiranja uključivši se u europsku inicijativu #codeEU te smo tim povodom organizirali i proveli niz zanimljivih aktivnosti koje su među učenicima vrlo dobro prihvaćene i posjećene. Od različitih radionica programerskog tipa pa sve do natjecanja, učenici su se rado uključili u sve vidove rada, posebice kada to nije bila klasična obavezna nastava. Od radionice programiranja za učenike koji se s pojmom programiranja prvi puta susreću, preko radionica izrade konkretnih malih primjenjivih programa pa do natjecanja u programiranju i potrage za najboljim cerničkim programerom, europski tjedan programiranja prošao je brzo, ali je bio vrlo motivirajući i zanimljiv. Evaluacija svake aktivnosti dala nam je smjernice za bolju organizaciju idućih sličnih aktivnosti.
Povodom uključivanja OŠ „Matija Gubec“ Cernik u inicijativu #codeEU obilježavanja Europskog tjedna programiranja (Europe Code Week) od 25.11. do 30.11.2013. u školi smo održali nekoliko zanimljivih, zabavnih i poučnih radionica kojima je učenicima približeno programiranje i dat poticaj za aktivnim uključivanjem u različite vidove programiranja i povezivanje s drugim ljudima zaljubljenima u programiranje.
Središnji dio
Aktivnosti koje smo održali u Europskom tjednu programiranja bile su:
Radionica – Uvod u programiranje za najmlađe
Natjecanje – Tko je najbolji cernički programer?
Radionica – Do you speak HTML?
Radionica – Grafičke kontrole i primjena LOGA u drugim predmetima
U nastavku pročitajte više o svakoj aktivnosti.
Radionica: Uvod u programiranje za najmlađe
Prva aktivnost održala se 26.11., drugog dana Europskog tjedna programiranja. Radionica naziva Uvod u programiranje za najmlađe ujedno je i prvi susret petaša s programiranjem te je stoga u njenu pripremu uloženo mnogo truda kako bi učenicima taj susret bio zanimljiv, poticajan i motivirajući. U pripremi i realizaciji radionice učiteljici informatike pomogli su asistenti, stariji učenici programeri, Lea Vojvodić i Karlo Szabo. Oni su programirali „igrice – labirinte“ koje su učenike uvele u svijet programiranja.
U uvodnom dijelu sata učenici asistenti vidno uzbuđeni govorili su o svojim dosadašnjim iskustvima u programiranju, sudjelovanju na natjecanjima, upoznavanju drugih učenika programera na natjecanjima. Slijedilo je demonstriranje hodanja kroz labirint i navođenje osnovnih naredbi za kretanje kornjače u prozoru LOGA. Nakon toga učenici su s oduševljenjem dočekali da i sami provedu kornjaču kroz labirint i nesvjesni toga da čine svoje prve programerske korake – oni su se igrali.
Kako je to doživio učenik asistent Karlo Szabo pročitajte u članku objavljenom na školskom webu. Evo što su rekli učenici o tome kako su se osjećali na radionici i kako im se svidio ovaj način rada.
Karlo – Osjećao sam se jako dobro, a ovakav način rada mi se sviđa.
Matej – Osjećaj je odličan, bolji nego kada trebamo nešto pisati i učiti.
Leo – Meni je super, a baš me zanima ima li još što o tome.
Ivan – Osjećao sam se uzbuđeno. Ova mi se radionica i način rada iznimno svidio zbog programiranja na LOGU s mojim prijateljima na dodatnoj nastavi.
Lovro – Jako mi se sviđa ova radionica, još bih takvih, a još i težih.
Vanesa – Osjećala sam se super, jer je bilo jako zabavno i dobro.
Renata – Osjećala sam se veselo jer volim naučiti nove stvari na informatici.
Patrik – Bilo mi je super. Volio bi da je svaki sat informatike takav. Hvala učiteljici iz informatike i Karlu što se nam ovo pripremili.
Više fotografija pogledajte na školskoj web stranici.
Natjecanje: Tko je najbolji cernički programer?
Druga aktivnost u obilježavanju Europskog tjedna programiranja u našoj školi bila je natjecateljskog tipa. Riječ je o natjecanju u programiranju u programskom jeziku FMS LOGO za pete i šeste razrede u kojem smo saznali tko je najbolji cernički programer u kategoriji do šestog razreda. Natjecali su se učenici koji polaze dodatnu nastavu Informatike i pripremaju se za natjecanja ovakvog tipa.
Učenici su rješavali tri zadatka. Nakon toga slijedilo je testiranje kojim smo doznali pobjednika. To je Lea Vojvodić, učenica šestog razreda, koja je u rekordnom roku riješila sva tri zadatka bez ijedne pogreške. Slijedi je petaš Leonard Janković koji je također riješio sva tri zadatka, ali drugi po redu. Oni dijele prvo mjesto, ali nagrada je pripala Lei.
Drugo mjesto dijele Karmen Szabo i Matko Trupinić, a samo nekoliko bodova iza njih je i Mateo Babec. Slijede Ivan Matijašević, Ivana Živković i Karlo Kovačević.
Učenici su nakon natjecanja dobili priznanja i privjeske koje nam je osigurala škola, a Lea je za prvo mjesto dobila i USB stick, također osiguran od škole. Sponzor nam je bio i Profil International koji je svim natjecateljima darovao blokove, kemijske i Veliku knjigu igara.
Više fotografija pogledajte na školskoj web stranici.
Radionica: Do you speak HTML?
Radionica „Do you speak HTML?“ održala se u kasnoposlijepodnevnom terminu od 18:00 do 20:00 sati. Na radionici se okupilo društvo od jedanaest članova koji su s veseljem svoje slobodno vrijeme utrošili na programiranje weba.
Uz stručno vodstvo i detaljne upute tijekom dva školska sata izradili smo svoje prve web stranice pisane HTML kodom. Naučili smo osnovne oznake (tagove) – html, head, body, p, a, img, title, meta, font, b, i , u i njihove atribute i zabavili se pokušajima izmjenjivanja vrijednosti pojedinih atributa, isprobavanjem boja i fontova.
Na kraju radionice pitali smo sudionike da navedu svoje razloge dolaska na radionicu. Evo nekih:
želio sam naučiti i vidjeti nešto novo o web stranicama,
činilo mi se korisnim zbog budućeg korištenja HTML-a,
rado sam došla radi veselog društva,
zanimalo me kako napraviti web stranicu jer nisam to nikad isprobala,
došao sam jer me zanimalo što ćemo raditi, da naučim nešto novo i da se zabavim i uljepšam si dan,
da se pripremim za gradivo informatike.
Radionica je sudionicima bila: zanimljiva, zabavna, poučna, interesantna, lijepa.
Svi su se sudionici osjećali odlično na radionici, a većina ih je navela kako su mnogo naučili na njoj o HTML kodu.
Dojmove s radionice pročitajte i više fotografija pogledajte na školskoj web stranici.
Radionica: Grafičke kontrole i primjena LOGA u drugim predmetima
Posljednja aktivnost povodom obilježavanja Europskog tjedna programiranja bila je radionica za osmaše pod imenom „Grafičke kontrole i primjena LOGA u drugim predmetima“. Kako je aktivnost opisao učenik sudionik radionice pročitajte u njegovom članku na školskoj web stranici gdje možete pogledati i više fotografija.
Tijekom ove radionice učenici su izrađivali programe u LOGU koji rade smislene zadatke. Tijek rada obuhvaćao je sve etape pravog programerskog procesa: ideja i njena razrada, skiciranje ideje, razmatranje različitih načina rješenja problema, kritičko sagledavanje svake mogućnosti i odabir najbolje, pretvaranje algoritma u program, njegovo testiranje i vrednovanje.
Ideje su bile različite, a većinom su bile povezane s gradivom matematike. Tako je nekoliko učenika na različite načine rješavalo problem izračunavanja hipotenuze pravokutnog trokuta i njegovo crtanje, crtanje kvadrata i računanje površine i opsega istog, crtanje koordinatnog sustava i skakanje kornjače u točku zadanu kordinatama na kliznim trakama, i slično.
U privitku pogledajte i testirajte programe Karla Szabe (Pitagorin poučak, pitagora.lgo) i Luke Tadića (Koordinatni sustav, ksustav.lgo).
Zaključak
Uključivanje u inicijativu obilježavanja Europskog tjedna programiranja za učenike naše škole bilo je motivirajuće i zanimljivo iskustvo. U aktivnostima koje su se tim povodom održavale učenici su mogli iskusiti kako programiranje nije „bauk“, već kreativan i nadasve zanimljiv proces koji razvija naš mozak i naše logičko razmišljanje, uči nas postupnosti, sistematičnosti, analizi, rješavanju problema korak po korak. Posebno je dobro prihvaćena radionica „Uvod u programiranje za najmlađe“, gdje je prvi susret s programiranjem zamišljen kao igra, što je učenike neizmjerno motiviralo i zaokupilo do te mjere da informatičku učionicu doživljavaju kao igraonicu. Igramo se programirajući!
Za iduću godinu planiramo u pojedine radionice uključiti i zainteresirane roditelje. U plan ćemo ugraditi i radionicu programiranja igara – s obzirom na ovogodišnje iskustvo, bit će to pun pogodak.
Početkom prosinca ekipa projekta petzanet.HR posjetila je Veliku Britaniju sa željom da kroz primjere dobre prakse njihovih škola nauči što više o promicanju sigurnosti djece na internetu kroz školski kurikulum. Odmah na početku vam želimo reći da je posjet bio izuzetno uspješan te da se nadamo da ćemo što je mogu će više stečenih iskustava uspjeti ugraditi u školski kurikulum koji izrađujemo.
Za one koji se prvi put susreću s projektom petzanet.HR, spomenimo samo da se radi o EU projektu tijekom kojeg učitelji iz OŠ “Mato Lovrak”, Nova Gradiška, OŠ Veliki Bukovec, OŠ Popovača, OŠ Gripe iz Splita i OŠ “Mladost” iz Osijeka razvijaju i primjenjuju dio školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Školski kurikulum priprema se za sve razrede osnovne škole, sa svim potrebnim obrazovnim sadržajima – priručnika, radnih materijala, multimedijskih sadržaja, interaktivnih igri te politika prihvatljivog korištenja interneta i mobilnih uređaja. Svi pripremljeni sadržaji bit će besplatno dostupni za korištenje tako da će svim školama u Hrvatskoj pomoći u edukaciji djece, roditelja i učitelja te prevenciji elektroničkog nasilja.
Royal Masonic School
Posjet Velikoj Britaniji započeli smo u Londonu, u kojem su nam vodiči bili Ben Barton i Wayne Holmes iz Zondlea. Ben i Wayne pomogli su nam u snalaženju pri putovanju podzemnom i nadzemnom željeznicom i ljubazno nam dogovorili posjet školi The Royal Masonic School for Girls u Rickmansworthu. Tu međunarodnu školu pohađaju djevojčice od 2 do 18 godina, a dijelom je i internat. Škola ima bogatu tradiciju od 1788. godine, prostire se na površini od gotovo 1 km2 te je izvrsno opremljena. Domaćin u školi bio nam je Drew Buddie, učitelj, ICT koordinator i voditelj odjela za računalstvo u Royal Masonic School (RSM).
Drew nam je opisao na koji način on provodi obrazovanje iz područja eSigurnosti u različitim razredima. Ključni faktor je stvaranje problemske situacije korištenjem primjera iz svakodnevnog života, spomenuo je nekoliko aktualnih primjera iz medija u kojima su pojedinci napravili “glupost” online i iskusili posljedice offline (Tom Daley, Paris Brown, Emma Way). Kao uvod u učeničke rasprave ili poticaj učenicima pri izradi multimedijskih sadržaja često koristi videoisječke i obrazovne sadržaje dostupne na mrežnim stranicama Digizen, primjerice film Let’s Fight it Together, Digizen igru i prateće razgovore s likovima iz filma. Zatim Real Life Stories o stvarnim događajima (video primjer Tracking Teresa) koji su se dogodili djeci i mladima te ostali obrazovni sadržaji na stranicama www.netsmartz.org. Nakon stvaranja i analiziranja problemske situacije slijedi kreativni zadatak u kojem učenici pokazuju što su uočili i naučili u primjerima, kako bi oni riješili neku situaciju ili dali savjete prijateljima. Za kreativne učeničke radove iz eSigurnosti u RSM često koriste alate za izradu stripova i priča (ToonDoo, Bitstripes, Storybird) te pisanje blogova.
Bradford i The Innovation Centres
Nastavili smo studijski posjet putovanjem u Bradford, grad u Yorkshireu, 280 km sjeverno od Londona. Nekadašnje središte tekstilne industrije danas je poznat kao UNESCO-ov grad filma s predivnim Nacionalnim muzejom medija, kazalištem, Alhambra, viktorijanskim naseljem Saltaire te po sestrama Bronte. Domaćini u Bradfordu bili su nam svi djelatnici The Innovation Centres, centra koji pruža podršku obrazovnim institucijama u poslovima vezanim uz strategije, protokole, infrastrukturu i obrazovanje koji su im potrebni kako bi osigurali kvalitetu obrazovanja, zaštitu i sigurnost na osobnoj, organizacijskoj i mrežnoj razini te zaštitu podataka. Podržavaju učitelje u kontinuiranim naporima da prenesu djeci važne poruke o sigurnosti u različitim situacijama i donesu informirane odabire pri procijeni informacija i opreznom postupanju s osobnim podacima, naglašavajući nužne vještine za učenje u trećem mileniju, koje su potrebne svim dionicima sustava obrazovanja. Također pomažu učiteljima i profesionalcima da budu svjesni svoje online reputacije i profesionalnosti u digitalnom svijetu. U sjedištu Inovacijskog centra osjećali smo se kao doma zbog tople atmosfere, otvorenosti, spremnosti na suradnju i puno dobre volje u dijeljenju primjera dobre prakse i savjeta kako biti što bolji učitelji. Inovacijski centar ima različite komplete opreme (Lego roboti, tableti, GPS uređaji i sl) i nekoliko učionica koje koriste za tečajeve i treninge namijenjene učiteljima i učenicima. Bili smo impresionirani podrškom koju Inovacijski centar pruža školama i rado bismo i mi bili u njihovoj mreži škola.
Paul Scott, ravnatelj Inovacijskog centra održao nam je radionicu o Digitalnom profesionalizmu učitelja, skrenuvši pažnju na nekoliko važnih pitanja koja si svaki učitelj mora postaviti:
Kako i zašto koristimo društvene medije?
Koje su posljedice našeg digitalnog otiska?
Što je „digitalni profesionalizam” u našem kontekstu?
Kako možemo upravljati svojom online reputacijom?
Kako možemo koristiti društvene medije u obrazovanju?
Digitalni profesionalizam se može definirati kao: “Kompetencija ili vještina koja se očekuje od profesionalca (stručnjaka) pri uključivanju u društvenu i digitalnu komunikaciju.” (Prema Oxford English Dictionary). Raspravljali smo što je digitalno prihvatljivo u našem obrazovnom kontekstu: objavljivanje neprimjerenih fotografija na društvenim mrežama, komentiranje učenika, roditelja, kolega ili škole u online raspravama, kako se primjereno ponašati u digitalnom svijetu te kako ostavljati digitalni otisak koji neće zahtijevati “glancanje” i popravljanje štete.
James Langley, savjetnik, učitelj i CEOP-ov ambasador savršeno je organizirao naš posjet Inovacijskom centru i školama te je spremno iskoristio stvarni primjer susretanja osobe koju poznaje samo online u radionici s učenicima (James i ja upoznali smo se na Twitteru i tako započeli dogovaranje oko ovog studijskog posjeta).
James nam je predstavio Southwest Grid for Learning (SWGfL) program koji pruža interaktivni i prilagođeni način školama za procjenu njihove eSigurnosti i razvoj plana za poboljšanje. Inovacijski centar pomaže bradfordskim školama pri izradi i provođenju akcijskog plana te tako omogućava školama dobivanje prestižne akreditacije. Na stranicama SWGfL dostupni su i opsežni predlošci za školske politike eSigurnosti. Preporučio nam je i obrazovne sadržaje sa stranica CEOP-a koji pokrivaju različite teme, primjerice: sigurnost na internetu, online nasilje, sexting i digitalni tragovi. U radionicama i predavanjima koje Inovacijski centar održava za učenike, učitelje i roditelje koriste i sadržaje sa stranica kao što su Digizen, Childline , BBC te izvrsne obrazovne sadržaje Common Sense Media. Sve škole u Velikoj Britaniji ocjenjuju se od strane Ofsteda (Office for Standards in Education, Children’s Services and Skills). Jedna od komponenti ocjenjivanja je i eSigurnost. Pogledajte Ofstedove kriterije za ocjenu eSigurnosti.
Tina Housley, koja pruža podršku korisnicima Bradford Learning Network govorila nam je o tehničkim aspektima računalne zaštite koje koriste bradfordske škole kako bi osigurale sigurnost osobnih podataka, praćenje mobilnih uređaja, filtriranje sadržaja, ali i omogućili pristup svim internetskim sadržajima koji su školama potrebni. Sve bradfordske škole uključene su u spomenutu mrežu te je dio zaštite riješen zajedničkim uređajima, a dijelove mogu škole samostalno podešavati prema svojim željama. Koriste Smoothwall uređaje i programe koji omogućavaju različite razine podešavanja eSigurnosti, uključivši praćenje rada korisnika te korištenje raznih mobilnih uređaja.
Greengates Primary School
Greengates Primary School ima oko 250 učenika, od 3 do 11 godina i prepoznatljiva je po modernom, kreativnom kurikulumu u kojem povezuju najnovije tehnologije s naprednim obrazovnim idejama pritom stvarajući sigurno i poticajno okruženje za djecu. U Greengatesu smo imali priliku prisustvovati predavanju i radionicama koje su Jenna Muddi James Langley održali za učenike razine Key Stage 2 (7-11 godina, razredi 3, 4, 5 i 6). Tijekom zajedničkog predavanja James i Jenna odglumili su nekoliko scena lošeg ponašanja pri korištenju interneta i računala i tako izazvali učenike na diskusiju i dijeljenje savjeta kako su se zapravo trebali ponašati. Tijekom predavanja svi zajedno su nekoliko puta ponovili poruku SMART (Safe, Meeting, Accepting, Reliable, Tell). Učenici su izvrsno reagirali, vrlo spremno i samosvjesno davali odgovore i pojašnjenja. Nakon toga su slijedile zasebne radionice s po jednim razredom. U radionicama su učenici najprije pogledali nekoliko CEOP-ovih videoisječaka, a zatim izrađivali plakate sa SMART porukom (crtali na papiru ili iPadima).
Na kraju nam je ravnatelj škole Andy Gaunt, pokazao kako su napravili procjenu eSigurnosti, kakav je njihov akcijski plan za poboljšavanje stanja eSigurnosti u školi, koje aktivnosti provode i planiraju ubuduće. Više o školskim aktivnostima možete pročitati na njihovom blogu, (uključivši i vijest o našem posjetu) te na YouTube kanalu.
Bankfoot Primary School
Bankfoot Primary School ima oko 320 učenika, od 3 do 11 godina i prepoznatljiva je po pružanju jednakih prilika djeci različitih nacionalnosti pa tako imaju i pomoćnog učitelja koji na slovačkom i poljskom jeziku pomaže novim učenicima da se brže i lakše snađu u novom okruženju. U ovoj školi domaćini su nam bili Vicki Cox, pomoćna ravnateljica i digitalni lideri – grupa od šest učenika iz 5. i 6. razreda. Digitalni lideri su učenici koji pomažu učenicima i roditeljima pri korištenju digitalnih tehnologija, drže radionice o primjeni različitih računalnih programa te savjetuju kako primjereno i odgovorno koristiti mobilne uređaje, računala i internet. U školi Bankfoot svake godine bira se tri nova digitalna lidera, pritom stariji lideri provode postupak odabira, a zatim i treninga mlađih kolega. O digitalnim liderima možete pročitati na blogu bradfordskih škola i svakako pročitajte učeničke komentare kojima odgovaraju na taj članak.
Digitalni lideri proveli su nas cijelom školom tako da smo iz prve ruke imali mogućnost vidjeti vedru i poticajnu atmosferu u učionicama, razgovarati s učenicima, vidjeti kako i što rade i pritom smo bili iznenađeni jednostavnim, a učinkovitim idejama za poučavanje. Primjerice u jednoj učionici je bio zamračeni šator s nekoliko svjetiljki unutar njega, koji su učenici koristili za učenje o svijetlu i sjeni. U jednom razredu smo vidjeli grupnu procjenu ponašanja – učiteljica je na interaktivnoj ploči imala otvoren program Class Dojo i cijeli razred je davao ocjene o ponašanju svakom učeniku. U svakoj učionici djeca imaju na raspolaganju komplet tableta, osobnih računala ili netbooka. Posebno su nas se dojmile jednostavne upute što se smije, a što ne smije raditi na računalima te niz plakata o eSigurnosti po cijeloj školi. Neke od školskih aktivnosti možete pogledati i na njihovom blogu.
Samuel Lister Academy
Samuel Lister Academy je novoosnovana škola s približno 750 učenika od 11 do 18 godina. Škola pruža specijalizaciju u području prirodnih (biologija, kemija i fizika) i društvenih znanosti (religija, povijest i geografija). Domaćin nam je bio Mark Ellis, pomoćni ravnatelj koji nam je pokazao kako koriste napredan sustav za sigurnost mobilnih uređaja i računala po kojemu je ta škola jedinstvena u Bradfordu, a i među rijetkima u Velikoj Britaniji. Svi učenici i djelatnici imaju školski iPad kojeg koriste kod kuće i u školi, a u školi se nalazi i niz Appleovih osobnih računala. Sve uređaje nadziru korištenjem sustava Lightspeed Rocket s Mobile Managerom koji im omogućavaju kontrolu svega što se događa na njima, od instaliranih aplikacija na iPadu, korištenja kamere do praćenja posjeta različitim stranicama, vremena korištenja pa čak i stanje baterije. Sustav funkcionira tako da je na svim uređajima postavljen sigurnosni profil koji zadaje početnu mrežnu stranicu prilikom pristupa internetu bez obzira s kojeg mjesta mu se pristupa (kućna ili školska bežična mreža). Prilikom praktične demonstracije čak smo imali priliku vidjeti i što se događa ako netko od učenika obriše sigurnosni profil na svom iPadu. U tom trenutku sustav šalje obavijest administratoru koji zloupotrebu javlja roditeljima, a naravno učeniku slijedi kazna za taj postupak. Svi učenici su zajedno s roditeljima potpisali ugovore o korištenju iPada, koji su vlasništvo škole.
Škola je vrlo napredna i u korištenju IKT tehnologija kao podrške učenju pa kao virtualno okruženje za učenje koriste sustav My Big Campus koji je povezan sa spomenutim sigurnosnim sustavom tako da oba dijele korisničke podatke i mogućnosti praćenja korisnika.
Vodič tijekom posjeta školama Bankfoot i Samuel Lister bila nam je Kate Jacklin, asistentica u Inovacijskom centru i CEOP-ova ambasadorica koja je s nama podijelila i iskustva iz svoje škole Saltaire Primary School, uključivši i korištenje Meraki mobile device managera.
Za kraj?
Posjeti britanskim školama zaista su bili nezaboravno iskustvo. Zahvaljujući EU financiranju i toploj dobrodošlici prijatelja iz Zondlea i Inovacijskog centra uspjeli smo vidjeti puno toga što nam inače ne bi bilo dostupno. Kako kažu u reklami, bilo je neprocjenjivo
Uspjeli smo odraditi i malo turističkog razgledavanja Londona i Bradforda, glumiti s Teletubbiesima i isprobati čudesa u Nacionalnom muzeju medija, izbjeći oluju Xaver te se zadovoljni sretno vratiti u svoje škole.
Skupina od sedam entuzijastičnih učenika i nastavnika ljubitelja fotografije iz Medicinske škole Varaždin provela je nezaboravan tjedan u njemačkoj kraljevskoj prijestolnici na rijeci Dunav – bavarskome gradu Regensburgu od 23. do 29. studenoga 2013. Zahvaljujući bespovratnim sredstvima dodijeljenim iz Programa za cjeloživotno učenje i programe EU. Na prvoj od šest mobilnosti u okviru dvogodišnjeg Comenius projekta nazvanog „Capture the World in a photo“ u koji je uključeno šest srednjih škola iz čitavog geografskog prostora Europe – od Finske i Poljske na sjeveru, Španjolske na zapadu, Njemačke i Hrvatske u srcu dragog nam kontinenta do pridružene nam Turske na istoku učenici Sara Bačani, Damir Horvat, Davorka Kramarić i Glorija Kuserbanj u društvu svojih profesora Ivana Gložinića, Saše Josipa Mileca i Nataše Sajko učili su o osnovama fotografije kao umjetnosti, poziranju, fotošopiranju i mnogim drugim tajnama fotografskoga zanata, predstavljalo se svoj grad i školu i vježbalo govoriti univerzalnim jezikom Europe, engleskim, učilo se timskome radu i međusobnom poučavanju.
Domaćica prvog susreta bila je strukovna škola Städtische Berufsschule II Regensburg, pravi div sa čak 3000 učenika. Mnogi od tih učenika u svoju školu stižu iz čitave Bavarske, neki čak i iz tristo kilometara udaljenih gradova, budući da srednjoškolsko obrazovanje za fotografa u Bavarskoj možete polaziti samo u dvije škole: ovoj u Regensburgu i drugoj u Munchenu. Odlično opremljene učionice i praktikumi te obrazovani i vrlo motivirani nastavnici ostavili su duboki dojam na nas goste. Sve je bilo organizirano u poslovičnom njemačkom duhu: točno, precizno i bez pogrešaka.
Nakon radionica namijenjenih upoznavanju, imali smo prilike saznati nešto o Rimljanima u Regensburgu, srednjovjekovnome gradu koji je svoje povlastice slobodnoga kraljevskog grada u istom stoljeću kad i naš Varaždin, 1245. Ali je i održao sve do 18. Stoljeća. Razgledali smo gotičku katedralu što se ponosno izdiže na brežuljku u središtu grada, stari kameni most i šarmantne kuće uz Dunav… Naši su učenici sa svojim kolegama, sveukupno ih je stiglo dvadesetak, fotografirali, a mi smo nastavnici izabrali najuspješniju fotografiju na prvom natječaju na koji je pristiglo 18 najuspjelijih fotografija iz svih škola sudionica. Tema je prvog kruga natjecanja bio minimalizam a najuspjelija je bila učenica iz škole domaćina, ali podrijetlom naše gore list s izvrsnim poznavanjem hrvatskoga jezika, Dijana Mujić koja je snimila ljutu crvenu papriku, no ni naši učenici nisu ostali bez glasova u javnome glasovanju.
Osim upućivanja u tajne fotografiranja, naši domaćini vješti su i u upućivanje u tajne bavarske kuhinje. Organizirali su nam posjet biskupskoj pivovari koja u njihovome gradu djeluje još od 13. Stoljeća, zatim smo saznali kako su izgledale srednjovjekovne večere pod svjetlošću svijeća, otputovali smo u bavarsku prijestolnicu Munchen i razgledali muzej BMW-a i Allianz Arenu i njihov memorijalnu zbirku i muzej FC Bayerna. Svi sudionici na projektu fotografirali su se ispred ovih monumentalnih modernih građevina. Ispunjeni uzbudljivim iskustvima i novim prijateljstvima, sretni smo si na kraju družanja uzviknuli: doviđenja u u Finskoj! Doviđenja u Lepavirti! Tamo nas u veljači očekuje noćno nebo i mnoštvo novim spoznaja i neka sad već znana prijateljska lica.
Očekivanje uspjeha od strane nastavnika vrlo je važna odrednica učeničkog uspjeha. Nastavnici imaju veliku ulogu u motivaciji za postignućem. Ponekad moramo biti svjesni učeničkih destruktivnih strategija koje im omogućuju samo da izbjegnu neuspjeh, ali ne i da postignu uspjeh. Nakon ponovljenih neuspjeha koji se pripisuju vlastitoj nesposobnosti često se javlja fenomen naučena bespomoćnost, kada oni unaprijed odustaju od pokušaja da postignu uspjeh. Istraživanja su pokazala kako 20% uspjeha učenika određuju nastavnici svojim očekivanjima i stavovima, što se još naziva i Pigmalionov efekt.
Kao nastavnici mjerimo učenički uspjeh i svima nam je poznato kako je upravo motivacija ključna riječ. Od pamtivijeka se učitelji i nastavnici bore i nastoje motivirati učenike za učenje. Možemo reći kako je školski uspjeh nešto što možemo predvidjeti upravo na temelju učeničke motivacije. Učenici s vrlo visokom motivacijom za postignućem žele i očekuju uspjeh, a kad ne uspiju, oni ne odustaju nego pojačavaju svoje napore dok im to ne uspije. Neke savjete o tome kako motivirati učenike za učenje saznajte ovdje. No, je li situacija uistinu ovoliko jednostavna? Bilo bi teško, možda čak i nemoguće pobrojati sve faktore koji utječu na učenički uspjeh. Faktori vezani uz samog učenika, kao što su inteligencija i osobine ličnosti vjerojatno su prvi kojih se dosjećamo kada razmišljamo o ovom pitanju. Faktori vezani uz neposrednu okolinu učenika, kao što je npr. obitelj, također su vrlo važni. No, u ovom radu govoriti ćemo upravo o faktorima vezanima uz nastavnika i odgovoriti na pitanje zašto je upravo očekivanje uspjeha od strane nastavnika važan faktor pri predviđanju učeničkog uspjeha, te kako nastavnici mogu povećati učeničku motivaciju za postignućem upravo očekivanjem uspjeha.
Motivacija za postignućem
Motivacija za postignućem odnosi se na stremljenje uspjehu i tendenciju biranja aktivnosti usmjerenih k cilju i uspjehu. Postoje ljudi koji su više motivirani za postizanje uspjeha, dok su drugi više motivirani za izbjegavanje neuspjeha. Kada dožive neuspjeh, osobe koje su motivirane za izbjegavanje neuspjeha često odustaju. Također, takve osobe imaju sklonost birati ili izrazito teške ili izrazito lagane zadatke, te na taj način izbjegavaju neuspjeh, a uspijevaju održati pozitivnu sliku o sebi. Također, u nastojanju održanja pozitivne slike o sebi osobe često uspjeh pripisuju sebi, a neuspjeh vanjskim okolnostima. Učenici žele izgledati kompetentni, zato žele da drugi pripisuju njihov uspjeh sposobnostima, a ne vanjskim okolnostima ili trudu. Ako netko dobije odličnu ocjenu, a nije se posebno trudio, znači da je sposoban i pametan, ali ako je netko puno učio i dobio odličnu ocjenu, tada ga proglase štreberom. Nastavnici imaju na raspolaganju niz metoda koje mogu djelovati vrlo motivirajuće na učenika, te se često natjecateljskom atmosferom želi motivirati učenike, ali ona ponekad ima upravo negativan efekt jer se učenici boje negativne slike o sebi pred drugima, pa odustaju jer ne žele doživjeti neuspjeh. Natjecateljska atmosfera u razredu prenaglašava ulogu sposobnosti, tako da se učenici koji ne uspijevaju dobiti očekivanu ocjenu nerijetko osjećaju nesposobnima. Oni pribjegavaju različitim strategijama kako bi trenutno očuvali svoje samopoštovanje, a koje su na duži rok destruktivne. Slijede neke takve strategije
Tablica 1 – destruktivne strategije koje učenici koriste kako bi izbjegli osjećaj neuspjeha
Ne sudjelovati, izbjegavati
Neuspjeh možemo doživjeti samo ako nešto radimo, ako ne radimo ništa, ne možemo ne uspjeti. Npr. ako se ne javim za riječ, sigurno neću reći ništa krivo.
Postavljati nerealno visoke ciljeve
Ako ne ostvarimo ove ciljeve, nitko nas neće optužiti za neuspjeh jer je na početku bilo jasno kako je to teško ostvariti. Učenik nastoji ispraviti jedinicu na peticu i brzo odustaje kad ne uspije.
Postavljati preniske ciljeve
Učenik postavlja cilj koji je toliko lagan da ga svi mogu postići kako bi izbjegao neuspjeh. Npr. dobiti dva na ispitu.
Odlagati rad do zadnjeg trenutka
Učenici odlažu učenje sve dok im ne ostane dovoljno vremena da sve naprave kako bi mogli reći – da sam imao dovoljno vremena, sigurno bih prošao.
Ne ulagati napor
Učenici uče vrlo malo, tako da je odmah jasno kako je vjerojatno da ne uspiju. Npr. učenik uči samo dva dana za test, a kada dobije lošu ocjenu, kaže kako nema veze jer ionako nije učio.
Što učiniti kako bismo smanjili ove negativne učeničke strategije usmjerene izbjegavanju neuspjeha?
Tablica 2 – kako smanjiti učeničke destruktivne strategije izbjegavanja neuspjeha
Učiti učenike natjecanju sa samim sobom
Osim ukupnog, trebalo bi vrednovati i relativni napredak svakog učenika, te odrediti da li je na testu bio bolji ili lošiji nego prošli put. Tako svaki učenik ima šansu za uspjeh.
Koristiti suradničko učenje
Učenje u timu ponekad je dobro jer se ne ocjenjuje samo rad pojedinca, nego i čitavog tima.
Naučiti učenike da dijele zadatke na manje dijelove
Ovo je potrebno kako bismo naučili učenike da ne postavljaju preniske ili previsoke ciljeve i tako sami sebe onemogućavaju u postizanju uspjeha.
Davati zadatke primjerene težine i povezivati ulaganje napora s uspjehom
Osjećaj uspjeha imamo kada riješimo težak problem zbog kojeg smo se morali potruditi. Da bi uspio, učenik mora dobiti zadatak primjerene težine.
Ne izjednačavati sposobnost s osobnom vrijednošću
Treba naglasiti da to što je netko sposoban, ne znači da je kao čovjek bolji od nekoga tko je manje sposoban.
Naučena bespomoćnost
Kada govorimo o izbjegavanju neuspjeha, često govorimo upravo i o naučenoj bespomoćnosti. Naučenu bespomoćnost prepoznali su i imenovali Seligman i Mayer (1967). Naime, oni su zadavali psima električne šokove i uparivali ih sa zvukom zvona dok su proučavali učenje kod pasa. Nakon nekog vremena stavljali bi pse u kavez tako da mogu izbjeći električne šokove bijegom u sigurni dio kaveza. U ovaj kavez stavljali su pse kojima su prethodno zadavali električne šokove uz zvuk i skupinu pasa koji koja nije prošla ovaj postupak. Na zvuk zvona psi koji nisu prošli postupak pokušali su pobjeći, no psi kojima su prethodno zadavani elektrošokovi samo su ležali i nisu pokušavali izbjeći neugodan podražaj. Kasnije su ove pretpostavke iskušane i na ljudima, a uslijedio je sličan rezultat. Naime, naučena bespomoćnost je unutrašnje stanje slabe motiviranosti i slabe mogućnosti utjecanja na situaciju, a posljedica je ponovljenih neuspjeha koji se pripisuju vlastitoj nesposobnosti. Učenici koji opetovano doživljavaju neuspjeh počinju sumnjati u svoje sposobnosti i školu počinju doživljavati kao nešto na što ne mogu utjecati. Ovi učenici motivirani su za izbjegavanjem neuspjeha, a često misle kako su dobili lošu ocjenu jer su nesposobni i kako zbog toga nikada neće moći popraviti ocjenu. Nastavnici bi trebali pomoći učenicima da prevladaju ovaj osjećaj bespomoćnosti. Slijedi nekoliko savjeta kako to učiniti.
Trebali bismo naglašavati ono što je pozitivno, prepoznati dobre strane svakog učenika, na njima graditi njihov napredak, te mu omogućiti da podigne svoje samopouzdanje.
Prepoznati negativne misli i razgovarati s učenikom o njegovim problemima.
Polaziti od poznatoga prema nepoznatome i povezivati s osobnim iskustvom.
Mnoga istraživanja pokazuju kako očekivanja nastavnika unaprijed određuju uspjeh učenika. Ovaj fenomen nazvan je Pigmalionov efekt, a ime je dobio po antičkom legendarnom ciparskom kralju Pigmalionu koji je izradio ženski kip od slonove kosti u koji se toliko zaljubio da je tražio Afroditinu pomoć kako bi kip oživio, a zatim se kipom i oženio. Na temu Pigmalion efekta George Bernard Shaw osmislio je i svoje poznato djelo „Pigmalion“ Pigmalionov efekt u obrazovanju odnosi se na to kako se stavovi i shvaćanja o ciljevima poučavanja i prirodi učenja odražavaju u ponašanju nastavnika tijekom poučavanja. Rosenthal i Jacobsenova (1968) proveli su revolucionarno istraživanje koje je dokazalo Pigmalionov efekt. Naime, oni su unaprijed ispitane i po sposobnostima apsolutno jednake učenike podijelili u dvije skupine. Za jednu skupinu učiteljici je rečeno kako će ovi učenici jednostavno „procvjetati“ i pokazati svoje iznimne sposobnosti. Druga skupina okarakterizirana je kao prosječna. Na kraju školske godine ispostavilo se da su učenici od kojih se očekivao intelektualni napredak taj napredak zaista i postigli. Utvrđeno je da su učenici od kojih se očekivalo postignuće dobivali više pohvala za dobar uradak, a manje kritika za loš uradak. Učiteljice su više pažnje posvećivale točnim odgovorima, te su više pomagale u pronalaženju točnog odgovora. Pristranosti prema učenicima nesvjesne prirode utvrđene su i pogledu nekih drugih obilježja kao što je npr. vanjski izgled, etnička pripadnost ili spol. Primjerice, neka istraživanja pokazuju kako nastavnici matematike češće postavljaju pitanja dječacima, više s njima raspravljaju, više ih pohvaljuju i postavljaju im apstraktnija pitanja. Također je zanimljivo kako nastavnici nisu uočavali ove pristranosti u svojem ponašanju. U jednom eksperimentu (Chaikin, Sigler i Derlega, 1974), nastavnicima je zadan zadatak da poučavaju dječaka, koji je jednoj skupini opisan kao vrlo bistar, drugoj kao tup, a trećoj skupini nije dana nikakva informacija. Oni koji su poučavali navodno bistrog dječaka više su se smiješili, imali su više izravnog kontakta očima, više su se naginjali dječaku i klimali glavom. Dakle, skloniji smo uočiti nešto što očekujemo, a zanemariti nešto što ne očekujemo. Konkretno, ako nastavnik očekuje određen rezultat, zbog tih očekivanja odnosi se prema učeniku na određen način, a to ponašanje pokazuje svakom učeniku što učiteljica od njega očekuje i djeluje na njegovo samopoimanje i motivaciju. Što možemo poduzeti kako bismo prenijeli učenicima očekivanje uspjeha?
Učenicima treba dati dovoljno vremena da odgovore na pitanje.
Izbjegavati nepotrebno naglašavanje razlika u uspjehu među učenicima. Iako učenici dobro znaju tko je u nekom predmetu dobar, a tko nije, nastavnik bi trebao zadržati uvjerenje kako su svi sposobni naučiti gradivo.
Treba se jednako ponašati prema svim učenicima, prozivati jednako često i vremenski im se jednako posvetiti.
Kako nastavnici prenose očekivanje neuspjeha?
Kad učenik ne zna odgovor, prozovu učenika koji zna (umjesto da pripomognu ili postave pitanje na drugačiji način).
Različito ocjenjuju testove i zadaće.
Lošijim učenicima zadaju lakše zadatke (umjesto da pomognu ili organiziraju suradničko učenje).
Češće kritiziraju zbog netočnog odgovora.
Posvećuju manje pažnje lošijim učenicima.
Komuniciraju s lošim učenicima manje privatno nego javno i jače nadgledaju njihov rad.
Ponašaju se manje prijateljski (manje se smiješe i kraće odgovaraju na pitanja).
Imaju kraći kontakt očima.
Manje prihvaćaju i koriste učeničke ideje.
Više o istraživanju Rosenthall i Jacobsen saznajte u ovom kratkom i vrlo zanimljivom filmu:
Zaključak
Možemo zaključiti kako postoji nebrojeno mnogo faktora koji utječu na učenički uspjeh. Kada promatramo faktore vezane uz nastavnika, tada je potrebno naglasiti kako je upravo nastavnik taj koji uvelike utječe na učenikovu motivaciju za postignućem. Potrebno je poznavati destruktivne strategije koje učenici koriste kako bi izbjegli osjećaj neuspjeha, te načine kako smanjiti učeničke destruktivne strategije izbjegavanja neuspjeha. Također, svojim očekivanjem uspjeha nastavnik često nesvjesno utječe na učenika. Nastavnici koji očekuju uspjeh kod svojih učenika imaju učenike koji taj uspjeh uistinu i postižu. Općenito, možemo reći da oko 20% učeničkog uspjeha možemo objasniti upravo očekivanjem uspjeha od strane nastavnika.
Literatura
Knapp L., M. , Hall A., J. (2010). Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Zagreb: Naklada Slap. Vizek Vidović, V., Vlahović – Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Rheinberg, F. (2004). Motivacija. Zagreb: Naklada Slap. Rosenthal, R., Jacobson, L. (1992). Pygmalion in the Classroom: Teacher Expectation and Pupils’ Intellectual development. Dover Publications.
Tematsku jedinicu: Internet i mrežna komunikacija, 3.a razred Opće gimnazije Vukovar pod mentorstvom svoje nastavnice Sanje Pavlović Šijanović, odlučio je obraditi putem plakata.
Naime, učenici su podijeljeni u 10 skupina po dva učenika. Svaka skupina je izabrala jednu od 10 ponuđenih tema koju je trebala detaljno razraditi. Ponuđene teme bile su: Zlouporaba interneta, Organizacija i servisi interneta, Načini pristupa internetu, Komunikacijske mreže – topologija i razvoj, Razmjena informacija putem interneta, Autorska prava, Kritično mišljenje u online okruženju, Citiranje, istraživanje i dobar odabir izvora, Internet – pitanje sigurnosti i privatnosti te Zaštita od cyberbullinga.
Zadatak skupina bio je istražiti vlastitu temu putem interneta ili materijalnih izvora, a potom o njoj napraviti plakat i pripremiti desetominutno izlaganje odnosno predstavljanje plakata sa razrađenom temom. Učenici su plakate radili u parovima tijekom dva tjedna, točnije četiri sata informatike.
Pri izradi plakata i pripremi njegovog predstavljanja poslužili su se unaprijed dobivenim kriterijima koji su trebali biti zadovoljeni. Primijenjeni su Kriteriji ocjenjivanja plakata u nastavi informatike-računalstva autorice Viktorije Hržice, prof.,više savjetnice za informatiku,računalstvo i tehničku kulturu, AZOO.
Kriteriji za izradu plakata bili su: organizacija materijala, sadržaj slika, kvaliteta slika i napisani tekst. Organizacija materijala je podrazumijevala jednostavno snalaženje na plakatu, jasan raspored sadržaja, modernost, atraktivnost plakata i vlastitu kreativnost, dok je sadržaj slika obuhvaćao maštovito odabrane slike, usklađenost slika i teksta, ali i upotrebu slika koje prenose jasnu poruku. Kriterij kvalitete slika podrazumijevao je visoku kvalitetu upotrijebljenih slika i grafike. Napisani tekst morao je biti kratak i kvalitetan, određenog stila i fonta. Također je morao odgovarati na pet osnovnih pitanja: što, kada, gdje, zašto i kako. Prema ovim kriterijima i elementima rađeni su plakati, ali i ocjenjivani.
Naime, učenici su se samoocjenjivali. Osim kriterija predviđenih za ocjenjivanje plakata, postojali su i točno određeni kriteriji za desetominutno predstavljanje plakata. Oni su obuhvaćali znanje učenika na određenom području, ali i način predstavljanja svog rada. Učenik je trebao dobro poznavati predmetno područje i temu. Tema je trebala biti u potpunosti obrazložena, a predstavljanje kratko i jasno. Svojim izlaganjem učenik treba privući pažnju publike. Na kraju izlaganja publika je postavljala pitanja izlagačima, na taj je način uspostavljena dobra interakcija s ostalim sudionicima.
Nakon svake skupine, ostatak razreda ispunjavao bi tablicu s prethodno pojašnjenim kriterijima. Na taj način je svaki par učenika bodovao rad svake skupine. Bilo je moguće ukupno ostvariti 20 bodova. 90% ili 18 ostvarenih bodova određivalo je ocjenu odličan. Bodovni prag za ocjenu vrlo dobar bio je 15, a za ocjenu dobar 11 bodova. Ocjena dovoljan podrazumijevala je 55% točnosti rada ili 8 ostvarenih bodova. Sve ispod 8 bodova podrazumijevalo je da učenici nisu postigli zadovoljavajući uspjeh na ovom području.
Učenicima se jako svidio ovakav način rada jer je zanimljiv, drugačiji nego inače, ali je također izuzetno poticaj na učenike u smislu istraživanja i obrađivanja prikupljenih potrebnih informacija. Osim toga, učenici su dobili slobodu u kreativnosti i predstavljanju one teme koja im se najviše dojmila.
Kao povratnu informaciju, nakon ovakvog načina rada,dobili smo zadovoljne, samostalnije učenike. Učenike koji su hrabro iznosili činjenično stanje ali i vlastito mišljenje i u konačnici stvorili kreativne i originalne radove. Ostvareni su važni ciljevi: potaknuto stvaralačko mišljenje kroz aktivnost izrade plakata unutar planirane nastavne jedinice, povećano zadovoljstvo učenika na nastavi a samim tim i njihov angažman te kritičko mišljenje u nastavnom procesu.
I konačno zaključak: učenike trebamo osposobljavati i inicirati na proizvodnju što većeg broja ideja, otvoriti im vidike da obične stvari gledaju svojim očima, koriste različite algoritme prilikom rješavanja problemskih zadataka, kombiniraju dane informacije na različite načine, inventivno i kritički prikupljaju ali i reduciraju podatke jer to je jedini način za preobrazbu učenika u kreativne i aktivne sudionike nastavnog procesa koje će krasiti snažna volja, radoznalost,aktivan razum, inicijativa i kreativan nemir.
U kvalitetu učeničkih radova uvjerite se i sami…
Slika 1. Zaštita od cyberbullinga Slika 2. Internet i pitanja tajnosti, privatnosti i sigurnosti
Slika 3. Organizacija i servisi Interneta Slika 4.Načini pristupa Internetu
Slika 5. Istraživanje,citiranje i dobar odabir izvora Slika 6. Komunikacijske mreže
Slika 7. Zlouporaba Interneta Slika 8. Kritičko mišljenje u on-line okruženju
Slika 9. Razmjena informacija putem Interneta Slika 10. Zaštita autorskih prava na Internetu
Za učenike osnovnih škola izradili smo web stranicu na kojoj mogu besplatno rješavati zadatke iz matematike. Zadaci se mogu koristiti za utvrđivanje znanja, a mrežna stranica automatski provjeri ispravnost rješenja i bilježi vaše rezultate.
Slika 1. Osnovna stranica
Prije korištenja ove web stranice možete se registrirati kao novi korisnik. Kao registriranom korisniku zadržat će vam se informacije o zadacima koje ste rješavali.
Nakon prijave otvora se prozor:
Slika 2. Izbor razreda
Tu izaberemo razred. Moguće je rješavati zadatke od 1. do 8. razreda osnovne škole (pripremljena poglavlja). Nakon odabira razreda prikažu se pripremljena poglavlja gdje možemo izabrati što želimo rješavati (zbrajati, oduzimati, …). Pored svakog poglavlja možemo vidjeti koliko je zadataka pripremljeno i koliko smo ih riješili, a pored svakog zadatka možemo vidjeti koji zadatak smo ispravno riješili, koji pogrešno te koji zadatak još nismo rješavali.
Slika 3. Zadaci
Rješavanje započinjemo odabirom zadatka te odabirom jednog od ponuđenih rješenja. Klikom na PROVJERI dobivamo povratnu informaciju o točnosti rješenja. Ako smo pogrešno riješili, možemo pokušati ponovo. Nakon povratka u prethodni prozor možemo izabrati drugi zadatak ili se vratiti na izbor poglavlja.
Slika 4. Zadatak i rješenja
Svi zadaci su autorsko pripremljeni po nastavnom kurikulumu. Zadaci su također pripremljeni na slovenskom jeziku (svi razredi) i engleskom jeziku (za djecu od 6-8 godina). Posjetite našu web stranicu i izaberite koje zadatke želite rješavati. Uz pomoć zadataka mogu učenici utvrditi svoje znanje iz matematike, a na takav način mogu i roditelji provjeriti koliko njihova djeca znaju.
Nadamo se da će se učenicima, roditeljima i učiteljima svidjeti takav način utvrđivanja znanja i želimo vam puno uspjeha u rješavanju.
Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu dodijelilo je 16. prosinca 2013. godine Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNet Štit Svete Barbare. Više…
Nova usluga CARNeta: eduKnjižara
Tijekom prosinca ove godine Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet predstavila je javnosti svoju novu uslugu – eduKnjižaru. Riječ je o mjestu na kojem će se moći pronaći e-udžbenici od osnovne škole do fakulteta, ali i druge e-knjige i obrazovni e-sadržaji. Više…
Predstavljen EU projekt koji u nastavu osnovnih škola uvodi ICT kompetencije
U Zagrebu je danas predstavljen projekt pod nazivom „Razvoj elemenata kvalifikacija, programa i kurikuluma u dijelu računalne kompetencije u osnovnoškolskom obrazovanju“. Projekt je financirala Europska unija u sklopu 4. komponente programa IPA za razvoj ljudskih potencijala u vrijednosti od 3,3 milijuna kuna (436.901,07 eura), a provodi se u suradnji partnera: Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra, Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i hrvatskog IISEIE ogranka (International Institute of Software Economics, Innovation and Entrepreneurship). Više…
CARNetov sustav Loomen nadograđen videokonferencijskim alatom BigBlueButton
Dana 12. 12. 2013. CARNetov sustav za udaljeno učenje Loomen nadograđen je novim modulom, videokonferencijskim alatom BigBlueButton. Riječ je o alatu otvorenog koda koji omogućava web komunikaciju i kolaboraciju korisnika unutar sustava Loomen a ima odlike stolnih videokonferencija. Više…
Prijave za prezentacije za Treći regionalni sastanak RIPE NCC
RIPE (Réseaux IP Européens), međunarodna neprofitna organizacija čiji su članovi europski davatelji usluga na Internetu (Internet Service Providers) 14. i 15. travnja 2014. godine u Sofiji organizira RIPE NCC Regional Meeting. Više…
CARNet okupio znanstveno-istraživačku i školsku zajednicu radionicom projekta “Inspiring Science Education”
U organizaciji CARNeta, 3. prosinca 2013. održala se inicijalna vizionarska radionica u sklopu projekta Inspiring Science Education (ISE). Radionica se održala videokonferencijskim spajanjem sa sedam udaljenih lokacija: Osnovna škola Šećerana, Veleučilište Požega, CARNet Zagreb, Osnovna škola Ljubo Babić Jastrebarsko, Osnovna škola Maria Martinolića Mali Lošinj, Osnovna škola Brodarica i CARNet Split. Više…
Održan prijenos sastanka Upravnog odbora Europske studentske unije
U Zagrebu je od 27. studenoga do 2. prosinca 2013. godine održan redovan polugodišnji sastanak Upravnog odbora Europske studentske unije. Više…
Održan prijenos panel diskusije o znanstvenoj komunikaciji
Institut Ruđer Bošković (IRB), Udruga Profesor Baltazar i projekt ‘Znanstveni edukativno-zabavni centar’ (ZEZ), pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i Sveučilišta u Zagrebu (UNIZG), a uz podršku Kulture promjene Studentskog centra i Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet organizira ciklus otvorenih rasprava i radionica iz područja znanstvene komunikacije i problematike koja se odnosi na uspješno provođenje projekata popularizacije znanosti, a sve pod nazivom ‘Znanost je IN!’. Više…
Suradnja CARNeta i Srednje škole Jelkovec na EU projektu ECOLAV
U Srednjoj školi Jelkovec 17. listopada 2013. održan je sastanak hrvatskih dionika u okviru EU projekta ECOLAV. Radi se o drugom po redu sastanku hrvatskih dionika na kojem su sudjelovali predstavnici Srednje škole Jelkovec te predstavnici CARNeta u ulozi partnera na projektu. Više…
Dan e-infrastrukture
U srijedu, 11. prosinca 2013., od 10 do 16 sati u Srcu (Josipa Marohnića 5, Zagreb) održat će se Dan e-infrastrukture. Dan e-infrastrukture je središnje godišnje okupljanje korisnika, održavatelja i predstavnika partnera e-infrastruktura, ali i financijera te predstavnika gospodarstva. Ovogodišnji program posvećen je temi izgradnje znanstveno-istraživačkih infrastruktura. Više…
Nacionalni CERT sudionik NATO vježbe Cyber Coalition 2013
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, putem svog Nacionalnog CERT-a, sudjelovala je od 22. do 25. studenoga 2013. godine u NATO vježbi Cyber Coalition 2013. Ovo je prvi put da je kao igrač u vježbi aktivno sudjelovala i Republika Hrvatska. Više…
Peti sveučilišni Dan e-učenja
U organizaciji Ureda za e-učenje/Centra za e-učenje Srca, u četvrtak, 12. prosinca 2013. godine u 9.30 sati u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održat će se 5. sveučilišni Dan e-učenja. Više…
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.