Malo smrznuti Pogled

Broj 88, siječanj 2017.
ISSN 1848-2171

Ma nismo mi uopće smrznuti, evo samo što nije stiglo to zatopljenje A ima li boljeg ugođaja za čitanje, nego smjestiti se na toplom uz šalicu čaja, kave i čitati Pogled kroz prozor .

Veljača je tradicionalno mjesec u kojem se posebno bavimo sigurnošću djece na internetu. Od 2010. godine redovno u veljači objavljujemo posebno izdanje digitalnog časopisa „Pogled kroz prozor“ – Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta”. Stoga ne zaboravite tijekom veljače pozabaviti se temom sigurnosti djece na internetu te podijeliti s nama i kolegama vaše izvrsne aktivnosti.

Pozivamo sve odgojitelje, učitelje, nastavnike i stručne suradnike da naprave predavanje, radionicu ili neku drugu aktivnost sa svojim učenicima te o njima napišu članak s primjerima dobre prakse koje preporučuju svojim kolegama. Rok je 22. 2. , pošaljite na lidija.kralj@ucitelji.hr

Kao uvod u sljedeći Pogled, u ovom broju vam donosimo pregled rezultata istraživanja koje je Alan Belak napravio o roditeljskom pogledu na sigurnost djece na internetu. Više…

„This is our time“ je svjetski, međukulturni komunikacijski projekt započet 1995. za 50.-u godišnjicu UN-a i UNESCO-a. Projekt uključuje učenike osnovnih i srednjih škola, a zamišljen je kao zanimljiv i moderan način među učeničke suradnje. Kako su u njemu sudjelovali učenici OŠ Popovača, i osvojili 4. mjesto, čitajte u članku Dunje Mijović. Više…

Maja Hižman nam opisuje kako su OŠ F. Kanceljaka, Drnje osmislili i proveli igru asocijacija popularno nazvanu „Adventski kalendar 2016“ u kojoj učenici svaki dan otkrivaju tajanstveni pojam koji ih vodi sve bliže rješenju. Više…

Tijekom godina u Pogledu kroz prozor imali smo članke na raznim jezicima, jednom ću ih baš prebrojati Za malo osvježenja, u ovom broju imamo jedan na engleskom jeziku, u kojem nam Milena Ledinek iz Slovenije, prenosi svoja iskustva u poučavanju engleskog jezika u osnovnoj školi. Više…

Ovih dana puno naših kolega je marljivo ispunjavalo prijave za Erasmus + projekte i svima vam želimo da dobijete financiranje te uspješno provedete svoje projekte. Samanta Matejčić Čotar nam piše kako se Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja upustila u avanturu zvanu Erasmus+, prijavili i realizirali projekt pod nazivom TEAM UP! kojem je cilj bio poboljšanje kompetencija jezika, korištenje resursa okoline kako bi se upoznali s tradicijom kraja u kojem živimo. Više…

Tamara Ređep nam javlja da su se i učenici Varaždinske županije uključili u 8. Informatičku štafetu, međužupanijsko ekipno natjecanje za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole koje već sedam godina organizira Društvo informatičara Pula. Više…

Ovaj broj pogleda završavamo člankom Učenje programiranja korištenjem interaktivnog dijagrama tijeka, u kojem Zoran Hercigonja pojašnjava kako povećati razumijevanje algoritama u nastavi programiranja uporabom interaktivne aplikacije za izradu dijagrama tijeka – Flowgorithm. Više…

Sjetite se da je 7. veljače 2017. Dan sigurnijeg interneta i učinite nešto kako bi Internet bio bolje mjesto za djecu, a i nas odrasle.

Veselimo se čitanju o vašim aktivnostima, projektima i ostalim školskim zanimacijama.

Lidija Kralj

Rezultati istraživanja

o roditeljskom pogledu na sigurnost djece na internetu

Alan Belak

Anketa je ispunjavana od 21.10.2016. do 20.1.2017. Ispunilo ju je sveukupno 1045 roditelja koji su time dali svoj bitan doprinos širenju svijesti o rastućoj važnosti podizanja razine sigurnosti na internetu kako u našim obiteljima tako i u našem cjelokupnom društvu.

Odmah na početku ćemo usporediti podatke iz jedne druge ankete koju su ispunjavali učenici OŠ Goričan prošle godine, kako bismo dobili, uz roditeljsko viđenje, i dječji pogled na istu materiju.

Zanimljivo je da 58 % učenika tvrdi da je na internetu manje od 2 sata dnevno, dok, kad se preračuna, to tvrdi samo 15-ak ili manje posto roditelja.

Uzgred, budi rečeno, dio današnjih opasnosti na internetu obuhvaćaju: virusi, trojanski konji, računalni crvi, krađa identiteta, cyberbulling (obuhvaća npr. prijetnje i vrijeđanja na rasnoj, vjerskoj ili spolnoj osnovi i sl.), špijunske programe koji bez znanja korisnika mogu pratiti online aktivnosti i uzimati osobne podatke, adware može prikazivati korisniku neželjene reklame a također može, bez našeg znanja, prikupljati podatke o našim pretragama te ih slati na posebne web stranice tj. baze podataka. Zatim su tu još pornografski i nasilni sadržaji. Postoje opasnosti koje su, zapravo, kombinacije nekih od već spomenutih. Stalno se javljaju nove ugroze.

Tu je bitno naglasiti da je u onim slučajevima gdje su se djeca požalila puno puta na zlostavljanje putem interneta udio one djece koja su više od 5 sati dnevno prosječno na internetu veći od polovice.

U slučaju zlostavljanja putem interneta moguće je obratiti se: Plavom telefonu, Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba (u okviru njih djeluje Hrabri telefon), u školama su to obično razrednici, pedagozi. Naravno, kontaktiranje policije je, također, opcija.. Na društvenim mrežama, raznim forumima i sl. postoji opcija prijave zlostavljanja moderatoru, odnosno administratoru koji zatim poduzima odgovarajuće mjere. Telekomi imaju tkz. Abuse službe kojima se nemili događaji, također, mogu prijaviti.

Više o zaštitama možete doznati na poveznicama pri kraju ovog teksta, a ovdje ću samo spomenuti:

• redovno ažuriranje/osvježavanje operativnog sustava
• imati i redovito osvježavati antivirusni program (ali i anti spyware i anti adware programe –ponekad jedan program obuhvaća više značajki) te njime redovno čistiti računalo
• uključiti Vatrozid (Firewall)
• ne skidati sumnjive sadržaje na svoje računalo
• ne ostavljati olako svoje osobne podatke po internetu
• ne otvarati sumnjive poruke itd.

Dovoljno vremena za učenje, spavanje, za tjelesne aktivnosti i za druženje sa vršnjacima izvan virtualnog svijeta od velike je važnosti za pravilan razvoj djece t e je važno da svaki roditelj tom obrati posebnu pažnju.

Prekomjerno korištenje interneta za djecu nije dobro iz više razloga i većina roditelja pristupa ovom pitanju na odmjeren način. S druge strane, pretjerano ograničavanje može biti kontraproduktivno. Recimo, ako netko svojoj kćerki ili sinu u npr. 8. r. zabranjuje otvaranje računa na društvenoj mreži dok, istovremeno, svi njihovi prijatelji u razredu taj račun već imaju, pojavljuje se rizik tajnog otvaranja računa pod drugim imenom ili otvaranje računa na nekoj drugi društvenoj mreži. Pri tom se nepovjerenje između roditelja i djece još više povećava i to ne vodi u dobrom smjeru.

Vjerujem da svatko od nas na gornje pitanje ima svoje odgovore i svoje argumente na nešto što nas najviše veseli ili najviše žalosti i zato ostavljam da ovaj grafikon govori sam za sebe.

Klikom na donju sličicu ili ovdje pokrećete edukativnu HTML5 igricu o sigurnijem internetu.

Iva Naranđa, dipl. inf., učiteljica mentor informatike iz II. OŠ Čakovec i OŠ V. Nazora Pribislavec, Nataša Boj, mag. inf., učiteljica informatike, savjetnica iz III. OŠ Čakovec, Dario Šincek dipl. uč. iz OŠ Domašinec, svi koji su ispunjavali anketu u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec kao i svi, oni najveći i oni malo manji nacionalni portali, koji su prepoznali važnost i aktivno se uključili objavama ankete i objavama rezultata istraživanja podržali ovaj poduhvat, zaslužuju moju iskrenu zahvalu.

U OŠ Goričan smo prošle godine napravili analizu razmišljanja 131 učenika o ovoj temi, uz puno više grafikona i praktičnih odgovora za povećanje sigurnosti na internetu:

Ovdje su prezentacije sa, vjerujem, zanimljivim i, dijelom, šaljivim sadržajima koje smo proizveli u OŠ Goričan:

Letak za podsjetnik:

Istraživanje proveo: Alan Belak, dipl. inf., učitelj mentor informatike, OŠ Goričan, OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec

„This is our time“ u Osnovnoj školi Popovača

Dunja Mijović

„This is our time“ je međukulturno komunikacijski projekt pod financiranjem Unesco-a. Projekt je započet 1995. za 50.-u godišnjicu UN-a i UNESCO-a. Projekt uključuje učenike osnovnih i srednjih škola, a zamišljen je kao zanimljiv i moderan način među učeničke suradnje.

Neki od ciljeva ovog Projekta su podići svijest internacionalne suradnje, ljudskih prava, tolerancije, raznolikosti, međusobnog dijaloga i solidarnosti. Unapređenje engleskog kao drugog stranog jezika, kritičko promišljanje i rješavanje problema na zabavan način, smo su neke od vještina koje su sudionici unapređivali.

Djeca, uključujući prednosti IKT-a , surađuju s vršnjacima diljem svijeta kako bi proširili svoje vidike i što više naučili jedni od drugih. Zanimljivosti koje nudi ovaj projekt su razne debate, video-konferencije te razredne Twinning- Blogging aktivnosti.

U ovom natjecanju do sada je sudjelovalo desetak tisuća učenika iz više od 1000 škola iz 99 zemalja diljem svijeta. Ove godine kada se održavalo ovo natjecanje po 21.-i put po redu, sudjelovala je i naša škola OŠ Popovača iz Popovače. Učenici osmih razreda uključili su se u interaktivnu igru „Unite the Nations“. Nakon same prijave za natjecanje, učenici su sa svojim mentorima trebali sastaviti pitanja na zadane teme. Teme su obuhvaćale činjenice iz povijesti, geografije, umjetnosti, sporta i svakodnevnog života. Pitanja su se slala u Kanadu jer je tamo središnji ured ovog natjecanja. Na sam dan natjecanja učenici su dobili pitanja na koja su trebali što točnije i brže odgovoriti. Učenicima je bilo vrlo zanimljivo što su odgovarali na pitanja koja su za njih sastavljali vršnjaci iz cijelog svijeta.

S velikim ponosom smo saznali da smo od ukupno 30 škola iz cijelog svijeta osvojili 4.mjesto. U prvih 10 su bile i 4 škole iz Hrvatske, ali ono što je bilo još zanimljivije jest i činjenica da smo bili među rijetkim osnovnim školama koji su se natjecali i još plasirali tako visoko.

Učenici su bili oduševljeni, ne samo rezultatom, nego i idejom i načinom na koji se cjelokupno natjecanje održalo. Bili su ponosni i samim time što su i oni sudjelovali u sastavljanju pitanja i na taj način doprinijeli ovom natjecanju. Sve kolege koje su sudjelovale izjavile su da je to bio nadasve zanimljiv način učenja koji se treba što više poticati. Veselimo se sljedećoj godini i novim izazovima.

Zanimljivosti iz škole…

Maja Hižman

U očekivanju blagdana ili bolje rečeno iz perspektive učenika, u očekivanju praznika u našoj je školi drugu godinu za redom osmišljena igra asocijacija popularno nazvana „Adventski kalendar 2016“. Prošle smo godine napravili bor od papira i na njega postavili kuglice od papira. Svaka kuglica na sebi je imala datum u tjednu. Iz dana u dan kuglice bi se iz datuma pretvarale u izjave koje su dovodile do nekog pojma.

Ove je godine igra bila u obliku adventske kućice. Igrali smo se od 05.12. pa sve do 21.12. Subotu i nedjelju nismo uključili u igru. Iznad prozorčića bio je upisan datum na koji bi se prozorčić otvorio, a u njemu pisao tajanstveni pojam. Igra se sastojala od dnevnih pojmova koji su doveli po tjednima do ukupno tri tjedna pojma i zaključnog pojma – rješenja igre. Uz otvaranje prozorčića, otkrivanje pojmova moglo se pratiti i putem web stranice škole.

Prije samog početka igre na stranici je također objavljen video kao najava igre! Vrlo smo ozbiljno prionuli ovom zadatku

Osim što smo u školu unijeli duh Božića, potaknuli smo učenike da se uključe u igru. Predaja rješenja bila je na kraju svakog tjedna u točno određenom terminu. Ovo naime nije bila samo igra. U svakoj školi postoje pojedinci čije se radno vrijeme ne svodi samo na obaveze vezane uz njihov predmet i nastavu. U svakoj školi ima djece koja se žele uključiti u različite aktivnosti, koja žele pokazati sama sebi i drugima da imaju različite vrline. Zbog takvih učitelja i učenika organiziraju se ovakve stvari.

Igrajući se djeca su razvijala svoju strpljivost i samopouzdanje. Neki su odustali nakon prvog tjedna dok su se drugi uključili tek posljednjih dana. Oni najuporniji bili su tu od početka do kraja. Dok su se neki oslanjali na svoje znanje, drugi su bili snalažljivi i koristili Google tražilicu kao pomoć. Pojmovi su bili vezani uz poznavanje znamenitosti pojedinih hrvatskih gradova. Nakon što bi otkrili grad, bilo je potrebno gradove smjestiti u jednu od regija Hrvatske. Korelacija geografije i opće kulture uz upotrebu tehnologije i interneta, pa zašto ne? Tko kaže da u školi ne može biti zanimljivo?

Uz igru organizirali smo i natječaj „Napiši najoriginalnije pismo Djedu Božićnjaku“. U školskoj knjižnici postavili smo sandučić za pisma Djedici. Dva učenika nagradili smo prigodnim poklonima za najbolja pisma.

Uz Božić i zimsku idilu uvijek se veže snijeg. Preduhitrili smo zimu i snježne pahulje i napravili snjegoviće od bijelih platnenih vreća, a snijeg od papira. Prije praznika dobili su i imena – Smiljana i Šoški. Razredi su predložili imena za snjegoviće nakon čega je na web stranicama škole bila otvorena online anketa za odabir najljepših.

Po otvaranju svih prozora adventske kućice i predaji konačnog rješenja, svi su sudionicu bili nagrađeni. Dobili su priznanje za sudjelovanje i slatki paket. Djeca su bila oduševljenja, a ja još više. Osim što su pokazali svoje znanje i snalažljivost dojmila me njihova skromnost i velikodušnost. Svoje su nagrade (kekse) razdijelili među učenicima u razredu.

Iako se ovakve nagrade kupuju privatnim budžetom učitelja (da, to je naša stvarnost), vrijedi svake lipe. Zbog ovakvih stvari poziv učitelja je najljepše zanimanje na svijetu!

Teaching english games at primary school Ribnica na Pohorju

Milena Ledinek

I’m a primary school teacher of English and German language. Until now, I have been teaching these two languages for thirty-one years. There are several educational techniques, which have been used and proved in my long period of teaching.

Here are five of them I want to share with the readers of POGLED KROZ PROZOR magazine.

1. TPR (TOTAL PHYSICAL RESPONSE)

The basic technique of TPR is simple. Students act out commands given by me – the teacher. These commands, or series of commands, are simple at the beginning (stand up, sit down) but after some time they may become more complex. In the following video my students (9 years old, 1^st year English learning) are doing TPR by whispering teacher’s commands.

I start every lesson with doing TPR even with older students.

Some photos showing TPR in the class:

2. ALPHABET SOUP

Each student has an alphabet flashcard and has to skip around the room to the “ABC Song”. When the teacher stops the tape at random, the students have to rush to line up in order, e.g. A–I.

Some photos showing ALPHABET SOUP in the class:

3. ON MY BACK

Line up the students in two teams and have them face the front. Show an alphabet flashcard to the student at the back of each line and have them use their finger to draw the letter on the back of the student in front. This student draws the letter on the next student’s back and so on. The student at the front of each line then writes the letter on the board and speaks out the letter correctly.

The game can be also a competition between boys and girls. It’s a good way to motivate the class.

Some photos showing the game ON MY BACK in the class:

4. RUNNING DICTATION

Divide students in pairs (one student has to run, read and dictate; the other has to listen and write).

Stick some examples of a text on one wall of the classroom. The couples of students are opposite this wall. The runner has to run to the text hanging on the wall and read the sentence or just a part of it, memorize it, run back to his partner and dictate him the words. It is not allowed to take the paper to the partner or shout the sentence across the room. The writer has to write down the sentence as it is dictated. If the runner forgets a part of the sentence, he has to run back to the paper and re-read it.

The winner is the couple, who writes the whole text without any mistake in the shortest time.

Some photos showing the game RUNNING DICTATION in the class:

5. PRESSING THE HANDS

Pressing the hands is a great game to practice numbers. Students form a circle. The teacher whispers a number to one student’s ear. The student has to presses so many times the neighbour’s hand, as he/ she was said. Then the next students presses the next neighbour’s hand and so on to the end of the circle. The last student speak out the number loudly.

Priča o jednom kraju koji je zapravo postao početak

Samanta Matejčić Čotar

Kažu da prošlost treba ostaviti tamo gdje joj je mjesto i gledati samo naprijed, no ima nešto važno što nam je prošlost dala, a to je iskustvo. Njega nam nitko ne može oduzeti.

Prije točno dvije godine naša se škola, Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja upustila u avanturu zvanu Erasmus+. Skupila se nekolicina djelatnika željna novih znanja i iskustva te sa sobom povukla još desetak znatiželjnika. Proučavali smo materijale, slušali webinare, odlazili na edukacije i smišljali temu projekta uzimajući u obzir ciljeve EU, potrebe ustanove i kompetencije koje bismo htjeli usavršiti. Nakon dva mjeseca rada, prijavili smo projekt pod nazivom TEAeM UP! kojem je cilj bio poboljšanje kompetencija jezika, korištenje resursa okoline kako bi se upoznali s tradicijom kraja u kojem živimo, a sve koristeći suvremene metode učenja putem nove tehnologije. Cilj nam je bio da se nastava u što većoj mjeri odvija izvan učionice te da učenici znanja usvajaju na aktivan, njima zanimljiv način.

Iako je po odobrenju projekta u zbornici zavladala euforija zbog uspjeha, prvi mjeseci bili su sve, osim lagani. Mislili smo da smo sve naučili već kod prijave projekta, no, sad je trebalo realizirati sve mobilnosti, kontaktirati organizatore, osvježiti znanja engleskog i talijanskog jezika, potpisati ugovore, isplatiti potpore, srediti osiguranja, održati timske sastanke kako bismo svi bili upućeni u provedbu, mijenjati neke tečajeve zbog malog broja prijavljenih, ispuniti Europass mobilnost dokumente, prenijeti sudionicima koje su stvari potrebne za pravdanje mobilnosti, nebrojeno puta zvati Agenciju, naučiti kako se radi u Mobility tool-u i još hrpu drugih formalnih stvari koje su bile potrebne kako bi se sudionici uputili na mobilnost. Ukupno šesnaestoro učitelja odvažilo se na put od sjevera do juga Europe: od Finske, Nizozemske, Velike Britanije preko Italije, Španjolske, Češke pa sve do Malte i Turske kako bi učili o tome kako koristiti tablete u nastavi, kako igrom oplemeniti nastavni sat, kako nastavu izvoditi izvan učionice, koliko je važno usvajanje stranog jezika u najranijoj dobi, kako smanjiti stres kod učenika i učitelja, koje su to najbolje metode vođenja škole i kako funkcioniraju obrazovni sustavi u drugim europskim državama.

A onda… sve to što smo vidjeli i naučili, trebalo je provesti u djelo. Opet smo se trebali iskoordinirati, pTako su učitelji tijekom dvije godine usvajali nova znanja, ali i paralelno realizirali mnoge projektne aktivnosti. Počeci nisu bili laki, ali sad kad se osvrnemo dvije godine unatrag, možemo biti zadovoljni jer su ciljevi Razvojnog plana u potpunosti realizirani. Zasadili smo mediteranski začinski vrt ispred škole koji je postao učionica na otvorenom, upoznali smo grad istražujući njegove znamenitosti kroz igru upotrebom QR kodova, kuhajući tradicionalna jela, istražujući batanu i rovinjski dijalekt; tableti i pametni telefoni postali su nezaobilazno nastavno pomagalo učitelja i učenika koji svoja znanja provjeravaju putem Kahoot kvizova; osmislili smo nove izvannastavne aktivnosti, izrađivali slikopriče, stvorili smo Online dnevnik priprema za izvođenje nastave izvan učionica kako bi i ostali učitelji mogli koristiti stečena znanja, izdali brošuru Edukacijske igre koje mogu služiti učiteljima za usvajanje leksičkih i gramatičkih znanja te za poboljšanje koncentracije i opuštanje; objavljeni su bilteni za izvanučioničku nastavu Rovinja, Venecije i Verone koji mogu služiti kao primjer svima kako od običnog izleta napraviti interaktivnu učionicu na otvorenom; održali smo radionice suzbijanja stresa za učenike i učitelje, obilježili Europski tjedan s učenicima Talijanske osnovne škole Bernardo Benussi, surađivali s učenicima treće rovinjske škole – Osnovne škole Vladimira Nazora, radili na međunarodnim projektima s kolegama iz drugih europskih škola putem eTwinninga, oblikovali glinene posude, izrađivali antički nakit i glinene pločice s glagoljaškim slovima, nastavu održavali u Zavičajnom muzeju, na morskoj obali, livadi i Zlatnom rtu, čitali priče, kuhali istarska jela i objavili svoju prvu kuharicu Volim kuhati; posjetili rt Kamenjak, Nacionalni park Brijuni, Ornitološki rezervat Palud, arheološki lokalitet Monkodonjo; prenamijenili smo dio zbornice u mjesto za druženje kupivši fotelje i kauč kako bi se učitelji za vrijeme slobodnih sati mogli družiti i odmarati, a isti takav kutak namijenili smo u holu za učenike… još je mnogo toga odrađenog i realiziranog što smo redovito objavljivali web-stranici škole i Facebooku te predstavili kolegama na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini.

Da smo na dobrom putu potvrđivali su nam i sami učenici putem evaluacijskih upitnika nakon provedenih aktivnosti jer su redovito izražavali zadovoljstvo drugačijem, inovativnijem i aktivnijem načinu usvajanju znanja, novim izvannastavnim aktivnostima, integriranim nastavnim danima, tehnologijom potpomognuto vrednovanje usvojenog gradiva te učenju izvan učionice.

A učitelji? Oni koji su se uključili u projekt suglasni su u mnogočemu. Prvensteveno se to odnosi na zadovoljstvo sudjelovanjem u projektu te primjenjivošću znanja dobivenih na tečajevima, a svjesni su i da su poboljšane njihove osobne, profesionalne, komunikacijske, jezične i IKT vještine.

Sudjelovanje u projektu doprinijelo je i njihovom većem samopouzdanju, stvorene su mnoge veze s ostalim kolegama iz europskih škola, prijavljeni su neki potencijalni europski projekti, poboljšana je komunikacija između učitelja, a što je najvažnije – povećana je njihova motivacija za učenjem i poučavanjem što je bio jedan od ciljeva našeg projekta. Ipak, kao najveće prepreke neuključivanju većeg broja učitelja u međunarodne projkete, sudionici su istaknuli previše dokumentacije potrebne za pravdanje mobilnosti, isplata predujma od 70% koji nije uspjevao pokriti stvarne troškove mobilnosti pa su dio novca sudionici morali pokrivati vlastitim sredstvima, (mit o) nedovoljnom poznavanju engleskog jezika, krut kurikulum koji ne omogućuje realizaciju aktivnosti i znanja naučenih na tečajevima, nepriznavanje uloženog vremena za realizaciju projektnih aktivnosti u tjedna zaduženja te nevrednovanje angažmana kod napredovanja u viša zvanja. Pokazao je to anonimni upitnik kojem je cilj bio evaluacija provedbe projketa te dobivanje jasnije slike o tome jesu li i u kojoj mjeri sudionici zadovoljni omjerom uloženog i dobivenog.

I na kraju, valja napomenuti kako je rad na projektu timski rad koji zahtijeva dobru komunikaciju i kvalitetne odnose među članovima tima. Često se ljudi pitaju kako stvoriti tim za kvalitetnu provedbu projekta. Odgovor je jednostavan: svaka osoba koja je motivirana za osobni rast i napredovanje, kreativna, odgovorna, otvorena za nova iskustva i spremna na timski rad i kvalitetnu komunikaciju dobar je izbor. No, nema kvalitetne provedbe projekta, ako na čelu tima nemate koordinatora koji je, uza sve gore navedene vještine, spreman svoje slobodno vrijeme utrošiti u kontinuirano vođenje projekta u što spada i pisanje izvješća, održavanje Mobility tool baze, odgovorno upravljanje financijama te uza sve to ne dozvoliti da rad na projektu ugrozi kvalitetu obavljanja posla za koji je osobno u školi zadužen. Teško je to postići, pogotovo u početnoj i završnoj fazi projekta kada rokovi diktiraju ritam rada, no nakon jednog takvog projektnog ciklusa ostaje neizmjerno iskustvo koje je šteta ne iskoristiti za neke druge projekte i diseminaciju ostalim kolegama koji su na početku jednog novog europskog iskustva. Ukoliko ste, kao i mi, sreće da je i ravnatelj član projektnog tima, onda je provedba sama po sebi lakša jer iza vas stoji osoba kojoj je kvaliteta provedbe različitih programa na korist učenika i njihovih učitelja jedan od prioriteta.

Iako je strah od provedbe europskih projekata u javnosti velik upravo zbog opsežne dokumentacije koja je potrebna za pravdanje financijske potpore, naša je škola, ohrabrena stečenim iskustvima i znanjem, odlučila nastaviti u tom smjeru te smo prošle školske godine dobili financijsku potporu za realizaciju i provedbu novog Erasmus+ projekta Dvije strane Gaussa u kojem sudjeluje devetnaest učitelja. I tako je ustvari jedan običan kraj zapravo postao početak…

Vjerujemo da će nova iskustva iz europskih škola doprinijeti još većoj motivaciji učitelja te postizanje boljih ishoda učenja za učenike. Sada kada se osvrnemo unatrag, svjesni smo da smo kroz TEAM UP! projekt zatvorili jednu lijepu priču punu pozitivnih emocija, iskustva, novih znanja i motivacije i da je cjeloživotno učenje jedini ispravni koncept koji može stvoriti promjenu u nama i u društvu.

8. Informatička štafeta u I. osnovnoj školi Varaždin

 

Tamara Ređep

U ponedjeljak 05.prosinca u I. OSNOVNOJ ŠKOLI VARAŽDIN održana je 8. INFORMATIČKA ŠTAFETA, međužupanijsko ekipno natjecanje za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole koje već sedam godina organizira Društvo informatičara Pula. No, ove godine po prvi puta natjecanju su se pridružili i učenici iz 8 osnovnih škola sa područja Varaždinske županije (I. OŠ VARAŽDIN, II. OŠ VARAŽDIN, III. OŠ VARAŽDIN, IV. OŠ VARAŽDIN, OŠ BELETINEC, OŠ PETRIJANEC, OŠ BREZNIČKI HUM i OŠ ANTE STARČEVIĆ LEPOGLAVA). 

Prije samog početka natjecanja, natjecatelje i njihove mentore pozdravili su i obratili im se: ravnateljica I. OŠ Varaždin Karmen Hans-Jalšovec, te organizatori natjecanja na području Varaždinske županije, Darko Krznar i mr. sc. Tamara Ređep.

Svaka škola natjecala se sa jednim timom od 4 učenika (po jedan učenik od petog do osmog razreda), pa su tako 32 učenika pokazala svoje znanje i brzinu u crtanju (program Bojanje – 5. razred), pisanju (MS Word – 6. razred), izradi prezentacija (MS PowerPoint – 7. razred) i računanju (MS Excel – 8. razred) korištenjem računala. Na natjecanju se koristio operacijski sustav Windows 7 i Office 2010 na hrvatskom jeziku, a provodilo se prema već postojećim pravilima Društva informatičara Pula od kojih smo dobili sve potrebne upute, materijale i zadatke, osim zadataka za 7. razred (MS PowerPoint) koje su ove godine sastavili učitelji informatike mr. sc. Tamara Ređep, Tomislav Leček i Damir Vrbanec.

Nakon održanog natjecanja svi učenici i njihovi mentori okupili su se u školskoj blagovaonici gdje su uz užinu i druženje lakše dočekali kasnije proglašenje rezultata. Prvo mjesto osvojila je ekipa II. OSNOVNE ŠKOLE, mentora Darka Krznara i Ljiljane Inkret Martinčević, drugo mjesto ekipa I. OSNOVNE ŠKOLE, mentorice mr.sc. Tamare Ređep, a treće mjesto pripalo je III. OŠ Varaždin čiji je mentor Tomislav Leček. Pobjednici i pojedinačno i ekipno, ali i svi ostali natjecatelji i njihovi mentori dobili su zahvalnice i diplome.

I na kraju….

U ime svih sudionika zahvaljujem se Društvu informatičara Pula, ravnateljici I.OŠ Varaždin Karmen Hans-Jalšovec  i Varaždinskoj županiji na pomoći da i realiziramo ovu 8. Informatičku štafetu. A kako nam je velika želja da se nastavimo provoditi ovakav oblik natjecanja, nadamo se njihovoj potpori i idućih godina, kada će nam se, vjerujem potaknute našim pozitivnim iskustvom priključiti i druge škole.

Učenje programiranja korištenjem interaktivnog dijagrama tijeka

Zoran Hercigonja

Sažetak

Učenje programiranja je samo po sebi izuzetno zahtjevno jer zahtijeva određenu razinu apstraktnog razmišljanja, zahtijeva razne vještine, od kojih je jedna i projektiranje to jest osmišljavanje modela algoritma koji će poslužiti kao podloga za pisanje programskog koda. Na temelju tog modela, moguće je napisati program u bilo kojem programskom jeziku. Glavne teškoće u učenju programiranja za početnike predstavlja upravo zaobilaženje samostalnog i zasebnog osmišljavanja modela algoritma po kojem će se program pisati. Rješenjem u obliku interaktivne aplikacije za izradu dijagrama tijeka, pokazati ćemo prednosti i koristi učenja programiranja putem projektiranja dijagrama toka.

Ključne riječi: dijagram tijeka, programiranje, algoritam, Flowgorithm

Uvod

U školama je dosta ustaljena praksa da se uči sintaksa i semantika određenog programskog jezika, prije nego što učenik savlada algoritamski način razmišljanja i raščlanjivanja problema. Dakle model algoritma koji bi vodio pisanje programskog koda se najčešće zaobilazi, iako je njegova uloga za programera početnika od iznimne važnosti. Ono što se događa jest da učenici uče kodiranje u samo jednom programskom jeziku; kroz učenje njegove sintakse i semantike, oni nauče razmišljati samo u jednom od programskih jezika. Nedostatak izrade modela algoritma, predstavlja nedostatak u algoritamskom pristupanju problemu. Dakle učenik nauči samo formu pisanja u nekom od programskih jezika i on je sposoban riješiti problem programski u okruženju u kojem je savladao sintaksu i semantiku. Takav pristup programiranju je vrlo ograničavajući. On ne uči učenika algoritamski razmišljati i kreirati jedan specifičan oblik razmišljanja, već ga uči samo koristiti određeni kodni sustav za rješavanje problema. Dakle učenici bi obavezno prije samog programiranja i kodiranja u nekom od programskih jezika, trebali projektirati modela algoritma za rješavanje konkretnog problema. Takav model algoritma nazivamo dijagramom tijeka. Dijagram tijeka je simboličko prikazivanje algoritma pomoću osnovnih simbola dijagrama tijeka. Simboli dijagrama tijeka su standardizirani i u principu je moguće na osnovi algoritma predstavljenog simbola dijagrama tijeka napisati program u bilo kojem programskom jeziku.[1] Bez izrade dijagrama tijeka, faza programiranja je striktno vezana uz savladavanje simboličkog alfabeta i sintakse pojedinog programskog jezika. Za programera početnika, izrada dijagrama toka je važan korak kojeg nikako ne bi trebalo zanemarivati. [1]. Striktnim vezanjem za savladavanje simboličkog alfabeta i sintakse pojedinog programskog jezika, učenikovo znanje svodimo na razinu reprodukcije. Osmišljavanjem i projektiranjem dijagrama tijeka, učenika se potiče na kreativno razmišljanje koje nije ograničeno programskim jezikom. Dakle dijagram tijeka je pomoćno sredstvo koje je neovisno o programskom jeziku i računalu, a vizualizira zadatak pa on postaje pregledniji. Dijagram tijeka sastoji se od niza jednostavnih geometrijskih likova spojenih usmjerenim crtama. Usmjerene crte pokazuju tijek rješavanja zadatka. [2]. Cilj učenja programiranja ne smije se ograničiti samo na razini znanja reprodukcije, već na višim razinama poput kreativnog iznalaženja rješenja. Cilj je prije svega naučiti algoritamski razmišljati, a tek onda takav način razmišljanja prilagoditi simboličkom alfabetu i sintaksi pojedinog programskog jezika.

Slika 1. Dijagram tijeka [2]

Dijagram tijeka kao standardni niz simbola za projektiranje algoritma treba prethoditi pisanju programskog koda u procesu učenja programiranja zbog kreiranja algoritamskog razmišljanja.

Iako na internetu postoji velik broj online aplikacija koje nude mogućnosti izrade dijagrama tijeka poput aplikacije Gliffy, ni jedna od njih ne nudi mogućnost paralelnog generiranja programskog koda na temelju osmišljavanja i projektiranja dijagrama tijeka. Aplikacija Flowgorithm je privremeno rješenje takvog problema, a ujedno i jedino.

Interaktivni dijagram tijeka Flowgorithm

Ionako vrlo zahtjevno pisanje programskog koda koje se najčešće svodi na reprodukcijsku razinu znanja, biva još zahtjevnije i otežano ukoliko ne postoji moć algoritamskog razmišljanja. Koristeći se samo postavkama reproduktivnog znanja, moguće je riješiti samo poznate programske probleme. No ukoliko se pojavi programski problem koji svojim sadržajem ne odgovara ni jednom dosad korištenom pristupu, onda on postaje nerješiv. Cilj programiranja je naučiti učenike algoritamski razmišljati i rješavati programske probleme. Programiranje samom sebi nije svrha. Programiranje u određenom programskom jeziku je samo sredstvo pomoću kojeg se može na određenoj platformi poput računala napraviti rješenje nekog programskog problema. Rješenje svakog problema, treba prvo dobro osmisliti dijagramom tijeka, a tek onda krenuti na realizaciju koristeći odabrani programski jezik.

Flowgorithm

Flowgorithm je besplatan program koji pomaže stvoriti programa pomoću jednostavnog dijagrama toka. Sastoji se od standardiziranih osnovnih simbola za početak i kraj, grananje, ulaz, izlaz i blok naredbi. Moguće ga je preuzeti na stranici http://flowgorithm.org/download/index.htm [3]. Veličina preuzetog zip. dokumenta je 1.378 KB. Postupak instalacije je jednak postupku instalacije većine aplikacija na računalo. Aplikacija Flowgorithm namijenjena je za više platformi. Osim za Windows operativni sustav, kompatibilna je i s Linux i Macintosh operativnim sustavom.

Slika 2. Radno sučelje aplikacije Flowgorithm

Sučelje ove aplikacije, vrlo je intuitivno i jednostavno za korištenje. Sastoji se od editora u kojem se kreira dijagram tijeka i jedne alatne trake s nekoliko ponuđenih opcija.

Slika 3. Alatna traka aplikacije Flowgorithm

Osim standardnih i više-manje poznatih opcija za spremanje ili otvaranje gotovog rješenja u sučelje aplikacije Flowgorithm, alatna traka sadržava sljedeće: opciju za pokretanje i pauziranje i zaustavljanje simulacije dijagrama tijeka, određivanje brzine odvijanja simulacije u rasponu od Fast-Medium-Slow, optički Zoom, određivanje izgleda dizajna simboličkih oblika dijagrama tijeka pod nazivom Chart Style, te opciju pretvaranja dijagrama tijeka u programski kod četrnaest (14) programskih jezika pod nazivom Source Code Viewer.

Slika 4. Opcija uređivanja dizajna simbola dijagrama tijeka

Jedna od velikih prednosti Flowgorithm aplikacije jest i mogućnost automatskog pretvaranja dijagrama tijeka u programski kod nekog od odabranih programskih jezika. Radi se o sljedećim programskim jezicima: C#, C++, Delphi/Pascal, Java, JavaScript, Lua, Perl, Python, QBasic, Ruby, Swift 2, Visual Basic .NET

Slika 5. Lista ponuđenih programskih jezika

Dakle, kada korisnik u početnom editoru kreira dijagram tijeka nekog programskog rješenja problema, može automatski napraviti konverziju tog dijagrama tijeka u odgovarajući programski jezik. Pretvorba dijagrama tijeka u odabrani programski jezik, podrazumijeva pretvorbu u duhu sintakse i simboličkog alfabeta specifičnog za taj programski jezik. Flowgorithm sučelje je izuzetno zanimljivo po tome što može simulirati rad kreiranog dijagrama tijeka. To znači da je moguće prije pisanja programskog koda na licu mjesta, moguće provjeriti postavljenu logiku rješavanja nekog problema. Dakle ukoliko je dijagram tijeka osmišljen da od korisnika traži unos neke vrijednosti, pokretanjem simulacije, otvoriti će se zasebni prozor koji će tražiti od korisnika unos određene vrijednosti. Flowgorithm dijagram je vrlo interaktivan. Dakle korisnik svaki puta prije pisanja programskog koda može provjeriti ispravnost logike.

Slika 6. Konzola nakon pokretanja simulacije

Nakon što je kreiran dijagram tijeka, moguće je pokrenuti simulaciju. U primjeru Slika 6. kreiran je jednostavan dijagram koji ispisuje tekst „Hello“. Prilikom pokretanja simulacije, otvara se dodatni dijaloški okvir u čijem se tijelu ispisuje tekst poruke „Hello“ zadan u dijagramu tijeka. Svaki dijagram, moguće je eksportirati u formatu slike (PNG, JPG) na željeno mjesto.

Rezultati testiranja

Za potrebe testiranja, osmišljen je programski zadatak na temelju kojeg je izrađen dijagram tijeka. Nastavnici su testirali mogućnosti zadanog alata te utvrdili njegove prednosti i nedostatke.

Zadatak:

Izraditi program koji će korisnika tražiti unos vrijednosti brojčanog tipa. Ako brojčana vrijednost bude veća od deset (10) onda ispisati poruku „Unesena vrijednost je veća od 10“, a u slučaju da vrijednost bude manja od deset (10) onda je potrebno ispisati poruku „Unesena vrijednost je manja od 10“.

Dakle programski zadatak zahtijeva unos vrijednosti preko korištenja varijable tipa integer, if uvjetovanja (odluke true i false) te ispis s dvije različite poruke.

Slika 7. Odabir gotovih simbola

Sučelje Flowgorithm-a automatski kreira granične oznake za početak i kraj programa. Lijevim klikom na vezu između početnog i završnog graničnog događaja, otvara se izbornik s kategorijama simboličnih oblika. Tu se ponajprije odabiru željeni simbolični oblici. Za potrebe rješavanja zadatka, bit će odabrani sljedeći simbolični oblici: Declare, Input, If i dva simbola Output. Nakon što su svi oblici odabrani, potrebno je deklarirati varijablu. To se čini na način da se na simbolični oblik Declare dva puta klikne. Tada se otvara dijaloški okvir koji nudi mjesto za inicijalizaciju varijable i određivanje njezinog tipa. Odabran je Integer kao tip podataka.

Slika 8. Inicijalizacija varijable

Imenovanje preostalih simbola, određuje se na jednak način dvostrukim klikom miša na željeni oblik. Dakle, nakon dvostrukog klika mišem, otvara se dijaloški okvir u koji se upisuje željeni naziv ili uvjet ili kod oblika Output željena poruka koja će se ispisivati na ekranu.

Slika 9. Dijagram tijeka realiziranog zadatka

Nakon pokrenute simulacije, otvara se konzola u koju se unose vrijednosti, a koja ujedno služi i kao editor za ispisi. U testnom zadatku je traženo da se unese željena vrijednost te da se nakon toga ispiše odgovarajuća poruka ovisno o uvjetu u If uvjetovanju. Dakle unesena vrijednost je manja od 10. Poruka koja se ispisala u konzoli glasi: „Unesena vrijednost je manja od 10“. To znači da je dijagram toka ispravno kreiran.

Slika 10. Pretvorba dijagrama toka u programski jezik Python

Nakon simulacije, pokrenut je Source Code Viewer koji je dijagram toga automatski generirao i pretvorio u programski kod odabranog programskog jezika. Odabrani programski jezik za pretvaranje dijagrama tijeka u programski kod je bio Python.

Prednosti i nedostaci

Simulator se pokazao kao simulator intuitivnog i jednostavnog sučelja za korištenje s mnoštvo mogućnosti poput generiranja programskog koda u 14 različitih programskih jezika na temelju kreiranog i osmišljenog dijagrama tijeka. S druge strane velika prednost je i interaktivnost sučelje to jest mogućnost pokretanja simulacije u kojoj je moguće provjeriti teorijske postavke dijagrama tijeka, prije nego ih se pretvori u programski kod nekog od programskih jezika. Iako ovo interaktivno sučelje izgleda vrlo obećavajuće, mora se istaknuti i pokoji nedostatak. Jedan od glavnih i očitih nedostataka je nemogućnost obrnute pretvorbe programskog koda u dijagram tijeka. Sučelje nema mogućnost da na temelju programskog koda kreira dijagram tijeka koji bi poslužio za provjeru logike kroz pokrenutu simulaciju. Osim toga interaktivna aplikacija Flowgorithm na žalost ne pokriva sve situacije koje nastupaju u današnjim tehnikama programiranja. Tako da neke više razine programiranja ne bi mogle biti podvrgnute simuliranju situacije pomoću dijagrama toka.

Zaključak

Iako se kod učenja programiranja vrlo često zaobilaze dijagrami tijeka s pojačanim fokusom na vrlo često mehaničkom pisanju programskog koda u nekom od programskih jezika, zaboravlja se na važnost umnog i kreativnog posla svakog programera. Smisao programiranja nije samo pisati programski kod nego osmisliti rješenja koja će biti realizirana putem programskog koda. U programiranju ne postoji recept kojim bi se riješio svaki problem. Kreiranje dijagrama toka podrazumijeva učenje algoritamskog razmišljanja; to je umni i kreativni posao koji ovisi o poznavanju postavljenog problema. Ukoliko problem nije moguće riješiti pomoću kreiranog dijagrama tijeka, onda ga nije moguće ni riješiti programiranjem. Flowgorithm svojim interaktivnim simulacijama, nudi upravo mogućnost učenja razmišljanja u svijetu programiranja i stvaranja algoritama za rješavanja nekog problema. Interaktivnim dijagramom tijeka, uči se prije svega logika obrade ulaznih informacija s ciljem da se dobije izlazni rezultat. Ako želimo od učenika stvoriti kreativne pojedince koji znaju razmišljati u duhu algoritamskog pristupa problemu, onda nikako ne smijemo dopustiti da se učenje programiranja svede na učenje simboličkog alfabeta, semantike i sintakse nekog programskog jezika. Flowgorithm je za sad jedino interaktivno rješenje koje svojim mogućnostima može ukazati na važnost uporabe dijagrama tijeka prilikom učenja programiranja.

Literatura

1. Pavković, N., Marjanović, D. Bojčetić, N. Programiranje i algoritmi, Zagreb 2005.
2. Osnove programiranja u c++ jeziku [pristupano 07.01.2017.] Dostupno na <https://sites.google.com/site/sandasutalo/oosnove-programiranja/pomocni-postupci-pri-programiranju/dijagram-tijeka&gt;
3. Službena stranica aplikacije Flowgorithm [pristupano 07.01.2017.] Dostupno na <http://flowgorithm.org/index.htm&gt;