Online Pogled kroz prozor

Broj 133, svibanj 2021.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU članku Aleša Vunjaka predstavljena je ocjenjivačka rubrika MAPS te služi kao dobra alternativa konvencionalnom načinu bodovanja i ocjenjivanju pismenih zadataka iz fizike. Više…

Pogled_iconEva Jazbec Leber upoznaje čitatelje s praktičnim aspektom glazbene radionice u kojima se učenici upoznavaju s različitim glazbenim instrumentima. Glazbena terapija može obogatiti nastavu, a time i pozitivno utjecati na klimu u razredu, dobrobit učenika i na njihovo glazbeno znanje. Više…

Pogled_iconTijekom online nastave Darja Lipovec kao učiteljica prirodoslovlja i organizatorica prirodoslovnih dana našla sam se pred pravim izazovom. U svoj rad je uključila različite aktivnosti koje su bile povezane sa zdravom prehranom, kretanjem i proljetnim buđenjem prirode. Više…

Pogled_iconProvodeći ankete i razgovore s nastavnicima stručna suradnica pedagoginja Gordana Popović objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke razgovora s nastavnicima o načinu provođenja i radu nastavnika od kuće, a sve u svrhu dobrobiti učenika. Više…

Pogled_iconVažno je izabrati kvalitetnu aplikaciju za rad. Gordana Sokol i Gordana Lohajner navele su prednosti korištenja Bookwidgeta u nadi kako će potaknuti učitelje da isprobaju ovu aplikaciju. Više…

Pogled_iconJožefa Vogrinec je opisala primjer individualiziranog opismenjavanja u 1. razredu, koje se odvija putem različitih aktivnosti u kojima učenik sudjeluje. Aktivnosti učenik odabire samostalno iz razloga što dijete prirodno naginje potpunoj predanosti aktivnosti koja mu se sviđa, koju doživljava i koju koristi kao sredstvo za svoj razvitak. Više…

Pogled_iconGlazbom obogaćujemo djecu, razvijamo njihove emocije i utječemo na njihov glazbeni razvoj. Katarina Juvan vodi pjevački zbor već 20 godina te smatra kako je glazba važna u razvoju osobnosti. Više…

Pogled_iconIgra predstavlja djetetovu potrebu, aktivnost koju prati zadovoljstvo. Glavne osobine igre su opuštenost, zadovoljstvo, učenje, mašta, kreativnost, uživljavanje, radoznalost i otkrivanje novog. Katja Ozimič s učenicima je izvela nekoliko didaktičkih igara pomoću kojih je ostvarivala ciljeve usvajanja znanja u matematici. Više…

Pogled_iconVrtićka djeca sa svojom odgojiteljicom Marijom Meglič upoznali su različite kulture i tradicije, međukulturne i druge razlike uz pomoć projekta Bajka na putovanju Europom. Više…

Pogled_iconMatej Prapotnik opisuje primjer iskustvenog učenja u mehanici. Prikazan je primjer upotrebe 3D modeliranja i 3D ispisa u pronalaženju najboljeg oblika grede za tipičan primjer opterećenja grede sa dva oslonca. Više…

Pogled_iconU svom obrazovanju na daljinu Mateja Ašič je planirala predmet prema nastavnim setovima odnosno gradivo je povezivala unutar različitih predmeta. Slijedila je ciljeve, sadržaje i standarde znanja prema propisanim kurikulumima za 5. razred. Više…

Pogled_iconU svojem članku Tanja Kastelić je predstavila zatvoreni kazališni krug kod učenika što ukazuje na niz neophodnih elemenata u obliku otkrivanja interesa i inicijativa, u učenju o samom sebi i učenju s drugima, u gradnji odnosa te stvaranju kompetencija koje sastavljaju umjetnost života. Više…

Pogled_iconTina Čeh kao socijalni pedagog morala se prilagoditi nastaloj situaciji, nastavi na daljinu, u poučavanju s učenicima s programom prilagođenog osnovnog obrazovanja. Kako je tim učenicima pružena pomoć, možete pročitati ovdje. Više…

Gordana Lohajner

Sigurnost uz igru

marinaF_martinaM

Marina Fistanić i Martina Milina

Sažetak

I ove godine učenici naše Osnovne škole Josip Pupačić iz Omiša  sudjelovali su u događajima i aktivnostima kojima se želi podići svijest o sigurnosnim problemima na internetu. Na sljedećoj poveznici možete vidjeti sve aktivnosti koje smo proveli. Učenici su uz mentoriranje svojih učitelja kroz likovne, literarne radove, radionice, kvizove, predavanja, prezentacije osvijestili važnost sigurnog ponašanja na internetu.

Ključne riječi: aktivnosti, Dan sigurnijeg interneta, opasnosti, likovni radovi.

Uvod

Zbog epidemioloških razloga neke su se aktivnosti provodile uživo u školi, a neke u virtualnoj učionici. Također smo koristili edukativne materijale i sudjelovali u događanjima koja su organizirali CSI i Udruga Suradnici u učenju s partnerima i suradnicima: susret djece i mladih sa youtuberima na zoom webinaru „Gdje si ti u digitalnoj džungli i online kvizu DSI2021 za učenike, webinaru Jačanje kapaciteta stručnjaka za rad u digitalnom okruženju za učitelje, kao i na cjelodnevnoj online konferenciji i u kvizu za učenike i učitelje pod nazivom „Potraga za boljim internetom“. Sudjelovalo je ukupno 350  učenika i 12  učitelja.

Poveznica na školsku mrežnu stranicu.

Glavni dio

1. Bajka Tri praščića

Učiteljica Martina Milina provela je s učenicima 4.a razreda edukativnu  radionicu. Inspirirani bajkom o „Tri praščića i vuku“, kroz literarne radove opisali su posljedice nepromišljenih postupaka na internetu te kako, poput trećeg prašćića, nadmudriti opasnog  vuka na internetu. Kako su učenici svoja promišljanja o sigurnom internetu prenijeli u svijet bajki, pročitajte na slijedećoj poveznici.

2. Reci NE opasnostima na internetu

Učenici 2.b razreda i njihova učiteljica Marina Fistanić kroz likovne radove šalju nam jasne poruke: „Reci NE opasnostima na internetu“. Poruke, naučena pravila učenici su izrazili na svoj način. A što su djeca naučila pogledajte na slijedećoj poveznici.

Učenici su razvijali kritičko mišljenje o tome kako na pravilan i siguran način koristiti IKT-u, dobre strane interneta i društvenih mreža, kako se štititi od mogućih opasnosti, te sprječavati nasilje korištenjem IKT. Učenici su razgovarali o pravilima sigurnog korištenja interneta, objašnjavali oblike rizičnog ponašanja na internetu, pričali o tome kako ne treba ostavljati svoj digitalni trag jer ono što jednom objaviš na internetu, zauvijek ostaje na internetu. Zaključili su ako naiđemo na nasilje na internetu, neprimjerene poruke, sadržaje obavezno to trebamo prijaviti roditeljima i učiteljima.

3.Sigurnost na internetu

Na satu informatike uz vodstvo učiteljice informatike Julije Tomasović učenici 2.b razreda ponavljali su sadržaj o sigurnosti na internetu koristeći interaktivnu stranicu oblikovanu u alatu „Buncee“.

Dan sigurnijeg interneta prošao je još zanimljivije, kreativnije, zabavnije…Učeći kroz igru i uporabom web alata nastava može biti jako zabavna.

Aktivnostima do sigurnosti na internetu

marinkaM_gordanaL

Marinka Mlinarić i Gordana Lohajner

Važno je od malih nogu učenike podučavati kako internet nije siguran svijet te ih usmjeravati i poticati na razmišljanje kako prepoznati opasnosti i kako na njih reagirati. U sklopu Dana sigurnijeg interneta osmislile smo aktivnosti za učenike nižih i viših razreda kako bi i dalje koristili svoje pametne telefone i tehnologiju na odgovoran način. Aktivnosti za niže razrede provele su učiteljice na Satu razrednog odjela, a za više na satu Informatike.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, aktivnosti, osobni podaci, lažni profil

Prijedlog aktivnosti od 1. do 4. razreda

Aktivnost 1. Slagalica za motivaciju

Učenici pristupaju online slagalici DSI na sljedećoj poveznici: DSI (bookwidgets.com).

Potičemo učenike na raspravu:

Jeste li kada čuli za Dan sigurnijeg interneta? Što mislite što taj dan obilježavamo?

Objašnjavamo kako taj dan obilježavamo kako bi podigli svijest o sigurnosnim problemima na internetu. Uvijek se obilježava drugi utorak u veljači.

Najavljujemo temu dana.

Aktivnost 2. Prouči

Pomoću prezentacije (Buncee – Prouči) započinjemo raspravu:

Što su osobni podaci?

Osobni podaci su podaci koji pomažu u identifikaciji osobe kao npr. ime, prezime, adresa stanovanja, ime oca i majke…

Lažni profil

clip_image002Učiteljica započinje priču:

Sanja je napokon stekla online prijatelja. Sva sretna pokazala je razgovor svojoj najboljoj prijateljici Ani.

Učenici čitaju razgovor između Sanje i Nikija (vidi sliku) ili im učiteljica pročita.

Ana ju je je začuđeno pogledala i upitala: Tko je Niki? Poznaješ li ti tu osobu u stvarnosti? Stvarno ćeš se susresti s njim?

Razmislite zašto je Ana postavila ta pitanja Sanji.

Kako bi ti postupio/postupila da si na Sanjinom mjestu? Smatraš da bi se trebao/ trebala naći sa svojim sugovornikom? Zašto da ili ne? Obrazloži svoj odgovor.

Moguća potpitanja: Što znamo iz razgovora o Nikiju, a što o Sanji? Što Sanja nije smjela učiniti? Je li se Niki mogao lažno predstaviti?

Lažni profil je kada se osoba lažno predstavlja odnosno nije ona za koju se predstavlja i u stvarnom životu ne postoji.

Napomena: Ne razgovaraj i ne izmjenjuj informacije i osobne podatke s nepoznatim osobama.

Društvene mreže

Imaš li profil na društvenim mrežama? Smiješ li ih imati?

Napomena: Na Facebook-u, Whatsapp-u, Viber-u, Tik Tok-u, Snapshat-u i Instagram-u donja granica za otvaranje profila je 13 godina.

Lozinka/zaporka

Za e-dnevnik dobio/dobila si lozinku? Je li tvoja zaporka „jaka“? Zašto to misliš?
Osmisli svoju „jaku“ zaporku.

Aktivnost 3. Izrada plakata

Napravi plakat kako se trebaš ponašati u online svijetu. Plakati naših učenika:

clip_image004clip_image006clip_image008

Aktivnost 4. Izlazna kartica

Učiteljica može ispisati izlaznu karticu i podijeliti učenicima.

clip_image010

Izlaznu karticu možete preuzeti na sljedećoj poveznici.

Prijedlog aktivnosti od 5. do 8. razreda

Za učenike viših razreda osmislile smo aktivnosti u Wakelet-u kako bi iskoristili mogućnost kombiniranog učenja – klasičnog i online. Učenici prijavom sa svojim imenom i prezimenom mogu odgovarati i čitati komentare drugih učenika.

https://embed-assets.wakelet.com/wakelet-embed.js

Aktivnost 1. Pročitaj me!

S kratkim uvodnim tekstom informirali smo ih što ćemo danas raditi:

Svake godine Dan sigurnijeg interneta obilježava se drugi utorak u mjesecu veljači. Danas ćemo ga i mi obilježiti.

Znamo li svi što je Internet?

Internet je svjetska globalna mreža (world wide web / www).

Ona omogućuje elektroničku povezanost između računala i njihovu međusobnu komunikaciju.

U današnje vrijeme nisu samo računala u mreži već i pametni telefoni (smartPhone), tableti, laptopi.

Internet se jako brzo razvija. Svakim danom sve je veći broj korisnika interneta.

Internet je super stvar. Olakšao nam je život u mnogim područjima života. Možemo biti u kontaktu s ljudima koji su fizički daleko, saznati, dijeliti i razmjenjivati informacije. No važan je oprez.

Možemo ga koristiti na pravilan način, ali uvijek može poći nešto po zlu.

Da nam se to ne dogodi, već od malih nogu moramo slušati savjete starijih i učiti pravila ponašanja na internetu.

Aktivnost 2. Prouči me!

Zajedno s učenicima porazgovaramo o prezentaciji te ponovimo što smo znali od prije.

image

Aktivnost 3. Neobična poruka

Mimageira puno vremena provodi na internetu. Objavljuje različite fotografije o sebi i svojim svakodnevnim dogodovštinama. Jednog dana stigla joj je jedna neobična poruka. Pročitala ju je nekoliko puta i odlučila otići na sastanak. Pročitajte razgovor ispod teksta i odgovorite.

Je li Mira dobro postupila?
Objasni svoj odgovor.

Aktivnost 4. Elektroničko nasilje

U ovoj aktivnosti učenici trebaju proučiti sliku i odgovoriti na postavljena pitanja.

image

Aktivnost 5. Online plakat

Izradite digitalan plakat na temu Mojih 5 savjeta za sigurniji Internet.

Aktivnost 6. Kahoot kviz

Učenici samostalno rješavaju Kahoot kviz.

Aktivnost 7. Ispuni za kraj

Na kraju ispunjavaju listić za samovrednovanje.

Zaključak

Učenici su aktivno sudjelovali u predloženim aktivnostima, a u vrlo živahnim diskusijama podijelili su svoja iskustva i ideje.

Ovakvim nastavnim satovima i radionicama potičemo i motiviramo učenike na aktivno sudjelovanje u radu te iznošenje vlastitog mišljenja. Vjerujemo kako će se kasnije promišljeno ponašati u virtualnom svijetu i biti „uzoran“ virtualan građanin.

Virtualni Dani darovitih u našoj školi

irena_bando

Irena Bando

Obilježavanje Dana darovitih u OŠ Jagode Truhelke već 5. godinu naglašava značaj kreativnog korištenja IKT-a u integraciji s drugim nastavnim predmetima, kao i u izradi maštovitih multimedijskih uradaka proizišlih iz raznih projekata i kreativnih aktivnosti u našoj školi.

Organizator Dana darovitih je Tim za kreativni razvoj koji u sljedeće dvije godine (2019.-2021.) unutar programa KA1 nastoji osvijestiti važnost uporabe IKT-a te mogućnosti njegove učinkovite primjene u svrhu kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja.

S obzirom na otežane okolnosti zbog pandemije koronavirusa i isključivo moguće mrežne edukacije i komunikacije, ovaj se događaj uz veliki entuzijazam tima morao realizirati virtualno.

Događaju su prethodile aktivnosti koje su se virtualno provodile oko dva mjeseca uključujući pripreme, konzultacije, mrežne sastanke i završnu realizaciju – prezentaciju digitalnih uradaka.

Završni događaj organiziran je virtualno 7. i 8. svibnja 2020. godine, a sastojao se od prezentacije radova na mrežnoj stranici škole s mogućnošću glasanja učenika za najkvalitetniji rad, od kviza znanja o prezentacijama, proglašenja najboljih radova, kao i objave učenika s najviše osvojenih bodova u kvizu znanja o prezentacijama.

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja mrežnih alata i računalnih programa te izradili originalni digitalni uratci koji su stavljeni u zajedničku mapu radova.

1. Digitalni plakat Dani darovitih 2020.

imageDigitalni plakat o virtualnim Danima darovitih izradila je Helena Turk, učenica 7.c razreda, uz mentorstvo učiteljice Informatike Ane Alšić. Korišten alat za izradu plakata bio je Postermaker, a prilikom izrade integrirane su Informatika i školska knjižnica.

2. Slikopjesma Medo se prerano probudio

imageSlikopjesma Medo se prerano probudio, digitalna je prezentacija učenika 2.c razreda i njihove učiteljice Jelene Novaković, a napravljena je u programu Prezi.

U tom su projektu učenici najprije odlučili koje će riječi iz istoimene pjesme Dobriše Cesarića zamijeniti sa slikama te su ih tražili na internetu. Odabrali su one slike koje su im se najviše svidjele pa su te riječi u prezentaciji zamijenili odabranim slikama (medo, šape, šuma, potok, zima, spilja, vjeverica, snijeg, zečevi, kuća). Projekt se realizirao integracijom Hrvatskog jezika, Prirode i društva i Informatike.

3. Film She had a dream

imageFilm She had a dream, film je o sricanju engleskih riječi. Napravila ga je učenica 8.c Kristina Pavošević uz mentorstvo učiteljice Engleskog jezika Iris Zorić. Film je sniman u Osijeku i Novom Zelandu prilikom posjeta učenice svojoj rodbini, a izrađen je u programu Imovie. Izradom filma integrirani su Engleski jezik, Geografija, Informatika i dramska umjetnost.

4. Virtualna galerija Virtualni susret sa snježnom kraljicom

imageVirtualna galerija Virtualni susret sa Snježnom kraljicom, digitalni je uradak realiziran integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura) s Likovnom kulturom, Informatikom i školskom knjižnicom. Projekt je proveden povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja), a odvijao se isključivo mrežno.

Od školske knjižničarke Irene Bando i učiteljice Jelene Novaković učenici su dobili poveznice i upute za gledanje animiranog filma Snježna kraljica sa zadatkom ilustriranja naljepših scena iz filma te zapisivanja utisaka o filmu. Potom je od učeničkih ilustracija učiteljica Informatike Ana Alšić izradila e-slikovnicu u programu Emaze.

5. E-slikovnica Gledam i zamišljam

imageJoš jedan digitalni uradak koji je također bio inspiriran animiranim filmom Snježna kraljica je e-slikovnica Gledam i zamišljam, koji su napravile učenice 6.a razreda Maja Marković i Tonka Grubišić pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić u programu Bookcreator.

Projekt je realiziran suradnjom učiteljice razredne nastave Nade Radotić i 2.a razreda integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura), Likovne kulture, Informatike i školske knjižnice povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja) te se također odvijao mrežno.

6. Interaktivni digitalni plakat Svjetski dan knjige i autorskih prava

imageInteraktivni digitalni plakat o Svjetskom danu knjige i autorskim pravima napravljen je u integraciji školske knjižnice i Informatike. Plakat sadrži multimedijske sadržaje učenja kroz igru, a izrađen je u vrijeme nastave na daljinu s ciljem osvještavanja važnosti čitanja i poštivanje zaštite autorskih prava. Napravila ga je školska knjižničarka Irena Bando u programu Piktochart.

7. Video Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov

imageVideo uradak Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov uradila je učiteljica produženog boravka Ana Vukojević koja je projekt s učenicima realizirala isključivo virtualno. Učenici su prema video tutorialu i TikTok aplikaciji uvježbali i otplesali poznati ples Foot Shake zajedno sa svojim ukućanima. Kada su snimili ples poslali su ga učiteljici koja je snimke uredila u VivaVideo aplikaciji. Za konačnu prezentaciju korištene su još i sljedeće aplikacije: Bitmoji, piZap i Video Sound Editor.

Za realizaciju ovog projekta integrirala se Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Engleski jezik i Informatika.

8. Multimedijska prezentacija 3d crtanje

Multimedijska prezentacija 3d crtanje proizišla je iz radionica 3d crtanja koja imagese realizirala u organizaciji knjižnice naše škole i American cornera Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Sudjelovali su učenici 2.a razreda i njihova učiteljica Nada Radotić. Učenici su crtali pomoću 3d olovaka koje su punili raznobojnim punjenjima oblikujući svoje 3d crteže. Ova se radionica realizirala integracijom Likovne kulture, Informatike i kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice.

Prezentaciju radova napravio je učitelj informatike Josip Šalavardić koristeći pri tome program Windows Movie Maker.

9. Virtualna galerija My favourites

imageVirtualna galerija učeničkih radova My favourites proizišla je iz projekta 3.c razrednog odjela pod vodstvom učiteljice Engleskog jezika Vedrane Čerine, koja je iz Engleskog jezika zadala učenicima zadatak izraditi poster na temu My favourites”. Njihovi radovi prikazuju što učenici najviše vole.

Galerija je izrađena pomoću aplikacije Spark Adobe.

10. Video glazbeni uradak JagODA radosti

imageOvaj video uradak proizišao je iz ideje osmišljavanja online izvedbe poznate melodije L. van Beethovena Oda radosti”. Virtulano povezivanje međupredmetnih sadržaja omogućilo je povezivanje više nastavnih predmeta (Glazbena kultura i Informatika) te međupredmetnih tema (Građanski odgoj i Uporaba IKT). Učenici/izvođači u glazbenoj izvedbi su: Ivano Čepo – 4.a (gitara), Lara Malkoč – 6.c (flauta) i Nikola Pavišić – 6.a (udaraljke), Lora Erkapić (klavir) i vanjska suradnica Katarina Kurtović, učenica OŠ Vladimira Becića, 4. r. (glas).

Projektom su koordinirali Benjamin Lamza, školski pedagog i Vjera Kurtović, učiteljica Glazbene kulture, a vodila ga je školska knjižničarka Irena Bando. Za glazbenu produkciju bio je angažiran vanjski suradnik – glazbeni producent Marin Bando.

Video glazbeni uradak napravljen je u programu za glazbenu produkciju DaVinci Resolve.

11. Multimedijska prezentacija Moja mandala inspirirana zlatovezom

Projekt Moja mandala inspirirana zlatovezom realiziran je u sklopu imagemeđunarodnog KA2 projekta Transforming Fablas into Steamlabs. Prvo su se održale radionice inspirirane zlatovezom koje su se provodile s 3. razredom i gostima-partnerima iz inozemstva. Radionica se održala integrativnim povezivanjem školske knjižnice, razredne nastave, matematike i informatike, a surađivale su školska knjižničarka Irena Bando, učiteljica razredne nastave Liana Mur i učiteljica matematike i informatike Katarina Kretić. Radionica se sastojala od kulturološkog djela upoznavanja zlatoveza, konstruiranja mandale u programu Staedtler i likovne radionice konturnog crtanja.

Prezentaciju o tome u programu Powtoon napravio je učenik 7.c razreda Niko Novak za vrijeme nastave na daljinu, pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić. Za realizaciju projekta korišteni su programi: Staedtler (konstrukcija mandale), Movie Maker (prezentacija zlatoveza) i Powtoon (izrada prezentacije).

12. Radijska snimka Bitka za Midway

Radijsimageka snimka „Bitka za Midway“ digitalni je učenički uradak nastao na satu Povijesti za vrijeme nastave na daljinu, gdje je zadatak bio snimiti radijsko javljanje vezano za jednu od velikih bitaka Drugog svjetskog rata. Radijsku snimku realizirali su povodom Virtualnih dana darovitih učenici 8.c razreda Kristina Pavošević, Laura Ovničević, Ana Kragujević, Nika Jurković i Ivan Judik pod mentorstvom učitelja Povijesti Vedrana Čerine.

Za provedbu je korišten mobitel (snimanje glasa) i program Imovie (montaža glasova).

13. Video Abeceda

imageVideo „Abeceda“ proizišao je iz integracije Glazbene kulture i Hrvatskog jezika, a realiziran je s učenicima prvih razreda-skupine produženog boravka za vrijeme trajanja nastave na daljinu. Ideju su realizirale učiteljice Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc, voditeljice produženog boravka, a video je izrađen u programu FilmoraGo.

U oblikovanju većine prezentacija potpomogli su učitelji Informatike Ana Alšić i Josip Šalavardić (izrada kviza, ankete za glasovanje i postavljanje stranice mape radova Microsoft Sway– Dani darovitih).

Za evaluaciju radova izrađene su ankete s mogućnošću glasovanja za najbolji digitalni uradak te pružena mogućnost sudjelovanja u kvizu znanja o prezentacijama.

U organizaciji Virtualnih dana darovitih sudjelovalo je 315 učenika(66%), 123 učenika(26%) je pristupilo anketi za glasanje za najbolji rad, a 37(8%) učenika je pristupilo rješavanju kviza znanja o prezentacijama. Najbolje ocijenjen rad od strane učenika je Video TikTok Oh Nanana plesni izazov – Produženi boravak (k)od kuće.

Od zaposlenika je sudjelovalo ukupno 14 osoba (37%): 3 učiteljice razredne nastave (Jelena Novaković, Nada Radotić i Liana Mur); 5 učitelja predmetne nastave (Ana Alšić, Josip Šalavardić, Vjera Kurtović, Iris Zorić, Vedrana Čerina i Vedran Čerina,); 3 učiteljice produženog boravka (Ana Vukojević, Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc) i 3 stručna suradnika (Irena Bando, Benjamin Lamza i Monika Ćosić).

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja web alata i računalnih programa kao što su: Prezzi, Imovie, Emaze, Bookcreator, Piktochart, VivaVideo, Bitmoji, piZap, Video Sound, Editor, Windows Movie Maker, Spark Adobe,Powtoon, FilmoraGo i DaVinci Resolve.

Svi digitalni radovi stavljeni su u zajedničku mapu radova https://sway.office.com/sq8CfFekgZflgYog?ref=Link&loc=play.

Erasmus+ u razrednoj nastavi

ida_veselovac

Ida Veselovac

Sažetak

U II. OŠ Čakovec po prvi se puta provodi Erasmus+ KA2 projekt imena „Innovate Together“ u trajanju od dvije godine. U projekt su uključeni učitelji s učenicima razredne i predmetne nastave iz 6 partnerskih zemalja: Portugala, Velike Britanije, Italije, Rumunjske, Cipra, Poljske i Hrvatske s II. OŠ Čakovec na čelu s Brankom Lamza, prof. engleskog i njemačkog jezika i književnosti kao glavnim koordinatorom projekta. Naši učenici predmetne nastave koji su se istakli kao najuspješniji u projektnim aktivnostima nagrađeni su putovanjem u Veliku Britaniju i na Cipar. U ovome članku predstavit će se aktivnosti 2.c/3.c razreda učiteljice Ide Veselovac u koje su integrirani i učenici s teškoćama te daroviti učenici. Radni jezik je engleski, a pregled projektnih aktivnosti nalazi se na mrežnim stranicama II. OŠ Čakovec u obliku filmova. Cjelokupni projekt financiran je sredstvima Europske unije.

Ključne riječi: Erasmus+ KA2, Innovate Together, II. OŠ Čakovec, eTwinning, aktivnosti, predmeti razredne nastave

Uvod

U II. OŠ Čakovec traje dvogodišnji Erasmus+ KA2 projekt „Innovate Together“ koji je započeo 2017. godine te je sad u završnoj fazi.

Ciljevi projekta:

  1. Usavršiti pristupe i metode škola kod jačanja 8 ključnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja dijeljenjem primjera dobre prakse svih škola sudionica;
  2. Povećati motivaciju djece korištenjem tehnologije u istraživanju, učenju, dokumentiranju i razmjeni rezultata;
  3. Usavršiti strategije koje učitelji koriste kod poučavanja djece s teškoćama;
  4. Postići dugoročno bolje ishode učenja;
  5. Promovirati interkulturalne kompetencije i znanje.

Paralelno s Erasmus+ projektom, provedena su dva istoimena eTwinning projekta: Innovate Together i Innovate Together II. Innovate Together nagrađen je nacionalnom i europskom oznakom kvalitete.

Različite edukativne aktivnosti odvijale su se od 2. do 8. razreda, a u razrednoj nastavi integrirali su svi nastavni predmeti. Za provođenje tih aktivnosti zadužene su dvije učiteljice. One su opsežan posao međusobno podijelile i svaka je uređivala svoj dio. Plesna skupina 2.c razreda sudjelovala je u svečanoj priredbi povodom prvog transnacionalnog sastanka u Čakovcu.

Svi su učenici škola partnera projekta osmišljavali i izrađivali slika_1_uvodne_aktivnostilogo te maskotu projekta. Uratci su se birali online glasanjem. Učenici su odgovorno i sigurno sudjelovali u online izboru rabeći IK tehnologije. Pobijedila je maskota Cipra i logo Portugala.

Slika 1. Uvodne aktivnosti

Aktivnosti u projektu

1. Tjedan matematičke pismenosti

U prosincu 2017. godine 2.c je u učionici pripremio različite zanimljive matematičke igre koje već od rane dobi razvijaju logiku, znatiželju, timski rad, upornost i ljubav prema matematici. U skupinama su učenici igrali šah, natjecali se u slaganju tangrama, rješavali sudoku, arukone i integrame. Neki su odigrali partiju različitih društvenih igra. Okušali su se i u igrama u holu škole.

U matematičkom tjednu koji se održao u prosincu 2018. godine, učenici 3.c razreda slSlika_2_matematičke_igreagali su različite puzzle, množili su na kineski način, zabavljali se društvenim igrama. Dječja su lica pokazala koliko su zadovoljna prilikom drugačije nastave i međusobnim druženjem i suradnjom.

Slika 2. Matematičke igre

2. Sportske tradicionalne igre

Za učenike 2.a i 2. c razreda u školskoj dvorani održana je igraonica koju je vodila gđa Vuk. Ona u svojoj knjizi „Lončeki – dječje igre između dva svjetska rata“ opisuje dječje igre za koje su se u ono doba rabili rekviziti iz prirodnog okruženja, za razliku od današnjih igri. Prema njenim naputcima, učenici su donijeli „bote“/šibe, gumbe i krpene lopte. Podijeljeni u skupine, učenici su se okušali u izboru nekih starinskih igara: činkanje; del, del, duda; štukuki (preteča igre kokot), varjatori (preteča igre bejzbol), „Sam na tvojim“; špiljanje; lončeki (preteča igre „Pošto kume lonac“). Učiteljice su pratile njihovu igru, radost i smijeh. Na kraju druženja, zaključili su da igre mogu biti vrlo zanimljive i dinamične uporabom i vrlo jednostavnih pomagala. Svoje oduševljenje nisu skrivali, a učiteljice su satove TZK obogatile starim međimurskim igrama koje zahvaljujući gđi Vuk neće biti zaboravljene. Ove su igre zamišljene kao promocija međimurske povijesti, tradicije i običaja.

Slika_3_tradicionalne_igreHrvatski olimpijski dan obilježen je različitim tradicionalnim igrama na otvorenome, a 3.c se okušao u igrama: štrukuki, skakanje u vreći, tačke, vođenje koluta i nošenje loptica u kuhači.

Slika 3. Tradicionalne igre

3. Dan voda

U 2.c razredu Dan voda se obilježio integriranom nastavom. Učenici su učili o vodi, njezinom značaju i važnosti te izvodili pokuse.

Uz vodstvo učiteljice prvo istraživali boje na globusu, odnos kopna i mora, starost vode, svojstva vode (oblik, boja, miris, okus), uočili su stanje pitke vode na Zemlji, koliko se dugo razgrađuju pojedine tvari u vodi, te izračunavali potrošnju vode u kućanstvu za različite potrebe. Sudjelovali su u promatranju i izvođenju različitih pokusa povezanih s fizikom: lava lampa; gumeni bomboni u različitim otapalima, kapilarni učinak vode; potonuće i plivanje plastelina na vodi; mjehuri od sapunice; vakuum; sviranje na čašama; slobodna Slika_4_Dan_vodavoda u preokrenutoj čaši; kišni oblaci.

Na kraju su iz kolaža izrađivali plakate o vodi. Učenici su s razumijevanjem zaključivali o važnosti vode te ispisivali eko poruke.

Slika 4. Dan voda

4. Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje je u 3.c obilježen je sadnjom biljaka Slika_5_Dan_planeta_Zemljeza čaj i kreme za lice u školskom vrtu. Učenici s teškoćama sami su sadili, a kasnije su svi vodili brigu o zalijevanju biljaka i plijevljenju. Isto tako, svi učenici su se okušali u izradi reklame za zaštitu Zemlje radeći u paru.

Slika 5. Dan planeta Zemlje

5. Dan pripovijedanja

Vrlo kreativna aktivnost za nadarene učenike razredne i predmetne nastave, Dan pripovijedanja, ostvarena je uz suradnju školske knjižničarke i učiteljica hrvatskog jezika. Osmišljeno je druženje u popodnevnim satima kazivanjem priča na hrvatskom i engleskom jeziku koje su učenici samostalno odabrali i pročitali. Učenik 2.c razreda pripovijedao je priču „1, 2, 3, 4“ Jürga Schubigera. Njegovo je pripovijedanje prevedeno na engleski jezik. Isti je učenik 2019. pripovijedao bajku „Lončiću, kuhaj!“

6. Istraživanje zavičaja

Jedan od projektnih zadatak bila je izrada vodiča kroz svoj zavičaj u obliku video materijala. Učenici trećih razreda otišli su na terensku nastavu u sklopu koje su upoznali važna mjesta Međimurja: Mohokos kao najvišu točku, crkvu sv. Jeronima u Štrigovi poznatu po Rangerovim freskama, Sveti Martin na Muri kao najsjeverniju točku naše države, mlin na Muri, etnografsku zbirku, skelu, granični prijelaz Mursko Središće, selo Peklenicu kao prvo Slika_6_po_Međimurjunaftno polje u svijetu, utvrdu Novi Zrin koju je podigao Nikola Zrinski, te Veliki Pažut kao ornitološki rezervat i hidroelektranu na Dravi. Učenici su fotografirali znamenitosti, a fotografije su iskorištene za projektne zadatke.

Slika 6. Po Međimurju

7. Putovanje u Veliku Britaniju

Projekt uključuje i razmjenu učenika i iskustava s partnerima. Tako su učenici 8. razreda II. OŠ Čakovec boravili u Velikoj Britaniji i na Cipru, a njih su vodile učiteljice Branka Lamza, Ida Veselovac i Dunja Mikulaj. Škola domaćin bila je St. Michael’s Catholic Primary School, Houghton-le-Spring. Tamo su svoje uratke predstavljanja književnog lika po slobodnom izboru predstavili učenicima na engleskom jeziku. Posjetili su lokalnu knjižnicu, prigodno obilježili Dan planeta Zemlje, bavili se pravima djece u sklopu radionice o UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta. Domaćini su se predstavili prigodnim programom u kojem je dramska družina izvela prizor iz Macbetha Williama Shakespearea čija je izvedba bila popraćena zborom. Na putovanju su upoznali ljepote Londona, Newcastlea i Durhama, Parka prirode Rainton Meadows, te muzej na Slika_7_nova_iskustvaotvorenome, Beamish.

Učiteljice Veselovac i Mikulaj su predstavile ovaj projekt na Županijskom stručnom vijeću učitelja razredne nastave kao primjer dobre prakse.

Slika 7. Nova iskustva

Zaključak

Projekt je omogućio učenicima i učiteljima aktivno sudjelovanje na transnacionalnoj razini i razvijanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Suradnja s partnerima uspješno je realizirana. Nastava osigurava povezivanje nastavnih predmeta, aktivno učenje uporabom inovativnih metoda poučavanja: korištenje eTools alata i medija, kombinirano učenje, timski rad.

Očekuju se potvrde o sudjelovanju u projektu te evaluacija Innovate Together II na nacionalnoj i europskoj razini.

Slika_8_diseminacijaSlika 8. Diseminacija

Sudjelovanje u ovakvom projektu zahtijeva visoku dozu osobnog angažmana i umijeće implementacije aktivnosti u nastavni plan te kurikul škole i razreda, drugačiji pristup radu kao i suradnju u timu, odgovornost i strpljenje. Rad je zahtjevan, no učitelji svojom predanošću postižu kvalitetniju nastavu i iskustva, stoga je prepuruka svakome da se bar jednom okuša u takvom obliku nastave. Najveća nagrada su nasmijana lica učenika pa treba putovati europskim edukativnim cestama.

6 great activities to use in an EFL classroom

bojana_urbanc

Bojana Urbanc

Teaching English language to Slovenian students is quite an experience. Though it’s not their native language, they feel really close to it. Being surrounded by it daily via Internet, movies, songs, TV shows etc., many of them are convinced there’s nothing more to be done to improve their knowledge of English language. Therefore it’s quite daunting for an English teacher to get their students’ attention. However, using new teaching methods can bring a teacher and students together. Especially when it comes to using soft skills in an EFL class, where skills such as communication, teamwork, flexibility, cooperation are among the ones to change the EFL class to become more versatile, resulting in students to be more attentive and motivated. Here are some of the activities, used in my classes, which have proven to be welcomed and successful with my students.

1. Using props in a classroom

At the beginning of a new school year, students are asked to bring one of their mementos with them (or one of their photos). The photo/memento should be related to some story they are ready to share with the rest of the class. Students sit in a circle, so that everyone can see each other. It is advisable for the teacher to start with the presentation by showing a memento or a photo of his own, explaining its background. Then students can ask questions, but no more than three. The person describing his picture/memento chooses the next one in a row.

2. Songs

Using songs in an EFL class is, no doubt, a victory. Students love music and feel highly motivated when it comes to it. One of my all-time favourite songs is The River by Bruce Springsteen. Students are advised to write a word or a sentence (on a piece of post-it) that comes to their minds when they think of a word river and stick it to a whiteboard. When everybody is finished, their writings are read aloud and added to the chart (e.g. positive/negative thoughts). Then the song by Bruce Springsteen is introduced (could be a gap –fill). Students are asked to discuss the message of the song and later on compare it to the words they have written at the beginning. There are many exercises the teacher can use for the rest of the lesson such as discussing the future of the characters involved in the original song, writing a song/story of their own, discussing the differences between living in the city vs. the countryside, etc.

3. Advertising

Students are given some time to draw a picture. Leave them to express themselves for at least 5 minutes. After that period, they are asked to sell their picture by making a commercial. They have to think of different ways to present their masterpiece in a way that would be attractive for possible buyers. They are asked to use passive voice. When everybody is finished, students can choose three of the presentations. The teacher evaluates their use of grammatical structure.

4. The last man standing

Students work in groups. The teacher explains that they have survived a shipwreck (a plane crash) and are now on a deserted island. Their only hope is a message in a bottle where they describe their location, their everyday routine and their emotions, hopes, plans … for any would-be rescuers. Students love making up stories, some of them will want to stay on the island, the rest will want to get away ASAP. Students vote for the best message.

5. Being a reporter

Students need to write down three facts about themselves, two of which are true and one is a lie. Then they are asked to walk around the class and interview as many people as possible. They should talk about their facts, trying not to reveal the fake information. They are allowed to talk about other people, they have already interviewed, but they aren’t allowed to lie about anyone else but themselves. They have about 20 minutes to obtain as much information as possible. Then the teacher analyses and evaluates the exercise together with the students.

6. Playing a game – Alibi

A few years ago I came across one of my favourite games, I use in a classroom whenever I teach past tenses. It’s called the Alibi. Using a picture of a crime (could be a newspaper pic) can help a teacher tell a story of a robbery (or any other crime), that was committed by a group of criminals. Make the story as interesting as possible. Then choose 4 – 5 students to be “bad guys” or suspects. They will go outside the class to prepare for the interrogation, while the rest of the class will form groups to be policemen or detectives. (If you have 4 suspects, you’ll need 4 groups of policemen) who will prepare questions for the interrogation. The suspects and the policemen have a basic outline of the crime (they know the times and the locations of the alibi: e.g. suspects were in the cinema at 8PM aka at the time of the crime, think of at least two more locations/times). The suspects prepare a perfect alibi, whereas the police officers work on their questions. When the suspects return to the class each one sits next to a group of detectives, after five minutes the suspects switch groups until every group has had a chance to talk to the »criminals«. In the end, the s decide if the suspects are guilty or innocent. Be prepare for the students to have a blast while the lesson is on.

These are some of the ways to get your students speaking and learning English while having fun at the same time. Hope you find them interesting.

Kaj nam prstki lahko povedo

maja_maver

Maja Maver

Povzetek

Projektnega dela, kot poglobljenega študija določene tematike, se vzgojitelji največkrat poslužujejo pri otrocih v drugem starostnem obdobju. Z njegovo izvedbo v jaslični skupini pa smo ugotovili, da ga z določenimi prilagoditvami lahko izvedemo tudi v prvem starostnem obdobju. Rezultati so pokazali, da so mlajši otroci lahko vključeni v projektno delo in da je le to za njih primerno.

KLJUČNE BESEDE: projektno delo, predšolski otrok, tipna zaznava, dejavnosti

Uvod

S čutili zaznavamo svet, ki nas obdaja. Največkrat jih lahko povežemo z organi, na primer voh – nos ali sluh – uho, pri tipu pa čutimo s celim telesom. Tip je čutilo, ki nam daje neposreden stik s predmetom. Otroci že od rojstva dalje svet raziskujejo. Piaget (Labinowicz, 1989) opredeljuje začetek otrokovega razvoja mišljenja s senzomotorično fazo. Takrat otrok preko gibanja in čutnih zaznav spoznava in odkriva svoje telo. Novo znanje, izkušnje, spretnosti in veščine pridobiva iz konkretnih situacij, ob manipulaciji s konkretnimi materiali ter ob različnih čutnih zaznavah. To je zelo pomembno, saj velja, da so možgani do sedmega leta prvenstveno senzorični procesor (Bregant, 2012). Predšolski otrok je tako usmerjen na doživljanje ter popolno sprejemanje situacije tukaj in zdaj (Bregant, 2015). S potešitvijo radovednosti in želje po znanju pa možgani zaznajo ugodje (Bregant, 2012).

Izkušnja otroku predstavlja eno izmed najbolj učinkovitih metod učenja v predšolskem obdobju (Tomšič Čarkež, Podobnik, 2015). Poskuša povezovati doživljaj, opazovanje, spoznavanje in ravnanje v neločljivo celoto (Marentič Požarnik, 2000). Pomembno vlogo takšnega načina učenja predstavlja pot do novih spoznanj, ki jih otrok pridobi preko zaznav s čutili.

Projektno delo

Projektno delo smo izvedli v jaslični skupini 10 otrok. Klima v skupini je bila zelo prijetna, saj so bili otroci odprti in vedoželjni. Radi so sodelovali pri usmerjenih dejavnostih in se v prosti igri že grupirali.

Namen projektnega dela je bilo urjenje tipne zaznave otrok in spoznavanje različnih površin (različno teksturo materialov, obliko in trdoto predmetov). Z izkustvenim učenjem, v okviru usmerjenih naravoslovnih dejavnosti, otroci okrepijo svojo tipno zaznavo.

Za cilj projektnega dela smo si zastavili, da bi otrok odkrival in spoznaval lastnosti snovi in predmetov ter jih med seboj primerjal, ter da bi se otrok rokoval in spoznaval različne materiale in jih med seboj primerjal.

Projektno delo je sestavljeno iz več komponent, ki si sledijo po etapah v določenem zaporedju:

1. Nastajanje pobude

Glede na življenjske situacije, dogodke, pojave in zanimanje otrok je za temo projektnega dela prišla pobuda z naše strani. Otroci so pokazali zanimanje za tipne knjige v Vrtcu, slinčki so bili pogosto mokri med pitjem. Smiselno je bilo, da področje tipne zaznave razširimo z dejavnostmi, ki bi otroku pomagale pri procesu učenja.

2. Oblikovanje idejne skice z delnimi cilji in nalogami

Idejna skica je nastala s pomočjo kurikuluma, literature in vsakodnevnih opazovanj. Naloge so spodbujale otroke k spoznavanju, igri in raziskovanju.

slika1Slika 1. Idejna skica z delnimi cilji in nalogami

3. Načrtovanje izvedbe

Pri delu s skupino jasličnih otrok je pomembno, da smo pripravljeni na prilagajanje razpoloženju in interesu otrok. Potrebno je, da smo fleksibilni. Ni nujno, da načrt izvedemo po zastavljenem vrstnem redu. Dejavnosti in naloge med potekom projekta lahko prilagodimo oziroma preoblikujemo.

V projektno delo so bili vključeni otroci jaslične skupine, otroci starostne skupine 3-4 let, vzgojiteljice, in knjižničarka. Delo je potekalo v strnjenem nizu osmih dni, in sicer v igralnici, na prostem in v potujoči knjižnici. Otrokom smo dejavnosti približali preko igre, pogovora, opazovanj, primerjanja in poslušanja. Uporabili smo naslednja sredstva: slinčki za otroke, tipne slikanice, predmeti različnih trdot, plošče z različnimi materiali, didaktične igrače, koruzni zdrob.

4. Izvedba načrta

V sklopu projektnega dela smo izvedli naslednje dejavnosti:

  • Obisk potujoče knjižnice, iskanje tipnih knjig ter raziskovanje le teh.

Vas enkrat mesečno obišče potujoča knjižnica z namenom, da jo obiščejo otroci iz vrtca. Poiskali so različne tipne knjige, slikanice, katere lahko zaznavamo tudi s tipom.

  • Spoznavanje mokrega in suhega (razvrščanje mokrih in suhih slinčkov).

Otroci so razvrščali mokre in suhe slinčke. Sledilo je obešanje mokrih slinčkov na sušilo in preverjanje trditve, da sonce in veter slinčke osušita.

imageimage
Slika 2.Obisk potujoče knjižnice      Slika 3. Razvrščanje mokrih in suhih slinčkov

  • Igra z didatičnimi igračami (tipni spomin, ploščice z različnimi materiali, čutne rokavice, risanje in ustvarjanje po koruznem zdrobu).

Pripravili smo jim pladenj s koruznim zdrobom, po katerem so lahko ustvarjali, risali, ga mešali, stresali v roke, torej se z njim igrali in ga občutili. Otroci so posegali po igračah, najbolj pa so se zadrževali pri pladnju s koruznim zdrobom. Tipni spomin jim je bil zanimiv, vendar so jih zmedle barve do te mere, da je vidna zaznava prevladovala nad tem, kar so tipali.

imageimage
Slika 5. Igra s koruznim zdrobom Slika 4. Igra s tipnim spominom in ploščice različnih površin

  • Prepoznavanje in razlikovanje mehkih in trdih materialov.

Pri dejavnosti smo prepoznavali razlike med trdim in mehkim. Pomagali smo si z vrečko presenečenja. V prvo smo dali vato, v drugo pa kocko. Otroci so s stiskom ugotavljali vsebino. Zelo jih je navdušilo to, da v vrečko niso smeli pogledati večkrat so predlagali, naj jim vrečko odpremo, saj jih je zelo zanimalo kaj je notri, kljub temu da so pravzaprav skrito stvar prepoznali že s tipanjem.

  • Raziskovanje čutne poti.

Čutno pot smo pripravili za izvedbo dejavnosti, pri kateri so otroci z nogami raziskovali različne podlage. Sestavljena je bila iz kartonastih plošč, na katere smo nalepili različne materiale – polnilo, gumbe, blago, slamice, palčke in ajdovo kašo. K tej dejavnosti smo povabili tudi skupino otrok starih od 3 – 5 let ter druge strokovne delavke. Otroci so si sezuli nogavice in copate. Starejšim smo pokrili oči. Otroke smo opazovali, kako se odzivajo.

  • Masaža: otrok – otroku.

Skupino so sestavljali štirje otroci. Eden je stal na sredini, trije pa so ga s prstki masirali po celem telesu, od glave do stopal. Otrok, ki je bil v sredini, je zamižal ter se prepustil občutkom. Sprva so se otroci smejali, nato pa zelo umirili. Skupina se je izmenjevala, tako da so vsi prišli na vrsto.

imageimage
Slika 6. Čutna pot     Slika 7. Masaža otrok

Tipna knjiga v italijanskem jeziku (Giorgetto, l’animale che cambia aspetto, avtorja Cimagelaudette Kraemer) je otroke pri prebiranju zelo pritegnila. Vzgojiteljica, tudi profesorica italijanščine in španščine nam je pomagala pri prebiranju slikanice. Otrokom jo je prebrala oziroma prevedla in tako so otroci spoznali Giorgetta. Nad zgodbico so bili navdušeni, ter so se še dolgo zatem spominjali in poimenovali junaka, ki nastopa v knjigi.

Slika 8. Tipna knjiga in pripovedovanje zgodbe

5. Predstavitev dosežkov

Za zaključeno celoto smo projektno delo oz. dejavnosti, s plakatom predstavili sodelavcem, imageotrokoimagem, staršem. Razstavili smo čutno pot in naredili čutno steno. Otroci so jo takoj opazili, jo tipali, poimenovali materiale in se prepoznali na slikah.

Slika 9. Razstavljena čutna pot

Slika 10. Plakat za starše in sodelavce

6. Ovrednotenje dosežkov in celotnega poteka izvedbe projekta – evalvacija

Dejavnosti so potekale po načrtih in po zastavljenih ciljih projekta. Primernost dejavnosti se je opazila predvsem pri velikem zanimanju otrok za dejavnosti, odzivih in interesu za delo. Otroci so se poslušali, slišali, si pomagali, se spraševali. Sklepamo lahko, da tip ni poglavitno čutilo pri otrocih. V vseh primerih so stvari raje videli. Pri izvedbi dejavnosti mokrih in suhih slinčkov smo opazili, da otroci do sedaj niso imeli veliko izkušenj, zato jim je bilo občutke težko ubesediti. Presenetilo nas je s kakšnim veseljem in zanimanjem so prebirali knjigo o Giorgettu, poslušali zgodbo ter si jo hitro zapomnili. Kombinacija zaznav potemtakem omogoča otrokom hitro in učinkovito pomnjenje. Veliko začudenje, predvsem starejših otrok, je bilo opaziti, ko so si morali sezuti copate, še bolj pa ko so morali sezuti tudi nogavice. Sklepamo, da otroci malo in redko hodijo bosi. Sprostitev čutil na nogah je pri otrocih povzročilo nasmeh na obrazih in prijetne občutke. Veselilo nas je, ko so otroci želeli ponavljati dejavnost »potipaj, kaj se skriva v vrečki«. Kljub temu da so uganili, so znova in znova želeli, da preverimo kaj se skriva v njej.

V jaslični skupini je smiselno, da se dejavnosti večkrat ponavljajo in da jih otroci počasi osvojijo in pridejo do zastavljenih ciljev.

Mnenja sodelujočih strokovnih delavk vrtca o projektu »Kaj mi lahko prstki povedo?«

»Otroci so dejavnosti doživeli kot prijetno odkrivanje novega, vzbujale so jim radovednost, vsi so poskušali sodelovati in želeli večkrat ponavljati. Navodila so upoštevali, niso bila zanje pretežka.«

»Presenečena sem bila nad izzivom, ker sem pričakovala, da bo vsem otrokom bolj všeč »mehka podlaga«, ampak ni bilo tako. Več ali manj so pokazali na podlago s palčkami in gumbi. Sigurno je bolj groba podlaga stimulirala več občutij, kot pa mehka. Še danes se otroci radi ustavijo pri tej »čutni poti« in se je dotikajo. Takih dejavnosti bi moralo biti v vrtcu čim več.«

»Ko smo otrokom pokrili oči pri tipni knjigi Giorgetto, da bi tipali materiale v njej, sem opazila, da jim ni bilo prijetno. Vidna zaznava je še vedno prevladujoča.«

»Knjiga, tipanka, poleg čutnega vtisa zelo lepo ubesedi Giorgettove občutke in doživljanje. Tudi otroci so se zelo vživeli v samo pripovedovanje in občutenje. Menim, da je pripoved vsestransko uporabna, saj lahko predstavlja dobro izhodišče za marsikatero dejavnost v vrtcu.«

Zaključek

Projektno delo je otrokom omogočilo izkustveno in situacijsko učenje. Čeprav so bili kurikularni cilji s področja naravoslovja, so se dejavnosti prepletale z vsemi področji kurikula. Menimo, da je s takim načinom dela omogočen celostni razvoj otrok na vseh področjih ter osmišljanje dejavnosti projekta.

Literatura

  1. Bahovec, E. (2012). Kurikulum za vrtce: predšolska vzgoja v vrtcih. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  2. Bregant, T. (2012). Govor in učenje v luči novejših nevroloških spoznanj. V M. Sivec, F. Fras Berro (ur.), Kako otrok raziskuje, se uči in izraža: področje narave, jezika ter učenje učenja. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  3. Bregant, T. (2015). Čuječnost za odrasle, ki delajo z otroki: kako polno zaživeti. Didakta, 15 (182), 54−57.
  4. Kroflič, R., Marjanovič Umek, L., Videmšek, M., Kovač, M., Kranjc, S., Saksida, I. idr. (2001). Otrok v vrtcu: priročnik h kurikulu za vrtce. Maribor: Obzorja.
  5. Marentič Požarnik, B. (2000). Psihologija učenja in pouka. Ljubljana: DZS.
  6. Labinowicz, E. (1989). Izvirni Piaget. Prevedla M. Zupančič in M. Winter. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  7. Tomšič Čerkez, B. in Podobnik, U. (2015). Igraj se s črtami. Priročnik za predšolsko likovno ustvarjanje. Ljubljana: Mladinska knjiga.

Foto: osebni arhiv.

Škicnite novi Pogled ;-)

Broj 106, listopad 2018.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU prošlom broju Pogleda Alenka Trifković je opisala kako odrediti grupu učenika s poremećajima u ponašanju te odrediti ciljeve rada. U ovom članku je istaknula ključni element u procesu promjene – to je radni odnos uspostavljen između profesionalnog radnika i učenika. Više…

Pogled_iconUčiteljica Andreja Zega da svojim učenicima što bolje približi učenje srednjeg vijeka napravila je međupredmetno povezivanje kako bi znanje ostalo trajnije,. Više…

Pogled_iconU učionici je cilj potaknuti i motivirati učenike na što više suradnje, komunikacije, odrediti i riješiti određene probleme. U učenju stranog jezika Bojana Urbanc potiče uporabu jezika u „realnim“ situacijama u učionici. Više…

Pogled_iconOsnovna škola Podlehnik organizirala je razne kreativno-edukativne radionice za učenike prilagođene interesima i dobi učenika. Na taj način osigurava se veća kvaliteta znanja, piše Dragica Šeluga. Više…

Pogled_iconEva Jazbec Leber predstavila je članak o najdjelotvornijim aspektima rada s učenicima useljenika. Usredotočila se na nacionalnost kao čimbenik rizika za viktimizaciju kolega. Više…

Pogled_iconKako najbolje iskoristiti slobodno vrijeme? Katarina Jesih Šterbenc izvještava nas o prednostima prevođenja slobodnog vremena u knjižnici. Više…

Pogled_iconMagda Humar sa svojom djecom istražuje pučku tradiciju kako bi na prikladan način približila naslijeđe rodnog grada. U svoje istraživanje je uključila roditelje, bakove i djedove u istraživački zadatak radi međugeneracijske integracije. Više…

Pogled_iconMatematika nije predmet gdje je izvanučionička nastava česta, ali velik broj učitelja smatra da ju nije moguće realizirati. Marina Njerš će sa svojim primjerima pokazati kako je to itekako moguće Smiješak Više…

Pogled_iconUčiteljica Martina Prejac je pripremila zemljopisnu radionicu gdje je napravila zagonetke s geografskim temama. Učenici su vrlo zadovoljni i oduševljeni ovakvim načinom učenja, a u budućnosti žele više takvih oblika rada. Više…

Pogled_iconMetka Nunčič je provela suradničko učenje kao jednu od metoda uspješnog učenja  na temu Izvori energije i štednja kako bi među učenicima  (četvrtih i devetih razreda) podigla samopoštovanje i poštovanje prema drugima. Više…

Pogled_iconRedovito kretanje je vrlo važno za razvoj djeteta, kaže Mira Lazar. U djetinjstvu je važno provoditi fizičke aktivnosti, a posebno privikavati na zdrav način života, kako bi se nastavilo u kasnijim fazama života. Više…

Pogled_iconSuradnja nastavnika (škole) i roditelja (doma) bitna je u obrazovnom procesu. Važno je održati sklad između škole i doma je utječe na cjelokupni razvoj učenika, ispričala nam je Suzana Rajgl Zidar. Više…

Pogled_iconKako bi se postigla bolja kvaliteta sportskog obrazovanja, Urška Tičar je prikazala zajednički rad razrednika i sportskog pedagoga. Više…

Pogled_iconVažno je s učenicima primijeniti što zanimljive aktivnosti kako bi produbili i nadogradili svoje znanje i naučili nove vještine. Pročitajte koje aktivnosti preporučuje Urška Zidar. Više…

Gordana Lohajner

Vzpodbujanje aktivnega preživljanja prostega časa

v šolski knjižnici Gimnaziji Moste

katarina_jesihS

Katarina Jesih Šterbenc

Uvod

Obzorja mladih so vse bolj raznovrstna in tekmovalna, zato mladi bolj kot kdaj koli prej potrebujejo čas za sprostitev, umiritev in počitek, razvedrilo, zabavo ter socialno in osebno izpolnitev. K bolj kreativnemu in dejavnemu preživljanju prostega časa mlade lahko usmerjajo tudi šole, ki jih obiskujejo, saj predstavljajo tudi prostor avtonomnega druženja ter vrstniškega združevanja. Način preživljanja prostega časa je osebna odločitev vsakega posameznika. Pri tem smo si ljudje bolj ali manj podobni, saj je pomen prostega časa ravno v tem, da je to čas, ko nam je najbolj prijetno. Pomemben je za vse ljudi, saj omogoča sprostitev in uživanje v dejavnostih, ki nas zanimajo ter nas napolnijo z energijo.

Nekateri ljudje radi v prostem času samo počivajo, drugi pa se sprostijo tudi z aktivnim preživljanjem dejavnosti. Na način preživljanja prostega časa med mladimi vpliva veliko dejavnikov, med njimi vsekakor tudi okolje. Pomembno je, da je preživljanje prostega časa kvalitetno, saj tudi to nedvomno vpliva na naše življenje.

Definicija prostega časa

Definiranje prostega časa sploh ni enostavno, saj ne gre le za skupek aktivnosti ali razporeditev časa, ampak ga vsakdo definira glede na lastno percepcijo šolskih in službenih zahtev, vsakodnevnih obveznosti, odgovornosti v družini, plačanega dela. Še najpogosteje se ga definira kot nedelovni čas, čas zase, za predah, zabavo, umiritev in počitek; čas, ko lahko počneš, kar želiš, po lastni izbiri oz. ko se ukvarjaš z aktivnostmi, ki nudijo raznolikost, razvedrilo, sprostitev, socialno in osebno izpolnitev. V modernih družbah se prosti čas na račun skrajševanja delovnikov in podaljševanja življenjske dobe vse bolj podaljšuje (Kuhar, 2007).

Ravnotežje med prostim in delovnim časom (tudi časom, prebitim v šoli, in časom za pripravo na šolo) se zaradi zahtevnosti ter spremenljivosti dela in šolanja vse bolj ruši. Večeri in vikendi niso več povsem prosti, dodatno izobraževanje postaja vseživljenjska stalnica in zahteva ustrezno motivacijo. Prostočasne dejavnosti pomembno vplivajo na razvoj mladih ravno zato, ker imajo mladi v tem času več avtonomije kot v drugih dnevnih aktivnostih.

Za mladostnike sprostitev pomeni, da se lahko prosti zunanjih pritiskov družijo s prijatelji, se zabavajo, izražajo sebe in preizkušajo svoje sposobnosti. Kakovostno življenje je pravica in priložnost vsakega posameznika in prosti čas je eden izmed načinov za njegovo doseganje ter ohranjanje. Smiselno preživljanje prostega časa  obvaruje posameznika marsikatere fizične in psihične bolezni ali vsaj omili njene posledice (vir: Prosti čas, 2017).

Raziskave kažejo, da je aktivno preživljanje prostega časa povezano s pozitivnimi razvojnimi rezultati, npr. z boljšim šolskim uspehom, prilagodljivostjo, boljšim mentalnim zdravjem. Te aktivnosti dajejo občutek kompetentnosti in samorealizacije. Prosti čas kot sociološka institucija zavzema pomembno in osrednje mesto v življenju adolescentov v zahodnih družbah. V tem času se mladi ukvarjajo z različnimi aktivnostmi. Prosti čas zagotavlja tudi prostor, kjer lahko mladi eksperimentirajo z različnimi vlogami, se učijo socialnih norm, se preizkušajo v izzivih, s katerimi se bodo soočali, ko odrastejo ter se formirajo v različne vrstniške skupine. Identifikacija s skupino mladostnikom omogoča, da se distancirajo od družine in odkrijejo nov, svoj svet, ki se v marsičem razlikuje od sveta njihovih staršev. V adolescenci so prostočasna vedenja most med svetom otroške igre in svetom odraslega, v katerem se zahtevajo določena odgovornost, disciplina in organizirana predanost. (vir: T. Mohar, 2009)

Šolska knjižnica in prosti čas

Kot navaja Novljanova (2005) prosti čas ni samo geslo v katalogu knjižnic ali vsebina knjižničnega gradiva. To je tudi tema, s katero se morajo knjižnice spoprijeti in v svoji organizaciji predvideti tudi storitev za prosti čas njihovih uporabnikov. Načrtovati morajo njihovo kakovost, da jih bo posameznik zaznal kot osebno korist, ki mu prinaša zadovoljstvo. Ponudba knjižnic je lahko široka. Ponujajo možnosti za načrtovanje, izrabo prostega časa, pomagajo pridobiti prosti čas, spodbujajo rast prostega časa na račun skrajševanja časa za obveznosti, preprečujejo dolgčas, spodbujajo pestrost preživljanja prostega časa, preprečujejo osamljenost, ki jo lahko povzroča, ponujajo možnosti za učinkovito sprostitev.

Kako to počnejo danes, za koga, s kakšnim ciljem, kako uspešne so pri tem, s čim merijo svojo uspešnost, ne vemo kaj dosti.

Šolska knjižnica Gimnazije Moste se zelo trudi prisluhniti svojim uporabnikom in jim ponuditi dejavnosti, ki so jim blizu oz. jih zanimajo. Omogočeno  jim je igranje družabnih iger, uporaba IKT opreme, svetovanje. Prav tako imajo na razpolago kotičke za medvrstniško druženje.

Ob naraščajoči individualizaciji in življenju znotraj zidov, prav druženje in osebna komunikacija pomembno bogatita prosti čas posameznika. Ob upoštevanju tega dejstva, lahko knjižnice še posebej skrbno razvijajo pogoje in storitve, ki posameznikom ali skupinam omogočajo aktivno osebno srečevanje znotraj knjižnice. Nobena dobra knjižnica ne spregleda svoje moči pri odpravljanju socialne izključenosti, še zlasti med dijaki. Z njeno pomočjo in storitvami, kjer so še posebej pomembne prireditve, kjer se srečujejo bogati in revni, otroci iz različnih družbenih okolij, se lahko posameznik iz ranljivih socialnih skupin vključuje v aktivnosti brez diskriminacije, z občutkom sprejetosti krepi svojo samozavest in izraža ustvarjalne in socialne zmožnosti (Novljan, 2005).

Ravno na tem mestu ima svojo največjo vlogo šolska knjižnica, saj je prva (velikokrat tudi zadnja), s katero se mladostnik sreča, v katero vstopi. Šolske knjižnice se zelo trudimo zmanjševati možnosti za slabo počutje. Učinkovita pot za to je vključevanje učiteljev in dijakov v delo knjižnice, v oblikovanje in izvajanje programa. Na ta način lahko marsikateremu posamezniku pomagamo aktivno preživeti tudi prosti čas. Prostovoljno delo kot možna oblika preživljanja prostega časa si počasi utira pot v našo šolsko knjižnico in je dragocen prispevek za kakovostno preživljanje prostega časa drugih (pomoč pri učenju, branje drugim, družabne igre, nenazadnje tudi pomoč knjižničarju), lahko pa obogati tudi ponudbo knjižnice (npr. predstavljanje gradiva s stališča uporabnika – dijaka). Na Gimnaziji Moste že od leta 2013 vključujemo dijake v projekt MEPI – mednarodno priznanje za mlade, ki ima netekmovalen značaj prostovoljnih, športnih, kulturnih, intelektualnih in avanturističnih dejavnosti, ki spodbujajo osebno odkrivanje in rast, samozaupanje, vztrajnost, odgovornost do samega sebe in ne nazadnje služenje skupnosti. Program MEPI s svojim konceptom in filozofijo vpliva na vsestranski razvoj posameznika in na družbo:

  • izboljšanje učnega uspeha in večjo predanost izobraževanju in stopnji uspeha;
  • socialno vključenost;
  • večjo participacijo mladih v civilni družbi (večja vpetost v prostovoljno delo ter socialno in politično življenje skupnosti);
  • zmanjšanje nasilja in deluje preventivno;
  • krepitev zavedanja mladih o pomenu varstva okolja in spodbuja k vključevanju v tovrstne iniciative;
  • večjo zaposljivost udeležencev in trajnostno sposobnost preživetja- izboljšanje udeleženčevih sposobnosti za zaposljivost ter sposobnost za socialno in ekonomsko neodvisnost;
  • izboljšanje zdravja in dobrega počutja preko boljše fizične in psihične pripravljenosti;
  • zmanjšanje tveganja za povratništvo in lažja ponovna integracijo v družbo (pri tistih, ki so prestali vzgojno, zaporno kazen) ipd;
  • krepitev prizadevanj k večji enakosti med spoloma in opolnomočenje žensk, (prevzeto iz spletne strani http://mepi.si/mepi/ucinki-in-vplivi/).

Na šoli opažamo zelo pozitiven vpliv omenjenega projekta, saj dijake med seboj poveže, postanejo samozavestnejši in odgovornejši tako do sebe kot tudi do okolice. Skupina dijakov izvaja prostovoljno delo v šolski knjižnici. Ti dijaki so suvereni in samostojni uporabniki knjižnice, ki z veseljem svoje znanje prenašajo na mlajše generacije. Občutek zaželenosti, prostosti je tisti, ki zmore prosti čas, pa tudi obvezno delo, spremeniti v sproščujočo aktivnost, še zlasti ob zavedanju, da lahko računamo tudi na knjižničarjevo pomoč.

Poleg prijaznega in zaupanja vrednega človeka, ki dela v knjižnici, ter široke palete knjižnega in neknjižnega gradiva ima zagotovo pomembno vlogo tudi prostor in oprema v njem.

Ko pride posameznik v knjižnico, mu ta ponudi še pogoje (dejavnosti primeren prostor in opremo), da ga uporabi za informiranje, študij, raziskovanje, sprostitev. Mladostniki prihajajo v šolsko knjižnico tudi zaradi druženja, da si skrajšajo prosti čas s pomočjo knjižnice, da s študijem pridejo do dela, do obveznosti, prihajajo, da so tudi sami s seboj. V naši šolski knjižnici prirejamo tudi različne razstave (literarni natečaj izvirnih konstruktivističnih pesmi Konski) in družabne dogodke (večer v knjižnici).

V knjižnici imamo tudi pano, ki dijake informira o tedenskem dogajanju doma in po svetu, vsebino tega pa sami dopolnjujejo na svoboden, neprisiljen način.

Zaključek

Tako kot pravi Novljanova (2005) je načrtno spodbujanje obiska šolske knjižnice pozitivno zato, ker vemo, da dober prvi obisk ne bo zadnji, da se posamezniku z vstopom v knjižnico odpirajo možnosti, ki jih morda ni poznal, in uporaba katerih lahko njegov prosti čas spremeni v korist tudi za druge. Kakovostno delo knjižnice omogoči, da je čas v knjižnici preživet koristno. Knjižnici se z večanjem in sedanjim poudarjanjem aktivnega preživljanja prostega časa povečujejo možnosti za ciljno načrtovanje storitev za raznolike načine preživljanja prostega časa. Pri tem se knjižnica poveže z drugimi ponudniki in s sodelovanjem okrepi svoj položaj v okolju. V okoljih z bogato ponudbo je navadno ponudba knjižnic bogatejša, prav tako obisk knjižnic. Še posebej skrbno mora knjižnica pripraviti ponudbo storitev za kraje, kjer je malo prostega časa ali malo možnosti za raznoliko preživljanje, pri čemer te niso povezane le z denarjem, ampak tudi s kulturo bivalnega okolja. V tem primeru še posebej izstopa sodelovanje z okoljem, z vsemi društvi, v katera se ljudje včlanijo, kjer preživljajo prosti čas. S predstavljanjem društvene dejavnosti v knjižnici se bogati domoznanska dejavnost knjižnice, članstvo in možnosti za pripravo skupnih razvojnih projektov. Koristi preživljanja prostega časa v knjižnici ali z njeno pomočjo so obojestranske, imata jih knjižnica in uporabnik, njihovo merilo uspešnosti pa je zadovoljstvo uporabnika in gospodarska rast okolja ter rast kulture bivanja.

Literatura

  1. Mohar, T. (2009). Mladi in prosti čas – pomen prostočasnih aktivnosti za identitetni razvoj mladostnikov (Diplomsko delo).  Filozofska fakulteta, Ljubljana.
  2. Huzjan. J. (2010). Načini preživljanja prostega časa pri študentih (Diplomsko delo,  Ekonomsko-poslovna fakulteta). Pridobljeno s spletne strani 18. 9. 2017: http://mss.si/datoteke/dokumenti/Huzjan.pdf.
  3. Prosti čas. Pridobljeno s spletne strani 15. 9. 2017: http://www.cpi.si/files/cpi/userfiles/TrajnostniRazvoj/06_Prosti_cas.pdf.
  4. S. Novljan. (2005). Čas prostosti v knjižnici. Knjižničarske novice, 15 (2005)10. Pridobljeno s spletne strani 15. 9. 2017. http://old.nuk.uni-lj.si/knjiznicarskenovice/pdf/oktober2005-priloga2_prispevek4.pdf.
  5. Kuhar, M.: Prosti čas mladih v 21. stol. Pridobljeno s spletne strani 18. 9. 2017: https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-U4CNPZ4P.
  6. Erjavec, P., Kikelj, N. (2014). Prosti čas – ga mladi preživljamo aktivno? (Raziskovalna naloga). Pridobljeno s spletne strani 15. 9. 2017:  https://www.knjiznica-celje.si/raziskovalne/4201402964.pdf.

Športne interesne dejavnosti v šoli

urska_zidar

Urška Zidar, profesorica razrednega pouka

Interesne dejavnosti so pomemben del življenja vsakega šolarja. V okviru interesnih dejavnosti lahko učenci poglabljajo in nadgrajujejo svoje šolsko znanje ter spoznavajo tudi druge vsebine oziroma se učijo novih veščin, s tem pa lahko novo pridobljeno znanje uporabijo za preživljanje prostega časa ali celo kot osnovo za nadaljnjo izobraževalno pot.

Kako je potekal razvoj interesnih dejavnosti?

Lešnik (1987) navaja, da so se izrazi za interesne dejavnosti skozi čas spreminjali. V začetku petdesetih let dvajsetega stoletja so v šole začeli uvajati svobodne in prostočasne dejavnosti. V najširšem smislu je šlo za dejavnosti v prostem času kot odgovorno aktivnost v šolskem življenju s poudarkom na prostosti, samoodločanju in samouresničitvi človeka v aktivnosti, ki jo opravlja.

Z zakonom o osnovni šoli iz leta 1980 so prostovoljne dejavnosti preimenujejo v interesne dejavnosti. Vsak učenec osnovnih šol na Slovenskem naj bi se vključil vsaj v eno izmed njih. S tem so interesne dejavnosti postale dejanska sestavina vzgojno – izobraževalnega dela osnovne šole (Troha, 1992).

Krek (1995) poudarja, da je skozi omenjene razvojne stopnje opazno vse večje zanimanje za interesne dejavnosti, kar je pripeljalo do današnje podobe. Šolska zakonodaja, ki je nastala v samostojni Sloveniji po letu 1991, obravnava interesne dejavnosti kot del razširjenega programa osnovne šole, ki ga šola mora ponuditi, učenci pa se vanj vključujejo prostovoljno.

Učencem šola s pomočjo mentorjev pomaga pri izboru in oblikovanju programa interesnih dejavnosti, strokovno izvaja delo in zagotavlja učencu prijetno vzdušje. Pozitivna stran izbire interesne dejavnosti je tudi v sproščenosti učencev, saj niso obremenjeni s pridobitvijo ocen, kajti interesnih dejavnosti učitelji v šoli ne ocenjujemo.

Šole dandanes ponujajo različne oblike interesnih dejavnosti s katerimi poskušajo zadovoljiti interese učencev. V nadaljevanju bom spregovorila o športnih interesnih dejavnostih.

Kakšna je interesna dejavnost s športnega vidika na razredni stopnji?

Športno-vzgojno področje omogoča učencem skladen telesni razvoj, jih spodbuja in navaja h krepitvi zdravja, izpopolnjevanju telesnih sposobnosti ter razvija navade za športno in zdravo življenje. Učence je potrebno osveščati o pomenu športne kulture in zdravja ter navajati, da sami spreminjajo in skrbijo za svoj razvoj ter telesno pripravljenost.

Cilji športnih interesnih dejavnosti za otroke na razredni stopnji so naslednji:

  • razvoj gibalnih sposobnosti (razvoj moči, hitrosti, orientacije v omenjenem prostoru, koordinirano gibanje rok in nog),
  • učenje in znanje različnih športnih spretnosti,
  • seznanitev s športnimi rekviziti in pravili igr ter s športnimi pojmi,
  • razvoj športnega vedenja do soigralcev, nasprotnikov in sodnikov, samostojnost, sodelovanje, samozavest, vztrajnost in kulturno vzpodbujanje soigralcev na tekmah (Varnica, 2002).

V veliki meri vodijo športne interesne dejavnosti po šolah učitelji športa ali pa to prevzamejo drugi usposobljeni učitelji. Kot mentorji interesne dejavnosti je dobro, da poznamo poglavja iz metodike, pedagogike, filozofije, psihologije, športne medicine in mora še česa, če želimo delati kvalitetno in slediti razvoju v svetu. Poleg vsestranskega strokovnega znanja moramo imeti tudi moralne in psihofizične lastnosti, ki tvorijo celovito, spoštovanja vredno osebnost. Predvsem pa je pomembno, da smo pri svojem delu vztrajni, potrpežljivi, prijazni in odprti za nasvete ter morebitne spremembe ob delu.

Folklora in ples kot ena izmed ponujenih športnih dejavnosti na šoli?

clip_image002

Kot učiteljica razrednega pouka na podružnični šoli, sem učencem v zadnjih dveh letih ponudila interesno dejavnost FOLKLORA in PLES, ki se je izkazala kot zelo priljubljeno. Kot mentorica sem z letnim delovnim načrtom zastavila naslednje cilje:

  • Učenci spoznajo zvrsti plesa- ljudskih in sodobnih, vlogo plesa in pesmi v življenju naših prednikov ter sodobnosti.
  • Spoznajo stara oblačila, vokalno in instrumentalno glasbo.
  • Spoznavajo osnove metodike, plesne tehnike in scenografije.
  • Razvijajo gibanja posameznih delov telesa in celotnega telesa (nihanja, valovanja, kroženja, padanja).
  • Interpretirajo različne enostavne ritme s ploskanjem in preprostim gibanjem.
  • Pravilno izvajajo vaje dihanja in sproščanja.
  • Znajo preproste izštevanke in poznajo nekaj rajalnih iger.
  • Gibalno ustvarjajo na določeno temo.
  • Znajo zaplesati preproste ljudske in sodobne plese.
  • Znajo zaplesati preproste otroške plese.
  • Znajo zaplesati preproste družabne plese.

clip_image004Ob uvodni uri interesne dejavnosti so bili učenci seznanjeni s cilji, ki sem jih nameravala realizirat. Skupaj smo naredili načrt dela, izbrali nabor pesmi, ki bi se jih radi naučili plesati. Učence sem s plesom, petjem in igro želela približati čas njihovih dedkov in babic ter jih seznaniti s sodobnejšo obliko plesa. Interesna dejavnost je bila namenjena predvsem učencem od 2. – 5. razreda. Naše delo smo večkrat postavili pred oči javnosti.

Ko vidiš te srečne obraze in iskrice v očeh, da lahko s svojim nastopom pokažejo, kaj znajo, je bilo zame kot mentorico nekaj neprecenljivega. Takrat občutiš da delaš dobro, predvsem pa da so interesi učencev uresničeni.

Literatura

  1. Varnica, N. (2002). Športne interesne dejavnosti na razredni stopni. Diplomsko delo, Maribor: Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta.
  2. Krek, J. (ur.) (1995). Bela knjiga o vzgoji in izobraževanju v Republiki Sloveniji. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Lešnik, R. (1987). Prosti čas: delo, človek, družba, vzgoja. Maribor. Založba Obzorja.
  4. Troha, V. (1992). Prosi čas, otrok in vzgoja (šola?). V: Kalčina-Srhoj, L. (ur.): Zbornik Prosti čas mladih. Ljubljana: ZPMS, str. 103-112.
  5. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. Pridobljeno, 28.6.2018

Besedilo in fotografiji: Urška Zidar

Prepun Pogled

Broj 103, svibanj 2018.
ISSN 1848-2171

Vjerujem da svi polako odbrojavamo do kraja školske godine.  Smiješak Bez obzira na to, „prolistajte“ ovaj broj Pogleda i pogledajte što su kolegice i kolege u našim školama i vrtićima realizirale, koji su projekti i aktivnosti provedeni.

clip_image002„Odabravši učiteljski poziv, prije svega zbog ljubavi prema tom poslu i radu s djecom, nismo smetnuli s uma da on ne obuhvaća samo poučavanje, već i konstantno učenje.“, kaže Maja Matijašec, učiteljica hrvatskog jezika. Kako bi se učitelji i dalje usavršavali, tri škole: OŠ Andrije Palmovića Rasinja, OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec i OŠ Veliki Bukovec, uključili su se u projekt „Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja“. U ovom broju Pogleda pročitajte koje su to edukacije učitelji prošli Smiješak  Više…

clip_image002[1]Učiteljica Urška Rudman kako bi razvila istraživački rad, zanimanje za nastavnu temu i promicala prirodne znanosti s zadacima, koristila je znanstvene kutije na temu Snova. Više…

clip_image002[2]Pročitajte kako je Simona Lozinšek primijenila holistički pristup na temu olimpijske igre gdje su učenici na opušteniji i aktivniji način sudjelovali u usvajanju znanja. Više…

clip_image002[3]Tadeja Bogdan nam je napisala kako su u sklopu izbornog predmeta Tehnike učenici su izrađivali kućice za ptice. Izborni predmet Tehnika omogućuje učenicima produbljivanje i sintetiziranje nekih osnovnih vještina iz tehničkog polja i povezivanje s drugim područjima te proširuje osnovna znanja o tehnološkim svojstvima pojedinih materijala i praktičnih vještina, vještina i radnih navika u korištenju alata, pribora, strojeva i uređaja za projektiranje i obradu materijala. Više…

clip_image002[4]U svojem radu Maja Avbar nam objašnjava što je Gestalt teorija, koji su koncepti važni za razumijevanje teorije te su prikazane vježbe u kojima se omogućilo prepoznavanje vlastitih strategija za ulazak u odnose i njihovo održavanje, izražavanje sebe i njihovih potreba u grupi te prepoznavanje i poštivanje potreba drugih. Više…

clip_image002[5]Betka Potočnik nam je dala osnovne smjernice kako napraviti dobru fotografiju – kako pripremiti online učionicu digitalne fotografije, gdje naći osnovne upute o snimanju, poveznice na korisne stranice jer fotoaparat nije igračka već kreativni alat. Više…

clip_image002[6]Potičemo li dovoljno našu djecu na kretanje? Kreću li se dovoljno? Urška Zidar kaže da bi si svatko od nas trebao postaviti ta pitanja jer kao roditelji smo odgovorni osigurati našoj djeci dovoljno zdravlja, fizičkog i psihičkog, kako bi ih pripremili za svijet koji stoji pred njima. Više…

clip_image002[7]Veliki izazov za svakog učitelje u prvom razredu je pronaći način kako približiti školu djeci, kaže Mojca Kruh. U svojoj nastavi koristi didaktički alat koji omogućuje samostalni, rad u paru ili skupini, koji vremenski nije ograničen, a omogućuje učenika da se upozna sa sadržajem vlastitim tempom i na aktivan način. Više…

clip_image002[8]Učiteljice četvrtih razreda, Nuša Žuber i Mateja Marčan, provele su projekt sa svojim učenicima kako bi razvili vještine 21. stoljeća: kritičko razmišljanje, kreativnost, inovativnost, timski rad i komunikacija. Više…

clip_image002[9]U likovnom stvaranju učenici se susreću s oblikovanjem u trodimenzionalnom prostoru. Koriste različite postupke oblikovanja i različite materijale, a jedan od njih je glina. Marjeta Dorning sa svojim učenicima je izradila zanimljive proizvode od gline. Više…

clip_image002[10]Nina Dupor Marović donosi nam iskustva sa stručnog usavršavanja u sklopu projekta Inovativni pristupi učenju i poučavanju za školu budućnosti, u okviru programa Erasmus+. Cilj projekta je razviti kompetencije vezane za uporabu deset interaktivnih mrežnih alata u obrazovne svrhe koji se mogu koristiti u nastavi svih školskih predmeta. Više…

clip_image002[11]Današnja djeca pružaju otpor prema čitanju knjiga. Kako bi učenike barem malo oduševili čitanjem, Petra Avguštin je provela projekt pod nazivom „Čitanje nas povezuje“. Više…

clip_image002[12]Suzana Rajgl Zidar je provela kratki intervju s romskim učenicima kako bi saznala jesu li romska djeca važna za pohađanje nastave, zašto ne dolaze redovito u školu, osjećaju li se prihvaćeni u svojim odjelima, razumiju li jezik i  još neka druga pitanja. Više…

clip_image002[13]Rad stručne službe je jasno definiran, a s poslovima i zadaćama socijalnog pedagoga upoznat će nas Vesna Kukavica. Više…

clip_image002[14]Učiteljica Urška Tičar je svoje učenike podučila o tehnici šivanja, vrstama šavova i šivaćeg pribora te zajedno zašili medvjeda pomoću kojeg su odigrali dramsku igru. Više…

clip_image002[15]2020. Strategija Europa se temelji na smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju života u pametnom i održivom razvoju u cilju stvaranja novih radnih mjesta. Robert Bertoncelj piše kako je važno da smo inovativni te da se prilagodimo trenutnim izazovima s kojima se suočavamo. Više…

clip_image002[16]Voda u prošlosti je bio važan izvor opstanka. Magda Humar preko svojeg projekta Bunar i kulturna baština želi djeci približiti važnost bunara i obavijestiti ih da se ljudi i okoliš mijenjaju tijekom vremena. Više…

Gordana Lohajner

Prepuni Pogled novih ideja

Broj 102, travanj 2018.
ISSN 1848-2171

U zadnjih nekoliko mjeseci primili smo velik broj članaka, što znači da bez obzira što je kraj školske godine blizu, vi „punom paru“ radite na projektima, provodite različite aktivnosti van i unutar učionice, smišljate kako bolje motivirati učenike s ciljem da budete što bolji u obrazovanju.

Pogled_iconAndreja Poklukar piše kako su učenici 3. do 5. razreda sudjelovali u dramskom krugu koji kod djece razvija glumačke sposobnosti, maštu, samopoštovanje i vještinu javnog nastupa. Više…

clip_image001Učenjem pokretom u matematici i likovnoj umjetnosti uvela je Franja Simčić u svoju nastavu kako bi učenici lakše pamtili materijale, bili bolje motivirani za rad, razvijali kreativnost, znatiželju, inovativnost i samopouzdanje što je važni čimbenik za kvalitetan život. Više…

Pogled_iconU svom članku Alenka Trifković želi sažeti i predstaviti pravnu osnovu i druge dokumente koji se zahtijevaju u radu s romskim učenicima u slovenskim osnovnim školama. Također, predstaviti će vam nove oblike rada i podatke o razini sudjelovanja i postignuća učenika Roma. Više…

Pogled_iconFlorjana Borštnik Rajer je opisala iskustvo korištenja kodeksa etičkog ponašanja koji pomaže svim zaposlenicima s etičkim dilemama, dok daje smjernice o tome kako donositi ispravne odluke i izbjegavati neetičko ponašanje u pojedinim skupinama. Više…

Pogled_iconUčenici 2. razreda sa svojom učiteljicom Evom Kranjčec proveli su projekt pod nazivom Što je biljci potrebno za rast? kako bi usvojili znanje o okolišu i dokazali da biljka za rast zahtjeva zrak, vodu s mineralima i svjetlost. Više…

Pogled_iconUčiteljice Nuša Žuber i Mateja Marčun u projektu Od projekta do ideje pokazale su kako se mogu povezati više predmeta i postići kritičko razmišljanje, kreativnost, inovativnost, timski rad i komunikacija. Više…

Pogled_iconIva Naranđa nas je izvijestila kako su učitelji i učenici II. Osnovne škole Čakovec i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec pridružili obilježavanju Danu digitalnog učenja. Više…

Pogled_iconRazne studije su pokazale kako učenje kroz pokret omogućava veću aktivnost mozga što ima pozitivan utjecaj na memorijsku sposobnost i koncentraciju. Katja Hodnik u svojem članku je opisala kako je provela takav oblik nastave. Više…

Pogled_iconMagda Humar nas upoznaje sa svijetom igre koja je osnovni oblik obrazovanja i opuštanja, a važne su za oblikovanje identiteta, poboljšanje komunikacije sa sobom i učenje jedni od drugih. Više…

Pogled_iconPročitajte članak Mire Lazar koja nam daje dobar primjer mjerenja na konkretnim primjerima koje je provela sa svojim 4. razredom u sklopu predmeta Matematike. Više…

Pogled_iconPostoje različite metode koje potiču, motiviraju i aktivno uključuju učenike u sam proces učenja. Mojca Pacek nas je upoznala s nekoliko metoda koje se mogu koristiti u učenju stranih jezika, ali i u drugim školskim predmetima. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi Solkan, Podružnica Trnovo, učenici u produženom boravku sudjelovali su u likovnom natječaju „Kreiraj svog junaka“. Kojeg su junaka izabrali, saznajte od Tine Skok Smiješak. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi Križe svake godine s različitim aktivnostima označavaju Svjetski dan zdravlja. Koje je zanimljive i jednostavne aktivnosti provela Anamarija Cvek sa svojim prvašićima, pročitajte ovdje.  Više…

Pogled_iconKako nastavu informatike provesti izvan učionice i time obogatiti svoju nastavu. Milka Ivanlić je sudjelovala na online tečaju Technology Outdoors MOOC kako bi isprobala nešto novo i tako obogatila nastavu. Više…

Pogled_iconJesu li u osnovnoj školi postigli pozitivnu klimu u razredu, odnosno jesu li učenici u učionici opušteni i osjećaju kao kod kuće, jesu li se postigli ciljevi i zadatci koji su se postavili na početku školske godine, saznajte u zanimljivom članku Nine Žbona Kuštrin. Više…

Još nešto važno: po prvi put imamo članak i na njemačkom jeziku! Smiješak

Čitamo se i sljedeći mjesec!

Gordana Lohajner