Pogled u veljaču

Broj 120, veljača 2020.
ISSN 1848-2171

Amadeja Turnšek je sa svojim intervjuem predstavila pozitivan utjecaj kulturnih priredbi za mlade, a posebno kada su aktivno uključeni u samu predstavu. Više…

Poučavanje engleskog jezika učinkovitije je ako je nastava dinamična i temeljena na uporabi aktivnosti koje omogućuju cjelovito učenje. Anja Frank kaže kako takav oblik rada nastavniku predstavlja dodatan stručni izazov jer priprema i izvedba svakog pojedinog sata zahtijeva kompetentnog nastavnika opsežnog stručnog znanjem. Više…

Djeci je potrebno što više kretanja za njihov optimalni razvoj. Arlena Bosnar Krajnc u sklopu produženog boravka je omogućila djeci zanimljivu aktivnost na svježem zraku, skijanje. Više…

Branko Rumenović sudjelovao je na radionici o uvođenju statistike u učionicu gdje je usvojio nova znanja o statistici, ali se i povezao s nastavnicima iz drugih europskih zemalja i razmijenio iskustava iz područja podučavanja statistike. Više…

U svojem radu Darja Grmovšek je predstavila emocije u razredu kao sastavni dio djece i adolescenata. Djeca i adolescenti svoje emocije češće izražavaju te brže prelaze iz jednog krajnjeg emocionalnog doživljaja k drugome. Više…

U Srednjoj školi Prelog obilježili su Dan sigurnijeg interneta kako bi učenicima ukazali na potencijalne opasnosti i podučili ih raznovrsnim mjerama sigurnosti u korištenju interneta, kaže Danijela Naranđa. Više…

Učiteljica Jana Wetz zajedno sa svojim učenicima počeli su stvarati pjesmarice koje su se kroz šest godina iskustva pokazale primjerom dobre prakse. Svaka pjesmarica sadrži preko 50 slovenskih narodnih pjesama. Više…

Prvašići i učiteljica Jana Kos pridružili su se akciji Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja 2019. u okviru koje su provodili razne aktivnosti vezane uz čitanje. U školi su svaki dan čitali oko 15 minuta, a prvašići su kod kuće poticali svoje roditelje na čitanje. Više…

Učenici 3.c sa svojom učiteljicom Lidijom Pecko proveli su nekoliko radionica sigurnosti na internetu. Koje su aktivnosti proveli i na koji način, možete pročitati ovdje. Više…

U sklopu projekta, Lidija Šešerko je provodila radionice za očuvanje kulturne baštine kako bi se potaknula svijest učenika o značaju očuvanja kulturne baštine. Više…

Odgojiteljica Magda Humar ističe kako je važna suradnja i odgovarajuća komunikacija između djece i vrtića za razvoj pozitivnih osjećaja svih sudionika. Više…

Prisutnost stresa sasvim je prirodna za svakoga pojedinca i razlozi za stres ili stresori pojavljuju se svugdje u našem životu. Marina Kortnik upoznala nas je s aromaterapijom kao mogućnost rješavanja stresa. Više…

Knjižničarka Marinka Mlinarić obilježila je Valentinovo u suradnji sa školskim kolegama što se pokazalo dobrim za ostvarivanje planiranih aktivnosti projekta. Više…

Svi znamo da čitanje ima dobar utjecaj na cjelovit razvoj djeteta jer doprinosi njegovom jezičnom i intelektualnom razvoju, razvija maštu i bogati emocionalni život, a i proširuje rječnik i obzorja na različitim područjima znanja. Polona Ramšak nam je navela nekoliko grešaka koje činimo kako bi potaknuli djecu na čitanje. Više…

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar koji je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju. Kako je sve prošlo, ispričala nam je Sanja Pavlović Šijanović. Više…

O provedbi aktivnosti uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta izvijestili su nas učitelji Tamara Ređep, Stella Kulaš i Sonja Tušek Podobnik gdje su učenici I. osnovne škole Varaždin aktivno sudjelovali u eTwinning radionicama i primjenjivali pravila lijepoga ponašanja i komuniciranja. Više…

Urška Tičar u prvom dijelu definira pojmove poezije, lirike, motivacije učenja i uvodne motivacije, a u drugom dijelu govori o pojmu motivacije učenja kako bi se postigao određeni cilj. Više…

Gordana Lohajner

Utjecaj kulturnih priredbi na mlade

Amadeja Turnšek

Sažetak

Putem intervjua bit će predstavljen pozitivan utjecaj kulturnih priredbi na mlade, posebno kada su aktivno uključeni u predstavu. Na taj se način susreću s novim izazovima, stječu šira znanja, uče sudjelovati, preuzimati odgovornost u timu i međusobno se ohrabrivati, čime se razvija i njihova empatija.

Ključne riječi: empatija, kulturne priredbe, odgovornost, ohrabrivanje, sudjelovanje, znanje.

Uvod

Učitelji koji osluškuju želje svojih učenika znaju da mladi žele više nego što je propisano nastavnim planom. Mladi žele nove izazove, žele upoznati svoje talente, razvijati ih i predstaviti se svojim kolegama, profesorima i široj publici. To su za mnoge od njih nezaboravni trenuci. Toje vrijeme tijekom kojeg se koncentriraju na svoju ulogu, zaborave prošlost i ne razmišljaju o budućnosti.

U intervjuu je predstavljena profesorica Nasta Ovin koja je predavala engleski jezik u jednoj od gimnazija u Mariboru. Uz pomoć literarno – glazbenih priredbi učenicima je omogućavala stjecanje širih znanja i kompetencija te ih je na taj način pripremila za životne izazove.

S velikim entuzijazmom ste se prihvatili organizacije kulturnih priredbi za školu i izvan nje. Odakle taj žar, to oduševljenje?

Želju za stvaranjem imala sam oduvijek. S obzirom na to da sam i sama kao učenica vrlo rado nastupala, upoznala sam taj jedinstveni osjećaj koji se može iskusiti na pozornici. Također je i kontakt s publikom za mene bio poseban doživljaj. Upravo sam to željela podijeliti s mladima. Važno je znati kod mladih probuditi oduševljenje za nešto novo i lijepo. Na taj način mlade se lakše potakne na suradnju. Utjecaj pozitivnog značaja učitelja je zarazan i ima veliku snagu.

Uglavnom ste organizirali literarno-glazbene priredbe. Kako ste s time započeli?

Čega god sam se prihvatila, prihvatila sam se srcem i pokušala osluhnuti mlade. Željela sam da u tome uživaju i istovremeno stječu nova znanja za život. Kada sam pisala dramski tekst ili prikupljala literarne priloge, uvijek sam ih imala pred očima. Na nenametljiv način pokušala sam im dati ono što u razredu nisam mogla. I teme su im bile bliske. Bile su to teme o mladosti, ljubavi i smislu života. Kada je scenarij bio napisan, zajedno smo ga pročitali i o tome razgovarali. Željela sam da uhvate poruku teksta. Osluhnula sam i njihove ideje i želje. To su za mene bili najljepši trenuci.

U vašim su predstavama sudjelovali i glazbenici i plesači izvana? Zašto ste donijeli takvu odluku?

Htjela sam predstavu učiniti raznovrsnijom i stoga sam na suradnju pozvala glazbenike i plesače Konzervatorija za glazbu i balet Maribor te plesne parove iz Plesne škole Pingi. Unatoč tome što se sudionici isprva nisu poznavali, među njima su se s vremenom stvorila prijateljstva. Vladala je posebna energija. Međusobno su se podupirali, pomagali si i trudili se da sve teče upravo onako kao što su zamislili. Nekima je ovo druženje na vježbama značilo više nego sam nastup.

Kakav je utjecaj kulturnih priredbi na mlade?

Velik. Mladi koji su aktivno uključeni u predstavu steknu samopouzdanje i postanu kreativniji. Zanimljivo je i saznanje da se mogu lakše uživjeti u različite životne uloge i situacije, budući dana pozornici moraju igrati različite uloge. Nadalje, na taj način uče kontrolirati svoj um, tijelo i glas te biti koncentrirani na sadašnji trenutak. To im omogućava da izoštre memoriju i povećaju pažnju. Također razviju međusobno poštivanje, povjerenje, odgovornost i osjećaj za članove tima. Istraživanjima je potvrđeno da učenici tijekom igranja uloga, recitiranja i čitanja literarnih djela poboljšavaju svoj govor budući da koriste književni jezik. Također je utvrđeno da se mladi aktivnim sudjelovanjem na kulturnim priredbama oblikuju u kultivirane mlade ljude, a takva događanja pozitivno utječu i na mlade gledatelje njihovih predstava.

Kako su učenici koji su nastupali doživjeli te priredbe i kakav je bio odaziv gledatelja?

Nakon svakog nastupa uvijek je dragocjena povratna informacija o tome kako su učenici doživjeli svoj nastup te kakvi su bili njihovi osjećaji. Također je bila dragocjena ocjena gledatelja u dvorani. Kada su mi se učenici javili putem e-pošte, jedna od učenica je napisala. „Mislim da govorim u ime svih učenika ako napišem da smo vrlo veseli i ponosni na sebe, a prije svega na Vas, budući da bez vašeg zalaganja to ne bi bilo moguće. Hvala za sve naporne vježbe i sate koje ste uložili u ovu predstavu, a i u nas. Hvala vam za svu podršku i samopouzdanje koje ste nam poboljšavali iz tjedna u tjedan. Već se radujemo daljnjoj suradnji s Vama.“ I njihovi su roditelji bili oduševljeni. Netko je čak rekao da je osjećao kao da gleda profesionalne glumce, a ne učenike. Moji kolege također su pozitivno ocijenili projekt. Bili su iznenađeni kada su na pozornici ugledali svoje učenike koji su ozbiljno i odgovorno odglumili svoje uloge. Izrazili su i mišljenje da je takvih predstava nažalost premalo.

Zaključak

Osigurajmo mladima da se izraze i da razviju svoj potencijal što više mogu. Pružimo im priliku da steknu nova iskustva, vještine i znanja. Istaknimo njihove vrline i dajmo im povjerenje. Osigurajmo im opuštenu atmosferu gdje mogu izraziti svoje ideje, mišljenja ili želje. Isto tako je važno da ih se pohvali za dobro obavljen posao i trud. To im daje poticaj, umanjuje njihov stres i tjeskobu te povećava motivaciju za daljnje stvaranje. Pokažimo im njihovo bolje ja, koje se usuđuje i uspijeva u svom naumu.

Slika 1 i 2: Obrazi ljubezni, Narodni dom Maribor, 2014.

Slika 3. Čari Mladosti, Narodni dom Maribor, 2015.

Poučavanje engleskog jezika u prvom trogodištu –

jezični fitness

Anja Frank

Sažetak

Učenici prvog trogodišta oduševljeni su i motivirani za poučavanje i učenje engleskog jezika. Jezik uče cjelovito, integrirano i s naglaskom na sadržaje ostalih predmeta, uz istovremeno usvajanje jezičnog sadržaja.

Od ključne su važnosti promišljeni, suvremeni didaktički pristupi koji osiguravaju i održavaju visoku razinu motivacije za učenje engleskog jezika.

Aktivnosti učenja i poučavanja engleskog jezika trebaju biti zanimljive i opuštene. Iako u početnoj nastavi engleskog jezika poučavamo osnovni sadržaj, sati mogu biti stvaralački, kreativni i poticajni te mogu razvijati više razine razmišljanja. Specifičnost je mlađih učenika također kratka koncentracija te brzo preusmjeravanje pozornosti, stoga je početno navođenje na osnovne odgovarajuće obrasce ponašanja itekako važno, a važna je i dosljednost u svemu što se traži.

Učenike treba već rano naučiti da svatko može pogriješiti i da iz pogreški uistinu možemo nešto i naučiti. Stoga je važno da se u ovoj fazi prati učenikov napredak i da pruža povratne informacije o znanju i naučenom te da se utvrđuju i dodatno naglašavaju slabija područja. Uz stalne povratne informacije o znanju možemo spriječiti strah od pogrešaka i neuspjeha te istodobno izbjeći način razmišljanja koji taj strah ograničava. Pogreške možemo iskoristiti i u korist učenika jer nas mnoge pogreške mogu nasmijati, a takve pogreške najčešće pamtimo upravo zbog zabavnih komentara, stoga ih rijetko ponavljamo. Učenici uglavnom vole dinamičnu nastavu u koju uključujemo različite vrste aktivnosti, između ostaloga i međusobno ispravljanje pogreški.

Učenici u procesu učenja mogu preuzimati različite uloge, uključujući ulogu nastavnika koji postavlja pitanja ili ulogu ocjenjivača koji ocjenjuje znanje učenika (školski kolega). Mijenjanjem različitih uloga njihova se aktivnost dodatno poboljšava.

Ključne riječi: engleski u 1. trogodištu, aktivni učenici, suvremeni didaktički pristupi

Metoda potpunog tjelesnog odgovora (PTO)

Metodu potpunog tjelesnog odgovora (eng. Total Physical Response, TRP) razvio je James J. Asher, profesor psihologije na američkom sveučilištu San Jose State University, Kalifornija. Temelji se na pretpostavci da dodatne jezike učimo slično kao prvi, odnosno materinski jezik, dakle, procesom dekodiranja. Dijete jezik najprije sluša i razumije, tek nakon toga može njime i govoriti. Mlađi učenici na engleskom vrlo dobro razumiju uputu: Pick up the pen and put it on the desk. Na to se pravilno odazovu, ali to nisu sposobni izgovoriti (Asher, 2009., sažeto prema V. Guček, magistarski rad, 2013.).

Najučinkovitije učimo kada smo kreativni, aktivni, otvorenog i živahnog razmišljanja. Većinu sadržaja upoznajemo i obrađujemo na cjelovit način. Metoda potpunog tjelesnog odgovora temelji se na primanju poruka s pomoću različitih osjetila, cjelokupnom djelovanju mozga i razvijanju sedam vrsta inteligencija, a sve se to odvija u opuštenoj atmosferi. Nakon što se posve usredotočimo na aktivnost i predani smo postizanju svojeg cilja, učenje postaje slično umjetnikovoj aktivnosti koja slijedi inspiraciju.

Nakon višegodišnje prakse i uključivanja metode PTO u poučavanje engleskog jezika, ustanovila sam da je ta metoda vrlo učinkovita pri učenju jezika i povećava motivaciju učenika za učenje jezika. Učenici su unutarnje motivirani i rado obavljaju aktivnost radi nje same jer im ona predstavlja užitak. Sati engleskog jezika većinom su strukturirani na način da je u prvom planu poučavanja upravo navedena metoda.

English fitness

Prema Asheru (2009.) razumijevanje jezika razvija se kretanjem tijela. Učenici najprije samo slušaju jezik i upute, a tek nakon što su spremni, počnu i govoriti. Njegova je hipoteza da su mozak i živčani sustav biološki programirani te se usvajanje prvog i ostalih jezika odvija u točno određenom redoslijedu i na točno određen način. Glavno otkriće svih njegovih istraživanja je da učenje stranih jezika ne počinje produkcijom, nego primanjem. To znači da na početku uvijek postoji tzv. tihi period (eng. silent period) koji može trajati različito dugo i tek nakon toga slijedi govor. Tjeranje učenika na govor nije uspješno. Treba pričekati da sami budu spremni početi govoriti.

Učenici se mogu izražavati i neverbalno – pokretima. Izražavanje pokretima na našim satima engleskog jezika uvijek je prisutno i predstavlja konstantu. Učenici pokretima mogu producirati i reproducirati, opisivati svijet oko sebe ili izražavaju svoje misli i osjećaje. Pokretom stvaramo dobre temelje za kasnije verbalno izražavanje.

Učenici pokrete vole izvoditi već radi same aktivnosti jer je njihova unutarnja motivacija visoka, ali svaki sat nastave za učenike nije zanimljiv i njihova unutarnja motivacija nije uvijek na najvišoj odnosno visokoj razini. U tom slučaju na satima engleskog jezika učenike dodatno motiviram i služim se raznim zanimljivim asocijacijama, usporedbama i povezivanjima u razmišljanju.

S učenicima prvog trogodišta razgovarali smo o načinu poučavanja i učenja engleskog jezika te smo analizirali nastavne sate. Sažeto rečeno, engleski je jezik popularan predmet i djeca ga vole učiti. Na pitanje zašto vole učiti engleski, odgovori su bili gotovo jedinstveni. Jednoglasno su potvrdili da vole učiti engleski jer na satima igraju različite igre, pjevaju, plešu, izvode tjelovježbe i njihova učionica postaje vrt, školski park, igralište…

Njihovi odgovori upućuju na prisutnost visoke razine aktivnosti pri nastavi koju osjete i na pohvale.

U nastavku razgovora zašto engleski učimo s naglaskom na aktivnostima pokreta, utvrdili smo da je engleski sličan fitnessu. Tijekom fitnessa treniramo svoje mišiće i jačamo svoje tijelo, a pri izvođenju aktivnosti tijekom nastave engleskog upoznajemo, razvijamo i širimo znanje jezika. Naše se znanje s više vježbe stalno poboljšava. Tako su naši sati engleskog jezika postali ENGLISH FITNESS. Istovremeno su učenici osim kognitivne aktivnosti aktivni i tjelesno.

Slika 1. ENGLISH FITNESS, aktivnosti u nastavi engleskog jezika (prikazan je rad učenika 3. razreda)

Na 1. slici prikazane su aktivnosti kod kojih je naglasak u nastavi engleskog jezika tijekom prvog trogodišta i kojima gradimo jezik.

Nastava engleskog jezika temelji se na tjelesnoj aktivnosti.

Učenici:

• plešu uz odabrane engleske pjesme
• pripreme kratku plesnu koreografiju uz odabranu englesku pjesmicu uz koju se predstave pokretima, plesom i pjevanjem
• vode i izvode pokretne igre kao što su Simon says, Listen and mime, Mime and quess, I’m a spider, I’m a bear…, Count and clap/stamp your feet…
• izvode različite aktivnosti na otvorenom (oblikuju snjegovića u snijegu, grudaju se…).

Učenici stvaraju i oblikuju različite proizvode, igre, predstave. U prvom je planu njihova mentalna aktivnost, koja se istovremeno provodi u kombinaciji s fizičkim aktivnostima.

Učenici:

• izrađuju prezentacijski plakat koji zatim predstavljaju
• izrađuju i opisuju maske s pomoću kojih dramatiziraju priču
• dramatiziraju priču
• pripremaju pjevačku izvedbu Razred talenata na kojoj se predstavljaju glazbenim točkama
• igraju i izmišljaju društvene igre (Memory game, Say the word, Listen and repeat…)
• pišu kratke pjesme na engleskom jeziku.

Uporabom koncepta English fitness utvrđujem da su sati engleskog jezika dinamični. Dinamika se ogleda u didaktičkoj strukturi sata te u mijenjaju prostora učenja, koji nije uvijek učionica, već se proširuje na okoliš škole (hodnik, gimnastička dvorana, učionica za računalnu nastavu, vrt, park…).

Odabrani i suvremeni pristupi učenju potiču učenike da budu aktivni u procesu učenja, da donose odluke, biraju, predlažu i surađuju s ostalim učenicima i nastavnikom, čime su svjesni svoje uloge i traže načine za bolje i učinkovitije učenje. Svjesni su važnosti kako učiti naučiti.

Aktivni učenici osiguravaju dinamiku nastave koja se iz frontalne nastave te jednosmjerne komunikacije i interakcije nastavnik (aktivni govornik) – učenik (pasivni slušatelj) mijenja u interakciju učenik – učenik te nastavnik – učenik – nastavnik. Nastavnik opušta klasičnu tradicionalnu ulogu i postaje promatrač, suorganizator i sudionik igara i drugih aktivnosti. Njegov je zadatak poticanje učenika na misaone aktivnosti koje im nude uporabu jezika (opisivanjem, objašnjavanjem, tumačenjem, čitanjem i pričanjem).

Zaključak

Utvrđuje se da je poučavanje engleskog jezika učinkovitije ako je nastava dinamična i temeljena na uporabi aktivnosti koje omogućuju cjelovito učenje. Takav oblik rada nastavniku predstavlja dodatan stručni izazov jer priprema i izvedba svakog pojedinog sata zahtijeva kompetentnog nastavnika opsežnog stručnog znanjem. Na veliku pomoć nastavniku mogu biti široki spektri sadržaja ostalih predmeta i predmetnih područja koje svojom fleksibilnošću, autonomijom i slobodom odabira može kvalitetno uključiti u poučavanje engleskog jezika prvog trogodišta. Osim svojih iskustava i znanja uključuje i ideje, interese i usmjerenja učenika koji postaju aktivni sustvaratelji nastavnih sati. Visoka unutarnja motivacija nije zanemariv pokazatelj uspješnosti poučavanja i učenja engleskog jezika, stoga je treba očuvati. Učenici su spremni učiti, a nastavnici se trebaju pobrinuti za drugi dio nastavnog procesa, a to je poučavanje usredotočeno na suvremenog, dinamičnog čovjeka i na aktivan način života. Učenicima zasigurno nećemo dosađivati golim gramatičkim strukturama nego ih želimo već na samom početku upoznati sa živim jezikom i pripremiti ih da će tim jezikom progovoriti i smisleno ga koristiti bez ikakvih prepreka. Proces učenja stranog jezika trebao bi se odvijati na način na koji učimo i materinski jezik, s pomoću autentičnih situacija i postupne izgradnje komunikacijskih sposobnosti. Kombinacijom različitih aktivnosti učenici će ući u živi svijet jezika što će im omogućiti idealne uvjete za što brže usvajanje željenih jezičnih ciljeva.

Literatura

1. Cvetek, S. (2004). Kompetence v poučevanju in izobraževanju učiteljev. Pedagogika, 55 (posebna izdaja), 144-160
2. Guček, V. (2013). Uporaba didaktičnega pristopa celostnega telesnega odziva v drugem triletju osnovne šole, Magistrska naloga. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta.
3. Jazbec, S. in Lipavec Oštir, A., Pevec Semec, K., Pižorn, K., Dagarin Fojkar, M. in Šečerov, N. (2010). O CLIL-u. V S. Jazbec, A. Lipavec Oštir, K. Pevec Semec, K. Pižorn, M. Dagarin Fojkar, N. Šečerov (ur.), Pot v večjezičnost- zgodnje učenje tujih jezikov v 1. VIO osnovne šole, zgledi CLIL-a (str. 38-39), Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. Pridobljeno s: www.zrss.si/pdf/vecjezicnostclil.pdf
4. Pevec Semec, K., Andrin A. idr (2013). Učni načrt TUJ JEZIK V 2. IN 3. RAZREDU. Ljubljana: Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport : Zavod Republike Slovenije za šolstvo

Skijanje kao dodatna aktivnost u prvom razredu OŠ

Arlena Bosnar Krajnc

Sažetak

Živimo u okolini, gdje je skijanje neizostavna sportska disciplina, kako za odrasle, tako i za djecu. Budući da je motorički razvoj u razvoju ljudskih psihičkih funkcija primaran prije svega u prvim godinama života, često ga neopravdano zapostavljamo u odnosu na druge komponente osobnosti. Stoga sam odlučila da učenicima prvih razreda ponudim skijanje kao zanimljivu aktivnost u odjelu produženog boravka. Učenici su u školu donijeli skijašku opremu, te smo krenuli na kosinu u blizini škole, gdje smo se najprije igrali različite igre na snijegu, i uz to se istovremeno navikavali na skijašku opremu, na odnos do skijaške opreme, upoznali se s pravilima ponašanja na skijalištu, o opasnostima na skijalištu, skijanje u skupini, međusobnom pomaganju i sudjelovanju.

Slijedilo je zagrijavanje i vježbe prilagodbe na skije, uspinjanje po skijalištu i okretanje sa skijama, spust i zaustavljanje u ravnini, pluženje, plužno, poluplužno i paralelno (osnovno) vijuganje, skijanje kroz vratašca, skokovi na improviziranoj skakaonici, uspinjanje u brdo.

Budući da se prijavio veliki broj djece,  podijelila sam ih u četiri skupine po deset do dvanaestoro djece. Učenicima se skijanje jako sviđalo, a i roditelji su pozdravili i pohvalili tu aktivnost.

Ključne riječi: skijanje, skijaška oprema, igra, pluženje, vijuganje, zaustavljanje.

Uvod

Svjesni smo da je djeci potrebno što je moguće više kretanja za njihov optimalni razvoj, a još je toliko bolje ako je to vani na svježem zraku. Jer i sama vrlo volim skijanje, a i osposobljena sam za učenje skijanja za najmlađe, odlučila sam da ću izvesti skijanje kao interesnu aktivnost u odjeljku produženog boravka.

Prijavio se veliki broj djece, zato sam ih morala razdijeliti u skupine. Imamo tu sreću da je naša škola u lijepom okružju, a i pored škole ima nekoliko brdašaca, koja su odgovarajuća za skijanje naših najmlađih.

Učenici su s nestrpljenjem čekali da zapadne snijeg, jer nemamo tu sreću svake godine, pa tada ni skijanje nije moguće.

Moj je cilj bio da učenici upoznaju:

• igre na snijegu,
• skijanje u skupini, opasnosti na skijalištu,
• pravila na skijalištima,
• osnove plužne i paralelne tehnike,
• skakanje na improviziranoj skakaonici,
• zaustavljanje na ravnini.

Učenici neka si oblikuju i razvijaju stajališta, navike i načine postupanja:

• odnos do igre i aktivnosti u zimskim uvjetima,
• do učenja i vježbe skijanja posamice, u parovima i u skupini,
• međusobnu pomoć i sudjelovanje,
• odnos do skijaške opreme.

Pripreme i tijek aktivnosti

U školu su donijeli skijašku opremu i nakon završetka nastave, najprije smo porazgovarali o opremi, što skijaška oprema mora sadržati, kako se obući, kako zakopčati skijašku obuću, kako staviti skijašku kacigu, zašto je ista obavezna, te kako navući rukavice. Kako svima nije išlo najbolje kod oblačenja, međusobno smo si pomagali.

Nakon toga smo se uputili na skijalište. Djeca su sama nosila skije i štapove, a kako u tome nisu bili najvještiji, štapovi su im i skije padali, pa smo ih usput kupili. Konačno smo stigli do brdašca, i iako nije bilo daleko, djeca su se već umorila zbog težine opreme.

Prvo smo porazgovarali o pravilima na skijalištu. Kad smo naučili pravila, smo se ugrijali. Zagrijavali smo se uz igranje različitih igara: lovljenje, grudanje, trčanje uz i niz brdo, igra noć-dan, lovac i zečevi.

Kad smo se dobro ugrijali, slijedilo je zakopčavanje skija. nekima je to bila velika teškoća, ali je bilo svaki dan bolje, pa su peti dan već svi znali zakopčati skije. Da se naviknu na skije, smo najprije napravili nekoliko čučnjeva na skijama, malo poskakivali, a nakon toga pokušali hodati na skijama. Neka djeca su bila dosta vješta, prije svega oni koji su već bili na skijama, a bilo ih je i nekoliko koji su prvi put stali na skije. Ta djeca su trebala i više moje pomoći. Kad smo se naviknuli na skije, pokazala sam im kako ustati u slučaju pada. Na ravnini smo naučili i okretanje sa skijama. Slijedilo je uspinjanje u brdo što im je bila najveća teškoća, ali su i to svladali. Pokazala sam im što je pluženje, pa su i oni napravili »pizzu«.

Slijedio je spust po strmini i zaustavljanje u ravnini. Bilo je nešto problema kod održavanja ravnoteže kod spusta pa je zbog toga koje dijete i palo. Moralo se i držati pravila, da što je moguće prije ustane i postavi se na rub skijališta. I kod zaustavljanja se pojavilo nekoliko teškoća, neka djeca su zaustavljanje brzo usvojila, a nekoj je bilo potrebno nekoliko zaustavljanja da bi ga potpuno usvojila. Brzo su shvatili, da je lakše ako pluže, imaju bolju ravnotežu, a i brzina je manja. Kad smo usvojili spust i zaustavljanje, postavila sam se na skijalište i u ruci, u visini moje glave, držala balon. Kad su se vozili nizbrdo, morali su dodirnuti balon rukom. To znači, da su nekad morali i malo poskočiti, da su ga dodirnuli. Poslije nekoliko vježbi s balonom, uzela sam skijaški štap i držala ga približno 70 cm od tla, a djeca su morala skijati ispod istoga. Takve vježbe su najbolje za učenje skijaša početnika, da nauče pravilno kretanje, znači pravilno skijanje. Kad smo usvojili tih nekoliko vježbi, postavila sam im stošce (vratašca) na skijalište, tako da smo učili vijuganje između stožaca. Vijugali su plužno, polu-plužno i paralelno. Svaki zavoj smo ponovili dva puta, nakon čega je svatko, u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima, izabrao tehniku koja mu najbolje odgovara, i to sam im dozvolila. Za nagradu što su bili tako vrijedni, napravili smo si skakaonicu i djeca su uživala. Posljednjeg dana smo napravili natjecanje, i pobjednici su bili svi i naravno, svi primili diplome.

Zaključak

Mišljenja sam, da bi morali djeci omogućiti više raznolikih i zanimljivih aktivnosti, u glavnom na svježem zraku. U školi imamo velik izbor aktivnosti u koje su uključeni, ali svejedno se uvijek može naći kakva aktivnost da ih privuče i da im se sviđa, a njima koristi za njihov kognitivni razvoj.

Literatura

1. Cilji šolske športne vzgoje, Uvodna izhodišča; dr. Aco Cankar, mag. Marjeta Kovač, dr. Maja Zupančič, Dr. Janko Strel, Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šport, 1994
2. Smučanje in nekatere zimske aktivnosti; dr. Dolfe Rajtmajer, dr. Milan Žvan, Peter Sitar, Blaž Lešnik, Ljubljana 1996

Statistika u učionici

Branko Rumenović, univ.spec.oec.

Eurostat je organizirao radionicu za nastavnike pod nazivom „Statistics for the Classroom“ koja se održala u Francuskoj ,u Parizu 05. i 06. listopada 2019. godine. Radionica je bila namijenjena različitim profilima nastavnika koji se bave proučavanjem statistike, od matematičara, ekonomista, geografa do informatičara, fizičara i povjesničara. Pored nastavnika iz različitih zemalja Europske unije, radionici su prisustvovali i predstavnici Eurostata i organizacije European Schoolnet.

Eurostat je statistički ured Europske unije čije sjedište je u Luksemburgu. Ovaj ured prikuplja različite statističke podatke s područja Europske unije, ali i šire. Eurostat je osnovan 1953. godine, a ključnu ulogu ima prilikom dostavljanja različitih statističkih podataka Europskoj komisiji i drugim europskim institucijama.

European Schoolnet je mreža 34 europska ministarstva obrazovanja sa sjedištem u Brusselu. To je neprofitna organizacija koja je osnovana 1997. godine. European Schoolnet pomaže školama kako bi postale pedagoški učinkovitije u upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije te daje podršku nastavnicima i učenicima kako bi razvili potrebne vještine za digitalno društvo.

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske predložio je Eurostatu nastavnike koji u Hrvatskoj rade na prezentaciji statistike u svakodnevnom životu kao i njeno stalno prisustvo u neposrednom nastavnom procesu. Na radionici u Parizu sudjelovalo je pet nastavnika iz Hrvatske.

Statistika u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu

Učenici smatraju da je statistika skup netočnih podataka. To je njihov najčešći odgovor na prvom satu kada pitam što je statistika. Često na početku znaju izjaviti kako im to nije zanimljivo za proučavanje i teško za učenje. Nakon nekoliko sati mijenjaju prvotno mišljenje i počinju sa zanimanjem sudjelovati u nastavnom procesu. Učenici su često uključeni u razne aktivnosti i projekte koji doprinose tome da im predmet bude sve zanimljiviji.

Sve je započelo 2012. godine kada su učenicima predstavljena istraživanja o broju stanovnika Tounja i ogulinskog kraja. 2013. godine Gimnazija iz Ogulina postaje jedna od rijetkih organizacija iz Hrvatske koja se uključuje u proslavu međunarodne godine statistike STATISTICS2013. O tom projektu i aktivnostima iz Ogulina pišu i novine iz Brussela „The Wall Street Journal“. S učenicima obilježavam Svjetski dan statistike 2015. godine, te redovito Europski dan statistike koji se slavi 20. listopada. Kako bi učinio nastavu statistike još atraktivnijom 2015. godine pokrećem eTwinning projekt pod nazivom „The population of my region“ koji 2016. godine Agencija za mobilnost i programe Europske unije nagrađuje nacionalnom oznakom kvalitete. Sve aktivnosti vezane uz navedeni projekt kao što su npr. radovi učenika, vijesti i novosti redovito se objavljuju na mrežnim stranicama škole i grada Ogulina kako bi bio aktualan i transparentan.

Statistička olimpijada 2017./2018. godine kod učenika pobuđuje veliko zanimanje. Prijavljuje se 16 timova s oko 40 učenika. 2018./2019. godine prijavljeno je 13 timova s oko 30 učenika. Tim „nekužim“ kojeg čine učenici Paolo Glavić i Sven Brozović koji se obrazuju za zanimanje ekonomist 2019. godine ulazi u finale državnog natjecanja. Istim učenicima u mjesecu lipnju gradonačelnik Grada Ogulina dodjeljuje priznanje za promicanje znanja i ugleda Grada Ogulina.

Uvidjevši da učenici vole sudjelovati u eTwinning projektima, 2018./2019. godine uključujemo se u projekt „Statistika naša svagdašnja“. I ovaj je projekt dobio eTwinning Quality Label, nacionalnu oznaku kvalitete. Učenici su se uključili i u obilježavanje Večeri matematike i to radionicom „Statistika kroz igru“. Statistika je čimbenik koji se koristi u različitim aktivnostima od Građanskog odgoja i obrazovanja, projekata (Regionalna potpora inkluzivnom obrazovanju, Pokreni promjenu – prihvaćanje razlika kroz interkulturalno obrazovanje i volontiranje, Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju), istraživanja (Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja) pa sve do suradnje s udrugama (Udruga Ekonom).

Posebno nas veseli suradnja s Državnim zavodom za statistiku, koji nam redovito šalje informacije o Statističkoj olimpijadi. 2017. i 2019. godine organizirali smo stručni posjet za učenike u Državni zavod za statistiku.

Sve aktivnosti i projekti pomažu u prezentaciji statistike u svakodnevnom životu, buđenju želje kod učenika za učenjem statistike, ali i stvaranjem ozračja da je statistika važna i zanimljiva u životu.

Uvođenje statistike u učionicu – radionica u Parizu

Radionica u Parizu okupila je različite profile nastavnika iz Europske unije koji se bave statistikom. Eurostat je organizirao ovu radionicu u svrhu uvođenja statistike u učionice diljem Europe. Tijekom radionice nastavnici su mogli izreći svoje mišljenje o novim pedagoškim metodama koje je Eurostat razvio. Isto tako mogli su se upoznati s novim didaktičkim metodama koje nudi Eurostat te istovremeno razviti mrežu suradnje za nove projekte.

Na uvodnom izlaganju Martine Hahn, sudionici su upoznati s Eurostatom i planom rada sudionika na radionici. Moderirajući radionicu voditeljica je interaktivno prikupljala informacije od nazočnih, a predstavljaju materijal za nova istraživanja.

Predstavnici European Schoolnet organizacije predstavili su načine praktičnog rada u školama. Govorilo se o tome kako unijeti statistiku u kurikulum, koje alate koristiti u nastavnom procesu, kako poraditi na interdisciplinarnosti i sl. Sudionici su kroz rad u skupinama osmišljavali kako na interdisciplinarni način pristupiti učenju statistike.

Jo Roislien održao je predavanje „Inovativne metode poučavanja statistike“ u srednjoškolskom obrazovanju. Nastavnici su imali priliku vidjeti kako se statistika može na zanimljiv način približiti učenicima, uz pomoć različitih medija i ostalih tekovina 21. stoljeća.

Louise Corselli-Nordblad održala je atraktivno predavanje „Statistika za početnike“. Predavačica je predstavila mrežnu stranicu Statistics Explained, na kojoj se mogu pronaći različite digitalne publikacije, animacije i fotografije za objašnjenje tema vezanih za stanovništvo, tržište rada, bruto društveni proizvod, inflaciju, financije i sl. Na toj stranici može se pronaći godišnje izvješće Eurostata, publikacija The EU in the world u kojoj se mogu pronaći podatci o ljudima, ekonomiji i okolišu. Ova stranica formirana je kao wiki-baza na kojoj se može pronaći oko 900 članaka u kojima se prezentira i objašnjava statistika.

Slika 1. Mrežna stranica Statistika za početnike
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Main_Page

Zanimljiva je i vizualizacija alata „Mladi Europljani“, u kojoj svaka mlada osoba može usporediti sebe s drugom mladom osobom iz drugih zemalja Europe.

Slika 2. i 3. Podatci za mladu osobu iz Hrvatske

Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/youth/index_en.html

U-on line kvizu https://ec.europa.eu/eurostat/cache/quiz/?lang=en učenicima su na raspolaganju tri minute da odgovore na što je moguće više pitanja iz nekoliko statističkih područja: opća statistika, ekonomija i financije, stanovništvo i siromaštvo, industrija, trgovina i usluge, poljoprivreda i ribarstvo, međunarodna trgovina, prijevoz, okoliš i energija te znanost i tehnologija.

Slika 4. Kviz – područja
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/quiz/?lang=en

Predavanje „My region, My Europe – Why regional statistics matters?“ održala je Teodora Brandmuller. Predavačica je predstavila mrežni alat My region, koji daje različite podatke o regijama, gradovima, gradskim regijama i ruralnim područjima. Prema tom alatu Hrvatska je podijeljena na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska. 

Slika 5. Usporedba broja stanovnika Jadranske Hrvatske i drugih regija
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/regions-and-cities

U alatu „Regional and cities illustrated“ https://ec.europa.eu/eurostat/cache/RCI/ nalaze se statistički podaci o ekonomiji, stanovništvu, zdravlju, obrazovanju, tržištu rada, turizmu, digitalnoj ekonomiji i društvu, poljoprivredi, prijevozu te o znanosti i tehnologiji.

Slika 6. Nezaposlenost na tržištu rada po regijama 2018. godine
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/RCI/

Alat pod nazivom „Statistički atlas“ daje interaktivni pregled karata za različite teme. Na kartama se mogu pregledavati podatci iz Eurostat godišnjaka, Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku, korištenja zemljišta te popis stanovništva.

Slika 7. Stopa nezaposlenosti mladih od 15. do 24. godine
Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/statistical-atlas/gis/viewer/themes/

Alat „My region“, može se koristiti i kao mobilna aplikacija. Internetski alat za igranje „My capital in a bubble“ prikazuje podatke za glavne gradove u EU, EFTA-i te u zemljama kandidatima. Alat „My region“ pruža i podatke iz različitih publikacija kao što je npr. Eurostatovo godišnje izvješće.

Slika 8. Zadovoljstvo stanovnika zdravstvenim uslugama, liječnicima i bolnicama u svom gradu
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/BubbleCapital/index.html?lg=en

Internetski alat „The European Pillar of Social Rights“ pruža brojne informacije o jednakim mogućnostima i pristupima tržištu rada, uvjetima rada te o socijalnoj zaštiti i inkluziji svih stanovnika Europske unije. Tako se npr. mogu pronaći podatci o sudjelovanju odraslih osoba u učenju.

Slika 9. Sudjelovanje odraslih u učenju, 2018. godine
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/european-pillar-of-social-rights

Britta Gauckler održala je predavanje pod nazivom „Available Games, e-learning & more“. Na mrežnim stranicama https://ec.europa.eu/eurostat/help/first-visit/tools nalaze se mobilne aplikacije: „My region“, „Country profiles“ i „EU economy“.

Predstavljen je projekt „DIGICOM“ čiji cilj je modernizacija komunikacije i širenje europske statistike. Kroz različite aplikacije za igru želi se afirmirati statistika kao jedna od bitnih znanosti za učenje. Navedeni su primjeri aplikacija iz Slovenije, Grčke, Poljske, Španjolske, Portugala i Italije. Predstavljena je i mrežna stranica koja daje pregled različitih materijala za učenje te igara na temu statistike.

Sudionici su imali priliku vidjeti i europsku platformu „School Education Gateway“. Ta mrežna platforma nudi različite informacije o on-line seminarima, istraživanjima i sl.

Poseban naglasak stavljen je na „Europsko statističko natjecanje“ https://www.esc2019.eu/, i https://www.esc-2020.eu/ u kojem pored 14 zemalja Europe sudjeluje i Republika Hrvatska. Ovo natjecanje u Hrvatskoj provodi Državni zavod za statistiku, a Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana iz Ogulina sudjeluje od samog početka.

Slika 10. Plakat Europskog statističkog natjecanja 2019./2020.
Izvor: https://www.esc-2020.eu/

Predstavnici GOPA Com. sudionicima radionice predstavili su ideje za Eurostat’s teachers videos. Eurostat planira izraditi videa na teme statistike, tržišta rada, energije, globalnih ciljeva održivog razvoja i sl. koji bi pomogli nastavnicima prilikom uvođenja statistike u školu.

Zaključak

Radionica o uvođenju statistike u učionicu bila je prilika za usvajanje novih znanja o statistici, ali i za povezivanje s nastavnicima iz drugih europskih zemalja te za razmjenu iskustava iz područja podučavanja statistike.

Vrlo je važno naglasiti činjenicu da su organizatori neprestano tražili povratnu informaciju od sudionika čime se pokazala ozbiljnost i kvaliteta radionice. Svi su se sudionici aktivno uključivali u sva predavanja dajući svoja mišljenja i iskustva o podučavanju statistike kao i atraktivnosti iste koja raste iz godine u godinu.

Web-alati koji su prezentirani na pojedinim radionicama mogu uvelike doprinijeti pozitivnom ozračju proučavanju statistike te dinamičnosti u odnosu učenik – statistika – nastavnik.

Literatura

1. Eurostat, https://ec.europa.eu/eurostat/about/overview
2. European Schoolnet, http://www.eun.org/about;jsessionid=B4D2DEC9814FF61E88730EA1A447A06A
3. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, http://gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu
4. Statistics Explained, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Beginners:Statistics_4_beginners
5. My region, https://ec.europa.eu/eurostat/web/regions-and-cities
6. Learning corner, https://europa.eu/learning-corner/home_en
7. School Education Gateway, https://www.schooleducationgateway.eu/en/pub/index.htm
8. Europsko statističko natjecanje, https://www.esc2019.eu/ , https://www.esc-2020.eu/
9. Državni zavod za statistiku, https://www.dzs.hr/
10. Statistička olimpijada, https://olimpijada.dzs.hr/

Emocije u razredu

Darja Grmovšek

Sažetak

Predstavit ću Vam područje emocija u razredu. Bitan su dio života odraslih ljudi, ali i djece i adolescenata. Dijele se na osnovne i kompleksne. Emocije se kod djece i adolescenata razlikuju od emocija kod odraslih jer djeca i adolescenti svoje emocije češće izražavaju te brže prelaze iz jednog krajnjeg emocionalnog doživljaja k drugome. Ne mogu ih dovoljno učinkovito kontrolirati pa i njihovo razumijevanje pojedinih područja emocija nije tako brzo, već neke shvate brže, dok druge kasnije. Posebice se usredotočujem na smisao učiteljevih i učenikovih emocija u razredu. Za učitelja je bitno da pokraj kognitivnog, tjelesnog i socijalnog razvoja, potiče i njihov emocionalni razvoj.

Ključne riječi: emocije, djeca, učitelji, razred

1. Uvod

Uz odgojno-obrazovni rad, pokušavam se usredotočiti na područje emocija koje učenici doživljavaju u razredu. S emocijama se susrećemo odmah nakon rođenja i od tada nas prate na svakom koraku. One nas želeći ili ne želeći vode ka djelovanju, utječu na naše raspoloženje i na društvene odnose z drugim ljudima. Osjećanje daje životu smisao i ljepotu te nas usmjerava i potiče. S godinama djeca emocije sve više prepoznaju, razumiju i s njima se suočavaju, stoga je dobro da imaju pokraj sebe nekoga tko ih u tome usmjerava i prihvaća njihove emocije.

I sama sam osoba koja emocijama pridaje veliki smisao i bez kojih si ne mogu predstavljati život kao i bez ljudi s kojima mogu dijeliti svoje emocije: s njima se veselim prilikom velikih uspjeha, povjeravam im svoje strahove, dok u tužnim trenucima u njima nađem i utjehu. I svu tu potporu, ljubav i razumijevanje pokušavam prenijeti svojim učenicima. Pokušavam ih »podučavati srcem«.

2. Djeca i emocije

Alenka Kompare je mišljenja da se emocije razvijaju sazrijevanjem i učenjem. Djeca oponašaju svoje roditelje, vršnjake i junake iz crtića i knjiga. Dijete promatra svoje roditelje te povezuje njihove emocionalne izraze i ponašanje u određenim situacijama. U situacijama gdje je prisutno i dijete, ono može ponašanje roditelja prihvatiti za svoje. U sličnim situacijama će tako i sam doživljavati slične emocije.

Prilikom ulaska u školu, djeca se susreću s novom okolinom, novim zahtjevima, očekivanjima obitelji i okolice te društvom vršnjaka. Djeca postaju jako znatiželjna, a društvo vršnjaka im omogućava da svoje interese sada mogu prenašati na njih, pošto s njima lakše zadovolje svoje težnje, nego s odraslima. Autoritetu im predstavlja i učiteljica. Dijete mora njenu naklonjenost dijeliti s drugim vršnjacima pa se počnu pojavljivati emocije kao što su rivalstvo, ljubav, ljubomora i mržnja. Uspješnost djetetove prilagodbe u novu okolinu je ovisna o zrelosti njegovih roditelja, učitelja, snagom ega s kojim dijete raspolaže te njegove zrelosti (Obal, 1999.).

3. Škola i emocije

Škola i vršnjaci pojedinom učeniku predstavljaju društveni prostor u kojem proživi mnogo godina i zato to razdoblje života bitno utječe na njegov razvoj i oblikovanje. Učenici se u razredu osjećaju psihičko i fizičko sigurni. Ako učitelj iskazuje zanimanje za svoje učenike i s njima dijeli brige za razrednu zajednicu, time započinje povezivanje sebe s učenicima u razredu (Berčnik, 2007.).

U razredu je bitno da učitelj uz kognitivan, tjelesni i socijalan razvoj učenika potiče i na njihov emocionalni razvoj (Bijela knjiga, 2011.). Učitelj nije samo osoba koja prenosi znanje na učenika, već djeluje na njega cijelom svojom osobnošću. Posebice u prvim godinama djetetovog školovanja učitelj može djetetu postati uzor. Dobro je da učitelj postane svjestan svoje važnosti za djetetov razvoj. Mišljenja sam da učitelj na nedopušteno vladanje učenika ne utječe samo sa savjetovanjem ili postavljanjem pravila, čak štoviše svojim uzorom. Njime direktno poručuje svoje stajalište, vrednote i uvjerenja.

Pozitivan stav učitelja do djece u razredu te radost do izvršavanja posla je izrazito važna. Ako se učitelj trudi kako bi bio što uspješniji i to radi s veseljem, a istovremeno je svjestan da je samo čovjek koji si može dopustiti i greške i neuspjeh, tada mu konflikti i privremene negativne situacije neće eliminirati veselje do rada ili pozitivnu slike sebe samoga.

Razgovor između učitelja i učenika u razredu jedan je od najučinkovitijih načina učenja suočavanja s različitim emocijama. Učenici trebaju dobiti priliku za razgovor o svojim emocijama u sigurnoj i prihvatljivoj okolini.

Emocije utječu na zdravlje, učenje, ponašanje, međusobne odnose i sl., zato je bitno kako se nosimo s njima. Učitelj mora biti svjestan da svaki učenik ima pravo na vlastito osjećanje. Stoga učitelj mora pomoći djetetu da svoje emocije izrazi na učinkovit način.

S djetetom koji ima probleme potrebno je razgovarati i razumjeti njegove doživljaje i izražavanje. Ovisno je o učitelju te o konkretnom djetetu i konkretnoj situaciji kako će se učitelji nositi time kada prepozna djetetovu emociju. Kada učitelj kod djeteta prepozna intenzivan strah, dobro je tada s njime o tome razgovarati i pokušati razumjeti čega se dijete boji i što pritom doživljava. Zatim se razgovor može usmjeriti na načine kontroliranja strahova. Učitelj mora ponajprije dijete koje izražava ljutnju zaustaviti, a zatim i primiriti. Tek kada se dijete potpuno smiri, tada se učitelj može njime razgovarati. Dijete mora znati da učitelj razumije njegov vidik shvaćanja situacije, a zatim neka ga usmjeri u razmišljanje o posljedicama njegovog ponašanja. Tek tada neka učitelj zajedno s djetetom potraži načine društveno prihvatljivog izražavanja ljutnje. Neka mu dosljedno pokaže da se emocije izražavaju riječima, a ne fizičkom agresivnošću. Ako dijete tuguje, očekuje potporu i razumijevanje odraslih koji su mu blizu. Zato je posebno važno da odrasli prihvate njegovu tugu. Djeca koja tuguju zbog smrti osobe na koju su bili navezani trebaju posebnu pozornost. Učitelj mora djetetu ponuditi mogućnost razgovora s njim o njegovom doživljaju. Ako se dijete ne želi odmah razgovarati, neka ga učitelj pusti i da mu mogućnost razgovora nakon nekoliko vremena (Smrtić Vitulić, 2004)..

Odrasla osoba mora učenika aktivno slušati i odgovarati mu s tvrdnjama koje mu jasno pokažu njegovo razumijevanje i prihvaćanje djetetovih emocija. Djetetu možete pomoći i s raznim poticajima kao što su npr. »Ovo je za tebe sigurno jako teško. Jako si ljut zbog toga. Vidim da si uzrujan. Naravno da se u takvoj situaciji bojiš. Zašto se to događa, što misliš? Bojiš se da će ti se dogoditi nešto loše? Što misliš, što bismo trebali učiniti?« Odrasla osoba može se pobrinuti da se dijete u nekoj okolini osjeća sigurno. U razredu možemo kod djece poticati razgovor o emocijama ali i druge aktivnosti preko kojih potrebita djeca razumiju da i njihovi razredni kolege i učiteljica mogu doživjeti slične emocije kao i oni sami.

4. Zaključak

Emocije u razredu su vrlo bitne. Utječu na općenito stanje učitelja i učenika u razredu te na njihovu poslovnu sposobnost i sposobnost učenja. Učeniku škola i vršnjaci iz razreda predstavljaju društveni prostor u kojemu proživljava mnogo godina pa taj dio života bitno utječe na njegov razvoj i oblikovanje.

Neka učitelji svakodnevno namijene nekoliko vremena emocijama i to tako da se pokušaju što više puta odazvati na emocije učenika te su pozorni na izražavanje svojih emocija. Trebaju probati pomoći učenicima koji dožive neugodne emocije, i s njima razgovarati. Povremeno mogu učitelji izvesti i nekakve aktivnosti koje učenicima mogu pomoći kod upoznavanja i razumijevanja emocija te se s njima svakodnevno nositi. Nekoliko savjeta za provedbu učitelji mogu pronaći u priručniku Pomoć djeci kod suočavanja s tugom, strahom i ljutnjom (Akin, Cowan, Palomares, i Schilling, 2000.).

Mišljenja sam da emocije mogu naše živote uljepšati i obogatiti, no moramo se znati pravilno suočiti s njima. Upravo razdoblje djetinjstva i adolescencije daje najviše mogućnosti za razvoj uspješnog suočavanja s emocijama u daljnjem životu.

5. Literatura

1. Akin, T., Cowan, D., Palomares, S. in Schilling D. (2000). Pomoč otrokom pri spoprijemanju z žalostjo, strahom in jezo. Ljubljana: Educy.
2. Berčnik, S. (2007). Kaj je skupnega vlogi učitelja v vzgojnem konceptu javnih in alternativnih šol. V T. Devjak (ur.), Pravila in vzgojno delovanje šole. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.

Poglet kroz prozor

Danijela Naranđa

Sažetak

Dan sigurnijeg interneta, u našoj školi, obilježavamo tijekom mjeseca veljače na satovima informatike i/ili računalstva.

Nastojimo učenicima ukazati na potencijalne opasnosti i podučiti ih raznovrsnim mjerama sigurnosti u korištenju interneta.

Ključne riječi: internet i mjere sigurnosti, obrazovne igre, sigurna lozinka, debata.

U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta sudjeluju učenici smjera ekonomist, turističko-hotelijerski komercijalist, opća gimnazija, kuhar, konobar, slastičar i pekar. Svi učenici proći će kroz pripremljen interaktivni modul – Sigurnost na internetu.

Modul se sastoji od nekoliko aktivnosti koje potiču učenike na kritičko razmišljanje, provjeru i usvajanje novih pojmova iz mjera sigurnosti korištenja interneta.

Učenici će na praktičnom primjeru naučiti kako kreativno i sigurno izraditi svoju lozinku.

Debata

Svi učenici uključeni su u debatu gdje argumentirano iznose i brane svoj stav.

Pitanje u debati je:„ Je li Internet dobar za djecu do 10 godina starosti?“

Ovo su neki od njihovih odgovora:

DA – Zato jer je današnje vrijeme takvo da se od djece očekuje da se znaju služiti internetom.

NE – Mislim da djeca od 10 godina nisu dovoljno zrela za pristup internetu i da nisu svjesna opasnosti na internetu.

NE – Nije jer djeca mogu biti izložena neprimjerenim sadržajima, mogu biti žrtve online nasilja ili pak i sami postati nasilnici

DA – Da, ali uz prisustvo odrasle osobe ili roditelja koji znaju koji sadržaji na internetu su prikladni za djecu, a koji nisu

NE – Djeca mlađa od 10 godina nisu upoznata sa internetom i može im se svašta dogoditi

Interaktivan modul dostupan je svim nastavnicima koji žele navedene aktivnosti provesti na svojoj nastavi uz mogućnost uređivanja u alatu Bookwidgets – Materijal za nastavu.

Kao škola uključeni smo u projekt Škola za život te nastojimo na pravilan način približiti digitalan svijet učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima naše škole.

Narodna glazba u osnovnoj školi

Kako učenicima osnovnih škola približiti narodnu glazbu?

Jana Wetz

Sažetak

Kroz godine predavanja u osnovnoj školi zapitala sam se kako i na koji način očuvati narodnu glazbu među mladima. Zajedno s učenicima počeli smo stvarati pjesmarice koje su se, kroz mojih šest godina iskustva, pokazale primjerom dobre prakse.

Ključne riječi: narodna pjesma, učenici u osnovnoj školi, pjesmarica, očuvanje narodne tradicije.

Uvod

Danas je već jasno kako je mladima tijekom vremena narodna glazba postala sve veća nepoznanica. Ona se danas puno manje poznaje i cijeni, čemu doprinosi i razvoj tehnologije. I dok djeca i adolescenti začarani lutaju po čarolijama moderne elektronike, i žive u cyberlife-u, etno svijet kao da je potpuno istisnut. Oni i ne znaju što su izgubili kad su priče njihovih baka i djedova zamijenili crtani likovi s ekrana koji se pojavljuju na pritisak slike ili ikonice. Gdje god danas pogledate svi, ali baš svi, bulje u mobitele. Djeca na autobusnim postajama, obitelji na plaži, mladi par na večeri, čak i uzorni učitelji na radnim konferencijama. Nije stoga čudno da su i mnoga djeca već i prije osnovne škole ovisna o virtualnom svijetu.

Što se događa? Zbog čega nitko ne može bez mobitela? Očito je da moderni svijet, pod izgovorom veće povezanosti, zarađuje na štetu mladih, gušeći toplinu osobnog kontakta. Više se ne razgovara, ne pišu pisma, ne telefonira, ne sluša glas sugovornika…

Primjer dobre prakse

Kao mlada učiteljica glazbene kulture u osnovnoj školi pitala sam se što mi je činiti. Prije nego što sam prvi put ušla u razred zadala sam si za cilj tri pravila: (1) biti dosljedan; (2) uvijek biti od pomoći djeci i (3) podučavati ih da upoznaju i njeguju narodnu glazbu.

Jedno je istraživanje pokazalo kako najvažniju ulogu u očuvanju narodne tradicije ima upravo škola, i to njegujući narodne pjesme. Pokazalo se da površno upoznavanje učenika s narodnim instrumentima, najčešće putem fotografija (i rijetkim prikazivanjem pojedinog narodnog plesa), što je inače česta praksa na nastavi glazbenog odgoja, ne doprinosi u većoj mjeri upoznavanju i očuvanju narodne tradicije. Stoga me uvijek čudilo zašto se zaobilazi ono najbitnije – samo pjevanje narodnih pjesama, koje su u osnovi narodne glazbe. Posljedično, zanimalo me može li se, i kako, pjevanjem narodne glazbe približiti mladima našu narodnu baštinu, čak i postići da je zavole.

Premda sam iz glazbene obitelji, u našoj se kući rijetko čula narodna pjesma. Vjerojatno je i to bio razlog zašto nisam voljela narodne pjesme koje smo pjevali u školi. Tek puno kasnije, kad sam kao nastavnica počela detaljnije proučavati glazbene kurikulume, postala sam svjesna da bez temeljitog pristupa našoj glazbenoj baštini neću ispuniti misiju dobre učiteljice glazbenog odgoja.

Prve su mi dvije godine nastave bile vrlo teške jer nisam znala kako motivirati učenike, odnosno približiti im narodnu glazbu. U stručnim knjigama i nastavnim časopisima nisam pronašla odgovor, a recept nisam otkrila ni na seminarima i usavršavanjima. Napokon sam počela koristiti narodne pjesme na priredbama koje sam upriličila s djecom, pa su tako učenici vlastitom improvizacijom shvatili da i narodna glazba može biti zanimljiva, čak i lijepa. Doduše, na početku su učenici narodnu glazbu prepoznali kao zanimljivu, ali to još nije bilo dovoljno i da je zavole.

Trebalo mi je nekoliko godina da upoznam, proučim i prihvatim sustav glazbene poduke. A onda sam došla na ideju da bi trebalo napisati pjesmaricu kojom bi učenicima približila narodnu glazbu. Zbog toga je ideja o pjesmarici, koju ovdje prezentiram, sazrijevala dosta dugo. Zamislila sam ju prema određenim pravilima na način da je sastavlja svaki učenik tijekom šest godina školovanja, od 4. do 9. razreda osnovne škole. Ideja predstavljena u nastavku do sada je, provjereno, ispala najbolja.

O čemu se radi? Učenici 4. razreda osnovne škole počinju nositi u školu male bilježnice s tvrdim koricama, koje moraju pažljivo čuvati sve do kraja osnovne škole (da ne bi imali lošiju ocjenu, toga se pravila svi moraju pridržavati). Na početku bilježnice potrebno je samo napisati ime i ukrasiti prvu stranicu kako bi pjesmarica bila jedinstvena, odnosno prepoznatljiva. Nakon toga se na stihove napisane na ploči (PowerPoint) prepisuju pjesme. Uvijek se piše na desnoj stranici, i to najljepšim rukopisom. Nakon dovršetka, prijepis treba i smisleno ilustrirati. Potonje pomaže da se zapamti i ponovi tekst. Zapisi se zatim upotpunjuju analizom teksta, ritma, harmonije i dinamike. Također se improvizira pratnja i dodaje ples.

Zaključak

Ove su školske godine osnovnu školu napustili prvi devetogodišnjaci na čijim se policama kod kuće nalaze pjesmarice koje su nastajale šest godina. Svaka od njih sadrži preko 50 slovenskih narodnih pjesama. Činjenicu da sam napravila dobar posao za djecu, sebe i kulturnu baštinu potvrdili su sami učenici na kraju 9. razreda, izrazivši želju da ocijenim njihovo pjevanje tih pjesama. U skladu s tim bili su spremni otpjevati bilo koju pjesmu iz njihove/naše zbirke. Svjesna sam da putovanje svijetom narodne tradicije nije bilo omiljeno svoj djeci, ali očito sam, barem većini, kroz vlastito viđenje narodne glazbe uspjela pokazati da vrijedi sačuvati djelo naših predaka. Kaže se da učenje traje cijeloga života. Tako sam i sama od ideje pjesmarice pa do danas, tijekom šest godina njezine upotrebe, postala sve više svjesna bogatstva i raznolikosti slovenske narodne glazbe. Hvala mladim srcima koja su mi na kraju dala više nego ja njima.

Literatura

1. Poročnik, Tjaša (2010.): Poznavanje ljudskih pesmi in glasbil pri učencih 4. razredov in bodočih učiteljih razrednega pouka. [na spletu]. 2010. [T. Poročnik].

Prvašići su čitali cijeli mjesec

Jana Kos

Sažetak

Tijekom listopada prvašići su puno čitali, odnosno više slušali jer još ne znaju čitati. Pridružili su se drugoj akciji Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja 2019. u okviru koje su provodili razne aktivnosti vezane uz čitanje. U školi smo svaki dan čitali oko 15 minuta. Prvašići su na svakodnevno čitanje poticali druge učenike u školi, ali i svoje roditelje.

Ključne riječi: čitanje, Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja, prvašići, aktivnosti čitanja.

Uvod

Obilježavanjem Dječjeg tjedna, u listopadu je završen drugi Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja 2019. Trajao je od 8. rujna, međunarodnog Dana pismenosti, do 13. listopada. Svrha Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja je podizanje kulture čitanja i čitalačke pismenosti svih stanovnika nastanjenih u Sloveniji, inozemstvu te Slovenaca nastanjenih širom svijeta.

Svjesni smo činjenice da nas čitanje prati na svakom koraku. S čitanjem počinjemo vrlo rano jer slikovnice čitamo već bebama starim par mjeseci. Nastavljamo čitati djetetu koje pohađa vrtić i kasnije, kad već ide u školu i već može samostalno čitati. Djeci treba čitati onoliko dugo koliko žele.

Čitanje je dugotrajan, zahtjevan proces koji razvijamo postupno i s upornošću. Da bi dijete postalo dobar čitatelj, potrebni su mu roditelji koji će stati uz njega, poticati ga i puno mu čitati. Kad je dijete starije i već zna čitati naglas, treba ga saslušati i razgovarati s njim o onome što je pročitalo. Roditelji su ti koji se trebaju pobrinuti da djetetu osiguraju mirne trenutke za čitanje i dovoljno različitih knjiga i ostalog materijala za čitanje. Prije svega, roditelji su najbolji primjer odraslog čitatelja.

Zašto je čitanje tako važno?

Stav djeteta prema čitanju prije svega ovisi o njegovim roditeljima. Ako kod kuće imaju poticajno okruženje za čitanje i roditelje koji im puno čitaju, djeca će radije posegnuti za knjigom. Stoga je važno da se djeci čita svaki dan. Čitanjem potičemo kognitivni i emocionalni razvoj djeteta, njegovu maštu, ideje i razmišljanja, istovremeno proširujujući i obogaćujući njegov vokabular. To je vrijeme koje zbližava dijete i roditelje i namijenjeno je samo njima.

“Tata mi svaki dan pročita barem nekoliko stranica knjige.” S. K., 6 godina

Primjeri iz prakse

Čitalačko stablo

U okviru Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja, učenici prvih razreda bili su uključeni u brojne aktivnosti čitanja ili slušanja različitih pripovijedaka unutar raznovrsnih događanja. Na školskom hodniku smo ispred učionica prvih razreda postavili tri čitalačka stabla, po jedno za svaki razred. Stabla su u početku bila gola, bez lišća. Tijekom mjeseca čitanja stabla su se obogatila lišćem. Na listu koji smo pričvrstili za stablo bio je napisan naziv bajke koju smo pročitali u školi ili one koju su kod kuće učeniku pročitali roditelji. Tako je svaki razred punio svoje čitalačko stablo novim lišćem do kraja Dječjeg tjedna, kada je završavao Nacionalni mjesec zajedničkog čitanja 2019.

Slika 1: Čitalačko stablo

Čitanje ispod krošnje

Budući da je u rujnu i listopadu bilo dosta lijepih sunčanih dana, iskoristili smo ih za odlazak na školsko igralište. Učenici su sjedili ispod stabla na svojim jastučićima i slušali bajku. Zatim smo razgovarali o pročitanoj bajci. Učenicima se jako svidjelo slušanje bajke vani, na svježem zraku.

Čitanje za dobro jutro

“Želim što prije naučiti čitati pa mi mama svaki dan pročita jednu bajku.” A. S., 6 godina

Sa čitanjem knjige počeli smo već nakon nekoliko sati nastave. Ponekad su to bile bajke, ponekad pjesme. Budući da se u to vrijeme održavalo i natjecanje “Bajkoviti svijet Svetlane Markovič i Jelke Reichman”, u razrednom čitateljskom kutku, gdje smo postavili izložbu knjiga omiljene autorice, pročitali smo mnoge bajke.

Međugeneracijsko čitanje

“Najradije slušam priče o dinosaurusima.” A. K., 6 godina

Pozvali smo nekoliko učenika četvrtih i petih razreda da nam pročitaju neke bajke. Prvašići su bili oduševljeni čitanjem starijih učenika, a mogli su čuti i kako će i sami znati čitati kad budu pohađali 4. ili 5. razred.

Čitalačka čajanka

Učenici su čitali ili slušali bajke već prije nastave, čak i u dnevnom boravku. Organizirali smo čitalačku čajanku. Dok bi slušali bajku, učenici su mogli pijuckati čaj, a nakon čitanja o njoj bismo poveli razgovor. Jedan od učenika napravio je list, napisao naslov pročitane bajke te ga objesio na čitalačko stablo.

Slika 2. Čitalačka čajanka

Markica čitanja

Tijekom posljednjeg tjedna čitanja, učenici prvih razreda izradili su markice čitanja. Markice su bile od filca. Učiteljice su markice izrezale na određenu veličinu i probušile ih. Prvašići su odabrali boju vune i provukli ju kroz rupe. Na kraju su odabrali ukrasni dodatak i na markicu nacrtali ono što ih podsjeća na čitanje. Izrađene markice prvašići su podijelili zaposlenicima škole, a po jedan primjerak dobio je i svaki razred.

Slika 3. Markice čitanja

Zaključak

Učenici su zaista uživali tijekom ovog mjeseca, tako da neke aktivnosti nismo zaključili završetkom Nacionalnog mjeseca čitanja, već ih nastavljamo provoditi.

“Mama mi svake večeri prije spavanja pročita bajku.” E. P., 6 godina

Djeca vole slušati bajke, samo treba pronaći vremena za čitanje. Nije važno kada im čitamo, tijekom dana ili navečer prije spavanja, nije važno ni gdje im čitamo, važno je da im čitamo svaki dan. Djeca su naše ogledalo, stoga budimo oni koji će puno čitati.

Literatura

1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila
2. članak: Potočnik, P. (2019). Nacionalni mesec skupnega branja – Vabilo k sodelovanju. V: Vzgoja in izobraževanje, 4, 66–67

Sigurnost na internetu u 3.c – 2020.g

Lidija Pecko

Učenici 3.c sa svojom učiteljicom Lidijom Pecko, proveli su nekoliko radionica sigurnosti na internetu. Digitalna osobna iskaznica, Digitalni trag, Uguglaj svoje ime i ponosi se time, Log – out društvo je na igralištu, Nije zlato sve što sja, Zeleni monitori, samo su neke od aktivnosti koje su učenici s velikim zanimanjem upoznali. Kako već treću godinu rade na tabletima, ove godine smo posjetili i informatičku učionicu. Upoznali su dijelove računala te program festsite.com i pisanje u Wordu. Odigrali su multimedijsku igru „Sigurnosti na internetu“.

Dan sigurnosti na internetu 11.2.2020. proveli su integrirajući nastavne predmete matematiku, hrvatski jezik i prirodu i društvo. Proveli smo radionicu Digitalna osobna iskaznica (ponovili pravila pisanja velikog slova), te odigrali interaktivnu igru iz matematike te riješili kvizove digitalnog udžbenika iz prirode i društva (vremenska crta).

Poveznica na igru.

Cilj radionica:

• prepoznavati dobre i loše strane interneta (brz pristup informacijama)
• opisati pojam digitalni ugled kao skup informacija objavljenih o nekome na internetu
• navesti osobne podatke
• svijestiti važnost čuvanja osobnih podataka
• navesti primjere u kojima su pri prijavi osobni podatci učenika zaštićeni (AAI)
• poštivati tuđe osobne podatke
• opisati posljedice dugotrajnoga boravka za računalom
• prepoznati elektronički otpad (monitori, baterije i sl.)
• zaključiti da je opasno zagađivati prirodu elektroničkim otpadom
• slijediti upute o zbrinjavanju elektroničkoga otpada

Učenici su pokazali vrsno znanje u pretraživanju, sudjelovanju u radionicama, ali i kako ostavljati trag na internetu.

Nekada su znali, znamo li još uvijek?

Lidija Šešerko

Sažetak

Bašina oko nas – prati nas na svakom koraku. Neovisno o tome u kojem je obliku susrećemo i upoznajemo, uvijek nas oplemenjuje i daje nam nešto novo. Zajedno s vrtićkom djecom i učenicima osnovne škole, otvorenih očiju promatrali smo nasljeđe oko nas. Učenici su u različitim radionicama stvarali svoje proizvode i iste predstavili na izložbi.

Radionice za očuvanje kulturne baštine izvodile su se kroz čitavu školsku godinu, a najintenzivnije tijekom rujna i listopada.

Detaljnije smo istraživali stare obrte kojima su se bavili djedovi i bake učenika, a kojima su zarađivali za svakidašnji kruh ili su to radili samo da skrate slobodno vrijeme u hladne zimske večeri.

Učenici su stvarali u tri različite grupe i tako praktično upoznali tri različita zanata.

U prvoj radionici djeca su upoznala značenje i razvoj kamenoklesarstva u Halozama.

U drugoj radionici upoznavali su staklarstvo.

U trećoj radionici upoznali su stari zanat koji se naziva filcanje.

Očuvanje kulturne baštine nije važno samo da bismo se prisjetili kako su živjeli naši preci, već i značajno utječe na očuvanje narodne svijesti.

Ključne riječi: kulturna baština, ljudski zanati, kamenoklesarstvo, staklarstvo, filcanje

Uvod

Poticajne obrazovne okoline zasigurno su pokretač razvoja, neposredno obrazovanja, a posredno cjelokupnog društva. Takve okoline sa stajališta obrazovnog procesa obilježavaju prvenstveno dva utjecajna čimbenika: nastavna metodologija i pri tome upotrijebljena tehnologija. (Aberšek, 2014.).

Projektni rad koji u svim razredima izvodimo na nastavi iz povijesti izlazi iz gore navedenog. Ishodište kod planiranja su razvojni stupanj učenika, nastavni plan, stručna literatura i lokalne znamenitosti. Pri tome nastavu temeljimo na načelima međupredmetne suradnje i povezujemo se sa prirodoslovnim predmetima (biologija, kemija, prirodoslovlje), tehnikom i tehnologijom, likovnom umjetnošću te poviješću i zemljopisom.

Broj učenika u našim razredima je malen, stoga je i rad tome prilagođen. Trudimo se što više slijediti smjernice suvremenih oblika nastavnog rada. Ponekad mali broj učenika može biti prednost, budući da se moguće posvetiti svakom pojedincu, moguće ga je savjetovati, voditi i brzo primijetiti njegov napredak, a može biti i prepreka jer je broj grupa manji te je teže ponuditi učenicima širu ponudu tema za istraživanje.

Projektni rad je lakše izvediv ukoliko je satnica fleksibilna.

Fleksibilna satnica omogućava:

• povećanje različitosti metoda i oblika rada i posljedično samostalnost učenika u procesu stjecanja znanja i vještina,
• povećanje stupnja individualizacije i unutarnje diferencijacije,
• rasterećenje učenika i učitelja te povećanje zadovoljstva svih involviranih u nastavni proces,
• rast međupredmetnog povezivanja.

Projekt koji predstavljam izvodila sam s učenicima završnih razreda osnovne škole sa sljedećim ciljevima:

• povećana aktivna i samostalna uloga učenika na nastavi,
• razvoj kompleksnog razmišljanja,
• međupredmetno povezivanje na redovnoj nastavi,
• razvoj ključnih kompetencija (učenje za učenje, socijalne vještine, ručne vještine, informacijsko-komunikacijske kompetencije, traženje rješenja…),
• zalaganje za napredak učenika u timskom radu, međusobnoj suradnji, uporabi IKT (Informacijsko-komunikacijske tehnologije)…

Primjer dobre prakse

Očuvanje narodnih običaja jedan je od važnijih ciljeva koje trebamo postići na nastavi iz povijesti u trećoj trijadi. Običaji, navike i život ljudi u prošlosti tema je koja se u vertikalnom smjeru pojavljuje u svim razredima osnovnog školovanja i, budući da se naša škola nalazi u okolišu gdje je kulturna baština značajno prisutna u svakodnevnom životu, zajedno s učenicima izbornog predmeta Upoznajmo posebnosti domaćeg zavičaja prihvatila sam se istraživanja tradicionalnih zanata kojima su stanovnici zarađivali za svakidašnji kruh ili su to radili samo da skrate slobodno vrijeme u hladne zimske večeri.

S učenicima smo stoga na nastavi najprije istraživali koji su zanati tipični za domaći kraj. Istraživali su putem interneta, tražili pisane izvore u knjižnici te ispitivali bake, djedove i starije mještane o ovoj temi.

Na području Slovenije poznajemo brojne tradicijske i umjetničke zanate koji su za svaku pokrajinu posebno izraziti i tipični. U Štajerskoj su tipični domaći zanati oblikovanje proizvoda od drveta, vunenih proizvoda i proizvoda od gline, a od umjetničkih obrta staklarstvo (glažutarstvo) i izrada tekstilnih proizvoda.

Nakon istraživačkog rada uslijedile su radionice u kojima su učenici aktivno sudjelovali.

Izveli smo tri radionice. Svaki učenik prisustvovao je svim radionicama. U svakoj od radionica imali smo i pozvanog gosta koji je učenicima detaljno obrazložio razvoj i značajke tog zanata te detaljno opisao postupak rada.

1. radionica: KAMENOKLESARSTVO

U toj radionici učenici su upoznali kamenoklesarstvo kao zanat koji je pružao svakidašnji kruh mnogim žiteljima Haloza. Na šumovitom području Loga na jugozapadnim obroncima Macelja već se u 18. stoljeću razvila kamenarska djelatnost – lom kamena i izrada brusova od ložanskog kamena, kao što su mještani nazvali tamošnji kvarcni pješčenjak. Kamene kapele, portali, stepenice i kipovi svjedoče o cvjetajućem kamenarskom obrtu već u 17. stoljeću.

Slika 1. Kamenoklesarska radionica

Svatko od učenika je primio svoj komadić kvarcnog pješčenjaka te alat za obradu. Kamen su učenici najprije lijepo izbrusili i obradili ga, a nakon toga u njega ugravirali motiv prema svom izboru.

Slika 2. Pomagala za rad

2. radionica: STAKLARSTVO

Staklarstvo ili glažutarstvo ima jaku tradiciju u Halozama i razvilo se na osnovu kvarcne rude koju nalazimo u čitavom okolišu.

Slika 3.  Slikanje na staklu

U ovoj radionici učenici su upoznali postupak nastajanja i oblikovanja stakla, primili su svoj komadić stakla, koji su s posebnim bojama i oslikali.

Slika 4 i 5: Konačan proizvod

3. radionica: FILCANJE

Filcanje je postupak kod kojeg ručno filcamo obojane komadiće vunenih vlakana. Poznamo dvije tehnike filcanja; mokro i suho. Učenici su u radionici radili na mokar način. Pri tome je nastajao vuneni filc. Proizvodi su prirodni, uvijek unikatni, štite od vrućine i mraza. Možemo izrađivati papuče, kape, torbe, nakit, vunene mekane igračke i još mnogo toga.

Slika 6. Izrada nakita

Naš proizvod koji smo izradili bio je lančić ili narukvica ili upotrebljiv privjesak za ključeve. Učenici su u radionici dobili potrebna pomagala – drvenu kuglicu, neočešljanu, lagano obojenu vunu, sapunicu i vrpcu. Nakon određenog postupka kuglicu su obukli u filc i lijepo je oblikovali.

Zaključak

U okviru projekta željeli smo svim opisanim aktivnostima potaknuti svijest učenika o značaju očuvanja kulturne baštine i značaju bogatstva kulturne baštine rodnog zavičaja i tako osvijestiti odgovoran odnos do prošlosti.

Takav način rada s učenicima ima poseban značaj, budući da na zabavan i praktičan način uči o vještinama koji su poznavale njihove bake te također pridonosi očuvanju nacionalnog identiteta.

Literatura

1. Aberšek, B., 2014. Miselni preskok v izobraževanju. Univerza v Mariboru, Fakulteta za naravoslovje in matematiko, (Prijevod: Aberšek, B., 2014. Misaoni preskok u obrazovanju. Univerza u Mariboru, Fakultet za prirodoslovlje i matematiku),
2. Pristupljeno: https://www.solazaravnatelje.si/wp-content/uploads/2014/11/Miselni-preskok-v-izobra%C5%BEevanju_gradivo_OK-2_lektorirano.pdf (15. 8. 2019.)
3. NASTAVNI plan. Program osnovna škola. Geografija [Elektronički izvor] /predmetna komisija Karmen Kolnik … [et al.]. Ljubljana: Ministarstvo za školstvo i šport: Zavod RS za školstvo,
4. Pristupljeno:http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_zgodovina.pdf (25.8.2019.),
5. Pristupljeno: http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf
6. (28. 8. 2019)

Fotografije: Vlastiti izvor

Suradnja dječjeg vrtića s roditeljima

Magda Humar

1. Uvod: značenje međusobne suradnje

Njega i odgoj djecu počinju u obitelji te se nastavljaju i dopunjavaju u dječjem vrtiću, zbog čega je suradnja dječjeg vrtića i roditelja važna za kvalitetu predškolskog odgoja i najvažniji čimbenik razvoja djeteta. Dječji vrtić mora poštivati kulturu, identitet, jezik, navike i običaje djetetovih roditelja te okolnosti u kojima dijete živi. Roditelji imaju pravo sudjelovanja i planiranja života i rada u dječjem vrtiću i odjelu, pri čemu moraju poštivati granice sudjelovanja u odlučivanju te uzimati u obzir stručnu autonomiju dječjeg vrtića. Uspješna komunikacija je temelj dobre suradnje između odgojitelja i roditelja.

2. Načini suradnje

Načine suradnje dječjeg vrtića i roditelja dijelimo na formalne i neformalne. Roditelje s različitim načinima susreta upoznajemo na uvodnom roditeljskom sastanku te se pritom dogovaramo o broju i sadržaju susreta. Dobra suradnja pozitivno utječe na djecu, roditelje i odgojitelje.

Formalni oblici suradnje

Već samo zakonodavstvo propisuje formalne individualne i grupne načine suradnje s roditeljima. Pomoću njih roditelje upoznajemo s najnužnijim informacijama te se na njih odgojitelj mora temeljito pripremiti.

U formalne oblike suradnje se ubrajaju individualni roditeljski sati na kojima roditelje iskreno obavještavamo o tome kako se njihovo dijete ponaša u vrtiću, kako se uključuje u različite aktivnosti, njegov napredak… Termin je unaprijed određen, ali se u dogovoru s roditeljima može potražiti i primjereniji termin.

Roditeljski sastanci su namijenjeni pružanju važnih informacija o stupnju razvoja djeteta, na njima roditelji saznaju opće informacije o životu i radu u vrtiću te kućni red. Roditeljima se predstavlja individualni plan rada u odjeljenju i godišnji plan rada na razini čitavog dječjeg vrtića.

Komunikacija se vrši i putem pisanih poruka (pozivi, obavijesti, službene obavijesti, pisma …) koje roditelji primaju osobno ili se s njima upoznaju putem oglasne daske koje je pripremljena posebno za njih. Pomoću nje mogu i sami odnosno putem predstavnika roditelja o određenoj temi obavijestiti ostale roditelje.

Neposredno sudjelovanje roditelja u Vijeću roditelja i Vijeću dječjeg vrtića vezano je za status djeteta.

Tematska predavanja za roditelje, na kojima roditelji stječu znanja i iskustva iz područja odgoja i obrazovanja djece, organizira Zavod.

Neformalni oblici suradnje

Planiraju se ležernije od formalnih te su organizirani kao posljedica veće otvorenosti vrtića prema roditeljima. Odgojitelj se i na njih treba pripremiti. U neformalne oblike suradnje se ubrajaju: uvođenje djeteta u vrtić i prigodni razgovori, zajednički projekti, radionice, različiti drugi projekti, izleti, piknici, dani otvorenih vrata, čajanke …

Uvođenje djeteta u vrtić: Roditelji imaju pravo na postupno uvođenje djeteta u vrtić. Važan je prvi kontakt odgojitelja i roditelja kako bi pronašli najprimjereniji način uvođenja njihovog djeteta u vrtić.

Zajednički projekti i radionice: Zajedničke planirane aktivnosti zbližavaju djetetov dom i vrtić. Prilikom završetka školske godine pripremili smo dramatizaciju bajke. Na roditelje, bake i djedove smo se obratili kako bi nam pomogli u traženju kostima i izradi pomagala. Uz njihovu pomoć smo održali modnu reviju. Za vrijeme karnevala su djeca u istraživačkom projektu karneval nekada i sada, zajedno sa svojim ukućanima, tražila staru odjeću, karnevalske maske, pomagala i stare fotografije. Projekt smo zaključili izložbom.

Na likovnim radionicama, koje izvedemo u različitim prigodama i godišnjim dobima, smo izradili čestitke, lanterne, različite novogodišnje aranžmane od prirodnih materijala i novogodišnje ukrase. Uz njihovu pomoć smo umatali novogodišnje poklone. Tijekom jeseni zajedno s roditeljima izrezujemo buče. Novogodišnje čajanke smo pripremili zajedno s djecom te na njih u radno vrijeme vrtića pozvali roditelje, bake i djedove. Pogostili smo ih domaćim pecivom, koje smo sami ispekli u vrtiću, te različitim čajevima. Zajedno s bakama i djedovima smo posijali i posadili ukrasno i mirisno cvijeće koje su međusobno razmijenili. U vrtić smo pozvali izviđače koji su nam predstavili njihov rad te s nama proživjeli kreativno i radno poslijepodne.

Slika 1. Izlet s roditeljima           Slika 2. Posjet izviđača

Izleti i piknici: U okviru planirane aktivnosti Kamo nas vodi put djeca su upoznala okolicu domaćeg kraja. Vođenje određenih izleta su preuzeli roditelji koji žive u blizini. Svake godine organiziramo različite izlete u bližu okolicu vrtića. Prilikom završetka školske godine su roditelji inicijatori piknika kojeg u cijelosti sami organiziraju.

Izložbe: Zasnivaju se na godišnjim dobima i zaključenju tematskih sklopova. Uglavnom su organizirane na hodniku vrtića ili auli škole, centralnoj knjižnici i mjesnoj zajednici. Trajanje izložbe ovisi o dogovoru.

Koncerti: Organizirani su na razini vrtića. Predstavili su se svi odjeli. Održavali su se jednom godišnje u Kulturnom domu u centru grada. Teme su bile vezane za obljetnicu vrtića, godišnje doba, kulturnu baštinu, domovinu…

3. Zaključak

Suradnja i odgovarajuća komunikacija između djece i vrtića u osobnom vremenu i prostoru koji je za to namijenjen vrlo je važna za razvoj pozitivnih osjećaja svih sudionika, prilikom međusobne pomoći, za kvalitetno zajedničko proživljavanje slobodnog vremena i doživljaj raspoloženja u grupi. Toga su svjesni kako roditelji, tako i odgojitelji. Uvjereni su da je pritom važno povjerenje i pozitivna usmjerenost.

4. Literatura

1. Lepičnik-Vodopivec, J. (2012). Teorija in praksa sodelovanja s starši: Priročnik, Ljubljana: Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani.
2. Bahovec, E. (1999). Kurikulum za vrtce, Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
3. Fotografije: osobni arhiv