Stvaranje kamišibaja u školi

fabijana_stih

Fabijana Štih

Sažetak

Japansko kazalište, koje se naziva kamišibaj, u razredu sam koristila za šarolikost nastavnih satova slovenskog jezika. Kasnije sam željela da bi učenici postali aktivni sudionici u stvaranju kamišibaja. U okviru dodatne nastave prvo sam učenicima pročitala priču, a poslije smo pripremili njezinu predstavu pomoću kamišibaja, koju su pod mom mentorstvom predstavili široj publici. U tom procesu su učenici razvijali svoje retoričke i likovne vještine, te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi.

Ključne riječi: kamišibaj, stvaralačko izražavanje, pripovijedanje

Uvod

Kamišibaj je staro japansko prijenosno kazalište, kojeg bi mogli nazvati i „papirnato kazalište“. Izvođač kamišibaja zove se kamišibajkar i pripovijeda priču uz slike, koje se čuvaju u maloj drvenoj pozornici – butaju. Izvođači kamišibaja su u Japanu nekada postavili svoju drvenu pozornicu na bicikl i odvezli se na mjesto, gdje su pomoću drvenih štapića i uzvika „Kamišibaj!“ privukli gledatelje.

Stvaranje kamišibaja

1. Najprije sam odabrala priču koja je bila pogodno duga, pogodna za likovnu reprodukciju Slika 1. Prezentacija pričes kamišibajem te istovremeno i edukativna. Priču sam učenicima pročitala, ne pokazujući im slike, te im time omogućila da su bez posebnog fokusa mogli zamisliti slike pojedinih prizora.

Slika 1. Prezentacija priče

2. PosSlika 2. Skiciranje kadrovalije smo tekst zajedno analizirali i podijelili ga na pojedine dijelove. Učenici su na list papira napravili skice pojedinih kadrova, koji bi događanje predstavljali kao u filmu. Svaku skicu su obilježili brojevima.

Slika 2. Skiciranje kadrova

U toj fazi je bilo potrebno puno mašte i usklađivanja u grupi. Kod kamišibaja je bitno, da slike nisu kao u slikovnici i da uz pojedinu sliku nema previše teksta. Potrebno se je fokusirati na bitne stvari. Sve slike trebaju biti međusobno povezane i predstavljene tako, da gledaoca cijelo vrijeme drže u iščekivanju.

3. Slijedio je dogovor, koje likovne tehnike bi bile najprikladnije za pojedini kadar, da bi Slika 3. Likovno stvaralaštvobile za publiku dovoljno vidljive i atraktivne. U našem razredu smo odabrali kolaž i slikanje.

Slika 3. Likovno stvaralaštvo

4. Kod kamišibaja je na prvoj slici uvijek je prvo naveden autor, naslov priče a može biti dodana i ilustracija. Između slijede slike, kod nas ih je bilo 14. Posljednja slika sadrži ključnu sliku i napis „kraj“.

5. Istovremeno sa stvaranjem slika održavalo se također učenje Slika 4. Učenje pripovijedanja i vučenje slika iz pozorniceteksta uz pojedinu sliku i učenje vučenja listova iz okvira pozornice. Prije početka predstave uvijek je nužno provjeriti redoslijed slika. Drvena pozornica je postavljena na mali stol ili stolicu. Odlučili smo, da će biti dva učenika pripovjedači, dok su tri učenice bile zadužene za vučenje slika iz pozornice. Vučenje slika mora biti prilagođeno pripovijedanju priče. Listove se može vuči polako ili brzo, samo do pola…

Slika 4. Učenje pripovijedanja i vučenje slika iz pozornice

Slika 5. Na kraju se vratašca pozornice zatvorePažnju publike pripovjedač dobije s kucanjem štapića i usklikom „Kamišibaj“! Onda otvori vratašca pozornice i počne s pripovijedanjem. Važno je emotivno pripovijedanje i primjerna mimika lica te umjeren tempo tijekom otkrivanja slika. Uz pripovijedanje su bili uključeni i zvučni efekti. Na kraju se završi s posljednjom slikom, gdje piše kraj i slike se ne izvlače, nego se polako zatvore vratašca pozornice.

Slika 5. Na kraju se vratašca pozornice zatvore

6. Nakon tri mjeseca su bili učenici spremni da priču predstave cijeloj školi, roditeljima i nastupe na sajmu. Prije toga pridobili smo dozvolu autorice priče, koja je bila oduševljena da je njezina priča popularna među učenicima i da se je predstavlja i izvan razreda na nekoliko drugačiji način.

Slika 6. Nastup
Slika 6. Nastup

Zaključak

Učenici su vježbali različite strategije čitanja i time dobili neprocjenjiva iskustva s nastupanjem van razreda. Izvijestili su da im je bila priprema kamišibaja zanimljiva i svaka izvedba poseban izazov. Kroz cijeli proces su mogli ugasiti svoju znatiželju, postali su samopouzdaniji i ponosni na svoje stvaranje i nastupanje.

Stvaranje kamišibaja je u školi vrlo korisno didaktičko pomagalo, jer se njime možemo koristiti kod svih predmeta. Pruža nam puno slobode i stvaralaštva te nastavu čini zanimljiviju.

Izvori i literatura

  1. Glavan, R.: Pozitivni virus se širi po Sloveniji. https://www.delo.si/nedelo/pozitivni-virus-se-siri-po-sloveniji-80414.html, pridobljeno: 18. 6. 2019
  2. Nagode, S., Rupnik Hladnik, T.: Kamišibaj v šoli in doma. OŠ 8 talcev Logatec in OŠ Poljane Ljubljana, 2018.
  3. Pečjak. S., Gradišar, A.: Bralne učne strategije. Ljubljana: ZRSŠ, 2012.
  4. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina_OS.pdf, pridobljeno: 18. 6. 2019

Značenje vrtlarstva i ljekovitog bilja

Fabijana Štih

Sažetak

Učenike u školi ne samo obrazujemo nego i školujemo da se osjećaju odgovornim za okolinu i da razvijaju zdrav način života. Sve to možemo im ponuditi učenjem vani; školskim vrtom i istraživanjem bliže okoline.

Ključne riječi: iskustveno učenje, vrtlarstvo, ljekovito bilje

Uvod

Učenici u školi najradije stjecaju znanje na temelju iskustva i istraživanjem u prirodi. Zbog toga je moja želja bila da bi bili učenici u procesu učenja što više aktivni i ne samo pasivni promatrači. Fiksne ciljeve učenja postigli smo postavljanjem visoke uzdignute gredice i nastavom u prirodi. Učenici su tako stekli nova znanja i vještine, koje su bitne za učinkovit održiv razvoj.

Uključivanje nekih ekoloških djelatnosti u smislu Ekoškole i Zdrave škole

Naša škola uključena je u programe Ekoškole i zdrave škole, koje su škole za život. Učenici bi mogli znanje koje stiču u školi upotrijebiti i u svakodnevnom životu. Za to je potrebno učenje vani, sa što više iskustva putem različitih osjetila, koje može učenicima ponuditi beskrajne mogućnosti za istraživanje.

Nastala je zamisao, da bi iza škole iz otpadnih paleta sastavili visoku uzdignutu gredicu, gdje bi posijali nekoliko biljki. Na jesen smo se upoznali s poSlika 1. Rezanje granastupkom pripreme visoke uzdignute gredice. Okvir gredice smo pomoću domara postavili na sunčano mjesto. U okviru projekta Simbioza pokreta u školu smo pozvali stare roditelje i zajedno s njima oSlika 2. Slaganje lišćatišli na šetnju u prirodu. Ubrali smo grane drveća i grmlja te suho lišće. Na kraju smo najprije na dno gredice stavili razne grane.

Slika 1. Rezanje grana

Zatim smo nasuli lišće te ga malo stisnSlika 3. Slaganje piljevine, koreuli.

Slika 2. Slaganje lišća

Dodali smo sloj kore i močvarnu zemlju, miješanu sa piljevinom.

SlikaSlika 4. Konačna priprema gredice 3. Slaganje piljevine, kore

Gredicu smo tijekom zime pustili odmarati, a u proljeće smo u nju nasuli još kvalitetnu zemlju s vrta i tako je bila pripremljena za sjetvu.

Slika 4. Konačna priprema gredice

Slika 5. SjetvaS učenicima smo tijekom sjetve upoznali različite sjemenke i upoznali se sa ugodnim i neugodnim susjednim kulturama. Odlučili smo, da za početak posijemo salatu i pored nje rotkvicu, jer salata ugodno utječe na razvoj rotkvice i štiti je od bolesti i štetočinom. Ove dvije vrste povrća relativno brzo naraste i učenici ih vole jesti.

Slika 5. Sjetva

Ali pošto naša visoka gredica nije jako velika, dobili smo dva otpadna lonca za bilje i u njih posijali bilje koje volimo kušati ili je primjereno za čaj.

Slika 6. Izrada bombica od sjemenkiUčenicima sam željela prikazati i problematiku ugroženosti pčela. Pčele su glavni oprašivači, zato njihova degradacija vodi u propast prirodnog okoliša i manje hrane. Da bi pomogli pčelama s učenicima smo napravili bombice od sjemenki.

Slika 6. Izrada bombica od sjemenki

U kuglice od gline smo sakrili medeno bilje i pričekali da se glina osuši. Kasnije smo otišli u prirodu i bacili ih na više nedostupnih kutova. Time smo pčelama omogućili nešto više paše.

Slika 7. Mladi vršci smreke sa šećeromVani su se učenici upoznali time, kako je priroda velikodušna i kako ju je bitno poštovati. Učenici su upoznali ljekovit učinak mladih vršaka smreke, bazge i koprive. U čašu su po slojevima slagali vrške smreke i šećer.

Slika 7. Mladi vršci smreke sa šećerom

Čašu smo za 40 dana postavili na policu prozora s najviše sunca. Nastao je sirup kojim smo si ublažili probleme od kašlja i grlobolje.

Ubirali smo i cvjetove od bazge. Cvjetovi bazge čiste organizam, pomažu kod kašlja, gripe, zbijanja groznice, upale pluća, prehlade i astme. U školi smo skuhali čaj koji je bio još ukusniji, jer su učenici bili ponosni da su uspjeli čaj pripremiti sami. Upoznali su i zSlika 8. Gnojenje koprivomnačenje kopriva, koje među ostalim sadrže puno vitamina C i čiste tijelo. Iz kopriva smo napravili i prirodno gnojivo od koprive za povrće odnosno za uklanjanje uši u školskoj gredici.

Učenici su nestrpljivo čekali, kada će povrće dosta narasti kako bi ga mogli isprobati. U međuvremenu su marljivo plijevili i zalijevali gnojivom od koprive.

Slika 8. Gnojenje koprivom

Konačno je bilo vrijeme, kada je povrće dovoljno naraslo da smo ga mogli pojesti. Rotkvica je bila divno sočna, salatu smo jeli uz riblji namaz.

Slika 9. Čupanje rotkviceSlika 10. Berba salate
Slika 9. Čupanje rotkvice             Slika 10. Berba salate

Zaključak

Učenici su uz iskustveno učenje izvan učionice saznavali da smo svi odgovorni za blagostanje na Zemlji. Aktivni su bili mislima i osjećajima i uključeni u istinsku životnu okolinu. Učenje je bilo prijatno i zbog toga učinkovitije i zabavnije. Učenici su dobili osjećaj da mogu preuzeti inicijativu i svoje ideje promijeniti u rad.

Slika 11. Visoka uzdignuta gredica i lonac s biljem

Literatura

  1. Saan, A.: Moja velika knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila, 2011.
  2. https://www.vrtnarava.si/zelenjavni-vrt/pridelava-zelenjave/visoke-grede, pribavljeno: 5. 7. 2019
  3. https://www.slonep.net/vrt-in-okolica/zelenjava/vodic/pregled-ugodnih-in-neugodnih-sosednjih-vrst, pribavljeno: 8. 7. 2019
  4. https://ekosola.si/predstavitev-ekosole/, pribavljeno: 9. 7. 2019
  5. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf, pribavljeno: 9. 7. 2019