Čarobni svijet slova, riječi

natasa_cupeljic

Nataša Čupeljić

Sažetak

Učenici različitih sposobnosti i interesa dolaze u školsko okruženje. Učitelj uzima u obzir ove vještine i interese kada planira kako čitati i pisati. Razvoj pismenosti kod svakog se učenika razvija različito, pa je osim sustavne pismenosti važna i besplatna. Poticajno životno okruženje učenika igra tu važnu ulogu. Odrasli pomažu djetetu da prepozna vezu između slova i glasa. Dijete traži zapise slova, precrtava ih. U školi je njegov napor posvećen ljepoti pisanja i oponašanju učiteljevih slova. Učenje o slovima može se obaviti monografskim postupkom (slovo po slovo), složenim postupkom (cijela abeceda-slog) i kombinacijom oba postupka. U školi je kombinacija oba postupka prikladna zbog različitog individualnog predznanja učenika. Grafičke i motoričke vježbe, koje predstavljaju opuštanje i istovremeno vježbu za bolje pisanje, doprinose pravilnom i estetskom pisanju. Kako se dijete razvija, njegov se rukopis razvija, mijenja i individualizira.

Ključne riječi: čitanje, slova, pisanje, pismenost.

Uvod

Dijete samo rano otkriva da olovka i druge olovke ostavljaju tragove. Shvaća da je on zadužen za olovku i da je ovo novi oblik komunikacije. To je prije kaligrafske faze pisanja, koja uključuje precrtavanje slova, prije samog učenja pisanja. Dijete u tome pronalazi zadovoljstvo. Odrasli potiču djecu na to. Sustavnim učenjem slova i pisanja pojavljuje se kaligrafska faza. Pri pisanju simbola dijete pokušava oponašati učiteljev zapis grafičkih simbola. Djeca trebaju određene vještine i sposobnosti kako bi mogla postavljati grafičke znakove u prostor, pravilno ih usmjeravati i dizajnirati. Priprema djece za život i školu, osim vještina čitanja i računanja, uključuje i razvoj fine motorike prstiju. Razvoj je izuzetno važan i zahtijeva koordinirano funkcioniranje središnjeg živčanog sustava i mišićnog sustava. Stoga djeci moraju ponuditi dovoljno prilika i situacija za razvoj grube i fine motorike. Fina motorika je temelj koordinacije i započinje prijenosom predmeta iz ruke u ruku. Djeca koja imaju dobro razvijenu grubu i finu motoriku imaju manje problema na polju pismenosti i lakše ulaze u svijet pisanja riječi.

Središnji dio

Razvoj pisanja započinje u ranoj predškolskoj dobi. Prolazi kroz faze škrabanja, crtanja crta u određenom smjeru (vodoravno, okomito, kružno, s lijeva na desno i obrnuto) do spontanog pisanja velikih slova. Slova su nesavršeni oblici (Golli, 1991). U predškolskog djeteta četiri razine (grebanje, oblici, skice, crtanje) ukazuju na razvoj sposobnosti crtanja. Grebanje je prva faza koja karakterizira dvogodišnjake i ima smisla. Dvadeset osnovnih točaka (okomite, cik-cak linije) i sedamnaest postavljanja uzoraka točaka na papir mogu se otkriti na dječjim crtežima (Pečjak, 2009).

Dijete se raduje njegovoj motoričkoj sposobnosti. Kad otkrije da mu kapci ostavljaju tragove, zanimaju ga oblici (Zrimšek, 2003). Faza oblika je druga faza koja se javlja u dobi od tri godine. Dijete u tom razdoblju crta likove i neobične oblike. U trećoj fazi, fazi skice, dijete sastavlja složeniji apstraktni obrazac. Četvrta faza predškolske djece je faza crtanja. Većina djece to dosegne u dobi od 4 do 5 godina, a neka i ranije. Pisanje se razvija u pet razvojnih faza. Razine se temelje na onome što dijete govori ili radi dok piše. U prvoj fazi dijete polako razlikuje crtanje od pisanja. U drugoj fazi dijete počinje shvaćati da postoji mnogo oblika pisanja za pisanje različitih predmeta. Počinje se služiti likovima pisanog jezika i “čita” ih kao priče. Treća je faza pretpostavke glasa. Dijete postupno uči da svaki glas ima svoje slovo. U četvrtoj fazi dijete usklađuje glas s abecednim znanjem. Uz pomoć odrasle osobe na petoj razini gradi znanje o odnosu slova i glasa. Počinje se otkrivati ​​sustav ispravnog pisanja i razumijevanja. Pomoći odrasloj osobi presudno je jer djetetu omogućuje susret s tiskanim materijalom. Kroz to on uči određene zakone pisanja; slijeva udesno, od vrha do dna. Pisanjem dijete testira i razvija se te uči vještinu pisanja (Pečjak, 2009).

Na početku razvoja pisanog jezika prisutni su mnogi principi pisanja. Načelo ponavljanja djece koristi u ponavljanju osnovnih oblika i u crtanju osoba i simbola. Te simbole koristi prilikom pisanja i s njima može napisati dugu poruku ili priču. Počinje pisati gore lijevo, a kreće se slijeva udesno. U principu fleksibilnosti, dijete pokazuje koristeći slične likove jer želi stvoriti nove uzorke. Kada dijete koristi poznate likove u pisanju kako bi stvorilo nove riječi i duže priče, prisutan je generativni princip. Načelo inventara prisutno je u evidenciji djeteta kada dijete bez pomoći napiše ono što zna. Dijete tijekom pisanja zamjenjuje slova za riječi u principu kontrasta. Načelo skraćivanja javlja se kod petogodišnjaka kada se riječi namjerno skraćuju (Clay, 1975; sažeto nakon Grginič, 2005).

Na razvoj učenja pisanja utječu mentalne funkcije: percepcijske sposobnosti, graf motoričkih sposobnosti i kognitivne sposobnosti. Percepcijske sposobnosti uključuju postojanost percepcije – usporedbu oblika, vizualnu i slušnu diskriminaciju i kretanje očima. Holistička percepcija opada s razvojem djeteta, a analitička percepcija raste. Grafikon motoričkih sposobnosti obuhvaća finu motoriku, orijentaciju i koordinaciju pokreta očiju i ruku. Djetetu je to potrebno kako bi moglo nacrtati i napisati simbole te ih prostorno rasporediti.

Vještine pisanja razvijaju se različito za svakog učenika. Uz pomoć vježbi razvijaju se ove vještine. U vježbanju očnih i ostalih pokreta student vježba koordinaciju očiju i ruku raznim grafomotornim vježbama. Kroz vježbe motoričke i vizualne koordinacije učenik poboljšava vizualnu i motoričku koordinaciju, pomnije slijedi liniju, razvija trajnu pažnju, svjestan je poteza i može artikulirati svoje putovanje duž crte. Na razvoj pisanja utječu i ručne vještine koje učenika osvještavaju o pokretima koji tvore elemente slova. Vježbe za razvijanje ručnih vještina učenika dovode do sabranog slušanja i slijeđenja uputa. Učenje osnovnih poteza za slova i brojeve odvojeno je od učenja pisanja samih slova. Poremećene fine motoričke sposobnosti izražene su u polju grafomotorike: učenik nema razvijen stisak pincete i stoga ne drži olovku pravilno, nema razvijeno kružno kretanje, otežano formira kružne pokrete, nezgrapnu ruku ima, ne pomičite ga udesno. Za učinkovit razvoj fine motorike i rukovanja predmetima, pojedinac mora imati razvijenu zrelost. (Marjanovič Umek i Zupančič, 2004.). Ako se problemi pojave na polju pisanja, oni se počinju javljati kod učenika vrlo rano. Učenik ima problem s pisanjem, pritiskanjem baze, držanjem olovke, orijentacijom na listu, oblikovanjem potrebnih linija itd. Važno je razviti odgovarajuće strategije pomoći kako bi se pojedincu pomoglo da riješi probleme ili mu omogući prilagodbu procesa opismenjavanja (Žerdin, 2003).

Djeca koja imaju dobro razvijenu grubu i finu motoriku imaju manje problema s pismenošću i lakše ulaze u svijet pisanja riječi. U ovom se području mogu pojaviti problemi, kao što su: okretanje slova, mijenjanje slova, problemi s čitanjem i pisanjem. Stoga djeci moraju ponuditi dovoljno prilika i situacija za razvijanje grube i fine motorike.

Zaključak

Pisanje slova zahtjevan je i smišljen pokret. Ovim pokretom ne ovladavaju pojedina djeca. Možda su vješti u igranju, korištenju alata, plivanju i skijanju, ali to ne znači da su vješti i u pisanju. Rukopis je možda iskrivljen, slova nisu lijepo dizajnirana i jedva se prepoznaju. Pomoću grafičkih motoričkih vježbi font se može mijenjati i poboljšavati. U predškolskom i školskom razdoblju savjetuju integraciju aktivnosti koje razvijaju velike motoričke sposobnosti, finu motoriku i grafičke motorike u svakodnevni život obitelji. Djeca su znatno učinkovitija i prikladnije se razvijaju ako uče multisenzorno (svim svojim osjetilima) i ako uče iz svojih iskustava. U slučaju mlađe djece, provođenje aktivnosti za razvoj fine motorike i graf motorike bit će razvojna potreba, a u slučaju starije djece opuštanje od akademskih vještina.

Literatura

  1. Golli, D. (1991). Pismenost u prvom razredu. Novo mjesto: Pedagoški horizonti.
  2. Grginič, M. (2005.). Nova pismenost. Domžale: Izolit.
  3. Kordigel Aberšek, M. (2008). Didaktika književnosti za mlade. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za obrazovanje.
  4. Marjanovič Umek, L. in Zupančič, M. (2004). Razvojna psihologija. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni inštitut Filozofske fakultete.
  5. Pečjak, S. (2009). Kroz igru ​​razvijamo komunikacijske vještine učenika. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za obrazovanje.
  6. Zrimšek, N. (2003). Početna pismenost: pismenost u predškolskoj dobi i prvom razredu devetogodišnje osnovne škole. Ljubljana: Pedagoški fakultet.
  7. Žerdin, T. (2003). Poremećaji u jeziku, čitanju i pisanju: kako ih otkrivamo i ispravljamo. Priručnik za pomoć defektolozima i učiteljima u rješavanju problema s jezikom, čitanjem i pisanjem. Ljubljana: Mengeš.

Pogled u proljetnim danima

Broj 141, ožujak 2022.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconAleksandra Žarković Preac želi učenicima pružiti poticajne predčitačke i predpisačke aktivnosti u skladu s njihovim razvojem i u skladu s individualnim potrebama. Učenici koji dobro usvoje predčitačke sposobnosti imaju mnogo manje poteškoća s čitanjem i pisanjem. Više…

Pogled_iconU vremenu rada na daljinu, odnosno nastave na daljinu, učitelji su prisiljeni upotrijebiti svu inovativnost i metode rada koje učeniku omogućuju samostalan rad. Alenka Plevnik je predstavila izvođenje tehničkog dana za učenike prvog razreda. Više…

Pogled_iconČitanje je važna vještina i utječe na naš život. Alenka Petrič u članku je objasnila koje metode čitanja učitelj može koristiti u poučavanju svojih učenika, na što mora biti oprezan, na koji način pristupa učeniku kako bi učenik zavolio čitanje. Više…

Pogled_iconDjeci pričamo priče o divnim putovanjima u različite svjetove i pobuđujemo njihovu znatiželju. Dječja znatiželja saveznik je svakog učitelja, a saveznik Mance Pezelj Berger su ilustracije koji se pokazao kao sjajan alat za učitelje. Više…

Pogled_iconObitelj ima značajan utjecaj na razvoj djetetove pismenosti. Daniela Čalušić u svom članku predstavlja različite načine motiviranja obiteljskog čitanja. Više…

Pogled_iconChange je naziv međunarodnog projekta koji se provodi u devet zemalja Europske unije. U Hrvatskoj ga koordinira JRS – Isusovačka služba za izbjeglice. Osnovni cilj je educirati mlade o izbjeglicama te ih senzibilizirati što pridonosi boljoj inkluziji novih članova našega društva, kaže Dijana Požgaj. Više…

Pogled_iconUmjetničko izražavanje može imati i terapeutski učinak tijekom rada od kuće i nedostatka društva, jer učenici mogu izraziti svoje osjećaje kroz kreativni proces. Za Elu Leskovšek učenje na daljinu je bio pravi izazov kako likovnu umjetnost približiti učenicima s posebnim potrebama. Više…

Pogled_iconSvjetski dan animacije obilježava se od 2002. godine u spomen na dan kada je 1892. u Parizu organizirana prva projekcija animiranog filma. Jasmina Purgar u sklopu nastave informatike provela je aktivnosti stvaranja kratkog animiranog filma povezujući pritom znanja iz više nastavnih predmeta s vještinama rada na računalu. Više…

Pogled_iconDigitalno zrele škole temelje se na razvoju digitalne infrastrukture, ali i na stjecanje kompetencija didaktičko-metodičke uporabe IKT. Zbog toga, u svrhu osuvremenjivanja odgoja i obrazovanja u školi se provodi dvogodišnji Erasmus+ projekt pod vodstvom Irene Bando. Više…

Pogled_iconJačajmo zdravlje u osnovnoj školi je naziv projektnog odgojno-obrazovnog rada koji se odvijao kod interesne aktivnosti Fit školarac. Uključeni su bili učenici drugog razreda. Lea Košak odabrala je temu o zdravlju uglavnom zbog proživljavanja teških vremena u posljednjoj godini dana zbog epidemije COVID-a 19. Više…

Pogled_iconU članku Ljubice Klanac opisana je projektna suradnja dviju škola, OŠ prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Starog i OŠ Ivana Brlić–Mažuranić iz Orahovice povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige pod nazivom Razlistaj se. Više…

Pogled_iconMarjetka Hočevar je provela istraživanje u kojem se usredotočila na obiteljski život i provođenje zajedničkog vremena u drugom valu epidemije. Rezultati su pokazali da su učenici u tom razdoblju proveli više korisnog vremena s roditeljima nego inače. Vjerujem da će to iskustvo doprinijeti cjelovitijem razvoju djece i boljem uspjehu učenika, kako na nastavnom tako i na cjeloživotnom području. Više…

Pogled_iconJedna od brojnih aktivnosti kurikuluma Gimnazije Sesvete je i obilježavanje Međunarodnog dana sreće (20.ožujka). Sonja Jordanić Golub i Božana Sertić kao stručne suradnice osobitu pažnju posvećuju očuvanju i jačanju mentalnog zdravlja učenika. Kroz radionicu „Za mene je sreća“ nastojalo se potaknuti učenike da prepoznaju aktivnosti koje ih čine sretnijima te da uvide važnost konstantnog ulaganja u mentalno zdravlje što doprinosi psihološkoj otpornosti u ovim izazovnim vremenima.Više…

Pogled_iconZnamo da iskustva obogaćuju i snažno se utiskuju u naše sjećanje. Stoga suvremene metode poučavanja, posebno iskustveno učenje, u tome igraju važnu ulogu. Suzana Petek svake godine sa svojim učenicima sudjeluje u projektu u kojem upoznavaju države Europske unije. Više…

Pogled_iconU članku pod naslovom Prirodoslovni dan u šumi predstavljene su aktivnosti koje su se izvodile u šumi. Najljepše aktivnosti su one koje su u neposrednom kontaktu s prirodom. Također, Tea Zagorc upoznaje nas s jogom kao znanost o čovjeku. Znamo kako današnji način života brojnoj djeci onemogućuje da se u dovoljnoj mjeri kreću na zdrav i prirodan način. Više…

Pogled_iconU predškolskom razdoblju odgojitelji postaju sve svjesniji važnosti rane pismenosti. U vrtiću stvaramo ugodno i podržavajuće okruženje u kojem možemo graditi na složenom procesu koji se sastoji od čitanja, pisanja, govora i slušanja. Tjaša Ovniček govori o ciljevima s područja jezika. Više…

Gordana Lohajner

Čitanje, mozak, tehnologija

aleksandra_rozic

Aleksandra Rožič

Sažetak

Čitanje je kroz povijest imalo različite značaje, utjecalo je na razvoj društva i obrnuto, društvo i vrijeme odražavali su se u čitanju. Članak sažima nekoliko teorijskih polazišta o čitanju, mozgu i istraživanjima koja se bave čitanjem u odnosu na učenike, medije i mozak. Cilj je istaknuti problem, sagledati ga iz različitih točaka gledišta i potaknuti na razmišljanje o rješenjima koja se odnose na čitanje u suvremenom društvu kod djece i adolescenata. Čitateljske aktivnosti prolazile su kroz razne procese, prilagođavale se društvenom kontekstu, što će vjerojatno nastaviti i ubuduće, a drugi ih mediji nisu prevladali, pojavljuju se samo novi načini čitanja.

Ključne riječi: čitanje, tehnologija, mozak, mediji, poticaji za čitanje.

„Tisućama godina nakon izuma pisma, čitanje je i dalje kontroverzan koncept koji uzrokuje zabrinutost. Proturječna stajališta, među kojima se nakon 1960. ističu razočaranje pismenošću i sumnje u njezinu budućnost, postaju sve polariziranija“ (Furedi, 2017). U nastavničkoj i knjižničarskog zajednici također smo često zabrinuti i tražimo nove načine da privučemo čitatelje, jer vjerujemo da je pomno čitanje temelj mnogih drugih aktivnosti kao što su učenje, razmišljanje, kritičko mišljenje, razgovor, rasprava… Istovremeno se pitamo i brinemo kakav utjecaj imaju nove tehnologije na sadašnje generacije djece, na njihov razvoj, na mozak, na učenje, čitanje.

Motivacija za čitanjem opada s dobi učenika (Tancing, 2014), što nije ništa novo, jer u tom razdoblju tinejdžeri imaju druga zanimanja, počinju se osamostaljivati i istraživati svijet oko sebe. Zainteresirani su za mnoge stvari, znatiželjni su, imaju puno popodnevnih obveza, treninzi postaju intenzivniji, u školi je više gradiva, učenja, žele se suprotstaviti autoritetu, roditeljima, nastavnicima. Međutim, mnogi su se čitatelji vratili nakon tog razdoblja jer su ipak u djetinjstvu, do 12. godine, bili u kontaktu s knjigom, usvojili obrasce čitanja, učvrstili tehniku čitanja i uživali u čitanju. Slično tome, Pečjak, S. i Gradišar, A. (2002) smatraju da čitanje postaje problem kada postane sredstvo učenja, kada se niz drugih aktivnosti počinje natjecati s čitanjem te kada se u vezi s čitanjem nagomilaju loša iskustva.

U moderno se doba knjiga, pored navedenog, bori za pažnju djece, tinejdžera i odraslih s novim tehnologijama koje su uvijek dostupne i nude brojne mogućnosti, utječu na emocije, misli. Pojavljuju se brojni negativni utjecaji, lažne vijesti, manje je pomnog čitanja, a puno „čitamo“ – prelijećemo preko stranica. Naš je mozak vješt u multitaskingu, no ima poteškoća s pomnim čitanjem i razmišljanjem. Karmen Erjavec (2015) u članku sažima da mnogi znanstvenici definiraju suvremeno djetinjstvo kao „medijski proslijeđeno“ i da djeca provode previše vremena s medijima umjesto u čitanju i drugim kreativnim aktivnostima. Godine 2011. provedeno je istraživanje (Erjavec, 2015) o konzumaciji medija u vezi s čitanjem među slovenskom djecom u dobi od 6 do 12 godina. Provedena je anketa i polustrukturirani vođeni intervjui. Istraživanje je pokazalo da djeca u prosjeku provode 2,3 sata dnevno gledajući televiziju, 1,2 sata dnevno igrajući se na računalu ili igraćim konzolama, 40 minuta dnevno slušajući radio, jedan sat tjedno na internetu, 15 minuta dnevno čitajući knjige te 20 minuta tjedno čitajući časopise. Također se pokazalo da čitanje knjiga opada s dobi, a povećava se upotreba medija već kod djece do 12 godina. Dječaci su rekli „da radije igraju igre na konzolama i/ili na mreži, umjesto da čitaju, jer im je to zanimljivije ili manje dosadno, jer se nešto događa i zato što zahtijeva manje napora“ (Ibid. 2015).

Čitanje mozgu nije urođeno, kao što je učenje govora ili hodanja; pojavilo se kasnije u evoluciji. Vjerojatno se počelo pojavljivati prije ne više od šest tisućljeća (Armstrong, 2015, 44), mozak se ne bavi čitanjem dovoljno dugo da bi se razvile posebne živčane mreže, kao što Tancing (2014) kaže: „Učenje čitanja i računanja nije dio naše genetske opreme“. Međutim, mozak je plastičan i stalno se mijenja i prilagođava. „Čitanje se stoga temelji na preuređivanju postojećih živčanih mreža. To je iznenađujuća sposobnost mozga da se preuredi, da nauči nešto novo“ (ibid.). Tancing (ibid.) navodi da se učenje čitanja temelji na prepoznavanju oblika (vizualno polje oblika riječi) i na vezama tih prepoznatih oblika s drugim poljima uključenih u slušni i apstraktni semantički prikaz. Sustav vidnog polja oblika riječi u prošlosti je bio namijenjen prepoznavanju predmeta, oblika i lica, a tijekom tisućljeća naučio je prepoznavati riječi. Čitanje je vrlo zahtjevna aktivnost jer „mozak mora fonetski i grafički povezane jedinice (foneme i grafeme) prevesti u formalne strukture (morfeme) s određenom semantičkom vrijednošću. Čitanje nastaje kad mozak stekne sposobnost takvoga prevođenja“ (Armstrong, 2015).

Razne studije pokazuju da se mozak mijenja kada se bavi određenom aktivnošću (Armstrong, 2015, 58). U studiji londonskih taksista, snimanje mozga pokazalo je da što se više godina bave tim poslom, to je stražnji dio hipokampusa – koji je povezan s orijentacijom, navigacijom – veći (Spitzer, 2016). Stoga se pitamo javljaju li se promjene i u mozgu današnje djece i adolescenata, jer su vrlo izloženi zaslonskim medijima. Čitanje jača, razvija određene veze u mozgu, nove neuronske puteve, razvija razmišljanje, jer ako nemaju određeno znanje i informacije koje stječu čitanjem, ne mogu misliti, ne mogu ih povezati.

Za potrebe projekta OBJEM, 2019. godine provedeno je mjerenje kompetencija vezanih uz čitalačku pismenost kod 2710 učenika i 222 nastavnika u osnovnih škola. Pokazalo se da u 1. razdoblju obrazovanja (1. – 3. razred osnovne škole) jako uživaju u čitanju (aritmetička sredina 4,22 od 5), u 2. RO-u manje (4. – 6. razred osnovne škole, 3,69), dok je pad još veći u 3. RO-u (7. – 9. razred osnovne škole, 3,18). Zanimljivo je da postoji odstupanje u odgovorima nastavnika koji procjenjuju da učenici uživaju u čitanju s prosječnom ocjenom 2,85, što je znatno niže od one koju su dali sami učenici. Učenici vole govoriti o onome što su pročitali, jer je prosječna ocjena (3,40 od 5), kao i stavka da sami odaberu što će pročitati, visoko ocijenjena (1. RO – 4,33, 2. RO – 4,01 i 3. RO – 3,90).

To su podaci koji nam govore da učenici, unatoč svemu, ipak uživaju u čitanju, možda i više nego što mislimo, te da vole sami odlučiti što će čitati. To treba biti temelj na kom će se graditi, potaknuti ih da uzmu knjigu u ruke ili čitaju poučne tekstove. Dobro je pobrinuti se za okruženje bez distrakcija, da mogu čitati s razumijevanjem i razgovarati o pročitanome. Primjećujemo da učenici trebaju poticaj da uzmu knjigu u ruke, a ispostavilo se da mnogi uživaju u tome. Tome mogu pridonijeti razne poticajne kampanje, ali one moraju biti na razini cijele škole ili povezane s određenim predmetima, nastavnicima. Da učenici steknu dojam da je čitanje također važno i ravnatelju, nastavniku tjelesne i zdravstvene kulture… Vrlo dobar odziv imala je aktivnost „Pogodi tko to čita“, u kojoj smo svakog mjeseca fotografirali učitelja ili bilo kojeg drugog stručnog suradnika koji je prekrio lice knjigom, a zatim su učenici pokušavali pogoditi tko se skrivao iza knjige. Slika je bila izložena u glavnom hodniku, a pored nje je bila kutija u koju su ubacivali ime osobe. Naravno, na kraju mjeseca uslijedilo je izvlačenje pobjednika i dodjela nagrada. Zanimljivo je da se značajno povećala potražnja za knjigom koja je bila izložena. Više učenika željelo ju je pročitati, a aktivnost je privukla i učenike viših razreda. Učenici također vole zajedničko čitanje naglas, pa smo zajedno čitali knjigu za čitateljsku značku. Vrlo je dobar poticaj i kada dolaze u knjižnicu s nastavnicima, posude knjige, odrede datum te zatim razgovaraju o njima u razredu. Dakle, projekti na razini razreda ili na razini škole mogu pružiti značajan doprinos čitanju. Međutim, poticaj je potreban sve vrijeme i naš je posao ustrajati.

image
Slika 1. Pogodi tko to čita

Kroz povijest se čitanje doista mijenjalo od glasnog čitanja grčkih filozofa do individualnog, strastvenog ili kritičkog čitanja, a u novije vrijeme priključuje se i digitalno čitanje, prelijetanje i, kako kaže Kovač (2020): „prelijetanje postaje problematično samo ako potisne druge, pomnije načine čitanja koji produbljuju i šire naš rječnik i uče nas analitički razmišljati i imati kritički stav prema medijskim manipulacijama i populističkim zamagljivanjima“. Dakle, unatoč svemu, čitanje i dalje opstaje i još uvijek ima važno mjesto u društvu i učenju. Kao i u prošlosti, vjerojatno će se i u budućnosti mijenjati načini, svrhe, vrste čitanja, ali ne treba brinuti da će ga drugi mediji istisnuti.

Literatura

  1. Armstrong, P. B. (2015). Kako se literatura igra z možgani. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  2. Carr, N. (2011). Plitvine. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  3. Čater,M. (2019). Branje in možgani. eSinapsa. http://www.sinapsa.org/eSinapsa/clanki/240/branje_in_mozgani (23.3.2021)
  4. Erjavec, K. (2015).Medijska potrošnja in branje knjig pri slovenskih otrocih. Otrok in knjiga, 41 (89), 36–47.
  5. Furedi, F. (2017) Moč branja. Ljubljana: UMco.
  6. Kovač, M. (2020). Berem, da se poberem. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  7. Kropp P. (2000). Vzgajanje bralca. Tržič: Učila.
  8. Pečjak, S. in Gradišar, A. (2002). Bralne učne strategije. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  9. Skupni povzetek začetnega zajema podatkov projekta OBJEM – merjenje kompetenc za osnovne šole (Interno gradivo projekta OBJEM)
  10. Spitzer, M. (2016). Digitalna demenca: kako spravljamo sebe in svoje otroke ob pamet. Celovec: Mohorjeva.
  11. Tancing, S. (2014). Kako branje spreminja možgane in kaj izgubimo, če pisanje nadomestimo s tipkanjem? Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij. http://eduvision.si/Content/Docs/Zbornik%20prispevkov%20EDUvision%202014.pdf (20.3.2021)

Kada bajke ožive

– izvannastavna aktivnost

klavdija_debelak

Klavdija Debelak

Sažetak

Nastavu u 1. razredu i poticaje potrebne za čitanje bajki u školi nadograđujemo i izvannastavnim aktivnostima u kojima se posvećujemo čitanju i pripovijedanju dječje literature, u našem slučaju bajki. Sadržaj možemo obogatiti i različitim kreativnim aktivnostima kao što su crtanje, ples, glazba, dramatizacija, stvaranje vlastite knjige, a u našem slučaju i stvaranje e-bajke pomoću IT opreme.

Odgovarajućom motivacijom i poticajima u učenicima se može probuditi želja za čitanjem takve literature, širenjem njihovog vokabulara, načina razmišljanja i sposobnosti uživljavanja…

Ključne riječi: čitanje, savladavanje treme, reprodukcija, upoznavanje s IT opremom, izrada e-bajke.

Uvod

U prošloj školskoj godini književni kružok namijenila sam za učenike prvih razreda osnovne škole. Na kružoku smo čitali različite knjige, bajke, pjesmice i drugu beletristiku te u knjigama tražili odgovore na različita pitanja.
Budući da se ovdje isprepliću književni i knjižnični odgoj, posebnu pozornost posvetili smo književnom odgoju jer njime dijete:

  • razvija i obogaćuje govor, a time i proces razmišljanja te inteligenciju,
  • bajkama se razvija mašta koja u djetetu potiče kreativnost,
  • dobiva informacije iz različitih područja,
  • čitanjem priča djeci pružamo nova vesela i obojana iskustva,
  • slušanjem dijete razvija pozornost i sposobnost uživljavanja u druge aktere, obogaćuje svoj vokabular, prepoznaje vlastite i tuđe emocije,
  • lakše savladava svakodnevne probleme i situacije, otvorenije je, što je istovremeno i dobra priprema za školu i život.

Čitanje literature predstavlja užitak jer tamo, u književnom svijetu, možemo ostvariti često neostvarive želje i snove.

Planiranje i realizacija izvannastavne aktivnosti

Razlog zašto sam se odlučila za takvu aktivnost u prvom razredu prvenstveno je povezan s motiviranjem učenika na čitanje priče i povezivanje s idejama, kako nadograditi priče ostalim vrstama umjetnosti. Drugim riječima, kroz proces stvaranja učenike sam željela potaknuti na češće čitanje takve literature, maštanje o junacima iz bajki, prepoznavanje i razgovor o vlastitim emocijama koje su se tijekom čitanja ili pripovijedanja probudile u pojedincu ili nakon samostalnog izražavanja, uklanjanja straha i treme pred svim prisutnim akterima, itd.

Učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost jedva su čekali dan čitanja nove bajke, razgovor i stvaranje nove. Bili su jako sretni jer su svoje umotvorine mogli odnijeti kući.

U prvim mjesecima naši satovi čitanja literature uvijek su se odvijali u istoj učionici. Na pod sam položila čudesni sag kao u bajci o Aladinu i čarobnoj svjetiljci. Učenici su sjedili na sagu u krugu, zatvorili oči i slušali zvukove Orffovog instrumentarija. Nakon što je triangl sedam puta zazvonio, to je bio znak za novu bajku. Dogovorili smo se da ćemo dok slušamo priču gledati i ilustracije. Nakon čitanja priče razgovarali smo o onome što nam je ona ispričala, o junacima i njihovim ulogama, upoznali smo se i s novim nepoznatim riječima te porazgovarali o njihovom značenju, o njihovim doživljajima tijekom pripovijedanja i na kraju da li bi htjeli da priča ima drugačiji kraj i kako?

Zatim je uslijedio željno očekivani kreativni dio. Na kraju sata pitali su me što ćemo čitati slijedeći put i što ćemo stvarati.

SLIKA 1SLIKA 2SLIKA 3
Slika 1., 2., 3. Reprodukcija bajke

Nakon tri mjeseca čitanja bajki učenici su izrazili želju da naprave i odigraju kratku predstavu za svoje školske kolege. Odabrali smo priču o Trnoružici. Izradili smo scenografiju, pripremili kostime, izmislili pjesmicu, podijelili uloge, naučili tekst, naučili završni ples i sve sklopove povezali u kratku kazališnu predstavu. Nastupali smo za učenike prvih i drugih razreda te za roditelje. Oduševljenost je bila obostrana, kako gledatelja, tako i glumaca. Zbog toga su učenici dobili još veću motivaciju i zaželjeli nešto novo.

SLIKA 4SLIKA 5
Slika 4., 5. Nastup učenika

Tijekom održavanja naših sati upoznali su se s ulogom pisca, ilustratora i zato se rodila želja da svatko napiše svoju bajku.

SLIKA 6Zajedno s učenicima izradili smo tanke knjige koje su ilustrirali svojim zamislima, idejama i izmišljenim pričama. Nakon završenog rada svaki je učenik rekao naslov svoje priče i svojim ilustracijama ispričao priču koju sam napisala uz njihove ilustracije. Tako je nastalo 14 novih priča. Sve smo priče pročitali i bili oduševljeni.

Slika 6. Izmišljene priče učenika

Izrada e – bajke

Upitala sam ih znaju li gdje možemo pronaći priče i gdje se one objavljuju. Zajedno smo nabrojali da priče možemo pronaći u knjigama, udžbenicima, revijama za djecu, i računalima…

Učenici su izrazili želju da priču pogledamo na računalu i nakon toga donijeli odluku da još jednom i zajedno izrade još jednu e-bajku.

Već tijekom slijedećih školskih sati izradili smo plan za e-bajku. Učenici su dali svoje ideje za naslov e-bajke. Napisali smo ih na školsku ploču i podizanjem ruku izglasali naslov koji je dobio najviše glasova. Uslijedilo je razmišljanje o sadržaju priče. Nakon razrade sadržaja, priču smo podijelili na odlomke za koje je svaki pojedinac nacrtao ilustraciju. Zajedno smo pregledali i nadopunili ilustracije te napravili knjigu.

Uslijedili su satovi upoznavanja s računalima u našoj informatičkoj učionici i u školi. Nakon što su vidjeli računala, bili su oduševljeni. U razdoblju od tri školska sata učenici su naučili upaliti računalo, kliknuti na ikonu za Paint program i koristiti alate u Paint programu za crtanje. U dva školska sata učenici su svoje svoje prethodno nacrtane ilustracije s listova prenijeli u Paint program, odnosno pokušali što vjerodostojnije precrtati. Nekoliko učenika svoj rad je nastavilo i tijekom školskog odmora ili tijekom igre u matičnoj učionici jer su to i sami željeli. Ilustracijama sam dodala tekst te našu e- priču opremila naslovima i autorima knjige.

SLIKA 7SLIKA 8
Slika 7., 8. Crtanje ilustracija u računalnom programu Paint

Knjigu smo zajedno pročitali i u razredu pogledali na velikom platnu. Naravno, bili smo oduševljeni. Knjigu smo izradili u računalnoj aplikaciji ISSUU koja PDF datoteke pretvara u digitalne publikacije, koje se opet mogu dijeliti preko poveznica ili staviti na web stranice. Poveznicu putem koje pristupamo našoj e-bajci proslijedila sam roditeljima učenika koji su bili oduševljeni krajnjim rezultatom. Svojim školskim kolegama učenici su s oduševljenjem predstavili e-bajku i odjednom su i ostali učenici željeli sudjelovati na književnom kružoku. Na žalost, to više nije bilo moguće jer je naša školska godina bila na završetku.

Za uspomenu, učenici kružoka su dobili e-bajku u tiskanom obliku, uključujući i priznanja za uspješno sudjelovanje, stvaranje i čitanje velikih tiskanih slova. Potonja aktivnost, stvorena sveobuhvatnom i detaljnom obradom, doživljavanjem i stvaranjem bajki kroz igru, ugodno me iznenadila kod učenika. Nije bilo planirano da će djeca na kraju imati sposobnost tekućeg čitanja. Naravno, našu e-priču ubuduće bi mogli glasovno nadograditi, opremiti glazbenom podlogom i tako napraviti radijsku dramu, za što nam je, na žalost, ponestalo vremena.

E-bajka – pokreni film.

image

Zaključak

Trud kojeg sam uložila u cjelogodišnji projekt izvannastavne aktivnosti pod naslovom „Kada bajke ožive“, pored očekivanih i neočekivanih ciljeva, koje sam si zadala početkom godine, kao što su približiti i poticati na čitanje te učenicima približiti bajke, priče i pjesme povezane s ostalim vrstama umjetnosti, u potpunosti se ostvario. Dali su mi poticaj za daljnji razvoj takvih aktivnosti, koje nadopunjuju i obogaćuju rad tjekom samog obrazovnog procesa. Također, učenici se uče nositi sa svakodnevnim problemima i situacijama, obrazovaniji su što je ujedno dobar vodič kroz njihov život.

Literatura

  1. Bettelheim, B. (1999). Rabe čudežnega: O pomenu pravljic. Ljubljana: Studia humanitatis
  2. Što je bajka? https://pravljice.wordpress.com/2013/02/27/kaj-je-pravljica/
  3. Računalna aplikacija – https://issuu.pdf-downloader.com/

Formativno praćenje

Čitanje s dnevnikom čitanja

polona_IN

Polona Irt Novak

Sažetak

Ove školske godine počela sam u nastavu svjesno i sustavno uvoditi elemente formativnog praćenja. Fokus je bio na tome da učenici sami prepoznaju svrhu učenja i da sudjeluju u oblikovanju kriterija uspješnosti. Naglasili smo značenje kritičnog i poštenog (samo) vrednovanja, učili smo oblikovati dobre, kvalitetne i smislene povratne informacije. To smo izvodili kod različitih predmeta i tema. Na satu slovenskog to su čitanje, obrada umjetničkih tekstova, recitacija i govorna izvedba. U matematici tablica množenja, rješavanje tekstualnih zadataka, pisano zbrajanje i oduzimanje. Na satu glazbene umjetnosti pjevanje, a na satu likovne umjetnosti izvršavanje likovnih zadataka.

Takav način podučavanja znatno obogaćuje nastavu, od učitelja zahtijeva puno više priprema, domaće zadaće s izradom materijala i slično. Tijekom samog nastavnog sata učitelj služi više kao usmjerivač nego predavač, što ponekad nije jednostavno. Elementi formativnog praćenja omogućuju raznoliku nastavu, otkrivanje različitih puteva do istoga cilja, aktivnu ulogu svih učenika, stalne povratne informacije te razvoj i napredak svakog učenika u okviru njegovih individualnih sposobnosti.

Ključne riječi: formativno praćenje, čitanje, dnevnik čitanja.

Uvod

S formativnim praćenjem upoznala sam se u posljednjih nekoliko godina. Kao i svaku novost, primila sam je kritički i s rezervom. Međutim, jedno je slušati o tome, a drugo izvoditi u praksi jer svatko doživljava elemente formativnog praćenja na drugačiji način, pa sam odlučila pokušati s postepenim uvođenjem elemenata formativnog praćenja u nastavu. U nastavku želim predstaviti primjer uvođenja elemenata formativnog praćenja na slovenskom jeziku. Prva tema kojoj smo na taj način pristupili je čitanje jer je od iznimnog značenja za daljnji uspješni rad učenika.

Središnji dio – Tijek nastavnog sata DNEVNIK ČITANJA

UVODNA MOTIVACIJA – SVRHA UČENJA

S učenicima razgovaramo o tome što sve radimo na satu slovenskog jezika? Da li rado čitaju? Zašto? Misle li da možemo donijeti odluku da prestanemo s čitanjem?

Gdje sve koristimo čitanje – u školi i izvan nje? Da li njihovi roditelji, djed i baka također čitaju? Što čitaju? Mogu li reći da je vještina čitanja važna u životu ljudi? Da li se sva djeca odmah nauče dobro čitati? Da li danas oni svi već dobro čitaju?

ODREĐIVANJE PREDZNANJA – Audio snimke čitanja, vrednovanje u skupinama

Učenicima govorimo da ne samo u našem razredu, već i u drugim razredima ima dobrih ili loših čitatelja. Poslušat ćemo 3 snimke na kojima tri različita učenika čitaju isti tekst. Zadatak učenika je da veoma pozorno slušaju sve tri snimke. Svaka skupina dobit će radni list za vrednovanje čitanja na snimkama.

Puštamo snimke. Prije nego pustimo snimke na ploču napišemo SNIMKA 1 (najlošiji čitatelj), SNIMKA 2 (bolji čitatelj), SNIMKA 3 (najbolji čitatelj).

Svakoj snimci slijedi rad u skupinama – učenici vrednuju preslušano čitanje. Kad a završe s radom na ploču ćemo napisati njihove zaključke.

SVRHA UČENJA i OBLIKOVANJE KRITERIJA

Zatim ćemo učenike upitati da li znaju sami odrediti što to čitanje čini dobrim. Na temelju čega zaključujemo da je netko dobar čitatelj?

Zadatak učenika u skupinama je napisati na list papira kakvo je po njihovom mišljenju dobro čitanje. Kad završe s radom govore o svojim zaključcima.

Učenike pitamo da li bi oni svi htjeli biti dobri čitatelji? Da li bi htjeli postati SUPERJUNACI ILI SUPERJUNAKINJE U ČITANJU? S obzirom na njihove zaključke u skupinama, postavljamo kriterije na temelju kojih će učenici Oblikovani kriteriji dobrog čitatelja - plakat u učionicitijekom cijele školske godine vrednovati svoje čitanje. Napisat ćemo na ploču, a kasnije na plakat kojega ćemo objesiti na vidljivo mjesto u razredu.

Slika 1. Oblikovani kriteriji dobrog čitatelja – plakat u učionici

SAMOVREDNOVANJE vlastitog čitanja učenika

S djecom razgovaramo o ulozi semafora – o značenju njegovih boja u prometu. Utvrđujemo da imamo nešto slično u našoj učionici. Naš semafor pomoći će nam odlučiti gdje učenici trenutno pripadaju svojim čitanjem. Na crvenu boju svoju štipaljku objesit će oni koji smatraju da je njihovo čitanje loše i da moraju još puno učiti. Na žutu boju oni koji smatraju da se, iako već znaju dobro čitati, trebaju još više poboljšati. Na zelenu boju postavit će se oni kod smatraju da već jesu superjunaci u čitanju. Učenici će objesiti svoje štipaljke. Promatramo njihovo razvrstavanje, a neke učenike pozivamo da obrazlože svoju odluku i po potrebi posredujemo kod neprikladnog razvrstavanja.

VREDNOVANJE čitanja djece na snimkama

Učenici će opisati kojom bojom na semaforu bi ocijenili čitanje djece na snimkama koje su poslušali na početku sata. Odabir će utemeljiti s obzirom na postavljene kriterije dobrog čitanja.

DOKAZI UČENJA – Dnevnik čitanja

Učenicima govorimo da će naš zajednički ovogodišnji cilj biti da svatko od njih poboljša svoje čitanje i postane SUPERJUNAK, odnosno SUPERJUNAKINJA u čitanju. U tu svrhu pripremit ćemo mjesečne popise čitanja, koje će tijekom cijele školske godine dosljedno i kritički ispunjavati i uvrštavati u svoje dnevnike čitanja.

Učenicima ćemo podijeliti mape s naslovnicama dnevnika za čitanje i prvim listom čitanja. Ostale učenici dobivaju redovito krajem svakoga mjeseca. Ispunjen list čitanja u dnevniku čitanjaObrazložit ćemo na koji način ispunjavati listove čitanja – svaki dan trebaju 10 minuta glasno čitati. Nakon završenog čitanja pored datuma će nacrtati pripadajući uzorak u boji (ako taj dan nisu čitali napravit će crticu). Roditelji će se svaki dan pored datuma i uzorka potpisati i time potvrditi da je učenik taj dan zaista čitao. Na poleđini lista za čitanje bit će zapisani kriteriji dobroga čitanja.

Slika 2. Ispunjen list čitanja u dnevniku čitanja

POVRATNA INFORMACIJA

Učenike upozoravamo da ćemo tijekom cijele godine pomno pratiti njihovo čitanje. Svoja opažanja će učitelj povremeno u bojama zapisati u bilježnice. Na taj način učenici će već na prvi pogled vidjeti u kojoj boji je zapisana njihova povratna informacija i po tome približno prepoznati koliko su bili Učiteljeva pisana povratna informacijauspješni i koliko se još moraju poboljšati na putu da postanu superjunaci u čitanju. Povratnu informaciju o svom čitanju će povremeno dobiti i od školskih kolega.

Slika 3. Učiteljeva pisana povratna informacija

Zaključak

Tijekom cijelog nastavnog sata učenici su bili aktivni i motivirani za rad. Iznenadili su svojim opažanjima, kritičnošću, domišljatošću i pazili su na pojedinosti. Pitanja za potporu učenju bila su prisutna tijekom cijelog nastavnog sata, stalno su se ispreplitale aktivnosti učenika i učitelja. Uporabom snimaka čitanja izbjegli smo izlaganje svakog pojedinog učenika u našem razredu. Rad se izvodio u skupinama, a čitavo vrijeme su sudjelovali svi učenici. Pomoću izvedenih aktivnosti uspješno smo ostvarili postavljene ciljeve učenja. Kad sam posljednji dan na zid objesila kriterije uspješnosti koje su učenici zapravo sami sastavili, bili su veoma zadovoljni i ponosni na svoj rad. U nastavku školske godine savjesno su ispunjavali liste čitanja u dnevniku čitanja. Roditelji su potvrdili da su djeca kod kuće doista čitali i pošteno ispunjavali tablice na listovima čitanja, a sama sam kod većine učePisana povratna informacija jednog učenika drugomenike prepoznala napredak. Povratne informacije o svom čitanju, kao i čitanju školskih kolega, davali su veoma kritično i konstruktivno.

Slika 4. Pisana povratna informacija jednog učenika drugome

Povratne informacije su s njihove, kao i s moje strane, bile veoma dobro prihvaćene. Sa sigurnošću mogu reći da se učenici pritom nisu osjećali izloženo te da su bili svjesni kako se, usprkos trudu, još uvijek međusobno razlikujemo. Nekima već ide vrlo dobro, a nekima je potrebno više vremena do željenog cilja. Povratne informacije nisu primali kao kritike, već kao pomoć i poticaj za dalje.

Literatura

  1. Holcar Brunauer, A. (2017): Formativno spremljanje v podporo učenju: priročnik za učitelje in strokovne delavce, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.
  2. Peklaj, C. (2001): Sodelovalno učenje ali Kdaj več glav več ve, DZS, Ljubljana.

Razigrano učenje pismenosti

manca_moskon

Manca Moškon

Sažetak

Temeljni cilj školovanja je da se djeci u što poticajnijem školskom okruženju nude što bolji uvjeti za stjecanje što kvalitetnijeg znanja (Polak, 2008.). Učenje pismenosti predstavlja prvi korak do tog cilja, budući da je to proces učenja čitanja i pisanja. Stoga je učenje pismenosti vrlo složen proces koji moramo približiti djeci, ako želimo dobre rezultate.

Tijekom godina moje prakse utvrdila sam da je učenje puno učinkovitije ako se spoji sa igrom i kretanjem djece. Tada daje bolje rezultate. Učenici lakše prate i slijede nastavu.

U članku ću predstaviti primjer dobre prakse – kako preko igre učvršćivati velika tiskana slova –pisanje, čitanje, kako povezivati predmete (slovenski jezik, matematika, poznavanje okoliša i sport) te kako razvijati i jačati učenje putem suradnje među učenicima.

Ključne riječi: učenje pismenosti, pisanje, čitanje, igra, kretanje, učenje putem suradnje među učenicima.

1. Uvod

Učenje pismenosti znači da se učenike nauči čitati i pisati. Područje čitanja od velike je važnosti, jer su usvojena tehnika čitanja i razvijene sposobnosti razumijevanja pročitanog nužne za uspjeh i razvoj svakog djeteta u školi (Ropič, 1996).

Djeca svaki dan moraju preraditi/pročitati puno informacija. Stručnjaci stalno traže nove tehnike i metode za poboljšanje čitalačke učinkovitosti u djece i odraslih (preuzeto prema Ropič, 1996).

Učenje pismenosti je složen proces. Mi, učitelji, koristimo različite tehnike i metode koje nadograđuju i poboljšavaju tehniku čitanja učenika, povećavaju njihovu riznicu riječi i poboljšavaju razumijevanje kod čitanja (Ropič, 1996).

Početno čitanje i pisanje djeci se mora približiti na primjeren način. Iskustvo djeteta koje je dijete steklo u ranoj dobi, utječu na daljnji tijek njegovog školovanja (preuzeo prema Ropič, 1996.).

Kod čitanja i pisanja radi se o procesu. U prvoj fazi je izuzetno važno da djeca čuju glasove – da znaju odrediti prvi i zadnji glas i srednje glasove. Nakon toga određuju duljinu riječi – kratke ili dugačke riječi. Riječi rastavljaju na slogove i kasnije ih izgovaraju. A važne su i grafomotoričke vježbe – oblikovanje crta pomoću uzica, crtanje različitih crta, rezanje papira…

Dalje se učenici uče i imenovati slova, a i pokušavaju sami napisati slova odnosno oblikovati poteze slova. Istodobno se uče i čitati.

Puno razmišljam o tome kako da učenje čitanja i pisanja približim djeci. U procesu učenja pismenosti veliku ulogu ima i igra, kretanje i mašta. Uz igru, kretanje i uz pomoć mašte učenici puno lakše uče i brže pamte. Također je važno i učenje putem suradnje između učenika. Učenici koji već dobro vladaju čitanjem i pisanjem pomažu učenicima kojima je potrebno vodstvo, usmjeravanje i pomoć. Učenici mogu biti odlični motivatori.

2. Primjer dobre prakse

Nastavni sat koji ću predstaviti je prepletanje učvršćivanja poznavanja velikih tiskanih slova, igre, mašte, kretanja i učenja putem međusobne suradnje između učenika.

Sat učvršćivanja velikih tiskanih slova provodim tako da učenici usvoje sva slova, npr. u mjesecu svibnju.

Na početku sata pitam učenike da li se sjećaju zlatne ptice koja je prije određenog vremena na satu matematike ostavila gnijezdo sa zlatnim jajima (kinder plastična jajca). U jajima su bili računi. Kažem im da je tada zlatna ptica izgubila nekoliko jaja. Učenici po razredu traže zlatna jaja. Pronađena jaja donose u krug. Učenicima kažem da moramo utvrditi jesmo li pronašli sva jaja. A kažem im da nam je dobra vila napisala i nekoliko tragova. Dobri čitači pročitaju naznake.

Naznake:

IZGUBLJENIH JAJA IMA MANJE OD PET. IZGUBLJENIH JAJA IMA VIŠE OD DVA.

BROJ IZGUBLJENIH ODGOVARA JEDNOJ OD BROJKI IZ BAJKE.

KOLIKO PRAŠČIĆA NASTUPA U BAJCI S VUKOM? SJEĆATE LI SE BAJKE U KOJOJ SVAKI PRAŠČIĆ GRADI SVOJU KUĆICU?

KOLIKO OBOJENIH DIJELOVA IMA NA NAŠOJ ZASTAVI?

Učenici utvrđuju koliko ima izgubljenih jaja i jesu li pronašli sva jaja. Ako nisu, odlaze u potragu za njima.

U krugu dodirnem svako jaje i spoznam da je nešto unutra. Učenici utvrđuju što bi to moglo biti u jajima. Otvaram prvo jaje i razvrstavam slova. Pojedini učenici imenuju slova. Učenici iz spomenutih slova sastavljaju riječ. Na isti način sastavljaju i drugu i treću riječ. Pojedinci pročitaju riječi VJEŽBA, MAJSTOR, RAD. Riječi zapisujem na ploču. Razgovaramo o svakoj riječi. Učenike upitam da li nam zlatna ptica želi nešto poručiti.

Učenici utvrđuju da iz riječi mogu sastaviti poznatu poslovicu VJEŽBA ČINI MAJSTORA. Poslovicu zapisujem na ploču. Razgovaramo o značenju te poslovice. Djeci kažem da moramo vježbati, ako se želimo naučiti čitati i pisati.

Takva je najava sata. Nakon toga se rad odvija u grupama od dvoje/troje učenika. Dajem upute za rad. U razredu ima šest postaja. Na svakoj postaji sjedi najviše četiri/pet učenika.

Postaje:

1. Sastavljanje riječi iz slogova (na kartončićima). Riječ prepisuju u bilježnicu.

SLIKA 1slika1
Slika 1. Sastavljanje riječi

2. Od slova sastavljaju riječi. Kao pomoć mogu koristiti slovarica. Riječi zapisuju u bilježnicu (ABC Igraonica –Igra dinosaurus)1

SLIKA 2slika2
Slika 2. ABC Igraonica – Igra Dinosaurus i slovarica

3. Učenici odabiru sličicu2, daju joj ime i potraže riječ koja odgovara sličici. Riječ prepisuju u bilježnicu. (Sličice i riječi razvrstane su u tri kutijice prema složenosti – od kraćih do duljih riječi.

SLIKA3
Slika 3. Sličice i riječi (sličice – ABC karte)

4. Učenici odabiru sličicu3 s riječi kojoj daju ime/pročitaju i potraže riječ koja odgovara sličici. Riječ prepisuju u bilježnicu.

Slika 4
Slika 4. Sličice s riječima i riječi (sličice – ABC karte)

5. Na trakama su označeni prostorčići koji čekaju i u koje se umeću slova4. Učenici uz pomoć sličica postavljaju slova u prazne prostorčiće. Pročitaju riječ na kartončiću i prepisuju je u bilježnicu. Ovu aktivnost ponove barem tri puta, i to drugim riječima.

Slika 5
Slika 5. Trake s riječima i slova (Trakovi – slovarica)

6. Kocke – na duljim kockama napisane su riječi. Učenici odaberu riječ. U kutiji su kocke na kojima su napisani slogovi ili slova. Učenici traže pojedine slogove ili slova i manje kocke slažu na dulju kocku, sve dok ne sastave riječ koja je napisana na duljoj kocki. Riječ prepisuju u bilježnicu.

slika 6slika6
Slike 6. Razigrane kocke

Dajem upute: Svaki par mora napraviti barem tri postaje i na svakoj postaji sastaviti/zapisati barem tri riječi. Oni učenici koji već pišu rečenice, na svakoj postaji zapisuju rečenicu.

Učenici koji zadaću naprave brže i čekaju na slobodno mjesto za sljedeću zadaću, rješavaju dodatne zadaće:

  • Pisanje slova/riječi flomasterom na veliki list papira, prstom namočenim u gris ili kredom na manje ploče.
  • Sastavljanje slova u abecedu – slovarica.
  • Čitanje slikopisa.

Na kraju ocjenjujemo rad – Koje su vam se postaje sviđale i zašto? Koje vam se nisu sviđale? Je li bilo problema?

Sat završavam završnom mišlju: Ako želimo postati dobri čitači i ako želimo naučiti se pravilno pisati, moramo vježbati. Učenike potičem da kod kuže s roditeljima čitaju i vježbaju pisanje slova i riječi, a kasnije i rečenica.

Nastavni sat može se provoditi i kao blok sat. Možda je i bolje tako, jer se učenici mogu posvetiti zadaćama, a kod pisanja slova, riječi i rečenicu još su i precizniji. Ako im između zadaća treba kretanje, tijekom sata možemo im ponuditi kratke igre za opuštanje, primjerice deklamacije kretnjama, plesne igre ili odmor za piće.

3. Zaključak

Proces učenja pismenosti vrlo je važan i dugotrajan. Učenici imaju različita predznanja, a žive i u okruženjima koja se međusobno razlikuju, jedna su poticajnija od drugih itd. Ali, još uvijek puno učenika ima poteškoće u pisanju i čitanju. Nastava im se često čini nezanimljiva. Ne žele pisati i čitati. Stoga im se nastava mora približiti.

Čitanje i pisanje koje je povezano s igrom i kretanjem ima veći učinak. Učenici brže i bolje postignu napredak. Učenici jako vole igre, jer im se čine zabavne i privlačne.

Djeca imaju potrebu za igrom i kretanjem i stoga je od velike važnosti da li znamo spojiti igru s učenjem. Takvo učenje u razred donosi radni nemir koji se mora znati voditi i usmjeravati, a prema potrebi i davati pomoć. Mi, učitelji, promatrači smo na takvim satovima. O učenicima se možemo puno toga naučiti.

Vrlo važan aspekt je i razvijanje učenja putem međusobne suradnje između učenika. Ovakva suradnja u razredu može donijeti puno dobre volje i opuštenog ozračja. A poznato je da lakše učimo ako smo opušteni i ako nam pomaže netko koga dobro poznajemo i u kojeg imamo povjerenje.

Djeci je za uspješno učenje potrebno opušteno i poticajno okruženje u kojem će najlakše razviti svoje potencijale.

U nastavu unosim puno igre i kretanja, i time sve učenike potičem na aktivnost u radu. Učenici su opušteni pa su rezultati bolji. Svjesna sam da veliki broj učenika koji sjede brzo gubi koncentraciju i pozornost. Stoga im se moraju pripremiti zadaće i aktivnosti koje će im u glavama napraviti misaoni nemir i potaknuti ih na kretanje i traženje novih rješenja. Takva djeca dobro će savladati pisanje i čitanje i bit će spremni na sve zadaće koje ih očekuju u narednim godinama školovanja.

4. Literatura

  1. Polak A. (2008). Učitelji, učenci in starši o prvem triletju osnovne šole. Ljubljana: Grafika 3000.
  2. Ropič M. (1996). Podaljšano opismenjevanje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  3. Grginič M., Zupančič. M. (2004). ABC-igralnica. Domžale: Izolit.
  4. Grginič M. (2009). ABC karte. Domžale: Izolit.
  5. Grginič M. Moja stavnica. Domžale: Izolit.

__________________________

1 Grginič M., Zupančič. M. (2004). ABC-igralnica. Domžale: Izolit.
2 Grginič M. (2009.). ABC karte. Domžale: Izolit.
3 Grginič M. (2009.). ABC karte. Domžale: Izolit.
4 Grginič M. Moja stavnica. Domžale: Izolit.

Pogled u iznenađenje

Broj 126, listopad 2020.
ISSN 1848-2171

Nakon mnogih istraživanja, projekata, natjecanja, primjera dobre prakse i drugih zanimljivosti, došlo je vrijeme da Pogledu promijenimo “ruho”.  Točnije, nakon 12 godina. Vjerojatno je i vrijeme Smile

U mjesecu studenom nećemo prihvaćati članke, ali to ne znači da morate prestati pisati jer zajedno s vama stvaramo različite, ali zajedničke sadržaje koji svima nama omogućuju da budemo što bolji u poslu u kojem radimo.

Jedva čekam novi broj Pogleda! Smile

Pogled_iconU svom članku Branko Rumenović opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Više…

Pogled_iconU vrtiću Brigite Hočevar jutarnji sastanak dio je svakodnevne rutinske skrbi koja utječe na razvoj predškolskog odgoja, a uključuje pojedinačne aktivnosti i pravila. Cilj je suradnja, poštovanje i slušanje. Više..

Pogled_iconPročitajte na koji je način Danijel Markić nastavu učinio zanimljivom. U nastavni proces je uključio modernu tehnologiju, a kod samih učenika potaknuo aktivno učenje. Pri tome pazio da ne istisne ulogu učitelja/nastavnika iz samog nastavnog procesa. Više..

Pogled_iconIvana Hrastović Mandarić sudjelovala je na radionici profesionalnog usavršavanja u Belgiji pod nazivom ”Programming for the 21st century” kako bi stekla znanje o inovativnim i interdisciplinarnim pristupima poučavanja, razvoju kreativnog mišljenja kroz primjenu računalne tehnologije u nastavi i poticanju timskog rada u rješavanju problema. Više…

Pogled_iconJedan od ciljeva suvremene škole je da učenici budu aktivni sudionici u planiranju i provedbi odgojno-obrazovnog procesa, kaže Janja Hunjet. Zbog toga je počela provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Više…

Pogled_iconUčiteljica Katarina Juvan sudjeluje u projektu Knjižnica pod krošnjama tijekom ljeta gdje svi mještani mogu sudjelovati u čitanju. Osim čitanja, postoje kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice. Više…

Pogled_iconU svom članku Špela Ivančič je predstavila kako s učenicima prvog i četvrtog razreda na različite načine upoznaje i kreira ilustracije stabala. Drveće su upoznali na različite načine te ih poslije probali oslikati. Više…

Pogled_iconLucija Andric je opisala umjetnički oblik pripovijedanja uz slike, kamišibaj, koji je koristila u nastavi književnosti, likovne umjetnosti i stranog jezika s učenicima 3. razreda. Upotreba kamišibaja može biti svestrana, a služi kao pomagalo za kreativno i aktivno postizanje ciljeva učenja. Više…

Pogled_iconU Područnoj školi Leskovec, na izvannastavnoj aktivnosti, profesorica Marija Srdinšek i njeni učenici odlučili su istraživati obrte, koji su nekoć bili razvijeni u njenom kraju. Ovakav pristup radu učenicima omogućava učenje iz vlastitog iskustva, što povećava kvalitetu i trajnost stečenog znanja. Više…

Pogled_iconMartina Prejac i učenici koji pohađaju turistički krug upustili su se u veliki projekt koji je i za njih same bio velik izazov. U okviru projekta organizirane su razne rimske radionice za učenike od 6. do 9. razreda, a studenti su napravili amfore, uljne svjetiljke, rimski nakit, rimski novac, žlice i glinene posude, katapult… Glavna ideja ovog projektnog tjedna bila je pretvoriti Ptuj u rimski grad na tjedan dana. Više…

Pogled_iconUčenje brojeva u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi može biti vrlo suhoparno i dosadno, ali Nataša Žlindra učenje brojeva je pretvorila u nešto zabavno i ugodno. Učenici uz pomoć igre brže usvajaju znanje te se pritom zabavljaju, povezuju i jačaju međusobne odnose, stvarajući tako pozitivnu energiju u razredu. Više…

Pogled_iconSaša Vrabič nas je upoznala s projektom Simbioza pokreta koji se već šestu godinu zaredom provodi u OŠ Blaža Arniča. U projekt su uključene generacije od -9 mjeseci do 100+. Projekt udružuje ideje međugeneracijske suradnje, volontiranja i tjelovježbe kroz koje podiže svijest te promiče zdrav i aktivan život za sve generacije u svim životnim razdobljima. Više…

Pogled_iconAstma je kronična bolest dišnih putova koja se najčešće javlja u djetinjstvu, a u današnje vrijeme česta pojava. Urban Hauptman upoznaje nas kako danas mnoga istraživanja potvrđuju da je poželjno takvu djecu poticati na različite sportske aktivnosti, ali pri tome je važno odabrati primjerene aktivnosti. Više…

Pogled_iconU knjižnici Osnovne škole Mladika odvijaju se različite aktivnosti kako bi privukle što više čitatelja i uzbuditi ih za čitanje. Knjižničarka Urška Hlupič Voda je odlučila pokrenuti projekt Zelena knjižnica, kako bi promovirala zaštitu okoliša i istodobno čitanje knjiga o organskim temama. Više…

Pogled_iconVesna Kukavica u školi je provela istraživanje o nasilju kako bi provjerila stanje, odnosno znaju li učenici uopće prepoznati i raspoznati nasilna ponašanja te kako ih doživljavaju, kao i provjeriti način na koji se suočavaju s nasiljem i kako reagiraju na njega. Više…

Gordana Lohajner

Knjižnica pod krošnjama

katarina_juvan

Katarina Juvan

Sažetak

Čitanje je važno za jezični, intelektualni i općeniti razvoj djeteta. Čitanje u obitelji izvrsno utječe na djetetovo učenje čitanja i uspješno učenje, na razvoj njegove čitateljske pismenosti i čitateljsku kulturu u njegovoj odrasloj dobi. Za poticanje čitanja osim roditelja odgovorni su i učitelji. Dokazano je da djeca kojoj su roditelji čitali slikovnice u predškolskom razdoblju kasnije u školi imaju bolji uspjeh u učenju. Knjižnica pod krošnjama ljeti je bogato osvježenje za sve mještane koji su željni čitanja.

Ključne riječi: čitanje, knjižnica, krošnje, djeca, stvaranje.

Uvod

Učiteljica sam u seoskoj školi u selu Polšnik nad Litijo. Škola je mala i ima samo 29 djece. U školi imamo knjižnicu u kojoj učenici svaki tjedan posuđuju knjige koje nose kući i čitaju za čitateljsku značku. Budući da ljeti za vrijeme praznika knjižnica nije otvorena, pridružili smo se projektu Knjižnica pod krošnjama. Na tjedan dana dobijemo velik broj kvalitetnih knjiga (posuđuje nam ih Zavod Divja misel Ljubljana) u lijepim drvenim kutijama koje postavljamo pod krošnje drveća gdje prolaznici uživaju u ljetnom čitanju. Osim čitanja, u prijepodnevnim satima djeci nudimo kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice iz knjižnice Litija. S djecom dolaze i roditelji te bake i djedovi kojima također ponudimo hlad i laganu literaturu kao što su npr. domaći i strani časopisi i revije.

Čitanje pod krošnjama

Knjiga u prirodi zaboravljeno je zadovoljstvo. Knjige koje na tjedan dana donesemo u SLIKA 1Polšnik pružaju kvalitetan izbor za čitanje. Knjižnica je smještena u idili zelenih brežuljaka i brda ispod pravog slovenskog sjenika. Posjetitelje uvijek oduševi prelijep pogled koji se odatle pruža na sve strane.

SLIKA 2Obično tjedan traje od nedjelje do subote. Prvi dan imamo otvorenje Knjižnice pod krošnjama. Slijedi dinamičan i aktivan tjedan gdje se u prijepodnevnim satima pobrinemo za naše najmlađe mještane. U posljednje vrijeme primjećujemo i posjete djece iz drugih općina, jer dobar glas daleko se čuje. Učiteljice i odgojiteljice pripremaju radionice za djecu. Djeca su se u pet godina otkad pripremamo program mnogočime bavila. Od akvarija za ribice, stripova, slikanja na kamenu, slikanja na drvu, izrade mininogometnog igrališta za pravi mininogomet, provodili smo eksperimente s vodom i okušali se u origamiju. Svake godine posjeti nas pripovjedačica koja djeci pripovijeda bajke na štaglju. Pritom nas uvijek promatra puh Brane koji viri iza ruba krova. Nakon radionica djeca imaju vremena za SLIKA 3listanje knjiga. Listaju ih i pregledavaju, čitaju i promatraju ilustracije ili se jednostavno igraju s njima i slažu ih u kućice. I bake rado posjećuju naše prijepodnevne radionice, jer se u hladu krošnji prepuste užitku čitanja raznih revija i kuharskih savjeta. Čitanje tako traje od 10 sati ujutro pa sve do navečer kad počinju događanja za odrasle.

SLIKA 4SLIKA 5
SLIKA 6SLIKA 7

SLIKA 8U večernjim satima organizatori osiguraju glazbene nastupe, predstavljanje pjesnika i slikara čije radove izlažemo u ljupkoj maloj galeriji. Posebna je atrakcija večeri pripovjedač, koji se pobrine da nam se uz bajke za odrasle naježi koža i na trenutak prestanemo disati dok napeto slušamo stare narodne bajke.

SLIKA 9

A ujutro pod sjenikom ponovo počinje rad s djecom. Radionice osiguravaju da djeca cijeli SLIKA 10tjedan s veseljem posjećuju našu Knjižnicu pod krošnjama gdje se mogu posvetiti čitanju slikovnica i knjiga za sve ukuse i uzraSLIKA 11ste. Sretna sam što se i za vrijeme praznika mogu pobrinuti da moji učenici aktivno čitaju, da su motivirani za rad i da rado dolaze i stvaraju. Važno je da pritom uživaju, da se raduju SLIKA 12našim zajedničkim druženjima pod krošnjama u društvu pomno odabranih i kvalitetnih knjiga. Događanja su vrlo posjećena, jer nas je prema našoj procjeni posjetilo više od tisuću najmlađih i malo manje mladih posjetitelja, a reakcije i prijedlozi za budućnost vrlo su dobri. Raduje nas što nSLIKA 13as posjećuju cijele obitelji, koje u prirodi listaju knjige i razgovaraju o njima. Riječ je o aktivnosti bez glamura, o aktivnosti koja miriše na svjež zrak, u seoskom okruženju. Ali zato donosi mnogo istinskog užitka i opuštajućih trenutaka.

SLIKA 14SLIKA 16

Zaključak

Čitanje u prirodi donosi mnogo toga lijepoga. Ležaljka, pjev ptica, dobra knjiga i vjetar u kosi ljeti dočaravaju novo iskustvo. Iskustvo koje mladom čitatelju pomaže zavoljeti knjigu i čitanje. Zato ćemo se na Polšniku nastaviti truditi da Knjižnica pod krošnjama ostane naša konstanta u srpnju. U vrijeme kad djeca imaju praznike i ponekad ne znaju što bi sa svojim vremenom. Osiguravamo da je njihovo slobodno vrijeme maksimalno iskorišteno, i to dalje od televizije, računala i pametnih telefona. Vraćamo se u sjenu drveća i čitamo knjige, koje su čovjekove najbolje prijateljice i pozivaju nas na odmak od dnevne rutine te nas vode u čudesne svjetove koji su onome koji ne čita nedostupni.

Literatura

  1. https://www.bralnaznacka.si/
  2. http://www.knjiznicapodkrosnjami.si/
  3. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.

Pogled kroz nastavu na daljinu

Broj 124, lipanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconOva školska godina nam je bila pravi izazov. Nitko nije ni zamišljao kako ćemo se u samo tjedan dana morati pripremiti na nastavu u daljinu. Sanja Janeš nam je iznijela probleme s kojima smo se susreli tijekom prelaska u virtualni svijet, na koji način se promijenilo planiranje učenja i poučavanja kao i moguća rješenja kurikulumskog planiranja. Više…

Pogled_iconU članku Edite Čelofige su opisane aktivnosti koje potiču učenike na čitanje u školi. Osnovni cilj je kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje kako bi postali čitatelji za cijeli život. Više…

Pogled_iconDolazak u školu za djecu znači nov početak – novi prijatelji, nove prostorije, nova učiteljica… Katarina Plut opisala je malo drugačiji početak u 1. razredu osnovne škole. Više…

Pogled_iconSvakodnevno smo suočeni s izazovima kako učenicima s posebnim potrebama pružiti što bolje odnosno jednake uvjete u odgoju i naobrazbi. Alenka Plevnik ove godine je izradila prilagođenu društvenu igru Domino za slijepe i slabovidne osobe. Više…

Pogled_iconLea Florjančič je predstavila sažetu lekciju ponavljanja, konsolidacije znanja u mjerenju duljine iz matematike u 4. razredu osnovne škole koristeći formativno praćenje s ključnim elementom povratna informacija. Više…

Pogled_iconU svojem radu Lea Napotnik je opisala različite i zanimljive načine učenja o bajkama i popratnim aktivnostima – stvaranje, izrada rječnika, lokalna klasifikacija i analiza intervjua ispitanih učenika. Više…

Pogled_iconMarjana Penca Palčič je željela odgovoriti na pitanje je li budućnost ocjenjivanja u opisnoj ocjeni ili u školi bez ocjena. Što je zaključila, možete pročitati ovdje.Smile  Više…

Pogled_iconU povodu obilježavanja 105. obljetnice rođenja i 13. obljetnice smrti akademika Ivana Supeka profesorice Mirjana Dabac i Tatjana Zemljić osmislile su projekt „Hrvatski znanstvenici: akademik Ivan Supek“. U projektu proveden je proces anketiranja učenika, uključivanja učenika u istraživački i kreativni rad, edukacija učenika i evaluacija projekta od strane učenika. Više…

Pogled_iconU nastavi informatike Renata Papec je koristila parlaonicu kao metodu za ostvarivanje ishoda. Učenici se koriste istraživačkim radom, razvijaju svoje govorničke sposobnosti, uče radu u timu, a na kraju što je vrlo bitno, u svemu tome i uživaju. Više…

Pogled_iconNastava na daljinu od knjižničara zahtijeva da budu ukorak s tehnologijom kako bi učenicima i omogućili i olakšali provođenje aktivnosti, a roditeljima pružali podršku. Knjižničarka Snježana Kovačević osmislila je virtualnu knjižnicu OŠ Zlatar Bistrice gdje se mogu pronaći različiti sadržaji namijenjeni učenicima, učiteljima i roditeljima. Više…

Pogled_iconŠpela Ivančič nas je upoznala sa starom fotografskom tehnikom cijanotipijom koja je učenike oduševila zbog plave boje i želje za istraživanjem. Šestaši na satovima likovne umjetnosti su istraživali načine izrade reljefne slike na zadanu temu Pogled kroz prozor. Smile

Pogled_iconU svojem članku Urška Tičar je definirala pojmove poezije, lirike, motivacije učenja i uvodne motivacije. Upoznala nas je s modernom omladinskom poezijom koja donosi bogatstvo poetike i izraza. Više…

Gordana Lohajner

Uloga škole u motivaciji za čitanje

edita_celofiga

Edita Čelofiga

Sažetak

U članku su opisane aktivnosti koje potiču učenike na čitanje u školi. Osnovni cilj, koji nastavnici i drugi školski djelatnici slijede, je kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i postignuti, da postanu čitatelji za cijeli život.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje

Abstract

The author describes activities that encourage students to read at school. The primary goal that teachers and other school professionals pursue is to develop a lasting motivation for students to read and to make them become readers for life.

Keywords: reading, reading motivation

Uvod

Motiv djeteta za čitanje usko je povezan s vrijednošću čitanja u obitelji. Roditelji koji vjeruju, da je čitanje važno za osobni razvoj i rad djeteta, potiču djecu na čitanje na više načina. Oni koji imaju negativan stav prema čitanju, čak mogu odvratiti djecu od čitanja. Prilikom ulaska u školu učenici su uglavnom motivirani za čitanje, a u višim razredima motivacija za čitanje znatno se smanjuje. Neki to smanjenje pripisuju osobnim razlozima, dok ga drugi pripisuju vanjskim čimbenicima. Zanimanje za čitanje s godinama više opada kod dječaka – razlog je možda taj što se premalo pažnje posvećuje njihovim specifičnim interesima za čitanje. Kao školska knjižničarka već neko vrijeme primjećujem značajan pad motivacije za čitanje, posebno među učenicima u 3. obrazovnom razdoblju. Budući da je motivacija za čitanje u školi usko povezana s cjelokupnom motivacijom učenika, o čemu ovisi i njihov uspjeh, kako u školi, tako i u kasnijem životu, kao jedan od prioritetnih projekta škole u ovoj školskoj godini pripremili smo projekt „Postani čitatelj za cijeli život“, s kojim ćemo pokušati potaknuti čitanje na svim razinama roditeljskog i školskog obrazovanja.

Motivacija za čitanje

Motivacija za čitanje dijeli se na unutarnju i vanjsku. Unutarnja motivacija potječe od unutarnjih potreba i želja pojedinca i važna je za razvoj dugoročnog interesa za čitanje. Za interno motivirane čitatelje čitanje je prije svega izvor zadovoljstva i užitka. Takav čitatelj uronjen je u čitanje, znatiželjan je, postavlja sebi ciljeve čitanja, voli dijeliti svoja iskustva iz čitanja, samouvjeren je, ima pozitivan stav prema čitanju. Vanjski motivirani čitatelj ima negativan stav prema čitanju, izbjegava čitanje, ne voli razgovarati o čitanju i čita samo zato što ima malo interesa.

Utjecaj škole na motivaciju za čitanje

Za škole i nastavnike, najvažnije pitanje vezano za motivaciju za čitanje je, kako kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i kako ih potaknuti na čitanje za učenje. Učitelj može motivirati učenike da čitaju na više načina – sa vanjskim i unutarnjim pristupima. Korištenje strategija za čitanje, kao i razgovori o čitanju, od osobite su važnosti za vanjsku motivaciju, a upotreba širokog spektra materijala za čitanje od posebnog je značaja za unutarnju motivaciju. Učitelji uspješnije potiču motivaciju za čitanje ako učenicima omoguće, da sami odaberu knjige, da im pripremaju zanimljive zadatke vezane uz čitanje i koriste različite strategije čitanja za čitanje različitih žanrova. Isto tako je veoma važno, da uzimaju u obzir različite sposobnosti učenika.

Školski projekt „Postanimo čitatelji zauvijek“

Motivacija za čitanje usko je povezana sa učenjem jer su motivirani i predani čitatelji također uspješni učenici. Što učenik više čita, to je bolja njegova tehnika čitanja, što olakšava razumijevanje čitanja. To zauzvrat ima za posljedicu povećanje motivacije, jer učenik uz dobru tehniku ​​čitanja može lakše poduzimati zadatke i ustrajati na postizanju konačnog cilja. Kako su učitelji posebno važni u postizanju ovog cilja, predložila sam im, da svaki od njih razmisli o aktivnostima, koje će uključiti u svoj rad radi postizanja cilja povećanja motivacije učenika za čitanje.

Kao dio projekta, u prosincu sam planirala provesti anketu kod učenika, kako bih utvrdila, zašto se opseg čitanja fikcije kod starijih učenika smanjuje, tko ili što utječe na pad interesa za čitanje. Također ćemo u prosincu provoditi anketu među učiteljima, a cilj nam je otkriti koja vjerovanja o važnosti čitanja imaju učitelji i koliko se njihova uvjerenja odnose na aktivnosti u učionici. Kao školska knjižničarka, u siječnju ću za roditelje učenika 1. obrazovnog razdoblja održati predavanje “Kako će vaše dijete postati čitatelj za cijeli život”, na kojem ću im predstaviti važnu ulogu koju igraju u oblikovanju kulture čitanja djeteta. Za nastavnike i svoje suradnike održat ću predavanje “Učiteljske aktivnosti za promicanje motivacije za čitanje kod učenika”, kako bih ih pokušala osvijestiti o važnosti čitanja za uspješnost učenja učenika. Daroviti učenici 9. razreda u svim odjeljenjima škole održat će predavanje o važnosti čitanja, kako bi pokušali uvjeriti učenike u vitalnu važnost čitanja knjiga. Kao jednu od promotivnih aktivnosti implementirat ćemo i čitalačku značku na sve školske predmete. Učitelji će pripremiti popise knjiga za sve predmete, od kojih će učenici odabrati tri, pročitati ih tijekom školske godine i predstaviti svoje dojmove o knjizi, pripremiti kratki kviz, reportažu …

Kako je zadaća svih nastavnika aktivno potaknuti učenike na čitanje, a učiteljevo čitanje u učionici jedno je od najsnažnijih motivacijskih sredstava za poticanje čitanja, nastavnici će djelovati kao modeli za čitanje, s knjigom u ruci kad god je to moguće. Za studente je vrlo važno imati oko sebe odrasle ljude koji predstavljaju pozitivan model čitanja. U ovoj školskoj godini, na početku svakog sata, nastavnici će posvetiti 5 minuta čitanju zanimljivog odlomka iz knjige ili članka. U školskoj knjižnici organizirat ćemo sajam knjiga tijekom tjedna naše škole (u ožujku 2020). Učenici će u školu donijeti netaknute knjige iz kućne zbirke, koje će biti izložene u školskoj knjižnici tijekom tjedna aktivnosti. Svaki učenik koji donese knjigu moći će odabrati knjigu koju joj je donio netko drugi. U svakom razredu ćemo izabrati promotore čitanja, koji će voditi evidenciju o tome koliko i što učenici čitaju i prezentirati zanimljive knjige. Svaki odjel će „usvojiti pisca“, koji će biti označen na vratima učionice. Tijekom školske godine učenici će prikupljati materijal, slike, slati mu e-poštu, čitati njegove knjige itd. Među učenicima 5. razreda kružit će „ruksak za čitanje“, koji će sadržavati neke jedinice literature i nastavnog materijala koji su zanimljivi i roditeljima i učenicima. Učenici će imati priliku u učionici predstaviti ono što su čitali članovi obitelji, a svoja će razmišljanja moći upisati i u bilježnicu. U školskoj knjižnici učenici će tijekom školske godine rješavati zagonetke s knjigama. Na postavljena pitanja odgovarati će koristeći knjige dostupne u knjižnici. Tako će se naviknuti na samostalno pretraživanje i prikupljanje podataka iz knjiga. Osim rješavanja zagonetki s knjigama, učenici u školskoj knjižnici moći će glasati i za najbolju knjigu. Učenici devetih razreda prvoškolcima će čitati bajke i predstaviti im svoje omiljene knjige iz djetinjstva. Tijekom tjedna aktivnosti održat ćemo i maraton čitanja. Svi – učenici, nastavnici i ostalo školsko osoblje čitat ćemo svakog dana, prvi školski sat po 15 minuta, jer škola može najbolje potaknuti čitanje ako ima redovno, tiho vrijeme posvećeno čitanju. Tijekom zimskih praznika pripremit ćemo radionice za učenike, na kojima će moči izraditi knjige od recikliranog papira, igre poput Sjećanja (s imenima autora i naslova knjiga), kostime za književne junake i slično.

U produženom boravku učenici će pripremati izložbe pod mentorstvom svojih učitelja – u prosincu će to biti Moja omiljena bajka, kasnije Moj omiljeni književni junak, kao i književne kvizove i ljestvice najpopularnijih knjiga na odjelu.
Svi školski učitelji učenike će upoznati s jednom ili dvije strategije čitanja već u početku školske godine, koje će učenici aktivno koristiti tijekom cijele godine za rad sa svim vrstama teksta. Istovremeno će svi nastavnici aktivno surađivati ​​sa školskom knjižnicom tijekom cijele školske godine, potičući učenike, da redovito koriste knjige. Tijekom rekreativnih odmora u školskoj knjižnici održavati će se razgovori o knjigama, gdje će učenici moći iznijeti svoje dojmove i mišljenja o pročitanim knjigama, jer se razgovor o pročitanom pokazao kao vrlo učinkovito motivacijsko sredstvo.

Zaključak

“Tamo gdje postoji volja, postoji i način.” Tako kažu. Novu školsku godinu započeli smo s puno dobre volje i sjajnih ideja, a vrijeme će pokazati, koliko smo uspješno ostvarili svoju misiju. Nadamo se i želimo, da što više učenika pokrene ljubav prema čitanju i da postanu čitatelji za cijeli život.

Literatura

  1. Kako naj šola razvija branje in širšo pismenost: zbornik Bralnega društva Slovenije (2005). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo
  2. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.
  3. Newman, N.(2017): Vzgajanje strastnih bralcev : 5 preprostih korakov do uspeha v šoli in življenju. Maribor : Hiša knjig, Založba KMŠ
  4. Podgoršek, M. (2009): Motivacija in uporaba storitev šolske knjižnice. Ljubljana : Morfem

Klasično čitanje kao protuteža digitalizaciji

dragica_filipcic

Dragica Filipčič

Sažetak

U članku pokušavam predstaviti klasično čitanje kao protutežu „digitalnom dobu“. Društvo je široko i nekritički prihvatilo inovacije ne dovodeći u pitanje prednosti i nedostatke suvremene tehnologije i njihov utjecaj na mlade. Neke brojke pokazuju kako mladi ljudi manje čitaju, imaju poteškoće s pisanjem, čitanjem i koncentracijom.

Kao učitelj, pitam se, što mogu napraviti da učenici dio vremena provode za modernim uređajima čitajući. Znam da je duha koji je pobjegao iz boce nemoguće vratiti. Istovremeno ne mislim da je digitalizacija nešto loše. Ali, nažalost, primjećujem promjene u radu djece u školi

Ključne riječi: čitanje, digitalno doba, popularizacija čitanja.

1. Uvod

U svojoj 21-godišnjoj karijeri predavanja engleskog jezika na predmetnoj razini u osnovnoj školi primjećujem sljedeće promjene:

  • razina engleskog jezika je narasla
  • znaju više, ali pamte manje
  • rukopis se teže čita
  • fokus između čitanja i razumijevanja čitanja se pogoršao
  • čitanje za zadovoljstvo je rijetkost
  • kritičko mišljenje i kreativnost su rijetko prisutni
  • koncentracija se smanjila
  • društveno umrežavanje pomoću modernih tehnologija zamjenjuje istinsko druženje
  • manje spavaju
  • manje su fizički aktivni
  • više su ili uznemireni ili naprotiv apatični

U ovom sam radu pokušala otkriti kako digitalno doba utječe na čitanje i što mogu učiniti kao nastavnik, tako da učenici svakodnevno odvoje barem malo vremena za čitanje. Čitanje pomaže ne samo njihovoj pismenosti, učenju, koncentraciji, već i njihovom psihološkom zdravlju.

2. Prednosti čitanja za zadovoljstvo

Čitanje i pisanje su ljudsko razvijene vještine koje su važne kulturno i civilizacijsko nasljeđe.

Današnje digitalno doba obilježeno je izuzetno važnom prekretnicom u povijesti čitanja i pisanja. S razvojem informacijske tehnologije upotreba tipkovnice sve više zamjenjuje rukopis, a čitanje na ekranu zamjenjuje čitanje s papira.

Novozelandsko izvješće o istraživanju, “The Growing Independence report on the Competent Learners project for children at age 14”“ otkrilo je da učenici koji vole čitati:

  • postižu veće rezultate u matematici, čitanju i rješavanju logičkih problema,
  • imaju veći interes za sudjelovanjem u školi,
  • imaju dobru komunikaciju i pozitivan odnos s obitelji i kvalitetnija prijateljstva,
  • imaju manje rizično ponašanje,
  • imaju višu razinu motivacije za školu.

Oni koji nisu čitali vjerojatnije su:

  • s vremenom postali ovisni o tehnološkim uređajima,
  • postali brže uznemireniji,
  • u dobi od 12 godina već je uočeno neprimjereno ponašanje u učionici,
  • manje je vjerojatno da će ispuniti domaći zadatak,
  • manje su uzbuđeni zbog polaska u školu.

Istraživači iz newyorške New School također su otkrili povezanost između čitanja knjižne fikcije i povečane empatije. (Comer Kidd & Castano, 2013)

Zapravo mi nije bilo teško pronaći obilje istraživanja o prednostima čitanja. Izazov je bio ograničiti slučajeve. Možemo to jasno reći: čitanje je dobro za nas.

3. Čitanje na mreži nasuprot čitanju pisanih tekstova

Koje su razlike između čitanja tiskane knjige na papiru i čitanja knjige na ekranu?

Jedna od prednosti e-knjige je njen veći izbor i lakši pristup.

No, kao nastavnika, zanima me postoji li razlika između klasičnog čitanja i digitalnog čitanja? Barem nekolicina istraživača vjeruje, da postoji. Istraživački tim autora pripremio je studiju u kojoj je 130 studenata preddiplomskog studija moralo pročitati dva članka. Rezultati ove studije pokazuju da su tekstovi na papiru lakše razumljivi i uvjerljiviji. Osim toga, digitalni tekstovi čak predstavljaju dodatne prepreke za manje kompetentne čitatelje. (Holleran & Murphy, 2004., str. 135-137)

Rezultati studije E-Read: Evolucija čitanja, koja je uspoređivala čitanje s digitalnih ekrana i čitanje s papira, pokazali su da je čitanje s ekrana mnogo površnije i plitko, također razumijevanje čitanja je lošije.

Još jedna prednost tiskane knjige je ta što nemaju poremećaje. Uz knjigu, čitači se ne mogu prebaciti na nešto drugo ili se ne pojavljuju druge distrakcije (reklame, poruke itd.) koje zbunjuju čitatelja. Fokus je samo na čitanju, a ne na bilo kojoj dodatnoj zabavi ili preusmjeravanju koji mogu izobličiti prednosti čitanja.

4. Utjecaj čitanja

Koji su pozitivni aspekti klasičnog čitanja?

  • razvija se bolje čitanje,
  • proširi se vokabular,
  • razvijaju se druge jezične vještine,
  • razvija se koncentracija,
  • razvija se mašta,
  • razvija se pamćenje,
  • mozak ostaje više “mlad”, jer usporava njegovo starenje za 32% u kasnijem životu,
  • ima pozitivan učinak na smanjenje stresa. Čitanje razinu stresa smanjuje se za 67%.
  • ima pozitivne učinke na razvoj empatije ili percepciju i razumijevanje osjećaja drugih. Čitanje neizravno pomaže u boljim međuljudskim odnosima.
  • pomaže u upoznavanju nas samih i potiče ostvarenje životnih ciljeva, što nas dugoročno čini sretnima.

(Gelman, L. (b. D.). Prednosti čitanja)

5. Školski projekti

Što mogu učiniti kao nastavnik za popularizaciju čitanja?

U osnovnoj školi pozivamo učenike da čitaju slovenske, engleske i njemačke knjige u slobodno vrijeme. Kako to popularizirati?

a) projekt: Zakačen sa knjigom ili Hooked by the book

Zašto bi čitanje bilo dosadno? Gdje vas je knjiga odvukla? Na kraju školske godine pozvala sam učenike na sudjelovanje, malo za šalu, malo za stvarno. Namjera je popularizirati čitanje i pokazati im da čitaju za sebe, a ne za ocjenu ili za učitelja. Tijekom praznika (ljeto, zima, …) ili tijekom školske godine pronalaze neobično mjesto za čitanje i slanje fotografije. Napravila sam kolaž svih fotografija u razredu kako bismo promovirali čitanje i zabavili se.

20191112_132751

Slika 1. Kolaž fotografija

b) bralna značka za roditelje

Znamo da kultura čitanja potječe od kuće. Mislim da je čitanje primjerom još jedan motivirajući faktor kojim pokažemo svojoj djeci da je čitanje ugodna aktivnost. Ona bi bila okrunjena dodjelom certifikata na kraju školske godine kada djeca na ceremoniji zatvaranja u školskoj knjižnici daju roditeljima priznanje za čitanje, za usvojeno bralno značko. Želimo da nam se pridruži što više roditelja. Roditelji bi bili primjer svojoj djeci i rekli bi im nešto o knjizi, razmijenili mišljenja, razgovarali o njoj, družili se. Nagrada za čitanje roditeljima bila bi primanje letka na kojem napišu autora, naslov i zatim- kratak sadržaj, preporuka, misao ili citat – za tri pročitane knjige (koliko god je potrebno za prepoznavanje). Učenici donose letke u školu, a krajem godine organiziramo završni događaj. Od najveće je važnosti da djeca dožive iskustvo čitanja u svom kućnom okruženju i da se čitanje uvijek gleda kao pozitivno i ugodno.

Brojna su istraživanja pokazala da djeca koja kasnije vole čitati potječu iz obitelji u kojima se čita i gdje roditelje potiču na čitanje.

6. Zaključak

Ušli smo u digitalno doba kada je više ljudi zalijepljeno za svoje ekrane. Zbog toga je važno razmisliti o promjenama koje digitalno doba donosi u naše živote, u naše škole.

Jedna potencijalna opasnost digitalnog doba je utjecaj na čitanje. Povećana upotreba računala koštat će nas i pismenosti i mašte.

Svestranost tehnologije i njeno stalno miješanje u naše privatne živote, zahtijeva da kritički analiziramo ove probleme i izradimo planove, smjernice i sustave koji osiguravaju da studenti nisu prepušteni elektronskim uređajima. Pronalaženje prave ravnoteže je neophodno. Postoji vjerojatnost da će uzrok socio-ekonomskog jaza među ljudima biti baš čitanje. Stoga škole moraju tražiti rješenja kako klasično čitanje ne bi postalo relikvija.

7. Literatura

  1. Comer Kidd, D., & Castano, E. (2013). Reading Literary Fiction Improves Theory of Mind. Science, 377-380.
  2. Education, N. Z. (2006). Growing Independence: A Summary of Key Findings from the Competent Learners @ 14 Project. Wellington, New Zealand: New Zealand Ministry of Education.
  3. Gelman, L. (b. d.). Benefits of Reading: Getting Smart, Thin, Healthy, Happy. dostopno na: http://www.rd.com/health/wellness/benefits-of-reading/
  4. Holleran, T. A., & Murphy, P. K. (2004). Do Virtual Envionments Lead to Virtual Learning? In E. b. Cleghorn, Missing the Meaning: The Development and Use of Print and Non-Print Materials in Diverse School Settings (p. 270). New York: Palgrave Macmillan.

Fotografije: osobni arhiv, Dragica Filipčič

Prvašići su čitali cijeli mjesec

jana_kos

Jana Kos

Sažetak

Tijekom listopada prvašići su puno čitali, odnosno više slušali jer još ne znaju čitati. Pridružili su se drugoj akciji Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja 2019. u okviru koje su provodili razne aktivnosti vezane uz čitanje. U školi smo svaki dan čitali oko 15 minuta. Prvašići su na svakodnevno čitanje poticali druge učenike u školi, ali i svoje roditelje.

Ključne riječi: čitanje, Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja, prvašići, aktivnosti čitanja.

Uvod

Obilježavanjem Dječjeg tjedna, u listopadu je završen drugi Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja 2019. Trajao je od 8. rujna, međunarodnog Dana pismenosti, do 13. listopada. Svrha Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja je podizanje kulture čitanja i čitalačke pismenosti svih stanovnika nastanjenih u Sloveniji, inozemstvu te Slovenaca nastanjenih širom svijeta.

Svjesni smo činjenice da nas čitanje prati na svakom koraku. S čitanjem počinjemo vrlo rano jer slikovnice čitamo već bebama starim par mjeseci. Nastavljamo čitati djetetu koje pohađa vrtić i kasnije, kad već ide u školu i već može samostalno čitati. Djeci treba čitati onoliko dugo koliko žele.

Čitanje je dugotrajan, zahtjevan proces koji razvijamo postupno i s upornošću. Da bi dijete postalo dobar čitatelj, potrebni su mu roditelji koji će stati uz njega, poticati ga i puno mu čitati. Kad je dijete starije i već zna čitati naglas, treba ga saslušati i razgovarati s njim o onome što je pročitalo. Roditelji su ti koji se trebaju pobrinuti da djetetu osiguraju mirne trenutke za čitanje i dovoljno različitih knjiga i ostalog materijala za čitanje. Prije svega, roditelji su najbolji primjer odraslog čitatelja.

Zašto je čitanje tako važno?

Stav djeteta prema čitanju prije svega ovisi o njegovim roditeljima. Ako kod kuće imaju poticajno okruženje za čitanje i roditelje koji im puno čitaju, djeca će radije posegnuti za knjigom. Stoga je važno da se djeci čita svaki dan. Čitanjem potičemo kognitivni i emocionalni razvoj djeteta, njegovu maštu, ideje i razmišljanja, istovremeno proširujujući i obogaćujući njegov vokabular. To je vrijeme koje zbližava dijete i roditelje i namijenjeno je samo njima.

“Tata mi svaki dan pročita barem nekoliko stranica knjige.”
S. K., 6 godina

Primjeri iz prakse

Čitalačko stablo

U okviru Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja, učenici prvih razreda bili su uključeni u brojne aktivnosti čitanja ili slušanja različitih pripovijedaka unutar raznovrsnih događanja. Na školskom hodniku smo ispred učionica prvih razreda postavili tri čitalačka stabla, po jedno za svaki razred. Stabla su u početku bila gola, bez lišća. Tijekom mjeseca čitanja stabla su se obogatila liclip_image002šćem. Na listu koji smo pričvrstili za stablo bio je napisan naziv bajke koju smo pročitali u školi ili one koju su kod kuće učeniku pročitali roditelji. Tako je svaki razred punio svoje čitalačko stablo novim lišćem do kraja Dječjeg tjedna, kada je završavao Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja 2019.

Slika 1: Čitalačko stablo

Čitanje ispod krošnje

Budući da je u rujnu i listopadu bilo dosta lijepih sunčanih dana, iskoristili smo ih za odlazak na školsko igralište. Učenici su sjedili ispod stabla na svojim jastučićima i slušali bajku. Zatim smo razgovarali o pročitanoj bajci. Učenicima se jako svidjelo slušanje bajke vani, na svježem zraku.

Čitanje za dobro jutro

“Želim što prije naučiti čitati pa mi mama svaki dan pročita jednu bajku.”

A. S., 6 godina

Sa čitanjem knjige počeli smo već nakon nekoliko sati nastave. Ponekad su to bile bajke, ponekad pjesme. Budući da se u to vrijeme održavalo i natjecanje “Bajkoviti svijet Svetlane Markovič i Jelke Reichman”, u razrednom čitateljskom kutku, gdje smo postavili izložbu knjiga omiljene autorice, pročitali smo mnoge bajke.

Međugeneracijsko čitanje

“Najradije slušam priče o dinosaurusima.”

A. K., 6 godina

Pozvali smo nekoliko učenika četvrtih i petih razreda da nam pročitaju neke bajke. Prvašići su bili oduševljeni čitanjem starijih učenika, a mogli su čuti i kako će i sami znati čitati kad budu pohađali 4. ili 5. razred.

Čitalačka čajanka

clip_image004Učenici su čitali ili slušali bajke već prije nastave, čak i u dnevnom boravku. Organizirali smo čitalačku čajanku. Dok bi slušali bajku, učenici su mogli pijuckati čaj, a nakon čitanja o njoj bismo poveli razgovor. Jedan od učenika napravio je list, napisao naslov pročitane bajke te ga objesio na čitalačko stablo.

Slika 2. Čitalačka čajanka

Markica čitanja

clip_image006Tijekom posljednjeg tjedna čitanja, učenici prvih razreda izradili su markice čitanja. Markice su bile od filca. Učiteljice su markice izrezale na određenu veličinu i probušile ih. Prvašići su odabrali boju vune i provukli ju kroz rupe. Na kraju su odabrali ukrasni dodatak i na markicu nacrtali ono što ih podsjeća na čitanje. Izrađene markice prvašići su podijelili zaposlenicima škole, a po jedan primjerak dobio je i svaki razred.

Slika 3. Markice čitanja

Zaključak

Učenici su zaista uživali tijekom ovog mjeseca, tako da neke aktivnosti nismo zaključili završetkom Nacionalnog mjeseca čitanja, već ih nastavljamo provoditi.

“Mama mi svake večeri prije spavanja pročita bajku.”

E. P., 6 godina

Djeca vole slušati bajke, samo treba pronaći vremena za čitanje. Nije važno kada im čitamo, tijekom dana ili navečer prije spavanja, nije važno ni gdje im čitamo, važno je da im čitamo svaki dan. Djeca su naše ogledalo, stoga budimo oni koji će puno čitati.

Literatura

  1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila
  2. članak: Potočnik, P. (2019). Nacionalni mesec skupnega branja – Vabilo k sodelovanju. V: Vzgoja in izobraževanje, 4, 66–67