Činimo dobro, ljudi!

kao primjer međupredmetne korelacije

Biljana Krnjajić i Karolina Nadaždi Hideg

Sažetak

Kroz međunarodnu mobilnu platformu ”DoGood People”, uspješno je proveden Program „Činimo dobro Otiskom srca” u okviru kojeg je preko 700 učenika iz 33 škole u Republici Hrvatskoj ispunilo 658 izazova usmjerenih prema povećanju svjesnosti mladih o Globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a pod mentorstvom svojih učitelja i voditelja volonterskih skupina. Članovi volonterskog kluba OŠ Siniše Glavaševića pod mentorstvom Karoline Nadaždi Hideg učiteljice hrvatskog jezika i povijesti i knjižničarke Biljane Krnjajić uključili su se u projekt ‘Činimo dobro Otiskom srca’ u provedbi Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u suradnji s Europskom zakladom za filantropiju i društveni razvoj te španjolskom tvrtkom DOGOOD PEOPLE. Ovim radom želimo potaknuti učenike i učenice na uključivanje u volonterske programe, organiziranje volonterskih akcija u školi ili organiziranje školskog volonterskog kluba. U nastavnom procesu nužna je međupredmetna korelacija i povezivanje naizgled udaljenih nastavnih sadržaja. Pomoću inovativne aplikacije, učenicima se pružila mogućnost osobnog i zajedničkog doprinosa, jer su kroz provedbu Programa osvijestili da se kroz jednostavne i svakodnevne rutine može postići značajan učinak povezan s ciljevima održivog razvoja. Svi sudionici programa imali su deset istih zadataka za koje su dobivali bodove što je dodatno motiviralo učenike.

Ključne riječi: knjižnica, kreativnost, vještine, volontiranje, zajednica.

Što je DoGood?

DoGood je mobilna aplikacija putem koje se uči i vježba održivost, pojam o kojem mnogi pričaju, ali malo ljudi stvarno razumije. Platforma koja će pomoći u ostvarivanju održivosti kroz naše ispunjavanje izazova generirat će se pozitivan utjecaj na planet i društvo! Jedan od ciljeva projekta usmjeren je na primjenu stečenog znanja u svakodnevnom životu učenika. Djeca će kroz ovaj projekt naučiti da je važno živjeti održivo,  a to znači gasiti svjetla kada izlazimo iz učionice, štedjeti plin, vodu i druge energente. Naučit će da je jako važno više pažnje posvećivati i svojim najmilijima poput djedova i baka te drugih starijih osoba. Pri tome ćemo u nastavi i izvannastavnim aktivnostima kroz međupredmetna povezivanja objediniti znanja stečena na satima Hrvatskoga jezika, Povijesti, Geografije, Sata razrednika, Matematike, Prirode i Engleskoga jezika u suradnji s knjižnicom.

DooGood izazovi

1. Smeće pripada kanti za smeće

Još uvijek svjedočimo situacijama u kojima pojedinci odlažu smeće na ulici zagađujući tako gradove i naselja zanemarujući činjenicu da to smeće može nanijeti štetu prirodi i životinjama. Nešto se slično događalo i u našoj školi, ali mi smo pokazali da možemo i bolje od toga. Volonteri naše škole su prikupljali otpad, odnijeli ga do „zelenog otoka“, razvrstali ga u odgovarajuće spremnike te ga zbrinuli na odgovarajući način. Po završetku aktivnosti, osjećali smo zadovoljstvo postignutim, a škola je opet zablistala.

Slika 1.
Izvor: Arhiva škole

2. Zid raznolikosti

Djeca su savršen primjer kako diskriminacija drugih na temelju rase, spola ili dobi ne dolazi urođeno već je rezultat odgoja i vanjskih poruka koje ljudi primaju tijekom svog života. Pokazali smo djeci vrijednost različitosti, a ona su nas oduševila svojim zaključcima da je raznolikost bogatstvo koje treba njegovati. Prva skupina je svoj izazov nazvala Raznolikost je bogatstvo, a druga Čarolija ljudi krije se u različitostima. Učenici su navodili pozitivne strane svake skupine i uvidjeli da nam život ne bi bio raznolik bez ijedne od skupina.

Slika 2. i 3.
Izvor: Arhiva škole

3. Solidarnost kroz suradnju

Solidarnost se može izraziti na različite načine ne samo davanjem i pomaganjem potrebitima. Povodeći se idejom da je jedini način življenja vrijednosti i ciljeva Europe suradnja i doprinos svojim sposobnostima te suradništvo i stvaralaštvo, kod učenika smo razvijali osjećaje uvažavanja, poštivanja i prihvaćanja. Samo ujedinjeni u svojim različitostima možemo ići dalje. Cilj je omogućiti zajednički život uvažavajući naše razlike. Svatko treba imati osjećaj zadovoljstva i ugode uz koje može razviti svoje predispozicije i potencijale, a društvo nas u tome treba podržati. Sami ne smijemo odustati od onoga što nam je važno ili od onoga što želimo. Dobra aktivnost za djecu je dijeljenje sa svojim vršnjacima. Na taj način ostvaruje se osjećaj solidarnosti dok uče dijeliti nešto svoje s drugima.

Slika 4.
Izvor: Arhiva škole

4. Pisma starijima

Kako se bližilo predbožićno razdoblje i u zrako se mogao osjetiti duh Božića, potaknuli smo učenike da napišu pismo ohrabrenja starijim osobama. Napisali su da im djedovi i bake nedostaju te da se vesele blagdanima koji slijede, jer tada imaju više vremena koje namjeravaju provoditi s njima. Raduju se njihovim pričama u toplini doma te jelima svojih baka, osobito kolačima.

Slika 5. i 6.
Izvor: Arhiva škole

5. Čiste boje

Proučavajući termine poput ekološkog otiska i biokapacitet, osvijestili smo da ljudi velikom brzinom troše raspoložive resurse pri čemu zagađuju okoliš. Ako želimo da današnja mladež ima čistu i održivu budućnost, moramo početi podizati njihovu svijest o važnosti recikliranja. Napravili smo jednostavnu vježbu naučivši ih kojoj boji pripada koja vrsta otpada, nakon čega smo čitali upute na ambalaži i razvrstavali otpad u odgovarajuće spremnike.

Slika 7 i 8. 
Izvor: Arhiva škole

6. Jednakost 1-0 Diskriminacija

Jeste li znali da se nogomet u Europi smatra „muškim sportom“, a u Sjedinjenim Američkim Državama se smatra „ženskim sportom“? Jedno od stereotipnih razmišljanja je pripisivanje aktivnosti određenom spolu. Zajedničkom utakmicom u kojoj su učenice i učenici bili pomiješani u dvije ekipe, dokazali smo da spol ne određuje razinu nadarenosti ili spretnosti barem kada je nogomet u pitanju. Bilo je veselo i zanimljivo.

Slika 9.
Izvor: Arhiva škole

7. Prazne sobe

Koliko smo puta napustili sobu i ostavili uključeno svjetlo? Ove male stvari uzrokuju veću potrošnju energije nego što nam je potrebno te ujedno uzrokuje i veće energetske troškove. Učitelji i učenici zaboravljaju isključiti svjetlo kada izlaze iz sobe, stoga su naši volonteri prošetali školom i gasili svjetla u napuštenim učionicama. Naučili smo čuvati električnu energiju i smanjiti potrošnju.

Slika 10.
Izvor: Arhiva škole

8. Čišćenje ormara

Lagodan stil življenja ne pruža uvid u stvarnu situaciju u društvu. Polazeći sa svoje točke gledišta mislimo da si svatko može priuštiti kupnju nove odjeće. Međutim, pravo stanje stvari pokazuje da to nije tako. Iznenadilo nas je veselje učenika koji su razmijenili svoje odjevne predmete, obnovili svoju garderobu bez troška, a ujedno time smanjili količinu tekstilnoga otpada.

Slika 11.
Izvor: Arhiva škole

9. Zasadi drvo

Nedostatak zelenih površina može dovesti do zagađenja okoliša u gradovima i naseljima. Zeleni grad i naselje, između ostalog, znači čistiji zrak i nižu razinu CO2 u našem okruženju. Sadnja stabla ili biljke jedan je od najjednostavnijih načina kojim možemo doprinijeti zdravlju našega okoliša. Volonteri su zasadili dvije mladice hrasta lužnjaka u dvorištu škole uz pomoć domara i pod budnim okom svojih voditeljica.

Slika 12.
Izvor: Arhiva škole

10. Smiješno voće

Mnogo se voća i povrća odbacuje jer njihova veličina, oblik ili boja nisu „odgovarajući“ ili prema propisanim standardima. Podržali smo ideju da je i „smiješno voće“ ukusno, a mlađe generacije naučili o važnosti zdrave prehrane. Ujedno smo na taj način podržali i ideju o održivoj poljoprivredi. Učenici su donijeli banane koje su već malo promijenile boju, jabuke nejednaka oblika, mandarine s mekanom korom te napravili ukusne smootije i voćnu salatu zaslađenu medom.

Slika 13. i 14.
Izvor: Arhiva škole

Pored ispunjavanja izazova, postoji i mogućost predlaganja svojih aktivnosti tzv. samoizazova. U DoGood aplikaciji smo podijelili s drugima svoja svakodnevna održiva djela koja nisu bila dio predloženih izazova.

Svaki sudionik je mogao odraditi jedan samoizazov dnevno. Za svaki ispunjeni izazov osvojili smo određeni broj bodova, a za svaki ispunjeni samoizazov jedan bod.  Bodovi su služili za pozicioniranje na ljestvici i bila je informativnoga karaktera. Na ljestvici je prikazivana  trenutna pozicija u ovom društveno-ekološkom održivom natjecanju. Svi izazovi i samoizazovi, kao i oni od drugih korisnika, objavljeni su na društvenom zidu gdje možete vidjeti sva održiva djelima drugih sudionika, posviđavati njihove izazove ili jednostavno dobiti ideju za novi samoizazov. Ljubav naših volontera prema knjizi, prema kućnim ljubimcima, iskazivanje pijeteta i paljenje svijeća za žrtve rata čime smo obilježili Dane sjećanja na žrtvu Vukovara, kompostiranje biološkog otpada, pomaganje kuharici u raspremanju kuhinje samo su neki primjeri dobrih djela ili samoizazova koji su objavljeni na društvenom zidu OŠ Siniše Glavaševića.

Slika 13. i 14.
Izvor: Arhiva škole

Umjesto zaključka

„Ne trebaš hodati po vodi, ne moraš biti bolja/bolji od drugih, nemaš ništa više od onoga što svi ostali imaju, ali ono što čini razliku djela su kojima kod drugih ostavljaš svoj trag.“

Svi se trebamo truditi ostaviti što trajniji otisak srca u životima svojih učenika kako bismo se sutra ponosili njihovim tragovima.

Literatura

1. Forčić, Ćulum, Šehić Relić (2007.) Rijeka, Kako ih pronaći? Kako ih zadržati? : smjernice za rad s volonterima. : Udruga za razvoj civilnog društva Smart
2. Jurić, Danijela. (2007.) Volonterski menadžment. Zagreb : Volonterski centar Zagreb
3. Munivrana, Morić, Plavšić,i sur. (2017.) Zbirka radionica „Pokreni promjenu“: 40 ideja za rad s djecom i mladima u području različitosti. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
4. Zakon o volonterstvu. // Narodne novine, 58/07 i 22/13) [citirano: 2023-12-7]. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu

Računanje s diskalkulijom

Fani Vidović i Ivana Sedlar

Sažetak

Matematika je prisutna u svakodnevnom životu čovjeka. Ako samo razmislimo na trenutak, sjetit ćemo se raznolikosti njene uporabe: računanje vremena, podmirenje mjesečnih bankovnih obveza, razumijevanje i izračunavanje količina, aktivnosti u kuhinji, trgovini, banci itd. Važno je razlikovati pojedince kojima matematika nije „jača strana” od onih koji imaju diskalkuliju. Zbog neprepoznatih i specifičnih poteškoća u učenju matematika može postati omraženi nastavni predmet. Diskalkulično dijete nema “osjećaj za brojeve”, ne može procijeniti čak ni male količine. Slabost pamćenja, i dugoročnog i kratkoročnog, velik je nedostatak zbog kojeg učenik ne može točno zapamtiti postupke računanja, bez obzira koliko puta pokušao sve naučiti napamet. U ovom radu su spomenuti razni oblici razvojne diskalkulije, navedene su specifične i neuobičajene greške koje upućuju na istu. Opisane su aktivnosti s različitim didaktičkim materijalima koje možemo provesti s učenicima koji imaju diskalkuliju kako bi im olakšali razumijevanje i povezivanje matematičkih koncepata, a učenje bilo lakše i zabavnije.

Ključne riječi: matematika, poteškoće u učenju, diskalkulija, pomoć, aktivnosti.

Uvod

Diskalkulija je djelomičan poremećaj procesa usvajanja obrazovnih sadržaja iz matematike. Može se pojavljivati u svim ili samo određenim područjima matematike. Učenik pri tome pokazuje napredak, ali mnogo sporije od svojih vršnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi. Teškoće mogu biti lake, umjerene i teške, pa prema tome razlikujemo djelomičnu ili potpunu matematičku nesposobnost, odnosno diskalkuliju ili alkalkuliju. Kod djece se najčešće radi o razvojnoj diskalkuliji. Teškoće se prepoznaju čim je dijete počelo upoznavati pojam broja i obavljati elementarne računske operacije. Da bismo mogli potvrditi diskalkuliju kod učenika neophodno je ustanoviti da je njegova matematička dob znatno ispod prosjeka dok je mentalna dob normalna. Osnovne oblike razvojne diskalkulije Ladislav Košč je 1970. definirao i opisao prema simptomima koje je uočavao kod djece. Oblici razvojne diskalkulije su verbalna, praktognostička, leksička, grafička, ideognostička i operacijska diskalkulija.

Verbalna diskalkulija

Učenik s verbalnom diskalkulijom veoma teško usvaja matematički rječnik: imenovanje znamenki, računskih simbola i radnji, te imenovanje količine i broja predmeta. Razlikujemo senzornu i motoričku verbalnu diskalkuliju. Verbalna diskalkulija vezana je uz poteškoće u prepoznavanju usmeno izgovorenog broja ukoliko nema ispred sebe konkrete čija količina odgovara tom broju. Na primjer učenik ispravno zapisuje i čita broj 3, ali nije u stanju pokazati tri prsta, nacrtati tri kružića i precrtati tri trokuta. Ukoliko nema teškoća slušne percepcije, ispravno će izbrojati udarce koje čuje, ali neće shvatiti uputu da pokuca zadani broj puta.

Praktognostička diskalkulija

Učenici s ovim oblikom diskalkulije teško prepoznaju čega ima više, a čega manje, što je veće, a što manje, teško mogu poredati likove po veličini te pokazati koji je od likova manji, odnosno veći.

Leksička diskalkulija (numerička diskalkulija)

Ovaj oblik diskalkulije uzrokuje nemogućnost u čitanju matematičkih simbola, odnosno znamenki, brojeva, računskih znakova i zapisanih matematičkih postupaka.

Grafička diskalkulija

Razumiju značenje broja ali ne mogu označiti broj promatranih predmeta. Imaju poteškoće u pisanju matematičkih simbola, prepisivanju znamenaka i pisanju diktata.

Ideognostička diskalkulija

Očituje se u nemogućnosti računanja u sebi zadataka primjerenih za svoju dob. Mogu čitati i pisati brojeve no ne razumiju što su napisali. Ne mogu izreći količinu nečega te nastaviti niz jer ne razumiju po kojem pravilu je taj niz nastao.

Operacijska diskalkulija

Nemogućnost je izvođenja temeljnih računskih radnji, zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. Učenik zamjenjuje jednu računsku radnju drugom ili pojednostavljuje način računanja te dugo koristi prste u računanju umjesto da računa u sebi ili na papiru. Ovaj oblik je najteže identificirati, jer je potrebno pratiti kako učenik dolazi do rezultata jer ne zna objasniti postupak računanja.

Glavni dio

Za razliku od čitanja, matematika uključuje kompliciranije vještine. Za pravilno čitanje potrebne su vještine koje zahtijevaju fonološku osnovu, onu koja se odnosi na govorne glasove i učenje dekodiranja. Matematika ovisi o više vrsta vještina, a to su: spremanje brojeva iz kratkotrajne radne memorije u dugotrajnu memoriju, o brojanju i shvaćanju veličine broja, vizualno-prostornoj vještini te planiranju i organiziranju. Kratkotrajna radna memorija vrlo je važna jer zahtjeva mogućnost „zadržavanja“ brojeva u glavi i istovremeno računanje. Mentalno računanje bitno je u pisanim matematičkim zadacima. Istraživanja su dokazala da mnogi učenici s diskalkulijom imaju problema s kratkotrajnom radnom memorijom. Teško usvajaju pravilno brojanje, „brojanje prema naprijed“, „brojanje unatrag“. Pogreške u procesu učenja matematike nisu rijetkost kod učenika, no učenici s diskalkulijom čine mnogo specifičnih i neuobičajenih pogrešaka.

Kako prepoznati diskalkuliju?

1. Neispravno čitanje brojeva i neispravna upotreba brojeva pri pisanju i računanju, zrcaljenje znamenaka ili redoslijeda znamenaka u višeznamenkastim brojevima.
2. Nemogućnosti prelaska na sljedeći korak u računanju nego uzastopno ponavljanje iste radnje. Primjerice ako su u prvom zadatku zadani zadatci koji iziskuju zbrajanje brojeva učenik će nastaviti zbrajati u svim ostalim zadatcima, iako se u zadatku to ne traži. Također, nakon što usvoji postupak u rješavanju određenog zadatka koristit će isti postupak tamo gdje to nije potrebno.
3. Stavljanje brojeva u uzajamno neprikladan prostorni položaj koje se očituje u zapisivanju brojeva u pisanom zbrajanju i oduzimanju te množenju i dijeljenju.
4. Pogrešno prepoznavanje simbola ili broja što rezultira netočno riješenom zadatku.
5. Izostavljanje nekih od ključnih koraka u zadatku. (proceduralne pogreške)
6. Slabo pamćenje i prepoznavanje dovodi do teškoća pri pamćenju niza brojeva.
7. Zbog usporenosti treba više vremena za rješavanje zadatka nego što je potrebno njegovim vršnjacima.
8. Nesnalaženje s novcem i poteškoće u vremenskoj organizaciji svakodnevnih aktivnosti.

Jedan od najboljih načina da pomognemo djeci koja imaju specifične teškoće u svladavanju matematike je upotreba različitog didaktičkog pribora i igara koji učenicima mogu uvelike olakšati razumijevanje i usvajanje matematičkih obrazovnih sadržaja.

1. Cuisenaireovi štapići

Jedno od najpopularnijih didaktičkih pomagala u osnovnim školama su Cuisenaireovi stapići koji naziv nose po svom izumitelju Georgesu Cuisenaireu. On je elementarnu aritmetiku poučavao pomoću raznobojnih drvenih štapića te je uočio kako boje mogu pomoći djeci s teškoćama u učenju. Komplet se sastoji se drvenih štapića raznih boja i veličina. Zbog toga je lako prepoznati dužinu štapića bez mjerenja i prebrojavanja jedinica. Najmanji bijeli štapić ima duljinu 1 cm, dok najveći narančasti ima duljinu 10 cm.

Zadatci:

Učenici trebaju složiti štapiće u obliku stepenica na stolu ili na poklopcu kutijice od štapića. Potrebno je vježbati brzo slaganje, počevši od najdužeg (narančastog) štapića, a zatim od najkraćeg (bijelog).

Združivanje broja i boje – Nakon što učenici nauče prepoznavati boje štapića. Potrebno je nasumce odabrati štapić i izreći njegov broj, najprije pomoću stepenica, a kasnije bez njih. Nakon savladane ove aktivnosti mogu reći boju i broj štapića koji je za jedan veći ili manji od odabranog štapića.

Uspoređivanje veličina – Učenik treba odabrati štapić, zatim pronaći veći štapić, važno je navoditi na zaključak da postoji više točnih odgovora. Nakon toga trebaju pronaći štapić koji je samo za jednu stepenicu ili jedinicu veći. Ovaj put postoji samo jedan točan odgovor. Mogu pronaći i manji štapić od odabranog ili manji za jednu stepenicu odnosno jedinicu.

Jednakosti, zbrajanje i oduzimanje, ­- Ovo je jedna od aktivnosti koju preporučuje prof. Sharma u svojoj brošuri Cuisenaire Rods and Mathematics Teaching (Cuisenaire štapići i poučavanje matematike) (1993). Potrebno je složiti bilo koja dva štapića tako da se dodiruju krajevima, a učenik mora pronaći jedan štapić iste dužine kao gornja dva zajedno. Tada je potrebno reći učenicima da su upravo napravili jednakost. Ta se jednakost može pročitati na razne načine: kao zbrajanje i kao oduzimanje. Treba im pokazati sve načine, skrećući pozornost na određeni štapić za vrijeme izgovaranja broja, a tek nakon toga tražiti od učenika da oni učine isto.

2. Stern blokovi

Stern blokovi nazvani su po učiteljici Catherine Stern koja ih je osmislila i koristila u nastavi matematike. Sadrže plastične ili drvene kockice koje predstavljaju jedinicu te štapića koji predstavlja deseticu. Stern blokovi vrlo su korisni za provođenje brojnih aktivnosti

pri učenju dekadskog brojevnog sustava te računskih operacija u samom tom sustavu.

• Pomoć su učenicima u slaganje nizova od manjeg prema većem i obratno.
• Olakšavaju razumijevanje pojmova za jedan veći, za jedan manji, prije (prethodnik), poslije (sljedbenik), između i jednako.
• Potiču učenike na zaključivanje da zbrajanje i oduzimanje s nulom bilo kojeg broja rezultira tim istim brojem.
• Navode učenike na shvaćanje da ako nekom broju pribrojimo broj 1 rezultat je sljedeći veći broj, ako broj 2 pribrojimo parnom broju rezultat je sljedeći veći parni broj te da ako broj 2 pribrojimo neparnom broju rezultat je sljedeći najveći neparni broj. (Isti je princip razumijevanja oduzimanja broja 1od nekog broja i oduzimanja broja 2 od neparnog broja.),
• Od velike su pomoći u imenovanju članova računskih operacija te razumijevanje veze zbrajanja i oduzimanja.

3. Dienesovi blokovi

Madžarski matematičar, učitelj i psiholog Zoltan Dyenesh osmislio je komplet drvenih ili

plastičnih blokova u istoj boji koji se sastoje od kocke, stupića, kvadratne pločice ili bloka.

Svi elementi Dienesovih blokova temeljeni su na broju 10.

Primjena Dienesovih blokova kao i prethodno navedenih u provođenje različitih aktivnosti pomaže učenicima s diskalkulijom u stvaranje modela koji razumiju kako bi ostvarili napredak od konkretnog prema apstraktnom stupnju razmišljanja.

Igre

Složi 5

Ciljevi igre:

• rastavljanje i pregrupiranju brojeva do 5
• razumijevanje da veći brojevi unutar sebe sadrže manje
• shvaćanje da postoje samo dva načina na koje se od cijelih brojeva može dobiti broj 5: 1 + 4 ili 2 + 3
• uočavanje svojstva komutativnosti u zbrajanju, npr. da je 1 + 4 isto što i 4 + 1

Svaki igrač stavlja tri karte na prazna polja na ploči, licem prema gore. Ostatak špila stavlja na sredinu stola, licem prema dolje. Kad je učenik na redu, pokuša “složiti 5” pomoću dvije karte, od njih tri. Ako te dvije karte daju 5, odlaže ih u svoju kutiju Složi 5. Tada dopunjava slobodna mjesta na svojoj ploči uzimajući dvije gornje karte sa špila tako da opet ima tri otvorene karte. Ako ne može složiti 5, uzima jednu kartu sa špila u sredini i pokušava je združiti s jednom od svoje tri karte, ili je stavi na dno špila ako je ne može iskoristiti. Kad su sve karte iskorištene, prebrojava se koliko karata ima svaki učenik i proglašava pobjednik.

Sakupljači neparnog i neparnog

Cilj igre:

• prepoznavanje neparnih i parnih brojeva do 10

Na početku igre potrebno je odrediti koji će igrač sakupljati parne, a koji neparne brojeve. Igrač koji sakuplja neparne brojeve počinje igru dobivanjem narančastog štapića koji predstavlja broj 10. Igrači zatim naizmjenično bacaju kocku i sakupljaju štapiće u skladu s brojem koji su dobili bacanjem. Štapić zadrži igrač koji je bacao kocku ili se dodjeljuje protivniku, ovisno o tome sakuplja li bacač parne ili neparne brojeve. Nakon tri kruga (ukupno 6 bacanja) igrači odrede pobjednika tako da manje štapiće prema njihovoj brojevnoj vrijednosti zamijene za narančaste kad god je moguće, a zatim prebroje koliko su sakupili.

Prekrij brojeve ili zatvori kutiju

Ciljevi igre:

• rastavljanje brojeva do 12 na što više različitih načina.
• uvježbavanje zbrajanja i pregrupiranja

Svaki igrač ima jedan set brojeva od 1 do 9. Igrač baca dvije kockice i zbroji ukupan broj točkica. Odabire dva broja iz svojeg seta čiji je zbroj jednak zbroju koji je dobio bacanjem kocaka i miče ih iz igre, prekrivanjem ili precrtavanjem. Isti igrač nastavlja tako dugo dok više nijedan broj ne može maknuti iz igre. Rezultat je broj preostalih neiskorištenih brojeva. Potom igra drugi igrač. Pobjednik je onaj igrač koji ima najmanji rezultat nakon tri kruga.

Kartice s brojevima

Zaključak

Stručnjaci smatraju da je diskalkulija neizlječiv, doživotni poremećaj, koji se može ublažiti. Stoga je važno otkriti ga što ranije kako bismo učeniku osigurali odgovarajuće tehnike podrške, dodatnu stručnu pomoć u školi, a po potrebi i terapiju kod odgovarajućih stručnjaka. Najvažnije je na vrijeme uvidjeti ovu teškoću u učenju kako bi se na vrijeme počelo s adekvatnom terapijom. Djeca s diskalkulijom kao i ostala djeca s poteškoćama u učenju zahtijevaju posebnu pozornost u procesu odgoja i obrazovanja. Nužno im je stoga osigurati posebnu brigu za vrijeme školovanja. Istraživanje diskalkulije još je u začetku, ali procijenjeno je da od diskalkulije pati oko 4-6 posto populacije. To znači, najmanje jedno dijete u svakom razredu.

Literatura

1. R. Bird, Diskalkulija: praktični priručnik, pomoć djeci s teškoćama u učenju matematike, 2009.
2. J. Bjelica, I. Galic-Jurišić i dr., DISLEKSIJA, disgrafija, diskalkulija i slične teškoće u čitanju, pisanju i učenju, Hrvatska udruga za disleksiju, 2007.
3. J. Bjelica, I. Posokhova i I. Galic-Jurišić, Priručnik o disleksiji, disgrafiji i sličnim teškoćama u čitanju, pisanju i učenju, 2009.
4. P. Corn, Cuisenaireovi štapići, Osječki matematički list 16 (2016), br. 1, 67–82.
5. I. Galić Jurišić, Diskalkulija – specifične teškoće u učenju matematike: Šta i kako dalje, 2001.
6. M. C. Sharma, Matematika bez suza, Lekenik: Ostvarenje (2001)
7. D. Glasnovic Gracin, Predmatematičke vještine, Matematika i škola, Vol. 55 (2010)

Micro:bit i matematika

Melita Pek

Sažetak

Micro:bit je malo računalo velikih mogućnosti. Koristimo li ga s učenicima za programiranje, potiče kreativnost. Zbog interaktivnosti, velika je motivacija u učionici pri radu s mlađim učenicima koristimo li ga kao pomagalo .

Ključni pojmovi: micro:bit, pomagalo, matematika.

Micro:bit

Micro:bit je pločica. S prednje strane je LED zaslon s 25 svjetlećih dioda koje možemo programirati da prikazuju: tekst, brojke ili sličice.Ima dvije tipke; A i B, uz mogućnost treće tipke: istovremenog pritiska A+B. Tipke se mogu zasebno programirati. Moguće je i programirati pokret micro:bitom “protresi”. U donjem dijelu micro:bita je moguće spajanje dodatnih elektroničkih komponenti ili senzora. Uz pločicu micro:bita potrebno je imati USB kabel za spajanje na računalo (za programiranje i prijenos programa na micro:bit) i kućište za dvije AAA baterije (za napajanje). Iako su mu sve komponente otvorene, nema opasnosti od strujnog udara jer radi s niskim naponom.

Slika 1. Micro:bit pločica s napajanjem i USB kabel

Programiranje micro:bita

Na micro:bitu može biti samo jedan program. Stavimo li na njega novi program, on obriše postojeći. Zato je potrebno spremiti programe u jednu mapu na računalu.

Za programiranje micro:bita ne treba programska podrška. Može se programirati online u Blocksu, uređivaču Make Code, Pythonu, Scratchu i drugim programima.

Izrađeni program treba spremiti na računalo, a zatim učitati na micro:bit. To zahtijeva spajanje micro:bita na računalo USB kabelom. Računalo ga prepoznaje kao vanjsku memoriju. Učitavanje programa na micro:bit prati treptanje žute LED diode, a učitani program na micro:bitu se odmah pokreće.

U radu s učenicima koristimo ga povezanog na napajanje baterijama.

Micro: bit u razrednoj nastavi matematike

Micro:bit se može programirati i koristiti u razrednoj nastavi matematike za motivaciju i interakciju s učenicima već od prvog razreda, zbog jednostavnog korištenja. Ako ga programiramo za slučajni odabir broja, s učenicima možemo vježbati: zapisivanje broja riječima, pojmove prethodnik i sljedbenik zadanog broja, redne brojeve, dodavanje npr. broja 3 zadanom broju uz zapisivanje računa u bilježnicu, oduzimanje broja npr. 2 od zadanog broja, parne i neparne brojeve, zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje te dijeljenje s ostatkom. Možemo ga koristiti za prikaz odgovora A, B ili C igramo li s učenicima neki matematički kviz. Možemo dobiti trenutnu povratnu informaciju od svih učenika istovremeno, govoreći im tvrdnju na koju oni odgovaraju micro:bitom kao prikaz znakova za istinu ili laž (+ i – ili riječi DA i NE ili lik smješka i tužnog lica), kada je micro: bit programiran paljenjem ledica.

Slika 2. Micro:bit programiran paljenjem LED-ica

Micro:bit na satu matematike u 3. razredu OŠ (poveznica: https://edutorij.carnet.hr/materijali/4175874)

NASTAVNA JEDINICA: PISANO MNOŽENJE (45 3), vježbanje/ponavljanje

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI:

MAT OŠ A.3.1. Služi se prirodnim brojevima do 10 000 u opisivanju i prikazivanju količine i redoslijeda.

• koristi se tablicom mjesnih vrijednosti

MAT OŠ A.3.4. Pisano množi i dijeli prirodne brojeve do 1 000 jednoznamenkastim brojem.

• primjenjuje odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja

MAT OŠ A.3.6. Primjenjuje četiri računske operacije i odnose među brojevima u problemskim situacijama.

• primjenjuje stečene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih situacija

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA:

osr B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije.
osr B.2.4. Suradnički uči i radi u timu.
uku A.2.2. Učenik primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz praćenje i podršku učitelja.
uku B.2.4. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE: navedeno u opisu aktivnosti

NASTAVNA SREDSTVA: micro:bit (ili simulator na računalu) za svaki par učenika s programom https://makecode.microbit.org/_RTT2cEMe2ixq, igraća ploča za par i pijun (za svakog učenika), bilježnica i olovka

UVODNI DIO SATA: Igra Pronađi para

Svaki učenik dobije karticu sa zadatkom pisanog množenja dvoznamenkastog i jednoznamenkastog broja. Treba ga izračunati i pronaći svog para za rad koji ima isto rješenje zadatka. (U tablici su zadaci i rješenja.)

Slika 3. Kartice za učenike
Autor: Melita Pek

Učenici će dalje raditi u paru.

GLAVNI DIO SATA: Igra uz micro:bit

Svaki par učenika dobije igraću ploču (PRILOG 2) i dva pijuna različite boje te jedan micro:bit s pripremljenim programom (poveznica: https://makecode.microbit.org/_RTT2cEMe2ixq, Autor: Melita Pek):

Pritiskom na tipku A na micro:bitu se pojavi zadatak množenja dvoznamenkastog i jednoznamenkastog broja. Ako učenik nije upamtio zadatak, ponavlja ga pritiskom na tipku B. Jedan učenik ga izračuna u bilježnici a drugi okrene micro:bit prema sebi i kontrolira točnost rezultata pritiskom na A i B istovremeno. Ako je rješenje točno, učenik koji je riješio zadatak protrese micro:bit i kreće se igraćom pločom onoliko polja koliko mu pokaže igraća kockica na micro:bitu (na trešnju micro:bita). Igraća ploča je Lov na pisanice.

Slika 4. Igraća ploča Lov na pisanice
Autor: Melita Pek

Ako igrač stane na polje s pisanicom, može još jednom protresti micro:bit i kretati se dodatno koliko mu odredi igraća kockica. (Igraća kockica je rješenje kako bismo izbjegli uvijek pobjedu boljih matematičara.) Zatim igrači mijenjaju uloge (zadatak po zadatak). Pobjednik je igrač koji prvi stigne na cilj.

Slika 5. Micro:bit u trećem razredu

Inačica bez igraće ploče:

Rad s micro:bitom je identičan, ali se broj bodova (koji prikaže igraća kockica trešnjom micro:bita) upisuje u tablicu. Prije početka igre dogovorimo broj bodova, primjerice Tko će prvi do 50 bodova. (Broj smanjimo ili povećamo, ovisno koliko želimo dugo trajanje ove aktivnosti.) Učenici sve zadatke zapisuju i rješavaju u svojim bilježnicama.

ZAVRŠNI DIO SATA: Zadaci na ploči – samostalan rad

Učenici samostalno rješavaju zadatke na ploči (LCD projekcija):

Prvi faktor je 78, a drugi 4. Koliki je umnožak?

Umnožak brojeva 69 i 2 uvećaj za umnožak brojeva 75 i 3.

Broj 1000 umanji za umnožak brojeva 92 i 8.

Zajednička diskusija i kontrola točnosti rješenja zadataka.

Samoprocjena: Svaki učenik dobije tri kartice (zelenu, plavu, crvenu). Zatim učitelj/učiteljica čita jednu po jednu tvrdnju. Ukoliko je ta tvrdnja istinita za njih podižu karticu zelene boje, ukoliko misle da im je potrebno još vježbe plavu karticu, a ako misle da nisu usvojili postupak pisanog množenja dižu crvenu karticu.

Tvrdnje

Pisano množim pomoću tablice mjesnih vrijednosti.
Objašnjavam postupak pisanog množenja.
Pisano množim bez tablice.
Rješavam zadatke s više računskih radnji.

Zaključno, rad s micro:bitom učenici doživljavaju kao igru i komunikaciju, kako međusobno tako i s micro:bitom. Motivira ih za rad i potiče ustrajnost u radu. Naravno, pritom treba biti umjeren te ga kombinirati s ostalim oblicima rada.

Literatura

1. Jurec, M. (2021.). Primjena micro:bita u razrednoj nastavi (1. izdanje). Alfa. Zagreb
2. https://alfaportal.hr/index.php/kurikulum-mat3

Gimnazijski herci – školski radio

Lidija Novosel i Željka Perošić

Sažetak

U članku je prikazano pokretanje školskog radija u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica u šk. god. 2022./2023., u svrhu poboljšanja komunikacije i razvijanja zajedništva unutar škole te bolje povezanosti s lokalnom zajednicom, što je dovelo do aktivnijeg, samostalnijeg djelovanja i društvenog angažmana učenika. Radio se pokazao kao obrazovni, obavijesni i zabavni te još uvijek aktualni medij, osobito u suvremenim verzijama, npr podcastu. Usvajanjem vještina, postupaka i tehnologije stvaranja različitih radijskih formi, od osmišljavanja ideja do snimanja i montaže, učenici su razvijali jezično-komunikacijske i socijalne kompetencije kao i samopouzdanje u javnom nastupu. Školski radio donio im je brojne dobrobiti i prilike za daljnji razvitak potencijala i kreativnosti. U članku su navedeni željeni ciljevi, tijek, vrste aktivnosti i organizacija rada, sinteza postignuća i mogućnosti daljnjeg razvijanja školskog radijskog programa.

Ključni pojmovi: školski radio, jezično-komunikacijske i socijalne kompetencije, javni nastup.

Uvod

Ciljevi pokretanja školskog radija / Zašto radio?

U šk. god. 2022./2023. u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica pokrenut je školski radio. Ideja je proizašla na jednom satu fizike na kojemu se govorilo o vrstama valova te o podjeli elektomagnetskih valova po frekvencijama i valnim duljinama (elektromagnetski spektar). Elektromagnetski valovi valnih duljina od milimetra na više nazivaju se radiovalovi, a upotrebljavaju se u radijskim i televizijskim komunikacijama, što je dovelo do zaključka da bi radiovalovi bili pogodan medij kojim bi se unaprijedila komunikacija i informiranost unutar škole, učenici bi se aktivnije uključili u njezin život i rad, a ujedno bi se škola učinkovitije otvarala lokalnoj zajednici. Pokretanje radija razvilo se korelacijom kurikula obrazovnih predmeta koje predaju nastavnice koje su okupile učenike (Fizika, Hrvatski jezik i Glazbena umjetnost), a njime su se ostvarivale i međupredmetne teme kao što su Građanski odgoj, Uporaba IKT-a, Osobni i socijalni razvoj. Tu smo vidjeli mogućnost da se učenici i djelatnici škole bolje povežu, zalažu se jedni za druge, pomažu si, razmjenjuju ideje, iskustva i interese, prezentiraju svoje školske i izvanškolske aktivnosti i projekte, bave se njima bliskim i zanimljivim temama, razvijaju svoju kreativnost, jezično-komunikacijske i socijalne kompetencije, glazbenu kulturu, istraživački i timski rad, kritičko mišljenje, oslobađaju se straha od javnog nastupa, upoznaju se s tehnologijom, snimanjem, montažom itd., ukratko, vjerovali smo da školski radio višestruko može pridonijeti pozitivnom ozračju u našoj gimnaziji i razvijanju zajedništva.

Tijek aktivnosti / Radi radio!

Budući da je u školi postojala određena infrastruktura i resursi za pokretanje radija: odvojeni prostor, tj. jedna prostorija u kojoj bi se emitiralo, školski razglas i nešto od, iako stare i rabljene, ali ipak iskoristive opreme, odlučili smo krenuti u realizaciju. Program bi se emitirao prije nastave i pod velikim odmorom svakoga radnog dana. Okupili smo zainteresirane učenike svih godišta, javilo se dvadesetak njih koji su djelovali cijele nastavne godine.

Slika 1. Pozivni letak

Odabrali smo naziv školskog radija – Gimnazijski herci, uvrstili smo aktivnosti u školski kurikul, pozvali sve učenike i djelatnike škole da nas podrže i pridruže nam se u kreiranju programa. Osmislili smo logo i jingle.

Slika 2. Logo

Na našim radnim sastancima prikupili smo, razradili i razmijenili ideje, podijelili prijedloge i teme kojima se želimo baviti, raspodijelili poslove prema interesima, odabrali spikere, istraživače, montažere, tehničku podršku.

Izvježbali smo se u korištenju tehnike, krenuli smo istraživati. Počeli smo svakodnevno preko etera predstavljati svoj rad. Dogovaramo se, pomažemo si, usuglašavamo se, djelujemo. Vremenom se profilirao tjedni program: Čupavi ponedjeljak bio je rezerviran za emitiranje gotovih materijala, unaprijed snimljenih podcasta ili intervjua. Obuhvaćena su izvješća s raznih putovanja naših učenika (mobilnosti), postignuća učenika na različitim natjecanjima i razgovora s nadarenim učenicima. Jednom mjesečno bili su tu i „Mali jezični savjeti“. U Tematskom utorku učenici su osmišljavali program vezan uz aktualnu ili povijesno/znanstveno/glazbeno i sl. prigodnu temu, npr. Dan sjećanja, svjetska sportska prvenstva, Doru, Eurosong itd.
Svake „Nagradne srijede“ igrali smo se i osvajali nagrade. Odgovore na nagradno pitanje postavljeno tijekom emitiranja programa učenici su javljali na Instagram, pobjednici su pozivani u radijsku sobu preuzeti male nagrade, odabrati glazbenu želju ili uključiti se u eter. Kulturni četvrtak zamišljen je kao poveznica s lokalnom zajednicom i promoviranjem kulturno-društvenih događanja u gradu Koprivnici i okolici. Tjedni program završavao je emisijom Što ćeš raditi ovog vikenda?, tj. kolažem glazbenih želja, raznih savjeta, poruka, gimnazijalcima važnim informacija. Iako je svaki dan emitiranja bio popraćen glazbom, petak je osobito bio dan za puno vedre i poletne glazbe.

Slika 3. i 4. Ploča sa zaduženjima

Jedna od vodećih ideja bila je da školski radio mora biti glas svih učenika gimnazije, osobito onih čiji se glas slabije čuje. Stoga smo npr. osmislili anketu dobrodošlice za naše prve razrede u kojoj su mogli izraziti kako se osjećaju u novoj školi i iznijeti prijedloge za poboljšanje života u rada u njoj. Rezultate ankete emitirali smo u jednom tematskom tjednu tome posvećenom i zaista pridonijeli realizaciji nekih prijedloga. http://gimnazija-fgalovic.hr/2022/11/06/prvi-razredi-u-eteru-gimnazijskoga-radija-istrazivanje-i-anketiranje-o-dojmovima-prvih-razreda-o-novoj-skoli/ Također, krenuli smo sa snimanjem podcasta kako bismo promovirali darovite učenike, osobito one samozatajne, marljive, a koji nisu bili u prilici iskazati u čemu su dobri, npr. sportaše, glazbenike, književno i likovno nadarene, plesače itd. Odlučili smo biti i njihov glas, a usput smo se okušali u izradi ove recentne, osuvremenjene vrste intervjua. Otvaramo se prema zajednici tako da uspostavljamo suradnju s lokalnim medijima https://podravski.hr/gimnazijalci-osnovali-svoj-radio1/, https://drava.info/2023/03/foto-ekipa-gimnazijskih-herca-na-radio-dravi/. Pozivamo goste, npr. vrtićarce: http://gimnazija-fgalovic.hr/2022/12/07/zvjezdice-u-gimnaziji/, i sudionike Erasmus projekata u kojima je sudjelovala naša škola. Sadržaje i fotografije stavljamo na Instagram, učenicima blisku društvenu mrežu, koja nam tako postaje pomoćni, odnosno sekundarni, ovakvom uporabom kanalizirani medij https://www.instagram.com/gimnazijski.herci/.
Uspjeli smo realizirati još neke aktivnosti: osmislili smo i snimili radiodramu i predstavili se njome na županijskom Lidranu. Također, sve što smo radili u okviru školskog radija uklopili smo u projekt građanskog odgoja i obrazovanja pod nazivom Projekt građanin te uspješno sudjelovali na državnoj smotri. https://gimnazija-fgalovic.hr/2023/05/22/gimnazijski-herci-na-drzavnoj-razini-projekta-gradanin/

Rezultati / Čemu radio?

Tijekom cijele nastavne godine emitirali smo naš program rukovodeći se načelima aktualnosti, relevantnosti i zanimljivosti. Trudili smo se izgraditi radio koji će (za)držati razinu školskoga javnog medija i u odabiru glazbe i obrađivanih tema, suočivši se sa spoznajom da se ne može zadovoljiti svačiji ukus i da javnim izlaganjem treba biti spreman podnijeti i pokoju konstruktivnu, čak i nekonstruktivnu kritiku. Temeljne vrijednosti koje smo nastojali promovirati bile su uključivost, tolerancija i demokratičnost. Najveće je postignuće što su učenici radili samostalno, slobodno, međusobno se pomažući, podržavajući se, dogovarajući se, a uloga je mentora bila samo usmjeravanje i podrška. Također, angažirani učenici imali su priliku izgrađivati samopouzdanje jer nije lako pustiti svoj glas pred cijelom školom, suočiti se s tremom, preuzeti odgovornost. Nadalje, školski radio služio je učenicima, bio je njihov medij, njime su se mogli međusobno promovirati pa su na taj način radili jedni za druge razvijajući altruističnost.

Zaključak

Pogled u budućnost / Kamo ide dalje naš radio?

S obzirom na to da su Gimnazijski herci dobro prihvaćeni u školi i izvan nje i da su uključeni učenici istaknuli brojne osobne koristi i prilike za osobni razvitak, odlučili smo nastaviti i s novom nastavnom godinom opet ići „on the air“ u našoj gimnaziji. Izvannastavnu aktivnost, u sklopu koje smo dosada razvijali radio, nastojat ćemo, kako bismo lakše okupljali zainteresirane učenike, unaprijediti u neki oblik fakultativne ili dodatne nastave. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom trudit ćemo se unaprjeđivati naš program, usavršavati se u različitim radijskim formama, povezivati se u većoj mjeri s lokalnom zajednicom, primjerice s osnovnim školama, ostvariti edukacije sa stručnjacima u lokalnim medijima i svakako posjetiti neke nacionalne radijske postaje.

Literatura

1. Šimudvarac, M. 2023. Umjetnički megaherci (priručnik za voditelje radijskih skupina). Vl. Naknada. Zabok.
2. Španjol Marković, M. 2008. Moć uvjeravanja (priručnik za učenje retorike i javnog nastupa). Profil International d. o. o. Zagreb.
3. Paar, V., Hrlec, A., Vadlja Rešetar, K., Sambolek, M. 2021. Fizika oko nas 4 (udžbenik fizike u četvrtom razredu gimnazije). Školska knjiga. Zagreb

Izrada mrežne stranice Poziv na čitanje

Glorija Mavrinac i Maja Sokač

Sažetak

Mrežna stranica Poziv na čitanje predstavlja skup nastavnih materijala za obradu obveznih i izbornih lektirnih djela na satu Hrvatskoga jezika. Nastala je s ciljem dijeljenja primjera dobre prakse i otvorenosti raznovrsnih nastavnih sadržaja. Materijali su primjenjivi u virtualnom, ali i u uobičajenom školskom okruženju, a osmišljavanje zadataka potaknuto je Bloomovom taksonomijom što je rezultiralo materijalima različitoga tipa za učenike gimnazijskih i strukovnih programa. Rad na stranici uključivao je izradu i uređivanje digitalnoga sadržaja u različitim oblicima, izmjenu, unapređenje i integraciju digitalnih sadržaja, razumijevanje i primjenu prava i dozvole intelektualnoga vlasništva Kategorizirani su prema razredima i temama. Izrađena u besplatnome digitalnome alatu Google Sites koji je jednostavan za korištenje i unos potrebnih materijala. To je svojevrsni portfolio nastavnih materijala koje autorice svakodnevno izrađuju za svoje učenike. Otvoreni obrazovni sadržaji materijali su za učenje, poučavanje i istraživanje te svi drugi obrazovni materijali koji su javno dostupni i dostupni uz otvorenu licenciju koja im omogućuje besplatan pristup, njihovo korištenje, adaptaciju i redistribuciju (UNESCO, 2012). Jedan od glavnih ciljeva stranice jest potaknuti interes prema knjizi i čitanju uopće ali i doprinijeti smanjenju nejednakosti između onih koji imaju ili nemaju pristup digitalnim tehnologijama jer je mrežna stranica prilagođena različitim sučeljima što olakšava pregledavanje i korištenje.

Ključne riječi: obrazovni digitalni sadržaj, školska lektira, mrežna stranica, Google Sites.

Uvod

Analiza lektirnoga djela složen je proces koji zahtjeva globalnu pripremu, provođenje i vrednovanje, ali i kako Visinko (Visinko, 2014) navodi, nalaže poštivanje mjerila u bavljenju školskom lektirom kao što su recepcijska spremnost učenika, njihov interes i potreba te uzajaman suodnos spoznajne i doživljajne perspektive učenika. Upravo je navedena složenost bavljenja djelima za cjelovito čitanje bila jednim od poticaja za objedinjavanje svih metodičkih sadržaja u virtualno okruženje. U virtualnom okruženju taj proces može biti još složeniji i zahtjevniji pa mrežna stranica poput Poziv na čitanje može imati višestruku korist ne samo za nastavnike hrvatskoga jezika već i za voditelje školskih čitateljskih klubova. Uzimajući u obzir manjkavost digitalnih sadržaja, koji su temelj suvremenog nastavnog procesa, stranica Poziv na čitanje drugim odgojno-obrazovnih djelatnicima može postati predloškom za izradu sličnih stranica za potrebe objedinjavanja vlastitih materijala, vođenje projekta i sl. Stranica predstavlja niz otvorenih obrazovnih sadržaja (engl. Open Educational Resources – OER) i u skladu je s novim tendencijama Europske unije o dostupnosti nastavnih materijala (sadržaja i resursa) svima.

Proces izrade mrežne stranice Poziv na čitanje

Mrežna stranica Poziv na čitanje predstavlja skup nastavnih materijala za obradu svih obveznih i izbornih djela za cjelovito čitanje, a nastala je s ciljem dijeljenja primjera dobre prakse. Valja spomenuti slične stranice kao što su Moja (m)učionica ili Hrvatski na mreži koje također objedinjavaju skup otvorenih digitalnih sadržaja za potrebe izvođenja nastave Hrvatskoga jezika. No, uočeno je kako ne postoji stranica čije je težište isključivo bavljenje djelima za cjelovito čitanje, što je bio jedan od poticaja za izradu. Materijali su primjenjivi u virtualnom, ali i u uobičajenom školskom okruženju, a u osmišljavanju zadataka vodile smo se Bloomovom taksonomijom. Stranica nastavnicima nudi širok spektar materijala za obradu obvezne i izborne školske lektire, učenicima pomaže u analizi djela i poticaj je stvaralačkome djelovanju, a ljubitelji književnosti u njoj će pronaći preporuku za čitanje djela.

O digitalnome alatu Google Sites

Tijekom pandemijskih godina uzrokovanih COVIDOM-19 nastavnici su bili primorani u svoj nastavni proces sve više uključivati digitalne obrazovne sadržaje i digitalne alate što je itekako promijenilo odnos prema radu, poučavanju i vrednovanju. Kao logičan korak objedinjavanja novonastalnih nastavnih sadržaja i omogućavanje njihove otvorenosti, vidjele smo u oblikovanju mrežne stranice pomoću digitalnog alata Google Sites. Iako na tržištu postoji mnoštvo alata toga tipa (npr. Weebly, Wix, Jimdo), odabran je Google Sites prvenstveno zbog jednostavnosti korištenja i unosa materijala koji se izravno učitavaju iz Google Diska, a dostupan je i na hrvatskome jeziku. Besplatan je za korištenje. Primjeren je za sadržaje ovoga tipa, ali za izradu nešto funkcionalnije mrežne stranice valja posegnuti za nekim drugim alatima (poput spomenutog Wixa). Kako se naši učenici i na satu Hrvatskoga jezika često (i rado) koriste mobilnim uređajima, bilo nam je važno da osmišljena stranica vizualno bude prilagođena za pregledavanje na zaslonu mobitela.

Struktura mrežne stranice Poziv na čitanje

Pri oblikovanju stranice bila nam je važna njezina preglednost i jednostavnost pri snalaženju pa su stoga svi materijali raspoređeni prema razredima i tematskim krugovima. Osmišljene su određene teme, a za svaki je tematski krug ishodište obvezno lektirno djelo propisano Kurikulumom te ono postaje poticaj za osmišljavanje korelacija s djelima sličnog izraza i/ili sadržaja. Tako stranica može biti i idejno polazište za tematsko planiranje i izradu godišnjih izvedbenih kurikuluma na početku školske godine.

Slika 1. Padajući izbornici mrežne stranice

Težište je čitavog rada na stranici olakšavanje i podizanje učeničkog interesa za nastavu lektire, no učenike smatramo i važnim sukreatorima naše stranice. Naime, u rubrici Kreativni učenici redovito objavljujemo lektorirane i grafički pripremljene nastavne materijale naših učenika (uz njihovu prethodnu suglasnost). Time promoviramo njihov rad, ali i rad Škola u kojima radimo. Važan je taj završni korak objavljivanja učeničkih radova koji je često zanemaren u nastavnoj praksi (izuzev literarnih natječaja i srodnih načina poticanja učeničkog stvaralaštva).

Slika 2. Primjer tema u 1. razredu

Pri izradi stranice, veliki naglasak stavljen je, na pomalo nedovoljno prisutnu problematiku autorskoga prava i licencija. Odabrana Creative Commons licencija naznačena je na svim materijalima, a određuje pod kojim se uvjetima materijali smiju koristiti. Odnosno, preuzeti materijal može se kopirati i redistribuirati u bilo kojem obliku i/ili mediju. Također, može se slobodno prilagođavati sve dok se navodi autor, odnosno izvor preuzimanja materijala. Važno ograničenje jest zabrana korištenja materijala u komercijalne svrhe.

Zaključak

Digitalna pismenost temelj je suvremenog društva pa tako i temelj nastave novoga doba. Svrha nastavnog procesa proizlazi iz onih zbog kojih čitav proces egzistira, odnosno njegovih recipijenata. Nužno je da suvremena nastava izravno odgovara na učeničke potrebe uzimajući u obzir ono što ih zanima. Nažalost, učenici ponekad, napose obvezna djela starije hrvatske književnosti, smatraju zastarjelim, nepotrebnim i nepristupačnim njihovim spoznajnim i leksičkim mogućnostima. No bi li učenici šesnaestostoljetnu priču o ocu koji odlazi tražiti sina doista smatrali toliko hermetičnom da prema smjernicama izrade očev put ili pak u escape roomu izvrše tu potragu? Jasno je da tehnologija ne može zamijeniti nastavnikovo interpretativno čitanje lektirnoga djela, no ona može učiniti zabavnim ono što se često našim učenicima može učiniti nepotrebnim ili hermetičnim. Stoga, držimo važnim poticati ljubav prema književnosti, i uz pomoć tehnologije ostvariti čitateljski (ali i komunikacijski) trokut: autor – djelo – čitatelj / nastavnik – učenik – djelo. Kombinacijom temeljnih metodičkih načela, metoda i suvremenih pristupa nastavi, vjerujemo da su nastali interaktivni nastavni materijali koji nam pomažu doskočiti složenim zahtjevima virtualne, ali i uobičajene nastave lektire, a koji imaju višestruku funkciju: afirmiraju cjelovitu i, učenicima zanimljivu, analiza lektirnog djela koja uz pomoć digitalnih alata mogu biti zaogrnuta u neko drugo, učenicima pristupačnije, ruho.

Literatura

1. Digitalni repozitorij Srce. (2024) Otvoreno obrazovanje i otvoreni obrazovni sadržaji. Preuzeto 4. siječnja 2024. s https://repozitorij.srce.unizg.hr/islandora/object/srce%3A142/datastream/FILE0/view
2. Labaš, D.; Marinčić, P. (2018) Mediji kao sredstvo zabave u očima djece. MediAnali, 12/15. 1-32.
3. Poziv na čitanje (2022) Preuzeto 4. siječnja 2024. s https://sites.google.com/view/pozivnacitanje
4. Rosandić, D. (2005) Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga.
5. Stony Brook University. (2016). About Google Sites. Preuzeto 4. siječnja 2024. s https://it.stonybrook.edu/services/google-apps/sites
6. Visinko K. (2014) Čitanje: poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga. (pristupljeno 4. 1. 2023.)

Korelacija francuskog jezika

i daktilografije

Aleksandra Hohnjec

Sažetak

Lipanj je mjesec kada se može postići sjajna sinergija između francuskog jezika, kompjutorske daktilografije i glazbe. Učenici su tako imali priliku proširiti svoje znanje o francuskoj kulturi, razvijati vještine komunikacije i istraživati povezanost s drugim područjima. Korelacija nastave francuskog jezika i kompjutorske daktilografije potaknula je njihovu motivaciju za učenje i osnažila kreativnost.

Kroz obilježavanje Svjetskog dana glazbe, učenici su se dodatno uronili u francusku glazbenu kulturu. Svrha ovog članka je opisati primjere korelacije između nastave francuskog jezika i kompjutorske daktilografije te prikazati kako ta suradnja može olakšati ostvarivanje kulturoloških i obrazovnih ciljeva. Članak također naglašava važnost Svjetskog dana glazbe i njegovu povezanost s nastavnim predmetima poput povijesti, etike, geografije, hrvatskog jezika i informatike. Osim toga, članak ističe važnost kulture i kulturnih veza te povezivanje različitih područja znanja kako bi se potakla motivacija učenika i obogatilo njihovo iskustvo u učenju.

Ključne riječi: korelacija, daktilografija, francuski jezik, Svjetski dan glazbe.

Uvod

Nastava francuskog jezika je u manjoj ili većoj mjeri povezana sa svim nastavnim područjima, prirodnim i društvenim naukama. Suradnja s kolegicom iz francuskog jezika omogućila je učenicima prvog razreda upravne struke produktivnije učenje i stjecanje znanja, a profesoricama olakšala ostvarivanje željenih ishoda.

Središnji dio

Učenici su dobili različite pjesme napisane na francuskom jeziku i njihov zadatak je bio prepisati ih u skladu s pravilima kompjutorske daktilografije točno i brzo na računalu. Pri tome su se susreli sa pisanjem tipičnih jezičnih sadržaja (fonetika, članovi i sl.). U nastavi su korišteni audio zapisi na računalu i vizualna sredstva (posteri, plakati, geografska karta) te učionica kompjutorske daktilografije u kojoj su računala umrežena što im je dobro došlo jer su izvođače pjesama koje su čuli prilikom audio izvedbe trebali pronaći na internetu te su na taj način ostvarili korelaciju s nastavnim predmetom informatika.

U mnogim zemljama svijeta, 21. lipnja obilježava se kao Svjetski dan glazbe, odnosno Fȇte de la Musique. Toga dana glazbenici, amateri, ali profesionalci, besplatno nastupaju na javnim gradskim površinama podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnome životu. Od 2005. godine manifestacija je – uz slogan „faites de la musique“ (stvarajmo glazbu) – međunarodnog karaktera, pa se diljem svijeta u više od sto zemalja (uključujući i Hrvatsku) organiziraju okupljanja brojnih glazbenika i jednaka se pažnja posvećuje različitim vrstama glazbe. Organiziraju se besplatni koncerti i radionice s ciljem popularizacije glazbene kulture i sviranja instrumenata među mladima.

Učenici su se ugodno iznenadili kada se učionicom začula poznata glazba francuske pjevačice Isabelle Geffroy, poznatije kao Zaz, koja pjeva jazz i šansone te kombinira više srodnih žanrova porijeklom iz francuske gradske glazbe.

Uz poznate taktove opere Carmen francuskog skladatelja i pijanista Georgesa Bizeta, učenici su ostvarili korelaciju s nastavom geografije tako da su znali pronaći pokrajinu Champagne koja je u svijetu poznata po proizvodnji pjenušca postupkom koji je tu usavršen. Prisjećajući se romantičkog doba i glavnih obilježja tog razdoblja korelirali smo i s nastavom hrvatskog jezika a i obilježili 148. godišnjicu smrti Bizeta koji je preminuo 3. lipnja 1875.

Kako bih uspostavila frankofoni ambijent i unijela još više elemenata francuske kulture u učionicu kompjutorske daktilografije, osmislila sam „La France“ kutak koji će se postepeno obogaćivati novim elementima. Na velikom posteru zadužila sam učenicu da nacrta Eiffelov toranj koji ove godine slavi 134. godinu svog postojanja, i koji je simbol Pariza i Francuske te najposjećenija turistička lokacija na svijetu. Nastavnica francuskog jezika dodijelila mu je naslov „Madame la Tour Eiffel Joyeux 134 ème anniversaire“ te smo oko njega napisali i umetnuli slike vezane za poznate osobe iz povijesti, književnosti, mode,umjetnosti, glazbe, zatim sireve, vina…

Slika 1. Poster Eiffelovog tornja

Prisjetili smo se i Ivane Orleanske (fr. Jeanne d’Arc) koja je bila francuski vojskovođa i koja je postala najveća francuska nacionalna junakinja te je za vrijeme opsade Pariza ranjena a kasnije i spaljena na lomači i to dana 30. svibnja 1431. godine te smo i na taj način obilježili 592 godine od smrti žene legende koja je ujedno proglašena i najvećom francuskom mučenicom.

Uz zvukove orkestralnog djela Bolèro poznatog francuskog skladatelja i pijanista iz perioda impresionizma, Maurice Ravela, kavicu i slatkiše francuskog podrijetla, „čavrljali“ smo o ljepotama prekrasne zemlje Francuske. Tako smo se prisjetili Azurne obale, katedrale Notre Dame, Pigalle, Louvra, Trga Concorde, Elizejskih poljana, Panteona (vječnog počivališta velikana francuske povijesti poput Voltaire, Victor Hugo, Emile Zola, Marie Curie itd.). A kada je riječ i o drugim univerzalnim simbolima te protagonistima bogate prošlosti te zemlje, to su 14. srpnja 1789. godine, Charles de Gaulle, buržoazije, pokreta otpora, galskog pijetla, Napoleona, Sorbonne.. Na taj način ostvarili smo korelaciju i sa povijesti, biologijom (zdravlje i ishrana vezana uz autohtona vina i sireve), etikom (njegovanje kulture, razlike i sličnosti između hrvatske i francuske kulture i civilizacije), te glazbenom i likovnom kulturom iz osnovne škole.

Nije zaboravljen niti proces vrednovanja te su učenici predavanje ocijenili visokim ocjenama i istakli svoju motiviranost za francusku književnu baštinu, njegovanje lijepe riječi i razvijanje ljubavi prema glazbi te obogaćivanju saznanja o kulturnim vezama i njihovom širenju.

Zaključak

Osim obrazovnih ciljeva, u ovom kontekstu postoje i drugi ciljevi koji su važni za ovu korelaciju između nastave francuskog jezika i kompjutorske daktilografije. Neki od tih ciljeva uključuju:

a) kulturološke ciljeve: ovaj pristup potiče učenike da istražuju i razumiju francusku kulturu, glazbu i povijest. Učenici su se upoznali s poznatim francuskim osobama, znamenitostima i simbolima te na taj način razvijaju svijest o bogatoj francuskoj kulturi.

b) razvoj jezičnih vještina: kroz pisanje i prepisivanje francuskih pjesama, učenici poboljšavaju svoje jezične vještine, uključujući pravopis, gramatiku i vokabular. Također se potiče slušanje i razumijevanje francuskog jezika putem audio zapisa.

c) tehničke vještine: kombinacija kompjutorske daktilografije i korištenja računalnih alata za istraživanje omogućuje učenicima razvoj tehničkih vještina. Oni se upoznaju s radom na računalu, umrežavanjem računala te traženjem i korištenjem informacija s interneta.

d) suradnja i timski rad: ova korelacija potiče suradnju između nastavnice francuskog jezika i nastavnice kompjutorske daktilografije kako bi se ostvarili zajednički ciljevi. Učenici također rade u timovima, dijeleći znanje i podržavajući jedni druge.

e) motivaciju i angažman: kombinacija glazbe, kulture i tehnologije povećava motivaciju učenika za učenje. Aktivnosti kao što su slušanje glazbe, istraživanje i upotreba računalnih alata potiču učenike da budu angažirani i zainteresirani za nastavu.

Svi ovi ciljevi zajedno stvaraju dragocjeno iskustvo za učenike, povezujući obrazovne i kulturološke aspekte te razvijajući vještine i interese izvan uobičajenih okvira nastavnih predmeta.

Mogu zaključiti da je na ovaj način korelacija francuskog jezika i kompjutorske daktilografije za učenike prije svega sredstvo komunikacije povezane sa zadovoljstvom i kreativnošću te da je uspješno predstavljen kaleidoskop francuskog stila u svoj njegovoj veličini i raznolikosti.

Literatura

1. https://fetedelamusique.culture.gouv.fr/
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_glazbe
3. https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Georges_Bizet
4. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28126
5. https://enciklopedija.cc/wiki/Eiffelov_toranj
6. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51982

Primjer organizacije izvannastavne

šahovske aktivnosti

Andrej Prah

Sadržaj

Na temelju bogatog iskustva u radu s učenicima iz područja matematike, tehnike i tehnologije (35 godina), logike (32 godine), odbojke (37 godina) i šaha (16 godina), u članku želim prikazati neke važne organizacijske sadržaje vezane uz izvannastavne šahovske djelatnosti (u daljnjem tekstu skraćeno INŠ ili samo šah) koji bi nekome mogli biti inspiracija ili ideja za obavljanje slične izvannastavne aktivnosti.

U članku se ukratko opisuje važnost uključivanja djece u šah, način na koji je šah organiziran te nešto o dužoj verziji školskog natjecanja.

Ključni pojmovi:

• važnost bavljenja djece šahom,
• organizacija izvannastavnih šahovskih aktivnosti,
• informiranje djece o izvannastavne šahovske aktivnosti,
• školsko natjecanje.

Uvod

U osnovnoj školi Šmihel iz Novog mesta, gdje je u prosjeku cca. 370 djece, podučavam djecu 34 godine od ukupno 35.

Ovisno o interesu, podučavam i izborne predmete iz područja tehnike i tehnologije od 4. do 9. razreda te osnove šaha za učenike od 7. do 9. razreda.

Osim toga u školi vodim dvije do tri izvannastavne aktivnosti: logiku (30 godina), odbojku (35 godina) i šah (zadnjih 16 godina).

Kao primjer važnosti bavljenja šahom djece navodim sažetke članka Šah kao igra kognitivnih sposobnosti (2021) autorice Taje Vidonje, objavljenog u stručnom e-časopisu Društva študentov psihologije Slovenije (PANIKA) http://revijapanika.si/2021/04/19/sah-kot-igra-kognitivnih-sposobnosti/: Igranje šaha ima pozitivne posljedice na razvoj kognitivnih sposobnosti pojedinca. Kao obrazovni alat, može se koristiti za poboljšanje kognitivnih funkcija i matematičkih vještina. To su u svojoj studiji potvrdili i Islam i kolege (2021). Djeci iz ruralnih sredina pružena je mogućnost sudjelovanja u šahovskim treninzima priznatim od međunarodne šahovske organizacije. Utvrdili su da su djeca, koja su sudjelovala u treningu, postala strpljivija, lakše se fokusirala, imala više samokontrole te bila motiviranija za pronalaženje i rješavanje problema. Povećala se razina njihovog logičkog razmišljanja i poboljšala sposobnost vizualizacije. Franklin i kolege (2019) otkrili su, da su djeca, koja su redovito trenirala šah najmanje godinu dana, postigli bolje rezultate na testovima koji su se više usredotočili na pažnju, organizaciju, brzinu, planiranje i rješavanje problema. Budući da je igračev posao formulirati različite strategije tijekom igre, to pomaže kod vještina konceptualizacije i vještina izračuna rizika. Ovo posljednje uvelike pridonosi dobrobiti kasnije u životu, budući da su šahisti vještiji u preuzimanju rizika u raznim životnim odlukama. Šah potiče pojedinca da razmišlja o rizicima i istovremeno bude spremniji na prihvaćanje rizika, no važno je naglasiti da je učinak u natjecateljskom šahu upravo suprotan (Islam i sur., 2021).

Organizacija izvannastavne djelatnosti šaha

Vremensko izvođenje šaha mora biti usklađeno s radnim obvezama učitelja, rasporedom sati učenika, te terminima općinskih, regionalnih i državnih natjecanja u šahu.

Primjer planirane provedbe šahovskog kluba u prošloj školskoj godini prikazan je u tablici ispod:

Najmanje dva tjedna prije početka INŠ za učenike 2. i 3. trijade (4. – 9. razred) obavještavam učenike o šahovskom rasporedu, prostoriji i terminu po mjesecima. Raspored rada mora biti takav, da učenici imaju priliku pohađati šah. To znači da se termin mora nekako uklopiti u slobodne sate nastave učenika. Zbog veće okupacije učenika, ali i nastavnika, raspored aktivnosti je takav, da nije potrebno da učenik dolazi u 13 sati jer tada ima npr. izborni predmet, ali mogu pohađati šah od 13.50, ili čak i ranije (primjer za utorak).

U najavi za učenike 1. trijade, koju uvijek dajem razrednicima, a oni potom najavu prezentiraju na primjeren način prema karakteristikama najmlađih učenika, dodajem specifičnosti u vezi predznanja za uključivanje u grupu ( prethodno znanje). Obavijest završava tablicom kao popisom prijavljenih studenata. U 1. skupinu pozivaju se učenici koji nisu svladali pravila kretanja svih figura, a u 2. skupinu učenici koji poznaju kretanje svih figura.

Broj prijava prije prvog susreta je prethodnih sezona varirao između 12 i 16 za skupinu od 4. do 9. razreda. Već tri tjedna nakon prvog susreta, broj prijava je uvijek povećan kada se učenicima pruži prilika za prijavu na školsko natjecanje.

Svake školske godine vlada veliki interes među najmlađim učenicima, odnosno učenicima I. trijade (1., 2. i 3. razred). Obje skupine su vrlo brojne. U prosjeku se svake sezone u svaku od dvije grupe upisuje 14 do 18 novih polaznika koji žele naučiti više o šahu. Odustajanja u toku INŠ je vrlo nisko – od jedan do tri učenika po grupi. Mnoga djeca me mjesec-dva prije početka pitaju (neki više puta) kada će početi šah.

Školsko šahovsko natjecanje

Vrijeme potrebno za školsko natjecanje u šahu uključujem u godišnje pripreme za rad (prije početka INŠ). I što je vrlo važno, natjecanje ne traje samo jedan dan, već dva do tri mjeseca kroz nekoliko susreta: kvalifikacijski turniri, polufinalni turniri, dvoboji za mjesta na dva ili tri boda.

Natjecanje se, čak i u slučaju manjeg broja prijava, održava u najmanje tri susreta. Uvijek počinje ligaškom fazom, zatim slijede polufinale i finale, odnosno utakmice za plasman na npr. dva ili tri boda.

Za učenike 1. trijade ne organiziram školsko natjecanje, već im dajem mogućnost da se prijave na školsko natjecanje za mlađe šahiste, odnosno za kategoriju, u koju prema godini rođenja najčešće spadaju učenici do 6. razreda.

Vještije šahiste 1. trijade postupno uvodim u natjecateljski ritam u zanimljivoj aktivnosti, pri čemu je uz učenje šahovskih strategija, kombinacija, otvaranja, završnice najvažniji naglasak na šahovskom bontonu, ponašanju u slučaju pobjede i poraza, ponašanje u slučaju čekanja sljedeće utakmice, ponašanje pri gledanju dužih utakmica i mentalni stav da je to igra u kojoj se uči i iz pobjeda a posebno iz poraza! Vrlo je važan smiren razgovor nakon odigrane utakmice, pri čemu je vrlo važno slušati jedni druge ne samo o analizi utakmice, već i o pozitivnim i negativnim osjećajima.

Navedeni naglasak je i zajednička nit priprema i sudjelovanja na svim razinama šahovskog natjecanja i u svim dobnim kategorijama u osnovnoj školi.

Proces organizacije natjecanja pokrećem dva tjedna nakon početka INŠ za učenike 4. – 9. razreda uz obavijest o mogućnosti prijave na natjecanje, gdje je dati rok za prijavu, potrebno znanje (npr. mat s dvije tvrđave i mat kraljem i damom) i dalje prazna lista za buduće primjene. Rok za prijavu je obično tjedan dana.

U slučaju, da se netko od iskusnih šahista ne prijavi, potrebno je utvrditi razloge te po potrebi obaviti razgovor s učenikom ili roditeljima (npr. odsutnosti učenika u školi).

U INŠ ima i djeca koji se ne žele natjecati, već žele šahovsku partiju i druženje. Dakle, odluka o sudjelovanju u šahovskom natjecanju u konačnici je dobrovoljna odluka djeteta.

Učenici, koji se prije početka INŠ nisu prijavili, ali su natjecateljski orijentirani, a sudjelovanjem na školskom šahovskom natjecanju, čija je organizacija slična npr. Svjetskog rukometnog prvenstva, time su dio INŠ.

Zaključak

Za uspješan rad INŠ nužna je temeljita organizacija i prije svega djelatnost mentora kao primjer učenicima, mladim šahistima i budućim odraslim osobama, opuštenih, ozbiljnih, kreativnih i dobro odgojenih ljudi.

Dužim trajanjem školskog natjecanja dijete je dodatno motivirano za dublje bavljenje šahom. Nemojmo zanemariti razgovore (analiza partija, kontrola emocija) o natjecateljskom šahu s učenikom, jer samo natjecanje nekome predstavlja stres, a nekome zabavu.

Na temelju opisanog školskog natjecanja mentor može dobiti realnu sliku o tome koje će šahiste pozvati u viši rang natjecanja kako u pojedinačnim tako i u ekipnim šahovskim natjecanjima.

Djeca su samo jednom djeca, stoga im u razdoblju odrastanja nudimo takve vrijednosti i znanja koja će im donijeti pozitivne promjene i aktivnosti u životu.

Literatura

1. Taja Vidonja. 2021. PANIKA, Revija Društva študentov psihologije Slovenije: Šah kot igra kognitivnih sposobnosti. URL: http://revijapanika.si/2021/04/19/sah-kot-igra-kognitivnih-sposobnosti/

Baton twirling in an elective subject

Ana Kašček Bučinel

Abstract

Baton twirling is a polystructural conventional sport that contains aesthetically designed and choreographed acyclic baton movement structures. Baton twirling is an interesting sport that can meet many of the learning objectives of the Primary School Curriculum in Slovenia. Students from Primary School Milojke Štrukelj Nova Gorica, Slovenia taking part in the Sport for Health elective tried their hand at baton twirling. The pupils found twirling an interesting sport that they were not familiar with.

Key words: Baton twirling, elective subject, sport, school.

1. Introduction

Twirling is a polystructural conventional sport that contains aesthetically designed and choreographed acyclic baton movement structures (Kašček, 2011). The choreography combines baton skills, body movement, dance and gymnastics to a musical accompaniment (WBTF Coaches Manual, 2007). Baton skills are defined, prescribed and involve many complex patterns. Athletes need certain skills to perform a combination of dance, gymnastics and rhythmics. In addition, they need to master the elements with the baton and perform to music (Strachan and Munroe-Chandler, 2006).

The first World Twirling Competition was held in 1980. The sport is most developed in Japan, the USA, Canada, France and Italy (Kašček, 2013).

Baton twirling is an interesting sport that can meet many of the learning objectives of the Primary School Curriculum in Slovenia (Kašček 2011), but is still rarely used in the school environment.

Basic Knowledge of Baton

Baton is an apparatus used in baton Twirling. Shaft is around 70 cm long and is made of metal. At the end on one side it is ball, which is larger and on the other it is tip, which is smaller and both are made by rubber (WBTF Coaches Manual, 2007).

Picture 1. Basic knowledge of baton (Kašček, 2011).

Baton Twirling Technique

Baton twirling is divided into 3 different categories which are 1. aerials, 2. roll modes and 3. contact material in combination with movement structure.

Twirling also combines different movement structures, from basic moves to difficult elements. Those structures are taken from different sports, namely ballet, dance, sports gymnastics and rhythmic gymnastics (Kašček 2011).

Aerials

Aerial is projection of a baton to the air. There are vertical pattern and horizontal pattern in the aerial mode and releasing of a baton is done at the center part of it. It is important to handle a baton at correct position (WBTF Coaches Manual, 2007). There are different type of body movements during the aerial mode:

• spin which is rotation of body with one leg
• stationary complex which is performing movements in one place during aerial (Toss and illusion, etc.)
• traveling complex which is performing movements in motion during aerial (Toss and grand jete/walkover, etc.).

We also know different types of release (Thumb – releasing from thumb; Open hand – releasing by opening a palm; Back hand – releasing from reversed hand; Full hand – releasing with push by palm) and different types of grab the baton (Grab – keeping 4 fingers together pointing them upward, and receive a baton with thumb and fingers; Catch – receiving a baton with palm facing up; Blind – receiving a baton without looking at it).

Picture 2. Open hand horizontal aerial with left hand release and right-hand catch (Kašček, 2011).

Roll modes

Roll is rotation of a baton by using any part of the body, without a help or holding by hands (WBTF Coaches Manual, 2007).

In twirling, there are several rolls, which are distinguished in different ways. Depending on the difficulty (Koprivnik, 2010), we divide the rolls into basic and advanced. Basic rolls are mainly preformed over one body part (wrist, hand, elbow, neck…) or two body parts (wrist-wrist, elbow-wrist…), while advanced rolls are done over several body parts or rolls with a change in direction.

Depending on the technique (Koprivnik, 2009), there are: single element (one rotation of a baton at any part of the body); continuous rolls (Chan Circle, Figure Eight, Front Loops); extended rolls (rolls executed on the extended arms); carries (carrying of a baton from one position to another) and combination of components.

Picture 3. Single element, elbow roll (Kašček, 2011).

Picture 4. Extended roll, angel roll (Kašček, 2011).

Contact material

Contact material is defined as twirling tight around the body by using body work, foot work, and speed, to make the contact material mode more effectively. There are several types of contact material (Full hand, Finger Twirls, Flips-Revolution of a baton, Swings and Wraps).

Picture 5. Full hand, vertical figure 8 (Kašček, 2011).

Picture 6. Flips, vertical flip with right hand (Kašček, 2011).

The usefulness of twirling in the sport elective

In the curriculum for the elective subject sport, Kovač and Novak (2006, p. 5) wrote: “The program of elective subjects complements the core curriculum of school sport education, and together they form an enriched whole. A school may offer pupils three one-year subjects: Sport for Health, Sport for Choice and Sport for Relaxation. The one-year Sport for Health and Sport for Relaxation courses are designed to introduce new sports which cannot be included in the compulsory school curriculum but are important in terms of their sporting and recreational benefits on quality leisure time at all stages of life. The content and delivery of the elective subjects provide an opportunity to learn about the different health impacts of physical activity, to understand the importance of physical and mental relaxation, to compensate for the negative effects of modern life, and to acquire skills that enable pupils to choose sports and activities that suit them in their leisure time.”

2. Methods

Participants were 15 female students, age 13-14 years from Primary School Milojke Štrukelj Nova Gorica, which were included to the program of elective subject Sport for Health.

They took 5 consecutive school periods for this sport and worked on the content presented in table 1.

Pupils followed techniques and elements from literature Kašček (2011).

Table 1. Baton twirling teaching curriculum

3. Conclusion

Twirling was successfully used to achieve the learning objectives of the Sport for Health elective curriculum. We developed motor and functional skills, maintained correct posture through selected tasks, were introduced to a new sport, and experienced the relaxing effect of sports practice.

The pupils found twirling an interesting sport that they were not familiar with. They realized that twirling with a baton requires a lot of motor skills, such as strength, flexibility, precision and balance, and definitely a lot of perseverance in learning the elements. Body control is also very important, notably body posture and control of hand work, especially in the basic elements.

On the one hand, twirling is a physically and technically demanding sport, but on the other hand, it also requires an artistic expression. It combines beauty and sport, an intense coordination of dance movements with baton elements, moving the body with dance steps, gymnastic elements, in conjunction with music and rhythm, requiring a high level of concentration and physical fitness.

4. Reference

1. Kašček, A. (2011). Tehnika in metodika učenja prvin twirlinga: diplomsko delo.
2. Koprivnik, S. (2009). Povzetek iz učbenika 2, učitelj twirlinga, specialni del. Twirling zveza Slovenije. Unpublished literature.
3. Koprivnik, S. (2010). Trener twirlinga. Twirling zveza Slovenije. Unpublished literature.
4. Kovač, M., Novak, D. (2006b). Učni načrt : izbirni predmet: program osnovnošolskega izobraževanja. Šport: šport za zdravje, izbrani šport, šport za sprostitev. Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport: Zavod RS za šolstvo
5. Strachan, L., Munroe-Chandler, K. (2006). Using Imagery to Predict Self Confidence and Anxiety in Young Elite Athletes. Journal of Imagery Research in Sport and Physical Activity: Vol. 1 : Iss. 1, Article 3. Acquired 17. 11. 2010 from http://www.bepress.com/jirspa/vol1/iss1/art3
6. WBTF Coaches Manual. (2007). Acquired 9. 11. 2022 from http://www.twirlingitalia.it/wbtf_coaches_manual.html

Učenjem do ponašanja u prometu

Marija Pajtler

Sažetak

Prvašići svakodnevno sudjeluju u prometu. Budući da su među najugroženijim sudionicima u prometu, vrlo rano moramo ih učiti o pravilima ponašanja u prometu. Posjetio nas je policajac koji je učenike podučio o njihovoj sigurnosti i pravilima ponašanja u prometu. Slike iz prometa međupredmetno sam povezivala s likovnom umjetnošću gdje su učenici od otpadne ambalaže izradili automobile i živo nam prikazali događanja u cestovnom prometu. Neko vrijeme posvetili smo čitanju edukativnih knjiga o odgoju i ponašanju u prometu. Naglasili smo važnost reflektirajućih tijela, vidljive odjeće i prometnih znakova. Sve navedene aktivnosti omogućile su nam da porazgovaramo o sigurnosti u prometu. Sudjelovali smo u projektu „Pasavček“ gdje su učenici stjecali dodatna znanja o prometu.

Ključne riječi: promet, prometni odgoj, sigurnost u prometu, projekt Pasavček.

1. Uvod

Promet je dio naše svakidašnjice i zato u školski program, već u prvom razredu, moramo uključiti sadržaje iz prometa kako bi učenike naučili o sigurnosti i ponašanju u prometu. U nastavnim planovima i programima precizno su definirani sadržaji koje učenici trebaju usvojiti i teoretska i praktična znanja o prometu i sigurnosti te ponašanju u prometu. Uključivanje učenika kao aktivnih i pasivnih sudionika u prometu vrlo je bitno i o tome ih moramo početi učiti odmah nakon prvog ulaska u prvi razred. Na taj će način steći potrebna znanja i iskustva, kako bi na siguran i ispravan način mogli reagirati u određenim prometnim situacijama. Dijete s pravilima ponašanja u prometu prvo moraju upoznati roditelji i ne smijemo zaboraviti da su baš roditelji djetetu najveći uzor, a osim njih tu su odgajatelji i učitelji u vrtićima i školama. Budući da je njihovo ponašanje u prometu nepredvidivo, potrebno ih je naučiti pravilnom ponašanju. Potrebno je napomenuti da su djeca najslabiji sudionici u prometu koji prve kontakte s prometom već uče u vrtićima, a s učenjem nastavljaju u osnovnoj školi.

2. Značenje prometnog odgoja u osnovnoj školi

Prometni odgoj doprinosi cjelovitosti dječjeg odgoja i igra važnu ulogu u zaštiti njegovog života. Pritom dijete razvija moralne stavove i stječe potrebna znanja o prometu. U prometno-odgojnom procesu dijete se uči i osposobljava za sigurno uključivanje u promet. U prvom razredu prometni odgoj obrađuje se i uči u sklopu predmeta „Upoznavanje okoliša“. U nastavnom planu i programu postoji tematski dio koji se zove „Promet“, a posvećen je navedenom programu. Učenje prometnog odgoja sastoji se od učitelja i okoliša u kojemu se raznim metodama i medijima učenik uči o pravilima i ponašanju u prometu. Potrebno je znati da se sve sastavnice isprepliću i ovise jedna o drugoj.

2.1. Proces učenja o prometu

Najprije su učenici pratili i upoznavali se s osnovama prometa i prometnih putova u neposrednoj blizini škole. Potom su izjavili da sudionici u prometu nisu samo pješaci i biciklisti nego i suputnici. Zato smatram da je važno da, pomoću različitih didaktičkih metoda, već unaprijed steknu znanje o ovoj važnoj tematskoj cjelini. Uslijedilo je i praktično stjecanje znanja o prometu oko škole. Naše znanje provjerio je i policajac koji nas je posjetio. Upozorio nas je na sigurno hodanje uz cestu, na opasnosti kojima su izloženi pješaci, a posebno je naglasio pravila prilikom prelaženja ceste na putu prema školi.

Slika 1. Učenici su se upoznali s pravilima za pješake u prometu.

2.2. Projekt Pasavček

Osnovna svrha projekta Pasavček odnosi se na pravilnu uporabu dječjih sjedala u automobilima i na korištenje sigurnosnih pojaseva tijekom vožnje. Projekt je utemeljen na pozitivnom poticanju jer u projektnom dijelu nagrađuje djecu koja u osobnom automobilu aktivno koriste pojaseve.

Projekt se, prilikom upoznavanja s okolišem poklapa s obrazovnim sadržajem, tako da sam učenje o okolišu obogatila dodatnim aktivnostima, a tematska cjelina u nastavi izvodila se i na nastavi slovenskog jezika te na likovnom i glazbenom odgoju.

Projektom Pasavček učenici ostvaruju sljedeće ciljeve:

• Promatraju i upoznavaju se s prometnim putovima oko škole.
• Upoznavaju se s pravilima sigurnog pješačenja (zajednički uz odraslu osobu po pločniku i na mjestima na kojima nema pločnika, pri prelaženju ceste).
• Upoznavaju se s prometnim znakovima u svojoj neposrednoj okolini koji su važni za pješake i bicikliste.
• Uče se o pravilima ponašanja suputnika u različitim prijevoznim sredstvima.
• Znaju zašto u automobilu koristimo sigurnosni pojas.
• Učenici se ponovno upoznavaju s pravilima ponašanja u prometu i svjesni su posljedica nepoštivanja istih.
• Pripremaju se za samostalno sudjelovanje u prometu.
• Upoznavaju se sa svim sigurnosnim sredstvima koja koriste za sigurno sudjelovanje u prometu.

Slika 2. Crtanje Pasavčka

2.3. Kreativni prikazi prometnog odgoja u razredu

Puno vremena posvetili smo praktičnoj radionici na kojoj su učenici napravili kružni tok s vozilima.

Slika 3. Prikaz cestovnog prometa.

Održali smo međupredmetnu radionicu na kojoj smo se učili o okolišu i likovnoj umjetnosti na kojoj su učenici pokazali svoj kreativni duh.

Slika 4. Automobili izrađeni od otpadne ambalaže

Slika 5. Automobil od kolaža

Pogledali smo nekoliko obrazovnih filmova o sigurnosti u prometu i razgovarali o reflektirajućim tijelima (krijesnice, reflektirajuće trake), svjetlima i vidljivoj odjeći koja je vrlo važna pri slaboj vidljivosti. Budući da su prvašići tek početnici u prometu, moraju nositi žute marame ili kabanice kako bi ih i drugi sudionici u prometu lakše uočili.

Na nastavi slovenskog jezika pročitali smo knjigu „Dorine avanture na putu u školu“, gdje smo dodatno ponovili gradivo i obnovili znanje o pravilima ponašanja u prometu.

Nismo zaboravili ni na prometne znakove koje su učenici bojali i istovremeno provjeravali svoje znanje o značenju nekih čestih prometnih znakova. Nacrtali su svoje doživljaje u prometu.

Slika 6. Promet u mojoj okolini

Također, učenici su na nastavi tjelesnog odgoja izvodili i različite igre na kojoj su iz različitih kutova gledali u predmete, vozila i uočavali različite prometne situacije.

3. Zaključak

U prometu prvašići su nepredvidivi i izražavaju se gibanjem i igrom te zato brzo zaboravljaju na prometna pravila i oprez. Prometni odgoj važna je odgojna metoda u nastavi namijenjena za upoznavanje učenika s pravilima ponašanja u prometu. Prije svega, potrebno je puno vremena posvetiti stjecanju određenih prometnih spretnosti i sposobnosti. Uključivanje učenika u promet nužno je jer to zahtijeva naša svakodnevnica. Mislim da su se ,u ovoj školskoj godini, učenici puno naučili o prometu i zato treba proći neko vrijeme kako bi u potpunosti usvojili ta novo stečena znanja. Učenici su rado sudjelovali u svim aktivnostima. Najzanimljivije su im bile aktivnosti na otvorenom i posjeta policajca. Učenici su stalno bili motivirani i aktivni u procesu učenja o pravilima i ponašanju u prometu.

Literatura

1. Plemenitaš, J. (1991). Prometna vzgoja za razredno stopnjo osnovne šole. Maribor: Pedagoška fakulteta.
2. Javna agencija RS za varnost prometa. Dostopno na: https://www.avp-rs.si/
3. Učni načrt spoznavanja okolja (2011). https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UNspoznavanje_okolja_pop.pdf

Šapat prirode i suradničko učenje

Urška Zidar

Sažetak

Ljudi su oduvijek željeli razumjeti i objasniti svijet oko sebe. Colquhoun (2005) navodi da su različite kulture tumačile i idolizirale domaće krajolike, ljudske proizvode i priče svojih stanovnika kroz ples, slikanje, pisanje i pripovijedanje. Istraživači primjećuju da je ključ čovjekove dominacije na Zemlji njegova sposobnost da uči od prirode i drugih ljudi te da to znanje i iskustvo prenosi na mlađe generacije (Hayes 2008).

Učitelj mora biti stručnjak u svom području. Pritom se fokusira na razvoj svakog učenika. Njegov rad nije samo propitivanje i vrednovanje znanja, već i rješavanje problema, praćenje i usmjeravanje osobnog rasta. Da bi to postigao, mora uspostaviti sigurno i poticajno okruženje za učenje u kojem se učenici osjećaju prihvaćenima i uključenim, koje im omogućuje uspostavljanje pozitivnih odnosa s drugim učenicima u razredu i suradnju s njima.

Uvođenje elemenata suradničkog učenja trebalo bi biti usmjerenje učiteljima kako da s učenicima osmisle sadržaje i povežu ih s iskustvima u životnom okruženju. Obrazovanje u prirodi teži ovoj viziji koja se oslanja na teoriju i praksu iskustvenog učenja i ekološkog odgoja.

Ključne riječi: uloga učitelja, suradničko učenje, nastava u prirodi.

Uvod

Kao učiteljica u svom radu susrećem se s različitim didaktičkim modelima nastave, kao što su projektna nastava, problemska nastava, integrirana nastava, konstruktivizam itd. Već je Piaget rekao da ljudi aktivno stvaraju znanje, što znači da znanje stječemo na temelju svojih iskustava. Što ih više osoba stekne, to će učenje biti uspješnije. U svemu tome, međutim, moramo biti svjesni da je to proces. A kakvu ulogu u svemu tome ima učitelj koji ulazi u život pojedinca na putu odrastanja?

Jezgra

Učitelj je taj koji usmjerava učenike u procesu učenja s ciljem stjecanja razumnog znanja, a posebnu pozornost posvećuje i socijalno-emocionalnim vještinama. Naravno, svakako je važan odnos između učitelja i učenika i između samih učenika. Kada uspostavimo poticajno okruženje za učenje i intelektualni razvoj, možemo govoriti o učinkovitom procesu učenja koji osigurava cjelovit razvoj učenikove osobnosti.

Suradničko učenje

Pekljaj (1996) kaže da je suradničko učenje učenje u malim grupama, koje je strukturirano tako da postoji pozitivna međuovisnost između članova grupe, kada pokušavaju postići definirani zajednički cilj učenja kroz izravnu interakciju u procesu učenja, a također se zadržava odgovornosti svakog pojedinog člana grupe. Naravno, naglašava da je socijalno-emocionalni razvoj jednako važan kao i kognitivni razvoj.

Kao učiteljica, koristim različite kriterije za odabir grupa, jer to ovisi o svrsi, načinu i učinkovitosti rada. Grupe često formiraju učitelji slučajnim odabirom, ali se mogu uzeti u obzir i želje učenika. Heterogene grupe mogu se formirati i na temelju društvenih igara, sociometrijskog testa, slagalice i sl.

U principu, suradnja omogućuje rad u malim, heterogenim grupama. Grupna heterogenost povećava divergentnost i kreativnost mišljenja. Članovi grupe su pokretači misaonih procesa. Svaki član grupe od ostalih dobiva povratnu informaciju o kvaliteti svog doprinosa, što poticajno djeluje na njegov razvoj. U praksi se npr. preporučuje, naravno ako postoje uvjeti, da učitelji nastoje formirati heterogenu grupu od četiri člana, gdje su 2 dječaka i 2 djevojčice; među njima je jedan sposobniji učenik, jedan slabije sposoban, a dva učenika su prosječna. Heterogenost grupe tako djeluje kao obogaćivanje iskustava učenja, učenici se moraju prilagoditi razini razumijevanja drugih (Kolar, 1999).

Nastava u prirodi

Mnoga istraživanja pokazuju pozitivne učinke nastave u prirodi. Osim svježeg zraka, budući da podrazumijeva rad na terenu, nastava u prirodi pridonosi poboljšanju tjelesnog i psihičkog zdravlja te socijalnom razvoju učenika. Kao učiteljica mješovitog odjeljenja 4. i 5. razreda toga sam svjesna, zbog čega i pribjegavam takvim pristupima rada.

U ovoj školskoj godini 2022./23. održala sam zanimljiv znanstveni dan koji smo nazvali Šapat prirode. Sat sam započela utvrđivanjem predznanja učenika o životu na travnjaku i u šumi. Nakon razgovora uslijedio je kratki snimak. Zatim sam učenike podijelila u 2 heterogene grupe, koje su se natjecale u zagonetkama na odabranu temu (travnjak, šuma). Naravno, otišli smo i na teren gdje su učenici uz pomoć promatračkih listića istraživali travnjak i šumu. Istraživački rad se ponovno odvijao u heterogenim grupama – ovaj put sam planirala 4 grupe. Svaka grupa je imala svog voditelja. Unutar grupe pojedinci su bili zaduženi za radni list, materijal koji su morali donijeti, alate, određivali su zapisničara, sakupljača itd. Istraživanje travnjaka uglavnom je bilo usmjereno na proučavanje životinja na travnjaku, biljaka i zvukova iz prirode. Ulaskom u šumu prvo smo zaista osjetili svježinu koju nam šuma može dati u prilično vrućem jutru. Ovdje je naše promatranje uglavnom bilo usmjereno na vrstu drveća, koru, raslinje, starost drveća itd. U svemu tome pomogli su nam slikovno-tekstualni identifikacijski ključevi.

Slika 1 i 2. Istraživanje travnjaka

Nakon istraživanja uslijedila je evaluacija. Učenici su također morali sakupiti prirodne materijale na travnjaku i u šumi, koje su potom donijeli u školu. Na školskom igralištu, nastavili su grupni rad i tako izradili originalne makete od prirodnih materijala, što ih je jako motiviralo.

Slika 3 i 4. Istraživanje u šumi

Slika 5 i 6. Stvaranje od prirodnih materijala

Zaključak

Učenici su bili vrlo zadovoljni održanim znanstvenim danom, što se odrazilo i na sve planirane aktivnosti koje su uspješno proveli. Unatoč svemu tome, trudila sam se da rad svakog pojedinca bude jasan, vidljiv, ali i mjerljiv. I pojedinci i grupa dobili su povratnu informaciju o svom napretku odn. o relevantnim rezultatima grupe već tijekom samog rada. Na kraju je uslijedila analiza rada u prirodi i na školskom igralištu. Jedna grupa se predstavila, ostale grupe su se informirale i eventualno dopunjavale sa svoji prijedlozima. Zatim su se ostali zaredali da uče jedni od drugih. Dani aktivnosti imaju posebno mjesto za učenike, a mi kao učitelji smo ti koji uvijek moramo tražiti načine kako motivirati učenike i omogućiti im kvalitetnu nastavu. Učenici svakako žele što više dana uz iskustvenu metodu učenja u prirodi.

Literatura

1. Smrekar A., Šmid Hribar M., Tiran J., i Erhartič B. (2014). Interpretacija okolja na primeru Ljubljanskega barja. Založba ZRC, Ljubljana.
2. Kolar M. (1999).Travnik kot učilnica, učilnica kot travnik. Priročnik za obravnavo tematskega sklopa travnik. Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.

Sličnost vlasnika i njihovih ljubimaca

Željka Magdić

Sažetak

Još u nižim razredima osnovne škole kroz predmet Priroda i društvo učenici su usmjereni proučavanju i opisivanju prirode kroz znanstveno-istraživački način rada. Prelaskom u peti razred uočeno je kako učenici, iako smatraju da razumiju faze istraživanja, često u primjeni naučenog imaju poteškoća. Kako bismo lakše približili pojedine faze rada, suradnjom s učenicima istraženo je postoji li fizička sličnost između kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika, učitelja škole koju učenici polaze. Osim toga, željeli smo upoznati učenike s problematikom napuštanja životinja, ali i prezentirati pozitivne primjere odnosa prema životinjama, čime smo velikom broju učenika osvijestili međupredmetnu temu „Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj“ kroz razvijanje solidarnosti i empatije prema ljudima, odgovornosti prema svim živim bićima i okolišu te motivacije za djelovanje na dobrobit okoliša i svih ljudi.

Ključni pojmovi: kućni ljubimci, istraživački rad, napuštanje i udomljavanje životinja.

Uvod

Spoznavanje prirode kroz istraživačke faze rada zahtjeva razumijevanje, ali i sistematičnost pri radu. S ciljem obilježavanja „Svjetskog dana napuštenih životinja“ odabrana je tema kojom se nastojalo uključiti što veći broj zainteresiranih učenika i učitelja, istražiti tvrdnja o postojanju sličnosti između vlasnika i njihovih ljubimaca, ali i osvijestiti važnost i odgovornost čovjeka prema ostalim živim bićima.

Središnji dio

Ovaj se rad sastoji od tri etape: istraživački dio rada, predstavljanje primjera dobre prakse i osvještavanje problematike napuštanja životinja.

1. Istraživačka etapa rada

1.1. Određivanje istraživačkog pitanja i postavljanja hipoteze

U ovom radu sudjelovali su učenici od petog do osmog razreda osnovne škole budući da bez poteškoća mogu koristiti digitalne alate i koristiti se internetom. U početnoj fazi rada učenicima je objašnjena svrha i cilj istraživanja te im je omogućeno istraživanje dostupnih podataka kako bi razvili vlastiti stav o (ne)postojanju fizičke sličnosti između vlasnika i njihovih kućnih ljubimaca. U istraživanju je sudjelovalo 215 učenika koji polaze više razrede osnovne škole. Rezultati su pokazali da čak 63% učenika smatra da postoji fizička sličnost između vlasnika i njihovih ljubimaca, 27% ne može procijeniti, a 10% se izjasnilo kako nema fizičke sličnosti. Na temelju većinskog udjela odgovora postavljena je hipoteza kako postoji fizička sličnost između kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika, što je bio preduvjet za daljnji rad.

1.2. Provedba istraživanja

Kako bismo utvrdili točnost postavljene hipoteze, provedeno je istraživanje. Osmišljen je upitnik s 10 pitanja u aplikaciji Microsoft Forms, na način da se uparuje fotografija prikazanog kućnog ljubimca s osobom za koju učenik smatra da je vlasnik dotičnog ljubimca. Upitnik je osmislio učitelj, bez sudjelovanja učenika budući da oni imaju ulogu ispitanika u istraživanju. Učenicima je ponuđeno ukupno pet fotografija mačaka i pet fotografija pasa. Na svim fotografijama nalaze se udomljeni ljubimci budući da je pozitivan stav prema udomljavanju životinja jedan od ciljeva projekta, a vlasnici su učitelji njihove škole. Zadatak učenika bio je upariti fotografiju prikazanog kućnog ljubimca s osobom za koju smatraju da je njegov vlasnik. Isti postupak su ponovili za svaku od 10 ponuđenih životinja. Obzirom da su se u zadacima koristili slikovni prikazi te su se rješavali klikom prsta, ovaj tip upitnika bio je zadovoljavajući i za učenike slabijih motoričkih sposobnosti.

1.3. Rezultati i zaključci

U ovom dijelu istraživanja sudjelovalo je oko 190 učenika (187-196 učenika po pitanju) te im je za rješavanje zadataka bilo potrebno oko pet minuta. Manje poteškoće utvrđene su zbog brzine interneta prilikom rješavanja zadataka te kod dijela učenika petih razreda zbog slabije uvježbanosti rješavanja zadataka putem aplikacija. Na temelju rezultata utvrđeno je kako je u ukupnom zbiru odgovora svih učenika ostvarena točna pretpostavka o vlasniku i ljubimcu za šest od deset mogućih uparivanja. Isto tako, na temelju učeničkih odgovora moguće je utvrditi kako su mačke i manje pasmine pasa češće uparivane sa ženskim, a krupnije pasmine pasa sa muškim osobama, što je u skladu s prijašnjim rezultatima istraživača.

Slika 1. Rezultati istraživanja

2. Predstavljanje primjera dobre prakse učenika

Sljedeći cilj rada je potaknuti učenike na aktivno sudjelovanje te osvijestiti potrebu za brigom o drugim živim bićima, konkretno napuštenim životinjama. Životinje je moguće udomiti, a udomljene životinje svojom ljepotom i karakterom nimalo ne zaostaju u odnosu na one koji su kupljeni.

Slika 2. Izgled plakata

Imajući na umu ovaj cilj, izrađen je plakat kojim su učenici pozvani da dostave fotografije svojih udomljenih kućnih ljubimaca te navedu razloge kojim bi naglasili značaj svojih ljubimaca. Kako bi plakat vizualno bio uočljiv, osmišljena je i nacrtana maskota čije fotografije su postavljene na ključne točke u školi. Otvorena je e-mail adresa na koju su učenici slali fotografije svojih ljubimaca i opise istih. Uoči obilježavanja „Dana napuštenih životinja“ u holu škole dostavljeni radovi su predstavljeni, ali bez navoda tko je vlasnik kojem ljubimcu.

Slika 3. Dostavljeni radovi

Oformljen je žiri koji se sastojao od radnika škole, a čija zadaća je bila anonimnim glasovanjem odabrati tri najfotogeničnija ljubimca. Svi sudionici povodom obilježavanja „Dana napuštenih životinja“ okupili su se kako bi saznali koji ljubimci su proglašeni najfotogeničnim te su osvojili prigodne nagrade.

3. Osvještavanje problematike napuštanja životinja

Posljednji cilj odnosio se na osiguravanje konkretnih i provjerenih informacija o temi. Uoči „Svjetskog dana napuštenih životinja“ na temelju učeničkih interesa je osmišljen i proveden intervju sa stručnom osobom veterinarske struke. Učenici su imali priliku doznati s kojim izazovima se susreću i na koji način rješavaju poteškoće vezane uz udomljavanje te koje stavke je potrebno uzeti u obzir prilikom odluke o udomljavanju životinja.

Zaključak

Ovim radom nastojalo se potaknuti učenike na istraživački rad pri čemu su osmišljavali metode i poštovali proceduru istraživanja u prirodoslovnim strukama, razvijali socijalizaciju i empatiju prema živim bićima. Budući da je rad uključivao velik broj učenika, predstavio je dobru priliku za savladavanje ishoda zadanih školskim kurikulumom te samovrednovanje učenika. Učenici su se i emotivno angažirali u ovom radu te međusobno poticali na raspravu o vlastitim stavovima i informacijama o izloženoj problematici. Objašnjenjima stručne osobe razriješene su postojeće nejasnoće učenika i osviještena potreba za detaljnijim istraživanjem informacija koje do njih pristižu najčešće putem internetskih stranica ili usmenom predajom.

Ovakav način rada učenicima je zanimljiv te aktivira njihovu radoznalost te ga je moguće koristiti u postavljanju nekog novog istraživačkog pitanja i hipoteze.

Literatura

1. Budge, R.C. (1996.): Human and Companion Animal Compatibility: Sterotypes and Health Consequences [Doctoral dissertation, Massey University]. https://mro-ns.massey.ac.nz/bitstream/handle/10179/2843/02_whole.pdf?sequence=1&isAllowed=y
2. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_152.html ( Pristupljeno 11.6.2023.)

Financijska pismenost srednjoškolaca

 

Dijana Ledić Begonja

Sažetak

Uloga nastavnika u prenošenju znanja o financijama postala je važna jer pomaže učenicima da usvoje vještine i ponašanja koja su im potrebna za donošenje ispravnih financijskih odluka. U okvirima formalnog obrazovanja, financijska pismenost kao životna vještina nije bila dovoljno zastupljena. Mladim generacijama je edukacija o financijama prijeko potrebna kako bi mogli funkcionirati u društvu u kojem žive. Izazovi suvremenog društva postavljaju im zahtjeve, kako za donošenjem ispravnih financijskih odluka, tako i za odgovornost prema novcu kao „alatu za preživljavanje“.

Ključne riječi: financijska pismenost, financijsko obrazovanje, financijski rizici, financijske prijevare.

Uvod

Različitim aktivnostima i strategijama poučavanja učenicima možemo omogućiti adekvatne kompetencije u području financijske pismenosti te im dati podršku pri donošenju financijskih odluka.

Kako bi poučavanje obogatila interaktivnim i iskustvenim učenjem, u nastavnom procesu kombiniram metode suradničkog učenja, grupne diskusije, debate, problemske nastave, istraživanja u paru te grupnih projekata. Planirane nastavne aktivnosti, u skladu sa ishodima učenja prilagođavam kontekstu učenja i potrebama učenika obrađujući brojne teme poput potrošačkih prava, odgovornog trošenja, upravljanja novcem, ulaganja i mnoge druge.

Primjeri provedenih aktivnosti u srednjoj školi su:

Aktivnost 1.

U društvima koja imaju složene ekonomske sustave, financijsko obrazovanje novih generacija postaje sve važnije. Kako bi prikupili podatke i stavove srednjoškolaca o financijama i odgovornom odnosu prema novcu, provedeno je anketno istraživanje, ovisno o uzrastu i socioekonomskim obilježjima ispitanika. Cilj je bio provesti longitudinalno istraživanje koje će pokazati napredak u boljem i odgovornijem upravljanju novcem. Pripremljeni upitnik u Google Forms obrascu (Istraživanje stavova splitskih srednjoškolaca o financijskoj pismenosti – Google obrasci) je podijeljen učenicima koji su upitnik samostalno popunjavali. Rezultati istraživanja upućuju na realna očekivanja i loše upravljanje novcem što je posljedica nedostatka financijske pismenosti. Obrađeni podaci prezentirani su zahvaljujući statističkim pokazateljima u PPT prezentaciji služeći se grafikonima. Učenici su u grupama komentirali rezultate istraživanja te su u obliku ključnih riječi napisali željene pojmove o kojima su kasnije raspravljali.

Slika 1. Grupna diskusija

Aktivnost 2.

Nakon analize slučaja o „piramidama“ – financijskim organizacijama uključenima u prijevaru, s učenicima je odrađena edukativna radionica. Učenici su jasno zauzeli stav o neutemeljenim vjerovanjima i glasinama o lakoj zaradi naglašavajući negativne konotacije takvog oblika ulaganja novca izdvajajući oglase i reklame koje im se nude na internetu i na društvenim mrežama. Uvidjevši moguće ozbiljne društvene posljedice, shvaćaju ulogu pomame u individualnom i kolektivnom ponašanju. Idući korak je bio kritički promišljati i analizirati primjer o financijskoj prijevari te nemogućnosti povrata uloga. Učenici su se podijelili u grupe te su na temelju tuđih iskustava raspravljali o mogućim savjetima kako pomoći drugima da ne upadnu u financijsku zamku. Radionica je zasigurno pomogla učenicima koji su osvijestili zabludu o ideji lake zarade i nemogućnosti povrata uloženog.

Aktivnost 3.

Nakon edukacije na temu Istine i zablude o lakoj zaradi, učenici su kreirali digitalni poster sa primjerima lažnih oglasa koji obećavaju laku zaradu.

Istine i zablude o lakoj zaradi – lino (linoit.com)

Učenici su sudjelovali u izradi promotivnog videa na temu „Zaštiti svoj novac“ kojim su namjeravali osvijestiti svoje vršnjake o rizicima i prijevarama na financijskim tržištima.

Promotivni videozapisi:
https://youtu.be/UMyEP5Mqvsw
https://youtu.be/TkOYffhfTa4

Aktivnost 4.

Učenici su se odlučili za poduzetnički projekt u kojem su osmislili idejno rješenje koje bi im pomoglo da se upoznaju s rizičnim financijskim proizvodima i uslugama. Analizom metode „Snježne grudve duga“ osmislili su aplikaciju „Zlatna kasica“ koja ih je usmjeravala na racionalan odnos prema novcu i budućim ulaganjima. Unaprijedili su razvoj aplikacije, njenu široku primjenu kroz suradnju s financijskim institucijama te se pobrinuli se marketinške aktivnosti. S učenicima je analizirana potreba mladih za korištenjem aplikacije u svrhu podizanja financijskih znanja na viši nivo i tolerancije na rizik.

Aktivnost 5.

S učenicima je odrađena debata na temu: „Brine li o našoj financijskoj budućnosti sustav ili to trebamo činiti sami?“. Analizirajući argumente afirmacijske i negacijske skupine, učenici su se izjašnjavali kako su financije privatna stvar svakog pojedinca, ali i kako im obrazovni sustav treba pružiti podršku kroz edukaciju o financijskim temama. Na kraju, učenici su glasovali za najuvjerljivije argumente s indikativnim pokazateljem kako država treba stvoriti sustav koji će omogućiti sigurnije upravljanje financijama i financijskom budućnosti. Naposljetku je učenicima omogućen interaktivni razgovor s eminentnim stručnjacima koji su naglasili važnost znanja i osnaživanja mladih generacija u donošenju ispravnih financijskih odluka. Na temelju vlastitih iskustava i primjera iz stvarnih situacija, učenici su zatražili savjete o dalekosežnim posljedicama na osobnu financijsku stabilnost i na dobrobit društva kao cjeline. Učenici su pozitivno vrednovali korisne savjete, naputke i upozorenja koji bi im pomogla u donošenju zrelih financijskih odluka.

Zaključak

Obzirom na financijsku perspektivu mladih te rizike s kojima se suočavaju, potrebno je posvetiti pozornost financijskoj edukaciji. Učeničke sugestije o uvođenju financijske pismenosti kao dijela obrazovnog sustava poklapaju se s njihovim interesima i potrebama. Priznanje o nedovoljnoj informiranosti, nerazumijevanju financijskih proizvoda, izloženost rizicima i donošenju ispravnih financijskih odluka i više su nego dovoljan razlog za to. Kako je obrazovanje ključ uspjeha, uvođenjem financijske pismenosti u škole učenici bi ovladali osnovnim znanjima i vještinama koje bi im omogućilo razumijevanje financijskih procesa u svakodnevnom životu.

Literatura

1. Ivanov, M. Barbić, D. i Lučić A (2018.). Moj novac, moja budućnosti, Zagreb, Štedopis
2. Narodne novine. (2019.). Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Poduzetništvo za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, Zagreb, NN 7/2019, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_157.html
3. Pametno sa svojim novcem!, (2020.). Zagreb, Štedopis – Institut za financijsko obrazovanje, e – learning | (stedopis.hr)
4. Primorac Krmpotić, M., (2020.). Financijska pismenost – jedan od temelja poduzetničkog učenja, Zagreb, Obrazovanje za poduzetništvo
5. Strategije poučavanja financijske pismenosti: priručnik za uključivanje financijske pismenosti u odgojno-obrazovna okruženja, (2022.). Zagreb, Forum za slobodu odgoja, 2022-ProFiLE-prirucnik.pdf (fso.hr)