Tjelesne aktivnosti i učenje engleskog

Alja Drašler

Sažetak

Potreba za tjelesnim aktivnostima jedna je od osnovnih razvojnih karakteristika učenika u ranom razdoblju, pa dio učenja stranih jezika u 1. razredu moraju biti i komponente sporta (mogu biti kao uvodne motivacije, u glavnom dijelu, igre opuštanja, zaključak).

U ovom članku iznijela sam neke ideje kako možemo uključiti engleski pojmove i izraze u tjelesne aktivnosti ili kako s tjelesnim aktivnostima obogatimo učenje engleskog jezika u 1. razredu, kako tijekom redovite nastave tako i tijekom produženog boravka. Tjelesne aktivnosti i igre, koje sam također praktički isprobala, većini su djece zabavne i zanimljive. Uz njihovu pomoć djeca brže uče, a njihovo znanje je trajnije.

Ključne riječi: tjelesne aktivnosti, engleski jezik, učenje, igra, 1. razred.

1. Uvod

Metoda tjelesne igre kao metoda učenja jedna je od najučinkovitijih tehnika podučavanja. Djeluje integrirano na dijete i omogućuje mu razvoj svih dimenzija, sposobnosti i znanja uz mnoštvo motoričkih zadataka. Tjelesnim aktivnostima održavamo unutarnju motivaciju učenika, što utječe na njihovo veće sudjelovanje u nastavi, interes i radost u učenju stranog jezika.

Jedan od najvažnijih aspekata tjelesnog odgoja, čiji se utjecaj proteže na dubinu i širinu, jest činjenica da je upravo motorička aktivnost ta koja djetetu u najvećoj mjeri omogućuje učenje i razumijevanje svijeta oko sebe. Motoričko iskustvo je korisno i za zdravlje i dobrobit kao i za obogaćivanje djetetove kreativnosti.

Važno je da dijete sa zanimanjem i radošću prihvati svaku aktivnost, a upravo u nastavi sporta možemo postići visoku motivaciju djece. Satovi sporta nude brojne mogućnosti povezivanja s drugim aktivnostima, uključujući upoznavanje prvih engleskih riječi kod prvašića.

2. Međupredmetna integracija nastave sporta i engleskog jezika u 1. razredu osnovne škole

Zbog težnje ka cjelovitom razvoju djeteta, potreba za međupredmetnom integracijom u podučavanju učenika sve je važnija. Proces učenja nekih teorijskih i praktičnih sadržaja drugih predmeta učinkovitiji je uz pomoć tjelesne aktivnosti.

Ciljeve sporta treba uključiti i u nastavu stranih jezika kao način opuštenog i integriranog učenja koji povezuje ciljeve gotovo svih predmeta u prvom razredu. Među općim ciljevima, kurikulum sportskog odgoja navodi primarnu potrebu učenika za kretanjem i igrom, stvaranjem pozitivnih obrazaca ponašanja, promicanju motoričke kreativnosti, rasterećenja i opuštanja, što su i ciljevi učenja stranog jezika, budući da je tjelesna aktivnost važan čimbenik kreativnih podciljeva, koji nadilazi granice govora.

Nastavni sadržaji iz predmeta sport u 1. razredu koji su prikladni za nastavu prvog stranog jezika:

• Prirodni oblici kretanja.
• Pravila jednostavnih igara i poštovanje sportskog duha.
• Štafetne igre s elementima trčanja, skakanja i bacanja.
• Gimnastičke vježbe, također s raznim pomagalima i uz glazbenu pratnju.
• Ritmika (uz glazbenu pratnju).
• Preskakanje užeta.
• Kretanje pojedinih dijelova tijela i cijelog tijela (imitacija predmeta, životinja, biljaka, bajkovitih junaka uz pantomimu – uz glazbu ili ritam).
• Kretanje uz unutarnje i vanjske podražaje (različite vrste glazbe, različiti predmeti, mala pomagala).
• Interpretacija raznih jednostavnih ritmova plješćući rukama i jednostavnim pokretom.
• Vježbe disanja i opuštanja.
• Dječji plesovi: brojalice, zabavne igre, plesne igre itd.
• Igranje se balonima i raznim loptama s rukom, nogom, glavom, štapom ili reketom na mjestu i pokretu.
• Nošenje i kotrljanje različitih loptica na različite načine.
• Vođenje lopte rukom, nogom i štapom na mjestu, s kretanjem ravno i mijenjanje smjera.
• Pogađanje raznih stacionarnih ciljeva kotrljanjem lopte, bacanjem rukom i udaranjem lopte nogom ili štapom.
• Štafetne igre s loptom.
• Osnovne i male timske igre loptom.

3. Primjeri tjelesne aktivnosti – povezani s učenjem stranog jezika (engleski) u 1.razredu

Djeca upoznaju i doživljavaju sportske aktivnosti uglavnom kroz igru. Igre kretanja upravo mogu biti sredstvo kojim se dijete upoznaje s prvim riječima stranog jezika.

U nastavku ću prikazati neke primjere tjelesnih aktivnosti i igara koje su primjerene djeci u ranom razdoblju (od vrtića do nižih razreda osnovne škole) i kojima odabrani sadržaji, oblici i metode rada omogućuju postizanje ciljeva u području tjelesne aktivnosti i istovremeno učenje i učvršćivanje engleskih riječi.

Primjeri koje ću iznijeti u ovom radu odnose se na sljedeće tjelesne aktivnosti:

• prirodni oblici kretanja,
• osnovne igre,
• igre s loptom,
• plesne igre.

U sve te aktivnosti možemo postupno uključivati engleske pojmove i izraze te tako omogućiti učenicima upoznavanje stranog jezika.

3.1. Prirodni oblici kretanja

• Dan–noć

Kad voditelj uzvikne »Day!«, učenici trče ili šetaju po sportskoj dvorani, a kad on uzvikne »Night!«, legnu na pod.

• Čarobnjak

Učitelj hoda po prostoriji i govori: »Abrakadabra, ti si zmija! (Abracadabra, you are snake!)«. Učenici oponašaju kretanje spomenute životinje, postupno mijenjajući nazive slovenskih životinja engleskim (krokodil – crocodile, lav – lion, tigar – tiger, kornjača – turtle).

• Mama, koliko je sati?

Jedan učenik je »mama« i postavlja se s jedne strane sportske dvorane, a ostali učenici s druge strane. Učenici pitaju: »Mama, koliko je sati? (Mother, what’s the time?)« i »mama« odgovori: Npr. »Četiri slona – elephant (zec – rabbit, miš – mouse medvjed – bear,…) korak naprijed (natrag).« Učenik koji prvi dođe do »mame«, postane »mama«. Učenici mogu govoriti broj koraka ili životinju ili oboje na engleskom.

3.2. Igre s loptom

• Voće

Lopte različitih boja i različitih veličina i težina slobodno su raspoređene po sportskoj dvorani ili učionici. Za svaku različitu veličinu ili boju lopte određujemo voće – npr.: jagoda (strawbery), pomaranča (orange), jabuka (apple), limun (lemon), breskva (peach), šljiva (plum)… Kada učitelj izgovori određeno voće, učenici moraju u koš donijeti loptu koja označava to voće.

• Zmija

Djeca vode loptu po igralištu, jedno dijete ima uže(zmiju) u rukama. Kad učitelj uzvikne »Zmija! (Snake!)«, dijete s užetom trči po igralištu, ostala djeca bježe pred užetom. Koga uže dotakne postaje zmija.

• Pozdravi prijatelja

Učenici kotrljaju loptu po poligonu, na znak učitelja svako dijete nađe prijatelja, pozdravi se (»›Hallo!«), razmjenjuje loptu i kaže zbogom (»Goodbye!«). Učenici kotrljaju novu loptu naprijed do sljedećeg znaka učitelja, kada moraju pronaći novog prijatelja.

• Ja volim…

Djeca stoje u krugu, u sredini je učitelj koji drži loptu od meke pjene. On nasumično baca loptu djeci, koja je moraju uhvatiti i vratiti učitelju. U isto vrijeme, kada dijete baci loptu natrag učitelju, ono na engleskom kaže što voli jesti ili piti. Tko ne uhvati loptu ili se ne sjeti naziva hrane od. pića, radi dodatni zadatak tjelesne aktivnosti (tri skoka, pet čučnjeva,… ..). Osim hrane i pića, djeca uče i frazu »I like«. Npr: I like pasta (ice cream, milk, juice).

• Odbijanje balona

Učenici se podijele u parove ili male grupe, svaka grupa (par) dobiva svoj balon. Učenici na engleskom broje koliko su puta odbili balon u zrak, a da nije pao na tlo.

3.3. Plesne igre

• Oponašanje

Učenici imitiraju različite životinje uz glazbenu pratnju i izmišljaju vlastiti ples, te prikazuju predmete i emocije. Na engleskom jeziku učitelj imenuje životinju (može biti i predmet ili emocija), a učenici to pokušavaju prikazati. Ulogu učitelja kasnije može preuzeti učenik.

• Pjesma automobili

Pjevamo pjesmu »The weels on the bus« i pokretima prikazujemo.

• Pjesma o dijelovima tijela

Pjevamo pjesmu »Head, sholders, knees and toes« i pritom dodirujemo dijelove tijela koje spominjemo u pjesmi.

3.4. Osnovne igre

• Skriveni predmeti

Po sportskoj dvorani skrijemo mnoge predmete koji su u tri različite boje. Definiramo tri skupine djece i svaka skupina ima svoju boju (npr.: narančasta – orange, ljubičasta – violet, crno – black). Boju kažemo na engleskom. Na učiteljev znak učenici počinju tražiti predmete svoje boje i nositi ih u svoju košaru. Na kraju igre, zajedno na engleskom jeziku, izbrojimo koja je grupa pronašla više predmeta i odredimo pobjednika.

• Zamijeni mjesto

Učenike podijelimo u tri jednake grupe, svaka grupa je nazvana po svom omiljenom jelu ili piću (npr. čokolada (chocolate), sladoled (ice cream), bomboni (candy), svaka grupa ima svoj označeni prostor na podu. Kada učitelj pozove dvije grupe, ove dvije moraju promijeniti mjesto što je prije moguće. Sva djeca moraju biti u označenom prostoru. Skupina koja prva obavi zadatak dobiva bod.

• Abeceda

Tijelom učenici stvaraju slova u različitim položajima (stojeći, ležeći, sjedeći). Slova mogu biti sastavljena od pojedinaca, parova ili cijelih grupa. Možemo napraviti inicijale, ime, englesku riječ… Polovica djece može »čitati« što drugi pišu (skupine se mogu i međusobno natjecati).

• Šaljivi lov

Jednog učenika odredimo za lovca, a on na znak počinje loviti ostale učenike. Koga dotakne, postaje lovac. Novi lovac se mora držati za dio tijela gdje ga je prethodni lovac dodirnuo tijekom lova. Prije nego što krene u lov, naglas na engleskom jeziku imenuje ovaj dio tijela, npr. kosa (hair), ruka (arm), rame (shoulder).

• Semafor

Učenici trče po sportskoj dvorani ili po igralištu. Učitelj predstavlja semafor. Kad uzvikne »Crvena! (Red!)«, učenici se zaustave, kad uzvikne »Žuta! (Yellow!)«, trče na mjestu, kad zelena »Zelena! (Green!)«, hodaju naprijed.

• Lisice, što voliš jesti?

Učenici su raspoređeni s jedne strane dvorane, s druge strane je učenik – lisica, okrenut prema ostalim učenicima. Svaki put kad učenici pitaju lisicu što voli jesti, pomaknu se korak naprijed. Lisica im na pitanje odgovara s različitim jelima (sir – cheese, juha – soup, čokolada – chocolate, puding – pudding, pizza – pizza, kruh bread……). Kad lisica odgovori »Pile! (Chicken!)\«, učenici trče natrag na početnu točku što je brže moguće kako ih lisica ne bi uhvatila. Uhvaćeni učenik preuzima ulogu lisice. Prvo igramo igru na slovenskom jeziku, zatim djecu naučimo riječi »chicken«, a kasnije postupno i ostalu hranu. Pravilo je da lisica mora reći barem jednu hranu na engleskom.

4. Zaključak

Smatramo da su motorička aktivnost i metoda igre vrlo prikladne metode za upoznavanje učenika s prvim engleskim riječima. Učenje prvih riječi stranog jezika kroz tjelesne aktivnosti zadovoljava djetetovu potrebu za kretanjem i promjenom načina učenja. Osim toga, dijete s iskustvom pokreta učvršćuje usvajanje jezika kada riječju kaže i pokretom prikaže rečeno.

Predstavili smo praktične primjere motoričkih aktivnosti kroz koje se učenici mogu upoznati s prvim engleskim riječima. Učenje na ovaj način učenicima je zabavno i zanimljivo, ali i vrlo uspješno. Teme su preuzete iz dječje svakodnevice, to su npr. životinje, boje, brojevi, obitelj, jer dijete lakše pamti riječi koje su mu bliske.

5. Literatura

1. Drašler, A. (2002). Gibalna igra kot sredstvo seznanjanja s prvimi angleškimi besedami pri predšolskih otrocih. Diplomsko delo. Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport
2. Videmšek, M., Drašler, A., Pišot, R. (2003). Gibalna igra kot sredstvo za seznanjanje s tujim jezikom v zgodnjem otroškem obdobju. Ljubljana. Fakulteta za Šport, Institut za Šport.
3. UČNI načrt. Program osnovna šola. Tuji jezik v 1. razredu [Elektronski vir] : neobvezni izbirni predmet / [članice delovne skupine za pripravo učnega načrta Katica Pevec Semec … [et al.] ; uredila Katica Pevec Semec]. – 1. izd. – El. knjiga. – Ljubljana : Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport: Zavod Republike Slovenije za šolstvo, 2013
4. UČNI načrt. Program osnovna šola. Športna vzgoja [Elektronski vir] / avtorji Marjeta Kovač … [et al.]. – El. knjiga. – Ljubljana : Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo, 2011

Iskustveno učenje tablice množenja

Anamarija Mohorič

Sažetak

Matematika obiluje osobinama koje možemo učenicima prikazati kroz igru. Tako na zanimljiviji način uče matematiku. Učenici se rado igraju društvene igre pa sam osmislila nekoliko njih u kojima se druže, razvijaju i jačaju društvene kontakte s prijateljima te istovremeno utvrđuju matematičko znanje. Tijekom igara su razvijali logičko razmišljanje, kreativnost, samopouzdanje, motoričke sposobnosti, pamćenje te društvene vještine. U igrama su intenzivno surađivali i bili su vrlo aktivni. Bili su znatiželjni, vješti, snalažljivi i razvijali su natjecateljski duh.

Ključne riječi: Množemin, Učenik rado računa, Množematika, Braco, spasi me.

Uvod

Učenici se u četvrtom razredu susreću s različitim teškoćama prilikom prijelaza u drugi trogodišnji dio školovanja. Mnogo je učenja i potrebno je pokazati svoje znanje iz prvog trogodišnjeg dijela školovanja. Njihova usvojena znanja i vještine sada nadograđujemo. Između ostalih bitnih dijelova u matematici koje je potrebno savladati i dobro naučiti je tablica množenja.

Promatrajući ih, zaključila sam da najviše uživaju igrajući se, pa sam osmislila različite igre koje će im pomoći u usvajanju zahtjevne tablice množenja. U matematici susrećemo mnogo cjelina koje učenicima prezentiramo kroz igru. Na taj način spoznaju i utvrde matematička znanja na njima zanimljiv i prihvatljiv način.

Izbor igara:

Učenici rado igraju društvene igre, stoga sam izabrala i izradila igre u kojima se međusobno druže, razvijaju i njeguju društveni doticaj s drugim učenicima, a ujedno utvrđuju matematička znanja.

Slika 1. Izbor igara (Autor: Anamarija Mohorič)

Predstavljanje igara / upute / iskustva u praksi

Množemin

Za tu igru potrebni su nam kartončići s računalnim operacijama množenja i dijeljenja svih brojki, kao i kartončići sa rezultatima. Učenici ovu igru igraju kao uobičajenu igru memori (sjećanja). Sastavljaju parove na način da izračunaju račun i potraže odgovarajući rezultat.

Slika 2. Množemin (Autor: Anamarija Mohorič)

Učenik rado računa

Potrebna nam je ploča za igru “Čovječe, ne ljuti se” s dodatnim zadacima. Na igračoj ploči označimo određena polja. Ta polja dobivaju dodatne zadatke koje napišemo na papir. Usmjerila sam se na utvrđivanje tablice množenja. Svako označeno polje ima svoj račun, koji učenik treba izračunati. Ako uspije točno izračunati, smije se pomaknuti naprijed za onoliko polja koliko iznosi točan rezultat. Ako učenik netočno izračuna, račun ostaje na istom polju. Kada taj učenik bude ponovo na potezu, pomakne se za toliko mjesta koliko pokaže kockica. Sva ostala pravile igre ostaju ista kao i uobičajena igra “Čovječe, ne ljuti se”.

Slika 3. Učenik rado računa (Autor: Anamarija Mohorič)

Množematika

Za ovu igru potrebne su nam prazne kutije za jaja i male posudice od Kinder jaja. Na jednoj strani kutijice napišemo brojeve do 10 i nasumice ih posložimo u kutije. Kada učenici otvore kutiju, počinju sastavljati i zapisivati račune množenja. Bitno je da napišu račun od dva broja koja su u istom stupcu. Cilj je da ispišu što više računa. Na drugoj stranici kutijice (od Kinder jaja) napišemo višekratnike. Učenici trebaju zapisati sve moguće račune koju su točni za taj određeni višekratnik.

Slika 4. Množematika (Autor: Anamarija Mohorič)

Braco, spasi me

Tablicu množenja utvrđivali smo i u drugim predmetima. Na satu tjelesnog odgoja, mnogo puta smo igrali igru Braco, spasi me. Po klasičnim pravilima iz razreda, da bi te prijatelj oslobodio trebaš točno izračunati račun iz tablice množenja kojeg ti je pokazao (ne vrijede računi množenja s brojkama 1 i 10).

Zaključak

Učenici su ove igre igrali na satovima matematike, ali i na dopunskoj nastavi. Aktualne su i u produljenom boravku kao i na satovima tjelesne i sportske kulture. Učenici kroz igru povećavaju sposobnost logičkog razmišljanja, samostalnosti i samopouzdanja. Kao i motoriku, unaprjeđuju pamćenje te socijalne i društvene sposobnosti. Mnogo intenzivnije sudjeluju kroz igru. Svi su aktivni, izuzetno radoznali, spretni, natjecateljski raspoloženi i snalažljivi.

Nemaju osjećaj da uče matematiku koja im je teška i zahtjevna. Nakon ponavljanja igranja tih igara, podigao se interes za tablicu množenja. Kroz igru im se omogućuje da sami dođu do spoznaje da li je rezultat točan ili netočan. U razredu se osjeti napetost i nestrpljivost, svi su željeli što prije završiti igru. Svi se trude da bi što više rezultata bilo točno, a u skupinama svi si međusobno pomažu.

Literatura

1. Predmetna skupina Amalia Žakelj … [et al]. (2011). Nastavni plan i program. Program osnovne škole. Matematika. Ljubljana: Ministarstvo prosvjete i športa: Zavod za školstvo Republike Slovenije

Residence Hall Educator During COVID

Erik Kurbos

Abstract

The hall of residence is not only an institution that enables the adolescent to live and meet physiological needs, but it is an institution that guides, develops and helps the adolescent in all possible areas in his key period of life, i.e. the period of transitioning into adulthood. The path leading to this goal, however, is often far from easy. It is accompanied by turbulent dynamics – both ups and downs, successes and failures. Although the path is strenuous for an adolescent who eventually has to overcome it on his own, the educator can help him on this path. The educator is not only the person standing by his side, but he is also professionally qualified for it. In this paper, we will present the role of the educator in the hall of residence, many types and ways of help that the educator and the hall of residence offer to students during the transition from adolescence to adulthood and how educators at the Lizika Jančar Hall of Residence helped students overcome difficulties during COVID-19.

Keywords: the role of the educator, hall of residence, COVID-19.

Introduction

The hall of residence is an integral part of upbringing and education and has three basic functions (Starkl, 1999):

• effective and successful upbringing and education,
• housing and food (accommodation) for students studying outside their place of residence,
• health care and safety of students.

The main task of the residence hall educator is to monitor the student from the beginning to the end of his stay in the hall of residence, to live and work with the student, to lead the student to the best possible learning outcomes through cooperation and positive incentives (Starkl, 1999, p. 27).

Educational work demands the whole-person approach and includes: giving and receiving, criticism and self-criticism, joy and care, responsibility and discipline, trust, pedagogical optimism (Rosič, 1996).

The educator in the hall of residence appears in three roles (Pšunder, 1998):

• Service role: with regard to his work he is responsible to the director, he must comply with the law and regulations.
• Professional role: he must act in accordance with his profession and pedagogical-psychological knowledge; he must constantly upgrade his knowledge and professionally develop; he is responsible for his actions to students and their parents.
• Human role: the educator must be humane, objective, trustworthy, tolerant, understanding and responsible to himself according to his own behavior.

The educator is thus a co-creator of the student’s personality, the one who represents objective requirements and duties, who knows and takes into account the student’s developmental characteristics, and must also know the aspirations and interests of modern youth (Starkl, 1999).

Body

At one point during the COVID-19 epidemic, distance learning began for all students. Students as well as the educators had to move home and work from there. The process of education changed drastically, so it had to be appropriately adapted to students’ needs. We communicated with students in multiple ways – in the form of individual conversations, meetings with a larger or smaller groups of students and in the form of learning assistance that we offered to our students. We mostly communicated with our students by phone and by Zoom and less frequently by e-mail and various other social networks, such as Google chat, Facebook Messenger etc.

Difficulties during distance learning

During the period when distance learning began for all students due to COVID-19 epidemic, we started to notice an increase in a variety of issues when dealing with our students, as we were in daily contact with them:

1. The general knowledge of students during COVID-19 declined, as did their motivation for school and studying. Being asked about the reason for the decline in their general knowledge, students explained that they lost motivation for school due to distance learning. They said that often their teachers didn’t seem to have a clue of how much is enough when it came to assignments submitted to them. In their opinion, teachers assigned way too much homework. As a result, they were often under severe pressure and sometimes they simply gave up because they weren’t able to do all the required tasks on time. Another reason for the decline in knowledge according to students was that distance learning was not as effective as learning directly in school, as students were much more focused during live classes. As for the third reason for the decline in knowledge, many students stated that they could not resist the use of social networks while working remotely and that social networks would directly affect their attention, dedication and concentration. The fourth reason they gave was the loss of motivation due to the lack of genuine social contacts with their peers, as learning in school also meant socializing with their classmates and friends.

2. Poorer grades compared to the period before COVID-19 – the decline in students’ general knowledge also meant poorer grades. However, as the students explained, despite the whole situation with the COVID-19 epidemic, teachers often didn’t demand less when it came to written and oral exams. However, the students’ grades were also poorer because most of the exams were not regular and the students ended up with too many exams at once.

3. Inability to do work experience, which caused additional frustrations and worries for students, as work experience is of key importance for vocational education students.

4. Occurrence of apathy and self-harming behavior in students

Students often had problems in relationships with family members, they missed the social contacts they had at school and at the hall of residence. Apathy among students remained present when students had already returned to the hall of residence. Students began to question the meaning of schooling, sometimes even the meaning of life. Many more problems of psychological origin were detected in students as opposed to the period before the outbreak of COVID-19. There was also an increase in self-harming behavior.

5. Due to all the measures to contain the spread of COVID-19 and due to a different way of life, the students shut themselves in. Therefore, educators made even more effort with regard to communication with our students, as we noticed that during COVID-19 students spent even more time on electronic devices and harmful social networks.

6. During COVID-19, students missed the freedom they had before.

Due to all the measures, students in the hall of residence socialized much less. The condition for participation in various free-time activities and projects in the hall was to comply with these measures. However, due to their nature, certain activities and projects of interest were no longer carried out.

In the following, we will describe 2 examples of good practice in regard to solving students’ difficulties during the COVID-19 epidemic.

1. PROBLEM: LEARNING DIFFICULTIES

Student attends the 2nd year of lower vocational education. He has a milder mental development disorder, which presupposes lower intellectual abilities. In addition, the student has an autism spectrum disorder, which brings additional challenges in life. Despite the provided working conditions, student didn’t participate in distance learning, and his lack of understanding of the new way of schooling and poor organizational skills only deepened his gaps in knowledge. Due to the autism spectrum disorder, the student is more introverted, so there is no peer or teacher to help him out with school. Due to unresponsiveness to distance learning, the educators in the hall were contacted by his school staff. Together with the hall’s counsellor who also offers additional professional help for the students, his educator then organized special ways of working with the student. They first focused on the strengths and weaknesses of the student and his prior knowledge in order to get to know him better and to identify his learning style. Furthermore, they focused on the organizational aspect (designing colored schedules, telephone reminders, etc.), which is very important for students with bad study habits. Learning assistance was provided to the student several times a week and for shorter periods of time due to shorter attention span of the student. The student’s performance improved with the help of the educator and he also needed less and less help. To a greater extent, he made up for the work that he missed earlier, got positive marks and successfully completed the school year.

2. PROBLEM: SELF-HARMING BEHAVIOR

During one of the virtual meetings with the students, the educator noticed in a video interview via Zoom that one of the students in his group had cuts on her hands. Since he did not want to expose the student in front of other students, he continued with the conversation as if nothing had happened. The next day, the educator contacted the student. They talked about different things as he didn’t want to confront her directly with what he saw, but he later mentioned to her that he noticed cuts on her hands in yesterday’s video interview with her. At first, the student did not want to talk about it, she visibly denied it and wanted to interrupt the conversation with excuses. However, the educator managed to keep the student on a video call and she revealed that she was experiencing distress. She said that she constantly quarreled with her parents at home, didn’t see her friends, that she had lost all motivation for school because teachers constantly assigned too much homework and that she no longer managed to get it done on time and didn’t care anymore if she failed at school. The educator then contacted the student’s class teacher to explain the whole situation and later had conversations with the school and hall counsellor and the parents. In agreement with her parents, the student began to visit a psychologist on a weekly basis. It was not just necessary, in fact, one of the cuts was so serious that the bleeding was barely stopped. Conversations helped ease her distress and stop her self-harming behavior. The student revealed the seriousness of the situation and admitted that the cuts were not always just an escape from reality and alleviation of distress, but that she was already thinking about suicide.

Conclusion

The work of an educator is not just about day care, as we often hear. In a way, the educator in the student hall of residence replaces the parent and thus takes full responsibility for the student. Being a good educator means and requires as much as being a good parent – it requires the right amount of just about everything.

A good educator is decisive enough, strict enough and at the same time indulgent enough, optimistic enough as well as pessimistic enough, firm enough in his views and empathetic enough. He represents authority and at the same time someone whom students can trust. In our hall of residence, we are most pleased that despite the many challenges posed by distance learning, more than 98% of students have successfully completed the school year 2020/2021 and both the students and their parents were grateful for our efforts. The data speaks for itself and shows the importance of the educator’s role in society in general and particularly during a difficult and stressful period, such as the period of COVID-19.

Reference list

1. Pšunder, M. (1998). Kaj bi učitelji in starši še lahko vedeli? Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
2. Rosić, V. (1996). Odgojno-obrazovni rad u učeničkom domu. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci – odsjek za pedagogiju.
3. Starkl, D. (1999). Priročnik za vzgojitelja v dijaškem domu. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Minecraft u nastavi Hrvatskoga jezika

Ivana Kolić

Sažetak

Minecraft svakako nije novost u digitalnom svijetu. Djeca, a i oni stariji, već desetljeće ulaze i otkrivaju svjetove u Minecraftu, ovo je koristan način za razvijanje znatiželje učenika te njegove kreativnosti, organizacijske i suradničke vještine, produktivnosti, aktivnosti. Digitalnu igru Minecraft svakako je moguće ukomponirati u nastavu Hrvatskog jezika. U ovome tekstu ukratko je prikazan primjer prakse korištenja Minecrafta u obradi lektire te tijekom uvježbavanja padeža.

Ključne riječi: Minecraft, hrvatski jezik, učenje i igra.

Uvod

U današnjem svijetu obasipani smo golemom količinom informacija. Svijet se rapidno mijenja, a samim time javljaju se i različiti oblici metoda poučavanja. Današnja generacija učenika ne prihvaća više samo korištenje olovki i papira, knjiga i bilježnica. Kao „urođenici“ digitalne tehnologije, naši učenici, zahtijevaju moderne metode poučavanja koje sadrže svu raskoš informacijsko komunikacijske tekovine. Jedan od vrlo popularnih oblika učenje svakako je igra. Igra je jedan od najlakših načina kako učenicima približiti teme. Dovitljiv nastavnik svakako će prigrliti prilikom kreiranja vlastite nastave i spomenutu igru Minecraft. Spoj igre i digitalizacije zapravo je svijet u kojem se naši učenici vrlo dobro snalaze. Štoviše, većina učenika su pravi stručnjaci u Minecraftu i vjerojatno će i oni vas poučiti nekim novim detaljima. U nastavi Hrvatskoga jezika navedena igra pokazala se kao odličan poticaj za kreativno razmišljanje i samu motivaciju za usvajanje teme sklonidbe imenica te obradu djela za cjelovito čitanje Kako je tata osvojio mamu Mire Gavrana.

Minecraft

Minecraft je jedna od popularnijih igara među učenicima. Podsjeća nas na Lego. Cilj igre je sakupiti alat, izgraditi blokovima sasvim novi svijet. U svome nastavnom satu koristila sam obrazovnu inačicu ove vrlo zanimljive igre odnosno Minecraft: Education Edition. Spomenuta verzija dostupna je svim korisnicima AAI računa (skole.hr), a može se preuzeti na ovoj stranici https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download. Naravno, kako biste bili što sigurniji prilikom ulaska u svijet Mincrafta, Microsoft nam nudi i razne tečajeve https://docs.microsoft.com/en-us/learn/modules/minecraft-intro-game-based-learning/?source=mec. Vrlo su korisni prilikom samog ulaska u svijet Minecrafta. O samom instaliranju te kako započeti sa svijetom Minecrafta podosta je pisano. (Lohajner, Sokol 2020)

U Minecraftu postoji nekoliko načina igranja, a to su Creative, Survival i Adventure. Prvotni je nešto sretniji odabir u svrhu nastave. Što se tiče uloge učenika koji sam im dodijelila je Operator uloga u kojoj oni imaju veću kontrolu u samom Minecraft svijetu koji odaberemo.

Minecraft u nastavi Hrvatskoga jezika

Dugo sam dvojila treba li ukomponirati Minecraft u nastavu ili ne. Proučavala sam tečajeve na Microsoftu Education Centru, YouTubu, čitala članke. No, ono što me svakako potaknulo jesu zapravo sami učenici. Često sam ih za vrijeme odmora zatekla kako igraju spomenutu igru. Zanimalo me što toliko odvlači njihovu pažnju. Kroz razgovor shvatila sam važnu ulogu ove igre u njihovim životima. Sami učenici će vam radosno objasniti pravila, kako se što može izvesti.

Minecraft i lektira

Prvi zadatak u kojem su se učenici trebali okušati u igranju Minecrafta jesu zadatci povezani s čitanjem djela za cjelovito čitanje Kako je tata osvojio mamu Mire Gavrana. Novi svijet nazvali smo jednostavno Kako je tata osvojio mamu. Svaki učenik ulazi u novi kreirani svijet. Nakon čitanja i sata razgovora o pročitanom djelu, učenici su dobili zadatak kreirati prizore iz djela (stan glavnoga lika, odlazak na Sljeme, ručak kod bake te ostale događaje). Drugim riječima, izrađujući scene u Minecraftu, pomoću kojih prepričavaju samo djelo. Pritom detaljno uređuju kuhinju (kreiraju kuhinju te ostale prostore i događaje kako je opisano u djelu). Praćenjem što rade, fasciniralo me koliku su važnost pridali najsitnijim detaljima. Ono što me posebice iznenadilo jest iznimno spretna podjela tko će što raditi, na koji način, a onima koji nisu koristili ovu igru objasnili su što trebaju raditi (vršnjačko učenje). Međusobno prepričavaju radnju djela tijekom razgovora. Na kraju je svaki učenik trebao prepričati svoj dio koji je napravio. U tom trenutku moglo se uočiti koji učenik je pažljivo čitao djelo, a koji tek sažetak. Kako se može uočiti, na ovaj način uvježbavalo se i prepričavanje.

Minecraft i sklonidba imenica

Promatrajući petaše kako pod odmorom neprestance i s velikim zanimanjem u odabranim grupama nešto grade, istražuju, međusobno koordiniraju i govore što tko treba napraviti kako bi njihov svijet funkcionirao, a padeži oduvijek učenicima zadaju probleme tijekom usvajanja, ovaj puta Minecraft je poslužio kao odličan pomoćni alat u uvježbavanju padeža. Kreiranje svijeta u kojem će glavnu ulogu imati padeži postaje nova zanimacija petaša. Zadatak kreiranja svijeta u Minecraftu ponuđena je pred kraj sata kao motivacija ponavljanja gradiva kod kuće. Odista, učenici, većina njih, pripremala se za sljedeći sat, ponavljali su padežna pitanja, pravila, a sve kako bi sljedeći sat stvorili što zanimljiviji Minecraft svijet padeža.

Pozitivno je što su sami kreirali ideju kako u njihovu igru uključiti padeže, tko će što raditi. Samoinicijativno (doduše ne svi, ali oni najbolji učenici) koristili su online gramatiku kako bi dolazili do pravila, zadataka. Na kraju satu, suradnički su vrednovali rad.

Istina, ne mogu tvrditi da su svi na zavidnoj razini ostvarili predviđene ishode, ali velika većina je to na lakši i njima prihvatljiviji način upravo jest. Na ovaj način, odnosno igrom, dolazi do aktivnog uključivanja učenika u proces poučavanja, a obuhvaća važne aspekte učenja (interakciju, poduzimanje rizika, prilagodbu, izazove, davanje tražene informacije te stavljanje te informacije u odgovarajući kontekst i situaciju. (Juul, 2003)

Zaključak

Sasvim je jasno kako kroz igru lakše učimo. Ona je zanimljiva i motivirajuća. Uvođenje igre u sustav poučavanja pozitivno djeluje kako je već navedeno na motiviranost i aktivnost učenika. Igra nam pomaže u održavanju koncentracije učenika s ciljem kako bi usvojili određenu informaciju. Drugim riječima, u suvremenoj nastavi, gdje učenik treba biti u središtu odgojno-obrazovnog procesa, igra potiče kreativnost, komunikaciju, samostalnost i kritičko promišljanje, a upravo sve to se ostvaruje pomoću Minecrafta.

Literatura

1. J. Blagus, G. Sokol (2020.). Minecraft priručnik za učenje programiranja, Školska knjiga, Zagreb
2. Gordana Lohajner i Gordana Sokol, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/11/30/ucimo-uz-pomoc-minecraft-svijeta/ (pristupano 1. 3. 2022.)
3. https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download (pristupano 1. 3. 2022.)
4. https://www.jesperjuul.net/text/gameplayerworld/ (pristupano 1. 3. 2022.)
5. https://ou-iet.cdn.prismic.io/ou-iet/ccc86d85-4101-4c12-aef3-26174411e489_innovating-pedagogy-2013.pdf (pristupano 1. 3. 2022.)

Slušam, pričam, razmišljam

Ivanica Beg i Petra Večerić

Sažetak

U članku  je opisan primjer dobre prakse kojim se željelo utjecati na povećanje aktivnog učenikovog rječnika čitajući bajke koje nisu lektirni naslovi Kurikuluma Hrvatskoga jezika. Provedeno je istraživanje čiji je cilj bio vidjeti utječe li čitanje bajki na bogaćenje rječnika učenika prvoga razreda te na koji način.

Ključne riječi: prvi razred, rječnik, bajka.

Uvod

Suradnja između učiteljica razredne nastave i stručne suradnice knjižničarke od presudne  je važnosti za poticaj i razvoj čitalačkih sposobnosti učenika prvoga razreda. Početkom formalnog školovanja učenici su posebno osjetljivi na poticaj i utjecaj iz okoline kojim im se približava slikovnica, priča ili bajka kao dobar temelj za razvoj čitalačkih vještina. Prema Bilić (2016) moguće je da se pojedine osobine neće moći više razviti ukoliko je poticaj zakasnio.

Promjena paradigme učenja u kojoj se važnost daje  ishodovnom  poučavanju otvorila je nove mogućnosti za suradnju knjižničarke i učiteljica. Osmišljeno formativno vrednovanje i odabir aktivnosti za ciljanu skupinu vezano je za ishode propisane kurikulumima.

Ideja

Ideja za  provedbu ovog  istraživanja nametnula se iz činjenice da  učitelji iz godine u godinu primjećuju oskudan svakodnevni govor  učenika prvoga razreda, smanjenu koncentraciju u rješavanju zadanih problema, teško zadržavanje fokusa na zadatku bez adekvatnog audio-vizualnog podražaja te brzo odustajanje od rješavanja problema što utječe na izgovor glasova te stvaranje konstrukcije rečenica u skladu s gramatikom i pravopisom hrvatskoga jezika.

Učenicima jednoga prvoga razreda jednom tjedno tijekom nastavne godine čitale su se bajke braće Grimm te ih se izložilo pojačanoj slušnoj percepciji, poticao se razvoj jezičnih i komunikacijskih vještina te razumijevanje i primjena riječi koje se spominju u bajkama, a koje učenici nisu aktivno koristili u svom rječniku prije samog čitanja.

Ishodi za rad na ovom istraživanju nalaze se u Kurikulumu Hrvatskoga jezika (OŠ HJ A1.2, OŠ HJ A1.5) i očekivanjima međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj (OSR A1.2 i OSR B1.2) te Učiti kako učiti (UKU A1.2 i UKU A1.3). Formativno vrednovanje imalo je  naglasak na samoregulaciji učenja i samoostvarenju učenika. Metode i aktivnosti su bile osmišljene posebno za svaki scenarij poučavanja uz zajedničku nit vodilju: procjena riječi učenici ne razumiju, učenici pokušavaju objasniti riječ na osnovu svog predznanja i prisjećanja, čitanje bajke, uočavanje nepoznatih riječi i njeno smještanje u kontekst, učeničko objašnjavanje riječi, davanje objašnjenja riječi iz Školskog rječnika, prepoznavanje riječi kroz osmišljenu didaktičku igru, proučavanje plakata s riječima i njihovim značenjima. Sadržaj za rad su bile bajke Jacoba i Wilhelma Grimma: Pepeljuga, Hrabri krojač, Mačak u čizmama, Palčić, Zlatna guska, Vuk i sedam kozlića, Bremenski gradski svirači, Ivica i Marica, Stoliću, prostri se. Evaluacija je provedena tijekom svibnja i lipnja upotrebljavanjem dostupnih besplatnih digitalnih alata te na osobnom izražavanju mišljenja učenika o ovoj aktivnosti tijekom godine.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je utvrditi utječe li čitanje Grimmovih bajki na primjenu novonaučenih riječi u svakodnevnom govoru, postaje li rječnik učenika bogatiji te koja je vrsta riječi najzastupljenija u govoru učenika prvoga razreda.

Metode rada

Uzorak istraživanja

Istraživanje je provedeno na uzorku od 38 učenika prvih razreda osnovne škole. Formirane su kontrolna (N=18) i eksperimentalna (N=20) skupina.

Mjerni instrumenti

Kao mjerni instrument korištena je slika kao poticaj za govorenje. Prvo mjerenje napravljeno je u rujnu, a drugo u lipnju na obje skupine u približno jednakim uvjetima.

Način provođenja istraživanja

Prije početka istraživanja, učenici kontrolne i eksperimentalne skupine dobili su sliku o kojoj su trebali govoriti jednu minutu. Mjerenje se provodilo individualno u školskoj knjižnici. Snimljeni su audio zapisi govorenja učenika. Tekstualni zapis služio je za daljnju analizu. Mjerio se broj izgovorenih riječi te se radila podjela tih riječi prema vrsti (imenice, glagoli, pridjevi).

S eksperimentalnom skupinom se jednom tjedno, od listopada do lipnja, radilo na postupnom  uvođenju nepoznatih riječi u rječnik učenika kroz čitanje i analizu  navedenih bajki (Slika 1). U kontrolnoj skupini tijekom školske godine nisu čitane prethodno navedene bajke braće Grimm.

Slika 1. Postupno uvođenje novih riječi u rječnik učenika.

Prije čitanja bajke, učenici su pokušavali objasniti zadane riječi. Nakon slušanja bajke, odnosno stavljanja tih riječi u kontekst, učenici su ponovno objašnjavali njihovo značenje i iskazivali njihovo razumijevanje. Uslijedila je primjena u kojoj su učenici osmišljavali rečenice o pročitanoj bajci koristeći zadane riječi. Analiza se provodila pomoću raznih didaktičkih materijala poput sličica i riječi koje su učenici trebali proučiti te pravilno spojiti. U sintezi su osmišljavali rečenice o svakodnevnim situacijama zasićene novonaučenim riječima. Vrednovanje, kao najviša razina, provodila se primjenom novonaučenih riječi u svakodnevnim situacijama u razredu.

Slika 2. Aktivnosti bogaćenja rječnika.

Rezultati

Tablica 1. Usporedba prosjeka riječi po učeniku u inicijalnom i finalnom mjerenjuBudući da između  izgovorenih riječi kod inicijalnog i finalnog mjerenja nema značajne razlike u obje skupine (Tablica 1), izmjerena je zastupljenost novonaučenih riječi kojima su učenici bili intenzivno izloženi tijekom školske godine u eksperimentalnoj skupini. Rezultati su vidljivi u Grafikonu 1.

Grafikon 1. Zastupljenost novonaučenih riječi

Trajna izloženost i primjena novonaučenih riječi rezultirala je povećanim korištenjem tih riječi u svakodnevnom rječniku učenika eksperimentalne skupine. Također, vidljivo je da se neke novonaučene riječi pojavljuju i kod kontrolne skupine. Možemo zaključiti da su se one pojavile spontano kroz rad na nastavnim sadržajima kroz godinu.

Grafikon 2. Zastupljenost vrsta riječi prilikom inicijalnog i finalnog mjerenja kod kontrolne skupine

Grafikon 3. Zastupljenost vrsta riječi prilikom inicijalnog i finalnog mjerenja kod eksperimentalne skupine.

Kod eksperimentalne skupine vidljiv je značajan porast uporabe imenica u svakodnevnom govoru te pad uporabe  glagola i pridjeva (Grafikon 3.).

Zaključak:  Izloženost eksperimentalne skupine povećanom broju novonaučenih riječi od kojih su većina imenice (Grafikon 4), rezultiralo je porastom zastupljenosti imenica u rječniku učenika eksperimentalne skupine u odnosu na kontrolnu skupinu.

Grafikon 4. Zastupljenost vrsta riječi među novonaučenim riječima

Usporedimo li zastupljenost vrsta novonaučenih riječi u rječniku učenika eksperimentalne skupine s obzirom na spol (Grafikon 5., Grafikon 6.), možemo vidjeti da su novonaučene riječi više zaživjele u rječniku dječaka u odnosu na rječnik djevojčica.

Grafikon 5. Zastupljenost vrsta novonaučenih riječi kod dječaka

Grafikon 6. Zastupljenost vrsta novonaučenih riječi kod djevojčica

Zaključak

Izloženost riječima koje nisu karakteristične za rječnik učenika prvoga razreda kroz čitanje bajki, utjecalo je na njihovo aktivno korištenje  u svakodnevnom govoru . Prema dobivenim rezultatima vidljivo je da je najzastupljenija vrsta riječi među novonaučenim riječima ona kojoj su učenici bili najviše izloženi – imenicama. U nastavku istraživanja trebalo bi učenike izložiti podjednakom broju različitih vrsta riječi te mjeriti prihvaćaju li ih učenici podjednako u svoj rječnik.

Prema rezultatima mjerenja, sam broj riječi kojima se učenici služe tijekom jednominutnog pričanja  nije  se povećao. Autorice istraživanja smatraju da mjerenje broja riječi unutar jedne minute nije stvarni pokazatelj bogatstva rječnika učenika. Rezultati bi bili relevantniji kada bi se učenicima omogućio vremenski period govorenja koji sami procjene kao potreban. Ta spoznaja bi trebala biti jedan od važnijih segmenata za nastavak ovoga istraživanja.

Literatura

1. Matijević, M., Bilić, V., Opić, S. (2016). Pedagogija za učitelje i nastavnike. Zagreb: Školska knjiga.
2. Braća Grimm (2005). Najljepše bajke. Zagreb: Znanje

Extra-curricular activities

within the Geography Course

Nina Farič

Summary

The article presents activities which were applied within extra-curricular program of Geography course at Majde Vrhovnik Primary School in Ljubljana. The program is carried out with primary schoolstudents in grades from 6 to 9. Aforementioned activities have forms of preparations for geography competition, mentorship in research and project work as well as involving students in educational process in cooperation with other institutions. Reaching higher goals is encouraged by deepened and extended curriculum content and different methods of work, such as independent studying, problem-related teaching and preparations for competitions.

Key words: extra-curricular activities, geography, primary school.

1. Intrudaction

The Basic School Act enables the students who exceed standards of knowledge at a particular subject to join optional extra-curricular program (paragraph 20 and 23 of the act). The program (optional for students) prescribes the achievement of higher learning goals for students.

Within the subject of geography we offer students in-depth and expanded content that includes independent learning, problem-based learning and preparation for competitions, thus supporting students in achieving higher learning goals. Aforementioned activities have forms of preparations for Geography competition, mentorship in research and project work as well as involving students in educational process in cooperation with other institutions.

2. Extra-curricular activities

Extra-curricular lessons of Geography include preparations for different levels of the competition in the knowledge of Geography. Students widen and deepen their theoretical knowledge by studying required sources and literature. They also familiarize with the field work methods.

The competition in the knowledge of Geography is organised by the Institute for Education at school, regional and state level. Peculiarity of the competition lies in its division in two parts: theoretical, based on given written sources, and practical, which takes place in the field, where students, according to the rules, observe, measure, note and conclude. Practical part is followed by an examination which is based on the field work. The scope of the questions involved include five complexes: orienteering, field measurement and determining, natural-geographical concluding and explanation, social-geographical concluding and explaining, and calculations and statistical proving.

Picture 1. Field work (author: Bor Štrukelj)

Students can also choose a mentor for their research or project paper, according to their interests. As an example, a project in the form of series of posters was made by one of the students. Following an excursion to Triest within the geography lesssons, he presented a photographic study of the city and its community. His objective photo presentation was also accompanied by a theoretical part. The whole project was presented at the annual Meeting of Young Researchers, organised by the City Council of Ljubljana.

Picture 2. A photographic study of Trieste and its community (Author: Nina Farič)

The research paper by another student titled “Childhood in Rožna dolina” lies within the realm of Ethnology, but is nevertheless an example of interconnection of different subjects within a research work. The student has presented key factors which have influenced everyday as well as festive life of children in his neighbourhood. In the conclusion of the paper he argues that changes in the means of transport, traffic, as well as urbanistic and architectural interventions have influenced lifestyle of the children, depriving them of adequate place for socializing.

Another example of the research paper : “We and climate changes” and “Visits to mountains huts in the Julian Alps among Majda Vrhovnik primary school students.

As a part of extra-curricular activities, cooperation with the Institute for the Protection of Cultural Heritage of Ljubljana was organised. A conservationist at the institute, presented her profession during a guided tour of Ljubljana’s cultural monuments with the support of information technology.

Picture 3. Guided tour of Ljubljana under the supervision of a curator from the Institute for the Protection of Cultural Heritage of Ljubljana (Author: Nina Farič)

At the beginning of 2018 I participated in organising a supporting program to the exhibition of dr. Drnovšek’s life and work as a statesman, politician, Slovenia’s prime Minister, President of the Republic and citizen of the world. As a teacher of Geography and Social Studies I was able to interconnect different fields through a project. The exhibition emphasized dr. Drnovsek’s integrity and character in the context of historical development as a role model for a contemporary citizen.

The projected goals included:

• understanding democracy as a political system, which provides safe, organised and equal life for all individuals,
• understanding the role of a politician,
• discovering the character and posture of dr. Drnovšek, as well as understanding what kind of a politician citizens need, and
• understanding the issue of marginalized groups, such as Roma, aliens and refugees, especially in the context of current crisis.

One of more widely noted acts of dr. Drnovšek was his personal involvement on behalf of the Roma family of Strojan of Ambrus in 2006. A few days before Christmas, following a forced eviction of the Roma family, dr. Drnovšek tried to provide a shelter for them. His plan to enable the Strojans to celebrate Christmas in a residential container home was prevented by the peasant uprising of Ambrus.

The program was planned as problem-related. The first group represented the interests of the residents of Ambrus, the second acted in favor of the Roma community, whereas the third group acted as a judicial panel, which issued its ruling according to the presented arguments. At the end of the workshop all three groups presented their ideas in the form of 3D structure, thus enabling them to understand diversity of the society as basis for respect and tolerance (bridge = integration, pillar = politician’s integrity, colourful roofless fortress with doors on all sides = diversity of ideas and opinions, variety of political parties, public forum).

Picture 4. The presentation of ideas in the form of 3D structuret in the museum (Author: Nina Farič)

With the participation of the teacher of French language, a cooperation with a school from Bamako – (Academie D’Enseignement BAMAKO, Republic of Mali) was organised. The goal of the cooperation was to induce interest in cultural diversity among our students. In 2016 our school hosted Mr Nathanael Dembélé, son of the school’s principal and a member of a desert blues music band from Timbuktu, Mali. The band was formed in Bamako after forced expulsion during the civil conflict and the imposition of Sharia law.

During his visit Mr Dembélé was kind enough to present to our students the way of life, custom, traditions as well as musical heritage of the people of Mali.

Picture 5. The goal of the cooperation: to induce interest in cultural diversity (Author: Nina Farič)

The competition “Creative Presentation of a Place where I live” enables students to introduce original methods in describing a certain place, town or region. In the past students had decided to use Geography brochures, whereas in the last school year they have introduced other solutions, such as movies, posters and photo-stories. The students of our school have created Geography brochures for the neighbourhood of Rožna dolina in Ljubljana, Ljubljana Rudnik discrict and Kamnik pod Krimom, a small village in the municipality of Brezovica. They have also made a tourist souvenir for Kamnik pod Krimom in the form of treasure hunt game dealing with the cultural and natural heritage of the place.

Picture 6. Creative presentation of a place (Author: Nina Farič)

3. Conclusion

Article presents many activities which were applied within extra-curricular program of Geography at Majde Vrhovnik primary school in Ljubljana. Reaching higher goals is encouraged by deepened and extended curriculum content and different methods of work, such as independent studying, problem-related teaching and preparations for competitions.

With all these contents, methods and forms our students acquire, expand and deepen their knowledge, thus accepting it as an important source for discovering their homeland, which is one of the teaching goals of geography course.

4. Resources

1. Basic School Act. 1996. URL: http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO448 (obtained 20. 2. 2022 )
2. Kunaver, J.in sod.1989: Geografija. Domača pokrajina. Priročnik za geografsko spoznavanje domače pokrajine, Mladinska knjiga, Ljubljana.
3. Območno tekmovanje iz znanja geografije. URL: http://sio.si/2017/03/09/obmocno-tekmovanje-iz-znanja-geografije-3/( obtained 20. 6. 2018)

Eratostenov eksperiment

Spomenka Hardi

Uvod

Učenici trećih razreda, koji pohađaju izbornu nastavu fizike, izveli su, sa svojom profesoricom fizike, 23. rujna 2022. Eratostenov eksperiment i izračunali opseg Zemlje. Događaj su registrirali na službenoj stranici međunarodnog događaja Eratosthenes experiment. Nakon toga su dobili popis škola koje sudjeluju u projektu kako bi izabrali školu s kojom će komunicirati i usporediti dobivene podatke. Cilj eksperimenta bio je poticanje istraživačkog učenja i međunarodna suradnja s učenicima iz drugih dijelova svijeta.

Ključne riječi: fizika, Erastotenov eksperiment, opseg Zemlje.

Orijentacija i konceptualizacija

Istraživanje je započelo orijentacijom. Učenici su razmislili o veličini Zemlje i usporedili je s veličinom naše škole. Nakon toga slijedi konceptualizacija, kao drugi korak istraživačkog procesa. Postavili su nekoliko istraživačkih pitanja. Pitali su se mogu li izračunati opseg Zemlje ne koristeći satelitska mjerenja. Nakon toga su postavili hipotezu. Pretpostavili su da mogu iskoristiti činjenicu da je Zemlja okrugla i matematičkim formulama izračunati opseg Zemlje. Cijelo vrijeme istraživanja nastavnica je vodila istraživanje postavljajući pitanja i usmjeravajući istraživanje. Učenici su dobili zadatak istražiti na koji način je Eratosten odredio opseg Zemlje, a zatim osmisliti svoj eksperiment. Starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom, Eratosten (200. g. pr. Kr.) prvi je eksperimentalno odredio taj podatak. Promatrao je, na ljetni solsticij, točno u podne, zrake Sunca u bunaru u Sieni (današnji Asuan) i uočio da zrake padaju točno u vodu, a ne na zidove bunara pa zaključio da sunčeve zrake padaju okomito. U isto vrijeme u Aleksandriji je primijetio da štap zaboden u tlo baca sjenu na tlo, iz čega je zaključio da ovdje zrake Sunca ne padaju okomito na tlo. Pretpostavljajući da je Zemlja okrugla, zaključio je da može, koristeći geometriju, izračunati njezin opseg. Izračunao je kut između štapa i sunčeve zrake koji je iznosio 7,2⁰. Potom je 360⁰ podijelio s tom veličinom i dobio broj 50, te je zaključio da je taj isječak 50. dio Zemljina puna kruga. Tada je poslao ljude da izmjere udaljenost između Aleksandrije i Sijene, koju je pomnožio s 50 i tako dobiti opseg Zemlje. Udaljenost između Siene i Aleksandtije iznosila je 5000 stadija (1 stadij = 157,5 m). Pomnoživši 5000 s 50 dobio je 250 000 stadija ili 40000 km. Tako je Eratosten izračunao opseg Zemlje.

Istraživanje

Učenici su, za potrebe svog eksperimenta, koristeći Google Earth odredili na kojoj geografskoj širini i geografskoj dužini se nalazi naš grad (45.31239 N, 18.40751 E). Te su podatke unijeli u globalni laboratorij za praćenje, NOAA Solar calculator, kako bi odredili kada je lokalno solarno podne 23. rujna 2022. na našoj geografskoj dužini. Utvrdili su da je to u 12:38:58 i tada Sunce doseže najvišu točku iznad horizonta. Točno u to vrijeme su izveli eksperiment. Na školskom igralištu su za stativ pričvrstili štap okomito na Zemlju. Svi sudionici eksperimenta nalaze se na sl. 1. Sudionici projekta.

Slika 1. Sudionici projekta

Kako bi bili sigurni da je postavljen okomito, provjerili su libelom koju su pronašli na mobilnoj aplikaciji Vaservaga, kao što se vidi na sl. 2. Postavljanje štapa.

Slika 2. Postavljanje štapa

Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine. Svaka je skupina imala svog voditelja koji je podijelio aktivnosti u skupini i nadzirao rad svih članova skupine. Učenici su mjerili duljinu štapa i duljinu njegove sjene, a mjerenja su ponovili pet puta. Sl. 3. Mjerenje 1. skupine i sl. 4. Mjerenje 2. skupine pokazuju aktivnosti učenika.

Slika 3. Aktivnost 1. skupine         Slika 4. Aktivnosti 2. skupine

Podatke su unijeli u tablicu, kao što pokazuju Tablica 1. Mjerenja 1. skupine i Tablica 2. Mjerenja 2. skupine

Tablica 1. Mjerenja 1. skupine

Tablica 2. Mjerenja 2. skupine

Koristeći trigonometriju, izračunali su u svakom mjerenju kut pod kojim pada sunčeva svjetlost na štap. To su dobili iz formule:

Srednja vrijednost toga kuta iznosila je 45.18⁰ za prvu skupinu i 43,576⁰ za drugu skupinu. Za izračunavanje opsega Zemlje trebala im je virtualna škola na ekvatoru, na kojem sunčeve zrake u to vrijeme padaju okomito. Bilo je to mjesto od nas udaljeno 5035 km. Tako je naš grad Đakovo bio Eratostenova Aleksandrija, a zamišljena škola na ekvatoru Siena. Na Sl. 5. Google Earth se vidi kako učenici traže udaljenost između dva grada.
sl. 5. Google Earth
Koristeći geometriju, izračunali su opseg Zemlje po meridijanu. Za računanje su koristili formulu:

Prva skupina je dobila rješenje 41119,5 km, a druga skupina 41596,3 km.

Zaključak

Učenici su zaključili da je njihova hipoteza bila točna i da su mogli, koristeći znanje matematike i činjenicu da je Zemlja okruga, izračunati opseg Zemlje.

Refleksija

Ako usporedimo dobiveni rezultat s rezultatom koji je dobiven satelitskim mjerenjima, a to je 40075 km, vidimo da je razlika neznatna. Rezultat prve skupine odstupa samo 0.11%, a druge skupine 3,8%. Prva skupina je dobila približno jednak opseg poznatom opsegu Zemlje. Odstupanje druge skupine je bilo veće iz razloga što su učenici imali problema s postavljanjem štapa okomito na podlogu. Kako im je štap bilo drveno ravnalo različite debljine, bilo je malo teže učvrstiti ga okomito na podlogu. Iz tog razloga je eksperiment napravljen nešto kasnije od vremena lokalnog podneva.

Rezultate su usporedili i sa školom ISIS Europa, iz grada Pomigliano D’arco, u Italiji, koja je od nas udaljena 1318 km, a nalazi se na geografskoj širini 40.911482900000 i 14.383442000000 geografske dužine. Duljina njihova štapa bila je 1m, duljina sjene 82,5 cm te kut 39⁰. Sve rezultate, materijale i fotografije učenici su prilagali u zajedničku Wakelet kolekciju, naziva Eratostenov eksperiment. Nakon provedenog mjerenja rezultate i fotografije izvođenja eksperimentna evidentirali smo na službenoj stranici Eratostenovog eksperimenta – http://eratosthenes.ea.gr/

Zaključili su da im je eksperiment bio vrlo zanimljiv i da će se ga svakako ponoviti u ožujku.

Zaključak

Učenici su izveli samostalno eksperimentalno istraživanje i proveli aktivno učenje i pri tom naučili koristiti različite digitalne alate. Istraživačko učenje potiče razvoj kognitivnih vještina i razvija kritičko mišljenje. Učenici su prilično precizno izračunali opseg Zemlje i time potvrdili da su znanstvenici i u prošlosti, dok još nisu imali razvijenu tehnologiju, kao mi danas, koristeći matematička znanja i pretpostavke, mogli doći do prilično preciznih podataka kave danas dobivamo satelitima i vrlo složenih matematičkim i fizikalnim modelima.

Literatura

1. http://eratosthenes.ea.gr/
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Eratosten
3. https://youtu.be/6d5rYjIpuuo
4. https://www.ted.com/talks/adam_savage_how_simple_ideas_lead_to_scientific_discoveries

An online school magazine in English

Valentina Batagelj

Having an online school magazine in a foreign language is a perfect motivation for the pupils of every school to see their work come together, from the 1^st graders to the 9^th graders. Creating this platform serves as a motivation for the youngest learners of a foreign language eager to learn more, as for the 9^th graders, who have already acquired a lot of language and can therefore produce longer and more complex texts. The article presents the school online magazine written in English created at the Fran Erjavec Primary School Nova Gorica, named “Fran’s Got Talent”. The process of creating an online magazine can be very creative and a lot of fun, but can leave the teacher with a lot of extra work. The article presents the structure of an online magazine divided into seven sections: poetry, comics, crosswords, interviews, projects, letters and visits. Each section presents an example created by the pupil.

Key words: magazine, online, English, primary school, creativity.

Introduction

The process of writing a school’s online magazine in a foreign language at the Fran Erjavec Primary School accepted the work from the 1^st to the 9^th grade. It offered the pupils to develop their skill of writing, reading, listening, speaking, individual and group work.

The beginnings of “Fran’s Got Talent”

The first issue of the online magazine in foreign language in English was done in the school year 2016/2017, followed by yearly edition. The name was coined by paying tribute to Fran Erjavec, a Slovene writer, naturalist teacher the school is named after, and to the famous shows that search for talented people. Being kind to the environment and the trees, we chose the online version, which everyone can access from any device.

The text and art that the pupils made was in the first years arranged by me, which presented a lot of additional work, with hours and hours being put into scanning the texts written in school, arranging them into a file, changing the font, adjusting the pictures etc. In the school year 2022/2023 we are organizing an extracurricular activity dedicated only to the creation of the English online magazine. The work will be divided among the pupils, we will use IKT technology and the applications it offers.

Sections

The magazine’s issues are divided into seven sections:

• Poetry,
• Comics,
• Crosswords,
• Interviews,
• Projects,
• Letters,
• Visits.

  
  

  Picture 1. The first page of the magazine

1. Poetry

In this section, pupils can present their poetry, from the very simple lines where cues are already provided to the students and they fill in the gaps with their suggestions, to the more complex ones, where they are free to write.

Chameleons, chameleons,
Funny chameleons!
Chameleons, chameleons,
Slow chameleons,
Chameleons, chameleons,
Colourful chameleons.
… I love chameleons.

Luka Kenda Strgar, 5.A

I’LL FORGET

I was happy when we met,
but now I’m trying to forget.
All those days I was with you
’cause you said you love me too.

Now you don’t feel anything anymore,
your love is like closed door.
I feel sorry about you,
’cause you lost me too.

I’ll forget your smile
I’ll forget your laugh
I’ll forget your lips,
your eyes.
I’ll forget you
’cause you said you don’t love me.

Lija V. Vremec, 8. A

2. Comics

Some pupils prefer poetry, while some rather choose to create comics because they also like to draw. We read a lot of comics provided by the school book Happy Street 2.

Saša Makuc, 5.C

Picture 2. An example of a comic

3. Crosswords

Crosswords present a perfect way to repeat the vocabulary learned at school. Often, the crosswords are found in the workbook, but pupils love to create them.

Complete the crossword and find out what I’ve borrowed to Maša.

Picture 3. An example of a crossword

4. Interviews

Working in groups or individually, pupils like to conduct interviews, be it with people in their lives or with their idols. As a group, for example, the 6^th grades wrote questions for the headmaster and conducted an interview with him. They wrote down the answers and the readers learned about the headmaster.

An interview with our headmaster, Mister Ferjančič

How old are you?
I’ll be 41 in autumn.

Have you got any children?
I have two sons and one daughter. The oldest son is ten years old and the youngest is four. My daughter is eight.

What do you like to do in your free time?
In my free time, I like to work in the garden.

Do you like animals?
Yes, I do. We are currently planning on buying a dog.

What’s your favourite food?
I like all sorts of vegetables.

Which subjects do you like best? Why?
PE (physical education) has always been a part of my life, ever since I was little, up to the Faculty of Sports, followed by 11 years of being a PE teacher. It is safe to say that PE is my favourite subject.

Do you have a lot of embarrassing moments? Can you tell us one?
In the past, I had problems with public speaking. That is why I choose to apply for a school for public speaking and I overcame that obstacle. Once, while I was working at a secondary school, they’d asked me to dress up as Saint Nicholas. I was so nervous that I was unable to read what they wrote me to say.

What do you want to change at our school?
Our school is a very good school and I would not change anything.

Class 6.C

Some pupils preferred to write an interview with their idol, be it a famous singer, actor, sportsman etc. They first find the information about the person of their choice, come up with the questions and write down the answers.

An interview with my favourite handball player, Vid Kavtičnik

What’s your name?
My name is Vid.

What’s your surname?
My surname is Kavtičnik.

How old are you?
I’m 33.

Where do you live now?
I live in Motpellier. This is a city in France.

OK Vid. Goodbye and thank you for your time.
No problem. Goodbye.

5. Projects

In the fourth grade, we talk about taking care of the environment and how to make toys out of recycled materials. Some pupils choose to create their own toys and wrote about them, as for example making a table football. It’s made from a wooden box, plastic tubes, collage paper, a ball, elastics and clothespins.

Picture 4. A table football recycled out of trash

The 3^rd graders created their town made of paper and wooden blocks.

Picture 5. The project “My Town”

This section also includes descriptions of imaginary dragons, strange animals, dream houses or strange families – the topics which we talk about in primary school.

Picture 6. Imaginary animal

This is my monster. It’s beautiful. Her name is Diamond Queen. It’s blue. She’s got a big tail and four blue legs. There are twenty-five diamond spikes. She’s got small eyes and a small nose. She’s got an ice power. She has bludgeon on the tail and she’s got two wings. She is strong. She’s got a golden shield. She is big.

Jaša Valič, 5.A

Picture 7. Dream house

Luka Brun, 4.B

6. Letters

At school, we often exchange letters with schools from Slovenia from other regions. In the magazine, we often choose to publish them.

Zoja Ocvirk, 4.C

Picture 8. An example of the letter

7. Visits from abroad

We often invite people from abroad and write about them. For example, a girl named Lea from California came and told us about the life and school in California. Usually, the students from the 8^th or 9^th grade write the text about such events, having broader vocabulary and knowing the language structures and tenses more.

Picture 9. A visit from California

Picture 10. A visit from the U.S. Embassy Ljubljana (David Gallagherju and Sgt. Eddie Montanu)

Conclusion

An online magazine in a foreign language can be a perfect platform for creativity in all the topics discussed in primary school. It offers extra challenges for those pupils in the classroom who wish to develop their writing, speaking, reading and listening in English, be it individually or in a group but we, as teachers often run out of time to provide those challenges for them. In addition, their work is seen by all the school who can learn from them. The magazine offers room also for students who struggle at learning foreign languages, since they can create and present a practical project and stay at the spotlight as well. A magazine like this also connects the pupils at school since they as a group create a fun magazine which is appropriate for their classmates and they are the authors of. It is advisable to have an extracurricular activity dedicated solely to the creation of this online magazine because it requires a lot of time to put the pupils’ texts and photos into the form of a magazine.

Rubikova kocka i razvoj djeteta

Maja Jakovac

Sažetak

Poticajno okruženje, koje možemo stvoriti uz pomoć kvalitetnih igračaka, ima veliki utjecaj na razvoj djeteta. Rubikova kocka sasvim je sigurno jedna od ovakvih igračaka. U članku objašnjavamo na koja područja djetetovog razvoja utječe slaganje Rubikove kocke te opisujemo iskustva iz prakse.

Ključne riječi: igračka, Rubikova kocka, razvoj djeteta.

Uvod

Rubikova kocka jedna je od najpoznatijih mehaničkih zagonetki koju je 1974. izumio mađarski profesor arhitekture Erno Rubik. Sastoji se od šest ploha koje su obojane različitim bojama. Cilj zagonetke je složiti izmiješanu kocku tako da svaka ploha odnosno strana postane jednobojna. Moja uporaba Rubikove kocke već nekoliko godina oduševljava osnovnoškolce. Stoga u učionici uvijek imam pri ruci nekoliko kocki. Osim njih, učenici sve češće koriste svoje kocke koje donose od kuće. U nastavku ćemo opisati utjecaj slaganja Rubikove kocke na neka područja djetetovog razvoja.

Slika 1. Izmiješana Rubikova kocka     Slika 2. Sastavljena Rubikova kocka

Poboljšanje koncentracije

Slaganje Rubikove kocke zahtijeva veliku dozu koncentracije. Uzimajući u obzir brzi tempo života i suvremenu tehnologiju, postoji mnogo sadržaja (razni ekrani, uređaji) koji nas mogu omesti u nastojanju da se usredotočimo. Stoga je teže posvetiti se jednom zadatku na duže vrijeme. Budući da postoji mnoštvo načina na koje je moguće složiti kocku, dijete se mora jako dobro koncentrirati na redoslijed poteza koje želi izvesti.

Poboljšanje pamćenja

Kocka se može sastavljati napamet ili uz pomoć pripremljenih, gotovih algoritama. U svakom slučaju potrebno je puno uvježbavanja. Na početku, kada tek učimo slagati Rubikovu kocku, izvodimo određeni, obično kraći niz pokreta. Na ovaj način jačamo kratkoročno pamćenje. Međutim, kada kratkotrajne uzastopne pokrete počnemo izvoditi spontano, jer smo ih već dovoljno vremena ponavljali, oni polako prelaze u dugoročno pamćenje.

Poboljšanje samostalnog rješavanja životnih problema

Zahvaljujući uporabi Rubikove kocke, djeca uče rješavati svakodnevne probleme brzo i učinkovito. Problem odnosno životni zadatak lakše je riješiti ako ga podijelimo na nekoliko manjih dijelova i onda se fokusiramo na svaki dio zasebno. Isto tako, trebamo biti svjesni sljedeće činjenice: kao što svaki potez pri sastavljanju kocke utječe na sljedeći korak, tako svaka životna odluka utječe na daljnji tijek događanja u našim životima. Zamislite samo kako se osjećamo kada moramo početi ispočetka samo zbog jednog pogrešnog poteza pri sastavljanju.

Učinkovitije rješavanje školskih zadataka

Ponekad je teško uvjeriti dijete da je za usvajanje određenih znanja odnosno nastavnih sadržaja potrebno puno vježbanja. Slaganje Rubikove kocke potvrđuje činjenicu da bez vježbe nema uspjeha. Može proći nekoliko tjedana dok dijete ne složi kocku samostalno. Između ostalog, svladavanje ovog izazova također pomaže u stjecanju predodžbe o prostoru i razvijanju apstraktnog razmišljanja.

Brzina i spretnost

Kada dijete konačno uspije složiti kocku, još uvijek ima prostora za poboljšanja i naprednije korake. Može ju sastavljati sve brže i brže, poboljšavajući svoje reflekse. Brzo sastavljanje kocke također pomaže u poboljšanju brzih mentalnih refleksa i koordinaciji oko-ruka, što se može iskoristiti, primjerice, u slijepom desetoprsnom tipkanju, koje predstavlja vrlo praktičnu vještinu u digitalnom dobu.

Gore navedenim područjima mogli bismo dodati saznanja da Rubikova kocka potiče upornost te poboljšava motoričke vještine i sposobnost zapažanja. Osim navedenog, izazov sastavljanja Rubikove kocke izvrsna je prilika da djeci odvratite pozornost od elektroničkih uređaja.

Iskustva iz prakse

Opće poznata činjenica je da Rubikova kocka postoji, tj. aktualna je već desetljećima, no u posljednje vrijeme njezina popularnost pomalo opada. Razlog bismo mogli pronaći u poplavi elektroničkih igračaka, tableta, pametnih telefona i računala, koji su definitivno postali dio digitalnog doba. Ako se pravilno koriste, ovi uređaji također imaju svoje prednosti, ali sigurno ne pružaju toliko pozitivnih učinaka kao slaganje Rubikove kocke.

Upravo iz navedenih razloga prije nekoliko godina donijela sam odluku da Rubikovu kocku uvijek držim na svom stolu u učionici kako bi je učenici mogli vidjeti. Rado im opišem i pokažem način slaganja te ih pozovem na sudjelovanje u matematičkom kružoku, gdje možemo odvojiti više vremena za ovaj izazov. Za školu smo naručili i veći set kocki, a nakon izvjesnog vremena sve je više učenika kupovalo i donosilo svoje kocke. Danas na svakom odmoru viđam učenike s Rubikovim kockama.

Prijatno me iznenadila činjenica da su izazov slaganja Rubikove kocke s velikim entuzijazmom prihvatila djeca koja su inače stidljiva, suzdržana i nenametljiva. Kada su uspjela složiti kocke, s ponosom su željela pokazati rezultate svog truda.

Načini sastavljanja

Sastavljajući Rubikovu kocku, možemo krenuti na samostalno putovanje istraživanja. Postoji nekoliko načina sastavljanja čiji su opisi dostupni na internetu. Za podučavanje svojih učenika koristila sam metodu koja je opisana v videozapisu.

Zaključak

Zanimljiva je činjenica da naizgled jednostavna igračka učenike može zaokupiti i po nekoliko tjedana. Kada konačno uspiju samostalno složiti kocke, radost je neopisiva. Učenicima koji izraze želju za još većim izazovima uvijek prezentiram slaganje posebne inačice Rubikove kocke 4x4x4 (Rubikova osveta). Ovaj dodatni izazov usko je povezan sa slaganjem klasične Rubikove kocke 3x3x3.

Slika 3. Rubikova osveta

Literatura

1. Rubik, E. (2020). Cubed: the puzzle of us all. New York, Flatiron Books.
2. Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=z5sNEXhbHUY [Pristupljeno 21.8.2022.].

Organizacija sportskih igara

Mirjam Remic

Sažetak

Sportski dani dio su obrazovnog programa osnovne škole. Namijenjeni su prvenstveno aktivnostima u prirodi. Fleksibilni su i prilagođeni dobnim skupinama i njihovim motoričkim sposobnostima. Odnose se na sport, ali mogu biti i kombinacija više aktivnosti, vještina i djelatnosti. Predstavljam primjer sportskog dana – sportskih igara. Navodim nekoliko primjera aktivnosti kojima se učenici zabavljaju dok istovremeno jačaju svoje mišiće, koordinaciju i kondiciju.

Ključne riječi: sportski dan, sportske igre, vježbanje po postajama.

1. Uvod

Dani aktivnosti dio su obveznog osnovnoškolskog programa, međupredmetni su i obuhvaćeni nastavnim planom osnovne škole. Izvode se u sklopu godišnjeg plana školskog rada (školski kurikulum) kojim se određuje njihov sadržaj i organizacijska provedba. Ciljevi dana aktivnosti su omogućiti učenicama i učenicima utvrđivanje i integraciju znanja usvojenog u pojedinim predmetima i predmetnim područjima, korištenje tog znanja i njegova nadogradnja praktičnim učenjem u kontekstu međusobne suradnje.

Dani aktivnosti potiču radoznalost, stvaralaštvo i samoinicijativnost učenika i učenica, osposobljavaju ih za samostalno promatranje, stjecanje iskustava i znanja, razvijanje vještina i samostalno rješavanje problema. (1)

2. Sportski dani

Sportskim danima učenice i učenici zadovoljavaju potrebu za kretanjem, motoričkom ekspresijom i kreativnošću, opuštaju se i zabavljaju. Sklapaju i razvijaju prijateljstva, međusobnu suradnju, poštuju svoja i tuđa postignuća, jačaju samopouzdanje i usvajaju sportske navike. Upoznaju se s različitim sportskim aktivnostima i sportom u slobodno vrijeme, osposobljavaju se za samostalne sportske aktivnosti. (1)

Jedan od temeljnih ciljeva sportskih dana je utjecati na osobni razvoj učenika:

• razvijanje i jačanje pozitivnih odnosa među učenicima (sudjelovanje u grupi,
• kulturni odnos prema svim sudionicima, pružanje pomoći drugima) te učenika i učitelja;
• savladavanje poteškoća;
• uvažavanje vlastitih i tuđih postignuća;
• jačanje samopouzdanja;
• poticanje motoričke ekspresije;
• razvijanje stvaralaštva (Kovač i Jurak, 2012).

2.1. Područja i sadržajni sklopovi

Sportski dani namijenjeni su prvenstveno aktivnostima u prirodi i sadržajima koje nije moguće obraditi na redovnoj nastavi tjelesnog odgoja u dvorani. Tijekom planiranja sportskih dana potrebno je uzeti u obzir ciljeve i dobne skupine. Sadržaj se može ponoviti, proširiti, produbiti i nadopuniti. (1)

Predloženi sadržaji:

• pješačenje,
• zimski sportovi (klizanje, skijanje, skijaško trčanje, sanjkanje, igre na snijegu),
• aerobne aktivnosti u prirodi (orijentacija, biciklizam, veslanje, kajakarenje),
• međurazredna natjecanja u sportskim igrama,
• atletski višeboj,
• upoznavanje sa sportovima (aerobika, ples, jahanje, streličarstvo, borilački sportovi, hokej na travi, rugby, softball, tenis, squash),
• plivanje i druge aktivnosti u prirodi,
• kombinacija sportskih aktivnosti. (1)

3. Planiranje i organizacija međurazrednih sportskih igara

Svake godine u školi održavamo sportski dan pod nazivom susret prvašića – sportske igre. U igrama sudjeluju svi prvašići, što kod nas obuhvaća četiri odjela. Igre se izvode na svim prikladnim površinama u blizini škole. Prije natjecanja izrađujemo skicu prostora za tjelovježbu u koju ucrtavamo pojedine postaje. Izrađujemo i vremenski okvir dnevnih aktivnosti. Sportski dan planiramo tako svi učenici budu aktivni u svakom trenutku bez nepotrebnog čekanja. Budući da se aktivnosti izvode po postajama, a svi učenici odjednom mijenjaju postaju, aktivnosti trebaju biti planirane tako da izvedba na svim postajama traje jednako dugo.

3.1. Okvirni dnevni raspored

PRIKUPLJANJE I PODJELA NARUKVICA, UŽINA (30 min)

Svaki učenik dobiva narukvicu u boji. Boja narukvice određuje skupinu kojoj pripada. Imamo onoliko različitih boja narukvica koliko ima stanica.

UVODNI POZDRAV, ZAGRIJAVANJE, PODJELA U GRUPE (30 min)

Svi učenici sakupljaju se na igralištu gdje se zajedno zagrijavamo uz glazbu. Nakon zagrijavanja učenici se prema boji narukvice raspoređuju u odgovarajuću boju ploče na rubu igrališta. Grupa ispunjava karticu za vježbanje. Tu zapisuju broj članova i ime skupine. Kasnije će učitelj na svakoj postaji zapisati u karticu ostvareni rezultat.

Slika 1. Zagrijavanje uz glazbu

VJEŽBANJE PO POSTAJAMA (120 MIN)

Igre se izvode po postajama. Na ploči je zapisana postaja na kojoj grupa započinje s aktivnostima. Na svakoj postaji je učitelj. Njegov zadatak je primiti grupu i provjeriti na kartici jesu li svi učenici došli na postaju. Objašnjava zadatak grupe, a nakon izvedene igre upisuje rezultat na karticu. Ako grupa ranije završi, zadatak učitelja je zadržati djecu i pričekati na zamjenu grupe kako bi se izbjegla zbrka. Grupe se mijenjaju uz zvižduk, približno 10 do 12 min.

Slika 2. Kartica za vježbanje grupe

ODMOR I OBRADA REZULTATA (30 min)

Pomoću kartica grupa učitelji provjeravaju koja je skupina najbrže, odnosno najbolje izvela zadatak na pojedinoj postaji.

OBJAVA REZULTATA (30 min)

Za svaku postaju dijelimo zlatnu lopticu (teniska loptica) onoj grupi koja je najbrže, odnosno najbolje izvela zadatak. Pobjeđuje skupina s najviše zlatnih loptica. Ako je rezultat neodlučen, pripremamo dodatnu štafetnu igru. Najbolje tri skupine nagrađujemo priznanjima.

3.2. Primjeri igara

Hokej: zadatak grupe je da igrači hokejskom palicom vode lopticu između granica na poligonu do samog kraja poligona i natrag te predaju štafetu. Mjerimo vrijeme izvođenja zadatka.

Slika 3. Hokej

Igra tačke: prvi natjecatelj šalicom uzima vodu. Zatim se oslanja na ruke, zubima prima šalicu s vodom, igrač iza njega prima ga za noge i poput tačaka vodi do posude na kraju igrališta. Tamo uliju vodu u posudu, uzimaju šalicu i trče natrag. Sada vozač tačaka preuzima tu ulogu, a treći igrač je vozač. Ako izgube vodu, nastavljaju put bez vode (moraju prijeći put). Mjerimo koliko je vode u posudi. Istovremeno startaju dvije tačke.

Trčanje s oblačenjem: Natjecatelj trči do sredine puta, obuče svu odjeću koja leži u krugu na tlu, trči oko stabala, zatim se ponovno svlači na sredini staze i trči do ekipe da prestigne sljedećeg. Mjerimo vrijeme izvođenja zadatka.

Štafeta s loptom: Djeca leže na leđima u koloni jedan za drugim, svi okrenuti u istom smjeru. Prvome u koloni stavljamo loptu među noge. Njegov zadatak je predati loptu preko glave među noge svog suigrača. Tko zadnji u koloni preuzme loptu trči s njom na početak reda gdje se postupak ponavlja. Igra je gotova kada se momčad vrati u prvobitni sastav (nakon što se svi igrači zamijene). Mjerimo vrijeme izvođenja zadatka.

Prevoženje predmeta: Zadatak natjecatelja je pomoću tačaka prevesti teret na drugu stranu igrališta. Teret sami slože u tačke i preko prepreka voze na drugu stranu. Odjednom mogu prevoziti samo jedan predmet. Odjednom voze dva natjecatelja. Zadatak se izvodi 8 min. Mjerimo broj prevezenih predmeta (loptica).

Skakanje u vrećama: Štapove postavljamo u ravnu liniju duž staze, s razmakom od 30 do 40 cm. Igrač ulazi u vreću, skače do prvi štapa, podiže ga, preskakuje sve ostale i zatim ga stavlja u kutiju na kraju staze. Zatim skače natrag s vrećom uz rub staze, oko grupe, i tek tada izlazi iz vreće i predaje vreću sljedećem. Mjerimo vrijeme potrebno grupi za ispunjavanje zadatka.

Slika 4. Skakanje u vrećama

Crvići: Natjecatelji sastavljaju trojke (po 3 natjecatelja). Prva trojica stavljaju crva među noge, pretrčavaju prepreke, a po povratku završavaju obilazeći grupu i prebacujući crva sljedećoj trojici. Mjerimo vrijeme izvođenja zadatka.

Gradimo stup: Natjecatelj sjedne ili klekne na kolica i vozi do opeke (kocke). Može koristiti samo ruke. Stavlja opeku na kolica i vozi se na početak gdje počinje graditi stup. Isto ponavljaju svi ostali. Zadatak izvodimo 8 min, Na karticu unosimo broj kockica u svakom stupu.

4. Završetak

Druženje se svake godine odvija u sportskom duhu. Učenici se svake godine natječu u različitim igrama na poligonima. Posebno su zanimljivi skakanje u vrećama, hokej, bacanje loptica do cilja i trčanje s oblačenjem. Svake godine trudimo se ponuditi učenicima različite, aktualne, zanimljive i nove sadržaje. Sportski dan je nadasve zanimljiv jer pored sportskih aktivnosti nudi obilje mogućnosti za opušteno druženje i smijeh.

Literatura

1. Dnevi dejavnosti – Portal GOV.SI: URL: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf
2. Kovač, M. in Jurak, G. (2012). Izpeljava športne vzgoje-Didaktični pojavi, športni programi in učno okolje. Ljubljana: Sveučilište u Ljubljani, Fakultet za šport.

Basna Seljak i lisica

pisac Ivan Andrejevič Krilova – planiranje aktivnosti i pitanja za proces učenja po Marzanovoj shemi

Nataša Polončič

Predmet: slovenski
Tematski sklop: Basna
Razred: 7. razred
Broj sati: 5

Sažetak

Ciljevi obrazovanja u zadnjih nekoliko godina mijenja se. Učitelj je sve manje “retorik”, osim toga češće usmjerava učenike, da sami pronađu rezultate, upoznaju nove metode rada, samostalnom istraživanju, deduktivnom zaključivanju … Cilj svakog učenja je kreativna raba na novom primjeru. Marzanova shema nudi zapravo sve to – učenici mogu samostalno istraživati zadatak i doći do zaključaka. U članku predstavljena su pitanja, s kojima može učitelj, da prati napredak učenika.

Ključne riječi: Marzanova shema, samoregulacija, deduktivno zaključavanje, obrazloženje, istraživanje.

1. Ciljevi

Sadržaj:

1. Upoznaju značajke vrste teksta (basna). Na temelju stečenog znanja prepoznaju basnu i bajku/mit.
2. Oni uočavaju i razumiju ponašanje lisice koje nije u skladu s ponašanjem koje bi oni odabrali.
3. Uočavaju da je lisica takva po prirodi i da se teško riješiti određenih navika/datosti.
   Postupak:
4. Formiraju vlastiti stav prema ponašanju književnih likova (seljaka, lisice) i znaju ga opravdati.
5. Istražuju različite perspektive i otkrivaju da se događaji mogu promatrati iz nekoliko kutova.
6. Prikupljaju građu i proučavaju je, donoseći zaključke na temelju teksta.
7. Odvajaju pripovjedača od književnih likova.
8. Sličan tekst (basnu) napišu sami.

2. Aktivnosti i pitanja za proces učenja

Učenici pročitaju basnu Krilova Seljak i lisica i uspoređuju je s drugim basnama (npr. Ezopove Lisica i grožđe, Gradski i seoski miš, de La Fontainovu Vuk i janje…). Opet govorimo i o mitu – Dedal i Ikar, Odisej na otoku Kiklopa. Učenici utvrđuju koje su značajke basne, a koje mita.

• Što je basna, ako zaključuješ iz pročitanih tekstova? Koje su značajke mita? (apstrahiranje)
• U koju književnu vrstu možete smjestiti basnu? (razvrstavanje)
• Mislite li da je ispravno da se u basni pojavljuju pozitivni i negativni književni likovi? Obrazloži. (obrazloženje)
• Voliš li čitati basne? Zašto (ne)? Koje si basne pročitao? Je li ti se svidjelo? (istraživanje, mentalne navike: samoregulacija)
• Na listu imate tri teksta koja ne znaš. Pročitaj ih i od svih njih odaberi basnu. Zašto si odabrao ovaj tekst? Obrazloži svoj odgovor. (deduktivno zaključivanje)
• Objasni zašto druga dva teksta nisu basna i obrazloži svoj izbor. Objasni kojoj književnoj vrsti pripadaju tekstovi. (deduktivno zaključivanje, obrazlaganje)

Pronađi neku basnu. Pitaj svoje roditelje jesu li čitali ili poznaju neku basnu. Kakvo je njihovo mišljenje o njoj/njima? Zapiši zaključke i napravi tablicu. (istraživanje)

Učenike dijelimo u grupe, gdje razmjenjuju mišljenja i zaključuju kada se dogodila slična situacija kao što je opisuje priča u basni.

• Opiši situaciju sličnu onoj kao u basni, koju si već doživio i ili znaš nečiji slučaj. (deduktivno zaključivanje)
• Kako se može razumjeti ponašanje seljaka i lisice? (analiza perspektive)
• Gdje se u priči vidi da je lisica lukava? (obrazloženje)
• Misliš li da je priča iz basne pravedna? (analiza perspektive)
• Kako bi seljak mogao postupiti drugačije? (predviđanje, istraživanje)

Zamisli da si učitelj. Želiš potaknuti mlade čitatelje na čitanje basni. Zamisli kako bi to mogao učiniti. (rješavanje problema)

Na kraju basne uvijek postoji pouka. Što misliš, kakve su nam mogućnosti da poduku primijenimo u školi i kod kuće? Obrazloži. (analiza pogrešaka i analiza perspektive)

Kreativna upotreba znanja:

Učenici mogu predstaviti inscenaciju basne, mogu izvesti različite varijacije basne. U grupama mogu napisati scenarij, napraviti scenu, možda čak i kostime i basnu inscenirati na završnoj ili kulturnoj priredbi. Mogu se snimati svojim telefonom, montirati i gledati filmove na satu slovenskog.

DODATNE AKTIVNOSTI: Ako učenici postavljaju dramski tekst, mogu napraviti pozivnice za predstavu, dizajnirati ulaznice, školski novinari mogu napisati recenziju, vijest itd. Recenzenata može biti više, pa mogu prezentirati različite aspekte percepcije izvedbe predstave (analiza, evaluacija).

Učenici pišu vlastitu verziju basne. Najbolje se mogu objaviti u školskim novinama.

Učenici napišu istu basnu kao novinsku vijesti (invencija).

3. Pregled pitanja, aktivnosti i zadataka po Marzanovoj shemi

a) kompleksno razmišljanje

• Usporedi basnu i mit? Koje su sličnosti među njima? Gdje se razlikuju. (usporedba)
• Opišite situaciju sličnu onoj u basni koju si već doživio ili za koju si čuo od drugih.
• Kojem tekstu pripada basna? Definiraj je po vrstama? (razvrstavanje)
• Od tekstova koje poznaješ odaberi basnu i obrazloži zašto si odabrao taj tekst. (obrazloženje, apstrahiranje)
• Što u tekstu ukazuje na to da se doista radi o basni? (dedukcija)
• U basni pouku uvijek naučimo na kraju. Što misliš, kakve su mogućnosti primjene pouke kod kuće i u školi? (analiza pogrešaka)
• Zamisli da si učiteljica slovenskog. Želiš potaknuti učenika da čitaju još jednu basnu. Kako ćeš to učiniti? (rješavanje problema)
• Napiši zanimljiv blog o svojoj omiljenoj basni. U njega možeš uključiti i snimku, najbolje je da je napraviš sam. Možete raditi u grupama s ostalim učenicima iz razreda i osigurati scenarij, scensku postavu i glazbu. (rješavanje problema, analiza, sinteza, invencija)

b) Obrada podataka i prezentacija ideja

U školskoj knjižnici odaberi basne jednog slovenskog i jednog stranog basnopisca. Napravi usporedbu i sažetak obje basne. Provedi anketu među učenicima iz razreda za kojeg basnopisca znaju i pokušaj napraviti grafičku prezentaciju na računalu u online učionici.

Također, napravi kviz u online učionici i pošalji poveznicu učenicima iz razreda da ga riješe. Nakon toga neka ti daju povratne informacije. (analiza, sinteza, evaluacija)

Sve to možeš izložiti roditeljima i drugima u školi.

c) Grupno sudjelovanje

Suradnja se odvija gotovo tijekom cijele aktivnosti.

d) Krajnji cilj

• Samoregulacija: je li voliš čitati basne? Zašto (ne)? Koje voliš? Koje ne? Zašto? Voliš li općenito čitati? Objasni zašto (ne)?

Pitanja učitelja:

• Kako ide grupni rad? Gdje sam ja kao član grupe? Čime sam pridonio ukupnom rezultatu? Jesam li uzeo u obzir mišljenje drugih u aktivnosti? Zašto (ne)? Jesam li pozitivno utjecao na rad grupe? Gdje bi se još mogao poboljšati? Što mi se najviše svidjelo u radu? Što želiš zadržati u budućnosti, a što ne? Kako mogu promijeniti stvari koje mi se ne sviđaju?
• Učitelj može prije aktivnosti formulirati kriterije po kojima učenici znaju da su ciljevi njihovog rada ispunjeni.

e) Deskriptivni kriteriji i deskriptori za provjeru i ocjenjivanje znanja

Literatura

1. Golob, T. (2016). Metoda debate pri pouku sociologije v srednji šoli = The method of debate in high school sociology class: magistrsko delo.
2. Marentič Požarnik, B. (1995). Pomen operativnega oblikovanja vzgojno-izobraževalnih smotrov za uspešnejši pouk. V: Izbrana poglavja iz didaktike (ur. Blažič), Novo mesto: Pedagoška obzorja, str. 5 ̶ 80.
3. Marzano, A. (2013). Harvesting the sea: the exploitation of marine resources in the Roman Mediterranean, Oxford: Oxford University Press, 2013.
4. Marzano, R. J. (2000). Transforming classroom grading, Alexandria: ASCD.
5. Marzano, R. J. , Pickering, D. J., McTighe, J. (1993). Assesing Student Outcomers.m Alexandria: ASCD.
6. Marzano, R. J.; Marzano, J. S.; Pickering, D. (2003). Classroom management that works: research-based strategies for every teacher, Alexandria, Va: Association for Supervision and Curriculum Development: ASCD.
7. Pravilnik o preverjanju in ocenjevanju znanja ter napredovanju učencev v 9-letni osnovni šoli. Uradni list Republike Slovenije, št. 12/9 in 33/97.
8. Razdevšek Pučko, C. (1997). Vpliv kognitivne psihologije na spremembo paradigme preverjanja in ocenjevanja znanja, Psihološka obzorja, 97/4.
9. Rožman Krivec, L. (2018). Vodenje za učenje in didaktične značilnosti pouka v osnovni šoli: doktorska disertacija.
10. Rutar Ilc, Z., Sentočnik, S. (2001). Koncepti znanja, učenje za razumevanje. V: Modeli učenja in poučevanja, Zbornik prispevkov 2001, Ljubljana: ZŠ, str. 19 ̶ 45.
11. Sentočnik, S. (2000). Avtentične oblike preverjanja in ocenjevanja za kakovostnejše učenje in poučevanje. V: Vzgoja in izobraževanje 2 ̶ 3, str. 82 ̶ 87.
12. Wiggins, G. (1998). Educative Assessment. San Francisco: Jossey-Bass.

Prilog

Ivan Andrejevič Krilov
SELJAK I LISICA

1 »Reci mi, kuma-lijo, kakva ti je to strast,
2 krasti kokoške?«
3 reći će seljak lisici, srevši se s njom.
4 »Boga mi te žalim!
5 Slušaj, sad smo nas dvoje sami,
6 reći ću ti pravi istinu:
7 u tvom zanatu ne vidim ni trunke dobra,
8 a da ne govorim da je krasti i grijeh i sramota
9 i da te ruži cijeli svijet;
10 a pored toga, nema dana da se ne bojiš
11 da zbog ručka ili svoje večere
12 ne ostaviš kožu u kokošinjcu.
13 Pa jesu li vrijedne toga sve kokoške!«
14 »A kome je takav život prijatan!«
15 odgovori mu lisica.
16 »Meni je u njemu sve tako žalosno,
17 da mi ni hrana ne godi.
18 Kad bi ti samo znao kako sam ja u duši poštena.
19 Ali što da radim – nužda me goni, djeca;
20 a pritom mi ponekad, dragi kume,
21 i to pada na um;
22 da li ja jedina na svijetu živim od krađe
23 iako mi je taj zanat kao oštar nož?«
24 »E pa dobro«,
25 reći će joj seljak. »Ako me stvarno ne lažeš,
26 ja ću te spasiti grijeha:
27 i dat ću ti pošteno da zaradiš svoj kruh.
28 Unajmit ću te da mi čuvaš kokošinjac od lisica!
29 Tko će, ako ne lija, najbolje znati lisičja lukavstva?
30 Zato kod mene ni u čemu nećeš oskudijevati i
31 živjet ćeš sita i zadovoljna.«
32 Dogovoreno! Od toga dana lisica je čuvala kokošinjac.
33 Lija je imala svega što joj srce hoće,
34 jer je seljak bio široke ruke.
35 Bila je svaki dan sve sitija
36 i svakim tjednom sve ugojenija
37 ali nije postala poštenija;
38 nekuradeni zalogaj joj se brzo ogadio.
39 I kuma svoju službu završi,
40 time što jedne mračnije noći,
41 podavi svom kumu sve kokoške.
–––––––
42 Tko u sebi osjeća poštenost i zakon,
43 taj neće ukrasti niti prevariti,
44 ma u kakvoj nevolji bio;
45 a lopovu možeš cijelu košaru zlata,
46 on će i dalje krast.

(I. Minatti, urednik, Pedeset basni Ivana Andrejeviča Krilova, Mladinska knjiga, Ljubljana 1964.)

The First Day of School

Simona Lobnik

Abstract

The first day of school is always something special. Even though it is already the fourth one for pupils. I always wish to make this day memorable for children and therefore, prepare different activities for them. This is also the day, when I prepare a surprise for their last day of school. At the end of the day, I will only be their class teacher for this year…

Key words: fourth grade, activities, feelings, friendship, memory.

Introduction

Every year I am excited to meet my new pupils. After leaving their third-grade teacher, some of them very confidently, others a bit frightened, enter their fourth grade. The first day of school is a special day. Of course, we could spend it tediously, distributing books, noting their inventory codes, wagging about the rules and proper behaviour and threatening with the workload that awaits the pupils.

And then there is another way. I am certain that a lot of us teachers are very excited about that day, since we are well aware of what awaits our pupils in the classroom.

My pupils, together with me, step through the classroom door, where I welcome every single one of the with a big hug and wish him or her a very successful school year. The lead topic of that day are… butterflies. The class is just filled with them. They are ornamenting the panel, the glass wardrobe doors, the board, etc. On the board there are also large, colourful butterfly wings, but more about those a bit later on.

Children look for an inscription with their name and their eyes are rushing from desk to desk, until they have finally found their name and sat down, some of them clearly happy to see who their neighbour is, others maybe a bit less so. The sitting arrangement, however, is carefully planned after consulting their previous teacher.

The inscriptions made for the children are my own work. Their content may be a bit playful; some might even say a bit self-important. However, my goal is to make my pupils proud of their 4^th a class.

Figure 1. The Classroom is Prepared Figure 2. How Lucky!!! You Flew into the 4^th A

Activities of the First Day of School

I convey the instructions to my pupils and challenge them towards thinking. All the activities take place at the same time and children are allowed to choose the order in which they want to participate at them.

a) The Tree of Friendship:

On an already prepared tree, pupils leave their fingerprints. They are aware that every print is distinctive for each one of them, unique, just as they are themselves. The painting that is created, is called the Tree of Friendship and is decorating the class throughout the entire school year. It resembles that we are a team, more than that, we are friends and we know how to cooperate, stick together and to understand and help each other.

Figure 3. The Tree of Friendship – the Fingerprints    Figure 4. The Tree of Friendship

b) It is important to go to school because…

Upon arrival, there is a self-adhesive paper awaiting each of them on their desk. I often like to challenge the children by claiming that the school is “just lame and boring” and they quickly start convincing me that that is for sure not true (thankfully, they are only in their fourth grade). I Invite them to write down their own thoughts about the importance of education on the provided paper. Each of them then sticks their idea on the large paper, hanging on the panel. In the upcoming days, we would read them through and discuss them.

Figure 5. Contributing my own Thoughts

c) The Rights and Obligations

But in the school, we do not only play a fool. All pupils receive their own poster called “The Rights and Obligations,” which is my own work. On the first day, I only tell them to read it at home with their parents and hang it on a well visible spot. On our next class lesson, we again point out that for every right that belongs to me, there is also an obligation to fulfil or to obey. We all agree to take this into account and confirm it with our signatures. I then hang the oath on a visible spot, next to the tree of friendship. And indeed, throughout the year, when lots of things would happen, I often tend to point at that little poster on the wall and our signatures on it.

Figure 6. The Rights and Obligations

d) I am a Butterfly – Photographing

I created large butterfly wings and children pose in front of them, one after another. The result are wonderful pictures of my pupils on the wings that will carry them through their new school year.

I save all of the photos and the children only see them again on their last day of school, when I gift it to them, together with a nice thought. We are then all surprised how much we have changed in that year and we notice how they are growing up. The feedback from parents yet again confirms that those memories are forever.

Figure 7. Photographing      Figure 8. On the Wings I Fly into the Future

e) How am I Feeling Today?

Before children leave the classroom, we again hug each other. This time, the hug is already much more confident than upon arrival. Of course, it cannot go without a sweet surprise that awaits them on the desk, next to the door. On the door, there are also three emojis, expressing different feelings. The pupils stick their butterfly next to the feeling with which they are leaving the classroom today.

On the next day, we have a discussion about our feelings. This is aimed especially towards the children that are afraid. There are usually not many of them, yet I am always glad to see if even those butterflies fly up to the field stating “GREAT” during the first few days.

Figure 9. How am I Feeling?

Conclusion

A profession of a teacher is a dedication. The school year does by no means just begin on the first day of September. Preparations for a pleasant start of the year take time. Maybe this is the very reason why I am always so excited to meet my/our new class.

A class that I receive is always diverse. Just like a bouquet of flowers, where some of the blossoms always “stand out a bit”. My aim is to establish the boundaries already on the first day and do so, by discussing the rights and obligations. At the same time, I want to let my pupils know that as a class we have to stick together and be friends. I would also like them to know that as a teacher I care a lot about how my pupils feel in my class.

And what matters most – that they are the children who on their colourful wings will be able to fly straight into their life…

“When you will grow stronger on one field, you will soon realise that others have as well become manageable. The next thing you will notice will be that you are growing high as a wonderful tree of which the roots are anchored deep into the ground. In other words, you will be growing into a wonderful, mysterious, incomparable thing called… LIFE”

Luise Hay