Pogled 2020.

Broj 118, prosinac 2019.
ISSN 1848-2171


slika

Pogled_iconHrvatska korisnička skupina s ambasadoricom, Ivanom Štiglec i dio članova Daniela Dorčak i Dilajla Pavletić, ispričali su nam o svojim aktivnosti koje su morali izraditi i provesti u sklopu projekta European Schoolnet. Više…

Pogled_iconU nastavi slovenskih učenika s govorno–jezičnim poremećajima Institutu za gluhe i naglušne u Ljubljani, Nataša Safran je provela projekt u kojem se istraživalo, stvarali tekstovi u različitim alatima i programima i time širio rječnik. Više…

Pogled_iconTrema je dio svakog nastupa. Je li moguće nastupiti bez treme? Amadeja Turnšek je predstavila uzorke i znakove treme te napomenula da uz pomoć različitih tehnika, upornošću i radom na sebi moguće ju je ukloniti. Više…

Pogled_iconU Osnovnoj školi Dramlje proveden je projekt Evropska vas gdje su naučili mnogo o Poljskoj, upoznali njihovu kulturu, tradiciju i način života. Isprobali su njihovu hranu, slušali muziku i plesali plesove, gledali crtiće i umjetnička dijela, kaže Andreja Črešnar. Više…

Pogled_iconDavorka Nekić nam je ispričala priču o osmašima i njihovim ‘nebeskim letačima’. Odlučili su napraviti crtić bez obzira što je to ambiciozni pothvat i uključuje veliki trud i rad. Više…

Pogled_iconSve korisnike Book Widgetsa i Teamsa vjerujemo da će razveseliti najavljena integracija BookWidgetsa u Microsoft Teamse. Gordana Lohajner i Gordana Sokol  nisu bile spremne čekati, pa su odlučile same testirati Beta verziju aplikacije koja se ugrađuje u Microsoft Teams. Više…

Pogled_iconU svojem članku Nina Jesenšek je predstavila aktivnosti koje je provodila s učenicima s teškoćama u učenju. Više…

PPogled_iconetra Šibelja Gorše
upoznala nas je s europskim projektom Pasavček, u sklopu kojeg učenici prvog i drugog razreda uče o važnosti vezanja sigurnosnim pojasom na raznim umjetničkim i sportskim radionicama, kroz razgovore, dječje knjige, igre, različite kreacije, učenje prometnih propisa i znakova, slična natjecanja i predavanja instruktora vožnje. Više…

Pogled_iconStručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević s učiteljicama i učenicima 2. razreda sudjelovala je u projektu čiji cilj je bio da se usvoje neki ekološki pojmovi i razvija ekološka svijest. Izrađena je ekoslovarica kao obrazovni materijal. Više…

Pogled_iconTea Zagorc se prvi puta kod izvannastavne aktivnosti Upoznajmo naš planet susrela s projektnim radom u kojem su sudjelovali učenici 1. i 2. razreda Osnovne škole Center iz Novog Mesta. Kako je prošlo i da li će u budućnosti raditi na projektima, pročitajte u članku. Više…

Pogled_iconTomaž Kocman opisao je priču o dječaku koji ga je u četiri godine zajedničkog druženja naučio da je itekako važno omogućiti djeci vrijeme za njihove želje i ambicije, kao i igru punu istraživanja i kreativnih eksperimenata. Više…

Pogled_iconKnjižničarka Urška Hlupič Voda sudjelovala je u međunarodnim aktivnostima razmjene bookmarkera ili knjižne oznake, a svrha je povezivanje školskih knjižnica iz različitih dijelova svijeta i potaknuti čitanje među učenicima. Više…

Pogled_iconVesna Samardžić, Dragana Dolić i Ivona Tabak odustale su od uobičajenoga pristupa lektiri kako bi ju što više približili učenicima. Vođene željom da učenici čitaju i sa zanimanjem dolaze na satove lektire, pokrenule su projekt Alat u ruke za lektiru bez muke. Više…

Gordana Lohajner

29th Science Projects Workshop u Future Classroom Lab

u sklopu projekta Europeana DSI-4

almaS_ivanaS_danielaD_dilajlaP

Alma Šuto, Ivana Štiglec, Daniela Dorčak i Dilajla Pavletić

imagePočetkom ove školske godine, European Schoolnet je natječajem odabrao 13 Europeana ambasadora iz Francuske, Španjolske, Rumunjske, Hrvatske, Grčke, Poljske, Italije, Turske, Malte, Portugala, Mađarske, Finske te predstavnika Europske škole. Uslijedio je natječaj kojim je odabrano 130 nastavnika koji čine korisničke skupine. Tijekom godine svaki je ambasador radio sa svojom korisničkom skupinom koju čini 10 nastavnika. Europeana ambasador za Hrvatsku je prof. Ivana Štiglec, a članovi hrvatske korisničke skupine su: Anita Lasić, Nataša Tram, Tomislav Pavlović, Daniela Dorčak, Dilajla Pavletić, Mirela Radošević, Marica Jurec, Josip Kličinović, Alma Šuto i Željka Fuderer Levak.

Cilj projekta je popularizirati korištenje platforme Europeana u nastavi. Europeana je digitalna platforma za kulturnu baštinu i sadrži milijune digitalnih predmeta iz različitih europskih muzeja, knjižnica, galerija i arhiva. Svaki je nastavnik korisničke skupine trebao izraditi scenarij poučavanja koji uključuje Europeana resurse, provesti scenarij u svojoj učionici, pokazati aktivnost na blogu Teaching with Europeana, napisati osvrt na provedeni sat, odabrati i provesti scenarij poučavanja svojih europskih kolega te napisati implementacijsku priču o provedenom scenariju.

clip_image001Scenarije poučavanja možete pogledati na blogu.

Rad nastavnika svake korisničke skupine se pratio tijekom školske godine (izrađeni scenariji poučavanja, implementacijske priče, aktivnost na blogu), te je iz svake korisničke skupine European Schoolnet odabrao nastavnike koji su nagrađeni sudjelovanjem na radionici u Future Classroom Lab u Briselu. Ovogodišnji pobjednici su prikazani na slici. Iz hrvatske korisničke skupine odabrane su dvije nastavnice i jedna učiteljica.

Hrvatski nastavnici na 29th Science Projects Workshop u Future Classroom Lab (SPW@FCL)

Brussels, Belgija 7.-8. lipanj 2019.

Na dvodnevnoj radionici u Briselu sudjelovala je ukupno 43 nastavnika Europeana DSI-4 i to 13 ambasadora Europeane i 30 pobjednika natjecanja Europeana za obrazovanje. Iz Hrvatske su na radionici sudjelovale četiri odgojno- obrazovne djelatnice osnovnih i srednjih škola: Ivana Štiglec (ambasadorica) i Daniela Dorčak iz I. gimnazije Osijek, Alma Šuto iz Osnovne škole Zmijavci i Dilajla Pavletić iz Osnovne škole Vladimira Nazora Crikvenica.

clip_image003 clip_image005

Poseban dojam ostavlja sama učionica budućnost u kojoj je održana 29. radionica znanstvenih projekata, a koja je podijeljena u nekoliko dijelova: Interact, Present, Develop, Investigate, Create i Exchange. U svakoj od tih dijelova uz uporabu IKT-a odvija se proces poučavanja i učenja kroz interakciju, prezentaciju, razvoj i kreiranje ideja, istraživanje ili razmjenu ideja. Učionica je dopadljivog izgleda čemu doprinosi namještaj u bojama, čime se željelo postići da prostor bude udoban i opuštajući za svakog učenika, tako se na nekim stolicama može nesmetano okretati, a na nekima ljuljati.

clip_image007 clip_image009
Fotografije: European Schoolnet

European Schoolnet je mreža s podrškom 30-ak europskih Ministarstava sa sjedištem u Bruxellesu. Organizirana radionica je održana na visokoj razini u svim segmentima.

Kroz plenarni dio seminara i radionice sudionici su saznali puno o razvoju digitalne platforme Europeana, korištenju digitalne kulturne baštine u nastavi STEM područja, učinku projekta na sudionike kao i o poučavanju s Europeanom i načinima popularizacije ideja. Također, nastavnici su imali priliku pružiti povratnu informaciju o projektu te su proširili svoju mrežu suradnika.

Sudjelovanje u projektu Europeana, radionica, zajednički rad i komunikacija sa kolegama iz drugih zemalja, u neformalnom dijelu, predstavlja izvrstan način usavršavanja i širenja vidika.

Nakon radionice u učionici budućnosti posjetili smo izvrstan interaktivni Muzej europske povijesti gdje smo uz zanimljivog vodiča saznali mnogo o povijesnim događajima, odnosima među državama i događajima koji su bili bitni za pojedino povijesno razdoblje sve do današnjih dana.

clip_image011Fotografija, ispred Muzeja europske povijesti, usporedba sa slikom slikanom na istom mjestu prije 92 godine.

Poslije posjeta Muzeju ostalo nam je malo vremena za razgledavanje znamenitosti u centru Brisela uz neizostavni miris vafla i čokolade.

clip_image013 clip_image015

clip_image017

Nakon kratkog razgleda centra organizirana je zajednička večera u restoranu Chez Léon u blizini prekrasnog Grand Place, središnjeg gradskog trgu. Neformalno druženje s kolegama iz drugih zemalja predstavlja nezamjenjivu priliku za razmjenu ideja i iskustava te upoznavanje različitih kultura.

Učimo živjeti

natasa_safran

Nataša Safran

Sažetak

U nastavi slovenskih učenika s govorno–jezičnim poremećajima Institutu za gluhe i naglušne u Ljubljani posvećujem mnogo vremena cjeloživotnom učenju, posebno funkcionalnoj pismenosti, jer pomaže u savladavanju drugih znanja i svakodnevnih situacija. Ciljevi jezične nastave ostvaruju se u okviru sve četiri komunikacijske sposobnosti: slušanja, čitanja, pisanja i govora. S učenicima 8. i 9. razreda, u projektu Radenska, istraživali smo mrežnu stranicu Radenske i stvarali vlastite tekstove u raznim programima i alatima ili jednostavno širili svoj rječnik. Zadaci koji su ih čekali u online učionici, a o njima su obavješteni s elektroničkom poštom, zahtijevali su pripreme prije, za vrijeme i nakon čitanja. Zadaci su najprije riješeni pojedinačno, zatim su rješenja predstavljena u učionici ili u komplementarnoj nastavi, nakon čega slijedi zajedničko učenje. Učenici su koristili elektroničku poštu, online učionicu, Radensku mrežnu stranicu, Youtube, online rječnik slovenskog jezika, Google, Google Maps, Instant Google Street View. S projektom sam ostvarila funkcionalne ciljeve: dobivanje različitih informacija, učenje o domaćoj kulturi, razmišljanje i kritičko prihvaćanje tekstova, te stvaranje vlastitih netekstualnih tekstova. Budući da su studenti imali velike poteškoće u razumijevanju teksta koji nije tekstualni (Radenska mrežna stranica) i izradi tekstova, željela bih češće uvesti takve projekte u lekcije jer su se pokazale vrlo uspješnima u postizavanju jezičnih kompetencija.

Ključne riječi: govorno-jezični poremećaji, funkcionalna pismenost, kolaborativno učenje, online alati.

1. Uvod

Funkcionalna pismenost je alat koji izravno utječe na upravljanje drugim vještinama potrebnim za svakodnevni život. Bešterjeva [2] objašnjava da je, po definiciji UNESCO-a (1978.), funkcionalno pismena osoba ona koja je sposobna sudjelovati u svim životnim aktivnostima koje zahtijevaju pismenost za svakodnevni rad u društvenoj zajednici i korištenje vještina čitanja, pisanja i računanja za osobni razvoj i razvoj društvene zajednice. Bešterjeva [2] dodaje da je funkcionalna nepismena osoba koja može čitati i pisati, ali ne može si pomoći s tim znanjem u svakodnevnom životu. Problemi nastanu već kod prepoznavanjem teme novinskog članka, popunjavanjem obrazaca, nemogućnosti pronalaska ulice na karti, osoba ne razumijavozni red autobusa ili tramvaja.

Učenici s govorno-jezičnim poremećajima imaju probleme u školi s razumijevanjem umjetničkih i netekstualnih tekstova. Kada žele pročitati neki tekst, uglavnom su koncentrirani na čitanje – kako ga čitati. Izostavljanje slova, neprepoznavanje slova u riječi i zamjena slova su čimbenici koji utječu na slabije razumijevanje tekstova. Učenici stoga ne čitaju, ne čitaju, što je od ključne važnosti za funkcionalnu pismenost. Projektom Radenska htjela sam na drugačiji način privući učenike za čitanje kako bi postigli ciljeve lekcije jezika u okviru sve četiri komunikacijske sposobnosti: slušanje, čitanje, pisanje i govor. Učenici 8. i 9. razreda proučavali su mrežnu stranicu Radenske i svojim programima ili alatima stvarali vlastite tekstove ili jednostavno širili svoj vokabular. Predstavit ću tijek projekta, kojima sam studentima pokazala kako je funkcionalna pismenost od ključne važnosti za naš svakodnevni život, te s kojom sam ispunio funkcionalne ciljeve propisane u kurikulumu za slovenski jezik treće trijade osnovne škole: stjecanje različitih informacija, učenje o domaćoj kulturi, razmišljanje i primanje kritičkog teksta i stvaranje vlastitih netekstualnih tekstova.

2. Predstavljanje projekta

Učenicima je bio potreban pristup internetu za sudjelovanje u projektu, što sam unaprijed dogovorio s njihovim roditeljima odnosno starateljima. Učenici su proučavali mrežnu stranicu Radenske, koja je bila polazna točka za sve zadatke. U deset dana učenici su dobili pet instrukcija s različitim zadacima. Zadaci koje su ih čekali u online učionici, a obavješteni su o njima preko elektroničke pošte, zahtijevali su koncentraciju prije, za vrijeme i nakon čitanja. Zadaci su rješavani prvo pojedinačno, a rješenja su prezentirana u učionici ili virtualnoj učionici, u komplementarnim razredima, nakon čega slijedi zajedničko učenje. Učenici su koristili elektroničku poštu, online učionicu, Radensku mrežnu stranicu, Youtube, online rječnik slovenskog jezika, Google, Google Maps, Instant Google Street View.

2.1. Prvi dio projekta

U prvom dijelu učenici su morali pogledati sliku, a zatim pronaći odgovore na pitanja na Radenskoj web stranici. Učenici su morali pronaći i zabilježiti što znače tri srca i tko dizajnira zaštitni znak, a zatim navesti pet riječi koje pripadaju istoj temi kao srce i objasniti rečenicu. Morali su pronaći pjesmu koju smo mogli čuti u jednoj od starijih reklama za Radensku, pronaći je na Youtubu i zalijepiti link. Konačno, u bilo kojem programu, predložena je u Word da crta crveno srce.

2.2. Drugi dio projekta

U drugom dijelu projekta učenici su morali pregledavati internetsku stranicu Radenske i tražiti potrebne informacije. Morali su kopirati točnu adresu sjedišta tvrtke, ispisati e-mail adresu tvrtke, saznati može li se internetska stranica Radenske čitati na hrvatskom jeziku i naglasiti točan odgovor. Morali su otkriti koje su adrese informacija ponuđene na prvoj stranici i navesti robne marke Radenske te odrediti koje prirodne mineralne i izvorske vode nudi Radenska. Morali su napisati razliku između Radical Classic i Radenske svjetlosti i opravdati zašto se Radenska Light preporučuje sportašima i rekreativcima. Na kraju su otkrili i pregledali piće koje je jedno od najstarijih i najprepoznatljivijih brendova u Sloveniji.

2.3. Treći dio projekta

U trećem dijelu projekta učenici su imali nekoliko zadataka vezanih uz teme o kojima se raspravljalo u nastavi slovenskog jezika. Tako su morali pronaći smisao za riječi, uglavnom tuđenice a mogli su si pomoći online rječnikom slovenskog književnog jezika. Tada su također trebali pronaći značenje nekih trajnih fraza, fraze pronađene u tekstu. Također su trebali saznati i objasniti vrste tekstova na web stranici, koja je glavna svrha tih tekstova, bilo da su tekstovi umjetnički ili ne, ne nametljivi, privatani ili javni, objektivni ili subjektivni. Također sam se pitala mogu li opisati koji je jezik tekstova i koja je svrha tih tekstova. Također su trebali razmišljati o tome da li slikovni materijal i grafičke ilustracije olakšavaju razumijevanje i raznolikost prezentacije.

2.4. Četiri dio projekta

U četvrtom dijelu projekta učenici su morali pogledati video o povijesti, a zatim odgovoriti na nekoliko kratkih pitanja. Zanimalo me je koje godine je Karl Henne uspio pronaći glavnu žilu, za koju bolest je voda iz murskog izvora idealna, gdje u današnjem svijetu nalazimo Radensku i zašto se pokazalo da redovito konzumiranje u Radenskoj klasici smanjuje tjelesnu težinu i stimulira rast mišićne mase.

2.5. Peti dio projekta

Posljednji dio projekta bio je najviše interaktivan. Učenici 8. razreda morali su pronaći recept za palačinke u kojima se na određenoj mrežnoj stranici koristila mineralna voda, kopirati recept i zalijepiti u zadatak, a po potrebi ga isprobati kod kuće. Recepti koje su morali pronaći napisani su u prvoj osobi množine. Morali su ga pretvoriti u drugu osobu.

Učenici 9. razreda morali su pronaći lječilište smješteno u Spa Resortu 12 na mrežnoj stranici https://www.instantstreetview.com/ i ukratko opisati što su vidjeli. U zadnjem zadatku morali su posjetiti http://maps.google.com i isplanirati put od doma do Radenaca. Morali su spremiti kartu u datoteku i poslati je na moju adresu elektroničke pošte.

3. Zaključak

Otkrila sam da su takvi projekti neophodni za promicanje funkcionalne pismenosti u današnje vrijeme. Najveća prednost projekta je da učenici uvide kako su ciljevi koje trebaju postići u trećoj trijadi isprepleteni sa svime što nas okružuje, uključujući i tehnologiju. Jedini nedostatak u provedbi projekta je bio da neki učenici u domaćem okruženju još uvijek nemaju pristup World Wide Webu, ali u isto vrijeme to mi je dodatni izazov da im omogućim rad u školi izvan razreda.

Literatura

[1] K. Ahačič i drugi, Curriculum Slovenščina. [Online]. Dostupno na: http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/support/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina.pdf [18. 9. 2018.]
[2] Bešter, M.: Funkcionalna (ne) pismenost u Sloveniji. [Online]. Dostupno: https://www.jezikinslovstvo.com/ff_arhiv/lat1/040/12c02.htm [15. 1. 2019]
[3] [Online] https://www.instantstreetview.com/ [20. 12. 2018.]
[4] [Online] http://maps.google.com [20.12.2018.]
[5] [Online] https://www.youtube.com/ [20. 12. 2018.]
[6] [Online] https://www.google.com/ [20.12.2018]
[7] [Online] http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html [20.12.2018.]
[8] [Online] https://www.radenska.si/ [13. 12,2018]

Kako savladati tremu prije nastupa

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

DSCN5598Glazbenik dobro poznaje tremu. Na nastupima je gotovo uvijek prisutna. Je li moguće nastupiti bez treme koja djeluje destruktivno? Uz pomoć različitih tehnika, upornošću i radom na sebi to je moguće. Predstavljeni su uzroci i znakovi treme. U članku je opisan način uporabe tehnike vizualizacije i njezin utjecaj na učenike.

Ključne riječi: trema, nastup, vizualizacija

1. Uvod

Učitelj glazbe se u svom radu često susreće s tremom. Kod nekih učenika je trema, odnosno strah od nastupanja, a često i od ispita vrlo izražena. Može ih onesposobiti i onemogućiti im da pokažu sve svoje znanje pred publikom. Nakon neuspješno izvedenog nastupa razočarani su, nezadovoljni, tužni i lošeg raspoloženja. Loš nastup izrazito utječe na njihovo samopouzdanje i daljnji tijek obrazovanja.

Za učinkovitu promjenu nije dovoljan samo razgovor, stoga su neka djeca bila uključena u tehnike vizualizacije. Ponavljanje ove vježbe prije nastupa nekim je učenicima značajno pomoglo kod same izvedbe nastupa i prije ispita.

2. Što je trema

Trema je vrsta straha koji se odnosi na budućnost. Zamišljamo situaciju za koju nismo uvjereni da ćemo je dobro izvesti i sumnjamo da smo dovoljno dobro spremni.

3. Uzroci treme

Razloga za tremu postoji više i kod svakog se učenika iskazuju na drugačiji način. Najčešći razlozi su:

  • manjak samopouzdanja,
  • nova i neuobičajena situacija,
  • novi okoliš,
  • svjesnost svojih nedostataka,
  • strah od pogrješke,
  • strah od mišljenja drugih,
  • nedovoljna pripremljenost.

4. Znakovi treme

Poznajemo različite znakove treme. Najčešći znakovi su:

  • znojne ruke i hladni dlanovi,
  • ubrzani otkucaji srca,
  • drhtanje ruku,
  • suha usta,
  • slabost,
  • ukočeni mišići,
  • glavobolja,
  • probavne smetnje,
  • negativne misli,
  • napetost,
  • pretjerana osjetljivost,
  • razdražljivost.

5. Vježba vizualizacije

Rad učitelja glazbe usko je vezan uz nastupe. Nekim učenicima nastupi predstavljaju veliki stres i stvaraju nervozu. Neki učenici nemaju tremu i vrlo su sigurni u svoje sviranje, dok se drugi dio učenika u trenucima prije nastupa bori s velikom tremom koja ih sprječava da odsviraju skladbu najbolje što znaju.

Pravilnim pristupom puno se toga može promijeniti. Potrebna je samo volja i upornost. Vrlo je važno kakvo je naše razmišljanje o događaju koji nam stvara stres, kakva je naša vizija tog događaja i kakve osjećaje proživljavamo razmišljajući o navedenom stresoru.

Zbog toga je tehnika vizualizacije vrlo primjerena. Izvodi se kod učenika s izraženom tremom. Vježba se izvodi nekoliko puta prije nastupa.

Učenik opušteno sjedne na stolicu. Instrument ostaje na tlu. Potom zatvori oči i riječima je vođen kroz vizualizaciju nastupa. Zamišlja kako prije nastupa sjedi s ostalim učenicima u sobi. Na stolici sjedi mirno i pribrano. Nije važno što se događa oko njega. Ostali učenici ga ne zanimaju. Važno je da bude svjestan da se je dugo pripremao za nastup te da će uskoro biti vrijeme da to pokaže i ostalima. Na red dolazi njegova točka. Samouvjereno i s uspravnim držanjem zakorači na pozornicu. Na sredini pozornice je postavljen stolac. Laganim koracima mu prilazi i sjedne. Dvorana je puna ljudi i sva pažnja je usmjerena na njega. Stigao je njegov trenutak. U skladbu je bilo uloženo puno sati vježbanja i truda. Rastvara harmoniku, u miru udahne i počne izvoditi skladbu. Zasvira vrlo lijepo, opušteno i točno. Nakon što završi sa skladbom, podigne se i nakloni publici. Publika ga nagradi glasnim pljeskom. Zadovoljan i sretan odlazi iz dvorane.

Nakon nastupa učenici kod kojih je provedena tehnika vizualizacije su rekli da je njihova trema bila značajno manja. Sada nastupi u njima bude ugodne osjećaje, a motivacija za vježbanjem je još veća.

6. Zaključak

Oduševljenje i zadovoljna lica učenika potiču učitelja da nastavlja provoditi navedenu tehniku koja se pri radu s učenicima pokazala kao izrazito učinkovita. Budimo svjesni potencijala kojeg nosimo u sebi i iskoristimo ga. Misao je sve. Mislima stvaramo našu realnost i kreiramo svoju budućnost.

Slika 1. Uspješan nastup mladih harmonikaša

7. Literatura

· https://samozavestni.si/clanki_in_objave/asertivnost_trening_asertivnosti_in_custvena_pismenost/13/trema_je_koristno_custvo/, pristupljeno 21. 5. 2019

Fotografija: vlastiti izvor

Upoznajmo Poljsku

andreja_cresnar

Andreja Črešnar

Sažetak

Svake godine naša škola (Osnovna škola Dramlje) sudjeluje u projektu Evropska vas. Ove godine osim naše škole sudjeluju i 34 druge osnovne i srednje škole i vrtići u Savinjskoj regiji. Sve škole i vrtići koji sudjeluju, biraju jednu evropsku zemlju, o kojoj uče cijelu godinu. Naša škola je odabrala Poljsku. Poljska je također jedna od partnerskih zemalja s kojom sudjelujemo u projektu Erasmus +.

8. svibnja održana je završna manifestacija u Celju, gdje su sudjelujuće škole i vrtići predstavili odabranu zemlju. Događanju svake godine prisustvuje i predsjednik države, gospodin Borut Pahor.

Ključne riječi: projekt Evropska vas, Poljska, upoznavanje drugih zemalja

Uvod

Prije nekoliko godina projekt Evropska vas bio je najveći projekt u Sloveniji po broju uključenih organizacija obrazovanja, budući da se odvijao u devet regija, s više od 20 osnovnih škola u svakoj regiji. Do danas je sačuvan samo u Savinjskoj regiji i namijenjen je djeci vrtića, osnovnoškolcima i srednjoškolcima, što ga čini još posebnijim, raznolikijim i zanimljivim.
Cilj i svrha projekta je promicanje međukulturnog razumijevanja, tolerancije, solidarnosti, upoznavanja s drugim nacijama i zemljama u Europskoj uniji, a istovremeno i povećanje svijesti o vlastitom kulturnom identitetu.
Učenici i nastavnici iz različitih škola sudionica uče o zemljama Europske unije, njihovim obilježjima, te ih prezentiraju na središnjem kulturnom događaju na Krekovom trgu u Celju kada obilježavaju Dan Europe (9. svibnja).

Poljska u našoj školi

Istraživanju Poljske posvećujemo se od početka školske godine, a u petak, 15. ožujka, u školi je održan tehnički dan, kojeg smo nazvali Poljski dan. Škola je bila obojena u poljske boje, a svaki je razred pronašao izvornu ideju predstavljanja ove zanimljive zemlje na završnom događaju projekta u svibnju.
Šta smo radili?
1. razred: Pogledali su crtić Lolek i Bolek, a nakon toga su na veliki karton naslikali lik Lolka i Bolka, kojima su izrezali lice, tako da je moguće umetnuti lice u taj otvor i napraviti fotografiju.


image2. razred: Na velik karton naslikali su polje maka s vodenim bojama. Cvjetove maka izradili su od kartona za jaja. Ako niste znali, mak je tradicionalni poljski cvijet.

Slika 1. Polje maka

3. razred: Učenici su naučili tradicionalni poljski ples Mazurka. Čitali su poljsku bajku Susjedi i zatim stvarali ilustracije i napravili plakate, na kojima su zapisivali karakteristike ove bajke. Upoznali su poljsku narodnu umjetnost – fotografije, na kojima je bio prikazan poljski narodni umjetnički cvjetni vez. Nakon toga  sve fotografije izrezali su na 4 dijela. Svaki učenik dobio je samo dio fotografije i morao ju je nacrtati što je točnije moguće.

Zatim su složili sve dijelove, tako da su dobili cjelinu. Slušali su poljsku narodnu glazbu, promatrali poljske narodne plesove, a zatim plesali. Pogledali su karikature Lolka i Bolka i zatim ih nacrtali. Nakon toga su se u parovima igrali igru uimageloga – jedan je bio Lolek, a drugi Bolek. Naučili su nekoliko riječi na poljskom  i brojali do deset. Upoznali su  poljsku kemičarku i fizičarku Marie Curie, koja je otkrila rendgenske zrake (X-ray). Nakon toga su od pamučnih štapića za uši izradili sliku rendgenskih snimaka. Na kraju su pozvali turističkog vodiča, da im ispriča zanimljive stvari o Poljskoj.

Slika 2. Slika rendgenskih snimaka iz pamučnih štapića

4. razred: Slušali su turističkog vodiča, koji im je ispričao zanimljive pojedinosti o Poljskoj. Pogledali su crtić Lolek i Bolek i zatim nacrtali oba lika iz crtića. Upoznali su poljskog slikara Tadeusza Makowskijega i crtali kopije njegovog umjetničkog djela. Naučili su pjesmu Bratec Martin na četiri jezika (slovenski, poljski, španjolski i engleski).

5. razred: Pogledali su crtić Lolek i Bolek. Naslikali su jednog od najstarijih poljskih gradova – Gdansk, koji je poznat po svojoj prekrasnoj arhitekturi.

6. razred: Kooperativno su učili s učenicima trećeg razreda, kojima su čitali poljsku bajku na engleskom i slovenskom jeziku. Djevojke šestog razreda pripremile su foto orijentaciju za učenike trećeg razreda. Na mjestu, gdje je bila snimljena fotografija, učenike trećeg razreda čekali su zadaci, koji su se odnosili na Poljsku.

7. razred: Slušali su zanimljive stvari o Poljskoj, koje im je ispričao turistički vodič. imageIzradili su plakat o poljskoj fizičarki i kemičarki Marie Curie i naučili, zašto je ona tako slavna.

8. i 9. razred: Slušali su predavanje o Poljskoj, kako bi naučili osnovne stvari o njoj. Zatim su pripremili razne poljske deserte.

Slika 3. Poljski deserti

Tijekom cijele školske godine učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda pohađali su interesnu aktivnost „Umjetničko stvaralaštvo“, gdje su stvarali razne stvari u vezi sa Poljskom. Često su gledali crtani film Miś Uszatek i zatim crtali medvjeda s uvijenim ušima iz crtića. Bojili su platno  crvenom i bijelom bojom, a zatim iz njimageega napravili poljsku zastavu. Ne velik karton nacrtali su mapu Poljske, koju su zalijepili s malim kuglicama od krep papira u bijeloj i crvenoj boji. Naučili su, da je na grbu Poljske nacrtan bijeli orao. Najprije su ga izradili od plišane žice,  a zatim još i od savijenog papira.
Učenici šestog, sedmog i osmog razreda također su pohađali interesnu aktivnost „Umjetnost“ i napravili su kip Lolka i Bolka veličine jedan metar.

Slika 4. Završna manifestacija u Celju

Naša škola također sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom projektu Erasmus+, u kojeg su uključene i Španjolska i Poljska.

Zaključak

Tijekom cjelogodišnjeg projekta Evropska vas naučili smo mnogo o Poljskoj, upoznali smo njihovu kulturu, tradiciju i način života. Probali smo njihovu hranu, slušali muziku i plesali plesove. Gledali smo njihove crtiće i umjetnička dijela. Otkrili smo, da je Poljska stvarno lijepa zemlja. A što nas najviše raduje – upoznali smo neke poljske učenike, koji su posjetili našu školu u sklopu projekta Erasmus+.

Literatura

  1.  https://euvascelje.splet.arnes.si/o-projektu/
  2. http://210.gvs.arnes.si/wordpress/?p=23727

Sky fliers

davorka_nekic

Davorka Nekić

Dvojezični scenarij i crtić za djecu (i sve one koji se tako osjećaju)

Foto 1 - Sky fliers

Zvuk školskoga zvona označava kraj još jedne nastavne godine. Gotovo je! Napokon! Ali, ne i za 8. razred. Zacijelo se pitate zašto. Dopustite da vam ispričam priču o osmašima i njihovim ‘nebeskim letačima’.

Početkom nastavne godine osmaši su zajedno s učiteljicom Engleskoga jezika Davorkom Nekić odlučili napraviti crtić. Bilo su svjesni da je to podosta ambiciozno i da uključuje veliki trud i rad Ali, bili su spremni zaroniti u svijet crtića. Mislili su ako to može Disney, pa valjda to mogu i oni.

Možda se neki od vas mogu prisjetiti slikovnice Đuro the Seagull Foto 2 -Đuro the seagullkoju je napisala Vanja Vučinić, prošlogodišnja osmašica iz PŠ Nikole Tesle u Moravicama. Pa… ovogodišnji su osmaši odlučili napraviti kratki crtić temeljen na toj slikovnici.

Kao i svaki, tako je i njihov početak bilo pomalo krivudav. Prvo su se morali sastati i zapisati svakojake ideje koje su im padale na pamet, a potom iz te kreativne gomile ideja izabrati onu, njima najbolju na kojoj će temeljiti svoj crtić. Tijekom te oluje ideja, čitali su slikovnicu…i čitali…i čitali…dok napokon nisu došli do priče za koju su se svi složili da je najbolja za njihov crtani uradak.

Time je okončana prva faza. Druga je značila pisanje scenarija na svom materinskom jeziku pa su se brzo bacili na posao. Scenarij je bio gotov u svega nekoliko dana. Učiteljica EJ koja je ujedno bila i jedan od mentora na tom projektu je pregledala njihov scenarij te jedva išta prepravila.

Nakon te faze su se samostalno podijelili u grupe od kojih je svaka dobila drugi zadatak ne bi na taj način biti efikasniji i naravno, brži. Izvrsno odigrano!

Treća faza je uključivala prijevod scenarija na engleski jezik što je predstavljalo izazov,a u pojedinim se segmentima pokazalo poprilično zeznutim. Naime, dok su neke dijelove preveli s lakoćom, neki su im predstavljali problem, jer su, koristeći online rječnike, naišli na desetke različitih riječi koje odgovaraju hrvatskoj riječi koju su u tom trenutku pokušavali prevesti. I sad… koja je prava?! Kao što je poznato, prevođenje nije nimalo lako… i oni su to saznali na svoj način. Imali su uspona i padova tijekom prevođenja, ali uspjeli su iznaći odličan prijevod u kojem im je učiteljica EJ morala prepraviti svega 3 do 4 riječi. Odličan posao, osmaši!

Dok je jedna grupa vrijedno radila na prijevodu, druga se bavila ilustracijama koje su Foto 3 - Lucanedostajale. Uzete su originalne ilustracije iz slikovnice, djelo Valentine Alinčić i Roberte Vučinić, ali morali su nadomjestiti one koje su im falile, pa su tako morali ilustrirati ženku galeba koja se pojavljuje u crtiću. I tako je Luca rođena! Bilo je tu više pokušaja, ali na kraju su se svi složili da Luca izgleda točno onako kako su je i zamišljali. Luca je zakon, nema što!

Sljedeća je grupa izrađivala scene odnosno kadrove te u njih umetala ilustracije pri čemu su morali biti jako oprezni, jer su scene trebale biti što sličnije onima iz scenarija. Također su morali umetnuti i neke dodatke u same ilustracije, kao primjerice zavoj na Lucinom ozlijeđenom krilu. Koristili su i programe za obradu fotografija na svojim mobilnim uređajima. Uz dopuštenje učiteljice, naravno!

U to su vrijeme dvojica učenika radila na uvodnoj i završnoj špici, jer svaki je crić mora imati. Ako vrijedi išta, kažu osmaši!

Treća faza je zaista bila zahtjevna, ali iz nje su i štošta naučili. Pa je vrijedilo svog truda i rada.

Sljedeća je faza uključivala snimanje glasova. Prije samoga snimanja, učenici su se morali pripremiti ne bi li što bolje, jasnije i razgovjetnije pročitali svoje uloge. Glasove su snimali kao pravi pravcati profesionalci – koristeći slušalice, mikrofon i program Audacity. Snimali su, rezali, kopirali, lijepili, izvozili, ujednačavali….

Foto 4 -Snimanje glasova

U petoj fazi su ubacivali svoje glasovne snimke u sam crtić i to su radili nevjerojatnom brzinom. Posljednje su dodavali poneke efekte te su zapravo ‘ispolirali’ taj svoj animirani ‘dragulj’.

Sam crtić su radili u programu Movie Maker te su pritom, neovisno o mentoriranju učiteljica, morali pročitati mnošto tutoriala kako se što radi unutar tog programa ne bi li uspješno spojili sve scene kako treba.

I za kraj je uslijedila jedna slatka nagrada u vidu čokoladne torte za sav njihov trud prilikom rada na crtiću. Torta je bila na naslovnicu njihovoga scenarija, a bila je poklon njihovih mentorica iz Engleskog jezika i Informatike.

Foto 5 -Sky fliers torta

Informatički dio projekta je zasluga učiteljice Informatike Anamarije Diklić dok je cijeli projekt izvrstan primjer integriranoga nastavnog procesa u kojem su EJ I Informatika usko surađivali i isprepletali se ne bi nastao dvojezični crtić Sky fliers.

Foto 6 -Pozivnica na promociju

Crtić Sky fliers je službeno predstavljen 26. lipnja 2019. u 15 sati u holu nama susjedne Željezničke tehničke škole. Vjerujem da će taj datum osmaši pamtiti još dugo vremena. Mnogi su došli iskazati im potporu i pokazati im koliko su ponosni na njih i njihov crtić. Bilo je ondje učenika naše škole, sadašnjih i bivših, učitelja i učiteljica, roditelja i članova obitelji kao i mještana koji se uvijek rado odazovu na događaje ovakvoga tipa. Nakon uvodnih riječi ravnatelja Antona Burića, cijeli je događaj moderirala učiteljica Davorka Nekić dok je učiteljica Anamarija Diklić bila zadužena za sam crtić odnosno da tehnika ne zakaže. Ali, glavne zvijezde, oni koji su govorili o crtiću i svim njegovim fazama izrade bili su upravo učenici 8.razreda: David Ćelam, Ivan Dokmanović, Ema Konjević, Ema Lešnjaković, Luka Majetić, Stefan Nikšić, Teodor Ninković, Filip Šterle, Sretan Vučinić i Damian Vučković.

Foto 7-1-Sky fliers promocijaFoto 7-2-Sky fliers promocija

Uz crtić, bilo je ondje i još nekoliko neizostavnih dodataka kao što su tiskane knjižice Sky fliers sa scenarijom i na HJ i na EJ tiskane od strane Demago d.o.o. iz Maribora, Slovenija, Sky fliers bedževi koje nam je izradio Što čitaš? iz Zagreba te male Sky fliers čokolade kojima nam je promociju zasladio ‘T.B.M.-93’ d.o.o. iz Zagreba. Bilo je to sve što je bilo potrebno za veliko finale kojim su osmaši zaokružili svojih 8 godina osnovne škole i njihov način da toj istoj školi kažu ‘Zbogom!’.

Foto 8 - Dodatci

Dragi osmaši, divna ste generacija i pamtit će vas po Sky fliers te iznimnom trudu i entuzijazmu koje ste uložili u pretvaranje toga crtanoga sna u stvarnost. Hvala vam i neka vas sreća prati u daljnjem školovanju! Ili kako bi rekao Olaf: Zbog nekih se ljudi vrijedi rastopiti!

Foto 9 -Osmi razred u opuštenom izdanju

Učimo kroz aktivnost – radne bilježnice?

nina_jesensek

Nina Jesenšek

Sažetak

Ovaj stručni članak odlučila sam napisati na temelju dvogodišnjeg iskustva s dodatnom individualnom i grupnom pomoći koja je treći stupanj modela pomoći učenicima s teškoćama u učenju. Pomoć sam provodila u grupi prvoškolaca i drugoškolaca. Iz matematike smo najviše izvodili konkretne aktivnosti za usvajanje cilja predodžbe o brojevima te zbrajanja i oduzimanja brojeva do 20. Kod slovenskog jezika naš je izazov bio čitanje, povezivanje slova i glasova. Pritom smo koristili materijale i pomagala koje može pribaviti svaki učitelj. Uveli smo kretanje, te time osvijestili prisutnost tijela. U članku želim predstaviti aktivnosti koje će biti od pomoći učiteljima. Veliki naglasak je prije svega na tome da iz prvog razreda uklonimo radne bilježnice i uvedemo konkretni pristup.

Ključne riječi: teškoće u učenju, pomoć, aktivnost, materijal, smetnje u čitanju i pisanju, matematika

Teškoće u učenju u posljednjem desetljeću postale su pojam o kojem je sve više govora među stručnjacima i dakako roditeljima. Prvi znakovi obično se pojavljuju već u prvim godinama razvoja djeteta, te se svakako pogoršavaju novim usvajanjima znanja. Roditelji to obično ne primjećuju jer se svako dijete različito razvija, što je i normalno. Sve više roditelja poseže za različitim oblicima pomoći, iako njihovo dijete možda to ne treba. Na žalost, često se događa i to da roditelji čijoj je djeci pomoć neophodno potrebna zažmire i ne primjećuju probleme. U posljednja dva desetljeća utrostručio se je broj djece s teškoćama u učenju i upravo te činjenice razlog su različitih pitanja. Zašto je taj problem postao toliko čest među učenicima je pitanje na koje mnogi ne znaju odgovoriti. Je li moguće da prije deset godina tome nisu davali dovoljno pažnje, te su ih jednostavno pripisali nižem intelektualnom razvoju?

U nastavku ću se usredotočiti na teškoće u učenju koje sam najčešće primjećivala u prvom i drugom razredu osnovnoškolskog obrazovanja.

Jedna od najčešćih teškoća u učenju je smetnja u čitanju, pisanju i slovkanju (disleksija, disgrafija…). Neka istraživanja pokazala su da učenici s teškoćama u učenju imaju i disleksiju. Pojavljuju se problemi u uočavanju i obradi slušnih informacija, te zato teško prate upute, čuju samo prvih par riječi, a ostale zaborave i brzo se zbune. Često se problem pokazuje i u razumijevanju oblika i pozicije slova, npr. slovo »u« zamjenjuju slovom »n«. Učenici često kažu da slova pred njima »zaplešu«. Takvo dijete često okreće i premješta glasove u riječima: mak-kam, zima-miza, itd. Također se može zamijeniti i redoslijed u čitanju i zapisivanju brojeva u matematici. Broj 59 zapišu ili pročitaju 95.

Smetnja u pisanju pokazuje se i u lošijoj grafomotorici, u neuspješnom prijenosu misli na papir, u pogrešno napisanim riječima, vrlo kratkim rečenicama, itd. Inače, dijete ima često puno više znanja od onog znanja koje je sposobno pokazati u pismenom obliku. Upravo zbog toga je pravilan pedagoški pristup od ključnog značenja.

Odmah iza smetnji u čitanju i pisanju pojavljuju se i teškoće u matematici. Teškoće se mogu pojaviti isključivo i samo na području matematike ili u vezi s već gore navedenim teškoćama (diskalkulija, akalkulija…). Grupa djece s teškoćama na području matematike je vrlo heterogena jer se pojavljuju različite teškoće na različitim područjima. Učenik se može mnogo puta zabuniti, drugi učenik pravilno riješi zadatak, ali je pritom spor, kod trećeg učenika sposobnosti vrlo osciliraju, te jedan dan može biti vrlo uspješan, dok mu drugi dan ništa ne polazi za rukom. Probleme imaju i kod računanja, te stečeno znanje ne znaju upotrijebiti u drugačijim situacijama, što se može uočavati i u različitim životnim situacijama. Navedeni problemi nastavljaju se i u odrasloj dobi ako djetetu ne nudimo odgovarajuću stručnu pomoć.

5 stupanjski model pomoći djeci s teškoćama u učenju

Model pomoći temelji se na nama vrlo poznatom radu s djecom koja trebaju pomoć. Problem je u tome da premalo učitelja ispunjava odnosno učini sve što je moguće da bi došli do sljedećeg koraka ili stupnja.

Prije početka postupka za dobivanje odluke u obzir se uzima 5-stupanjski model pomoći djeci s teškoćama u učenju, a u svaki stupanj moraju biti uključeni i roditelji (Magajna, Kavkler, Čačinovič-Vogrinčič, Pečjak i Bregar-Golobič, 2008). Više o tome pročitajte u citiranoj literaturi na kraju.

1. Pomoć učitelja u razredu/dopunska nastava/pomoć u produženom boravku.
– učitelj koji uči dijete. Poštuje dobru nastavnu praksu, teškoće djeteta, djetetu omogućuje prilagođavanja (vremenska, metodička, prostorna), koristi odgovarajuća pomagala i sl.

2. Pomoć školske savjetodavne službe
– školska savjetodavna služba (npr. psiholog, specijalni pedagog i sl.). Na ovom stupnju u osobnu mapu učenika ulaže se i plan rada s djetetom.

3. Dodatna grupna i individualna pomoć
– uključivanje u individualnu ili grupnu dodatnu pomoć (dijagnostički postupci čiji rezultati mogu stručnim radnicima i roditeljima pomoći u radu s djetetom)

4. Uključivanje vanjske ustanove
– vanjske ustanove (Savjetodavni centar za djecu i mladež, Domovi zdravlja, Centar Motus..)

5. »Odluka« odnosno usmjeravanje u Program s prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći
– učenik polazi satove dodatne stručne pomoći (DSP) i ima više prilagodbi

Dodatna grupna i individualna pomoć – treći stupanj pomoći

Moje radno mjesto obuhvaćalo je rad s učenicima koji su već bili usmjereni u prilagođeni program (s prilagođenim izvođenjem) i dodatnom stručnom pomoći. Dakle, pomoć sam provodila s pojedincima individualno, grupno ili u razredu.

Dodatni rad uzela sam kao izazov, treći stupanj pomoći. Pojedine učenike smo, uz pristanak roditelja odnosno skrbnika, uključili u individualnu ili grupnu dodatnu pomoć. Već nakon prvog susreta s grupom učenika prvog i drugog razreda primijetila sam da učenicima nisu pružene prilagodbe tijekom nastave i usvajanja obrazovnog sadržaja. Prvi pokazatelj bile su potpuno pretrpane radne bilježnice koje su bile ispunjene, crvenom bojom više puta precrtana rješenja, zabrana korištenja prstiju za računanje, a prije svega zasmetala me je činjenica da nijedan od šestero učenika nije pravilno držao pisaljku.

Naš sustav učenja, obrazovanja i stručna literatura vode nas kroz obrazovne sadržaje koje učenici moraju usvojiti, a nigdje nije točno propisano na koji način. Tko kaže da učenik mora naučiti pisati samo na taj način da piše u crtovlje. Može li učenik zaista računati samo prebrojavanjem kružića u radnim bilježnicama i na radnim listovima?

Jako volim svoj posao i to je moja vodilja prema tome da učenika dovedem do toga da se nauči na njemu blizak način.

“Kako me možeš naučiti na meni primjeran, shvatljiv način?”

Prešao sam od igre, topline k tebi. Ne očekuj da mogu sjediti 4 sata na stolici s pisaljkom u ruci. Uzmi materijal iz svakodnevnog života i probudi malo mašte.

Plastični čepovi – može li brojanje biti zabavno?

– Trebamo čepove i kartonske brojeve.

Učenici mogu čepove koristiti za brojanje tako da ih stavljaju u red i broje. Na početku stave broj i broj čepova.

Savjet: Upotrijebite različiti materijal.

Odnosi veličine

– Trebaju nam dvije posudice, dva štapića, plastični čepovi i kartonski brojevi.

Na stol stavimo dvije posudice. Učenici moraju u posudice staviti toliko čepova koliko pokazuje kartonski broj koji stavimo ispred posudice. Zatim s dva štapića naprave ključ ili znak nejednakosti/jednakosti >, <, =.

Za nešto spretnije učitelje

Izradimo polužnu vagu tako da vaga preteže na onu stranu na kojoj se nalazi više čepova.

Savjet: Potražimo pomoć učitelja tehničke kulture.

Kako zbrajanje može biti zanimljivo i ujedno shvatljivo?

– Trebamo kutiju, plastične čepove, karton role wc papira, kartonske brojeve 1-9 te malo smisla za kreativnost. To možete izraditi zajedno s učenicima u sklopu likovne kulture ili u produženom boravku. Povežite se s učiteljicom i ona će vam rado pomoći.

Učenik baca određeni broj čepova u karton role wc papira. Na kraju u kutiji izbroji rezultat. Račun može nakon toga zapisati u bilježnicu. Aktivnost je primjerena za zbrajanja brojeva do 20.

Oblikuj slovo – pisaljku ostavi za kraj

Trebamo pladnjeve s višim rubom, kukuruznu krupicu, pšeničnu krupicu, pjenu za brijanje, boje za slikanje prstima i kartone sa slovima.

U jedan pladanj nasipamo pšeničnu krupicu, a u drugi pladanj kukuruznu krupicu. ILI

Pjenu za brijanje istisnemo na stol ili pladanj. ILI

Pripremimo boje za slikanje prstima s kojima učenici crtaju po prozoru.

Zatim stavimo pored toga kartone sa slovima. Učenik u pripremljeni materijal crta s prstom, piše slovo prema uzorku koji smo pripremili na kartonima.

– Trebamo izolacijsku traku ili ljepljivu traku u boji i autiće.

Na podu oblikujemo određeno slovo koje neka bude veće. Zatim neka učenik vozi autić u smjeru kao što je pravilan zapis slova.

Savjet: Na isti način možemo usvojiti brojeve. Predložene aktivnosti možete provoditi po postajama i učenici neka kruže. Učenici neka za vrijeme aktivnosti glasno izgovaraju glas dok klize po slovu.

Aktivnost toplo preporučujem prije zapisivanja u crtovlje. Učenici neka prije zapisivanja u crtovlje voštanim i suhim bojicama vježbaju slovo na list iz mape za likovni odgoj, zatim u manjem obliku i tek nakon toga u crtovlje. Preporučujem i pisanje kredom na ploču. Izbjegavajte pripreme, jedno slovo na jedan sat. Prilagodite aktivnosti i zapise.

Čitanje – poveži slog i riječ

– Trebamo kartone sa slovima i slogovima, izolacijsku traku.

Na pod, na stol, zid, ormar zalijepite izolacijsku traku određenim redoslijedom. Zatim mijenjajte kartone sa slovima, slogovima. Učenik prati prstom ili korakom i vuče glas.

slikaa1slikaa2

Savjet: Na igralištu možete crtati kredom.

Postajem samostalan, znam što me čeka i što se od mene očekuje

U slikaa3tu svrhu dobro je izraditi slikovni raspored sati koji neka učenici prate. Raspored sati omogućuje razumijevanje što će se dogoditi, u kojem redoslijedu će se to dogoditi i kada će se završiti. Ujedno učenike privikavamo na školski sustav i poznavanje predmeta, a prije svega, korištenje rasporeda sati vodi u samostalnost djeteta. Tome možemo dodati što učenici moraju pripremiti za određeni sat. Onim učenicima koji su vizualni tipovi takav će pristup više odgovarati.


Savjet: Slikovno možemo pripremiti i kako moraju pospremiti sportsku opremu, cipele, pomagala.

Saznanje

Predstavljene aktivnosti su samo komadić drugačijeg pristupa. Naš rad predstavlja poseban izazov, pogotovo kod djece s više teškoća u učenju. Takvi problemi mogu prerasti u emocionalne probleme i probleme u ponašanju ako ne reagiramo pravilno.

Učenika s teškoćama u učenju možemo naučiti živjeti s tim teškoćama. Nije sigurno da ćemo ih znati, kao što puno ljudi kaže »izliječiti«, ali je bitno da se potrudimo i pojedincu omogućimo usvojiti gradivo na način koji mu je blizak, tj. na njemu shvatljiv način.

Literatura

  1. Magajna, L., Kavkler, M.,Čačinovič – Vogrinčič,G., Pečjak, S., Bregar – Golobič, K. (2008). Koncept dela: Učne težave v osnovni šoli (str. 5–14). Ljubljana: Zavod republike Slovenije za šolstvo.
  2. Magajna, L., Kavkler, M., Košir, J. (2011). Osnovni pojmi. V S. Pulec – Lah, M. Velikonja (ur.), Učenci z učnimi težavami – izbrane teme (str. 8–23). Ljubljana: Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani.
  3. www.katarinakesicdimic.com
  4. http://www.ucne-tezave.si/

Jesi li vezan/a sigurnosnim pojasom?

petra_SG

Petra Šibelja Gorš

Sudionici u projektu: učenici 1. i 2. razreda u produženom boravku

Sažetak

Osnovni cilj projekta Pasavček je promocija pravilnoga korištenja dječjih sigurnosnih sjedalica i sigurnosnih pojaseva za vrijeme vožnje. Projekt, u kojem sudjeluje četrnaest europskih zemalja, se u Sloveniji izvodi od 2005. godine. U Osnovnoj školi Dobrova smo se u projekt uključili 2015./2016. godine. Učenice i učenici prvog i drugog razreda uče o važnosti vezanja sigurnosnim pojasom na raznim umjetničkim i sportskim radionicama, kroz razgovore, dječje knjige, igre, različite kreacije, učenje prometnih propisa i znakova, slična natjecanja i predavanja instruktora vožnje.

Ključne riječi: projekt Pasavček, sigurnosni pojas, sigurnost prometa, dječja sjedala

1. Uvod

Akcija Sigurnosni pojas upozorava sve vozače i putnike u svim vozilima i na svim vožnjama, čak i onim najkraćima da je korištenje sigurnosnog pojasa od životne važnosti jer smanjuje ozbiljnost posljedica prometne nesreće. Problem vezanja pojasa uglavnom se javlja kod odraslih putnika na stražnjim sjedalima, kod nedosljednog pričvršćivanja djece u odgovarajućim dječjim sjedalicama na kratkim vožnjama te kod vozača i putnika u autobusima i teretnim vozilima. Samo jedan KLIK koji čujemo kada smo vezani sigurnosnim pojasom može spasiti živote, te je stoga korištenje pojasa nužno.

Najviše upozoravamo na vezanje djece pojasom tijekom vožnje. U slovenskim školama i vrtićima se u 2018./2019. školskoj godini projekt Pasavček održava već četrnaestu godinu, a svake godine uključuje više od 15.000 djece. Osnovni cilj projekta je potaknuti pravilno korištenje dječjih sjedalica i vezanost djece pojasom prilikom svake vožnje. Sloganom Uvijek treba vezati pojas! se preko djece obraćamo i roditeljima, jer su upravo djeca naši ambasadori koji uče i upozoravaju roditelje i druge odrasle osobe o korištenju sigurnosnih pojaseva. (Javna agencija za RS za sigurnost prometa, 2012 –2019).

2. Rad s učenicima

2.1. Čitanje knjige

Tijekom školske godine pročitala sam poučnu knjigu Pazi, promet! pri čemu smo s učenicima utvrdili ispravno i neispravno ponašanje na cesti. Knjiga je uvijek bila dostupna u učionici. Učenici su je rado listali i raspravljali o sadržaju.

2.2. Kako ići u školu

U okviru samostalnog učenja izradili smo dijagram. Otkrili smo da, nažalost, većina nas dolazi u školu autom. Nedostatak vremena je faktor koji prisili roditelje za takav izbor iako bi kao pješaci učinili mnogo više za svoje zdravlje i čist okoliš. Ponovili smo prometna pravila koja moramo uzeti u obzir prilikom dolaska u školu i odlaska kući.

Naglasili smo da svi u automobilu i autobusu moraju biti vezani sigurnosnim pojasom.

IMG_Slika 12.3. “U vašem autu”

Fotografirala sam učenike, a oni su stavili fotografije u “svoj auto”. Nacrtali su se sa sigurnosnim pojasom, te ga po želji obojili.

2.4. Mjerenje visine učenika za odabir dječje sjedalice

Znamo koliko je važno da vozač i svi putnici u vozilu uvijek budu vezani sigurnosnim pojasom, a djeca se, ovisno o njihovoj dobi, tjelesnoj težini i visini, snalaze u odgovarajućoj dječjoj sjedalici. Na traci za mjerenje visine su učenici utvrdili koja sjedalica im treba za sigurnu vožnju.

Pročitala sam osam pravila za korištenje sigurnosnog pojasa na dječjim sjedalicama.

2.5. Kreiranje s Lego kockama

Učenici su od Lego kocaka složili siguran električni automobil, ceste, prometne znakove, parkirališta, pješačke prijelaze, pločnike i slično. Istovremeno su putem igre pojačali i nadogradili znanje o sigurnosti u prometu, automobilizmu, međusobnim odnosima, maštu. Mislim da su Lego kocke vrlo korisne i poučne za djecu. S njima se susreću već u predškolskom razdoblju i prate ih kroz osnovnu školu, a neke čak i kasnije. Učenici u radu s Lego kockama razvijaju razne vještine, a u razdoblju prva tri razreda uglavnom jačaju društvene kontakte i međusobnu suradnju, što će ih pratiti tijekom cijelog školovanja, ali i kasnije u životu. Učenici koje veseli graditeljstvo, upravo s Lego kockama izražavaju svoja razmišljanja i svoje zamisli pretvaraju od ideje do proizvoda.

IMG_Slika 22.6. Bojanke, police s knjigama, prometni znakovi, labirinti

Uz pomoć gradiva učenici su se bojanjem, računanjem i s igrama učili o korištenju sigurnosnog pojasa.

2.7. Grad

Učenici su se najviše zabavljali prilikom “gradnje” grada. Naglasak je bio na pravilima cestovnog prometa. Kod kreiranja su ostvareni širi ciljevi nastave u prvom obrazovnom razdoblju, uključujući komunikaciju i odnose između učenika i učitelja, znatiželju, razvoj radnih navika, kreativnost, eksperimentiranje, razmatranje, solidarnost, privrženost, ručne vještine, pozitivnu sliku o sebi i stav prema prirodi.

IMG_Slika 3

2.8. Maketa škole i okoline od otpadnog materijala

Za točniji prikaz sigurnog ulaska u školu napravili smo maketu škole i okoline od otpadnog materijala.

Učenici su s temperama obojili ambalažu od jogurta, tetrapak od mlijeka, kutije za lijekove i ambalažu za sir. Prikazali su školu, autobus, automobile, igračke na igralištu. Kao loptice su koristili čepove za boce, a za šumu trake od tekstila i okruglu, zeleno obojenu ambalažu za sir. Naslikali su sebe u školi, na školskom igralištu ili za vrijeme vožnje. Tijekom rada su razmišljali o oblikovanju vanjskih i unutarnjih prostora i njihovom korištenju. Istovremeno, kada smo pogledali svu prikupljenu ambalažu, pitali smo se koliko je otpada proizvelo svako kućanstvo i kako bi ga mogli iskoristiti za obrazovanje.

IMG_Slika 4IMG_Slika 5

2.9. Poligon Društva Sobivanje

IMG_Slika 6

Učenici su u razredu o vožnji autićima i pravilima za pješake učili uz pomoć poligona kojeg je pripremilo Društvo Sobivanje. Sudjelovanjem u njihovom natjecanju Sigurno u vrtić i školu povezali smo i nadogradili nova znanja, stečena u oba projekta.

2.10. Lutkarska igrica Pasavček u prometu

Suradnici Javne agencije Republike Slovenije za sigurnost prometa su u školi odigrali IMG_Slika 7lutkarsku predstavu Pasavček u prometu. Djeca su učila o pojmu i svrsi sigurnosti u prometu. Lik je s djecom razgovarao o pravilnom ponašanju u prometu, pravilnoj pričvršćenosti tijekom vožnje, sigurnom prelasku ceste, hodanju pločnikom i sigurnoj vožnji biciklom. Pasavček je predstavljen kao razigran ali odgovoran lik, preko kojeg djeca mogu lakše usvojiti priču.

3. Zaključak projekta Pasavček

3.1. Poligon

Na asfalt ispred škole su suradnice s kredom naslikale poligon i postavile prometne IMG_Slika 8znakove. Poligon je imao pješačke prijelaze, ceste, raskršće, prometne znakove, pločnike. Učenici su se uživjeli u ulogu vozača, slijedili prometna pravila i zabavljali se. Sudjelovali su kao biciklisti, pješaci i vozači skutera. Na kraju poslijepodneva su bili učenici toliko oduševljeni da su pitali kada ćemo ponoviti poligon i slične radionice. Vjerujem da je cilj dostignut. Roditelji su bili zadovoljni projektom.

3.2. Predavanje za učenike, roditelje i učitelje

U školu smo pozvali umirovljenog instruktora vožnje, g. Staneta Dvanajščaka. Podučavao je djecu, roditelje i učitelje o sigurnoj vožnji i važnosti korištenja sigurnosnog pojasa tijekom cijelog životnog vijeka. Pokazao je ispravno korištenje sjedalice za bebe i sjedalice za stariju djecu. Odgovorio je na niz pitanja koja su postavila djeca i roditelji.

IMG_Slika 93.3. Izložba projekta Pasavček

U školi smo pripremili izložbu. Djeca i roditelji su je sa zadovoljstvom pogledali.

4. Zaključak

Projekt temelji na pozitivnim poticajima jer nagrađujemo djecu koja su aktivna u projektnom radu i vezana u automobilu. Svjesni smo da je integrirano obrazovanje o prometu, koje nastavljamo nadograđivati i usavršavati u školi, važno za život, a uz suradnju u projektu Pasavček možemo učiniti još malo više za sigurnost naše djece.

Ciljna grupa projekta su djeca u dobi od 4 do 12 godina, koja kroz igru, raznovrsne aktivnosti i pozitivan pristup stječu odgovarajuće znanje i odnos prema dosljednoj uporabi dječjih sjedalica i sigurnosnih pojaseva. Neizravno su uključeni roditelji, bake i djedovi, koji se također aktivnom suradnjom informiraju i osvještavaju o sigurnosti djece tijekom vožnje. Roditelji su svojim ponašanjem primjer djetetu, pa je bitno da su uvijek vezani sigurnosnim pojasom (Markl, M., Oblak, O., Zabukovec, V., Žlender, B., 2016, str. 22).

Budući da vjerujem da je sigurnost učenika na prvom mjestu i ako je želimo osigurati u potpunosti, moramo osvještavati naše učenike vrlo rano i redovito. Važno je da smo na cesti vidljivi i disciplinirani, da uvažavamo prometno cestovne propise kada smo pješaci, vozači, biciklisti ili skejteri. Aktivna uloga učenika, roditelja i učitelja je važna kako bi se utisnule osnovne poruke i promjene u ponašanju koje povećavaju sigurnost djece i svih sudionika u prometu.

5. Izvori i literatura

  1. Javna agencija za sigurnost prometa (2012. – 2019.) Samo jedan klik može biti razlika između života i smrti [online]. Dobiveno od: https://www.avp-rs.si/oznaka/pasavcek-sl/ [pristup 5.3.2019.]
  2. Klein, U., (2000.). Pazi, promet!, Ljubljana: Tehnička izdavačka kuća Slovenije.
  3. Markl, M., Oblak, O., Zabukovec, V., Žlender, B., (2016.). Red je uvijek pas pričvrstiti za sigurnost djece tijekom vožnje, Ljubljana: Javna agencija Republike Slovenije za sigurnost prometa, Sektor za prevenciju i obrazovanje u cestovnom prometu.

Ekološko-edukativno-kreativni projekt „ Ekoslovarica“

u OŠ Zlatar Bistrica

snjezana_kovacevic

Snježana Kovačević

Riječ je o projektu koji se u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica počeo provoditi školske godine slovarica2017./2018. u sklopu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, a ove školske godine nastavili smo provoditi projektne aktivnosti kako bismo ekoslovaricu digitalizirali i izdali kao obrazovni materijal. Nositelji projekta su učenici 2. razreda, njihove razredne učiteljice Rajna Borovčak, Andreja Jertec i stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević.

S obzirom da je Osnovna škola Zlatar Bistrica ekoškola osmislili smo ekološko-edukativno-kreativni projekt u kojem učenici usvajaju temeljne kompetencije vezane uz početno pisanje i čitanje i uče o ekologiji i ekološkim pojmovima te istovremeno osmišljavaju ekoslovaricu.

eko1Cilj projekta je da učenici usvoje neke ekološke pojmove, da razvijaju ekološku svijest te svojim primjerom educiraju i druge učenike kako se na odgovoran način odnositi prema okolišu. U našoj školi učenici od prvog razreda uče dva strana jezika (engleski i njemački) pa je ekoslovarica trojezična- pojmovi su napisani na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Time su se u projekt uključile i učiteljice Engleskog i Njemačkog jezika Marina Richter i Nensi Bilić. Projektne aktivnosti uključuju i integriraju sadržaje iz različitih predmeta i disciplina s naglaskom na učenje o ekologiji. Učenici tijekom projekta razvijaju temeljne životne kompetencije, kreativnost i stvaralačko mišljenje, komunikaciju na materinskom i stranom jeziku, uče pojmove i slova, razvijaju usmeno i pismeno izeko2ražavanje te sposobnost primjene uočenog na likovni rad. Također, projektom se potiču mašta i kreativnost jer slikaju ekološke motive i pišu ekološke izreke te pri tom uče kako nastaje knjiga, razvijaju se radne navike, uvažava se tuđe mišljenje te vještine pronalaženja rješenja problema na demokratski način. Kako je ovaj projekt nastao u okviru kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja, učenici su se upoznali i s Deklaracijom o ljudskim pravima, s Konvencijom o pravima djeteta, Zakonom o zaštiti okoliša te Ustavom RH i njihovim zaključcima. Učenici su projekt predstavili na lokalnoj razini na školskoj priredbi mještanima Zlatar Bistrice, na županijskoj i državnoj smotri projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo 2018. godine te je kao primjer dobre prakse ovaj projekt poslužio i za osmišljavanje drugih ekoloških školskih i međunarodnih projekata u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica, kao npr. Školski tradicijski vrt i Učionica na otvorenom.

Tijek projekta

U projektnim aktivnostima učenici su se upoznali s pojmom ekoškole, ponovili su što je ekologija i zašto je važno čuvati okoliš te na koje sve načine možemo brinuti o njemu. Koordinatorice projekta razgovarale su s učenicima, održavale nastavne sate u korelaciji sa školskom knjižnicom prilikom čega je školska knjižničarka učenicima predstavila slovarice iz fonda školske knjižnice, dječje enciklopedije ičasopisi dječje časopise Moj planet, Prvi izbor i Smib koje smo koristili kao izvore informacija o ekologiji, čitali priče i pjesme i ostale tekstove, održavale su se radionice i druge aktivnosti u vezi s ekologijom te aktivnosti vezane uz početno čitanje, pisanje i učenje slova. Učenici su crtali, pisali ekološke rečenice i izraze, učiteljice su zajedno s učenicima čitale prigodne tekstove iz časopisa i čitanki iz Hrvatskoga jezika, a iz Prirode i društva učili su o godišnjim dobima, o životinjama, o okolišu, o pravima djece i drugo. Tijekom projekta realizirana je i suradnja s nastavom iz Njemačkog i Engleskog jezika jer su učenici uz pomoć učiteljica osmišljavali i pisali ekološke izraze na ta dva strana jezika.

Primjeri:

A – If you throw rubbish into a stream, nature will cry OH DEAR!!!- Wirfst du Müll in den Bach, schreit die Natur OJEEE!!!

B – It’s really nice to inhale clean air. – Es ist wirklich toll, saubere Luft einzuatmen.

C – Flowers are most beautiful on a green, dewy meadow.- Blumen sind am schönsten auf einer grünen, taufeuchten Wiese.

Ovoj temi bili su posvećeni i nastavni sati dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti kao što je Literarna skupina i Projektna skupina, a na Likovnoj kulturi učenici su oslikavali izraze te slikali i crtali prigodne likovne uratke s ekološkim temama.

Ekoslovarica II

Ekoslovarica II nastavak je ovoga projekta koji u školi provodimo ove školske godine, a cilj je digitalizirati ekoslovaricu te ju izdati kao obrazovni materijal. Učenici su sudjelovali u mnogim aktivnostima koje se tiču ranije spomenutog, a upoznati su i s nekim digitalnim obrazovnim alatima za digitaliziranje materijala, a povodom obilježavanja Ekodana u OŠ Zlatar Bistrica oslikavali su ekološke natpise koji krase prostor škole kao ekološke poruke koje je vrijedno znati i u skladu s njima se i ponašati. Za digitaliziranje ekoslovarice koristili smo digitalni alat ISSUU (poveznica na publikaciju). Projekt Ekoslovarica dao je lijepe rezultate, učenici su učili uz igru i otkrivanje te na neposredan način koristeći kao izvor znanja okruženje u kojem žive pa su osvijestili važnost očuvanja okoliša kako za sebe tako i za generacije koje dolaze. Aktivnosti u projektu bile su prilagođene uzrastu učenika, tadašnjim prvašićima koji su u osmišljavanju projektnih aktivnosti sudjelovali od početka i na iskreni dječji način dali prepoznatljiv izgled svakoj oslikanoj stranici ekoslovarice. Učenje slova, pisanje i početno čitanje usvojeno je na transdisciplinaran način uz sadržaje iz hrvatskoga jezika, školske knjižnice, prirode i društva, likovne kulture te međupredmetne teme kao što je građanski odgoj, ali i briga o zdravlju i okolišu. Ovaj projekt učenike je okupio u školskoj knjižnici iz koje je i potekla ideja o osmišljavanju i stvaranju ekoslovarice te je uz to učenike potaknuo da redovito dolaze u školsku knjižnicu kako bi posudili knjige za lektiru ili pak za dodatno čitanje, suradnja s kolegicama učiteljicama je svakodnevna u vidu zajedničkih održavanja sati ili za dogovor o novim projektima i drugim aktivnostima.

Putem dinosaura

tea_zagorc

Tea Zagorc

Sažetak

U članku pod naslovom Putem dinosaura predstavljam projektni nastavni rad za izvannastavnu aktivnost Upoznajmo naš planet, u kojem su sudjelovali učenici 1. i 2. razreda Osnovne škole Center iz Novog Mesta. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika.

Učenicima je tema o dinosaurima bila vrlo zanimljiva, stoga su cijelo vrijeme bili motivirani i uključeni u aktivnosti. Kod rada je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i međusobno poštivanje i sudjelovanje jer smo zajednički težili postizanju cilja koji smo si u radu zacrtali. Učenici su se upoznali s pojmom geologije i izumiranjem vrsta na Zemlji, prepoznavali su različite vrste dinosaura i njihov izgled, utvrdili u kojim su područjima živjeli, čime su se hranili, okušali se u ulozi paleontologa, likovno stvarali, igrali didaktičke igre na ovu temu itd.

Konačna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: dinosauri, projektni rad, aktivno učenje, izvannastavna aktivnost, zajedničko sudjelovanje

Uvod

U nastavi se i dalje često suočavamo s tradicionalnim načinom podučavanja, dok je kod izvannastavne aktivnosti moguće postaviti rad tako da su učenici aktivno uključeni u različite aktivnosti jer jedino tako učinkovito dolaze do novih spoznaja i otkrića te razvijaju svoje interese. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti mali projektni nastavni rad pod naslovom Putem dinosaura.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta

Učenici

  • nadograđuju znanje o dinosaurima vlastitom aktivnošću,
  • upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Operativni ciljevi

Učenici:

  • upoznaju se s pojmom geologije i s njom povezanim životom – izumiranje na Zemlji,
  • razvijaju pozitivan pristup geološkoj baštini,
  • upoznaju što su fosili, kako nastaju i kako ih pronalazimo,
  • upoznaju se s radom terenskog geologa,
  • navikavaju se na traženje informacija o dinosaurima u knjigama,
  • navikavaju se na samostalan i stvaralački rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju motoričke vještine,
  • navikavaju se na zapažanje i opušteno likovno izražavanje,
  • predstavljaju svoj rad i izvještavaju o njemu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. U godišnjem planu rada planirala sam temu Izumrli život na Zemlji tako da sam učenicima naložila da u školu ponesu svatko po jedan predmet povezan s ovom temom. Učenici su spontano počeli donositi knjige o dinosaurima, razne figurice dinosaura, a dvoje učenika su čak bili odjeveni u majice s printom dinosaura. Odmah nam je sinula ideja da će naša tema biti DINOSAURI.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo sjeli u krug i pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o dinosaurima i gdje bi mogli saznati ove informacije. Poticala sam ih dodatnim pitanjima kao što su: Zašto su dinosauri izumrli? Gdje možemo vidjeti njihove ostatke i tko ih iskopava? Koliko su veliki bili? Usput sam zapisivala odgovore na veći komad papira.

Tijekom razgovora učenici su bili oduševljeni da mogu na što više načina istraživati dinosaure. Dogovorili smo se da ćemo naš projekt nazvati PUTEM DINOSAURA. Na velikom komadu papira počela sam pisati ideje učenika u obliku misaonog uzorka. Utvrdili smo gdje bismo mogli pronaći što više informacija, koga bismo sve pitali, s kojim aktivnostima bismo došli do cilja.

Tada smo zajedno pregledali skicu i slijedio je plan prema kojem smoSlika (1) provodili aktivnosti. Učenici su jedva čekali da počnu provoditi planirane aktivnosti. Tijekom otkrivanja novih spoznaja, plan smo još popunjavali.

Slika 1. Plan projekta

3. Provedba plana

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • traženje informacija o dinosaurima,
  • traženje informacija na internetu,
  • posjet knjižnice,
  • posjet muzeja,
  • igranje uloga,
  • likovno stvaranje na temu dinosauri,
  • igranje didaktične igre pamćenja (memory),
  • izrada plakata o dinosaurima,
  • oblikovanje izložba i njezina prezentacija.

3.1. Traženje informacija o dinosaurima

U razred sam donijela razne knjige o dinosaurima. Pomoću slika i kratkih tekstova objasnila sam učenicima kada su živjeli dinosauri, kako se provodi iskopavanje ostataka dinosaura, što su fosili, kako se nazivaju stručnjaci za fosile itd. Nakon toga učenici su još sami tražili različite informacije o dinosaurima.

Slika (2)Na internetu smo pogledali razne snimke u svezi s dinosaurima i iskopavanjem ostataka dinosaura. Također sam im pokazala alate i pomagala koje paleontolozi koriste u radu.

Interes djece povećavao se s novim informacijama, stoga smo dogovorili posjet knjižnice u školi i posjet muzeja, gdje smo vidjeli razne fosile, kosture dinosaura.


Slika 2. Listanje knjiga

Slika (3)Na suradnju smo pozvali i roditelje koji su svojim idejama i donošenjem materijala za projekt još dodatno začinili provedbu projekta.

Slika 3. Pregledavanje snimaka na internetu

3.2. Igranje uloga: Igrajmo se paleontologa u učionici na otvorenom

Pomagala za učenje: drvene podloge, čekići, križni odvijač, mali modeli dinosaura, enciklopedije.

Za učenike sam pripremila iznenađenje. Zajedno smo otišli na školsko igralište. Učenike sam podijelila u pet skupina. U svakoj skupini bila su po dva učenika iz prvog i dva iz drugog razreda. Rekla sam im da ćemo se igrati paleontologa. Pripremila sam aktivnost iskopavanja dinosaura iz leda. Na taj način učenici su si zamišljali kako ostatke dinosaura iskopavaju pravi paleontolozi.

Učenicima sam predstavila alat koji ćemo koristiti u radu. Također smo raspravljali o opasnostima vezanima za korištenje raznih alata i sigurnoj uporabi istog. Upozorila sam na opasnosti (ogrebotine, posjekotine, udarci). Upozorila sam ih da je potrebno vratiti alat Slika (4)na mjesto odakle su ga uzeli kada im više ne treba.

Kada su učenici iskopali dinosaura iz leda, u knjigama su potražili dinosaura koji se sakrivao u ledu. Prvašićima su u pronalaženju informacija i oblikovanju plakata pomogli učenici drugog razreda. U obliku misaonog uzorka napisali su podatke o izgledu, vrsti, mjestu boravka i prehrani. Nakon završenog rada učenici su svoje plakate predstavili ostalim učenicima.

Slika 4. Modeli dinosaura u ledu

Slika (5)Slika (7)

Slika (6)

Slike 5, 6 i 7. Igranje uloga, igrajmo se paleontologa

Slika (9)Slika (8)

Slika 8., 9. Prezentacija plakata

3.3. Likovno stvaranje na temu dinosauri

Na suradnju pozvali smo još nekoliko učenika drugog i petog razreda.

Dala sam im precizne upute i stvaranje je započelo. U prvoj skupini učenici su iz mase za oblikovanje izrađivali dinosaure, u drugoj skupini iz papira, treća skupina crtala je dinosaure, četvrta je radila kolaž trganjem papira rukama, a peta je radila kolaž rezanjem papira škarama.

Slika (10)Slika (12)Slika (13)

Slika (11)

Slika 10, 11, 12, 13 Stvaranje dinosaura iz mase za oblikovanje

Učenici su sami odabrali skupinu prema načinu na koji najviše vole stvarati. Mogli su stvarati individualno, ili su proizvod mogli napraviti dva ili tri učenika zajedno. Učenici su si međusobno pomagali, ohrabrivali se i nadopunjavali. Oni učenici koji su prijevremeno završili, odabrali su rad u drugoj skupini.

Slika (14)Slika (15)

Slika 14, 15. Crtanje dinosaura bojicama

Slika (17)Slika (18)

Slika 16, 17. Izrada kolaža trganjem papira rukama

3.4. Igranje didaktične igre za pamćenje

Slika (18)Učenici su se okušali u igranju didaktičke igre za pamćenje (memory) koju sam stvorila prema originalnoj verziji. Upute su slične kao kod obične igre za pamćenje, osim što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli i što znaju o određenom dinosauru. Učenici su se tijekom igre jako zabavljali, jačali u komuniciranju, suradnji… Zbog nasumične podjele u skupine, uspostavili su nove kontakte, a uz to i učvrstili nova znanja.

Slika 18. Igranje didaktičke igre pamćenja

4. Zaključak

S učenicima smo postavili izložbu te je ponosno predstavili ostalim učenicima u produženom boravku.

Kod izvannastavne aktivnosti po prvi put smo se susreli s Slika (19)projektnim radom i uvjerena sam da ćemo s takvim oblikom rada nastaviti i u budućnosti, jer su ciljevi u potpunosti ostvareni.

Slika 19. Izložba projekta u školi

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Benton, M. (2003). Najlepša knjiga o dinozavrih. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
  5. Dr. Palmer, D. (2014). Otroška enciklopedija o dinozavrih in predzgodovinskih živalih. Ljubljana: Založba Grlica.
  6. Gomboli, M. (2002). Spoznajmo dinozavre. Tržič: Učila International, založba, d.o.o.
  7. Prap, L. (2009). Dinozavri?!. Ljubljana: Mladinska knjiga.
  8. Osborne, W. in Osborne, M. P. (2000). Dinozavri. Ljubljana: Založba Grlica.
  9. Larousse, (1996). Dinozavri. Tržič: Učila d.o.o.
  10. Zabavno, poučno, nič mučno – Geopark Karavanke. Novičke. Številka 2/2013.
  11. Ferk Savec, V. (2010). Projektno učno delo pri učenju naravoslovnih vsebin. Maribor

Lego čovjek

tomaz_kocman

Tomaž Kocman

Uvod

U predškolskom odgoju koristimo službeno prihvaćeni kurikulum. Zapravo, svaki obrazovni program ima neku vrstu kurikuluma ili programa. Međutim, svakog prati skriveni kurikulum. Potonje se odnosi na prijenos znanja i iskustava koje nismo namjeravali prenijeti, no ipak se to dogodilo. To se prije svega odnosi na prijenos normi, vrijednosti i uvjerenja u nekom okruženju. Svaki prijenos znanja također uključuje i nenamjerne lekcije[1].

Iako često govorimo o procesnom pristupu obrazovanju, o važnosti skrivenog kurikuluma i njegovom iskazivanju od samog djeteta, obično se najčešće držimo službene dužnosti pisanja ciljano opredijeljenih priprema u kojima obično nema mjesta za skriveni kurikulum, a ako za njega i postoji mjesto, potom on dolazi iz jučerašnjeg djeteta, a ne iz njegovih današnjih želja.

U članku želim opisati priču o dječaku koji me je u četiri godine zajedničkog druženja naučio da je itekako važno omogućiti djeci vrijeme za njihove želje i ambicije, kao i igru punu istraživanja i kreativnih eksperimenata.

Lego čovjek

Prvog dana u vrtiću pojavio se na vratima moje sobe. Držao se za oca, koji je rekao: “Dobar dan. Ovo je Jaka[2]. I voli Lego kocke.” Onda se otac okrenuo i otišao. Prema svim pravilima otac bi trebao ostati i dječaka uvoditi još nekoliko sljedećih dana. Dijete bi se trebalo držati za njega, pustiti koju suzicu i moliti ga da nigdje ne ide i ne ostavlja ga u novom okruženju. Ali ne. Jaka je otišao do Lego kocki i počeo se igrati s njima. I igrao se s njima još sljedeće tri godine.

Ako ste vidjeli Jaku da plače to je onda bilo prve godine u vrtiću, kada sam ga molio da nam se pridruži u drugim aktivnostima, na primjer da nacrta ono što svi crtaju.

Drugu godinu je nekako prihvatio da će morati, da bi se mogao igrati s Lego kockama u miru, povremeno činiti nešto što sam ga ja zamolio. Tako je često dolazio samoinicijativno, s licem koje je odavalo pomirenje sa sudbinom, govoreći: “Dobro. Što moram učiniti? ” i s najmanjim otporom, ispunio bi svoju dužnost. “Mogu li se sada igrati Lego kockama?”

Jednog je dana došao je u vrtić vrlo umoran. “Što je?” pitao sam ga. “Oh, tako sam umoran. Morao sam raditi, odgovorio je. “Raditi? Što si morao raditi rano ujutro?” “Zar ne znate? Toga dana mi je pokazao ono što sam teoretski znao cijelo vrijeme: da je igra dječji rad i da je uzimaju izuzetno ozbiljno. A ako ste nekad željeli obaviti svoj posao, ali ste imali brojne telefonske pozive, te vas je stalno neko ometao i davao vam nova zaduženja, onda ćete vjerojatno shvatiti zašto su djeca ponekad razdražena kad prekinemo njihovu igru (posao) i pokušamo ih prisiliti na naše aktivnosti.

Što su roditelji mislili o ovome? Mogao sam očekivati da stalno dolaze na individualne razgovore, mašući rukama i žaleći se: “Zašto se moje dijete igra samo s Lego kockama? Zašto ga ne potičete na druge aktivnosti! Kako će nešto naučiti? Kako će tako ikada postati astronaut?!” Ali ne. Roditelji su došli govoreći: “Hvala vam što ste dopustili Jaki da je to što je. Da može činiti ono što želi.” A onda su još dodali: “Vi ste najbolji odgojitelj.”

Što? Već tri godine gotovo ignoriraš dijete, znaš da sjedi na tepihu, igra se Lego kockama, aktivan je i ne treba tvoju pomoć ili pažnju. I potom ti kažu nešto tako?

Ali Jaka se razvijao na isti način kao i sva djeca, pa ni roditelji ni ja nismo bili zabrinuti. Upravo suprotno. Tijekom svih ovih godina dokazao mi je da Lego kocke nisu samo jeftina plastična igračka, već da one mogu imati snažan pozitivan učinak na razvoj djeteta. Zato sam u četvrtoj godini našeg druženja, pored svih kutaka u sobi (knjiga, likovnog, mekog, za kretanje, prirodoznanstvenog, glumačkog …), također uredio Lego kutak, koji se sastojao od stola i stvarno ogromne kutije kocki, čije dno nikada nismo ugledali.

Jednog jutra pozdravio sam Jaku s “Bok, Lego čovjek!” i on me začuđeno pogledao: “Što? Pa, ja se više ne igram baš puno s Lego kockama”. I potpuno me razoružao. Stajao sam u mjestu i razmišljao kad sam ga posljednji put vidio u Lego kutku. I nisam se mogao sjetiti. Kada se to dogodilo? Dok sam gledao fotografije otkrio sam sljedeće: Jaka se nije igrao u kutu knjiga, ali je knjige nosio u Lego kutak i tamo je sastavljao zgrade i druge stvari koje je vidio u knjigama. Nije bio aktivan u likovnom kutku, ali je često crtao svoje Lego planove. Nije se igrao u kutku za razvoj matematičkih kompetencija, ali za to su se već pobrinule Lego kocke. Nije se igrao u glumačkom, ali je kroz Lego kocke odigrao mnogo uloga. Jaka nije bio aktivan na drugim područjima. Međutim, druga područja je doveo na svoje snažno područje: Lego kocke. I tu je razvijao sve svoje kompetencije, sve dok se jednog dana nije osjećao dovoljno kompetentnim da napusti Lego kutak i postane aktivan na svim ostalim područjima.

Zaključak

Međutim, Jaka nije bio jedino dijete kojem sam dopustio da se igra onako kako želi. Iz godine u godinu imao sam više slobodnih igara i manje vođenih aktivnosti. Ali ako ih je i bilo, uvijek se u njima mogla pronaći djetetova individualnost. Djeca su tako postala aktivnija, znatiželjnija, inovativna i kreativna. U skupini je rasla kultura uzajamne pomoći i suradnje. Sada, kad je svako dijete radilo ono što je željelo, više nije postojala usporedba i natjecanje. Svako je dijete moglo blistati na svom području. A kad bi učinilo nešto fascinantno, drugi su to primijetili i molili da to također njih nauči. Uspostavljena je kultura uzajamnog učenja.

Planinski izleti nikada više nisu bili osvajanje vrha ili nekog drugog cilja. Do njih smo se uvijek namjerno izgubili. Potom bi se negdje usred šume zaustavili i započeli ono što je dječja mašta dopuštala. Jeli smo borovnice, ljuljali se na deblima ili ih koristili za treniranje ravnoteže, mjerili snagu dok smo se kretali ogromnim granama, pretraživali šumsko tlo, raznježili se kod pogleda na dlakavu gusjenicu i plakali tijekom susreta s daždevnjakom.

Ovo smo kolegica i ja nazvali ‘prčkanje’. Na engleskom jeziku imamo lijepe izraze poput ‘tinkering’ i ‘makering’, ali nismo pronašli ispravan izraz u slovenskom jeziku. Sve dok nisam jednog dana u jednoj od knjiga[3] pronašao ovaj pojam: ‘Brikolaž’ i sljedeći opisi:“brkljač, brklarija”, “Rad koji se sastoji od svih materijala koji nam dođu pod ruku.”, “Napravi sam.” Je li postoji uopće nešto savršenije?


[1] Martin, Jane. &quot;What Should We Do with a Hidden Curriculum When We Find One?&quot; The Hidden Curriculum and

Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 122–139.

[2] Iako su dijete i njegova priča stvarni, ime djeteta je promijenjeno.

[3] Sutherland, J. (2012). Kako djeluje literatura: 50 ključnih pojmova. Ljubljana: Cankarjeva založba.

Međunarodna razmjena bookmarkera

urska_HV

Urška Hlupič Voda

Među međunarodnim aktivnostima u školskim knjižnicama povećava se broj razmjene bookmarkera (knjižnih oznaka). U ovom je tekstu predstavljen primjer takvog sudjelovanja.

Međunarodna udruga školskih knjižničara International Association of School Librarianship (IASL) svake godine poziva školske knjižničare širom svijeta na proslavu i promicanje knjižnica u mjesecu listopadu.

Tema u 2018. godini bila je “Zašto volim svoju školsku knjižnicu” i temelji se na temi IASL-e “Inovacije, informacije i utjecaj školskih knjižnica”. Na njihovim stranicama mogu se naći razni projekti. Prvi je “Projekt razmjene knjižnih oznaka”. To je projekt u kojem se školske knjižnice iz različitih dijelova svijeta povezuju, izrađuju knjižne oznake i razmjenjuju ih. Svrha projekta je potaknuti čitanje knjiga među učenicima.

Školski knjižničari sudjeluju u nastavi, razvijaju strategije učenja, razvijanju različitih vrsta pismenosti, kritičkog mišljenja i drugih kompetencija koje su neophodne za rad u današnjem društvu (Bajda, 2018.).

Tijek registracije za razmjenu

Sudjelovanje u projektu razmjene knjižnih oznaka je jednostavno.

Na stranici IASL-a pronalazimo Mjesec međunarodne školske knjižnice (ISLM). Postoje dvije vrste razmjena: razmjena poštom i digitalna razmjena. Registrirati se možemo u kolovozu i rujnu u kategoriji do 12 godina i u kategoriji starijih od 12 godina. Klikom na link otvara se Excel tablica u koju unosimo podatke o našoj školi, broju i dobi učenika koji su sudjelovali, te naš kontakt. Godine 2018. registracija je zatvorena 13. listopada. Nakon tog datuma možemo u tablici vidjeti koji nam je redni broj dodijeljen te saznati koja je škola navedena pod tim brojem. U tablici je vidljiv naziv škole, mjesto i zemlja u kojoj se škola nalazi, broj učenika koji sudjeluju te adresu e-pošte koordinatora.

Ako želimo, možemo kontaktirati koordinatora i poslati mu informacije ili slike o našoj školi. Također možemo poslati bookmarkere naših učenika na njihovu adresu klasičnom poštom.

Izrada bookmarkera

U Osnovnoj školi Mladika u listopadu smo u okviru knjižničnog obrazovanja odlučili u 6. razredu izraditi bookmarkere. Poziv na sudjelovanje dobili su i učenici koji pohađaju umjetničku sekciju.

TraženjeUčenici 6. razreda su na nastavi slovenskog jezika poučeni o načinu pisanju uputa za rad. Zatim su dobili upute za izradu bookmarkera, koje su djelomično morali i sami nadopuniti. Knjige s fotografijama kurenta čekale su ih u školskoj knjižnici. Učenici su morali izraditi bookmarker u obliku naše etnografske maske kurenta.

Slika 1. Traženje fotografija u literaturi

Učenici su prvo iz malo tvrđeg papira prema uputama izrezali bookmarker. Zatim su nacrtali masku kurenta, od glave do nogu. Pritom su si pomogli sa slikama u knjigama o etnografskim maskama. S pastelnim bojicama nacrtali su kurenta sa svim njegovim priborom. Kurent ima masku na glavi,  nosi kaput od ovčje kože. U ruci ima štap, a na struku je kravlje zvono. Prema narodnoj tradiciji, završit će zimu i zazvati proljeće.

Slika kurenta može se dodatno obrezati, kako bi se dobila flekBookmarkerisibilnija figura.
Kako ne bismo uklonili pastelnu boju, proizvode na kraju poprskamo zaštitnim sprejem. Na stražnju stranu bookmarkera učenici su napisali svoje ime i naziv škole. Tako su bookmarkeri bili spremni za plastificiranje.

Slika 2. Produkti učenika prije plastificiranja

Nakon što smo dobili plastificirane bookmarkere, morali smo ih ponovno obrezati. Spakirali smo ih u omotnicu, u koju smo također priložili kratki tekst na temu naše Bookmarkeri_Francuskietnografske maske i naše pozdrave.

S entuzijazmom smo poslali omotnicu u Francusku i čekali pakete bookmarkera iz Francuske, koji su ubrzo stigli.

Slika 3. Knjižne oznake iz Francuske

Zaključak

Uz to što su učenici učili pisati radne instrukcije i koristili ih u praksi, koristeći književnu građu, bili su izuzetno obradovani klasičnim poštanskim pošiljkama iz Francuske.
Bookmarkere iz Francuske smo nasumičnim odabirom podijelili među učenicima. Bilo nam je drago što smo tako dobili nova iskustva.

Kako knjigu i radost čitanja približiti mladim čitateljima pitanje je i izazov kojeg u knjižnicama uvijek iznova ponavljamo. To možemo učiniti i uz pomoć školske knjižnice – one predstavljaju prostor za međupredmetnu integraciju i ključne elemente cjeloživotnog učenja. Važnost školskih knjižnica može se naglasiti promocijom u listopadu, kada slavimo međunarodni mjesec školskih knjižnica.

Literatura

  1. Bajd, U. (2018). Mednarodni mesec šolskih knjižnic in mednarodna izmenjava knjižnih kazalk. Šolska knjižnica, letnik 27, št. 1-2, str. 19-20.
  2. IASL (b. d.). International School Library Month. Pridobljeno na: https://iasl-online.org/advocacy/islm/index.html