Formativno praćenje

Čitanje s dnevnikom čitanja

polona_IN

Polona Irt Novak

Sažetak

Ove školske godine počela sam u nastavu svjesno i sustavno uvoditi elemente formativnog praćenja. Fokus je bio na tome da učenici sami prepoznaju svrhu učenja i da sudjeluju u oblikovanju kriterija uspješnosti. Naglasili smo značenje kritičnog i poštenog (samo) vrednovanja, učili smo oblikovati dobre, kvalitetne i smislene povratne informacije. To smo izvodili kod različitih predmeta i tema. Na satu slovenskog to su čitanje, obrada umjetničkih tekstova, recitacija i govorna izvedba. U matematici tablica množenja, rješavanje tekstualnih zadataka, pisano zbrajanje i oduzimanje. Na satu glazbene umjetnosti pjevanje, a na satu likovne umjetnosti izvršavanje likovnih zadataka.

Takav način podučavanja znatno obogaćuje nastavu, od učitelja zahtijeva puno više priprema, domaće zadaće s izradom materijala i slično. Tijekom samog nastavnog sata učitelj služi više kao usmjerivač nego predavač, što ponekad nije jednostavno. Elementi formativnog praćenja omogućuju raznoliku nastavu, otkrivanje različitih puteva do istoga cilja, aktivnu ulogu svih učenika, stalne povratne informacije te razvoj i napredak svakog učenika u okviru njegovih individualnih sposobnosti.

Ključne riječi: formativno praćenje, čitanje, dnevnik čitanja.

Uvod

S formativnim praćenjem upoznala sam se u posljednjih nekoliko godina. Kao i svaku novost, primila sam je kritički i s rezervom. Međutim, jedno je slušati o tome, a drugo izvoditi u praksi jer svatko doživljava elemente formativnog praćenja na drugačiji način, pa sam odlučila pokušati s postepenim uvođenjem elemenata formativnog praćenja u nastavu. U nastavku želim predstaviti primjer uvođenja elemenata formativnog praćenja na slovenskom jeziku. Prva tema kojoj smo na taj način pristupili je čitanje jer je od iznimnog značenja za daljnji uspješni rad učenika.

Središnji dio – Tijek nastavnog sata DNEVNIK ČITANJA

UVODNA MOTIVACIJA – SVRHA UČENJA

S učenicima razgovaramo o tome što sve radimo na satu slovenskog jezika? Da li rado čitaju? Zašto? Misle li da možemo donijeti odluku da prestanemo s čitanjem?

Gdje sve koristimo čitanje – u školi i izvan nje? Da li njihovi roditelji, djed i baka također čitaju? Što čitaju? Mogu li reći da je vještina čitanja važna u životu ljudi? Da li se sva djeca odmah nauče dobro čitati? Da li danas oni svi već dobro čitaju?

ODREĐIVANJE PREDZNANJA – Audio snimke čitanja, vrednovanje u skupinama

Učenicima govorimo da ne samo u našem razredu, već i u drugim razredima ima dobrih ili loših čitatelja. Poslušat ćemo 3 snimke na kojima tri različita učenika čitaju isti tekst. Zadatak učenika je da veoma pozorno slušaju sve tri snimke. Svaka skupina dobit će radni list za vrednovanje čitanja na snimkama.

Puštamo snimke. Prije nego pustimo snimke na ploču napišemo SNIMKA 1 (najlošiji čitatelj), SNIMKA 2 (bolji čitatelj), SNIMKA 3 (najbolji čitatelj).

Svakoj snimci slijedi rad u skupinama – učenici vrednuju preslušano čitanje. Kad a završe s radom na ploču ćemo napisati njihove zaključke.

SVRHA UČENJA i OBLIKOVANJE KRITERIJA

Zatim ćemo učenike upitati da li znaju sami odrediti što to čitanje čini dobrim. Na temelju čega zaključujemo da je netko dobar čitatelj?

Zadatak učenika u skupinama je napisati na list papira kakvo je po njihovom mišljenju dobro čitanje. Kad završe s radom govore o svojim zaključcima.

Učenike pitamo da li bi oni svi htjeli biti dobri čitatelji? Da li bi htjeli postati SUPERJUNACI ILI SUPERJUNAKINJE U ČITANJU? S obzirom na njihove zaključke u skupinama, postavljamo kriterije na temelju kojih će učenici Oblikovani kriteriji dobrog čitatelja - plakat u učionicitijekom cijele školske godine vrednovati svoje čitanje. Napisat ćemo na ploču, a kasnije na plakat kojega ćemo objesiti na vidljivo mjesto u razredu.

Slika 1. Oblikovani kriteriji dobrog čitatelja – plakat u učionici

SAMOVREDNOVANJE vlastitog čitanja učenika

S djecom razgovaramo o ulozi semafora – o značenju njegovih boja u prometu. Utvrđujemo da imamo nešto slično u našoj učionici. Naš semafor pomoći će nam odlučiti gdje učenici trenutno pripadaju svojim čitanjem. Na crvenu boju svoju štipaljku objesit će oni koji smatraju da je njihovo čitanje loše i da moraju još puno učiti. Na žutu boju oni koji smatraju da se, iako već znaju dobro čitati, trebaju još više poboljšati. Na zelenu boju postavit će se oni kod smatraju da već jesu superjunaci u čitanju. Učenici će objesiti svoje štipaljke. Promatramo njihovo razvrstavanje, a neke učenike pozivamo da obrazlože svoju odluku i po potrebi posredujemo kod neprikladnog razvrstavanja.

VREDNOVANJE čitanja djece na snimkama

Učenici će opisati kojom bojom na semaforu bi ocijenili čitanje djece na snimkama koje su poslušali na početku sata. Odabir će utemeljiti s obzirom na postavljene kriterije dobrog čitanja.

DOKAZI UČENJA – Dnevnik čitanja

Učenicima govorimo da će naš zajednički ovogodišnji cilj biti da svatko od njih poboljša svoje čitanje i postane SUPERJUNAK, odnosno SUPERJUNAKINJA u čitanju. U tu svrhu pripremit ćemo mjesečne popise čitanja, koje će tijekom cijele školske godine dosljedno i kritički ispunjavati i uvrštavati u svoje dnevnike čitanja.

Učenicima ćemo podijeliti mape s naslovnicama dnevnika za čitanje i prvim listom čitanja. Ostale učenici dobivaju redovito krajem svakoga mjeseca. Ispunjen list čitanja u dnevniku čitanjaObrazložit ćemo na koji način ispunjavati listove čitanja – svaki dan trebaju 10 minuta glasno čitati. Nakon završenog čitanja pored datuma će nacrtati pripadajući uzorak u boji (ako taj dan nisu čitali napravit će crticu). Roditelji će se svaki dan pored datuma i uzorka potpisati i time potvrditi da je učenik taj dan zaista čitao. Na poleđini lista za čitanje bit će zapisani kriteriji dobroga čitanja.

Slika 2. Ispunjen list čitanja u dnevniku čitanja

POVRATNA INFORMACIJA

Učenike upozoravamo da ćemo tijekom cijele godine pomno pratiti njihovo čitanje. Svoja opažanja će učitelj povremeno u bojama zapisati u bilježnice. Na taj način učenici će već na prvi pogled vidjeti u kojoj boji je zapisana njihova povratna informacija i po tome približno prepoznati koliko su bili Učiteljeva pisana povratna informacijauspješni i koliko se još moraju poboljšati na putu da postanu superjunaci u čitanju. Povratnu informaciju o svom čitanju će povremeno dobiti i od školskih kolega.

Slika 3. Učiteljeva pisana povratna informacija

Zaključak

Tijekom cijelog nastavnog sata učenici su bili aktivni i motivirani za rad. Iznenadili su svojim opažanjima, kritičnošću, domišljatošću i pazili su na pojedinosti. Pitanja za potporu učenju bila su prisutna tijekom cijelog nastavnog sata, stalno su se ispreplitale aktivnosti učenika i učitelja. Uporabom snimaka čitanja izbjegli smo izlaganje svakog pojedinog učenika u našem razredu. Rad se izvodio u skupinama, a čitavo vrijeme su sudjelovali svi učenici. Pomoću izvedenih aktivnosti uspješno smo ostvarili postavljene ciljeve učenja. Kad sam posljednji dan na zid objesila kriterije uspješnosti koje su učenici zapravo sami sastavili, bili su veoma zadovoljni i ponosni na svoj rad. U nastavku školske godine savjesno su ispunjavali liste čitanja u dnevniku čitanja. Roditelji su potvrdili da su djeca kod kuće doista čitali i pošteno ispunjavali tablice na listovima čitanja, a sama sam kod većine učePisana povratna informacija jednog učenika drugomenike prepoznala napredak. Povratne informacije o svom čitanju, kao i čitanju školskih kolega, davali su veoma kritično i konstruktivno.

Slika 4. Pisana povratna informacija jednog učenika drugome

Povratne informacije su s njihove, kao i s moje strane, bile veoma dobro prihvaćene. Sa sigurnošću mogu reći da se učenici pritom nisu osjećali izloženo te da su bili svjesni kako se, usprkos trudu, još uvijek međusobno razlikujemo. Nekima već ide vrlo dobro, a nekima je potrebno više vremena do željenog cilja. Povratne informacije nisu primali kao kritike, već kao pomoć i poticaj za dalje.

Literatura

  1. Holcar Brunauer, A. (2017): Formativno spremljanje v podporo učenju: priročnik za učitelje in strokovne delavce, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.
  2. Peklaj, C. (2001): Sodelovalno učenje ali Kdaj več glav več ve, DZS, Ljubljana.

Razigrano učenje pismenosti

manca_moskon

Manca Moškon

Sažetak

Temeljni cilj školovanja je da se djeci u što poticajnijem školskom okruženju nude što bolji uvjeti za stjecanje što kvalitetnijeg znanja (Polak, 2008.). Učenje pismenosti predstavlja prvi korak do tog cilja, budući da je to proces učenja čitanja i pisanja. Stoga je učenje pismenosti vrlo složen proces koji moramo približiti djeci, ako želimo dobre rezultate.

Tijekom godina moje prakse utvrdila sam da je učenje puno učinkovitije ako se spoji sa igrom i kretanjem djece. Tada daje bolje rezultate. Učenici lakše prate i slijede nastavu.

U članku ću predstaviti primjer dobre prakse – kako preko igre učvršćivati velika tiskana slova –pisanje, čitanje, kako povezivati predmete (slovenski jezik, matematika, poznavanje okoliša i sport) te kako razvijati i jačati učenje putem suradnje među učenicima.

Ključne riječi: učenje pismenosti, pisanje, čitanje, igra, kretanje, učenje putem suradnje među učenicima.

1. Uvod

Učenje pismenosti znači da se učenike nauči čitati i pisati. Područje čitanja od velike je važnosti, jer su usvojena tehnika čitanja i razvijene sposobnosti razumijevanja pročitanog nužne za uspjeh i razvoj svakog djeteta u školi (Ropič, 1996).

Djeca svaki dan moraju preraditi/pročitati puno informacija. Stručnjaci stalno traže nove tehnike i metode za poboljšanje čitalačke učinkovitosti u djece i odraslih (preuzeto prema Ropič, 1996).

Učenje pismenosti je složen proces. Mi, učitelji, koristimo različite tehnike i metode koje nadograđuju i poboljšavaju tehniku čitanja učenika, povećavaju njihovu riznicu riječi i poboljšavaju razumijevanje kod čitanja (Ropič, 1996).

Početno čitanje i pisanje djeci se mora približiti na primjeren način. Iskustvo djeteta koje je dijete steklo u ranoj dobi, utječu na daljnji tijek njegovog školovanja (preuzeo prema Ropič, 1996.).

Kod čitanja i pisanja radi se o procesu. U prvoj fazi je izuzetno važno da djeca čuju glasove – da znaju odrediti prvi i zadnji glas i srednje glasove. Nakon toga određuju duljinu riječi – kratke ili dugačke riječi. Riječi rastavljaju na slogove i kasnije ih izgovaraju. A važne su i grafomotoričke vježbe – oblikovanje crta pomoću uzica, crtanje različitih crta, rezanje papira…

Dalje se učenici uče i imenovati slova, a i pokušavaju sami napisati slova odnosno oblikovati poteze slova. Istodobno se uče i čitati.

Puno razmišljam o tome kako da učenje čitanja i pisanja približim djeci. U procesu učenja pismenosti veliku ulogu ima i igra, kretanje i mašta. Uz igru, kretanje i uz pomoć mašte učenici puno lakše uče i brže pamte. Također je važno i učenje putem suradnje između učenika. Učenici koji već dobro vladaju čitanjem i pisanjem pomažu učenicima kojima je potrebno vodstvo, usmjeravanje i pomoć. Učenici mogu biti odlični motivatori.

2. Primjer dobre prakse

Nastavni sat koji ću predstaviti je prepletanje učvršćivanja poznavanja velikih tiskanih slova, igre, mašte, kretanja i učenja putem međusobne suradnje između učenika.

Sat učvršćivanja velikih tiskanih slova provodim tako da učenici usvoje sva slova, npr. u mjesecu svibnju.

Na početku sata pitam učenike da li se sjećaju zlatne ptice koja je prije određenog vremena na satu matematike ostavila gnijezdo sa zlatnim jajima (kinder plastična jajca). U jajima su bili računi. Kažem im da je tada zlatna ptica izgubila nekoliko jaja. Učenici po razredu traže zlatna jaja. Pronađena jaja donose u krug. Učenicima kažem da moramo utvrditi jesmo li pronašli sva jaja. A kažem im da nam je dobra vila napisala i nekoliko tragova. Dobri čitači pročitaju naznake.

Naznake:

IZGUBLJENIH JAJA IMA MANJE OD PET. IZGUBLJENIH JAJA IMA VIŠE OD DVA.

BROJ IZGUBLJENIH ODGOVARA JEDNOJ OD BROJKI IZ BAJKE.

KOLIKO PRAŠČIĆA NASTUPA U BAJCI S VUKOM? SJEĆATE LI SE BAJKE U KOJOJ SVAKI PRAŠČIĆ GRADI SVOJU KUĆICU?

KOLIKO OBOJENIH DIJELOVA IMA NA NAŠOJ ZASTAVI?

Učenici utvrđuju koliko ima izgubljenih jaja i jesu li pronašli sva jaja. Ako nisu, odlaze u potragu za njima.

U krugu dodirnem svako jaje i spoznam da je nešto unutra. Učenici utvrđuju što bi to moglo biti u jajima. Otvaram prvo jaje i razvrstavam slova. Pojedini učenici imenuju slova. Učenici iz spomenutih slova sastavljaju riječ. Na isti način sastavljaju i drugu i treću riječ. Pojedinci pročitaju riječi VJEŽBA, MAJSTOR, RAD. Riječi zapisujem na ploču. Razgovaramo o svakoj riječi. Učenike upitam da li nam zlatna ptica želi nešto poručiti.

Učenici utvrđuju da iz riječi mogu sastaviti poznatu poslovicu VJEŽBA ČINI MAJSTORA. Poslovicu zapisujem na ploču. Razgovaramo o značenju te poslovice. Djeci kažem da moramo vježbati, ako se želimo naučiti čitati i pisati.

Takva je najava sata. Nakon toga se rad odvija u grupama od dvoje/troje učenika. Dajem upute za rad. U razredu ima šest postaja. Na svakoj postaji sjedi najviše četiri/pet učenika.

Postaje:

1. Sastavljanje riječi iz slogova (na kartončićima). Riječ prepisuju u bilježnicu.

SLIKA 1slika1
Slika 1. Sastavljanje riječi

2. Od slova sastavljaju riječi. Kao pomoć mogu koristiti slovarica. Riječi zapisuju u bilježnicu (ABC Igraonica –Igra dinosaurus)1

SLIKA 2slika2
Slika 2. ABC Igraonica – Igra Dinosaurus i slovarica

3. Učenici odabiru sličicu2, daju joj ime i potraže riječ koja odgovara sličici. Riječ prepisuju u bilježnicu. (Sličice i riječi razvrstane su u tri kutijice prema složenosti – od kraćih do duljih riječi.

SLIKA3
Slika 3. Sličice i riječi (sličice – ABC karte)

4. Učenici odabiru sličicu3 s riječi kojoj daju ime/pročitaju i potraže riječ koja odgovara sličici. Riječ prepisuju u bilježnicu.

Slika 4
Slika 4. Sličice s riječima i riječi (sličice – ABC karte)

5. Na trakama su označeni prostorčići koji čekaju i u koje se umeću slova4. Učenici uz pomoć sličica postavljaju slova u prazne prostorčiće. Pročitaju riječ na kartončiću i prepisuju je u bilježnicu. Ovu aktivnost ponove barem tri puta, i to drugim riječima.

Slika 5
Slika 5. Trake s riječima i slova (Trakovi – slovarica)

6. Kocke – na duljim kockama napisane su riječi. Učenici odaberu riječ. U kutiji su kocke na kojima su napisani slogovi ili slova. Učenici traže pojedine slogove ili slova i manje kocke slažu na dulju kocku, sve dok ne sastave riječ koja je napisana na duljoj kocki. Riječ prepisuju u bilježnicu.

slika 6slika6
Slike 6. Razigrane kocke

Dajem upute: Svaki par mora napraviti barem tri postaje i na svakoj postaji sastaviti/zapisati barem tri riječi. Oni učenici koji već pišu rečenice, na svakoj postaji zapisuju rečenicu.

Učenici koji zadaću naprave brže i čekaju na slobodno mjesto za sljedeću zadaću, rješavaju dodatne zadaće:

  • Pisanje slova/riječi flomasterom na veliki list papira, prstom namočenim u gris ili kredom na manje ploče.
  • Sastavljanje slova u abecedu – slovarica.
  • Čitanje slikopisa.

Na kraju ocjenjujemo rad – Koje su vam se postaje sviđale i zašto? Koje vam se nisu sviđale? Je li bilo problema?

Sat završavam završnom mišlju: Ako želimo postati dobri čitači i ako želimo naučiti se pravilno pisati, moramo vježbati. Učenike potičem da kod kuže s roditeljima čitaju i vježbaju pisanje slova i riječi, a kasnije i rečenica.

Nastavni sat može se provoditi i kao blok sat. Možda je i bolje tako, jer se učenici mogu posvetiti zadaćama, a kod pisanja slova, riječi i rečenicu još su i precizniji. Ako im između zadaća treba kretanje, tijekom sata možemo im ponuditi kratke igre za opuštanje, primjerice deklamacije kretnjama, plesne igre ili odmor za piće.

3. Zaključak

Proces učenja pismenosti vrlo je važan i dugotrajan. Učenici imaju različita predznanja, a žive i u okruženjima koja se međusobno razlikuju, jedna su poticajnija od drugih itd. Ali, još uvijek puno učenika ima poteškoće u pisanju i čitanju. Nastava im se često čini nezanimljiva. Ne žele pisati i čitati. Stoga im se nastava mora približiti.

Čitanje i pisanje koje je povezano s igrom i kretanjem ima veći učinak. Učenici brže i bolje postignu napredak. Učenici jako vole igre, jer im se čine zabavne i privlačne.

Djeca imaju potrebu za igrom i kretanjem i stoga je od velike važnosti da li znamo spojiti igru s učenjem. Takvo učenje u razred donosi radni nemir koji se mora znati voditi i usmjeravati, a prema potrebi i davati pomoć. Mi, učitelji, promatrači smo na takvim satovima. O učenicima se možemo puno toga naučiti.

Vrlo važan aspekt je i razvijanje učenja putem međusobne suradnje između učenika. Ovakva suradnja u razredu može donijeti puno dobre volje i opuštenog ozračja. A poznato je da lakše učimo ako smo opušteni i ako nam pomaže netko koga dobro poznajemo i u kojeg imamo povjerenje.

Djeci je za uspješno učenje potrebno opušteno i poticajno okruženje u kojem će najlakše razviti svoje potencijale.

U nastavu unosim puno igre i kretanja, i time sve učenike potičem na aktivnost u radu. Učenici su opušteni pa su rezultati bolji. Svjesna sam da veliki broj učenika koji sjede brzo gubi koncentraciju i pozornost. Stoga im se moraju pripremiti zadaće i aktivnosti koje će im u glavama napraviti misaoni nemir i potaknuti ih na kretanje i traženje novih rješenja. Takva djeca dobro će savladati pisanje i čitanje i bit će spremni na sve zadaće koje ih očekuju u narednim godinama školovanja.

4. Literatura

  1. Polak A. (2008). Učitelji, učenci in starši o prvem triletju osnovne šole. Ljubljana: Grafika 3000.
  2. Ropič M. (1996). Podaljšano opismenjevanje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  3. Grginič M., Zupančič. M. (2004). ABC-igralnica. Domžale: Izolit.
  4. Grginič M. (2009). ABC karte. Domžale: Izolit.
  5. Grginič M. Moja stavnica. Domžale: Izolit.

__________________________

1 Grginič M., Zupančič. M. (2004). ABC-igralnica. Domžale: Izolit.
2 Grginič M. (2009.). ABC karte. Domžale: Izolit.
3 Grginič M. (2009.). ABC karte. Domžale: Izolit.
4 Grginič M. Moja stavnica. Domžale: Izolit.

Pogled u iznenađenje

Broj 126, listopad 2020.
ISSN 1848-2171

Nakon mnogih istraživanja, projekata, natjecanja, primjera dobre prakse i drugih zanimljivosti, došlo je vrijeme da Pogledu promijenimo “ruho”.  Točnije, nakon 12 godina. Vjerojatno je i vrijeme Smile

U mjesecu studenom nećemo prihvaćati članke, ali to ne znači da morate prestati pisati jer zajedno s vama stvaramo različite, ali zajedničke sadržaje koji svima nama omogućuju da budemo što bolji u poslu u kojem radimo.

Jedva čekam novi broj Pogleda! Smile

Pogled_iconU svom članku Branko Rumenović opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Više…

Pogled_iconU vrtiću Brigite Hočevar jutarnji sastanak dio je svakodnevne rutinske skrbi koja utječe na razvoj predškolskog odgoja, a uključuje pojedinačne aktivnosti i pravila. Cilj je suradnja, poštovanje i slušanje. Više..

Pogled_iconPročitajte na koji je način Danijel Markić nastavu učinio zanimljivom. U nastavni proces je uključio modernu tehnologiju, a kod samih učenika potaknuo aktivno učenje. Pri tome pazio da ne istisne ulogu učitelja/nastavnika iz samog nastavnog procesa. Više..

Pogled_iconIvana Hrastović Mandarić sudjelovala je na radionici profesionalnog usavršavanja u Belgiji pod nazivom ”Programming for the 21st century” kako bi stekla znanje o inovativnim i interdisciplinarnim pristupima poučavanja, razvoju kreativnog mišljenja kroz primjenu računalne tehnologije u nastavi i poticanju timskog rada u rješavanju problema. Više…

Pogled_iconJedan od ciljeva suvremene škole je da učenici budu aktivni sudionici u planiranju i provedbi odgojno-obrazovnog procesa, kaže Janja Hunjet. Zbog toga je počela provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Više…

Pogled_iconUčiteljica Katarina Juvan sudjeluje u projektu Knjižnica pod krošnjama tijekom ljeta gdje svi mještani mogu sudjelovati u čitanju. Osim čitanja, postoje kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice. Više…

Pogled_iconU svom članku Špela Ivančič je predstavila kako s učenicima prvog i četvrtog razreda na različite načine upoznaje i kreira ilustracije stabala. Drveće su upoznali na različite načine te ih poslije probali oslikati. Više…

Pogled_iconLucija Andric je opisala umjetnički oblik pripovijedanja uz slike, kamišibaj, koji je koristila u nastavi književnosti, likovne umjetnosti i stranog jezika s učenicima 3. razreda. Upotreba kamišibaja može biti svestrana, a služi kao pomagalo za kreativno i aktivno postizanje ciljeva učenja. Više…

Pogled_iconU Područnoj školi Leskovec, na izvannastavnoj aktivnosti, profesorica Marija Srdinšek i njeni učenici odlučili su istraživati obrte, koji su nekoć bili razvijeni u njenom kraju. Ovakav pristup radu učenicima omogućava učenje iz vlastitog iskustva, što povećava kvalitetu i trajnost stečenog znanja. Više…

Pogled_iconMartina Prejac i učenici koji pohađaju turistički krug upustili su se u veliki projekt koji je i za njih same bio velik izazov. U okviru projekta organizirane su razne rimske radionice za učenike od 6. do 9. razreda, a studenti su napravili amfore, uljne svjetiljke, rimski nakit, rimski novac, žlice i glinene posude, katapult… Glavna ideja ovog projektnog tjedna bila je pretvoriti Ptuj u rimski grad na tjedan dana. Više…

Pogled_iconUčenje brojeva u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi može biti vrlo suhoparno i dosadno, ali Nataša Žlindra učenje brojeva je pretvorila u nešto zabavno i ugodno. Učenici uz pomoć igre brže usvajaju znanje te se pritom zabavljaju, povezuju i jačaju međusobne odnose, stvarajući tako pozitivnu energiju u razredu. Više…

Pogled_iconSaša Vrabič nas je upoznala s projektom Simbioza pokreta koji se već šestu godinu zaredom provodi u OŠ Blaža Arniča. U projekt su uključene generacije od -9 mjeseci do 100+. Projekt udružuje ideje međugeneracijske suradnje, volontiranja i tjelovježbe kroz koje podiže svijest te promiče zdrav i aktivan život za sve generacije u svim životnim razdobljima. Više…

Pogled_iconAstma je kronična bolest dišnih putova koja se najčešće javlja u djetinjstvu, a u današnje vrijeme česta pojava. Urban Hauptman upoznaje nas kako danas mnoga istraživanja potvrđuju da je poželjno takvu djecu poticati na različite sportske aktivnosti, ali pri tome je važno odabrati primjerene aktivnosti. Više…

Pogled_iconU knjižnici Osnovne škole Mladika odvijaju se različite aktivnosti kako bi privukle što više čitatelja i uzbuditi ih za čitanje. Knjižničarka Urška Hlupič Voda je odlučila pokrenuti projekt Zelena knjižnica, kako bi promovirala zaštitu okoliša i istodobno čitanje knjiga o organskim temama. Više…

Pogled_iconVesna Kukavica u školi je provela istraživanje o nasilju kako bi provjerila stanje, odnosno znaju li učenici uopće prepoznati i raspoznati nasilna ponašanja te kako ih doživljavaju, kao i provjeriti način na koji se suočavaju s nasiljem i kako reagiraju na njega. Više…

Gordana Lohajner

Knjižnica pod krošnjama

katarina_juvan

Katarina Juvan

Sažetak

Čitanje je važno za jezični, intelektualni i općeniti razvoj djeteta. Čitanje u obitelji izvrsno utječe na djetetovo učenje čitanja i uspješno učenje, na razvoj njegove čitateljske pismenosti i čitateljsku kulturu u njegovoj odrasloj dobi. Za poticanje čitanja osim roditelja odgovorni su i učitelji. Dokazano je da djeca kojoj su roditelji čitali slikovnice u predškolskom razdoblju kasnije u školi imaju bolji uspjeh u učenju. Knjižnica pod krošnjama ljeti je bogato osvježenje za sve mještane koji su željni čitanja.

Ključne riječi: čitanje, knjižnica, krošnje, djeca, stvaranje.

Uvod

Učiteljica sam u seoskoj školi u selu Polšnik nad Litijo. Škola je mala i ima samo 29 djece. U školi imamo knjižnicu u kojoj učenici svaki tjedan posuđuju knjige koje nose kući i čitaju za čitateljsku značku. Budući da ljeti za vrijeme praznika knjižnica nije otvorena, pridružili smo se projektu Knjižnica pod krošnjama. Na tjedan dana dobijemo velik broj kvalitetnih knjiga (posuđuje nam ih Zavod Divja misel Ljubljana) u lijepim drvenim kutijama koje postavljamo pod krošnje drveća gdje prolaznici uživaju u ljetnom čitanju. Osim čitanja, u prijepodnevnim satima djeci nudimo kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice iz knjižnice Litija. S djecom dolaze i roditelji te bake i djedovi kojima također ponudimo hlad i laganu literaturu kao što su npr. domaći i strani časopisi i revije.

Čitanje pod krošnjama

Knjiga u prirodi zaboravljeno je zadovoljstvo. Knjige koje na tjedan dana donesemo u SLIKA 1Polšnik pružaju kvalitetan izbor za čitanje. Knjižnica je smještena u idili zelenih brežuljaka i brda ispod pravog slovenskog sjenika. Posjetitelje uvijek oduševi prelijep pogled koji se odatle pruža na sve strane.

SLIKA 2Obično tjedan traje od nedjelje do subote. Prvi dan imamo otvorenje Knjižnice pod krošnjama. Slijedi dinamičan i aktivan tjedan gdje se u prijepodnevnim satima pobrinemo za naše najmlađe mještane. U posljednje vrijeme primjećujemo i posjete djece iz drugih općina, jer dobar glas daleko se čuje. Učiteljice i odgojiteljice pripremaju radionice za djecu. Djeca su se u pet godina otkad pripremamo program mnogočime bavila. Od akvarija za ribice, stripova, slikanja na kamenu, slikanja na drvu, izrade mininogometnog igrališta za pravi mininogomet, provodili smo eksperimente s vodom i okušali se u origamiju. Svake godine posjeti nas pripovjedačica koja djeci pripovijeda bajke na štaglju. Pritom nas uvijek promatra puh Brane koji viri iza ruba krova. Nakon radionica djeca imaju vremena za SLIKA 3listanje knjiga. Listaju ih i pregledavaju, čitaju i promatraju ilustracije ili se jednostavno igraju s njima i slažu ih u kućice. I bake rado posjećuju naše prijepodnevne radionice, jer se u hladu krošnji prepuste užitku čitanja raznih revija i kuharskih savjeta. Čitanje tako traje od 10 sati ujutro pa sve do navečer kad počinju događanja za odrasle.

SLIKA 4SLIKA 5
SLIKA 6SLIKA 7

SLIKA 8U večernjim satima organizatori osiguraju glazbene nastupe, predstavljanje pjesnika i slikara čije radove izlažemo u ljupkoj maloj galeriji. Posebna je atrakcija večeri pripovjedač, koji se pobrine da nam se uz bajke za odrasle naježi koža i na trenutak prestanemo disati dok napeto slušamo stare narodne bajke.

SLIKA 9

A ujutro pod sjenikom ponovo počinje rad s djecom. Radionice osiguravaju da djeca cijeli SLIKA 10tjedan s veseljem posjećuju našu Knjižnicu pod krošnjama gdje se mogu posvetiti čitanju slikovnica i knjiga za sve ukuse i uzraSLIKA 11ste. Sretna sam što se i za vrijeme praznika mogu pobrinuti da moji učenici aktivno čitaju, da su motivirani za rad i da rado dolaze i stvaraju. Važno je da pritom uživaju, da se raduju SLIKA 12našim zajedničkim druženjima pod krošnjama u društvu pomno odabranih i kvalitetnih knjiga. Događanja su vrlo posjećena, jer nas je prema našoj procjeni posjetilo više od tisuću najmlađih i malo manje mladih posjetitelja, a reakcije i prijedlozi za budućnost vrlo su dobri. Raduje nas što nSLIKA 13as posjećuju cijele obitelji, koje u prirodi listaju knjige i razgovaraju o njima. Riječ je o aktivnosti bez glamura, o aktivnosti koja miriše na svjež zrak, u seoskom okruženju. Ali zato donosi mnogo istinskog užitka i opuštajućih trenutaka.

SLIKA 14SLIKA 16

Zaključak

Čitanje u prirodi donosi mnogo toga lijepoga. Ležaljka, pjev ptica, dobra knjiga i vjetar u kosi ljeti dočaravaju novo iskustvo. Iskustvo koje mladom čitatelju pomaže zavoljeti knjigu i čitanje. Zato ćemo se na Polšniku nastaviti truditi da Knjižnica pod krošnjama ostane naša konstanta u srpnju. U vrijeme kad djeca imaju praznike i ponekad ne znaju što bi sa svojim vremenom. Osiguravamo da je njihovo slobodno vrijeme maksimalno iskorišteno, i to dalje od televizije, računala i pametnih telefona. Vraćamo se u sjenu drveća i čitamo knjige, koje su čovjekove najbolje prijateljice i pozivaju nas na odmak od dnevne rutine te nas vode u čudesne svjetove koji su onome koji ne čita nedostupni.

Literatura

  1. https://www.bralnaznacka.si/
  2. http://www.knjiznicapodkrosnjami.si/
  3. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.

Pogled kroz nastavu na daljinu

Broj 124, lipanj 2020.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconOva školska godina nam je bila pravi izazov. Nitko nije ni zamišljao kako ćemo se u samo tjedan dana morati pripremiti na nastavu u daljinu. Sanja Janeš nam je iznijela probleme s kojima smo se susreli tijekom prelaska u virtualni svijet, na koji način se promijenilo planiranje učenja i poučavanja kao i moguća rješenja kurikulumskog planiranja. Više…

Pogled_iconU članku Edite Čelofige su opisane aktivnosti koje potiču učenike na čitanje u školi. Osnovni cilj je kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje kako bi postali čitatelji za cijeli život. Više…

Pogled_iconDolazak u školu za djecu znači nov početak – novi prijatelji, nove prostorije, nova učiteljica… Katarina Plut opisala je malo drugačiji početak u 1. razredu osnovne škole. Više…

Pogled_iconSvakodnevno smo suočeni s izazovima kako učenicima s posebnim potrebama pružiti što bolje odnosno jednake uvjete u odgoju i naobrazbi. Alenka Plevnik ove godine je izradila prilagođenu društvenu igru Domino za slijepe i slabovidne osobe. Više…

Pogled_iconLea Florjančič je predstavila sažetu lekciju ponavljanja, konsolidacije znanja u mjerenju duljine iz matematike u 4. razredu osnovne škole koristeći formativno praćenje s ključnim elementom povratna informacija. Više…

Pogled_iconU svojem radu Lea Napotnik je opisala različite i zanimljive načine učenja o bajkama i popratnim aktivnostima – stvaranje, izrada rječnika, lokalna klasifikacija i analiza intervjua ispitanih učenika. Više…

Pogled_iconMarjana Penca Palčič je željela odgovoriti na pitanje je li budućnost ocjenjivanja u opisnoj ocjeni ili u školi bez ocjena. Što je zaključila, možete pročitati ovdje.Smile  Više…

Pogled_iconU povodu obilježavanja 105. obljetnice rođenja i 13. obljetnice smrti akademika Ivana Supeka profesorice Mirjana Dabac i Tatjana Zemljić osmislile su projekt „Hrvatski znanstvenici: akademik Ivan Supek“. U projektu proveden je proces anketiranja učenika, uključivanja učenika u istraživački i kreativni rad, edukacija učenika i evaluacija projekta od strane učenika. Više…

Pogled_iconU nastavi informatike Renata Papec je koristila parlaonicu kao metodu za ostvarivanje ishoda. Učenici se koriste istraživačkim radom, razvijaju svoje govorničke sposobnosti, uče radu u timu, a na kraju što je vrlo bitno, u svemu tome i uživaju. Više…

Pogled_iconNastava na daljinu od knjižničara zahtijeva da budu ukorak s tehnologijom kako bi učenicima i omogućili i olakšali provođenje aktivnosti, a roditeljima pružali podršku. Knjižničarka Snježana Kovačević osmislila je virtualnu knjižnicu OŠ Zlatar Bistrice gdje se mogu pronaći različiti sadržaji namijenjeni učenicima, učiteljima i roditeljima. Više…

Pogled_iconŠpela Ivančič nas je upoznala sa starom fotografskom tehnikom cijanotipijom koja je učenike oduševila zbog plave boje i želje za istraživanjem. Šestaši na satovima likovne umjetnosti su istraživali načine izrade reljefne slike na zadanu temu Pogled kroz prozor. Smile

Pogled_iconU svojem članku Urška Tičar je definirala pojmove poezije, lirike, motivacije učenja i uvodne motivacije. Upoznala nas je s modernom omladinskom poezijom koja donosi bogatstvo poetike i izraza. Više…

Gordana Lohajner

Uloga škole u motivaciji za čitanje

edita_celofiga

Edita Čelofiga

Sažetak

U članku su opisane aktivnosti koje potiču učenike na čitanje u školi. Osnovni cilj, koji nastavnici i drugi školski djelatnici slijede, je kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i postignuti, da postanu čitatelji za cijeli život.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje

Abstract

The author describes activities that encourage students to read at school. The primary goal that teachers and other school professionals pursue is to develop a lasting motivation for students to read and to make them become readers for life.

Keywords: reading, reading motivation

Uvod

Motiv djeteta za čitanje usko je povezan s vrijednošću čitanja u obitelji. Roditelji koji vjeruju, da je čitanje važno za osobni razvoj i rad djeteta, potiču djecu na čitanje na više načina. Oni koji imaju negativan stav prema čitanju, čak mogu odvratiti djecu od čitanja. Prilikom ulaska u školu učenici su uglavnom motivirani za čitanje, a u višim razredima motivacija za čitanje znatno se smanjuje. Neki to smanjenje pripisuju osobnim razlozima, dok ga drugi pripisuju vanjskim čimbenicima. Zanimanje za čitanje s godinama više opada kod dječaka – razlog je možda taj što se premalo pažnje posvećuje njihovim specifičnim interesima za čitanje. Kao školska knjižničarka već neko vrijeme primjećujem značajan pad motivacije za čitanje, posebno među učenicima u 3. obrazovnom razdoblju. Budući da je motivacija za čitanje u školi usko povezana s cjelokupnom motivacijom učenika, o čemu ovisi i njihov uspjeh, kako u školi, tako i u kasnijem životu, kao jedan od prioritetnih projekta škole u ovoj školskoj godini pripremili smo projekt „Postani čitatelj za cijeli život“, s kojim ćemo pokušati potaknuti čitanje na svim razinama roditeljskog i školskog obrazovanja.

Motivacija za čitanje

Motivacija za čitanje dijeli se na unutarnju i vanjsku. Unutarnja motivacija potječe od unutarnjih potreba i želja pojedinca i važna je za razvoj dugoročnog interesa za čitanje. Za interno motivirane čitatelje čitanje je prije svega izvor zadovoljstva i užitka. Takav čitatelj uronjen je u čitanje, znatiželjan je, postavlja sebi ciljeve čitanja, voli dijeliti svoja iskustva iz čitanja, samouvjeren je, ima pozitivan stav prema čitanju. Vanjski motivirani čitatelj ima negativan stav prema čitanju, izbjegava čitanje, ne voli razgovarati o čitanju i čita samo zato što ima malo interesa.

Utjecaj škole na motivaciju za čitanje

Za škole i nastavnike, najvažnije pitanje vezano za motivaciju za čitanje je, kako kod učenika razviti trajnu motivaciju za čitanje i kako ih potaknuti na čitanje za učenje. Učitelj može motivirati učenike da čitaju na više načina – sa vanjskim i unutarnjim pristupima. Korištenje strategija za čitanje, kao i razgovori o čitanju, od osobite su važnosti za vanjsku motivaciju, a upotreba širokog spektra materijala za čitanje od posebnog je značaja za unutarnju motivaciju. Učitelji uspješnije potiču motivaciju za čitanje ako učenicima omoguće, da sami odaberu knjige, da im pripremaju zanimljive zadatke vezane uz čitanje i koriste različite strategije čitanja za čitanje različitih žanrova. Isto tako je veoma važno, da uzimaju u obzir različite sposobnosti učenika.

Školski projekt „Postanimo čitatelji zauvijek“

Motivacija za čitanje usko je povezana sa učenjem jer su motivirani i predani čitatelji također uspješni učenici. Što učenik više čita, to je bolja njegova tehnika čitanja, što olakšava razumijevanje čitanja. To zauzvrat ima za posljedicu povećanje motivacije, jer učenik uz dobru tehniku ​​čitanja može lakše poduzimati zadatke i ustrajati na postizanju konačnog cilja. Kako su učitelji posebno važni u postizanju ovog cilja, predložila sam im, da svaki od njih razmisli o aktivnostima, koje će uključiti u svoj rad radi postizanja cilja povećanja motivacije učenika za čitanje.

Kao dio projekta, u prosincu sam planirala provesti anketu kod učenika, kako bih utvrdila, zašto se opseg čitanja fikcije kod starijih učenika smanjuje, tko ili što utječe na pad interesa za čitanje. Također ćemo u prosincu provoditi anketu među učiteljima, a cilj nam je otkriti koja vjerovanja o važnosti čitanja imaju učitelji i koliko se njihova uvjerenja odnose na aktivnosti u učionici. Kao školska knjižničarka, u siječnju ću za roditelje učenika 1. obrazovnog razdoblja održati predavanje “Kako će vaše dijete postati čitatelj za cijeli život”, na kojem ću im predstaviti važnu ulogu koju igraju u oblikovanju kulture čitanja djeteta. Za nastavnike i svoje suradnike održat ću predavanje “Učiteljske aktivnosti za promicanje motivacije za čitanje kod učenika”, kako bih ih pokušala osvijestiti o važnosti čitanja za uspješnost učenja učenika. Daroviti učenici 9. razreda u svim odjeljenjima škole održat će predavanje o važnosti čitanja, kako bi pokušali uvjeriti učenike u vitalnu važnost čitanja knjiga. Kao jednu od promotivnih aktivnosti implementirat ćemo i čitalačku značku na sve školske predmete. Učitelji će pripremiti popise knjiga za sve predmete, od kojih će učenici odabrati tri, pročitati ih tijekom školske godine i predstaviti svoje dojmove o knjizi, pripremiti kratki kviz, reportažu …

Kako je zadaća svih nastavnika aktivno potaknuti učenike na čitanje, a učiteljevo čitanje u učionici jedno je od najsnažnijih motivacijskih sredstava za poticanje čitanja, nastavnici će djelovati kao modeli za čitanje, s knjigom u ruci kad god je to moguće. Za studente je vrlo važno imati oko sebe odrasle ljude koji predstavljaju pozitivan model čitanja. U ovoj školskoj godini, na početku svakog sata, nastavnici će posvetiti 5 minuta čitanju zanimljivog odlomka iz knjige ili članka. U školskoj knjižnici organizirat ćemo sajam knjiga tijekom tjedna naše škole (u ožujku 2020). Učenici će u školu donijeti netaknute knjige iz kućne zbirke, koje će biti izložene u školskoj knjižnici tijekom tjedna aktivnosti. Svaki učenik koji donese knjigu moći će odabrati knjigu koju joj je donio netko drugi. U svakom razredu ćemo izabrati promotore čitanja, koji će voditi evidenciju o tome koliko i što učenici čitaju i prezentirati zanimljive knjige. Svaki odjel će „usvojiti pisca“, koji će biti označen na vratima učionice. Tijekom školske godine učenici će prikupljati materijal, slike, slati mu e-poštu, čitati njegove knjige itd. Među učenicima 5. razreda kružit će „ruksak za čitanje“, koji će sadržavati neke jedinice literature i nastavnog materijala koji su zanimljivi i roditeljima i učenicima. Učenici će imati priliku u učionici predstaviti ono što su čitali članovi obitelji, a svoja će razmišljanja moći upisati i u bilježnicu. U školskoj knjižnici učenici će tijekom školske godine rješavati zagonetke s knjigama. Na postavljena pitanja odgovarati će koristeći knjige dostupne u knjižnici. Tako će se naviknuti na samostalno pretraživanje i prikupljanje podataka iz knjiga. Osim rješavanja zagonetki s knjigama, učenici u školskoj knjižnici moći će glasati i za najbolju knjigu. Učenici devetih razreda prvoškolcima će čitati bajke i predstaviti im svoje omiljene knjige iz djetinjstva. Tijekom tjedna aktivnosti održat ćemo i maraton čitanja. Svi – učenici, nastavnici i ostalo školsko osoblje čitat ćemo svakog dana, prvi školski sat po 15 minuta, jer škola može najbolje potaknuti čitanje ako ima redovno, tiho vrijeme posvećeno čitanju. Tijekom zimskih praznika pripremit ćemo radionice za učenike, na kojima će moči izraditi knjige od recikliranog papira, igre poput Sjećanja (s imenima autora i naslova knjiga), kostime za književne junake i slično.

U produženom boravku učenici će pripremati izložbe pod mentorstvom svojih učitelja – u prosincu će to biti Moja omiljena bajka, kasnije Moj omiljeni književni junak, kao i književne kvizove i ljestvice najpopularnijih knjiga na odjelu.
Svi školski učitelji učenike će upoznati s jednom ili dvije strategije čitanja već u početku školske godine, koje će učenici aktivno koristiti tijekom cijele godine za rad sa svim vrstama teksta. Istovremeno će svi nastavnici aktivno surađivati ​​sa školskom knjižnicom tijekom cijele školske godine, potičući učenike, da redovito koriste knjige. Tijekom rekreativnih odmora u školskoj knjižnici održavati će se razgovori o knjigama, gdje će učenici moći iznijeti svoje dojmove i mišljenja o pročitanim knjigama, jer se razgovor o pročitanom pokazao kao vrlo učinkovito motivacijsko sredstvo.

Zaključak

“Tamo gdje postoji volja, postoji i način.” Tako kažu. Novu školsku godinu započeli smo s puno dobre volje i sjajnih ideja, a vrijeme će pokazati, koliko smo uspješno ostvarili svoju misiju. Nadamo se i želimo, da što više učenika pokrene ljubav prema čitanju i da postanu čitatelji za cijeli život.

Literatura

  1. Kako naj šola razvija branje in širšo pismenost: zbornik Bralnega društva Slovenije (2005). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo
  2. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.
  3. Newman, N.(2017): Vzgajanje strastnih bralcev : 5 preprostih korakov do uspeha v šoli in življenju. Maribor : Hiša knjig, Založba KMŠ
  4. Podgoršek, M. (2009): Motivacija in uporaba storitev šolske knjižnice. Ljubljana : Morfem

Klasično čitanje kao protuteža digitalizaciji

dragica_filipcic

Dragica Filipčič

Sažetak

U članku pokušavam predstaviti klasično čitanje kao protutežu „digitalnom dobu“. Društvo je široko i nekritički prihvatilo inovacije ne dovodeći u pitanje prednosti i nedostatke suvremene tehnologije i njihov utjecaj na mlade. Neke brojke pokazuju kako mladi ljudi manje čitaju, imaju poteškoće s pisanjem, čitanjem i koncentracijom.

Kao učitelj, pitam se, što mogu napraviti da učenici dio vremena provode za modernim uređajima čitajući. Znam da je duha koji je pobjegao iz boce nemoguće vratiti. Istovremeno ne mislim da je digitalizacija nešto loše. Ali, nažalost, primjećujem promjene u radu djece u školi

Ključne riječi: čitanje, digitalno doba, popularizacija čitanja.

1. Uvod

U svojoj 21-godišnjoj karijeri predavanja engleskog jezika na predmetnoj razini u osnovnoj školi primjećujem sljedeće promjene:

  • razina engleskog jezika je narasla
  • znaju više, ali pamte manje
  • rukopis se teže čita
  • fokus između čitanja i razumijevanja čitanja se pogoršao
  • čitanje za zadovoljstvo je rijetkost
  • kritičko mišljenje i kreativnost su rijetko prisutni
  • koncentracija se smanjila
  • društveno umrežavanje pomoću modernih tehnologija zamjenjuje istinsko druženje
  • manje spavaju
  • manje su fizički aktivni
  • više su ili uznemireni ili naprotiv apatični

U ovom sam radu pokušala otkriti kako digitalno doba utječe na čitanje i što mogu učiniti kao nastavnik, tako da učenici svakodnevno odvoje barem malo vremena za čitanje. Čitanje pomaže ne samo njihovoj pismenosti, učenju, koncentraciji, već i njihovom psihološkom zdravlju.

2. Prednosti čitanja za zadovoljstvo

Čitanje i pisanje su ljudsko razvijene vještine koje su važne kulturno i civilizacijsko nasljeđe.

Današnje digitalno doba obilježeno je izuzetno važnom prekretnicom u povijesti čitanja i pisanja. S razvojem informacijske tehnologije upotreba tipkovnice sve više zamjenjuje rukopis, a čitanje na ekranu zamjenjuje čitanje s papira.

Novozelandsko izvješće o istraživanju, “The Growing Independence report on the Competent Learners project for children at age 14”“ otkrilo je da učenici koji vole čitati:

  • postižu veće rezultate u matematici, čitanju i rješavanju logičkih problema,
  • imaju veći interes za sudjelovanjem u školi,
  • imaju dobru komunikaciju i pozitivan odnos s obitelji i kvalitetnija prijateljstva,
  • imaju manje rizično ponašanje,
  • imaju višu razinu motivacije za školu.

Oni koji nisu čitali vjerojatnije su:

  • s vremenom postali ovisni o tehnološkim uređajima,
  • postali brže uznemireniji,
  • u dobi od 12 godina već je uočeno neprimjereno ponašanje u učionici,
  • manje je vjerojatno da će ispuniti domaći zadatak,
  • manje su uzbuđeni zbog polaska u školu.

Istraživači iz newyorške New School također su otkrili povezanost između čitanja knjižne fikcije i povečane empatije. (Comer Kidd & Castano, 2013)

Zapravo mi nije bilo teško pronaći obilje istraživanja o prednostima čitanja. Izazov je bio ograničiti slučajeve. Možemo to jasno reći: čitanje je dobro za nas.

3. Čitanje na mreži nasuprot čitanju pisanih tekstova

Koje su razlike između čitanja tiskane knjige na papiru i čitanja knjige na ekranu?

Jedna od prednosti e-knjige je njen veći izbor i lakši pristup.

No, kao nastavnika, zanima me postoji li razlika između klasičnog čitanja i digitalnog čitanja? Barem nekolicina istraživača vjeruje, da postoji. Istraživački tim autora pripremio je studiju u kojoj je 130 studenata preddiplomskog studija moralo pročitati dva članka. Rezultati ove studije pokazuju da su tekstovi na papiru lakše razumljivi i uvjerljiviji. Osim toga, digitalni tekstovi čak predstavljaju dodatne prepreke za manje kompetentne čitatelje. (Holleran & Murphy, 2004., str. 135-137)

Rezultati studije E-Read: Evolucija čitanja, koja je uspoređivala čitanje s digitalnih ekrana i čitanje s papira, pokazali su da je čitanje s ekrana mnogo površnije i plitko, također razumijevanje čitanja je lošije.

Još jedna prednost tiskane knjige je ta što nemaju poremećaje. Uz knjigu, čitači se ne mogu prebaciti na nešto drugo ili se ne pojavljuju druge distrakcije (reklame, poruke itd.) koje zbunjuju čitatelja. Fokus je samo na čitanju, a ne na bilo kojoj dodatnoj zabavi ili preusmjeravanju koji mogu izobličiti prednosti čitanja.

4. Utjecaj čitanja

Koji su pozitivni aspekti klasičnog čitanja?

  • razvija se bolje čitanje,
  • proširi se vokabular,
  • razvijaju se druge jezične vještine,
  • razvija se koncentracija,
  • razvija se mašta,
  • razvija se pamćenje,
  • mozak ostaje više “mlad”, jer usporava njegovo starenje za 32% u kasnijem životu,
  • ima pozitivan učinak na smanjenje stresa. Čitanje razinu stresa smanjuje se za 67%.
  • ima pozitivne učinke na razvoj empatije ili percepciju i razumijevanje osjećaja drugih. Čitanje neizravno pomaže u boljim međuljudskim odnosima.
  • pomaže u upoznavanju nas samih i potiče ostvarenje životnih ciljeva, što nas dugoročno čini sretnima.

(Gelman, L. (b. D.). Prednosti čitanja)

5. Školski projekti

Što mogu učiniti kao nastavnik za popularizaciju čitanja?

U osnovnoj školi pozivamo učenike da čitaju slovenske, engleske i njemačke knjige u slobodno vrijeme. Kako to popularizirati?

a) projekt: Zakačen sa knjigom ili Hooked by the book

Zašto bi čitanje bilo dosadno? Gdje vas je knjiga odvukla? Na kraju školske godine pozvala sam učenike na sudjelovanje, malo za šalu, malo za stvarno. Namjera je popularizirati čitanje i pokazati im da čitaju za sebe, a ne za ocjenu ili za učitelja. Tijekom praznika (ljeto, zima, …) ili tijekom školske godine pronalaze neobično mjesto za čitanje i slanje fotografije. Napravila sam kolaž svih fotografija u razredu kako bismo promovirali čitanje i zabavili se.

20191112_132751

Slika 1. Kolaž fotografija

b) bralna značka za roditelje

Znamo da kultura čitanja potječe od kuće. Mislim da je čitanje primjerom još jedan motivirajući faktor kojim pokažemo svojoj djeci da je čitanje ugodna aktivnost. Ona bi bila okrunjena dodjelom certifikata na kraju školske godine kada djeca na ceremoniji zatvaranja u školskoj knjižnici daju roditeljima priznanje za čitanje, za usvojeno bralno značko. Želimo da nam se pridruži što više roditelja. Roditelji bi bili primjer svojoj djeci i rekli bi im nešto o knjizi, razmijenili mišljenja, razgovarali o njoj, družili se. Nagrada za čitanje roditeljima bila bi primanje letka na kojem napišu autora, naslov i zatim- kratak sadržaj, preporuka, misao ili citat – za tri pročitane knjige (koliko god je potrebno za prepoznavanje). Učenici donose letke u školu, a krajem godine organiziramo završni događaj. Od najveće je važnosti da djeca dožive iskustvo čitanja u svom kućnom okruženju i da se čitanje uvijek gleda kao pozitivno i ugodno.

Brojna su istraživanja pokazala da djeca koja kasnije vole čitati potječu iz obitelji u kojima se čita i gdje roditelje potiču na čitanje.

6. Zaključak

Ušli smo u digitalno doba kada je više ljudi zalijepljeno za svoje ekrane. Zbog toga je važno razmisliti o promjenama koje digitalno doba donosi u naše živote, u naše škole.

Jedna potencijalna opasnost digitalnog doba je utjecaj na čitanje. Povećana upotreba računala koštat će nas i pismenosti i mašte.

Svestranost tehnologije i njeno stalno miješanje u naše privatne živote, zahtijeva da kritički analiziramo ove probleme i izradimo planove, smjernice i sustave koji osiguravaju da studenti nisu prepušteni elektronskim uređajima. Pronalaženje prave ravnoteže je neophodno. Postoji vjerojatnost da će uzrok socio-ekonomskog jaza među ljudima biti baš čitanje. Stoga škole moraju tražiti rješenja kako klasično čitanje ne bi postalo relikvija.

7. Literatura

  1. Comer Kidd, D., & Castano, E. (2013). Reading Literary Fiction Improves Theory of Mind. Science, 377-380.
  2. Education, N. Z. (2006). Growing Independence: A Summary of Key Findings from the Competent Learners @ 14 Project. Wellington, New Zealand: New Zealand Ministry of Education.
  3. Gelman, L. (b. d.). Benefits of Reading: Getting Smart, Thin, Healthy, Happy. dostopno na: http://www.rd.com/health/wellness/benefits-of-reading/
  4. Holleran, T. A., & Murphy, P. K. (2004). Do Virtual Envionments Lead to Virtual Learning? In E. b. Cleghorn, Missing the Meaning: The Development and Use of Print and Non-Print Materials in Diverse School Settings (p. 270). New York: Palgrave Macmillan.

Fotografije: osobni arhiv, Dragica Filipčič

Prvašići su čitali cijeli mjesec

jana_kos

Jana Kos

Sažetak

Tijekom listopada prvašići su puno čitali, odnosno više slušali jer još ne znaju čitati. Pridružili su se drugoj akciji Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja 2019. u okviru koje su provodili razne aktivnosti vezane uz čitanje. U školi smo svaki dan čitali oko 15 minuta. Prvašići su na svakodnevno čitanje poticali druge učenike u školi, ali i svoje roditelje.

Ključne riječi: čitanje, Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja, prvašići, aktivnosti čitanja.

Uvod

Obilježavanjem Dječjeg tjedna, u listopadu je završen drugi Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja 2019. Trajao je od 8. rujna, međunarodnog Dana pismenosti, do 13. listopada. Svrha Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja je podizanje kulture čitanja i čitalačke pismenosti svih stanovnika nastanjenih u Sloveniji, inozemstvu te Slovenaca nastanjenih širom svijeta.

Svjesni smo činjenice da nas čitanje prati na svakom koraku. S čitanjem počinjemo vrlo rano jer slikovnice čitamo već bebama starim par mjeseci. Nastavljamo čitati djetetu koje pohađa vrtić i kasnije, kad već ide u školu i već može samostalno čitati. Djeci treba čitati onoliko dugo koliko žele.

Čitanje je dugotrajan, zahtjevan proces koji razvijamo postupno i s upornošću. Da bi dijete postalo dobar čitatelj, potrebni su mu roditelji koji će stati uz njega, poticati ga i puno mu čitati. Kad je dijete starije i već zna čitati naglas, treba ga saslušati i razgovarati s njim o onome što je pročitalo. Roditelji su ti koji se trebaju pobrinuti da djetetu osiguraju mirne trenutke za čitanje i dovoljno različitih knjiga i ostalog materijala za čitanje. Prije svega, roditelji su najbolji primjer odraslog čitatelja.

Zašto je čitanje tako važno?

Stav djeteta prema čitanju prije svega ovisi o njegovim roditeljima. Ako kod kuće imaju poticajno okruženje za čitanje i roditelje koji im puno čitaju, djeca će radije posegnuti za knjigom. Stoga je važno da se djeci čita svaki dan. Čitanjem potičemo kognitivni i emocionalni razvoj djeteta, njegovu maštu, ideje i razmišljanja, istovremeno proširujujući i obogaćujući njegov vokabular. To je vrijeme koje zbližava dijete i roditelje i namijenjeno je samo njima.

“Tata mi svaki dan pročita barem nekoliko stranica knjige.”
S. K., 6 godina

Primjeri iz prakse

Čitalačko stablo

U okviru Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja, učenici prvih razreda bili su uključeni u brojne aktivnosti čitanja ili slušanja različitih pripovijedaka unutar raznovrsnih događanja. Na školskom hodniku smo ispred učionica prvih razreda postavili tri čitalačka stabla, po jedno za svaki razred. Stabla su u početku bila gola, bez lišća. Tijekom mjeseca čitanja stabla su se obogatila liclip_image002šćem. Na listu koji smo pričvrstili za stablo bio je napisan naziv bajke koju smo pročitali u školi ili one koju su kod kuće učeniku pročitali roditelji. Tako je svaki razred punio svoje čitalačko stablo novim lišćem do kraja Dječjeg tjedna, kada je završavao Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja 2019.

Slika 1: Čitalačko stablo

Čitanje ispod krošnje

Budući da je u rujnu i listopadu bilo dosta lijepih sunčanih dana, iskoristili smo ih za odlazak na školsko igralište. Učenici su sjedili ispod stabla na svojim jastučićima i slušali bajku. Zatim smo razgovarali o pročitanoj bajci. Učenicima se jako svidjelo slušanje bajke vani, na svježem zraku.

Čitanje za dobro jutro

“Želim što prije naučiti čitati pa mi mama svaki dan pročita jednu bajku.”

A. S., 6 godina

Sa čitanjem knjige počeli smo već nakon nekoliko sati nastave. Ponekad su to bile bajke, ponekad pjesme. Budući da se u to vrijeme održavalo i natjecanje “Bajkoviti svijet Svetlane Markovič i Jelke Reichman”, u razrednom čitateljskom kutku, gdje smo postavili izložbu knjiga omiljene autorice, pročitali smo mnoge bajke.

Međugeneracijsko čitanje

“Najradije slušam priče o dinosaurusima.”

A. K., 6 godina

Pozvali smo nekoliko učenika četvrtih i petih razreda da nam pročitaju neke bajke. Prvašići su bili oduševljeni čitanjem starijih učenika, a mogli su čuti i kako će i sami znati čitati kad budu pohađali 4. ili 5. razred.

Čitalačka čajanka

clip_image004Učenici su čitali ili slušali bajke već prije nastave, čak i u dnevnom boravku. Organizirali smo čitalačku čajanku. Dok bi slušali bajku, učenici su mogli pijuckati čaj, a nakon čitanja o njoj bismo poveli razgovor. Jedan od učenika napravio je list, napisao naslov pročitane bajke te ga objesio na čitalačko stablo.

Slika 2. Čitalačka čajanka

Markica čitanja

clip_image006Tijekom posljednjeg tjedna čitanja, učenici prvih razreda izradili su markice čitanja. Markice su bile od filca. Učiteljice su markice izrezale na određenu veličinu i probušile ih. Prvašići su odabrali boju vune i provukli ju kroz rupe. Na kraju su odabrali ukrasni dodatak i na markicu nacrtali ono što ih podsjeća na čitanje. Izrađene markice prvašići su podijelili zaposlenicima škole, a po jedan primjerak dobio je i svaki razred.

Slika 3. Markice čitanja

Zaključak

Učenici su zaista uživali tijekom ovog mjeseca, tako da neke aktivnosti nismo zaključili završetkom Nacionalnog mjeseca čitanja, već ih nastavljamo provoditi.

“Mama mi svake večeri prije spavanja pročita bajku.”

E. P., 6 godina

Djeca vole slušati bajke, samo treba pronaći vremena za čitanje. Nije važno kada im čitamo, tijekom dana ili navečer prije spavanja, nije važno ni gdje im čitamo, važno je da im čitamo svaki dan. Djeca su naše ogledalo, stoga budimo oni koji će puno čitati.

Literatura

  1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila
  2. članak: Potočnik, P. (2019). Nacionalni mesec skupnega branja – Vabilo k sodelovanju. V: Vzgoja in izobraževanje, 4, 66–67

Zašto djeca prestanu čitati?

polona_ramsak

Polona Ramšak

Svi znamo da čitanje ima dobar utjecaj na cjelovit razvoj djeteta, jer doprinosi njegovom jezičnom i intelektualnom razvoju, razvija maštu i bogati emocionalni život, a i proširuje rječnik i obzorja na različitim područjima znanja.

Obiteljska pismenost ima ogroman utjecaj na to hoće li dijete, odnosno tinejdžer, postati čitatelj. Radi se o konceptu, koji uključuje prirodan nastanak obrazovne aktivnosti unutar kuće i obitelji.

Jednostavno rečeno, obiteljska pismenost obuhvaća širok spektar aktivnosti unutar obitelji povezanih s pismenošću u širem smislu riječi, naime obitelj znatno utječe na razvoj čitanja i dječje pismenosti (djetetovo iskustvo pisanja i čitanja unutar obitelji) u njegovoj prirodnoj okolini.

U kući bogatoj raznovrsnim materijalima, gdje je knjiga, kao i široka paleta tiskanih materijala (tisak, magnetna slova, obrazovne igre i tako dalje), djetetu dostupna na svakom koraku, postanu ispis i pismenost bitan dio djetetovog odrastanja.

Posebnu dodanu vrijednost imaju i emocionalna i motivacijska klima, što se odražava u stavovima članova obitelji, pogotovo u odnosu tih roditelja prema pismenosti, kao i njihovoj nadi u odnosu na postizanje uspjeha svoje djece.

Jednako tako, obiteljskoj pismenosti daju veliki pečat kulturne karakteristike obitelji. Različita kulturna okruženja stavljaju u centar pažnje različite aktivnosti povezane s pismenošću, što znači da se čitanje kao način provođenja slobodnog vremena izražava na različite načine u različitim sredinama. U nekim obiteljima čitanje je vrlo bitno zbog stjecanja novog znanja, dok u drugima predstavlja samo gubljenje vremena ili izbjegavanje obaveza.

Dijete se obično rodi u obitelj punu ljubavi. Znači, roditelji koji žele pružiti svojemu djetetu najbolji mogući život, počnu sa zanosom za njega kupovati razne igračke, a i prve knjige. Zadivljeni tim sićušnim stvorenjem koje su stvorili, roditelji dan za danom gledaju kako njihovo dijete kao spužva upija informacije iz svoje okoline.

Kada dijete prvi put rukama dohvati tvrdu kartonsku knjigu, oni su oduševljeni, fotografiraju ga i šalju fotografije svim osobama koje poznaju. S djetetom u naručju namjeste se na kauč ili krevet, gdje imitiraju glasove životinja i vozila, omogućujući djetetu da s nespretnim prstima upućuje na knjižne stranice. Dijete je uzbuđeno.

Kad ima dijete tri godine, ushićeni roditelji mu kupe magnetna slova koja slažu u kombinacije prvih riječi na prednjoj strani hladnjaka. Roditelji su oduševljeni kad dijete počne prepoznavati oblike slova i slagati kratke riječi. Ako je dijete posebno vrijedno, za nagradu kupe mu knjigu. Sada je i tog stiskanja na kauču nekoliko manje, kao i čitanja knjige, jer roditelji shvate da su knjige prilično skupe, a knjižnicu nemaju vremena posjećivati. Ni oni sami više ne čitaju jer su previše zauzeti sa svojom djecom i obitelji.

Greška broj jedan. Istraživanja pokazuju da djeca u prosjeku postignu razinu pismenosti svojih roditelja, a vrlo su im slični i kod stjecanja vještine čitanja. Ako dijete nikada svoje roditelje ne vidi čitati, to ne znači da ne možemo od njega očekivati da ipak bude strastveni čitač. Ali roditelji su preokupirani aplikacijama umjesto da cijene tiskanu riječ. Isto tako ih više zanima gledanje Netflixa nego čitanje.

Kada dijete ima pet godina, roditelji mu pred spavanje obično čitaju bajke. Ali samo jedna bajka djetetu nije dovoljna, a roditelji su nakon radnog dana iscrpljeni. Tako se večernje maženje i čitanje pretvaraju u borbu, tko će koga pobijediti.

“Samo još jednu, mooolim!”
“Dosta je bilo za danas. Brzo na spavanje.”
“Mooolim, samo još jednu, jednu kratku, a poslije ću zaspati.”
“Već sam ti jučer pročitala tri, a za danas je dosta.”

I tako dalje, dok se roditelji ne počinju bojati noći jer znaju da jedna bajka djetetu neće biti dovoljna. Tako mu ispričaju priču o tome kako će biti sjajno u školi, gdje će moći naučiti samostalno čitati bajke.

Greška broj dva. U suštini djetetu govorimo kako će učenjem čitanja izgubiti lijepe trenutke uz roditelje, koje svaku noć nestrpljivo čeka. Večernje čitanje ne sastoji se samo od sadržaja priče, nego je to povezivanje, toplina, jedno sigurno utočište. Sa zajedničkim čitanjem roditelji upotrijebe socijalnu interakciju s djetetom kao određen psihološki alat koji pomaže u upravljanju njegovog ponašanja. Uz slušanje priča, uživljavanje i razumijevanje književnih likova, djeca razvijaju empatiju i upoznavaju različite perspektive određenih situacija.

Dijete ide u školu. Većinu slova već je upoznao, malo zna i pisati. U školi se voli družiti s prijateljima, a pogotovo mu se sviđaju satovi kada s vršnjacima sjedne na pod i sluša učiteljicu, koja im čita knjige. Takvi trenuci dijete smire i uliju u njega osjećaj sigurnosti, koji mu je već poznat iz obiteljskog okruženja.

Knjižničarka u školi draga je žena koja mu svaki tjedan pomaže odabrati hrpu knjiga, za koje se nada da će mu ih roditelji vikendom i pročitati. Kod kuće ga roditelji potiču da piše i čita, hvale ga kako mu dobro ide, ali i dalje ponavljaju da dolazi vrijeme kada će i sam morati početi čitati. Za njih to znači da je njihovo dijete već veliko i samostalno, stoga su ponosni na njega, ali dijete želi taj put odgoditi. Ono još uvijek voli da mama ili tata noću legnu uz njega na krevet, mu čitaju i maze ga. Želi također govoriti o pričama, koje mu roditelji čitaju, i ispraviti ih, kada utvrdi da su htjeli već sto puta pročitanu priču malo skratiti. Jedne večeri to se i dogodi. Mama kaže: „Danas ti neću ja čitati naglas. Sada si veliki, i možeš pokušati sam.”

Greška broj tri. Dijete još uvijek treba pomoć roditelja kod tehnike čitanja, u smišljanju novih, težih riječi, rečenica i misli. On treba roditelje, koji će mu objasniti različita značenja iste riječi, da se s njim smiju ili plaču, i da zajedno prepoznaju važnost čitanja.

Dijete polako počinje samo prolaziti kroz slikovnice. Povremeno čak uspije uvjeriti roditelje da mu nešto malo pročitaju, ali to je sve rjeđe i rjeđe. Ne nalazi više vremena za čitanje, jer obiteljska dinamika upućuje na to da se u večernjim satima sada rade druge stvari. Večernji sati, koji su bili toliko godina predviđeni za čitanje, sada odjednom postanu vrijeme za gledanje televizije, čišćenje kuće, kuhanje, „surfanje“ internetom, kompjutorske igre. Roditelji ga nauče da se čita samo ljeti na plaži i da se tada nadoknadi čitanje za cijelu godinu. Naravno dijete na plaži voli raditi druge stvari. Roditelji su uvjereni da će njihovo dijete biti sljedeća zvijezda nogometa, zato će ga voziti na treninge po petnaest sati tjedno. Ali to nije dovoljno, ide i na sate gitare, kampiranje i vjeronauk, tako da nema više vremena da bi od dosade legnuo u krevet i čitao. Ako je jako dobar, roditelji mu kupe sladoled ili obećaju da će moći biti na kompjuteru koji sat dulje. Knjige više ne kupuju jer ih ima dovoljno u knjižnici. Roditelji vjeruju da pročitana knjiga više nema nikakve vrijednosti, zato samo leži na polici. Kupuju još samo enciklopedije na rate.

Greška broj četiri. Vrlo je važno da ima dijete vlastite knjige i časopise. Također je važno da ima vlastite police za knjige ili komodu te da pazi na svoje knjige. Naime, vlastite knjige su jako važne, jer roditelji time pokažu svome djetetu da su dovoljno bitne da na njih potroše novac. A ako roditelji daju djetetu osjećaj da su knjige preskupe, onda ga time uče da su manje važne nego sve drugo na čemu troše novac. Znači, manje su važne od odjeće, odmora, računalnih igara, rolera ili kina. Dijete okruženo knjigama će uzeti i pročitati vlastitu knjigu, prije nego će otići u knjižnicu..

Dijete u školi upoznaje različite profesore, koji svaki na svoj način predaju o važnosti čitanja. Međutim, ono rijetko vidi kojeg profesora da u svoje slobodno vrijeme, odnosno u vrijeme odmora, uzme knjigu u ruke. Puno više je pričanja o čitanju nego samog čitanja. Pošto je cijeli razred uključen u projekt čitanja (op. autorice: u Sloveniji se taj projekt zove Bralna značka), uključi se i on. Saznaje da ako pročita tri ili četiri knjige, krajem školske godine će dobiti nagradu za čitanje i mama će biti sretna. Odluči čitati za taj projekt i sljedeće godine. Otkrije da može učiteljici obnoviti i već prije pročitanu knjigu. Zatim mu stariji prijatelj kaže da može naći sadržaj te knjige na internetu. Tako počinje igra mačke i miševa – hoće li učiteljica znati da nisam pročitao knjigu; da li ću je moći prevariti? Dalje, za domaće štivo treba pročitati četiri knjige, koje mu izabere učiteljica. Knjige mu se ne sviđaju jer pričaju o davnim vremenima, siromaštvu i ratu, o djeci, koja je hodala bosa u školu i popodne čuvala krave, ali zna da mora uložiti trud za lijepu ocjenu.

Greška broj pet. Škola pristupa k čitanju tako, da tu vještinu povezuje s nagradom. Ako pročitaš knjigu, dobiješ dobru ocjenu. Tako se čitanje iz užitka pretvara u transfer. Kada se čitanju doda taj pritisak ocjene, dijete ima osjećaj da radi. Naime, u prošlosti je čitao za nagradu, a sada čitanje jednači s radom, iako bi želio uživati u njemu.

Dijete je u šestom razredu. Sada čita samo za školu. Knjige mu propišu odrasle osobe i većina mu se ne dopada. Sve više i više čitanje postaje dosadna aktivnost. Ne može razumjeti, kako može neka vršnjakinja stalno imati svoj nos u knjigama. Što vidi u tim knjigama? Kada ga učiteljica pita zašto ne čita više, kaže da zbog toga što su knjige glupe. Učiteljica ga uvjerava da to nije istina. Onda vidi da puno djece u školi čita Harryja Pottera. Pošto mu se filmovi sviđaju, on se potrudi i sam pročita prvi dio knjige. Iznenađen sam nad sobom, on je oduševljen. Volio bi još. Volio bi o pročitanom razgovarati. U razredu su vršnjaci već dvije knjige prije njega, a roditelji nisu ni pročitali te knjige. Otac mu kaže neka ide u knjižnicu. Kada dođe i zamoli za neku sličnu knjigu kao što je Harry Potter, bibliotekarka ga pošalje na odjel za djecu i mlade gdje će sigurno pronaći nešto za sebe. Dijete šeće među policama ali ne zna što bi izabrao, jer nije naučio tražiti među knjigama i ode kući. Bijesan je. Sve su knjige glupe.

Greška broj šest. Od trenutka rođenja djeteta knjige su izbor odraslih, bilo da je to knjiga koju su mu kupili, podarili ili donijeli iz knjižnice. Dijete mora naučiti da je odabir knjiga postupak, koji može donijeti jednako zadovoljstvo kao samo čitanje. Treba naučiti da prvenstveno pogleda naslovnice i utvrdi dali ga one privlače. Onda mora da lista knjigu, gleda slike, pročita prvu i zadnju rečenicu, možda još koju između, jer samo tako može osjetiti knjigu. Također je djetetu treba reći da mu se sve knjige neće svidjeti. To ne znači da su loše, nego da mu u tom razdoblju ne odgovaraju. To je sasvim jednako tome, kako mi pogledamo na stotine loših filmova, a navečer opet sjednemo pred ekran u očekivanju još jednog. Znači zbog jedne »loše« knjige mi nećemo odustati od čitanja.

Što možemo napraviti učitelji da našim učenicima približimo čitanje? Najvažniji je primjer. Kad učenik dođe do učiteljice, mora vidjeti knjige u njezinom ormariću. Vidjeti mora, kako nastavnica na vožnji izletničkim autobusom izvlači iz torbe knjigu i zadire u nju. Učenik treba čuti kako nastavnice međusobno pričaju o pročitanim knjigama. Doživjeti mora, kako učitelj dođe u razred i oduševljeno pročita kratki izvadak iz knjige, koju trenutno čita.

Također ne bih smjeli kritizirati djetetov odabir knjiga. Mnogi nastavnici materinskog jezika učenicima objašnjavaju kako dijelimo literaturu na visoku i trivijalnu, na prikladnu i neprikladnu. Posebice stripove doživljavaju kao lošu književnost i gledaju na nju s prijezirom, iako su istraživanja pokazala da mnogi adolescenti baš s čitanjem stripova prebrode to razdoblje pubertete, jer bi inače bilo sasvim moguće da bi prestali čitati zauvijek.

Mnogi nastavnici pokušavaju svoje učenike potaknuti s različitim razrednim natjecanjima u čitanju ili stavljanjem plakata na zidove, na kojima pokraj imena nekih učenika »svjetlucaju« zvjezdice, a pokraj drugih nema ništa. Nemojmo zaboraviti da u tim primjerima nije naglasak na čitanju nego opet za postizanje određenih uspjeha, a to nije naša namjera. Organizirajte radije večer čitanja, gdje je jedina nagrada za vrijedne čitatelje govoriti o pročitanom i otkrivanje novih dimenzija.

Izvori i literatura

  1. Grginič, M. (2006). Družinska pismenost. Domžale: Izolit.
  2. Grosman, M. idr. (2003). Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  3. Kesič Dimic, K. (2010). Priročnik o branju. Ljubljana: Alba.
  4. Knaflič, L. (2009). Branje za znanje in branje za zabavo: priročnik za spodbujanje družinske pismenosti. Ljubljana: Andragoški center Slovenije
  5. Knaflič, L. (2002). Kako družinska pismenost vpliva na pismenost otrok. Psihološka obzorja 11 (2), Društvo psihologov Slovenije.
  6. Skubic, D. (2013). Otrokovo poznavanje koncepta tiska (knjige) kot pomemben del zgodnje pismenosti. Jezik in slovstvo, letnik 58, št. 3.

Alat u ruke za lektiru bez muke

vesnaS_draganaD_ivonaT

Vesna Samardžić, Dragana Dolić i Ivona Tabak

U mnogim se školama odustaje od uobičajenoga pristupa lektiri kako bi se ona što više približila učenicima. Vođene željom da učenici čitaju i sa zanimanjem dolaze na satove lektire, učiteljice Osnovne škole Ivana Lovrića pokrenule su projekt Alat u ruke za lektiru bez muke.

Učiteljica Hrvatskoga jezika u dogovoru s knjižničarkom odredila je koje će se lektire čitati ove nastavne godine u osmim razredima, kojima je projekt bio namijenjen, a zajedno s učiteljicom Informatike odredila je koji bi web 2.0 alati bili prilagođeni pojedinoj lektiri.

Učiteljice se odredile članove digitalne skupine u svakom osmom razredu. Digitalnu su skupinu činila tri stalna člana, a svaki im se mjesec pridruživalo još troje učenika. Članovi digitalne skupine imali su zadatak prikazati zadanu lektiru u određenome alatu. Na kraju su mjeseca ostalim učenicima iz razreda predstavljali web 2.0 alat i način kako su oni iskoristili zadani alat za prikazivanje lektire.

U devetome su mjesecu učenici imali zadatak pjesme iz zbirke pjesama Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića prikazati alatom Toondoo. Njihovi su radovi prikazani na sljedećim fotografijama:

clip_image002 clip_image004

clip_image006 clip_image008

Potom su imali zadatak lektiru Maje Brajko Livaković, Kad pobijedi ljubav prikazati u alatu Canva. Njihov je zadatak bio izraditi plakate koji će predstavljati tri tazličita medija: naslovnicu knjige, plakat za kazališnu predstavu prema knjizi i plakat za film prema knjizi. Na fotografijama su njihovi radovi:

clip_image010 clip_image012 clip_image014

Lektiru Mali princ učenici su prikazali izradom igrica u alatu Wordwall. Neke od njihovih igara mogu se pogledati na sljedećim poveznicama:

https://wordwall.net/hr/resource/471535
https://wordwall.net/hr/resource/491608
https://wordwall.net/resource/506238/hrvatski-jezik/koje-je-planete-mali-princ-posjetio
https://wordwall.net/hr/resource/506256

Alat Thinglink poslužio je učenicima za lektiru Dnevnik Anne Frank. Njihovi se radovi nalaze na sljedećim poveznicama:

https://www.thinglink.com/scene/1144972327243481089
https://www.thinglink.com/scene/1144984177834196993
https://www.thinglink.com/scene/1144982775074390019

Za lektiru Starac i more učenici su napravili prezentaciju u alatu Prezi.

Strip su izrađivali u alatu Storyboard uz lektiru Alkar Dinka Šimunovića:

clip_image016

Učenici su izrazili zadovoljstvo načinom raščlambe lektire, a znanje o alatima koje su stekli tijekom izrade zadataka za lektiru uporabili su i u nekim drugim situacijama.

Eko čitalačka značka

barbara_ceh

Barbara Čeh

Sažetak

Živimo u vremenu u kojem prevladavaju različite informacijske tehnologije. Stoga je važno održati dobar odnos prema knjigama i čitanju te ohrabriti učenike u tom smjeru. Kroz čitanje učenici šire svoj rječnik, razmišljaju o čitanju i tako razvijaju svoju kreativnost. Već godinama u Osnovnoj školi Gornji Petrovci vodimo Eko čitalačku značku. U Eko čitalačkoj znački nastojimo potaknuti učenike ka kreativnom razmišljanju u vezi s učenjem o ekološkim sadržajima i očuvanju ekološke kulture kroz knjigu. U članku je prikazano kako prenositi ekološke sadržaje učenicima kroz čitanje i pročitane tekstove.

KLJUČNE RIJEČI: čitanje, čitalačka značka, ekologija, stvaranje.

Eco reading badge

Abstract

We live in times of various information technology dominance. It is therefore important that we keep a good relationship with books and reading and encourage pupils in this direction. Through reading, students build their vocabulary, they think about reading, and thus develop their creativity. For years, at the Primary School Gornji Petrovci, we have been practising the Eco Reading Badge. With it we try to encourage students to develop creative thinking in connection with learning through ecological content and preserve the ecological culture through the books they read. The article presents how to pass on ecological content to pupils through a process of reading and the analysis of what has been read.

Key words: reading, reading badge, ecology, creativity.

 

1. Uvod

Naša škola već dugi niz godina aktivno sudjeluje u projektu Eko škola kao način života. U okviru ovog projekta pripremili smo plan ekoaktivnosti kroz koji provodimo različite aktivnosti u školi. Tijekom školske godine učenici sudjeluju u ekokvizu, skupljanju otpadne električne i elektroničke opreme, skupljanju plastičnih čepova, prikupljanju otpadnog papira i kartona, otpadnih baterija, izradi i namještanju upozorenja za prekidače i elektroničke uređaje. Učitelji potiču učenike da piju vodu iz vodomata i koriste staklenke za višekratnu upotrebu. U okviru Eko škole također dajemo prednost osvIješćivanju o ekonomičnom korištenju vode s pomoću upozorenja ili natpisa iznad umivaonika u toaletama i uključivanju učenika u uređivanje okoline naše ustanove. Sve aktivnosti prati vrlo važna aktivnost unutar školske knjižnice – Eko čitalačka značka (Osviješčivanje – Ekočitanje za ekoživot).

2. Čitanje

Čitanje je važno jer se dijete kroz čitanje opismenjuje. Djeca žele čitati jer ih već od malena zanimaju slikovnice koje vole proučavati. Što više odrastaju, to više ih interesuju sve zahtjevniji tekstovi. Zadatak djeteta je naučiti čitati, jer je to najvažnija društvena kompetencija koju dijete treba u školi i u igri. Dijete mora biti svijesno da je čitanje zabavno, ali i teško. U školi mora dijete upoznati slova koja onda uči razumno kao glasove povezivati u nove riječi. Stoga je važno da dijete puno čita. Čitanje treba biti djetetu zabava, a ne prinuda ili napor.

Da bi djeca zavoljela čitanje, moraju i njihovi roditelji čitati s njima. To je važno naročito zato da mogu s djetetom tokom čitanja razgovarati, da dijete razmišlja o pročitanom, da komentira i postavlja pitanja. Ako je dijete naviklo na to, također će jednako reagirati i u školi tokom čitanja knjige. Ako dijete uzgajamo uz knjige, obogatit ćemo njegov rječnik, razmišljanje i govor. Čitanje razvija maštu i kreativnost. Knjige su izvor informacija u životu na različitim područjima, one pridonose općoj upućenosti i percepciji i kroz njih djeca lakše rješavaju svakodnevne probleme i situacije. Čitajući, djeca ne dobivaju samo sadržaj već i druge važne informacije.

3. Eko čitalačka značka

A) Ciljevi i sadržaj eko čitalačke značke

  • jačanje ekološke svijesti pomoću knjige
  • poticati učenike k čitanju lektire s ekološkom tematikom
  • pomoću pročitane lektire pridonijeti edukaciji o našoj okolini
  • razvijati kreativno razmišljenje
  • ostvariti, napraviti različte proizvode (plakate, priče, pjesme, …) koji će izložiti pitanja okoliša.

B) Aktivnosti eko čitalačke značke

S učenicima prve trijade smo u školskoj knjižnici kod časova knjižničkog odgoja najprije razgovarali o eko sadržajima i aktivnostima koje provodimo u sklopu projekta Eko škola kao način života u našoj školi. U razgovoru smo te aktivnosti povezali s njihovim doprinosom ljepši i čišći okolini.

slika 1Zatim su učenici samostalno potražili čtivo u knjižnici, u našem slučaju bajke s eko sadržajima. Zajedno smo pogledali bajke koje su učenici izabrali, utvrdili jesu li sadržajno prikladni i izabrali priču koja se učenicima najviše svidjela.

Slika 1. Učenici su u knjižnici potražili bajke o eko sadržajima.

S učenicima smo porazgovarali o naslovu knjige, zatim smo bajku uz prikazivanje slika u knjizi i pročitali. Uslijedila je rasprava o sadržaju i povezanosti sadržaja s ekologijom. Nakon rasprave učenici su počeli s kreativnim radom. Crtali su crteže na osnovu pročitane bajke s ekološkim sadržajem. Zatim smo iz njihovih crteža izradili poster koji smo izložili u našem eko kutku.

slika 2slika 3
Slika 2, 3: Stvaranje

slika 4S učenicima 2. i 3. trijade održali smo raspravu o ekologiji unutar školske zajednice. Učenici su napisali pjesmu i prikupili ideje o tome slika 5kako djelovati ekološki. Sve ideje su sažete u pjesmi i na plakatima koje smo izložili u našem eko kutku. Sva djela su također pretstavljena na eko događaju škole na svjetski dan planeta Zemlje 22. travnja.

Slika 4, 5: Učenici su napisali pjesmu i izradili poster

4. Zaključak

Ekologija je važan čimbenik u razvoju djece, što je također povezano s čitanjem. Čitanje je jedna od osnovnih aktivnosti koju dijete usvaja u prvoj trijadi ili ranije. Stoga djeca mogu naučiti ekološki sadržaj i unaprijediti ekološku svijest kroz rano čitanje. Mi, učitelji moramo im pri tome pomoći i bodriti ih. Važnu ulogu u tome imaju i roditelji koji sudjeluju u razvoju svog djeteta i podržavaju ih kada je potrebno.

Učenici vole doći u školsku knjižnicu i istraživati. Uz različito čtivo u knjižnici imaju mogućnost usvajanja novih sadržaja, osobito ekoloških. I sami su ustanovili da mogu u školskoj knjižnici naći mnogo literature s ekološkim sadržajem. Stoga ćemo u budućnosti nastaviti s čitalačkom eko značkom i stvarati nova djela na različite načine.

Literatura

  1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.
  2. Cole, R. M. (2009). Ustvarjajte za otroke: pravljice za lahko noč. Ljubljana: Karantanija.
  3. Jamnik, T. (1994). Knjižna vzgoja. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo in šport.
  4. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport, Zavod za šolstvo (2013). Bralna pismenost v vrtcu in šoli. Pridobljeno 1. 3. 2019.
  5. Eko škola. Pridobljeno 1. 3. 2019.
  6. Ekoakcijski načrt Osnovne šole Gornji Petrovci

Smireno uz Pogled

Broj 116, listopad 2019.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconU svom članku Amadeja Turnšek opisuje pozitivne učinke disanja i navela je primjer tehniku disanja s opuštanjem koju je izvela kod nemirnog učenika, a rezultati su bili brzi i izvanredni. Više…

Pogled_iconUvođenje aktivnosti pješačenje u školi pomaže učenicima da održe svoje fizičke i psihofizičke sposobnost, otvara zdrave i korisne navike iskorištavanja slobodnog vremena, a može biti zabava, opuštanje i tkanje novih prijateljstava kaže Andreja Masten. Više…

Pogled_iconČitanje je vrlo važna vještina. U prvo i drugom razredu Anja Kancler je kod tehnike čitanja uključila različite elemente formativnog praćenja kako bi poboljšala čitanje, motivirala učenike i integrirala ih u proces učenja. Više…

Pogled_iconBoštjan Hribar je ispričao svoje iskustvo provedeno u Kini u privatnoj školi kako bi naučio engleski jezik. U roku od godinu dana upoznao je pravi i teški život kineskih studenata i nastavnika. Više…

Pogled_iconSvakom učitelju je interesu olakšati i motivirati učenike na usvajanje nastavnog gradiva.  Dragica Filipčič nam je približila ideju učenja neparavilnih glagola na engleskom jeziku. Više…

Pogled_iconTjedan cjeloživotnog učenja nacionalna je obrazovna kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja. Učenici i nastavnici Industrijske strojarske škole, Iva Bojčić, Josip Filić, Kristinka Lemaić i Mate Sabol, sudjelovali su u ovogodišnjem Tjednu cjeloživotnog učenja organiziravši interaktivnu izložbu i tri radionice. Više…

Pogled_iconU članku Lucije Ademoski govori se o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Više..

Pogled_iconNataša Adam opisala je svoj rad kako naučiti učenike da poštuju djecu s posebnim potrebama. Provodi projekte koji potiču izravnu interakciju između djece iste dobi i na taj način pozitivno utječe na djecu, proširuje njihove vidokruge, podiže njihovu razinu tolerancije, razbija stereotipe i u njih usađuje osjećaje suosjećanja i solidarnosti. Više…

Pogled_iconU svom primjeru obrađene tablice, Polona Irt Novak, predstavila je strategiju učenja u suradnji, strategiju čitanja i učenja i elemente formativnoga praćenja. Učitelji sve više postaju organizatori procesa učenja, a učenici znanje dobivaju s obzirom na vlastito istraživanje, sažimanje, generalizacijom i međusobnom suradnjom. Više…

Pogled_iconSvetlana Bušen upoznaje nas s Kahoot online platformom i Quizizzom te ističe njihove prednosti i slabosti, ali i kako ih možemo koristiti u nastavnom procesu. Više…

Pogled_iconEuropski tjedan programiranja društvena je inicijativa čiji je cilj na zabavan i angažirajući način svima približiti programiranje i digitalnu pismenost. Sanja Pavlović Šijanović i učenici Gimnazije Vukovar su se uključili u inicijativu kako bi postali mislioci, kreatori i inovatori koji svoje ideje i radove oživljavaju i realiziraju. Više…

Pogled_iconU kombiniranom odijelu prvog i drugog razreda učiteljica Suzana Rajgl je provela planirani tehnički dan naslovljen Promet. Provedena je interdisciplinarna aktivnost koristeći ciljeve dvaju predmeta učenja o okolišu i matematike. Više…

Pogled_iconVesna Kukavica kao socijalni pedagog susreće se s učenicima koji imaju poteškoće kako biti na miru, slušati nastavu, pridržavati se postavljenih školskih pravila. Kako im pristupiti i kako im pomoći, najvažnije da koristimo one metode, koje donose najbolje rezultate za tog učenika i da imamo podršku roditelja. Više…

Pogled_iconU svojem primjeru dobre prakse, Jasmina Pogačnik, međusobno je povezala je prirodoslovlje, domaćinstvo i literarno stvaralaštvo i uvrstila ih u sat razrednog odjela na kojem je s učenicima radila na realizaciji uvjerenja – svaki učenik može biti uspješan. Više…

Pogled_iconJedan od načina kontinuiranog praćenja znanja i napretka učenika je portfolio. Matjaž Palčič u svojoj nastavi likovne umjetnosti vodi portfolio u svrhu prikupljanja proizvoda na jednom mjestu, osiguravajući veću transparentnost proizvoda, uvid u napredak učenika i kao pripomoć u razgovoru s roditeljima, te mogućnost višestrukog proučavanja. Više..

Pogled_iconIvana Ružić nam je ukratko ispričala kako je prošla razmjena učenika I. osnovne škole Čakovec s drugom partnerskom školom Agrupamento de Escolas de Vale de Ovil u portugalskom gradu Baiao. Više…

Pogled_iconAutorice članka Gordana Lohajner i Gordana Sokol opisale su izradu WebQuesta digitalne aktivnosti koja omogućuje povezivanje više digitalnih aktivnosti/vježbi međusobno i stvaranje jedne male digitalne knjige. Više…

Gordana Lohajner