Eksperimentalno učenje engleskog

tina_sabec

Tina Šabec,

Sažetak

Eksperimentalno učenje je većinom nazočno na predmetima znanosti i tehnologije, dok se na području učenja stranih jezika može naći manje primjera dobre prakse. Budući da vjerujemo da bi efekti eksperimentalnog učenja mogli biti jako dobri i u nastavi engleskog jezika, ovu smo metodu testirali u 5. razredu. Kombinirali smo različite metode: neovisni istraživački rad, skupni rad, razumijevanje čitanja, eksperimentalno učenje i eksperimentalni rad. Tema našeg eksperimenta bili su mjesečevi krateri. Već tijekom procesa stjecanja znanja iskustvo je bilo izuzetno pozitivno, a na kraju je, prema istraživanju velika većina učenika bila oduševljena drugačijim načinom učenja. Svakako ćemo koristiti iskustva stečena u ovom projektnom radu i u drugim razredima, kao i u bavljenju ostalim sadržajima učenja u ovom odjeljku.

Ključne riječi: eksperimentalna nastava, strani jezici, engleski jezik, mjesečevi krateri.

Uvod

Učestalo pitanje koje postavlja učitelj je- kako planirati različite oblike i metode učenja (uključujući eksperimentalni rad) , kako bi učenici tijekom njega stekli smislena interdisciplinarna znanja. U opisanom slučaju, riječ je o vezi između znanosti i stranog jezika. Budući da je eksperimentalno učenje do sada bilo malo prisutno u nastavi stranih jezika, željeli smo provjeriti kako će učenici prihvatiti ovaj oblik rada i kakvi će biti rezultati.
Učenici petog razreda sa kojim smo proveli eksperiment su vrlo znatiželjni, marljivi i kreativni. Ne treba im puno vanjskog poticanja za školski rad, pogotovo ako je to postavljeno malo drugačije, jer imaju visoko razvijenu unutarnju motivaciju, želju za stjecanjem novih znanja, za napredak i pohvale učitelja.

Jedro

U radu u nastavi oslanjali smo se na sljedeća teorijska polazišta, za koja smo pretpostavili da će imati pozitivan utjecaj na tijek lekcije:
Laboratorijsko-eksperimentalna metoda učenja rada omogućava intenzivnu mentalnu, emocionalnu i kreativnu provedbu aktivnosti učenika. Poseban je značaj u razvijanju radoznalosti, radne kulture i suradnje među ljudima. (Tomić, 2003)
Važno je da prilikom eksperimentiranja možemo samostalno i namjerno uzrokovati određene pojave koji se događaju u prirodi i u učionici. Otkrivajući zakonitosti ovog fenomena, promatramo i mijenjamo uvjete. (Cenčič i Cenčič, 2002)
Zadatak učitelja je upoznati učenike s planiranim promatranjem, objasniti svrhu eksperimenta, predstaviti korištene uređaje i potaknuti ih da predvide pretpostavke ishoda eksperimenta.

Faze eksperimenta logično slijede sljedećim redoslijedom: postavljanje pretpostavki, postavljanje problema, odabir varijabli, odabir uslužnih programa, postavljanje, planiranje izvršenja, provođenje i analiza mjerenja i provjeravanje pretpostavki.
Neki eksperimenti se mogu izvesti vrlo brzo i rezultati se dobivaju odmah, dok je za druge potrebno duže čekanje. Mlađi učenici su naklonjeni vidjeti rezultate odmah i naš eksperiment im je to omogućio. Kombinirajući promatranje i povezujući nekoliko varijabli, učenici su utvrdili odnose među njima.
Učitelj ima dvije mogućnosti prilikom eksperimentiranja: može eksperiment izvesti sam ili eksperiment prepustiti učenicima. U našem slučaju, učenici su eksperiment izveli sami, uz pomoć učitelja.

Tečaj lekcije:
1. U uvodnom dijelu lekcije učenici u skupinama čitaju različite tekstove o mjesečevim kraterima iz enciklopedija i internetnih izvora na engleskom jeziku. Dok su čitali, pripremili su izvatke o tome što su krateri, gdje ih nalazimo i što utječe na njihovu veličinu i oblik.
  2. Nakon toga slijedila je priprema potrebnog pribora za eksperiment: metalna tava, brašno, kakao, mrSlika 1amor, kuglice i kamenje raznih veličina. Sve riječi (pomagala i materijali) imenovani su na engleskom jeziku uz pomoć rječnika.

Slika 1. Pripreme za eksperiment,
imenovanje materijala na engleskom jeziku

3. Učenici su prvo stavili 3 centimetra brašna u metalnu tavu, a zatim ih posipali kakaom. Brašno je jezgra mjeseca, a kakao je kora.
4. Mramori, kugle i stijene raznih veličina, koji predstavljaju asteroide i komete koji se sudaraju s mjesečevom površinom, zatim su s raznih visina i uglova bacani u tavu.
  Tijekom eksperimenta, promatrali su kako visina, masa i kut “asteroida” utječu na veličinu i oblik “mjesečevih kratera”.

Slika 2Slika3
Slika 2 i 3: Stvaranje mjesečevog kratera

5. Na kraju su zapisali svoja otkrića u bilježnice i tijekom sljedećeg školskog sata dovršili razrednu izložbu u engleskom kutku.

Slika 4Slika 5
Slika 4. Mjesečevi krateri     Slika 5. Izložba u engleskom kutku

Zaključak

Učenici su tijekom procesa eksperimenta bili vrlo motivirani. Pažljivo su slušali upute jer su željeli da njihov pokušaj uspije. Vršnjačka suradnja u skupinama također je bila vrlo živahna i učinkovita. Učeniku slabijih sposobnosti za učenje je brzo pomogao vršnjak iz razreda, rad je bio ravnomjerno podijeljen i eksperiment je uspješno završen.
Eksperiment je učenicima bio zanimljiv jer je estetski privlačan i sadrži neke elemente drame.
Iskustvo stjecanja fonda riječi na stranom jeziku na nešto drugačiji način također je bilo pozitivno. Budući da su učenici čuli, vidjeli, osjećali i bili fizički aktivni u svakom trenutku, učenje je bilo prilagođeno vidnim, slušnim i kinestetičkim osobinama učenika. Tako se je novostečeni engleski fond riječi uspio još više usidriti u dugoročnom sjećanju učenika.
Nakon predavanja, velika većina učenika u upitniku ocijenila je da im je lekcija bila vrlo zanimljiva (95%), 5% je bilo zanimljivo i nije bilo zanimljivo nikome u razredu. Svi učenici i dalje žele slične sate u budućnosti, tako da ću definitivno u svoj individualni plan rada uključiti nekoliko sati posebnih oblika rada, uključujući eksperimentalne.

Literatura

  1. Cencič, M. in Cenčič, M. (2002) Priročnik za spoznavno usmerjen pouk. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  2. Kucljak, M. (2013) Eksperimentalno delo pri pouku predmeta Spoznavanje okolja v drugem razredu. Diplomsko delo. Maribor: Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta.
  3. Tomić, A. (2003) Izbrana poglavja iz didaktike. Ljubljana: Filozofska fakulteta, Center za pedagoško izobraževanje.

Siječanjski sunčani Pogled

Broj 119, siječanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU svojem članku Amadeja Turnšek predstavila je tehniku Brain Gym (tjelovježba za mozak) gdje  su opisane četiri vježbe i njihov pozitivan utjecaj na organizam. Više…

Pogled_iconMatematika i zabava. Je li to spojivo? Anamarija Mohorič je osmislila nekoliko igara u kojima se učenici  druže, razvijaju i jačaju društvene kontakte s prijateljima te istovremeno utvrđuju matematičko znanje. Više…

Pogled_iconBarbara Babnik Mravlja predstavila je informacijsko komunikacijsku tehnologiju koju koriste učenici s poteškoćama u učenju tijekom odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi. Više…

Pogled_iconTijekom poučavanja stranog jezika Bojana Urbanc je saznala kako su učenici bili samosvjesni kada su glumili različite prizore iz knjiga ili filmova. Kao dio kazališnog tima ne samo da su naučili gramatiku i obogatili vokabular, već su postali nezavisni i kritički. Više…

Pogled_iconŠkola Fabijane Štih uključila se u programe Ekoškole i zdrave škole kako bi učenicima znanje koje su stekli u školi upotrijebili i u svakodnevnom životu. Za to je potrebno učenje vani, sa što više iskustva putem različitih osjetila, koje može učenicima ponuditi beskrajne mogućnosti za istraživanje. Više…

Pogled_iconIna Rožman bavila se timskim radom nastavnika u osnovnim školama. Na temelju analize istraživanja koje je provela u slovenskim osnovnim školama, pripremila je prijedloge i preporuke s ciljem podizanja svijesti uprava škola, nastavnika i svih ostalih zaposlenika u odgojno-obrazovnoj ustanovi, koja se odnosi na timski rad i načine postizanja timskog rada, te povećanje razine kvalitete ovakvog oblika rada. Više…

Pogled_iconNa satovima geografije učenici su uz pomoć učiteljice Jasmine Likar Štinjek sudjelovali u projektu Sally Ride EarthKAM. Projekt je NASIN obrazovni program koji omogućuje školama da upoznaju Zemlju iz svemira uz pomoć Međunarodne svemirske stanice (ISS). Više…

Pogled_iconEuropski tjedan programiranja društvena je inicijativa čiji je cilj približiti programiranje i digitalnu pismenost svima, a ponajviše djeci. Ove godine se Jasmina Purgar s učenicima petih razreda priključila ovoj inicijativi. Više…

Pogled_iconZagrebačka Industrijska strojarska škola (ISŠ) obrazuje učenike za mnoga zanimanja obrazovnog sektora strojarstva koja su lakozapošljiva, stipendirana, deficitarna, gospodarski perspektivna i cijenjena u svijetu rada. Josip Filić, Kristinka Lemaić i Mate Sabol žele dodatno motivirati i usmjeriti učenike na upis obrtničkih zanimanja. Cilj aktivnosti je promicanje strukovnog obrazovanja i deficitarnih zanimanja za koja se učenici obrazuju u cijeloj Republici Hrvatskoj. Više…

Pogled_iconDanas se traži da uz materinji jezik koristimo jedan ili dva strana jezika. Učenje stranog jezika ima važnu ulogu u razvoju djeteta. Usvajanje stranog jezika ćemo najlakše postići preko različitih igara, koje na učenike djeluju umirujuće i pobuđuju njihovu znatiželju, kaže Marija Pajtler. Više…

Pogled_iconNatalija Rovan svojim učenicima želi obogatiti sate izbornih predmeta sa sportovima, kojim inače u redovnim programima ne posvećujemo preveliku pažnju. Na tim satovima spaja ugodno s korisnim, potiče veselje do sportskih aktivnosti te želi postaviti temelje učenicima da u zrelijim godinama svjesni važnosti gibanja i da se bave nekom aktivnošću. Više…

Pogled_iconKorelacija tema nastavnih predmeta Povijesti i Hrvatskog jezika vrlo je česta.  Sonja Polak se s  kolegicom upustila u zajednički rad na temu Hrvatski narodni preporod kako bi učenicima približile nastavne sadržaje na nov, zanimljiv i kreativan način. Više…

Pogled_iconMucanje kao defekt govora može biti teška radnja za svakoga, kako za onoga koji muca, tako i za nekoga tko dolazi u kontakt s tom osobom. Tina Jurko predstavila je neke metode prilagodbe koje je radila s učenikom s poremećajem mucanja. Metode su učenicima olakšale učenje, sudjelovanje u nastavi i uspostavljanje kontakata. Više…

Pogled_iconU članku Martine Sluge predstavljena je vrsta matematičke kocke, koja je namijenjena predškolskoj djeci s posebnim potrebama. Ova kocka olakšava razvoj motoričke spretnosti, usvajanje prostora i matematičkih pojmova. Postupak izrade matematičke kocke je predstavljen riječima i slikama, naveden je i sav potrebni materijal. Više…

Gordana Lohajner