Ovaj broj Pogleda je šesti po redu metodički priručnik Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta pa smo do sad prikupili već 121 primjer dobre prakse, koje možete pročitati u ovomjesečnom broju Pogleda kroz prozor te izdanjima iz veljače unatrag pet godina (veljača 2014.,veljača 2013.,veljača 2012.,veljača 2011., veljača 2010.) ili na portalu ucitelji.hr.
Ove godine pridružili su nam se i kolege iz susjednih zemalja pa tako imamo i članke iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Naravno, svima nam je važna prevencija elektroničkog nasilja te osvješćivanje da edukacijom možemo najbolje pokazati i djeci i roditeljima i kolegama dobre strane interneta.
Naravno na raspolaganju su vam i svi sadržaji napravljeni za školski kurikulum “Sigurnost djece na internetu” koje možete naći na mrežnim stranicama petzanet.HR
Srednja škola Otočac je jedna od osamnaest škola koje sudjeluju u kampanji “NOT – Nasilje ostavlja tragove – zvoni za nenasilje” koju koordinira Centar za mirovne studije uz pomoć lokalnih partnera, Savjetovališta “Luka Ritz” Zagreb, udruge Delfin iz Pakraca i udruge Pokretač iz Korenice .
2014. godine Centar za mirovne studije u suradnji s partnerima proveo je istraživanje o percepciji nasilja u osnovnim i srednjim školama s područja Grada Zagreba, zapadne Slavonije i Like.
Pored istraživanja kampanja je provođena kroz razne aktivnosti kojima je cilj prevencija nasilja i promicanje nenasilja, poput okruglih stolova, radionica, škole ljudskih prava i sl.
U našoj školi odlučili smo se posebno osvrnuti na problem internetskog nasilja i o njemu progovoriti kroz izradu plakata i edukativnim programom o istom. Kroz oluju ideja kako ćemo i što raditi pojavila se ideja o zvonu koje će pratiti program, a zajedno s njim i slogan Ja zvonim, a ti?
Većina razreda uključila se u izradu plakata pokazujući svoje umijeće pretraživanja interneta, pronalaženja slika, ideja, crtanja, bojanja… Na plakatu 2. ekonomske pojavili su se i stihovi spjevani za tu zgodu:
…… Osoba s druge, tvoje suprotne strane, od tuge i plača često psihički padne! Shvati do čega tvoji postupci vode, zbog njih netko nema slobode……
Plakati su izloženi u školskom holu gdje će ostati cijelu veljaču, dajući tako doprinos i obilježavanju Dana sigurnijeg interneta.
Poslužili su još jednoj svrsi: „smiksani“ AutoCollage-om poslužili su za pozadinu letaka koji su podijeljeni svim učenicima i posebnog plakata tiskanih za tu prigodu.
Središnji događaj bio je program koji su priredili učenici 2. razreda gimnazije sa svojom razrednicom, autoricom ovog teksta, i predstavili svim učenicima i zaposlenicima Škole.
Osvrnuli su se na krađu identiteta, govor mržnje, cyberbullying, objavu fotografija i prihvaćanje prijateljstva, ispričali priču o nesretnoj Kanađanki Amandi Todd, odigrali dva skeča, prikazivali video zapise, dislajkali mržnju, dijelili savjete, osuđivali nasilje, zvonili i pozivali na nenasilje…
Poučili su, npr.
Govor mržnje je usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj skupini ili pojedincu jer je
bijel, crn ili žut
druge vjeroispovijesti
druge nacionalnosti
različite spolne orijentacije
mršav ili debeo
„štreber” ili ljenčina
drugačiji
…..
i poručili
Ne mržnji!
Ne homofobiji!
Ne seksizmu!
Ne rasizmu!
Stop fašizmu!
Ne antisemitizmu!
Gradimo svijet mira!
Ne religijskoj netoleranciji!
Sloboda govora nije govor mržnje!
Program je zaokružio učenik 3. gimnazije, Dario Eror koji je aktivno sudjelovao u kampanji, svojim esejem „Cyberbullying oko nas“ u kojem, između ostalog navodi:
„S obzirom da moderni čovjek ima dva života, onaj pravi i onaj virtualni, svi njegovi postupci odražavaju se na ta dva polja. ……
… virtualni život modernomu čovjeku otvara mogućnost djelovanja za koje neće tako brzo i djelotvorno dobiti određene sankcije. Budući da se u virtualnom životu često koriste nadimci, možemo reći da se brojna negativna djelovanja zbivaju pod maskama i u rukavicama. Dakako, čovjek putem virtualnog života ne može fizički djelovati, ali itekako može djelovati riječima i postupcima. Često ti postupci izgledaju poput zabave i bezopasnog djelovanja, ali posljedice mogu biti itekako negativne. … „
Program je izveden i za starije razrede Osnovne škole Zrinskih i Frankopana u Otočcu.
Osnovna škola „Dobriša Cesarić“ iz Požege drugu godinu za redom obilježila je Dan sigurnijeg interneta 10. veljače 2015. Cijeli taj tjedan bio je u duhu promicanja sigurnosti i odgovornosti na „mreži.“.
Ove školske godine, već u prosincu 2014. godine, učenici osmih razreda krenuli su s pripremama. Na prvom sastanku, gdje se raspravljalo o raznim problemima prilikom korištenja tehnologije i interneta, zaključili smo da je komunikacija postala jedan od vodećih problema mladih generacija. I tako smo odlučili pokrenuti bolji internet zajedno pod motom: „Klik generacija, klik komunikacija!“. Ciljana skupina bio je uzrast četvrtog, petog i šestog razreda naše škole.
Zašto baš taj moto?
Klik generacija jer smo primijetili da se djeca danas jako malo igraju zajedno, rijetko nešto izrađuju sami, a igračke su im uglavnom računala i mobiteli. Klik komunikacija jer u današnje vrijeme djeca i mladi polako zaboravljaju ili čak ne znaju lijepo razgovarati, lijepo se družiti, lijepo se izražavati. Osjećaje zamjenjuju sretnim i tužnim smajlićima, a prekrasni hrvatski jezik i rječnik iskrivljuju kraticama ili čak engleskim izrazima.
Tijekom mjeseca siječnja osmaši su vrijedno prikupljali materijale, statističke podatke, članke iz novina, izrađivali su prezentacije na temu elektroničkog nasilja te glogstere. U svojim pripremama koristili smo sadržaje i upute školskog kurikuluma „Sigurnost djece na internetu“. Također upotrijebili su i videouratke s prošlogodišnjeg natječaja „Stvorimo bolji internet zajedno“. Na sam Dan sigurnijeg interneta organizirali smo dvije radionice za spomenute mlađe generacije.
3. Martina Berger, 8.c: SLUČAJ OTMICE I PEDOFILIJE
Poruka je bila jasna: Jedan klik može zaista promijeniti vaš život, ali i živote drugih ljudi ako je poslan u krivo vrijeme, na krivo mjesto, krivoj osobi ili skupini ljudi.
Nakon prikaza svakog uratka, publici su bila postavljana mnoga pitanja. Kao npr.
Na koji sve način ljudi danas komuniciraju putem digitalnih medija?
Koje medije ti koristiš u komunikaciji?
Prepoznaješ li oblik elektroničkog nasilja u pojedinom filmu?
Što biste poručili Tomijevoj sestri? (Zaboravljena odjava)
Tko je bio Igor? (Slučaj otmice i pedofilije)
Tko je odgovoran što djevojčice ove godine nisu otišle na more? (Neostvareno ljetovanje)
Da je tvoja prijateljica žrtva elektroničkog nasilja i povjeri se baš tebi, što bi joj savjetovao?
Što misliš, koje je nasilje gore, elektroničko ili vršnjačko/međugeneracijsko?
I mnoga druga pitanja.
Publika je pažljivo slušala i vladalo je oduševljenje prilikom projekcija svih filmova. Rado su sudjelovali i u dijalogu te iskreno odgovarali na pitanja. Od oko 160 sudionika radionice toga dana (5. i 6. razred) samo desetak učenika nema mobilni uređaj, dok računalo imaju sva djeca kod kuće. Bili su iznenađeni statističkim podacima koje su osmaši objavili nakon svakog filma, a odnose se na postotak žrtava raznih oblika elektroničkih nasilja djece njihove dobi.
Zatim su uslijedili savjeti koji će im pomoći u prepoznavanju lažnog predstavljanja sugovornika s „druge strane“, kako zaštiti vlastitu privatnost npr. na društvenim mrežama, što se nikada ne smije objavljivati, zašto trebamo poštivati privatnost drugih, kada i kome prijaviti nasilje.
Budući da u našoj školi postoje aktivisti kampanje „Dislajkaj mržnju na internetu“, izradili su još jedan kratki videouradak koji je bio prikazan na kraju.
Misav Mandić, Tea Petrinović, Martina Berger, Barbara Jušić, Šimun Pavković, Anamari Puljić, 8.c: DISLAJKAJ MRŽNJU NA INTERNETU
Svojim porukama promiču bolji i sigurniji internet, internet bez mržnje.
I na kraju, kako bi bili sigurni da su njihov trud i predavanje uspjeli, osmaši su zamolili mlađe generacije da na listić papira, koji im je unaprijed podijeljen, napišu jedno pravilo dobre klik komunikacije za buduće Cesarić generacije.
Kasnije ćemo pomoću tih pravila izraditi plakat koji će nositi pravila klik komunikacije za sve učenike naše škole.
Na izlasku iz dvorane upućeni su u razgledavanje hodnika škole gdje su bile postavljene projekcije glogstera na istu temu.
U idućem tjednu, 17. veljače 2015., u suradnji s PU Požeško-slavonske županije za učenike sedmih razreda također je organizirano stručno predavanje na temu SIGURNOST I ZAŠTITA DJECE NA INTERNETU. Djelatnik policijske uprave Krunoslav Kokić podsjetio je učenike na oblike rizičnih ponašanja prilikom korištenja društvenih mreža te upozorio na postojeći Kazneni zakon o kriminalnim djelima.
Tim završnim predavanjem zatvorili smo projekt posvećen internetu koji je ujedinio 18 razrednih odjela od 4. do 8. razreda, oko 380 učenika naše škole.
Ovo je bio jedan izuzetno zanimljiv tjedan- spoj mašte, kreativnosti, stručnosti i ozbiljnosti kada je riječ o korištenju tehnologije u svakidašnjem životu. Svi ovi radovi proizašli su iz bistrih glava četrnaestogodišnjaka, a njihova tematika i pravilan ishod nama učiteljima je povratna informacija. Uspjeli smo ih osvijestiti! Posebna čast osmašima bila je svakako predavati i poučavati mlađe generacije, bar na jedan sat postati njihov veliki učitelj.
Navedeni događaj objavljen je i na web stranici naše škole.
Ove godine u OŠ “Ivan Meštrović” Vrpolje učenici sedmih razreda obilježili su dane sigurnog interneta. Pripremili su predavanja o računalima, ponašanju na internetu, cyberbullingu i mnoštvo drugih tema za koje su smatrali da je potrebno detaljnije približiti učenicima.
Od 10. do 20. veljače učenici su održavali predavanja po razredima i educirali svoje mlađe prijatelje. Proveli su malo istraživanje kako bi prikupili informacije o tome koliko učenici poznaju računala, kako ih koriste i koliko vremena provode za računalom. Budući da se u našoj školi Informatika predaje tek od 5. razreda, učenici su zaključili da hitno moraju učiniti nešto i promijeniti trenutnu situaciju.
Istraživanje je pokazalo da čak više od polovice učenika nižih razreda ima Facebook profil koji svakodnevno koristi. Poražavajuće je što mnogo ispitanika ne zna upaliti računalo ili ga na siguran način ugasiti, a već posjeduju Facebook profil.
Nakon istraživanja skupina učenika sedmog razreda, koji pohađaju nastavu Informatike, okupili su se i sastavili popis tema za koje smatraju da ih treba približiti ostalim učenicima.
Cijeli siječanj samostalno su pretraživali internet, udžbenike, portal Pet za net i prikupljali potrebne informacije te kreirali prezentacije i materijale. Podijelili su se u sedam grupa, a svaka grupa odabrala je po jedan ili dva razreda koji žele poučavati.
10. veljače prva grupa učenika zaputila se u prvi razred. Učiteljici prvoga razreda, Ivi Vukadin, objasnili su što planiraju napraviti i zamolili su je da im u tome pomogne. Poveli su sve učenike u učionicu informatike. Prvašićima su objasnili što je to računalo, čemu služi i kako se pokreće te su rastavili i pokazali unutrašnjost kućišta. Nakon detaljne analize usvojenoga gradiva, zamolili su učenike da upale svoja računala. Maleni učenici odgovorili su kako ne znaju to učiniti jer im to kod kuće učine roditelji. Stariji su ih učenici poučili kako da to učine samostalno i pravilno. Budući da su u svom istraživanju uočili kako naši maleni provode previše vremena za računalom, a nisu svjesni koliko to utječe na njihovo zdravlje, pokazali su im kako trebaju pravilno sjediti za računalom i koliko vremena smiju provesti za računalom.
Nakon naučenih osnovnih pojmova, učenici su ih uputili u čari interneta, pravilno korištenje te kako pomoću interneta naučiti mnoštvo novih stvari. Istaknuli su i opasnosti te ih upozorili na nasilnike na mreži. Uz pomoć portala Pet za net učenici su mogli sva svoja izlaganja pripremiti i predstaviti učenicima na njima najprimjereniji i najzanimljiviji način. Bilo je tu i crtića, i kvizova, i igara, ali i učenja i ponavljanja prometnih pravila i znakova.
Prvi dan obilježavanja protekao je dosta burno. Dok su jedni držali predavanja, drugi su ukrašavali vrata učionice i panoe, a treći su izrađivali digitalne materijale.
Učenici su pripremili stripove na temu sigurnosti na internetu i zaštiti podataka. Nastavke su stripova printali u dijelovima, objavljivali na web stranici ili zalijepili na predviđeni pano u predvorju škole.
Nakon što su održali prvo predavanje u prvom razredu, vijest o tome proširila se vrlo brzo. Učenici preostalih razreda raspitivali su se kada će sedmaši doći po njih. Željno su iščekivali trenutak kada će ući u učionicu informatike.
Za svaki razred priređeno je predavanje. Drugi razred saznao je više o računalu i kako ga koristiti. Dobili su uputu kako pretražiti određene pojmove koji im mogu poslužiti za nastavu. Upozoreni su na moguće probleme na internetu i kako nikada i nikome ne smiju davati svoje podatke. Učenici drugoga razreda upoznati su i s igricama koje su primjerene njihovoj dobi.
Iz istraživanja je zaključeno kako učenici trećeg i četvrtog razreda najviše igraju igrice, koriste Facebook, nepravilno koriste podatke s interneta te krše autorska prava. Zbog toga su učenici sedmih razreda govorili o pretraživanju interneta i nedopuštenim radnjama kopiranja i priprisivanja informacija sebi. Upoznali su ih s pojmom autor i autorska prava kojih se moraju pridržavati. Osim navedenih tema, učenici su istaknuli da se i njihovo računalo može ozbiljno zaraziti virusima i biti teško bolesno. Naučili su ih što moraju činiti na svojim računalima kako bi ih zaštitili. Zatim su im pokazali kako pomoću interneta naučiti nešto novo ili istražiti nekakve zanimljivosti ili sadržaje vezane za njihove hobije.
U višim razredima učenici su odlučili predavati o ozbiljnijim temama. Teme za pete razrede bile su prednosti i nedostatci korištenja interneta, krađa identiteta, lažno predstavljanje, kvalitetni odabir lozinke i čuvanje osobnih podataka.
Budući da se učenici šestih razreda često sukobljavaju i postoje određene razmirice, učenici su odlučili upoznati ih s nasiljem među vršnjacima. Predavanje su započeli filmom koji prikazuje kako izgleda zlostavljač, a kako to proživljava žrtva. Razgovorom su pokazali svojim prijateljima kako se svako zlostavljanje može zaustaviti, kako pojedinac može pomoći nekome, što trebaju učiniti ako primijete zlostavljanje. Uz cyberbulling educirali su učenike i o drugim problemima s kojima se susreću na internetu.
Kada su došli do sedmih i osmih razreda, zaključili su da njima nisu potrebna predavanja o zaštiti podataka i štetnostima interneta jer smatraju da su mnogo toga naučili na nastavi Informatike. Odlučili su prikazati im film Cyberbulling koji su učenici gledali za vrijeme 6. i 7. sata u predvorju naše škole.
Nakon drugog tjedna obilježavanja, učenici su zaključili da učiteljima Informatike nije nimalo lako. Tek tada postali su svjesni koliko truda i borbe oni ulažu kako bi ih obrazovali i očuvali od problema s kojima se svakodnevno susreću. To je bio razlog zašto su udružili svoje snage i uz pomoć mlađih učenika pokrenuli akciju educiranja učenika. Neke od njihovih ideja bile su da pored vrata učionice Informatike naprave pano na kojem će tjedno postavljati informacije o internetu, računalima, kreirati web stranicu na kojoj će objavljivati digitalne materijala onoga o čemu trenutno uče ili ih zanima, kako su nešto izradili ili što su novo o internetu otkrili. Njihova je ideja bila izrađivati stripove na temu sigurnosti na internetu za učenike nižih razreda.
Iz razgovora s učenicima doznali smo da su ponosni na ono što su postigli u ova dva tjedna. Drago im je što su neke učenike viših razreda natjerali na razmišljanje, a malene upozorili na opasnosti s kojima se susreću. Smatraju da nije dovoljno jednom godišnje educirati učenike i zbog toga uvode promjene u svom okruženju. Učinite ih i Vi.
I dok mi neki zavide na činjenici kako je u startu lakše biti učitelj informatike nego recimo matematike, ja njima zavidim što žive u takvom uvjerenju. Djeca vole informatiku, istina, vole je. Zašto? Zato jer je njima računalo sinonim za igranje igrica i komunikaciju preko društvenih mreža.
Dok crtani junak Homer Simpson još uvijek stoji iza izjave „Ah, sad znači imaju internet na računalima“, naša djeca veliki dio svog vremena provode „surfajući“ što je u njihov slučaju zapravo „fejsanje“.
Ponekad mi se čini kako se borim s vjetrenjačama kada im govorim o pravilima internet ponašanja i mogućim opasnostima koje ih mogu lako zadesiti. A činim to često. Pa tako i u mjesecu veljači kada posvetim cijeli sat informatike ovoj temi. Ove godine smo se po četvrti put aktivno uključili u obilježavanje Dana sigurnog interneta.
Tjedan dana prije, pozvala sam učenike 7-ih i 8-ih razreda da izradite PowerPoint prezentaciju, kviz, animaciju, plakat ili letak kojim drugim učenicima ukazuju na opasnosti koje vrebaju na Internetu. Poruka je bila „Poručite im kako vi sigurno „surfate“ i „fejsate“. Ponudila sam i nagrade za prva tri najuspješnija.
Četiri učenika napravila su kratke prezentacije s porukama za koje oni misle da su važne. Svoj su uradak prezentirali učenicima 5-ih i 6-ih razreda u sklopu sata informatike. Uratke pogledajte na našim školskim stranicama.
Nakon prezentacije učenici su rješavali online kviz postavljen na web stranice škole.
Nekako uvijek nastojim učenicima usaditi činjenicu kako se virtualni svijet može u velikoj večini uspoređivati sa događajima iz stvarnog života. Na početku sam ih podsjetila na dan kada su dobili svoj prvi bicikl. Osim što ga je trebalo naučiti voziti, potrebno je bilo naučiti kojom stranom ulice ga vozimo, gdje je sigurno mjesto za vožnju i treba li nam možda pratnja starije osobe za vrijeme vožnje! Isto je i s internetom.
Pa krenimo na polaganje vozačkog za internet! Kviz je osmišljen kroz 7. koraka. Trebalo je nadopuniti praznine u tvrdnjama ponuđenim odgovorima iz padajućeg izbornika. Mogli su korisiti pomoć kroz ponuđene hint pojmove. Atmosfera u razredu je bila jako vesela, osobito kada su nakon provjere postigli rezultat 100 %.
Kviz je također bio zamišljen i kao uvod u nagradni kviz u koji smo se, opet kroz satove informatike, u utorak i aktivno uključili. Bila sam veoma ponosna i zadovoljna spoznajom da je večina učenika rješila kviz s 80 % i više točnih odgovora te tako ušla u nagradno izvlačenje. Posebno veselje stiglo je samo nekoliko sati kasnije kada smo doznali kako je učenica 8. a razreda naše škole jedna od dobitnica 2. nagrade. U dva dana, koji su bili ispunjeni kvizovima, obilježili smo Dan sigurnijeg interneta, učenici su imali pozitivne reakcije, a svoj smo trag ostavili i na interaktivnoj karti sudjelovanja.
Uputila sam ih također na Carnetovu stranicu gdje mogu pronaći brošure o sigurnosti, te na stranicu www.petzanet.hr.
Na kraju mogu samo reči, sudjelujemo i iduće godine!
I ove godine Tehnička škola u Požegi uključila se je u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. U cilju upozoravanja na opasnosti koje mogu nastati prilikom korištenja interneta, na kulturu komunikacije i ponašanja na internetu, te sigurnosne i zaštitne programe, pod nastavom računalstva kroz razne aktivnosti učenici su pridonijeli sigurnijoj uporabi interneta. INSAFE mreža ponovno je izabrala slogan „Stvorimo bolji internet zajedno“ kako bi naglasili pitanja i probleme koje djeca i mladi imaju tijekom svojih online aktivnosti, s fokusiranjem na praktičnim rješenjima i digitalnim dobrim djelima koja će današnje tehnološko napredno društvo učiniti boljim. Ova tema potiče mlade ljude da razmišljaju o tome kako koristiti mogućnosti interneta te postići dobar online i offline život.
U organizaciji nastave pomogli su sadržaji za školski kurikulum “Sigurnost djece na internetu” dostupni na stranicama petzanet.hr., modul 4 za učenike 7. i 8. razreda. Udžbenik za učenike te priručnici za učitelje i roditelje s poveznicama na bogat sadržaj u obliku brošura, prezentacija, multimedijalnih sadržaja, viedozapisa, kvizova i igara olakšali su pripremu za nastavu uz odlično metodičko oblikovanje. Pohvala organizaciji projekta izrade školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” kao i svim autorima na izradi obrazovnih sadržaja. Bez obzira što su namijenjeni osnovnim školama, pojedine sadržaje mogu koristiti i učenici srednjih škola. Upućivanje učenika, nastavnika i roditelja na ove sadržaje izaziva zadovoljstvo raznolikošću odličnih materijala te daljnje širenje njihove primjene. Budući da je od ove godine nastava građanskog odgoja i obrazovanja uvedena kao međupredmetna, na nastavi računalstva uz temu sigurnost na internetu obrađene su nastavne teme Digitalni građanin, Poštujmo različitosti, Prava i odgovornosti. Virtualna učionica i kurikulum (Modul 4) olakšali su dostupnost materijalma za nastavnika i učenike.
Slika 1. Virtualna učionica školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu”
Teme odnosno sadržaji omogućili su obradu četiri dimenzije (kompetencije) građanskog odgoja: ljudsko-pravna, politička, društvena i međukulturna dimenzija. Kroz nastavu učenici su ostvarili ciljeve i ishode učenja kao što su: prepoznati situacije u kojima su ugrožena ljudska prava, prijaviti neprimjerene sadržaje na mrežnim stranicama, prepoznati i reagirati na govor mržnje, obrazložiti značenje pravne države i njezinu ulogu u zaštiti zakonitih prava građana. Učenici znaju što je međukulturni dijalog i kako se koristi; razumiju značenje slobode mišljenja, vjeroispovijesti i savjesti, znaju što su stereotipi, predrasude i diskriminacija, kako većine prema manjini i manjine prema većini. Uz to učenici provjeravaju vlastite navike u korištenju digitalnim tehnologijama. Navode neke pozitivne i negativne utjecaje medija, prednosti i opasnosti interneta, primjenjuju sigurnost na internetu, razvijaju otpornost i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja. Prepoznaju poželjne osobine, ponašanja i vrijednosti digitalnoga građanina.
Slika 2, 3, 4. Učenici primjenjuju sadržaje na stranicama petzanet.hr
Tijekom radionice „Stvorimo bolji internet zajedno“ učenici su kroz razne aktivnosti promišljali kako internet može učiniti naš život boljim, lakšim i praktičnijim. Zamišljali su što bi bilo bez njega, kako bi se osjećali, što bi učinili. Ponekad nas uporaba interneta može učiniti zabrinutim ili uzrujanima. Nailazimo na podatke ili poruke koje ne želitmo vidjeti, dobivamo komentare koji nas zbunjuju ili ljute. Učenici su međusobno komentirali što ih brine pri korištenju usluga interneta i kome se mogu obratiti ukoliko pri tome imaju problema.
Digitalni tragovi ponekad mogu donijeti negativne posljedice. Mnoštvo opasnog i neprimjerenog sadržaja uznemirujuće je osobito za mlađe ljude. Učenici su diskutirali koga smatraju odgovornim za praćenje neprimjerenog sadržaja na internetu, kao i za sprječavanje internetskog zlostavljanja. Pojedini učenici su putem prezentacija iskazivali svoje ideje i rješenja do kojih su došli vezano za sigurniji i bolji internet.
Slika 5, 6, 7, 8, 9. Učenici prezentiraju svoje ideje o boljem i sigurnijem internetu
Kroz igru „Kotač rješenja“ učenici su na zadane digitalne dileme-situacije zajedno kritički razmišljali i raspravljali o tome što ljudi mogu učiniti kako bi poboljšali situaciju i učinili internet boljim i sigurnijim mjestom. Komentirali su mogućnost više pozitivnih aktivnosti u rješavanju pojedinog problema.
Neke od situacija rasprave bile su:
Primanje poruke elektroničke pošte koja sadrži uznemirujuću sliku;
Primanje poruke s komentarom o osobi koju poznajete;
Klliknuli smo na nešto slučajno, a potom neće nestati. Zabrinuti smo da li bi mogli biti u nevolji;
Prijatelj je maltretiran u školi i prima prijeteće poruke elektroničke pošte…
Slika 10. Kotač rješenja
U aktivnosti „Recept za bolji internet“ učenici su definirali ključna pozitivna online djelovanja kao glavne sastojke za stvaranje savršenog recepta za bolji internet. U njima su se našli „grami“, ali i „kilogrami“ dobrote, obzirnosti, kreativnosti, pouke, privatnosti, pažnje za tuđe probleme, zanimljivosti, provjerenosti i sigurnosti.
Slika 11. Recept za bolji internet
Slika 12, 13. Učenici i njihovi recepti za bolji internet
U receptima su se našla i digitalna dobra djela, načini na koje možemo pomoći jedni drugima online i time stvoriti zajedno bolji internet te poboljšati naše živote te živote naših prijatelja i obitelji u virtualnoj i stvarnoj zajednici. Pri tome su važna SMART pravila (Safe – sigurnost pri davanju osobnih infomacija, Meet – odbijati upoznavanje s nepoznatim osobama, Accepting – pažnja pri preuzimanju podataka, Reliable – pouzdanost informacija, Tell – izražavanje problema) na koja moramo podsjećati svoje prijatelje i obitelj u svrhu sigurne uporabe interneta.
U aktivnosti „Dobar online prijatelj“ učenici su promišljali o kvalitetama dobrog online prijatelja, da li se osobine razlikuju od dobrog prijatelja u stvarnom, fizičkom svijetu. Pri tome učenici kritički razmatraju i svoje osobine i aktivnosti u online svijetu. Pomogao im je obrazac u kojem su glava i torzo predstavljale kvalitete koje ima osoba kao dobar online prijatelj (strpljenje, tolerancija, poštovanje, zdrav razum, osjetljivost/takt, odanost, hrabrost). Noge predstavljaju podršku koja se pruža prijatelju u potrebi pomoći, depresiji, poremećaju prehrane, sigurnosti na društvenim mrežama. Ruke su djelovanja koja čini kao dobar prijatelj te pomaže online zajednicu kroz suprotstavljanje online nasilnicima, slanje lijepih poruka i komentara uz savjete i pomoć prijateljima kako instalirati postavke privatnosti i osjećati se sigurno.
Slika 14. Obrazac „Dobar online prijatelj“
Slika 15. Aktivnost definiranja dobrog online prijatelja
Učenici su rješavali i prigodni kviz „Da li ste dobar prijatelj na internetu?“ dostupan ovdje. U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te stjecanje statusa dobrog online prijatelja.
Prilog: Kviz „Da li ste dobar prijatelj na internetu?“ s analizom odgovora
Slike 16, 17, 18, 19. Učenici rješavaju kviz „Da li ste dobar prijatelj na internetu?“
Učenici prvih razreda ispunjavali su kućnu anketu u kojoj su prepoznati načini uporabe interneta i tehnologije u njihovim obiteljima s ciljem promišljanja o oblicima pomoći članovima svoje obitelji u radu s digitalnom tehnologijom.
Pitanja iz ankete:
Tko u tvojoj obitelji koristi internet kod kuće?
Koje uređaje koristite za pristup internetu (npr. kućno računalo/prijenosno računalo, mobitel, igrača konzola, tablet)?
Postoje li kućna/obiteljska pravila pri uporabi interneta ili uređaja?
Radite li nešto zajedno sa svojom obitelji na internetu odnosno uređajima?
Postoji li osoba u vašem domu kojoj treba pomoć u radu s digitalnom tehnologijom? Kako joj možeš pomoći?
Učenici au analizirali svoje ankete, prezentirali, uspoređivali i komentirali odgovore, kao i svoja dobra „digitalna djela“’ kod kuće (pomoć roditeljima, baki, djedu ili mlađoj braći i sestrama).
Slika 20. Analiza kućne ankete
Obećanja učenika škole što će učiniti kako bi pomogli učiniti internet boljim i sigurnijm mjestom možete vidjeti na videozapisu.
Slika 21. Sudionici videozapisa
Scenariji za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija).
Tijekom 2014. godine izrađeno je 11 novih ECDL online tečajeva prema obnovljenom kurikulumu ECDL modula. Jedan od njih je online tečaj IT sigurnost koji definira osnovne pojmove i vještine vezane za sposobnost razumijevanja glavnih pojmova na kojima se temelji sigurno korištenje ICT u svakodnevnom životu. Tečaj ima 6 poglavlja: Sigurnost – pojmovi, Štetan softver, Sigurnost mreže, Sigurno pregledavanje Weba, Komunikacija, Upravljanje sigurnošću podataka. Učenici kroz lekcije koje su praćene zvukom, upoznavaju sadržaje koji će im omogućiti da razumiju ključne pojmove koji se odnose na sigurnost informacija i podataka, fizičku sigurnost, privatnost i krađu identiteta. Učenici će moći zaštititi računalo, uređaj ili mrežu od štetnog softvera i neovlaštenog pristupa te sigurno pregledavati World Wide Web i komunicirati na internetu. Na kraju svakog poglavlja nalazi se provjera znanja-kviz vezana uz to poglavlje.
Slika 22. ECDL online tečaj IT sigurnost
Novi ECDL tečajevi su dostupni putem CARNetovog sustava za online učenje Loomen.
Krajem tjedna u kojem smo oblježavali Dan sigurnijeg interneta, Chevening Alumni Hrvatska u suradnji s Britanskim veleposlanstvom u Zagrebu i uz potporu Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizirali su Okrugli stol pod naslovom “Budućnost Interneta: kamo nakon NETmundiala?” koji se je mogao pratiti i online. Predstavnici hrvatske internetske zajednice raspravljali su rezultate procesa pokrenutog na NETmundialu. Učenici su i ovim putem mogli pratiti razmjenu mišljenja o budućem razvoju interneta kao i o implikacijama za hrvatsko gospodarstvo i društvo. Izlagači su bili: dr.sc. Predrag Pale (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu), prof.dr.sc. Pavel Gregorić (izvanredni profesor – Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu) i Ivan Marić, dipl.ing (zamjenik ravnatelja – tehnički direktor, Sveučilišni računski centar, Sveučilište u Zagrebu). Moderator okruglog stola bio je gospodin Matija Matoković, delegat na konferenciji NETmundial. Učenici su upoznati s mogućnošću kontrole i upravljanja internetom te činjenicom da su korisnici u Republici Hrvatskoj u tom problemu neaktivni. Važna su ljudska prava i sloboda izražavanja, privatnosti, sprječavanja prisluškivanja, sigurnost kritičnih resursa i mreže kao i put prema održivom globalnom modelu za upravljanje internetom. Velika je uloga i odgovornost u donošenju odluka i politika brojnih organizacija, država i njihovih institucija, kao i svih nas!
Slika 23. Okrugli stol o budućnosti interneta
Europski parlament je također kroz svoje aktivnosti poručio i pozvao korisnike interneta na promoviranje pozitivnih online sadržaja i mogućnosti, posebno za mlade ljude.
Po četvrtu godinu za redom učenici 4.c razreda I. osnovne škole Bjelovara zajedno sa svojom učiteljicom Natašom Ljubić Klemše aktivno su se uključili u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 2015. Osmislili su i zapisali 100 PRAVILA SIGURNIJEG INTERNETA. U radu im je od velike pomoći bio kurikulum „Sigurnijih pet za sigurniji net“, koji je dio Projekta Sigurnosti djece na internetu – Sigurnijih PET za sigurniji net.
Ove je godine obilježavanje Dana sigurnijeg interneta povezano s eTwinning projektom „100. dan škole“ te je na taj način dodatno diseminiran rad i postignuća učenika te je naglašena važnost edukacije za sigurniji Internet.
Namjera je učenika 4.c i učiteljice Nataše digitalizirati pravila i izraditi e-priručnik.
Već tradicionalnim obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta u našoj školi, želimo educiranjem stvoriti sigurno okruženje u online svijetu.
Internet kao koristan alat, djeci nudi mogućnost komunikacije s vršnjacima, učenja i razvoja kreativnosti. No ako pri tome zanemarimo moguće opasnosti, djeca mogu biti izložena raznim neprimjerenim sadržajima, neistinitim informacijama, te ugrožavanju vlastite privatnosti.
U izvedbi projekta uključeni su učenici od 5. do 8. razreda gdje su održane razne radionice i predavanja. Za pripremu predavanja korišteni su obrazovni sadržaji s portala Pet za net.
U 5. i 6. razredu obrađena je nastavna jedinica Digitalni tragovi (Modul 3). U uvodnom dijelu predavanja je pročitana Priča o Karli, koja je učenike potaknula na razmišljanje, a kasnije i raspravu o tome otkrivamo li na internetu previše podataka o sebi. Zatim je učenicima prikazan film Digitalni tragovi, gdje im je na slikoviti način prikazano da svaki put na internetu ostavljamo vlastiti digitalni otisak. Razgovarali smo o tome što o nama govori naš digitalni otisak i kako podaci koje objavljujemo mogu utjecati na našu budućnost.
Predavanje je potaklo učenike da bolje čuvaju osobne podatke, te da je vrlo važno paziti što objavljujemo, jer jednom objavljeno je vrlo teško obrisati. U završnom dijelu sata učenici su igrali Multimedijsku igru “Sigurnost djece na internetu” i igru – Modul 3 1.2. Digitalni tragovi.
Učenicima 7. i 8. razreda održana je nastavna jedinica Što učiniti?(Modul 3), gdje se u uvodnom dijelu sata razgovaralo o njihovim dosadašnjim iskustvima o nasilju na internetu – cyberbullyingu. Nakon toga učenici su gledali film Borimo se protiv toga zajedno, koji ih je uveo u temu a kasnije i razgovor o njihovim vlastitim iskustvima.Učenici su istaknuli da osjećaj anonimnosti i nevidljivosti na internetu, mogu ohrabrivati osobu da čini ono za što ne bi imala hrabrosti u svakodnevnom životu. Razgovaralo se o tome kako bi se osjećali da smo na mjestu žrtve i koji su mogući načini rješavanja elektroničkog nasilja. Igranjem igre Digizen game, učenici su rješavali razne problemske situacije.
U završnom dijelu sata učenici su izrađivali razne edukativne sadržaje.
U programu Microsoft Office Publisher izrađen je strip o sigurnijem internetu.
Slika 1. Strip
Učenici 7. razreda izradili su edukativne brošure koje sadrže savjete kako biti siguran na internetu.
Slika 2. Edukativni letak
U programu Microsoft Office Word, izrađeni su kalendari u 7. razredu.
Slika 3. Kalendar
Koristeći program Microsoft Office PowerPoint, izrađene su brojne prezentacije.
Slika 4. PowerPoint prezentacije
Raznim radionicama i ove godine prisjetili smo se važnosti odgovornog korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
O internetu i suvremenim informacijsko-komunikacijskim dostignućima posljednjih se godina govori više nego o svim ostalim medijima zajedno. Broj korisnika iz godine u godinu raste, a internetski sadržaji sve su bogatiji i raznolikiji. Internet je postao dostupan svoj dobnoj populaciji a dječja populacija sve je više zastupljena u korištenju servisa koje nam internet pruža. Još jedna činjenica je ta da djeca danas u sve ranijim godinama dobivaju pristup Internetu. To može biti pozitivno jer internet može poslužiti kao izvanredan alat za prikupljanje novih znanja i informacija, širenje vidika i spoznaja te naravno zabavu. Kao takav on može biti sigurno mjesto ako roditelji zajedno s djecom istražuju Internet te razgovaraju s njima o ponašanju na internetu. Roditelji kroz razne vrsta kontrola (primjerice one za filtriranje weba i izvješćivanje o aktivnostima…) i ograničenja (poput ograničienja pristupa internetu samo na određene internet stranice, ograničenja vremena koje djeca mogu provesti za računalom…) mogu znatno povećati razinu sigurnosti prilikom korištenja internetskih sadržaja.
pS druge strane, ona negativna strana brojne su opasnosti kojima su djeca danas izložena i koje, prvenstveno za dobrobit djeteta, nužno zahtjevaju povećan oprez roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika. Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, u grubljem obliku uključuje slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže,slike i šale na račun vršnjaka. Iako je provedeno malo istraživanja na temu međuvršnjačkog nasilja putem Interneta, razultati su zabrinjavajući.
Naime,čak 18 % djece u dobi od 12 do 14 godina, bilo je žrtva nekog od oblika nasilja preko interneta, a 11 % njih izjasnilo se kao „Internet nasilnici“. Od djece koja su bila izložena učestalom nasilju na Internetu, njih 62 % izjavilo je kako je nasilnik bio njima poznata osoba ili čak prijatelj iz razreda.Uz to, djevojčice su češće žrtve, ali i češći nasilnici na Internetu od dječaka.
Gimnazija Vukovar već tradicionalno provodi niz aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta jer smatramo da smo odgovorni i obvezni osigurati u najvećoj mogućoj mjeri , odrastanje učenika u sigurnom internet okruženju. Ove godine, za razliku od prijašnjih godina kada smo kroz tribine u fokus stavili vanjske predavače iz CARNeta, Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, PU Osječko baranjske i Vukovarske srijemske, odlučili smo se za multimedijalnu izložbu kroz koju su naši učenici stavljeni u središte i iznjeli svoja razmišljanja pod sloganom „Let’s create a better internet together!“
Već krajem 12tog mjeseca, voditeljice projekta Sanja Pavlović Šijanović, prof. mentor informatike i Karolina Dvojković, prof. mentor fizike uz financijsku i organizacijsku podršku ravnatelja Gimnazije, Davora Šijanovića, prof. TZK, pozvali su sve učenike Gimnazije Vukovar da se svojim radom uključe u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Odaziv učenika bio je iznimno velik, što je pokazatelj da su učenici zainteresirani za povećanje razine sigurnosti na internetu ali isto tako i iznimno kreativni u vlastitom izričaju. Ravnatelj Gimnazije Vukovar ističe ponos i zadovoljstvo uključivanjem učenika u niz preventivnih aktivnosti koje su imale za cilj upozoriti na opasnosti i rizike korištenja interneta, društvenih mreža te modernih komunikacijskih tehnologija te ističe razvijenu svijest i znanje učenika implementiranu u promicanje sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta te modernih komunikacijskih tehnologija.
Nastalo je niz materijalnih plakata koje smo izložili u holu škole i pozvali zve zainteresirane u gradu Vukovaru na šetnju sigurnim internetskim okruženjem iz perspektive naših učenika. Nastalo je i niz prezentacija i video uradaka koje su učenici predstavili u razrednim odjeljenjima te niz digitalnih plakata i igara objavljenih na mrežnoj stranici škole.
Poruke koje su se mogle iščitati iz učeničkih radova: na internetu smo sigurni onoliko koliko se zaštitimo. Internet postoji kako bi služio ljudima bilo koje dobi pa tako i djeci. Edukacija je ključ sigurnosti. Antivirusni softver i njegova ažuriranja postoje kako bi nas zaštitila, međutim antivirusni program nas neće zaštititi od sumnjivih stranica, programa i osoba na internetu. Internet je mreža o kojoj treba razviti svijest, na kojoj treba biti odgovoran, sumnjičav te poštovati vlastitu i tuđu privatnost. „Internet nije samo mreža računala, nego i velika neformalna zajednica ljudi s vlastitim kodeksom ponašanja. Svi znamo da kultura ponašanja nije nešto s čim se rodimo, već nešto što stječemo odgojem.“ (Internetski bonton | Pravila lijepog ponašanja na internetu: Damjan Tomšić ) Zapamtimo, uvijek netko vreba preko weba. Ne upuštajmo se u chatove s nepoznatima, nemojmo otvarati sumnjive stranice, u virtualni svijet pustimo samo one prijatelje koje poznajemo u realnom, prošetajmo do trgovine, čestitajmo rođendan poljupcem i najvažnije, poštujmo internetski bonton i ne činimo drugima ono što ne želimo da se čini nama.
Ne preostaje nam ništa drugo, već složiti se s učeničkim porukama i nastaviti ih hrabriti i poticati na odgovorno i sigurno korištenje internetskih sadržaja i servisa upravo na načine kako su ih prikazali kroz svoje radove. I zato nastavljamo dalje…
Evo nekoliko učeničkih radova:
Naši učenici izradili su informativne i edukativne igre te digitalne plakate s informacijama o problematici sigurnosti na internetu, čiji radove možete pogledati i kroz njihove igrice uz zabavu i ponešto naučiti….
U drugom razredu su se moji učenici odlučili da im drugi izborni predmet bude Od igračke do računara. Polako i sistematski sam ih uvodila u svet računara. Prvo smo se upoznali sa računarom i njegovim delovima i objasnili šta čemu služi na računaru.
Potom je na red došao Word, pa Power Point, pa zatvorena grupa na FB i u njoj smo objavljivali sve ono čime bi smo upotpunili svoja saznanja i potrebne informacije za sve učenike.
Shvatila sam da je neophodno da stvorimo bezbedno okruženje na internetu. Jedna od mogućnosti koju sam im preporučila je pravljenje prezentacija online (Prezi). Upoznavanje s online alatima im je bilo veoma interesantno i počeli su da ih praktikuju.
Prvi korak upoznavanja sa internetom je bio objašnjavanje ove globalne mreže i čemu ona služi, kako se koristi i kako funkcioniše. Blagodet interneta su shvatili veoma brzo i počeli da stvaraju svoje zatvorene grupe u kojima su komunicirali razgovarali. Onda sam ih uvela i pokazala im kako funkcionišu ,,sobe“ za razgovore na FB. Kada su me pitali zbog čega postoje sobe rekla sam im da je to radi njihove zaštite da ne bi pisali jedni drugima na zidove FB, već da mogu da komuniciraju svi zajedno a da to niko ne vidi i da je tako bezbednije. Pošto sam stalno pominjala reč bezbednost i to veoma ciljano, sami su me pitali zbog čega to činim.
Razgovor sam počela kroz mnoštvo pitanja vezana za njihovu igru na ulici i igru na internetu. Ključno pitanje je bilo šta oni misle o tome da li njihovi roditelji misle kada su oni bezbedniji da li dok su na ulici, igralištu, sportskom terenu ili dok su kući za računarom. Sva deca su odgovorila da njihovi roditelji smatraju da im ne preti nikakva opasnost dok su za računarom. Polako sam ih uvodi u svet sajber kriminala. Ključno pitanje su postavili oni meni – odakle ja sve to znam? Moj odgovor je bio da sam mnogo toga pročitala na internetu i u mnogim časopisima. Njihov komentar je bio da i oni žele da znaju sve to kako bi bili bezbedni. Sa njihovih deset godina ja sam ih deteljno podučavala kako biti bezbedan na internetu. Jedna od ideja koju sam im napomenula tokom mnogih razgovora je da moraju sami sebi obezbediti da internet postane njihov prijatelj. Posle toga, ideje su se nizale, rešenja za mnoge situacije i u moru informacija koje je svako od njih počeo da sakuplja došli smo do rešenja kako da svi čitamo ono što je neko našao na internetu o bezbednosti. Formirali smo stranicu INTERNET JE MOJ PRIJATELJ.
Na stranicu smo kačili sve što smo našli o bezbednom internetu. Nastale su mnoge prezentacije, kvizovi, tematski radovi.. Jedan od učenika koji se intezivno bavi radom na računaru je napravio kraći film o bezbednom internetu. Nastale su mnoge pesmice na temu internet je moj prijatelj. Pošto smo u radu koristili mape uma, izrazili su želju da naprave i mape uma o bezbednom internetu.
Govorili smo o antivirusnim programima, o zaštiti ličnih podataka, o postavljanju svojih slika, o hejtu, digitalnom pravopisu, stupanju u komunikaciju sa nepoznatim licima. Posebno sam se bavila njihovim osnaživanjem da se moraju javiti net-patroli i kako do nje. Da je njihova prva linija odbrane pomoć roditelja i da su ima roditelji prvi štit. Posebno smo govorili o govoru mržnje sa kojim se mogu susresti na internetu. Jako je bilo važno da nauče i pravila digitalnog pravopisa jer i na taj način šalju poruku o sebi.
Upoznala sam ih i sa pojmom TRAFIKING, na šta su jako burno reagovali i rekli da je nemoguće ,,prodati“ čoveka ili ženu. Posebnu sam pažnju posvetila odvojenim razgovorima sa devojčicama kako da se zaštite i šta sve može da ukaže na neka nepoželjna dešavanja vezana za dečije pornografske sadržaje i pedofile koji koji vrebaju sa interneta.
Kako godina brzo prođe uočim i po tome što imam osjećaj da smo tek završili aktivnosti oko Dana sigurnijeg interneta, a evo ga opet
Proteklih godina smo razgovarali o sigurnosti na društvenim mrežama, prijateljstvu nastavnika i učenika na Faceeboku i postavkama privatnosti, komunikaciji s nepoznatim osobama i opasnosti do kojih ona dovodi, te pravilima odabira kvalitetne lozinke.
Ove godine odabrali smo temu koju često provlačim kroz nastavu, a među korisnicima interneta (na žalost i odraslim osobama, pa i odgojno-obrazovnim djelatnicima) nije baš atraktivna: Poštivanje autorskih prava. U odabiru ideje, ali još važnije, njezinoj kvalitetnoj realizaciji, već drugu godinu pomažu mi kvalitetni materijali s portala petzanet.hr.
Tako sam prošlu godinu iskoristila temu Ja imam dobru lozinku, a ti? Iako je tema predviđena kurikulumom za modul 3 (peti i šesti razred) pokazala se izuzetno zahvalnom i za srednjoškolce. Ishodi učenja definirani kurikulumom su i više nego primjenjivi za sve uzraste:
istaknuti važnost i svrhu lozinki
prepoznati obilježja dobre lozinke
primijeniti obilježja dobre lozinke pri izradi nove lozinke
stvoriti sigurnu lozinku po uputama iz nastavne jedinice
provjeriti sigurnost svoje lozinke
Nakon prošlogodišnjeg uspjeha, ne čudi odluka da inspiraciju i materijale za ovogodišnju temu potražim na istom mjestu. Pronašla sam ih u Modulu 2 i 3 u temama: Copy – paste – što dozvoljeno jest? (modul 2) i. Copy – paste (modul 3). Sat je realiziran u drugim razredima, na izbornoj nastavi informatike.
Kako je naše Ministarstvo (MZOS) krajem prošle godine potpisalo ugovor s Microsoftom o besplatnom korištenju paketa Office365 za sve nastavnike i učenike, ovo je bio dobar trenutak da učenike upoznam i sa suradničkim radom u okruženju Office365.
Kao i svake godine, odlučila sam započeti kratkom anketom kojoj je zadatak pokazati je li odluka o odabiru teme opravdana. Prvo pitanje koje mi se pojavilo prilikom planiranja uvodnog sata bilo je: na koji ću način s učenicima podijeliti anketu (napravljenu pomoću Google obrasca), a da i u tom dijelu sata upoznaju nešto novo. Baš negdje tih dana pročitala sam članak Lidije Kralj Yammer u obrazovanju i odlučila probati.
Prvi učenički zadatak (i sigurno im nije bilo jasno kakve to veze ima s temom Sigurniji internet) bio je „proguglati“ pojam Yammer i otkriti o čemu se radi. Vrlo brzo smo došli do osnovnih činjenica o ovoj društvenoj mreži.
Informacija o tome da se mogu prijaviti na mrežu sa svojim AAI@EduHr identitetom koji im osigurava okruženje sigurno od lažnih profila iza kojih se skrivaju nepoznati ljudi, često s lošim namjerama privukla je njihovu pažnju.
Registracija je protekla brzo, a okruženje koje izgledom i bojom podsjeća na facebook ih je odmah privuklo i gotovo odvuklo tijek sata u sasvim drugom smjeru od planiranog.
Nakon kratkog „šaranja“ po Yammeru, kroz popunjavanje ankete, vratili smo se našoj temi.
Rezultati ankete
Kroz kratkih pet pitanja, potvrdila sam informacije koje sam pretpostavljala. Kako je anketa još uvijek „živa“ i provodi se u ostalim razredima rezultati se stalno mijenjaju, a trenutno stanje možete provjeriti ovdje.
Mijenja se postotak, ali ne u mjeri da se ne može donijeti zaključak da je to tema o kojoj djeca ne razmišljaju puno, da podatke na internetu smatraju „javno dostupnima“ za sve, pa čak i kopiranje pri izradi svojih prezentacija ili referata. A o „skidanju“ komercijalnih programa, filmova i glazbe da i ne govorim…
Sljedeći korak bio je upoznavanje osnovnih pojmova – autorsko pravo i copyright. Do njih smo došli kroz igru Vješala s portala Pet za Net.
Također smo kroz razgovor došlo do pojmova: plagijat, piratstvo, licenca, Creative commons…
Nakon definiranja osnovnih pojmova učenici su podijeljeni u skupine i svaka je skupina dobila jednu ili dvije od tema: Autorsko pravo i znak copyrigt, Pravilno korištenje materijala s interneta, Najčešći oblici kršenja autorskog prava, Plagijat, Piratstvo, Licenca, Creative commons, Public domain, Fair Use, CC Search
Mala digresija
Na prethodnom satu upoznala sam ih s činjenicom da ćemo slijedeći blok odvojiti za sigurnost na internetu, te im objasnila koncept realizacije. Isto tako, ispričala sam im priču o usluzi Office365, te smo prošli kroz postupak registracije.
Od dostupnih aplikacija, za sve su čuli i imali ih prilike koristiti, osim aplikacije OneNote. A OneNote je idealna aplikacija za realizaciju aktivnosti koje sam zamislila. Odlično – još jedna nova stvar u cijeloj ovoj priči! Stoga sam ih kratko upoznala s konceptom OneNote bilježnice, kreirala bilježnicu Sigurnost na Internetu i podijelila ju s njima.
Tijekom tjedna pripreme, kreirala sam stranice prema zadanim temama, pripremila anketu i popunila uvodni dio.
Povratak u stvarnost
Nakon podjele u grupe, učenici su dobili zadatak popuniti stranicu u bilježnici koja se odnosi na njihovu temu ili teme. Radili su vrijedno, surađivali, pisali, brisali, no kada sam krenula čitati njihove radove, prilično sam se iznenadila – iako je tema bila autorsko pravo i kako se koriste materijali s interneta rezultat njihovog rada većinom je bio preuređeni copy – paste. Jedini vidljivi pomak bilo je navođenje izvora.
Taj rezultat značio je samo jedno – još jedan sat razgovora o tome što je vlastiti rad i koliko udjela u tom radu može biti kopirani tekst s interneta, te da promjena redoslijeda riječi u rečenicama kopiranim s interneta ne predstavljaju vlastiti rad i još uvijek su samo copy-paste.
Tako da su učenici „upućeni na popravak“ i doradu svog teksta, kojeg još uvijek završavaju.
Rezultat njihovog rada pogledajte ovdje. Još nije idealno, ali radimo na tome
Na kraju sata obično ide ponavljanje…
Zadnjih 10 minuta sata potrošili smo na ponavljanje. Onog trenutka kada kažem učenicima: Sada možete pripremiti svoje mobitele ili otvoriti web preglednik i upisati adresu kahoot.it, nastaje opće veselje i svi napeti kao struna iščekuju pitanja. Reakcija na Kahoot uvijek je jednaka: možemo još jedan?!?
Zaključak
I tako smo zaključili još jedan Dan sigurnijeg interneta. I ove godine je bilo zanimljivo i poučno. Sigurno ćemo se pridružiti i sljedeće godine.
Za kraj…
Iako sam to rekla već više puta, još jednom želim zahvaliti vrijednim nastavnicima iz pet naših škola iz Splita, Velikog Bukovca, Popovače, Nove Gradiške i Osijeka što su izdvojili svoje vrijeme i izradili kurikulum i materijale na Pet za net J. Hvala puno! Sada imamo sve na jednom mjestu!
Internet je, kao nepresušno vrelo informacija i usluga, odličan medij za učenje, zabavu, komunikaciju i brz pristup različitim podacima. No, Internet je odraz stvarnog svijeta pa je, kao i u stvarnom svijetu, moguća zlouporaba ovih mogućnosti i njihovo korištenje na neetičan ili čak kriminalan način.
Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine kroz niz aktivnosti kojima je cilj stvaranje zaštićenog online okoliša za djecu i mlade, a ove godine tome je posvećen današnji dan, 10. veljače.
Povodom Dana sigurnijeg interneta, danas (i ovih dana), uključili smo se u aktivnosti za stvaranje sigurnijeg i boljeg interneta za djecu i mlade.
10.veljače se u svijetu obilježava kao Safer Internet Day (Dan sigurnijeg interneta). U Osnovnoj školi Ruđera Boškovića se ove godine taj dan posebno obilježio i u nižim i u višim razredima. U nižim putem plakata, razgovora i prezentacija o sigurnosti na internetu. U predmetnoj nastavi je u osmom razredu organizirana debata na zadanu temu. Djeca su vođena svojim razrednikom i pedagoginjom imala dvosatni program posvećen učenju o sigurnosti na internetu. Nadamo se organiziranju više ovakvih radionica na zadovoljstvo i djece i njihovih učitelja.
Također, svjetski Dan sigurnijeg interneta obilježen je i u Osnovnoj školi fra Stipana Vrljića u Sovićima…
Osvrt na Sigurniji internet, predavanje za učenike u Osnovno školi Antuna Branka i Stanislava Šimića – Drinovci
Cilj predavanja bio je educirati djecu kako se zaštiti od „ružnije“ strane interneta i skrenuti pozornost na sve opasnosti koje na njemu vrebaju. Smatramo da ova tema ne može postati još aktualnija nego što je sada, svakodnevno uočavamo da djeca nisu ni u onoj najnužnijoj mjeri svjesna što im se sve može dogoditi i koje mogu biti posljedice njihova neznanja i nepromišljenosti. S druge strane, nastavnici često ne mogu izbjeći dojam da su danas djeca puno verziranija u tu temu i puno prijemčivija za nova znanja te vrste, od njih samih.
Budući da u školi nemamo uvjete za prikazivanje edukativne prezentacije ( u školi postoji projektor, ali ne i laptop koji je neophodan), predavanje je održano frontalno. Djeca su pokazala veliko zanimanje za ovu tematiku, s čime smo i u startu računali jer je internet postao neodvojiv dio njihove svakodnevice. Pozorno su slušali, a na nekim dijelovima nastupilo je čuđenje jer ih iznenađuje da je relativno lako otkriti autora npr. lažnih facebook profila i slično. Njihova pitanja odnosila su se na zlouporabu mreža, lažne profile, „fotošopiranje“. Komentirali su brzinu protoka informacija u odnosu na prošla vremena, te zaključili da je teško i zamisliti da smo nekada pisali ili očekivali pisma i koliko vremena je to zahtjevalo. Neki su napomenuli da su na televiziji slušali o tome da se ne možemo pouzdati da je naš e-mail dostupan samo nama i pokušali su dokučiti kome bi naši podaci mogli biti bitni.Djeca su upućena da odgovore na neka pitanja mogu pronaći i na specijaliziranim sajtovima posvećenim ovoj tematici.
Tema je uključivala mogućnosti komunikacije na internetu, zaštitu osobnih podataka, internetske prijevare, nasilje na internetu, loše strane i učenicima nejasne strane društvenih mreža. Objašnjavani su načini na koje roditelji mogu utjecati na smanjenje neželjenih pojava.
Poseban naglasak bio je na primjerenom, odgovornom i sigurnom korištenju računala i interneta, suvremene tehnologije uopće.
Naravno, nije se zaboravilo ni na prednosti interneta i nastojalo se djeci skrenuti pažnju na to koliko koristan izvor informacija on može biti i da se neki podaci teško pronalaze u knjižnicama i udaljenim arhivima, a tamo su nam lako dostupne.
Ove godine pridružili su nam se i kolege iz susjednih zemalja pa tako imamo i članke iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Naravno, svima nam je važna prevencija elektroničkog nasilja te osvješćivanje da edukacijom možemo najbolje pokazati i djeci i roditeljima i kolegama dobre strane interneta. 
Pogled kroz prozor 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.