o holokaustu
Mira Racić
Sažetak
U članku sam opisala na koji način povezujem sadržaje Hrvatskoga jezika i Povijesti kroz nastavno gradivo koje se odnosi na holokaust. Suodnos između ova dva predmeta odnosi se na stvaralačke zadatke koje sam zadavala učenicima analizirajući različite povijesne izvore – od video-materijala, igranih filmova i djela za cjelovito čitanje. Budući da je cilj odgoja i obrazovanja cjelovitost u poučavanju, ovakvim se pristupom određenom nastavnom gradivu učenicima pruža mogućnost analize i promišljanja o povijesnim događajima kroz različite perspektive te ih na taj način potičemo na razvoj kritičkog promišljanja.
Ključne riječi: korelacijsko-integracijski sustav, holokaust, povijesni izvori, stvaralački zadatci.
Uvod
S obzirom na broj sati te količinu nastavnih sadržaja, Hrvatski je jezik kao nastavni predmet najopsežniji te je stoga važan i za razumijevanje i svladavanje gradiva svih ostalih predmeta. Isto tako, učenjem hrvatskoga jezika, učenicima se omogućuje razumijevanje i prihvaćanje međukulturnih razlika te uočavanje i prevladavanje kulturnih i jezičnih stereotipa i predrasuda pri čemu poštuju i uvažavaju jezike drugih naroda (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, 2019.). Prihvaćanje međukulturnih razlika te prevladavanje stereotipova i predrasuda prema drugima, zadaća je i predmetnog područja književnost i stvaralaštvo jer će učenici razvijajući svoje čitateljske kompetencije te izražavajući svoje dojmove o pročitanom kroz stvaralačke uratke, razvijati kulturne kompetencije te međukulturalno razumijevanje. Iz tih je razloga gotove nemoguće ne ostvariti suodnos predmeta Hrvatski jezik s velikom većinom drugih predmeta koji se poučavaju u osnovnoj školi, a samim se time ističe i svrha obrazovanja i poučavanja, a to je cjelovitost odgoja i obrazovanja upravo kroz ostvarivanje suodnosa nastavnih predmeta.
Polazeći iz vlastitog iskustva, koje se odnosi na poučavanje i Hrvatskoga jezika i Povijesti u osnovnoj školi, usuđujem se konstatirati da je upravo kroz ova dva predmeta i najlakše ostvariti suodnos, pogotovo kroz predmetno područje književnost i stvaralaštvo i to kroz cjelovita književna djela ili ulomke koji se interpretiraju na nastavi, a koji se tematski ili vremenski dotiču povijesnih događaja ili osoba s kojima se učenici susreću i kroz nastavni predmet Povijest.
Holokaust u nastavi Hrvatskog jezika i Povijesti
S obzirom na to da je pristup nastavi Hrvatskoga jezika metodički organiziran kroz metodičke sustave, pri odabiru književnoga teksta koji će se interpretirati, potrebno je voditi računa i o odabiru metodičkog sustava kroz koji će se djelo ili ulomak obraditi. Metodički je sustav zamisao izvođenja nastavnog procesa koja je određena međusobnim odnosom i ulogom čimbenika toga procesa izvođenja, a to su književni tekst (nastavni sadržaj), učenik, učitelj, organizacijski oblici te nastavne metode i sredstva (Bežen, 2008.). S obzirom na značenje pojma metodički sustav, valja imati na umu cilj koji želimo postići s učenicima pri obradi određenog nastavnog sadržaja ili interpretaciji književnoga teksta prije nego odlučimo prema kojem metodičkom sustavu ćemo planirati svoj nastavni proces. Upravo to tvrdi i Težak – za isti nastavni predmet ne postavlja se uvijek ista, nego i vrlo različita svrhovna odredba, iz čega proizlazi i različit izbor sadržaja (Težak, 198.). Pri interpretaciji književnih tekstova ili djela za cjelovito čitanje, a s obzirom na to da je upravo kroz te nastavne sate moguće ostvariti najviše suodnosa s drugim predmetima, najčešće se koristi korelacijsko-integracijski sustav. To pak ne znači da se književnom tekstu ne može pristupiti kroz neki drugi metodički sustav, npr. problemsko-stvaralački ili interpretativno-analitički, ali u kontekstu suvremene nastave, upravo korelacijsko-integracijski sustav pruža više mogućnosti i neke prednosti u obradi književnoga teksta.
Nastavne sadržaje s kojima se učenici susreću tijekom svog osnovnoškolskog obrazovanja u višim razredima osnovne škole, a koji se odnose na razdoblje holokausta i Drugog svjetskog rata, s obzirom na svrhu poučavanja o takvim događajima, najbolje obraditi upravo kroz korelacijsko-integracijski sustav. Taj je sustav, naime, pogodan za takve sadržaje jer pruža razumijevanje nastavnih sadržaja iz različitih perspektiva – kroz nastavne predmete Povijest, Hrvatski jezik, ali i kroz Građanski odgoj i obrazovanje te kroz gotovo sva područja predmeta Hrvatski jezik.
U Drugome je svjetskom ratu, tijekom holokausta, stradalo 1 500 000 djece. Našim je učenicima teško predočiti tragičnost i razmjere stradavanja djece ili civila isključivo kroz tu brojku. Na nastavi Povijesti, učenici učeći o tim događajima, dobivaju povijesnu sliku o prostoru i vremenu tih tragičnih događaja, nauče osnovne činjenične podatke, uzroke i posljedice pojedinih događaja, analiziraju povijesne izvore (pisane izvore, videomaterijale i fotografije), ali teško dobivaju sliku o tome da se iza tih činjenica, podataka, brojki, kriju prava ljudska bića, koja su prije tih tragičnih događaja imala svoje živote i imena i prezimena prije negoli su postali dijelom statističkih podataka. Upravo iz tih razloga Ministarstvo znanosti i obrazovanja već dugi niz godina ostvaruje suradnju s različitim ustanovama diljem svijeta čija je zadaća dati učiteljima nove smjernice u poučavanju u holokaustu, a kao rezultat takve suradnje koja se i dalje odvija i produbljuje novim spoznajama, nastao je dokument Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu u kojemu učitelji svih predmeta koji se u svome radu s učenicima dotiču tema vezanih uz holokaust i razdoblje Drugog svjetskog rata, mogu pronaći detaljne i kvalitetne smjernice kako bi kod svojih učenika razvijali znanja o holokaustu, osiguravajući točnost u razumijevanju i znanju te podižući svijest o mogućim posljedicama antisemitizma; kako bi bili sposobni kreirati angažirano nastavno okruženje za učenje o holokaustu; kako bi promicali kritičko i refleksivno razmišljanje o holokaustu, uključujući sposobnost odbijanja negiranja i iskrivljavanja holokausta te kako bi doprinijeli obrazovanju o ljudskim pravima i sprečavanju genocida (Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu, 2020.). Preporuke su nastale u suradnji s Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust te se svake godine nadopunjuju i proširuju, a i za učitelje povijesti i sve one koji se u svom poučavanju susreću s holokaustom, svake se godine organizira višednevni državni seminar Poučavanje o holokaustu na kojem učitelji imaju mogućnost slušati predavanja brojnih svjetskih povjesničara te razmjenjivati iskustva i ideje na radionicama.
Povijesni izvori za ostvarivanje suodnosa Povijesti i Hrvatskoga jezika
U nastavku ću predstaviti aktivnosti i stvaralačke zadatke koji se mogu iskoristiti kao polazišta za obradu nastavnih sadržaja koji se odnose na holokaust, a mogu se iskoristiti i na satima Hrvatskoga jezika i na satima Povijesti kroz upotrebu različitih povijesnih izvora, filmskih ili književnih predložaka.
Dora Rivkina i Thomas Kulka
Dora je rođena u židovskoj obitelji u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Imala je dvije sestre, jednu mlađu, a jednu stariju. Prije rata, više od trećine stanovnika Minska, činili su Židovi. Dora je s obitelji živjela u Novomesnitarskoj ulici u samom središtu Minska. Dorin je otac radio u državnoj tvrtki koja se bavila proizvodnjom namještaja.
Kao mlada djevojka, Dora je bila sportski tip i voljela je plivanje i ples. U drugom razredu, odabrana je za glavnu plesnu ulogu u nov
ogodišnjoj priredbi u školi. Bila je i članica Mladih pionira, sovjetske dječje organizacije koja se bavila proučavanjem sovjetske povijesti, odlazili su na putovanja…
(PRIJEVOD S ENGLESKOG JEZIKA, IZVOR: https://www.yadvashem.org/)
Slika 1. Dora Rivkina
ZADATCI:
a) Što misliš, kako je dalje tekao Dorin život? Napiši nekoliko rečenica. Poslušaj kako su Dorin život zamislili ostali učenici u razredu.
b) Na zemljovidu pronađi Bjelorusiju i grad Minsk. Na internetu istraži kako danas izgleda grad Minsk.
Thomasovi su roditelji bili Židovi. Njegov je otac, Robert Kulka, bio poslovan čovjek u moravsko gradu Olomoku. Njegova majka, Elsa Skutezka, je bila mlinarica iz Brna. Njegovi su roditelji bili dobro obrazovani i govorili su češki i njemački jezik. Vjenčali su se 1933. i odlučili živjeti u Robertovom rodnom gradu Olomocu. Thomas se rodio godinu nakon vjenčanja 
roditelja, a kada je napunio 3 godine, obitelj mu se preselila u Brno, majčin rodni grad. U ožujku 1939., nekoliko tjedana prije Thomasovog 5. rođendana, nacisti su okupirali grad Brno. (…)
(PRIJEVOD S ENGLESKOG JEZIKA, IZVOR: https://www.yadvashem.org/)
Slika 2. Thomas Kulka
ZADATAK:
Na temelju onoga što si pročitao/pročitala o Thomasu, izradi tablicu u kojoj ćeš usporedno prikazati događaje iz Thomasovog života i događaje koji se odnose na razdoblje prije i sam tijek Drugi svjetski rat u tome periodu (izdvoji događaje koje smatraš ključnima za to razdoblje, možeš ih izdvojiti i više).
Tablica 1. Primjer popunjene tablice
Na brojnim mrežnim stranicama koje su posvećene proučavanju holokausta, učitelji mogu pronaći velik broj podataka o žrtvama holokausta pa i podatke o njihovom životu prije stradavanja u Drugom svjetskom ratu. Prije nego što se učitelji odluče na korištenje tih podataka, svakako je preporuka da se provjeri njihova vjerodostojnost, primjerenost učenicima, a budući da su podatci uglavnom pisani na stranim jezicima, učitelji ih mogu koristiti ukoliko su njihovi učenici sposobni razumjeti strani jezik ili prevesti na hrvatski jezik. Isto tako, učitelji Hrvatskoga jezika ili Povijesti u ovakvim primjerima mogu ostvariti i suradnju s učiteljima stranih jezika te na taj način ostvariti suodnos i sa stranim jezicima. Mrežne stranice Međunarodne škole za poučavanje o holokaustu Yad Vashem https://www.yadvashem.org/ imaju bogatu i vrlo detaljnu kolekciju podataka o žrtvama holokausta te ih svakako preporučujem učiteljima ukoliko se odluče na ovakav pristup poučavanju.
Opera Brundibar
Brundibar su u originalu izvodila djeca iz koncentracijskog logora Terezina, u okupiranoj Čehoslovačkoj. Ime dolazi iz češkog kolokvijalizma za bumb
ara. U logoru je opera prikazana 55 puta, a gotovo svi sudionici deportirani su u Auschwitz. Većina je život završila u plinskim komorama (Izvor: Centar za promicanje tolerancije i sjećanja na holokaust Zagreb).
Slika 3. Opera Brundibar
Učitelji koristeći ovaj povijesni izvor mogu ostvariti suodnos i s predmetom Glazbena kultura ili čak suradnju s učiteljima glazbene kulture. Naime, zatočenici u getima ili koncentracijskim logorima vrlo su se često bavili nekim vrstama umjetnosti, iako to zvuči potpuno suludo s obzirom na situaciju u kojoj su se nalazili. Kako su sami preživjeli kasnije izjavljivali, pjevanje, pisanje pjesama, crtanje i slikanje, ili čak bavljenje potpuno (ne)uobičajenim stvarima (poput zapisivanja recepata), pomoglo im je da zadrže ljudskost u tim nehumanim uvjetima i da ne zaborave na svoju čovječnost. S obzirom na sve navedeno, učiteljima se pruža mogućnost da učenicima prikažu holokaust i iz drugih perspektiva, a ne samo iz povijesne, a u tome i jest bit korelacijsko-integracijskog metodičkog sustava.
ZADATCI:
a) Pogledaj isječak na sljedećoj poveznici. Istraži u kojim je uvjetima, kada i gdje nastala opera Brundibar čiji su isječak pogledao/pogledala. Svoje istraživanje predstavi učenicima iz razreda u obliku plakata ili u nekom interaktivnom digitalnom alatu.
b) Istraži kako su nacisti iskoristili izvođenje ove dječje opere u svrhu promidžbe nacističkog režima.
c) Saznaj je li opera doživjela svoje moderno izdanje. Tko je redatelj hrvatske verzije dječje opere? Kada je ona izvedena i gdje?
Igrani film Lea i Darija (2011.)
Igrani film Lea i Darija redatelja Branka Ivande iz 2011. godine opisuje život djevojčice Leje Deutsch, najmlađe glumice koja je ikada glumila u 
Hrvatskom narodnom kazalištu. Lea je bila djevojčica židovskoga podrijetla koju su svojevremeno nazivali i hrvatskom Shirley Temple, a svoj je život tragično izgubila u vagonu na putu u Auschwitz.
Slika 4. Lea i Darija
ZADATCI:
a) Na mrežnim stranicama istraži koga su nazivali hrvatskom Shirley Temple, čudom od djeteta i hrvatskom Annom Frank. Ima li sličnosti u sudbini koju je doživjela Lea sa sudbinom Anne Frank? Koju sličnost uočavaš?
b) Napiši osvrt na pogledani film u kojem ćeš iznijeti kritički stav prema stradanju djece i civila u ratnim okolnostima općenito. Svoj osvrt napiši u obliku teksta trodijelne strukture. U dogovoru s učiteljem/učiteljicom i učenicima u razredu, izradi rubriku za vrednovanje osvrta te u razredu provedite vrednovanje učeničkih uradaka.
c) Napiši preporuku svojim vršnjacima zašto bi trebali pogledati film Lea i Darija. Preporuku napiši u word dokumentu te u razredu organizirajte dijeljenje preporuka učenicima u školi ili mjestu u kojem živiš.
d) Prouči članke 14., 22., 24., 35. i 66. Ustava Republike Hrvatske na sljedećoj poveznici.
Pronađi primjere u filmu u kojima su ugrožena takva prava. Uz svaki članak Ustava možeš navesti i više primjera. Članke prepiši na papir, izreži i zalijepi na papir većeg formata. Ispod svakog članka dokaži primjerima i situacijama iz filma da su glavnoj junakinji filma bila ugrožena upravo ta prava.
Svjedočanstvo Ruth Pizhier
Kolekcija svjedočanstava osoba koje su preživjele holokaust nalazi se na internet stranicama Međunarodne škole za poučavanje o holokaustu Yad Vashem. Svjedočanstva su vrlo duga i potresna te je preporuka učiteljima da prije gledanja sadržaja s učenicima sami pogledaju svjedočanstvo te izaberu ono koje je za njihove učenike najprimjerenije. Učitelji također mogu učenicima prikazati samo isječak ili neke dijelove svjedočanstva. Isto tako, gotovo su sva svjedočanstva na stranim jezicima(engleskom, mađarskom, poljskom ili hebrejskom) i bez prijevoda te odluka o tome hoće li u svom poučavanju upotrijebiti svjedočanstvo ovisi o učitelju i njegovim spoznajama o tome koliko su njegovi učenici sposobni razumjeti isto. Detaljne upute o 
korištenju svjedočanstava u nastavi, učitelji mogu proučiti u Preporukama za podučavanje i učenje o holokaustu na sljedećoj poveznici.
Slika 5. Ruth Pizhier
Svjedočanstvo Ruth Pizhier nalazi se na ovoj poveznici, a moja je preporuka učiteljima da odaberu dio koji smatraju najprikladnijim za svoje učenike.
ZADATCI:
a) Usmeno odgovori na pitanja: Kakav je život Ruth imala prije nego je proživjela holokaust? Gdje je živjela? Što se dogodilo s Ruth u vrijeme holokausta? Kakva je bila sudbina njezine obitelji? Kako je to utjecalo na njezin kasn
iji život?
b) Kakav dojam na tebe ostavlja svjedočanstvo koje si pogledao/pogledala? Iznesi svoja razmišljanja u pisanom ili usmenom obliku.
John Boyne: Dječak u prugastoj pidžami (igrani film, djelo za cjelovito čitanje, ulomak za čitanje)
Slika 6. Naslovnica romana Dječak
Dječak u prugastoj pidžami roman je irskoga književnika Johna Boyna prema kojemu je 2008. godine snimljen višestruko nagrađivani istoimeni film, a glavni su protagonisti filma vršnjaci Bruno i Šmuel. Bruno je sin vojnog zapovjednika logora, a Šmuel je zatvoren u istome logoru te njih dvojica u tim strašnim vremenima pronalaze zajedničke teme, a na svijet i događaje oko sebe gledaju nevinim dječjim očima.
ZADATCI:
a) Izdvoji stvarne i nestvarne povijesne događaje iz pročitanog djela/pogledanog igranog filma. Prikaži ih u usporednoj tablici.
b) Pripremi dvominutno izlaganje o tome zašto je i kako je pisac prikazao holokaust očima dječaka u ovome romanu. Svoje izlaganje predstavi učenicima u razredu. U suradnji s učiteljem/učiteljicom, izradi rubriku za vrednovanje izlaganja.
c) Napiši preporuku o tome zašto bi svi tvoji vršnjaci trebali pročitati roman Dječak u prugastoj pidžami. U preporuci ne prepričavaj sadržaj knjige i ne otkrivaj njegov završetak. Preporuku napiši u obliku teksta trodijelne strukture od najmanje 100 riječi. U suradnji s učiteljem/učiteljicom, preporuke učenika iz razreda izloži na vidljivo mjesto u školi.
d) Napiši pismo Bruninom tati. U pismu kritički napiši sve što misliš o njegovim postupcima. Upozori ga na kršenje ljudskih i građanskih prava.
e) U romanu dječak Smuel u jednom trenutku govori Bruni da je iz Poljske, iz Krakova. Istraži što se dogodilo u Krakovu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Što se dogodilo sa Židovima? Što je geto? Svoje istraživanje predstavi u nekom digitalnom alatu, npr. Sway ili PowerPoint.
f) Istraži tko su Pravednici među narodima. Tko dobiva to odlikovanje i zašto? Saznaj ima li u Hrvatskoj Pravednika među narodima? Svoje istraživanje predstavi u obliku plakata koji možeš izraditi i u nekom digitalnom alatu. U suradnji s učenicima iz razreda, napravite virtualnu izložbu plakata.
g) Na mrežnim stranicama istraži koji su igrani filmovi tematski povezani s holokaustom. Kratko predstavi svaki film (navedi redatelja, godinu nastanka, glavne glumce…) te popis filmova izloži na vidljivom mjestu u školi ili školskoj knjižnici.
Dnevnik Anne Frank (djelo za cjelovito čitanje)
Djelo Dnevnik Anne Frank ne nalazi se na popisu obaveznih djela za cjelovito čitanje prema Kurikulumu za nastavni predmet Hrvat
ski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj i smatram to velikim nedostatkom popisa djela za cjelovito čitanje. Međutim, s obzirom na slobodu koja je dana učiteljima hrvatskoga jezika u odabiru djela za cjelovito čitanje koja nisu obavezna, učiteljima se otvara mogućnost da sa svojim učenicima ipak interpretiraju ovo djelo za koje smatram da treba biti nezaobilazno za učenike viših razreda osnovne škole.
Slika 7. Dnevnik Anne Frank
Vrijednost ovoga djela nije samo u tome što će učenici vrijeme holokausta promatrati kroz oči njihove vršnjakinje već i u tome što će kroz upoznavanje s djevojčicom Annom Frank spoznati temeljne životne i ljudske vrijednosti te o njima promišljati.
ZADATCI:
a) Osmisli i uvježbaj izlaganje u trajanju do 3 minute u kojem ćeš iznijeti zašto je važno pročitati knjigu Dnevnik Anne Frank. Svoj ćeš govor izvesti na satu lektire, a u suradnji s učenicima i učiteljem/učiteljicom, izradi rubriku prema kojoj ćeš vrednovati vlastito izlaganje i izlaganja drugih učenika.
b) Iz pročitanog djela/ulomka, izdvoji citat koji te se najviše dojmio. Svoja razmišljanja o odabranom citatu napiši u obliku teksta trodijelne strukture.
c) Posjeti Kuću Anne Frank na poveznici: https://www.annefrank.org/en/. Virtualno prošeći muzejskim dijelom. Iznesi svoj doživljaj viđenoga.
d) Na mrežnim stranicama ili u suradnji sa školskom knjižnicom, istraži koja su još književna djela tematski povezana s holokaustom. Kratko predstavi svako djelo (navedi autora i godinu nastanka, te ukratko radnju) te popis književnih djela izloži na vidljivom mjestu u školi ili školskoj knjižnici.
e) Istraži kako je objavljen Dnevnik Anne Frank – tko ga je pronašao, objavio, kada i s kojim ciljem.
f) U suradnji s učiteljima/učiteljicama iz Hrvatskoga jezika i Povijesti, osmisli aktivnosti kojima ćete u tvojoj školi obilježiti 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Zaključak
Svim ranije opisanim aktivnostima i zadatcima ostvaruje se suodnos Hrvatskoga jezika i Povijesti te se učenicima pruža mogućnost da određene povijesne sadržaje, u ovome slučaju razdoblje holokausta, proučavaju iz različitih perspektiva. Na taj ćemo ih način potaknuti na kritičko razmišljanje, razvoj društvene svijesti i pripadnosti, potaknut ćemo njihov osobni razvoj i osjećaj za identitet, a ono što smatram posebno važnim u ovakvom načinu poučavanja, jest da učenike naučimo da prepoznaju i uoče opasnosti od diskriminatornih razmišljanja, ksenofobije, rasizma, stereotipizacije i u najnovije vrijeme homofobije. Cilj nam je također da kod učenika potaknemo razvoj tolerancije i osjećaja za druge ljude, da ih potaknemo da budu aktivni građani svijeta, a najvažnije od svega – da ih potaknemo da djeluju protiv nepravde.
Literatura
- Bežen, A., 2008. Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Profil
- Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, 2019. MZOS. Dostupno ovdje (pristupljeno: 19.10.2021.)
- Preporuke za učenje i poučavanje o holokaustu, 2020. Dostupno ovdje (pristupljeno 20.10.2021.)
- Težak, S., 1996. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Zagreb: Školska knjiga
- Međunarodna škola za učenje i poučavanje o holokaustu Yad Vashem https://www.yadvashem.org/ (pristupljeno: 22.10. 2021)
- Ustav Republike Hrvatske, dostupno ovdje (pristupljeno: 22.10.2021.)
- Centar za promicanje tolerancije i sjećanja na holokaust Zagreb, dostupno na: https://centartolerancije.hr/ (pristupljeno: 22.10. 2021.)
- Kuća Anne Frank, dostupno na: https://www.annefrank.org/en/ (pristupljeno: 23.10. 2021.)
- Svjedočanstvo Ruth Pizhier, dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=ykt0OsAoGYk&t=7s (pristupljeno: 23.10.2021.)
Kako bi djecu mlađe školske dobi uveli u svijet računalnog razmišljanja i logičkog zaključivanja, a bez korištenja tehnologije, voditeljica radionice, učiteljica Kristina Slišurić pripremila je niz zanimljivih problemskih zadataka kojima su sudionici radionica trenirali svoje moždane vijuge. Više…
Lea Košak u svojem projektnom odgojno-obrazovnom radu s prvašićima provela je različite jesenske aktivnosti kako bi učenici jesensko doba osjetila sa svim svojim osjetilima – vidom, dodirom, mirisom, okusom i sluhom. Više…
U članku Marice Mršo je prikazan odnos roditelja i učitelja, te mogućnosti uključivanja roditelja u rad škole. Primjeri se odnose na razrednu nastavu, ali se mogu primijeniti i na više razrede. Više…
Nekada je komušanje kukuruza bio jedan od najvažnijih jesenskih zadataka, a danas se to obavlja zbog očuvanja tradicije. Martina Križman Tavčar pomoću aktivnosti komušanje kukuruza željela je da njeni učenici shvate da su nekada ljudi živjeli drugačije nego što oni žive danas. Više…
U Kurikulumu za nastavni predmet Informatike jedna od domena je i Računalno razmišljanje i programiranje. Matea Paljuca kako bi kod svojih učenika razvijala logičko i kreativno mišljenje, uključila ih je u Europski tjedan programiranja. Više…
Melita Irman je predstavila nekoliko primjera kako se nastava može izvoditi izvan učionice pogotovo u vrijeme covida. Učitelji razredne nastave zbog predavanja više predmeta imaju više mogućnosti izvesti učenike van i lako mogu prilagoditi svoj raspored. Više…
Mira Racić je opisala na koji način povezuje sadržaje Hrvatskoga jezika i Povijesti kroz nastavno gradivo koje se odnosi na holokaust. Suodnos između ova dva predmeta odnosi se na stvaralačke zadatke. Više…
Nastava na daljinu donijela je mnoge promjene. Tijekom takve nastave važno je primjereno i odgovorno ponašanje. Monika Ravnikar Bobnar je svojim učenicima predstavila kako se na primjeren način komunicira među vršnjacima i predstavila im zamke interneta. Više…
Nina Volčanjk provela je istraživanje u kojem su pratili učenike s posebnim potrebama u inkluzivnoj učionici. Istraživanje je pokazalo da inkluzivna učionica, koristeći odgovarajuće strategije, metode i didaktičke materijale, ima pozitivan učinak na napredak učenika s posebnim potrebama u svim područjima. Više…
Nastava na otvorenom danas postaje sve popularniji oblik poučavanja, budući da su učitelji svjesni da učenici sve više slobodnog vremena provode kod kuće iza zaslona. Polona Gole nas je provela kroz satove gdje se učenici orijentiraju kompasom i raznim kartama na otvorenom. Više…
Sat tjelesnog odgoja je predmet koji je jako teško ili nemoguće predavati na daljinu. Pročitajte u članku Roberta Suholežnika njegovo iskustvo tijekom rada na daljinu. Više…
Snježana Kovačević je progovorila o tome kako uz upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavnom procesu možemo motivirati učenike da uče na kreativan način i da pri tome nauče koristiti tehnologiju i digitalne alate na siguran i svrsishodan način. Više…
Učiteljica Špela Ivančič opisala je postupak gdje su učenici u parovima izradili vlastiti strip. Na kraju su stripove predstavili svojim kolegama i priredili izložbu stripova u razredu. Više…
Djeca od rođenja grade svoje znanje i svijest o zakonima pisanog jezika. Tea Kump, kaže kako je važno podizati svijest roditelja o tome da obitelj ima važnu ulogu u razvoju pismenosti djece, pa su osmislili radionice koje su povezane s opismenjavanjem. Više…
Koordinatorica projekta Poticanje prijateljstva, Tea Zagorc, uključila se u projekt kako bi kod svojih učenika potaknula na pozitivno razmišljanje o prijateljstvu i razvijanju dobrih odnosa s vršnjacima. Više…
Članak Vivijane Krmpotić govori o stjecanju socijalnih vještina te upoznavanje kulturnih i prirodnih znamenitosti županije kroz izlete, predavanja, radionica ili susrete s književnikom. Više…
Današnji učenici gube istinski kontakt s prirodom. Andreja Trobec kroz provedene istraživačke aktivnosti s učenicima, stekli su aktivna iskustva upoznavanja starih domaćih jela koja su se nekada svakodnevno pojavljivala na tanjurima. Više…
Pozdravljanje u svakodnevnom životu sve više gubi na važnosti. Knjižničarka Barbara Turinek želi podsjetiti učenike na važnost pozdravljanja, jer samo u interakciji s drugima možemo ovladati procesom socijalizacije. Više…
Pročitajte članak Damjane Oblak o suradnji i radionicama s IRIS centrom s ciljem kako bi se učitelji upoznali s načinima rada, s alatima, s odgovarajućim prilagodbama s učenicima s oštećenjem vida, . Više…
Upoznajte se s projektom građanin pod nazivom Pernati susjedi uz vodstvo učiteljice Dragane Rakonca. Jedan od ciljeva projekta je upoznati ptičja naselja i važnost ptica u funkcioniranju ekosustava. Više…
Projekt ATS STEM jest međunarodni projekt, a cilj je bio doznati kako formativno razvijati poprečne vještine učenika s pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije, kaže Igor Pagrčič. Više…
Ivana Miletić upoznala nas je s projektom Pianeta adolescenti čiji je cilj povezati adolescente vršnjake i promicati kulturu višejezičnosti, ideju globalizacije i toleranciju kod mladih građana Europe. Koje su sve aktivnosti provede, pročitajte ovdje
Više…
Slika 5. Mozganje i objašnjavanje
Slika 1. Učenici drugog razreda usvajaju nastavni sadržaj programiranja kroz igru Run Marco
Pogled kroz prozor 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.