Online Pogled kroz prozor

Broj 133, svibanj 2021.
ISSN 1848-2171

U članku Aleša Vunjaka predstavljena je ocjenjivačka rubrika MAPS te služi kao dobra alternativa konvencionalnom načinu bodovanja i ocjenjivanju pismenih zadataka iz fizike. Više…

Eva Jazbec Leber upoznaje čitatelje s praktičnim aspektom glazbene radionice u kojima se učenici upoznavaju s različitim glazbenim instrumentima. Glazbena terapija može obogatiti nastavu, a time i pozitivno utjecati na klimu u razredu, dobrobit učenika i na njihovo glazbeno znanje. Više…

Tijekom online nastave Darja Lipovec kao učiteljica prirodoslovlja i organizatorica prirodoslovnih dana našla sam se pred pravim izazovom. U svoj rad je uključila različite aktivnosti koje su bile povezane sa zdravom prehranom, kretanjem i proljetnim buđenjem prirode. Više…

Provodeći ankete i razgovore s nastavnicima stručna suradnica pedagoginja Gordana Popović objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke razgovora s nastavnicima o načinu provođenja i radu nastavnika od kuće, a sve u svrhu dobrobiti učenika. Više…

Važno je izabrati kvalitetnu aplikaciju za rad. Gordana Sokol i Gordana Lohajner navele su prednosti korištenja Bookwidgeta u nadi kako će potaknuti učitelje da isprobaju ovu aplikaciju. Više…

Jožefa Vogrinec je opisala primjer individualiziranog opismenjavanja u 1. razredu, koje se odvija putem različitih aktivnosti u kojima učenik sudjeluje. Aktivnosti učenik odabire samostalno iz razloga što dijete prirodno naginje potpunoj predanosti aktivnosti koja mu se sviđa, koju doživljava i koju koristi kao sredstvo za svoj razvitak. Više…

Glazbom obogaćujemo djecu, razvijamo njihove emocije i utječemo na njihov glazbeni razvoj. Katarina Juvan vodi pjevački zbor već 20 godina te smatra kako je glazba važna u razvoju osobnosti. Više…

Igra predstavlja djetetovu potrebu, aktivnost koju prati zadovoljstvo. Glavne osobine igre su opuštenost, zadovoljstvo, učenje, mašta, kreativnost, uživljavanje, radoznalost i otkrivanje novog. Katja Ozimič s učenicima je izvela nekoliko didaktičkih igara pomoću kojih je ostvarivala ciljeve usvajanja znanja u matematici. Više…

Vrtićka djeca sa svojom odgojiteljicom Marijom Meglič upoznali su različite kulture i tradicije, međukulturne i druge razlike uz pomoć projekta Bajka na putovanju Europom. Više…

Matej Prapotnik opisuje primjer iskustvenog učenja u mehanici. Prikazan je primjer upotrebe 3D modeliranja i 3D ispisa u pronalaženju najboljeg oblika grede za tipičan primjer opterećenja grede sa dva oslonca. Više…

U svom obrazovanju na daljinu Mateja Ašič je planirala predmet prema nastavnim setovima odnosno gradivo je povezivala unutar različitih predmeta. Slijedila je ciljeve, sadržaje i standarde znanja prema propisanim kurikulumima za 5. razred. Više…

U svojem članku Tanja Kastelić je predstavila zatvoreni kazališni krug kod učenika što ukazuje na niz neophodnih elemenata u obliku otkrivanja interesa i inicijativa, u učenju o samom sebi i učenju s drugima, u gradnji odnosa te stvaranju kompetencija koje sastavljaju umjetnost života. Više…

Tina Čeh kao socijalni pedagog morala se prilagoditi nastaloj situaciji, nastavi na daljinu, u poučavanju s učenicima s programom prilagođenog osnovnog obrazovanja. Kako je tim učenicima pružena pomoć, možete pročitati ovdje. Više…

Gordana Lohajner

Ocjenjivanje s rubrikom MAPS

Aleš Vunjak

Sažetak

U članku je predstavljena ocjenjivačka rubrika MAPS. Služi kao dobra alternativa konvencionalnom načinu bodovanja i ocjenjivanja pismenih zadataka iz fizike. Predstavljen je i primjer uporabe rubrike MAPS i veze s gradivima s većom primjenom u korištenju.

Ključne riječi: fizika, MAPS, ocjenjivanje, ocjene, provjera znanja.

1. Uvod

Pisanje i ocjenjivanje pisanih zadataka iz fizike jedan je od ključnih procesa svakog školovanja. Učenici i srednjoškolci na taj dobivaju ocjenu, a istovremeno se prati njihov napredak. Tako je učenicima, kao i učiteljima, ocjena više-manje objektivno mjerilo znanja. Ocjena je u konačnici i univerzalno mjerilo kojim mjerimo znanje ili izvještavamo o njegovom stupnju. Nažalost, brojčani ocjenjivački sustav ima i podosta nedostataka. Naime, ne daje nikakve informacije o tome u kojem točno području učenici imaju eventualne probleme i mogućnosti za napredovanje. Dva pismena zadatka ocijenjena jednakom ocjenom nikako ne znače nedostatak ili savladavanje jednakih vještina. Tom su problemu istraživači pedagoških procesa u fizici već u više navrata željeli stati na kraj. Jedna od mogućih alternativa je i ocjenjivačka rubrika MAPS (Minnesota Assessment of Problem Solving).

2. Ocjenjivačka rubrika MAPS

Kriteriji koje su istraživači uzimali u obzir kod razvoja rubrike MAPS su jednostavnost uporabe, uporabljivost u autentičnoj situaciji, valjanost, pouzdanost i uporabljivost. To je ocjenjivački sustav koji se temelji na brojčanom vrednovanju pismenog zadatka. Pritom se brojčana ocjena sastoji od različitih kategorija, također pojedinačno ocijenjenih brojčano. Kategorije koja sadržava rubrika MAPS su:

• korisnost opisa (useful description),
• fizikalni pristup (physics approach),
• primjena specifične fizike (specific application of physics),
• matematički postupak (mathematical procedures) i
• logičnost slijeda (logical progression).

Tim kategorijama stječemo uvid u različite aspekte kvalitete rješavanja zadataka i jasnije informacije o tome gdje postoje mogućnosti za napredak i korekcije u znanju.

Slika 1. Ocjenjivačka rubrika MAPS.

2.1 Korisnost opisa (useful description)

Uz pomoć ove kategorije procjenjujemo koliko je dobro rješavatelj razumio zadatak, predstavio ga i ispisao podatke iz zadatka. Također procjenjujemo je li nacrtao odgovarajuću skicu koja najbolje opisuje fizikalni problem. Iako to nije nužno, možemo ocijeniti i je li na odgovarajući način ispisao pitanja i fizikalne veličine, koje su pitanje zadatka.

2.2. Fizikalni pristup (physics approach)

Kategorija ocjenjuje adekvatnost odabira fizikalnih koncepata i fizikalnih principa za rješavanje. Riječ „koncept“ ovdje označava generalni pristup, npr. vektorski, ili specifični pristup, npr. brzinu, a riječ „princip“ označava uporabu fundamentalnih zakona, kao što su zakon o očuvanju energije ili II. Newtonov zakon. Kategorija ocjenjuje i razumijevanje odabranih principa.

2.3 Aplikacija specifične fizike (specific application of physics)

U toj kategoriji ocjenjujemo rješavateljev proces primjene specifičnih fizikalnih principa kod rješavanja. Ocjenjujemo povezivanje veličina i uzimanje u obzir mogućih ograničenja. Ova se kategorija razlikuje od prethodne u tome što je koristimo za procjenu ispravnosti stvarne primjene odabranih fizikalnih zakona, dok u prethodnoj ocjenjujemo samo adekvatnost odabira.

2.4. Matematički postupak (mathematical procedures)

Matematički postupak jedna je od ocjenjivačkih kategorija. Ocjenjuje ispravnost i adekvatnost korištenja matematičkih pravila. Sadržava inverziju jednadžbi, izlaganje odgovarajuće fizikalne veličine, pojednostavljenje jednadžbi, kao i pravilnost integriranja i supstitucije.

2.5 Logičnost slijeda (logical progression)

Zadnja kategorija ocjenjuje fokus rješavatelja, čija je namjera postići zadani cilj ili pronaći odgovor na pitanje. Procjenjujemo vodi li put do cilja i jesu li sljedeći koraci u skladu s prije napisanim.

3. Ocjenjivačka ljestvica

Svaka od kategorija ima brojčanu ocjenu od 0 do 5. Ocjena 0 za neku kategoriju znači da postupak rješavanja ne sadržava ništa, što je dio te kategorije, i to usprkos tome da je ta kategorija potrebna za točno rješenje zadatka. Ocjena 1 znači da rješenje zadatka sadržava neku kategoriju, ali je u cijelosti neodgovarajuća i pogrešna. Ocjena 2 znači uglavnom pogrešno ili neodgovarajuće rješenje pripadajuće kategorije. Ocjena 3 znači uglavnom odgovarajuće, ali s više pogrešaka, ocjena 4 znači uglavnom odgovarajuće i uz manje pogrešaka i ocjena 5 potpuno i bez greški.

Svaka od kategorija uz ocjene od 0 do 5 sadržava i oznaku za neaplikabilnost zadatka – NA (problem) i oznaku neaplikabilnost za rješavatelja zadataka – NA (solver). Prva oznaka koristi se kada zadatak neku od kategorija ne provjerava, budući da je npr. ta kategorija već razrađena u tekstu zadatka kao dio podataka. Druga se koristi kada neka kategorija nije evidentirana u tijeku postupka rješavanja, ali možemo iz ostalih dijelova rješenja razabrati da je postupak kojeg ocjenjuje dotična kategorija za rješavatelja nepotreban, odnosno da je čak bio izveden i nije zapisan na papiru.

4. Primjer uporabe rubrike MAPS

Primjer uporabe rubrike MAPS i njezinih pet ocjenjivačkih kategorija prikazan je na Slici 2. Pripadajući tekst zadatka u prijevodu glasi:

Izrađuješ dio naprave koja će u uzorku zraka detektirati molekule ugljičnog monoksida CO (28 g/mol). U tome je dijelu uporabljeno ultraljubičasto svjetlo, uz pomoć kojeg s jedne strane komore iz zraka proizvodimo ione s jednim osnovnim nabojem. Konstantnu električnu polje zatim iz mirovanja ubrza te ione na udaljenosti 0,8 m kroz rupu na drugoj strani komore. Tvoj je zadatak izračunati smjer i jačinu električnog polja koje je potrebno da će CO⁺ ioni koji nastanu u mirovanju na jednoj strani brzinu od 8 x 10⁴ m/s, kada iziđu na drugoj strani.

Originalan naputak zadatka glasio je:

You are designing part of a machine to detect carbon monoxide (CO) molecules (28 g/mol) in a sample of air. In this part, ultraviolet light is used to produce singly charged ions (molecules with just one missing electron) from air molecules at one side of a chamber. A uniform electric field then accelerates these ions from rest through a distance of 0.8 m through a hole in the other side of the chamber. Your job is to calculate the direction and magnitude of the electric field needed so that CO⁺ ions created at rest at one end will have a speed of 8 x 10⁴ m/s when they exit the other side.

Slika 2. Primjer uporabe rubrike MAPS

Iz tijeka rješavanja vidljiv je ekspertni pristup rješavanja zadataka. Korisnost opisa bila je ocijenjena oznakom neaplikabilnost za rješavatelja zadataka, budući da se evidentiranje ove kategorije za tog rješavatelja ne čini potrebnim. Kategorije fizikalni pristup i aplikacija specifične fizike obje su pravilne i kompletne, stoga su ocijenjene s 5. Radi manje pogreške u matematičkom postupku iz predzadnjeg u zadnji redak rješavanja, matematički je postupak ocijenjen s 4. Logičnost slijeda ocijenjena je s 4, budući da u zadatku nedostaje ideja o uporabi mase molekule u zaključnim izračunima.

Više primjera uporabe rubrike MAPS je na raspolaganju u članku iz literature i na WEB adresi: http://groups.physics.umn.edu/physed/rubric.html.

6. Zaključak

Pomoću ocjenjivačke rubrike MAPS možemo ocijeniti pisana rješenja klasičnih fizikalnih zadataka. Prednost takvog ocjenjivanja u odnosu na konvencionalno ocjenjivanje je u tome da na taj način dobijemo uvid gdje učenici imaju probleme. Na taj način možemo produktivnije korigirati svoj rad kao učitelji, budući da radi više kategorija ocjenjivačke rubrike MAPS stječemo uvid u moguće specifične manjkavosti kod učenika. Na taj način lakše pratimo njihov napredak. Posljednje, ali ne i najmanje važno, je da ocjene dobivene uz pomoć rubrike MAPS možemo usporediti s konvencionalnim ocjenama te ubuduće konvencionalni način bodovanja i ocjenjivanja prilagoditi na način da dobivene ocjene objektivnije izražavaju razinu znanja.

7. Literatura

1. Docktor, Jennifer & Dornfeld, Jay & Frodermann, Evan & Heller, Kenneth & Hsu, Leonardo & Jackson, Koblar & Mason, Andrew & Ryan, Qing & Yang, Jie. (2016). Assessing student written problem solutions: A problem-solving rubric with application to introductory physics. Physical Review Physics Education Research. 12. 10.1103/PhysRevPhysEducRes.12.010130.

Prirodoslovni dan na daljinu

Darja Lipovec

Sažetak

U trenutnom stilu života odrasli i djeca često zaboravljaju na zdravi način života koji uključuje različite komponente. Naše je tijelo stvoreno za kretanje, stoga je redovita tjelesna aktivnost jedan od temelja zdravog načina življenja. Pritom ne smijemo zaboraviti i na važnost uravnotežene prehrane i dobar osjećaj u svome tijelu. U toj sam namjeri u tim pomalo nesigurnim vremenima, vremenima epidemije COVID-a 19, pripremila i prirodoslovni dan, koji djecu potiče na zdrav način života.

Ključne riječi: prirodoslovni dan, škola na daljinu, zdrav životni stil.

Uvod

U protekloj se školskoj godini obrazovanje na daljinu odvijalo u okolnostima koje su značajno utjecale i na organizaciju dana aktivnosti. Kao učiteljica prirodoslovlja i organizatorica prirodoslovnih dana (od 6. do 9. razreda), našla sam se pred pravim izazovom. Željela sam da se u aktivnosti jednako uključe svi učenici, da se aktivnosti odvijaju u prirodi te da aktivnosti budu zanimljive i obrazovne. Učenici su se mogli u aktivnosti uključiti sami ili u pratnji svojih obitelji. U tom sam cilju uključila različite aktivnosti koje su bile povezane sa zdravom prehranom, kretanjem i proljetnim buđenjem prirode. Učenici su nesvjesno učili pomoću različitih nastavnih metoda koje sam uključila u procesu planiranja. Učenici su uz pomoć cjeloživotnog učenja, promatranja i istraživanja samostalno obogaćivali svoje znanje.

Prirodoslovni dan

Uz brzi tempo različitih aktivnosti i školskih obveza velik broj djece zaboravlja na kretanje, zdrav način prehrane i važnost dobrog osjećaja. Ovim sam ih prirodoslovnim danom željela potaknuti i podsjetiti kako je malo potrebno za bolji osjećaj. Učenici su aktivnosti izvršavali u okvirima svojih mogućnosti te su morali odabrati minimalno četiri od svih ponuđenih aktivnosti.

1. Aktivnost: Jutarnje buđenje u dobrom raspoloženju

Učenici od 6. do 9. razreda dan su započeli tjelovježbom uz praćenje videosnimke kako bi se posve razbudili. Uz glazbenu podlogu videa i detaljni prikaz vježbi odgovarajuće su se razgibali i aktivno započeli dan.

2. Aktivnost: Važan je doručak

Slijedila je priprema najvažnijeg obroka u danu – zdravog doručka. Zdrav doručak osigurava tijelu uz potrebnu energiju i dodatne bjelančevine, vitamine i minerale koji su potrebni za funkcioniranje ljudskog tijela. Nakon gledanja zanimljive video snimke o zdravoj prehrani učenici su se i sami okušali u ulozi kuhara i pripremili si ukusan i slastan obrok.

Slika 1. Zdravi doručak (izvor: osobna arhiva 2020.)

3. Aktivnost: Mentalni fitness

Radoznalost i pozitivna komunikacija dva su načina da očuvamo svoj mozak u kondiciji. Učenici su prirodoslovni dan nastavili uz mentalni fitness, gdje sam im napomenula da je jedna od najboljih metoda čitanje knjiga, igranje društvenih igara i ples. U tom cilju imali smo nekoliko spremnih prijedloga za uključivanje tih aktivnosti u svoju svakodnevicu i na koji ih način izvesti na prirodoslovni dan.

Slika 2. Igranje društvene igre (izvor: osobna arhiva 2020.)

4. Šetnja prirodom

Najvažnija aktivnost prirodoslovnog dana odvijala se u šetnji prirodom, gdje su učenici promatrali proljetne biljke i životinje. Zadatak ih je vodio prema različitim biotopima, gdje su trebali istražiti značajke pojedinog biotopa. Najprije su trebali istražiti šumu, gdje su promatrali različite vrste biljaka, kako strane biljne vrste, tako i autohtone. Po dolasku kući dočekala ih je i aktivnost gledanja dokumentarne emisije o stranim biljnim vrstama. Aktivnosti su se iz šume preselile i na livadu, gdje su ponovno istraživali i promatrali biljke i životinje koje su sreli na travnjaku. Nakon povratka kući mogli su pogledati i dokumentarac, ovaj put o životu na travnjaku.

Slika 3. Istraživanje prirode (izvor: osobna arhiva 2020.)

5. Ne zaboravi na odmor

Nakon aktivne i edukativne šetnje u prirodi, učenici su, naravno, zaslužili i odmor. Odmor je važan dio svih aktivnosti, budući da se tijelo tijekom odmora umiruje i regenerira. Ukazala sam na to da je za zdrav životni stil uz odmaranje važan i dovoljan i kvalitetan san. Preporuča se da odmor i spavanje traju barem 7-9 sati dnevno.

6. Pobrini se za svoje zdravlje

Učenicima je dobro poznato da je očuvanje zdravlja prvi korak prema zdravom stilu života. Živimo u vremenu u kojem nas virusi prate na svakom koraku i stoga je važno učiniti sve što je u našoj moći da zdravlje i sačuvamo. U toj namjeri zadnja je aktivnost prirodoslovnog dana bila i pravilna dezinfekcija, pranje ruku i higijena kašljanja.

Slika 4. Higijena ruku (izvor: osobna arhiva 2020.)

Prirodoslovni su dan učenici zaključili kratkim sažetkom obavljenih aktivnosti i fotografskim dojmovima, koje su mi potom proslijedili.

Slika 5. Izvješće (izvor: osobna arhiva 2020.)

Zaključak

Konačnim izvješćima bila sam iznimno zadovoljna i oduševljena, budući da su učenici dokazali da rad od kuće može biti vrlo zanimljiv i zabavan, što potvrđuju fotografije koje su mi poslali. Veseli me što su se učenici na prirodoslovni dan družili s roditeljima i naučili kako na kvalitetan način provesti slobodno vrijeme. Dojmovi su bili pozitivni, unatoč tome što većini učenika nedostaju školski kolege i što aktivnosti najviše vole obavljati s prijateljima. Smatram da su od prirodoslovnog dana dobili puno više od onoga što su im predložene aktivnosti zadavale.

Literatura

1. Bajt M., Blenkuš M., Drev A., idr. (2009). Zdrav življenjski slog v osnovni šoli – analiza stanja (s poudarkom na duševnem zdravju, prehrani, gibanju, alkoholu in tobaku). Pristupljeno na : http://www.zdravjevsoli.si/attachments/article/191/analitsko%20porocilo_ver280809.pdf (studeni 2020.).
2. Devetak I., Rozman L., Sopotnik M., Susman K. (2013). Dotik narave 7, učbenik. Ljubljana: Založba Rokus Klett.
3. Prehrana šolskih otrok in mladostnikov (2015). pristupljeno na : https://www.prehrana.si/moja-prehrana/solarji-in-mladostniki. (studeni 2020.).

Utjecaj glazbene terapije na učenike

Eva Jazbec Leber

U ovom članku ćemo predstaviti utjecaj glazbene terapije na učenike u razredu. U članku želimo čitatelje upoznati s praktičnim aspektom glazbene radionice u kojima se učenici upoznavaju s različitim glazbenim instrumentima. Predstavljamo provedbu glazbene radionice, koju su učenici jako dobro prihvatili. Glazbena terapija učenicima nudi izuzetno sigurno okruženje (Knoll , 2006). Uz pomoć članka želimo pokazati kako glazbena terapija može obogatiti nastavu, a time i pozitivno utječe na klimu u razredu, dobrobit učenika i na njihovo glazbeno znanje. Kroz nastavu imamo moć utjecaja na učenike, gdje si možemo pomoći glazbenom terapijom i izvođenjem glazbenih radionica. Preporučujemo ih za uključivanje u interdisciplinarne lekcije, tijekom pauza ili u lekcijama glazbene umjetnosti.

Ključne riječi: glazba, glazbena terapija, glazbena radionica.

Glazba ima velik utjecaj na čovjeka. Ohrabruje, motivira, razveseljava nas, podsjeća na loše ili teške dane u životu, a istovremeno nas pozitivno vodi kroz svoje zvukove i vibracije. Glazba svira tijelo kao što čovjek svira instrument. Glazba, između ostalog, ima ogromnu sposobnost utjecaja na ljudsko iskustvo, zato moramo učenicima približiti glazbu. Svrha našeg članka je stoga predstaviti kako se glazba može uključiti u nastavu kroz glazbenu terapiju. Također ćemo predstaviti praktični aspekt glazbene terapije u učionici.

Knoll i Dolenc (2004) navode da se glazbena terapija može izvoditi u institucijama, školama, bolnicama i staračkim domovima, da nabrojimo samo neke. Knoll (2006) navodi da glazbena terapija nudi sigurno okruženje. U tu svrhu koristi se velik broj jednostavnih glazbenih instrumenata koji nam omogućuju slobodno i spontano izražavanje. Darnley- Smith i Patey (2003) navode da neki oblici glazbene terapije koriste fizičko svojstvo glazbe i tako se njome možemo i liječiti. Kada glazba liječi, ona nadilazi vlastito značenje. Hillman Boxil (1996) navodi slučaj gdje su se bavili glazbenom terapijom za ljude s poteškoćama u razvoju. Na primjeru djevojčice Margarite, autorica nam pokazuje kako ona reagira na terapeutov poticaj nakon približavanja, kako se ona razvija tijekom cijelog vremena. Glazbeni terapeuti mogu glasovima, glazbom ili pokretima dovesti osobe do faze u kojoj počinju postajati svjesni sebe. Kad postanu svjesni postojanja, kasnije mogu opaziti i druge ljude i okolinu. Uz pomoć terapije, djevojčica je počela postajati svjesna sebe i svoje okoline. Istaknula je kontakt, kasnije odnos sa sobom i okolinom. Naučila se izražavati. Ključni čimbenik u procesu ostvarivanja klijentovog potencijala je glazbeni terapeut koji uz pomoć glasova, glazbe, ritma i pokreta uspostavlja svojevrsni kontakt, odnos s klijentom. Terapija s Margaritom započela je ponavljanjem njezinih pokreta, pa je terapeut s njom komunicirao na istoj razini komunikacije koju je Margarita poznavala. Zajedno su tražili način za izražavanje njezine energije. U drugoj fazi terapije terapeut je pristupio djevojci. Opuštenost se odražavala u njezinim pokretima, osmijehu na licu, tijelo joj se činilo opuštenije. Terapeut je svirao na nekoliko instrumenata. Djevojčica je najviše reagirala na klavir. Postala je opuštena, prisutna i razigrana. Za klavirom je čak uz pomoć terapeuta otpjevala određenu melodiju. Kako se Margarita opustila, možemo se i učitelji pobrinuti da se naši učenici opuste, nauče o glazbenoj terapiji i radionicama. U ovom ću članku predstaviti i praktični aspekt glazbene radionice koja se izvodila tijekom nastave glazbe i umjetnosti među učenicima četvrtog razreda.

Izvođenje glazbene radionice u nastavi

Glazbena radionica izvodila se u malim grupama, dok su ostatak četvrtog razreda učili o teorijskim aspektima glazbene terapije. Samo je šest ljudi (uključujući i mene) bilo uključeno u našu glazbenu radionicu. Važno je da je grupa intimna i mala, jer to pruža bolju atmosferu.

Slika 1: Priprema za glazbenu radionicu

Pozvali smo učenike u intimni, glazbeni krug. Sjeli smo na stolice u krug i tako se odmaknuli od ostale djece. Glazbenu radionicu izvodili smo u hodniku. U školi je vladala tišina dok smo tijekom nastave provodili glazbenu radionicu, a svi ostali učenici bili su u svojim učionicama. Glazbenu radionicu započela sam postavljanjem raznih instrumenata u središte kruga. Zamolila sam učenike da odaberu svoj omiljeni instrument. Čekali smo jedni druge, jer smo odabrali najsimpatičniji glazbeni instrument u smjeru kazaljke na satu. Obavijestila sam učenike da mogu pokušati svirati njihov instrument. Učenici birali su između sljedećih instrumenata: ksilofon, ukulele, bariton, dvije flaute, trokut i tambura. Djeca nisu znala sve instrumente, pa su neki od njih bili još zanimljiviji. Prije nego što smo počeli svirati kao grupa, prvo smo se upoznali s pjesmom dobrodošlice : Dobar dan u glazbi. Ponavljali smo dopadljivu pjesmu koju su svi sudionici prvi put čuli i odmah počeli pjevati sa mnom. Svaki put kad se ponovio stih pjesme, dio s imenom se promijenio, upoznavajući učenike koji su sa mnom radili u radionici. Pjesma je vrlo dopadljiva, brzo smo naučili napamet i tekst i melodiju. Tada smo pored imena još morali svirati na svom instrumentu. Svaki put kad je vlasnik instrumenta čuo njegovo ime, morao je svirati na instrument. Nakon toga spontano smo svirali svoje instrumente (slobodna improvizacija). Uslijedio je odabir voditelja radionice i taj je instrument prvi započeo. Učenici su se dobro snašli u ulozi vođe, jer su se svi već dobro navikli jedni na druge. Sudjelovala sam u svim aktivnostima, mijenjala sam i instrumente i učenicima se to jako svidjelo. Bila sam u ulozi jednakih, a ne u ulozi učitelja. Voditelji radionice su se svaki put zamijenili i svi su promijenili svoje instrumente. Imali smo nekoliko problema s tim, jer su se neki bojali nepoznatih instrumenata. U takvim trenucima ohrabrila sam ih da pokušaju i radionica je započela. Učenici su odredili hoće li ritam biti spor ili brz. Učenici su često birali brzi ritam, jer su i sami bili vrlo razigrani. Kraj je uvijek bio spontan. Često se dogodilo da je neki učenik i dalje svirao svoj instrument. Odmah sam ih upozorila da to ne bismo trebali raditi jer želimo čuti kada ćemo završiti. Tako je došlo i do ritmičke improvizacije i završetka aktivnosti. Učenici su svaki put opisali kako se osjećaju prema melodiji i ritmu. Ovo im je bilo najteže, jer je potrebna mašta. Njihovi su se odgovori stalno ponavljali. Na kraju radionice ponovno smo otpjevali pjesmu dobrodošlice, pozdravili smo se od svih i zahvalili se na ugodnoj glazbenoj radionici.

Slika 2. Razmjena iskustava nakon glazbene radionice

Platon kaže: »Ne podučavajte djecu s godinama, radije se pobrinite da se zabave na putu do znanja. Na taj način u svima možete otkriti trag genija u određenom području.« Učenici bili su izuzetno oduševljeni glazbenom radionicom i još uvijek pitaju hoćemo li to ikad ponoviti. Iskustvo s glazbenom radionicom opisujem kao izuzetno pozitivno i preporučujem je svim nastavnicima.

Literatura

1. Darnley-Smith, R. in Patey, M., H. (2003). Music Therapy. London: Publications Sage.
2. Hillman Boxill, E. (1996). A Continuum of Awareness: Music Therapy with the Developmentally Handicapped. Music therapy (17-23), Volume 14.
3. Knoll, Š., L. (2006). Otroci s posebnimi potrebami skozi oči glasbene terapije. Nova Gorica: Educa.
4. Knoll, Š. in Dolenc, K. (2004). Glasba je vsem nam terapija. Gorenjski glas, 57 (78), 10.

Tekst i fotografije: Eva Jazbec Leber

Iskustva rada nastavnika

u online okruženju

Gordana Popović

Sažetak

Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka je kao i sve škole u vremenu pandemije COVID -19 od ožujka do lipnja 2020. godine radila u online okruženju. Provodeći ankete i razgovore s nastavnicima stručna suradnica pedagoginja objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke razgovora s nastavnicima o načinu provođenja i radu nastavnika od kuće, a sve u svrhu dobrobiti učenika. Ovakav oblik nastave donio je velike promjene u školi te postoje različita razmišljanja o tome kako bi se mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti.

Ključne riječi: nastavnici, učenici, ankete, razgovori, online nastava

Uvod

Početkom Covid-19 pandemije u ožujku 2020, stanje u Republici Hrvatskoj znatno se promijenilo u svim sferama života, pa tako i u školstvu. Odgojno-obrazovne ustanove bile su u kratkom vremenskom roku primorane prijeći na online nastavu, pa tako i Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka. Online nastava mnogima je bila novitet i nepoznanica, jer se Škola do toga trenutka nije susrela s takvim oblikom nastave u tolikoj mjeri iako smo uključeni u projekt E-škole. Neki nastavnici su već imali vještine i znanja koja su bila potrebna za online rad, a neki su se morali “preko noći” snaći. Svi smo se nosili s više ili manje uspjeha sa svim izazovima koji su bili pred svima nama. Stručna suradnica – pedagoginja , svoj je rad usmjerila na pružanje podrške nastavnicima, učenicima i roditeljima.

1. Rezultati provedenih anketa

Provedena je anketa među učenicima i nastavnicima početkom svibnja, a cilj ankete bio je unaprijediti virtualni odgojno – obrazovni rad učenika i nastavnika. Anketa za nastavnike provedena je u virtualnoj zbornici i pristupilo joj je 28 profesora i dipl. inž. a anketa za učenike provedena je u virtualnim razredima i pristupilo je 206 učenika.

Slike 1. Anketa nastavnici                   Slika 2. Anketa učenici

Iz ugla stručnog suradnika – pedagoga istaknute su neke zanimljivosti do kojih se došlo analizom.

Ono u čemu su se učenici i nastavnici složili jest ocjena vrlo dobar za zadovoljstvo radom. Nastavnici su procjenjivali kako su zadatci jasno postavljeni i ocijenili ih ocjenom odličan, dok smo kod učenika imali podjednaku procjenu između ocjene vrlo dobar i dobar. Najveći nesrazmjer uočen je kod procjene slobode pitanja učenika za odgodu roka i predaje zadaća. Nastavnici su je ocijenili ocjenom odličan, dok su učenici dali negativnu ocjenu.

Na pitanja o načinu komunikacije između učenika i nastavnika u online nastavi, većina učenika (58 %) odgovorilo je kako se služilo različitim načinima komunikacije iako je na razini škole dogovorena komunikacija putem TEAMS-a. Nastavnici su postavljali nastavne materijale i poveznice te provodili provjere znanja (kviz, ispit, i sl.), a učenici su izrađivali digitalne sadržaje (prezentacije, plakate, umne mape). Uzajamna komunikacija se odvijala i pomoću video poziva preko Teamsa, Zooma ili dr.

38 % učenika odgovorilo je kako su im nastavnici postavljali samo nastavne materijale i poveznice na platformu, dok je 4 % učenika navelo komunikaciju s nastavnicima samo putem video-poziva ili izrađivanja digitalnih materijala.

Na osnovu rezultata ankete u svrhu unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog procesa na Nastavničkom vijeću predloženo je slijedeće:

• Jasno uputiti učenike u svezi kriterija i načina ocjenjivanja
• Redovito pratiti napredak učenika i davati im konkretne povratne informacije o tome
• Dati učenicima duže vrijeme za izradu i predaju zadataka
• Bolje procjenjivati količinu nastavnih sadržaja
• Koristiti jednostavne i jasne poruke u komunikaciji i davanju povratnih informacija
• Primjenjivati individualni pristup učenicima na osnovi njihovih sposobnosti

2. Rezultati razgovora s nastavnicima

Nakon povratka u školske klupe početkom nove nastavne godine važno je bilo zbog godišnjeg planiranja rada Škole analizu ankete potkrijepiti i povratnim informacijama „u živo“. Odabrana je metoda individualnog, slobodnog razgovora jer je to najprisniji oblik suradnje nastavnika i pedagoga.

Budući da takav razgovor obiluje digresijama, broj i vrsta informacija nije unaprijed određena. Podatci su se bilježili slijedom a ne sustavno i kasnije ih se sređivalo. Taj prividni nedostatak imao je i dobre strane jer je ozračje za razgovor bilo ugodno i suradničko. Razgovori su se odvijali s desetak nastavnika i tražilo se njihovo mišljenje o utjecaju online nastava na promjene u radu, o njenim prednostima i nedostacima iz osobnog iskustva.

Pitanja za motivaciju bila su sljedeća:

1. Kako se odvijalo poučavanje online (objašnjavanje nastavnih sadržaja, održavanje testova, ispitivanja i sl.)?
2. Postoji li razlika u znanju prije i nakon online nastave i u čemu najviše?
3. Jeste li ponovnim početkom nastave u školi radili neke nadoknade nastavnih sadržaja za koje ste smatrali da ih učenici nisu dovoljno dobro svladali tijekom online nastave i koje su to bile?
4. Što mislite o prednostima i nedostacima online nastave?
5. Prema vašem dosadašnjem iskustvu, kako su učenici reagirali na nju?
6. Vaše zaključno mišljenje o online nastavi?

Nastavnici su isticali kako je online nastava, osim što je promijenila rad škole , donijela i druge izazove koje je trebalo svladati u kratkom vremenskom roku, kako njima tako i učenicima i roditeljima. Bilo je puno prilagodbe, fleksibilnosti i dodatnoga rada.

Prilagodba je uključivala mnoge vještine za koje neki od njih nisu niti znali da ih posjeduju. Smatrali su kako su i učenici bili u nezavidnoj situaciji zbog uskraćenosti za socijalne kontakte i fizičku prisutnost na nastavi na koju su bili naviknuti.

Online poučavanje nije predstavljalo problem jer su svoje nastavne sadržaje objašnjavali kao i u učionici. Jedina je značajna razlika bila u provođenju praktične nastave koju online nastava nije dopuštala .Testovi i ispitivanja su se održavali također online, ali kriteriji ocjenjivanja i načini vrednovanja su se mijenjali i prilagođavali novonastaloj situaciji. Navode kako su snizili kriterije ocjenjivanja i od učenika nisu imali očekivanja kao prije online nastave. Za procjenu znanja učenika smatrali su kako je ono kao i inače ovisilo o njihovoj motivaciji, a ona je padala kako se približavao kraj nastavne godine .

Nisu mogli previše utjecati na to hoće li učenici slušati predavanja i pozorno pratiti, a za neke učenike, koji su bili povučeni i tihi, kažu kako su u online nastavi pokazali svoj pravi potencijal te su ispravili i dobili veće ocjene nego u redovnoj nastavi.

Ističu i prednost rada od kuće jer nije bilo kašnjenja na nastavu, s čim se susreću u redovnoj nastavi s učenicima putnicima. Mogli su raditi više stvari odjednom i nije im se mogla dogoditi neka ozljeda ili nezgoda kao u školi u interakciji s drugom djecom. (npr. u nastavi TZK-a)

S druge strane, primijećeno je kako neki učenici nisu imali od koga zatražiti pomoć u trenutku rada, dok bi na nastavi u školi brže dolazili do informacija od nastavnika ili vršnjaka što je svojevrsni paradoks jer je svrha korištenja Interneta brže dolaženje do informacija. Od učenika se u nekim predmetima očekivalo da rade više nego na nastavi i jednostavno nisu mogli pratiti taj tempo. Također, nije se mogla posvetiti pažnja učeniku kome je to bilo potrebno kao što bi to činili na nastavi.

Nastavnici navode probleme s internetskom vezom i uređajima. Svi učenici nisu imali adekvatnu opremu za praćenje online nastave pa je to otežavalo rad i njima, a i nastavnicima. Isticali su izazove pristupanja internetskoj vezi te posjedovanja slabije opreme za praćenje nastave. Predlažu bolju informiranost o materijalnom statusu učenika, njihovim financijskim mogućnostima te bržu reakciju za osiguranje jednakih uvjeta rada od kuće za sve.

Udobnost svog doma ističu se kao prednost online nastave dok nemogućnost viđanja školskih kolega i prijatelja vide kao nedostatak

Zaključak

Online nastava je oblik nastave koji je unio velike promjene u školi. Postoje različita razmišljanja o tome kako bi se online nastava mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti. Cilj je bio zaštiti zdravlje u svrhu dobrobiti učenika, a svi su radili onako kako su najbolje znali i umjeli u izvanrednim okolnostima. Uzimajući u obzir mnoge čimbenike, nastavnici su većinom zadovoljni učeničkim znanjem, njihovim trudom i radom za vrijeme online nastave

Online nastava na daljinu se i dalje odvija u izvanrednim okolnostima i treba iskoristiti sve njezine prednosti, a pokušati otkloniti nedostatke.

Literatura

1. Jurić,V. (1989.) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
2. Staničić,S, Resman,M. (2020.) Pedagog u vrtiću, školi, domu, “Znamen“, Zagreb

Alat za online nastavu

Gordana Sokol i Gordana Lohajner

Sažetak

Prošle školske godine dogodile su se mnoge promjene, a najveća promjena – nastava na daljinu. U tom kratkom vremenu morali smo promijeniti način poučavanja, a tragalo se i za različitim alatima koje bi za učenike bile motivirajuće i zabavne. Naravno, još jedan od uvjeta je jednostavnost i pristupačnost učenicima. U moru različitih aplikacija istaknuo se Bookwidget kao vrlo kvalitetan alat za izradu interaktivnih sadržaja za poučavanje. U ovom članku navedene su prednosti korištenja aplikacije koje, vjerujem , svakog učitelja će potaknuti da odvoji vrijeme i isproba Bookwidget i počne ga koristiti u svojem radu.

Ključne riječi: Bookwidget, online aplikacija, prednosti, ocjenjivanje, dijeljenje.

Uvod

Bookwidget je prije nekoliko mjeseci preveden na hrvatski jezik i omogućio olakšalo korištenje za učitelje koji se ne služe najbolje engleskim jezikom. U zadnje vrijeme je vrlo popularan u Hrvatskoj, ne samo zbog hrvatskog jezika već i zato jer nudi velik broj widgeta, čak više od 40.

Bitno je napomenuti kako nema besplatne i plaćene verzije – prvih mjesec dana imate pristup svemu i ako vam se sviđa možete kupiti licencu: mjesečnu (9€), godišnju (49€) ili preko škole.

Na početnoj stranici (nadzornoj ploči) postoje istaknuti dijelovi radi lakšeg snalaženja:

• Moji widgeti  – broj widgeta (predložaka) koje smo do sada izradili,
• Rad učenika/ce – povratna informacija od učenika od dana ranije (ako smo zahtijevali povratni odgovor od učenika),
• Što je novo? – novosti vezane uz sam alat,
• Nadahnuće – promjene najčešće za praznike, a nudi nove ideje i predloške koje možete kopirati i koristiti u svojem radu,
• Nađi pomoć – možete kontaktirati i naći pomoć, postoji baza čestih pitanja, vrlo su ažurni i odgovor dobivate u roku od 24 sata.

Slika 1. Početna stranica Bookwidgeta

Widgeti (predlošci)

Widgeti su posloženi u grupe po bojama radi lakšeg snalaženja. Kao učitelji najčešće koristimo grupu Testiraj i grupiraj što omogućuje interaktivno učenje pomoću kvizova, obrazovnih kartica, radnih listova, lente vremena…, a predložak Pitanja o lekciji koristimo kao izlaznu karticu. Na temelju izlazne kartice učitelj dobiva informaciju jesu li učenici ostvarili zadani ishod, a učenicima dajemo informaciju o razini njihovog znanja.

Slika 2. Widgeti (predlošci)

Velik broj predložaka je jednak velikom broju mogućnosti, od izrade najjednostavnijeg radnog listića, pa do složenije pisane provjera znanja s različitim vrstama pitanja.

Važno je napomenuti kako bi učenici pristupali interaktivnom nastavnom sadržaju ne trebaju posjedovati Bookwidget račun.

Live

Opcija Live omogućuje praćenje učenika uživo tijekom rješavanja zadataka na primjer preko Teamsa ili Google Clasrooma. Učitelj za svakog učenika ima uvid koliko zadatka je riješio, kad je zadnje bio aktivan…

Ocjenjivanje i izvješćivanje

Ono što je nas najviše privuklo je ocjenjivanje i detaljan izvještaj nakon svake vježbe ili pisane provjere znanja.

Slika 3. Pregled po pitanjima

Važno je svakom učeniku pružati kvalitetnu povratnu informaciju, a Bookwidget mnoge vježbe ili pisane provjere automatski ocjenjuje.  Zbog toga učitelj ima više vremena za komunikaciju s učenikom i pružanje povratne informacije

Jednim klikom na predložak (widgeta) vidimo rezultate kviza i sva pitanja koja su bila u kvizu. Po svakom pitanju vidimo postotak uspješnosti savladavanja nastavnog sadržaja – crveno znači kako učenici nisu savladali gradivo i potrebno je ponovo pojasniti, žuto znači kako je usvojenost osrednja (oko 50 %), a zeleno da su savladali nastavni sadržaj.

Slika 4. Rezultati po učenicima

Slika 5. Graf

Na temelju postotka znamo koji su sadržaj učenici uspješno usvojili, a koje bi još trebalo ponoviti.

Također učeničke radove možemo pregledati po pojedinom pitanju ili po učeniku.

Prilikom izrade kviza može se potkrasti greška npr. broj bodova, krivo naznačen točan odgovor. Prednost je što možemo naknadno promijeniti grešku u kvizu i ponovo “propustiti” kroz odgovore učenika. Što je puno bolje nego da ručno ispravljamo, zar ne?

Slika 6. i 7. Prikaz rezultata po pitanjima

Dijeljenje i suradnja

Dijeljenje widgeta možemo na više načina. Učenici mogu skenirati QR kod sa svojim uređajima ili prepisati kratki kod. Također postoji mogućnost slanje poveznice elektroničkom poštom. Koristimo li platformu Google Clasroom ili Teams for Education kviz možemo direktno poslati određenom razredu.

Slika 8. Dijeljenje widgeta (predloška)

Opcija Pošalji odgovore meni  šalje vam povratnu informaciju na mail s kojim ste se registrirali. Problem se javlja što nakon nekog vremena imate prenatrpan poštanski sandučić. Preporučamo da isključite ovu opciju, a povratne informacije primit ćete u Bookwidget sustav pod Ocjenjivanje i izvješćivanje.

Suradnja i dijeljenje widgeta s drugim učiteljem je moguća klikom na Prikaži poveznicu nastavnika. Učitelj preuzima predložak te ga preuređuje i prilagođava vlastitim željama.

Zaključak

U online nastavi Bookwidget se pokazao kao odličan alat za motiviranje učenika, od različitih kvizova do zabavnih edukativnih igara. Učitelju se nudi velik broj widgeta koje može primijeniti u bilo kojem dijelu sata, na početku za ponavljanje gradiva, na završetku za usustavljenje obrađenog sadržaja ili u središnjem dijelu za obradu novog nastavnog sadržaja. Asocijacija na zanimanje učitelj je domišljatost i kreativnost, pa vjerujemo kako ćete Bookwidget iskoristiti na najbolji način!

Individualizirano opismenjavanje

u 1. razredu

Jožefa Vogrinec

Sažetak

Opismenjavanje je proces u kojem se pojedinac osposobljava za čitanje i pisanje različitih tekstova, njima si pomaže u svakidašnjem životu i zna kako ih koristiti (Zrimšek, 2003.).

Opismenjavanje se odvija sistematično kroz čitavo prvo odgojno-obrazovno razdoblje. Kod svakog učenika odvija se kroz jednake faze, ali različitom brzinom, što mi kao učitelji trebamo uzeti u obzir kod izbora aktivnosti za učenika, odnosno za skupinu učenika. Učenici ulaze u svijet čitanja i pisanja individualizirano, postupno i sistematično. Individualizirano opismenjavanje je nužno za napredak svih učenika, budući da su razlike između učenika u početku školovanja vrlo velike.

U članku je opisan primjer individualiziranog opismenjavanja u 1. razredu, koje se odvija putem različitih aktivnosti u kojima učenik sudjeluje. Aktivnosti učenik odabire samostalno iz razloga što dijete prirodno naginje potpunoj predanosti aktivnosti koja mu se sviđa, koju doživljava i koju koristi kao sredstvo za svoj razvitak.

Ključne riječi: individualizirano opismenjavanje, didaktičke igre, kocka, kutci.

1. Uvod

Razvoj pismenosti počinje već prije ulaska djeteta u školu. Već od rođenja djeca se susreću s različitim uzorcima čitanja i pisanja koji im pomažu pri upoznavanju svijeta te omogućavaju i socijalnu interakciju s odraslima. Stupanj razvoja pismenosti djeteta prilikom ulaska u školu možemo izraziti pojmom spremnosti za čitanje i pisanje. Pismenost zahtijeva aktivno sudjelovanje učenika u procesu razvoja. Suvremeno učenje pismenosti vidi učitelja ponajprije kao usmjeritelja koji postupno vodi učenika tome da pokuša razumjeti nastavne sadržaje. Takva vrsta nastave zahtijeva odgovarajuću nastavnu okolinu, u kojoj planski razvijamo komunikacijske sposobnosti slušanja, čitanja, pričanja i pisanja.

U svrhu individualiziranog opismenjavanja u razredu smo pripremili kutke koji osiguravaju individualiziran rad te praćenje svakog od učenika ponaosob. U kutcima učenici odabiru zadatke i didaktičke igre u kojima su pravila i sadržaji odabrani, organizirani i usmjereni na način da kod djece potiču određene aktivnosti koje pomažu razvoju čitanja i pisanja.

2. Individualizirano opismenjavanje

2.1. Razvoj fine motorike – aktivna kocka

Fina motorika je sposobnost izvođenja sitnih, preciznih pokreta ruku, pri čemu je očuvana dobra koordinacija ruku i očiju. Za uspješno savladavanje procesa pisanja najprije je potrebno razviti finu motoriku mišića, dlanova i prstiju. Moderna djeca sat ili dva dnevno igraju videoigre, koriste tablete ili kompjuterske miševe i time smanjuju stimulaciju određenih prstiju, prvenstveno prstenjaka i malog prsta (Rajović, 2016.).

Učenici pri ulasku u školu posjeduju različito razvijenu finu motoriku. Uz pomoć aktivne kocke sačinjene od stiropora i filca razvijamo finu motoriku na učenicima zanimljiv način. Uz odabrane aktivnosti na kocki možemo nastavu i interdisciplinarno povezati (slovenski jezik, matematika, upoznavanje okoliša, sport).

Slike 1. i 2.: Kocka za razvijanje fine motorike

2.1.1. Aktivnosti za razvijanje fine motorike uz pomoć aktivne kocke

– Provlačenje i vezanje vezica

Vezice su pomagalo za razvijanje fine motorike. Njima vežemo cipele. Budući da nisu čvrste, dijete treba naučiti gdje ju je potrebno primiti kako bi mogao njome odgovarajuće manipulirati. Aktivnost potiče razvoj vidno-motoričke koordinacije, prostornih odnosa i koordiniranih pokreta prstiju.

Slike 3. i 4.: Provlačenje i vezanje vezica

– Pletenje pletenica i vezivanje vune u rep

Uz pletenje pletenica i vezivanju vune u rep razvijamo koordinaciju oko-ruka i koncentraciju u radu. Učenici s dobro razvijenom finom motorikom pletu sitne pletenice i vežu ih pomoću tankih gumica.

Slike 5. i 6.: Pletenje pletenica i vezivanje vune u rep

– Vješanje odjeće uz pomoć štipaljki

Aktivnost jača vidno-motoričku koordinaciju i snagu prstiju. Njome vježbamo hvat pincete i redoslijed.

Slike 7. i 8.: Vješanje odjeće uz pomoć štipaljki

– Čitanje brojki

Uz aktivnost učenici vježbaju hvat pincete, istovremeno broje i čitaju brojeve do 5.

Slike 9. i 10.: Čitanje brojki

– Priprema boja

Umetanjem štapića u obojene otvore učenici vježbaju hvat pincete, upoznaju boje, čitaju imena boja uz pomoć velikih i malih tiskanih slova.

Slike 11. i 12.: Razvrstavanje štapića prema boji

– Usvajanje pojmova lijevo-desno

Učenici uz rukavice usvajaju pojmove lijevo i desno, vježbaju orijentaciju u prostoru.

Slike 13. i 14.: Usvajanje pojmova lijevo, desno

2.2. Individualizirano opismenjavanje

Opismenjavanje u frontalnom obliku i individualno rješavanje uglavnom jednakih zadataka radi ograničenog poznavanja slova ne uzima u obzir različite sposobnosti učenika, stoga sam se odlučila za individualizirano opismenjavanje. U učionici sam pripremila kutke gdje su učenici mogli birati aktivnosti i zadatke. Zajedno smo pripremili i kriterije uspješnosti pri pisanju (slika 15).

Slika 15. Kriteriji uspješnosti pri pisanju

Prva tri velika slova (I, A, N) upoznajemo zajedno prema predstavljenom postupku na plakatu (slika 16), a ostala slova učenici upoznaju individualno ili u paru. Najprije odaberu željeno slovo, nakon toga odabiru aktivnosti na plakatu.

Slika 16. Plakat individualiziranog opismenjavanja

Nakon što učenik obavi aktivnosti za zapisivanje slova, vježba zapisivanje u bilježnicu. Nakon toka u kutku odabere zadatke i didaktičke igre koje su odvojene s obzirom na učenikove sposobnosti čitanja.

Slika 17. Kutak s aktivnostima za individualizirano opismenjavanje

Dječja je igra obično namijenjena prije svega razonodi i zabavi te je shvaćamo kao slobodnu i spontanu aktivnost, međutim, didaktička je igra vođena i usmjerena na postizanje određenih ciljeva. Kod individualiziranog opismenjavanja učenicima nudimo didaktičke igre različitih stupnjeva težine za postizanje planiranih ciljeva. Pravila igre objasne se svakoj skupini na tepihu, a učenike kod izvođenja pratimo i provjeravamo njihova rješenja. Kada završe s igrom, učenici je pospreme nazad na svoje mjesto. Učenicima nudimo već pripremljene didaktičke igre ili igre koje mogu izraditi sami. Učenje pismenosti odvija se tako u zanimljivijem okolišu, uz suradnju među učenicima, u zajedničkom traženju, otkrivanju, dogovaranju, razgovoru, zapisivanju.

Slika 18. Broj glasova                     Slika 19. Rad na tepisima

Slika 20. Sastavljamo rečenice       Slika 21. Križaljka

Slika 22. Čitanje uz dodirivanje slova

Zaključak

Važno je da učitelj kod individualiziranog opismenjavanja u razredu stvori poticajni nastavni okoliš za sve učenike i da stvara prilike u kojima učenici osvještavaju svoj proces učenja, razvijaju kriterije kvalitetnog učenja i prihvaćaju odluke o tome kako će postići nastavne ciljeve. Na taj način odgajamo učenike koji su sposobni samostalno usmjeravati svoje učenje (Novak L i dr., 2018.).

Moja spoznaja je da individualizirano opismenjavanje značajno povećava motivaciju i aktivnost učenika. Učenici su u radu samostalniji, u svijet riječi i slova ulaze brže i nesvjesno ga uz igru nadograđuju i utvrđuju. Uz takvo učenje imaju priliku pokazati svoju sposobnost izvornih ideja i rješenja, procjenjivanja i prosuđivanja, imaju mogućnost izbora pri postizanju znanja. Individualizirano opismenjavanje omogućava svakom učeniku da napreduje u skladu s svojim mogućnostima.

Literatura

1. Grginič, M. (2010). Kako opismenjevati – poučevati ali učiti se pismenost? Priročnik za učitelje. Mengeš: Izolit.
2. Novak L., Vršič V., Nedeljko N., Dogan K., Dolinar M., Kerin M., Novak M., Mršnik S., Markun Puhan N., Podbornik K. (2018) Formativno spremljanje na razredni stopnji, Priročnik za učitelje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
3. Pečjak, S. (1994). Didaktična igra in razvoj nekaterih psihičnih funkcij pri opismenjevanju. Priročnik z vajami za 1. in 2. razred osnovne šole. Trzin: Different.
4. Pečjak, S. (2000). Z igro razvijamo komunikacijske sposobnosti otrok. Ljubljana: Zavod Republike slovenije za šolstvo.
5. Place, M. (2011). 100 dejavnosti za učenje branja in pisanja po metodi Montessori. Ljubljana: Mladinska knjiga.
6. Rajović, R. (2016). Kako z igro razvijati miselni razvoj otroka. Ljubljana: Mladinska knjiga.
7. Zrimšek, N. (2003). Začetno opismenjevanje – Pismenost v predšolski dobi in prvem razredu devetletne osnovne šole. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.

Pjevački zbor na daljinu

Katarina Juvan, učiteljica razredne nastave

Sažetak

Glazbom u život djece možemo dočarati radost i dobro raspoloženje. Učenici će odslušati pjevanje učitelja. Pjevanje ih smiruje, privlači njihovu pozornost i motivira ih. Glazbom obogaćujemo djecu, razvijamo njihove emocije i utječemo na njihov glazbeni razvoj. Djetetov sluh neprestano se razvija. Ako dobije poticaj za pjevanje, razvijat će se još više. Pjevanje je temeljna glazbena aktivnost u prvim razredima osnovne škole. A dijete se naročito aktivno susreće s pjevanjem u pjevačkome zboru. Glazba je važna u razvoju osobnosti i pjevačkih sposobnosti. A zborovođa je onaj o kome ovisi odnos učenika prema zbornome pjevanju. Njegova stručnost i vizija rada te njegova osobnost omogućuju planiranje i provedbu rada koji će biti zanimljiv za učenike te će razvijati njihove glazbene sposobnosti, spretnosti i znanja. Zborovođa je ključna osoba u provedbi kvalitetnoga pjevanja u pjevačkim zborovima.

Ključne riječi: dječji pjevački zbor, zborno pjevanje, zborovođa, karantena, nastava na daljinu.

Uvod

Pjevački zbor vodim na podružnoj školi Polšnik već više od 20 godina. U radu smo uspješni jer učenici nastupaju na čak deset priredbi svake školske godine. Izbor pjesama vrlo je raznolik. Posljednjih godina učenici pokazuju zanimanje za šlagere pa i njima također obogatimo svoje nastupe. U našoj školi pjevački zbor pohađaju svi učenici. To je zato što je u školi malo djece, to jest 24. Tako vodimo brigu o tome kako bi sva djeca maksimalno razvijala svoje pjevačke sposobnosti. Pjevački zbor rado pohađaju, budući da se odvija nakon nastave i djeci znači neku vrstu opuštanja nakon napornog učenja. Pobrinemo se za lijep ugođaj na probama. Probe često održavamo i vani. Tako su učenici na svježemu zraku, a po završetku vježbi imaju i slobodno vrijeme kad se mogu posvetiti aktivnostima po vlastitoj želji.

Epidemija i karantena

Slovenija je 12. 3. 2020. godine uslijed povećanja broja zaraženih koronavirusom proglasila epidemiju. Mi smo se u Sloveniji 16. ožujka 2020. probudili u izmijenjenim uvjetima. Bio je zaustavljen javni život. U svrhu sprječavanja širenja novoga virusa Covid-19, Vlada je zatvorila sve škole i vrtiće. Roditelji su nastavi od kuće pristupili vrlo brižljivo i ozbiljno. Nas učitelje, to je nadahnulo veseljem zbog saznanja da će se nastava nesmetano nastaviti i u tim teškim uvjetima. Učenici su uz pomoć roditelja odmah savladali rad na daljinu i ozbiljno počeli s radom. Bez truda, razumijevanja, pomoći i strpljenja roditelja, to ne bi išlo. Dobro je to što je većina roditelja ostajala kod kuće i tako uspješno pomagala svojoj djeci u radu. Učenici su urađene zadaće slali učiteljima svaki dan i tako smo mogli pratiti njihov napredak. Osim zadaće u tiskanom obliku, učenici su slali i slike i kratke snimke na kojima smo mogli gledati njihove radove.

Osim predmeta koji su na rasporedu svaki dan, također smo se morali posvetiti vježbama pjevanja na daljinu. Učenicima sam najprije slala pjesme koje smo naučili već u školi te su prvi tjedan ponavljali ono što su već znali. U internetskoj sam učionici okačila vježbe upjevavanja i disanja te ritmičke vježbe. Budući da 25. ožujka obilježavamo Majčin dan, a u školi nismo uspjeli pripremiti darove za mame, dosjetili smo se pripremiti dar mamama u obliku pjesmice. Budući da smo u školi već vježbali pjesmu Lijepa si, odlučila sam pitati očeve svojih učenika jesu li za to da mamama pripremimo iznenađenje. Pritom sam poziv proslijedila samo roditeljima svojih učenika (1., 2. i 3. razred) jer bi bilo teško raditi s 24 učenika, a nisam ni imala kontakte roditelja starijih učenika. 23. ožujka svi su očevi potvrdili suradnju na projektu Dar za mame i tako je počelo planiranje. Pjesmu Lijepa si najprije smo natipkali, tekst smo podijelili na pasuse i odredili koji će učenik zapjevati koji dio pjesme. Djeca su kod kuće pojedinačno snimala svoj dio pjesme, a zatim ga i slala putem elektroničke pošte na moju adresu. Snimke su stizale cijeli dan i do večeri su već sve bile spremne za montažu. Neki su učenici u prepjevavanje uključili i braću i sestre. Zatim smo sljedeći dan montirali snimke koristeći program DaVinci Resolve i nastala je prelijepa pjesma koja je konačno bila spremna za naše mame.

Snimku sam također poslala višoj savjetnici (dr. Inge Breznik) za područje glazbe na Zavodu za školstvo Republike Slovenije, koja je napisala sljedeće:

Draga Katarina.

Dočarala si mi jedno od najdivnijih jutara! Upravo sam preslušala i plačem kao kišna godina! Ovo ću proslijediti dalje. Hvala, hvala, hvala i veliki zagrljaj.

Inge Breznik

Zaključak

Koliko malo treba kako bi čovjek bio neizmjerno sretan. Neki su sretni kad si kupe skup automobil, drugi kad si kupe lijepo odijelo, a neki kad zarade puno novca. Mi smo se pobrinuli kako bi sreća pokucala na vrata naših mama na njihov dan. Reakcije su bile nevjerojatne. Neke su mame zaplakale, a neke su vrištale od oduševljenja. Odgledajte snimku i vi i procijenite sami.

https://youtu.be/y9T3uyXd7IY

Literatura

1. Pavlović, B. (2014), Obogatitvena dejavnost otroški pevski zbor, Diplomski rad, Pedagoški fakultet Koper.

Učenje matematike kroz igru

u 4. razredu

Katja Ozimič

Sažetak

Igra predstavlja djetetovu potrebu, aktivnost koju prati zadovoljstvo. Glavne osobine igre su opuštenost, zadovoljstvo, učenje, mašta, kreativnost, uživljavanje, radoznalost i otkrivanje novog. Djeca kroz igru isprobavaju svoje sposobnosti i razvijaju motoričke spretnosti, misaone procese, socijalne vještine, a također izražavaju sami sebe i proživljavaju emocije, druže se itd. Kretanje je od velike važnosti u cijelom predškolskom i školskom razdoblju, budući da igri daje dinamiku i vještine. Djeca nisu aktivna samo u kretanju, već su aktivna i emocionalno i misaono.

Ključne riječi: didaktička igra, matematika, aktivnost, kretanje, motivacija.

Uvod

S učenicima 4. razreda izvela sam nekoliko didaktičkih igara kojima smo ostvarivali ciljeve usvajanja znanja u matematici.

Igru moramo planirati na način da za učenike predstavlja izazov odnosno da je strateška i da potiče suradnju i motivaciju. Prilagoditi se mora i složenost igre – vodeći računa o dobi djeteta, upute za rad moraju biti jasne, a grupe koje formiramo ne smiju biti prevelike. Podloga mora izgledati estetski.

1. Didaktičke igre

a) Brojčani izrazi pomoću kocke

Didaktični materijal: podloga, tri igraće kocke, čepovi, link kocke…

Igrač koji je na potezu baca tri kocke. Upotrijebi bilo koju kombinaciju računskih operacija, brojke u brojeve spaja na način da iz triju brojki koje su pale stvara novi broj. Polje na podlozi pokriva dobivenim rezultatom. Svako pokriveno polje donosi 1 bod. Ako polje već dodiruje pokriveno polje, dobiva dodatni bod – što se više polja dodiruje, više bodova dobiva. Pobjeđuje igrač s najviše bodova.

Izvor: Lipovec, A., Škamlec D. i Ferme J., 2019.

b) Četiri u red pomoću brojčanih izraza

Didaktički materijal: podloga, igraće kocke, čepovi, link kocke…

Igrači (moraju biti najmanje dva) naizmjence bacaju dvije kocke (ili više njih). Nakon što prvi igrač baci kocke, može upotrijebiti bilo koju kombinaciju računskih operacija, spajati brojke u brojeve i iz triju brojki koje su pale stvarati novi broj (jedna točka može značiti 1, 10, 100 itd.). Nakon toga rezultat dobivenih brojeva potraži na igraćoj podlozi i oboji je svojom bojom. Igra se završava kada jedan od igrača uspije obojiti četiri uzastopne brojke u retku, stupcu ili dijagonalno.

Primjer podloge za igru koju po želji možemo mijenjati.     

c) Brojčani izrazi kroz igru Kahoot

Uporabom programa Kahoot izvela sam igru kojom su učenici ponavljali i utvrđivali brojčane izraze.

• Izračunaju vrijednost brojčanog izraza i pridržavaju se vrsnog reda izvođenja računskih operacija.
• Izračunaju vrijednost brojčanog izraza sa zagradama.

Pripremanje pitanja u ovom programu odvija se brzo. Budući da se u školi tijekom nastave možemo koristiti tablet računalima, i izvedba je jednostavna i brza.

d) Pet u red sa dijelovima cjeline

Didaktički materijal: podloga za igru, link kocke ili čepovi u dvije boje, igraća kocka.

Igrač obje kocke baca zajedno. Brojke koje su pale predstavljaju koordinate na vodoravnoj ili okomitoj liniji. Potražimo polje s tim koordinatama, prepoznamo dio cjeline (npr. dvije trećine), damo mu ime i zapišemo ga simbolom. Ako je odgovor pravilan, polje označimo svojom link kockom ili čepom. Igrač koji prvi uspije u red složiti njih 5, pobjeđuje. Igra je strateška, jer nudi odabir između koordinata.

         Izvor: Lipovec, A., Škamlec D. i Ferme J., 2019.

2. Motoričke igre na nastavi

Kada djeca skaču, aktivna su, i to ne samo što se tiče kretanja, već i emocionalno i misaono. Igrom razvijaju ravnotežu, orijentaciju u prostoru i sklad u kretanju.

a) Primjer kretanja tijekom upoznavanja nastavnog gradiva u matematici

Učenik koji je na redu za rješavanje zadaće na ploči, do ploče mora doći na način da tijekom hodanja izvodi vježbu, npr. poskoke, čučnjeve itd.

b) Učenje dijelova cjeline pomoću kretanja

Učenike podijelimo u grupe. Prema uputama učiteljice podijele se na četvrtine, osmine, polovicu… ili pak sami utvrđuju da li se grupa može i dalje dijeliti i kakve bi dijelove time dobili.

c) Ponavljanje i utvrđivanje brojčanih izraza kroz kretanje

Primjeran prostor za izvođenje ove zadaće je dvorana za tjelovježbu. Učenici su podijeljeni u grupe. Učiteljica izgovori brojčani izraz koji rješavaju učenici u grupi, a rezultat prikazuju na način da tijelima sastave pojedine brojeve.

Evaluacija

Ponuđene igre učenici su s veseljem rješavali, i bili su jako znatiželjni koje igre im još igre mogu ponuditi. Neki od učenika su s igranjem nastavili i za vrijeme odmora.

Učenici su rekli da im se sviđa kada učimo pomoću didaktičkih igara, jer su igre poučne i zabavne i uz njihovu pomoć nauče više nego putem klasične nastave.

Kretanje im je pomoglo u učenju i pamćenju.

Igre možemo prilagoditi i drugim razredima od 1. do 9. razreda.

Zaključak

Didaktičkom igrom povećava se zanimanje i motivacija učenika, lakše privučemo pozornost djece, emotivni odnos djece prema sadržaju je pozitivniji, učenje se odvija na nesvjesnoj razini, u igri je aktivnost djece veća. U ovom načinu rada mogu se dokazati i oni učenici koji se inače ne znaju isticati.

U igri bez problema mogu sudjelovati i učenici koji se teže motiviraju za školski rad.

Igre su svekoliko uporabne, dakle ne samo na nastavi, već i za vrijeme odmora, produženog boravka, jutarnjeg čuvanja ili za dodatni rad učenika.

Mislim da je od velike važnosti i to, da učenici još i prije izvođenja igre u razredu poznaju pomagala za igru. Stoga bi se ta pomagala uvijek trebala nalaziti na istom i stalnom mjestu u razredu tako da ih učenici mogu koristiti i tijekom odmora.

Literatura

1. Marjanovič Umek, L. in Zupančič, M. (ur.). (2006). Psihologija otroške igre.
2. Od rojstva do vstopa v šolo. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni inštitut Filozofske fakultete.
3. Marjanovič Umek , L. in Zakrajšek , S. (1991). Dobra igrača. Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
4. Lipovec, A. in Antolin Drešar, D. (2019) Matematika v predšolskem obdobju. Univerza v Mariboru.
5. Vir: Lipovec, A., Škamlec D. in Ferme J. 2019. Učenje matematike skozi igro na razredni stopnji. (osebni vir-izobraževanje 1.3.2019 in 2.3.2019). Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta.

Bajka na putu kroz Europu

Marija Meglič

Dječji vrtići partneri dolaze iz Slovačke i Poljske.

Kranjski vrtići su stvarno veliki. Imamo čak 15 kuća u kojima djeca svakodnevno stječu nova iskustva i uvide. Također osiguravamo da događaji budu što raznolikiji s uključivanjem u razne projekte. Projekt Bajka na putovanju Europom privukao me samim naslovom. Bajka je bliska meni i djeci. U svom obrazovnom radu često ga koristim u razne svrhe (kao motivaciju, kao slušanje književnog teksta, kao poticaj za verbalizaciju ….)

Ključne riječi: međunarodni projekt, vrtić, bajka, Slovačka, Slovenija.

Naravno, odmah se pitam, s kojom svrhom bi bili uključeni u ovaj projekt?

Svrha:

• da djeca kroz slovačku i poljsku bajku upoznaju zemlju iz koje dolazi bajka.

I koje ciljeve bi mogla postići kroz projekt?

Ciljevi:

• upoznavanje užeg i šireg društvenog i kulturnog okruženja, upoznavanje međukulturnih i drugih razlika
• mogućnost upoznavanja različitih kultura i tradicija
• dijete uči da svi, odrasli i djeca, pripadaju društvu i da su važni

Tako smo započeli.

Moj asistent i ja prvo smo istakli približne mogućnosti aktivnosti.

NAŠA SLOVENIJA, ……………. A KAKO SLOVAČKA?

Karta, zastava, himna, jezik, bajka, pjesma, ples, običaji, tipična jela …

Primjeri djelatnosti:

• pregledavamo atlas
• pregledavamo globus
• crtamo, bojimo, izrežemo predložak Slovenije, Slovačke
• uspoređujemo zastavu i grb
• slušamo himne, uspoređujemo jezike
• pjevamo slovenske narodne pjesme, slušamo slovačke narodne pjesme
• plešemo slovenske narodne plesove, gledamo videozapis slovačkog narodnog plesa     
• ČITAMO, ČITAMO, ČITAMO SLOVENSKE I SLOVAČKE BAJKE, razgovaramo o njima , razmišljamo, pričamo priče … ..   

Zatim dopuštamo djeci da nas vode svojim putem.

U kutak za knjige donijeli smo globus, atlase, enciklopedije, zagonetke – Europa.

Tražili smo Sloveniju i Slovačku. Upoznavali njihov oblik i veličinu. Zajedno smo crtali kartu Europe i slikali Sloveniju i Slovačku. Djeca su brzo shvatila da je Slovačka veća.

Glavni grad Slovenije je Ljubljana, a Slovačke Bratislava.

Svaka država ima zastavu i grb, zato mora ih imati i Slovačka. Pa smo nacrtali zastave i grbove i ih usporedili. I grb i zastava vrlo su slični.

A što s himnom? Našli smo ih na Youtubeu. Ovdje su djeca prvi put otkrila da ne razumiju slovački tekst. Naravno, mi govorimo slovenski, a oni slovački.

Napokon se pojavila serija bajki. Odabrali smo slovačku narodnu bajku: Bajka o vjetru.

„Kako ćemo to razumjeti ako djeca u Slovačkoj govore drugačije?“ Tako su se djeca prvi put susrela s profesijom prevoditelja.

Nakon ručka sam im tjedan dana čitala bajku. Djeca su me iznenadila spremnošću da slušaju isti sadržaj dan za danom. Zapravo, svaki put kad su slušali, otkrili su neki novi detalj.

Svako je dijete odabralo lik iz priče koji ga je najviše privukao. Počeli smo s dramatizacijom. Shvatili smo što nam je sve trebalo za svaki lik u priči. Napravili smo kape i puške za vojnike. Za staricu pregaču i kapu. Za vjetar trakove. Trebali smo nacrtati dvorac, špilju. Napraviti mlinac za kavu, bačvu…

Stvarno smo uživali u poslu. Sam proces radnje pružao je obilje mogućnosti za rješavanje problema, dogovarana i uzajamne pomoći.

Dramatizaciju smo premjerno pokazali ostaloj djeci iz našeg vrtića. Međutim, kao točka na i, to je bila predstava za roditelje.

Završili smo s projektom. Mogu reći da su djeca doista pokrenuli ga svom putem. Možda nismo upoznali Slovačku onoliko koliko sam u početku očekivala. Međutim, saznali smo puno više o našoj Sloveniji. Domovinsko obrazovanje mi voli pobjeći. U ovom sam projektu maksimalno iskoristila ovu priliku.

Također sam najsretnija od ovoga. Završila bih s Habetovom pjesmom:

Domovina

Naša domovina je zemlja
To su polja, more i planine,
to su ceste i tvornice,
rudnici i svi ljudi.

Ovo je naša, naša lijepa pjesma,
su riječi koje govorite
ovo je naša povijest,
ovo je dom u kojem živite.

Tomaž Habe

Možda se nekome čini malo prašnjavim, ali svejedno je vrlo stvarna. Toga biste trebali biti svjesni.

Mehanika uz pomoć 3D tehnologija

Matej Praprotnik

Sažetak

Članak opisuje primjer iskustvenog učenja u mehanici. Prikazan je primjer upotrebe 3D modeliranja i 3D ispisa u pronalaženju najboljeg oblika grede za tipičan primjer opterećenja grede sa dva oslonca.

Učenici su koristeći 3D modeliranje dizajnirali različite virtualne modele grede. Modeli su potom ispisani 3D pisačem te su provedena ispitivanja. Iz dobivenih rezultata utvrdili su koji oblik grede ima najbolju nosivost i predložili poboljšanja.

Ključne riječi: 3D modeliranje, 3D ispis, iskustveno učenje, mehanika, greda, sila, moment savijanja.

1. Uvod

Već je drevni filozof Aristotel tvrdio da ono što moramo naučiti da bismo to mogli činiti, učimo tako što upravo to radimo (Aristotel, 4. st. pr. Kr.).

Za većinu obrazovnih institucija širom svijeta pristup skupoj i zahtjevnoj laboratorijskoj opremi velika je prepreka koja ograničava iskustveno učenje (Bates, 2015.). Takav je slučaj i s mehanikom. Za bolje razumijevanje koristimo fotografije i videozapise.

Tehnologije 3D modeliranja i 3D ispisa omogućuju nam praktičniji pristup. U školi modeliramo pomoću programa PTC CreoParametric (PTC, b.d.). Na internetu mogu se naći i razne besplatne verzije softverskih alata. Neke od njih dopuštaju online modeliranje bez preuzimanja softvera na osobna računala (Tinkercad, b.d.). Neki proizvođači opreme za 3D ispis daju veliku pažnju školama pružajući pristup priručnicima o upotrebi 3D tehnologija u učionici (DeMarco, Dippold, Lentz i Snider, 2017.) i projektima koje su izradili članovi udruženi u zajednici (Thingiverse education, b.d.).

Spomenute inovacije koristili smo za drugačiji oblik nastave od kakvog smo bili navikli do sada. Grupe učenika dizajnirale su različite oblike grede, skicirale ih i izrađivale virtualne modele. Koristeći 3D ispis izrađene su grede te je ispitivanjima provjerena njihova nosivost. Pomagali su si promatranjem okoliša i koristeći predznanje o statici i osnovama čvrstoće.

1.1. Mehanika

Dvije važne grane mehanike su statika i čvrstoća. Statika utvrđuje i opisuje uvjete mirovanja tijela (Juhart, Stropnik i Šterk, 2002.). U tom dijelu učimo, između ostalog, o reakcijama u osloncima grede i o raspodjeli opterećenja po gredi.

Čvrstoća nas uči o ravnoteži između vanjskih i unutarnjih sila. Omogućuje nam dimenzioniranje grede koja će moći uspješno podnijeti vanjska opterećenja. Pritom uzimamo u obzir svojstva materijala i geometriju grede. Svojstva čvrstoće materijala ispituju se u laboratorijima sa statičkim (Tensile test, 2013.) i dinamičkim ispitivanjima (Fatigue test, 2014.).

2. Svrha i ciljevi istraživanja

2.1. Svrha

• Potaknuti učenike na razmišljanje o idealnim oblicima konstrukcije koji mogu sa što manje materijala podnijeti što veće opterećenje.
• Kombinirati znanje iz mehanike, 3D modeliranja i 3D ispisa.
• Analizom rezultata ispitivanja utvrditi koji je oblik izdržao najveća opterećenja.
• Potražiti smjernice za daljnji razvoj oblika grede.

2.2. Ciljevi

1. Potaknuti učenike na grupni rad.
2. Konstruirati gredu koja će biti što lakša ali će istodobno podnijeti što veće opterećenje.
3. 3D ispis grede.
4. Ispitivanjem loma utvrditi čvrstoću grede. Kao mjerilo uspjeha odredili smo omjer između lomnim momentom savijanja i mase grede:
5. Pronaći prijedlog za poboljšanje dizajna.

3. Priprema uzoraka

3.1. Idejno rješenje

Učenici su u obzir morali uzeti najveće dopuštene dimenzije grede od 120 mm x 30 mm x 15 mm, način opterećenja i vrstu oslonaca. Svaki član grupe prvo je nacrtao skicu svoje ideje nakon čega su izabrali najbolje rješenje.

3.2. 3D modeliranje

Uz pomoć programa CreoParametric, svaka je grupa stvorila svoj vlastiti virtualni model grede. Modele su pretvorili u stereolitografski zapis koji se koristio za pripremu uzoraka za ispis.

Slika 1. Virtualni model grede.

3.3. 3D ispis

Modeli su za ispis pripremljeni pomoću programa MakerBoot (MakerBot, b.d.). Postavke ispisa bile su jednake za sve modele. Time smo pokušali osigurati iste uvjete ispisa za sve nosače. Ispisani su bili u okomitom smjeru, s dvostrukom ljuskom, s 10% punjenjem i srednjom kvalitetom ispisa.

Slika 2. Simulacija ispisa                             Slika 3. 3D ispis

4. Provođenje ispitivanja

4.1. Pribor za provođenje ispitivanja

Masa grede je izmjerena preciznom vagom Kern PLS SIO-3, s preciznošću do 1/1000 g.

Slika 4. Vaganje

Opterećenje je mjereno pomoću Vernierove ploče za mjerenje tlačnih sila. Računalo je bilježilo trenutnu silu koja je djelovala na mjernu ploču. Na ploču je postavljen uređaj s dva valjka na koja je postavljen ispitni uzorak.

Slika 5. Pribor za mjerenje

Opterećenje je proizvela Rodcraft hidraulična preša koja se u školskoj radionici koristi za promjenu ležajeva.

Slika 6. Ispitni uzorak u preši

4.2. Postupak ispitivanja

Greda je opterećena točkovnim opterećenjem F. U gredi su stvorene tangencijalne sile F_t i momenti savijanja M_f. Raspored je prikazan dijagramima na slici 7.

Slika 7. Unutarnje sile i momenti         Slika 8. Greda tijekom opterećenja

Računalo je primilo podatke iz Vernierove ploče i ucrtalo trenutnu krivulju opterećenja u ovisnosti o vremenu. Izmjerena maksimalna sila bila je osnova za izračun momenta savijanja prema jednadžbi (Kraut, 2003.):

5. Rezultati sa tumačenjem

Prvi se je uzorak pokazao kao najlošiji. Dizajn se temeljio na I-profilu što je bilo dobro. S rupama su željeli smanjiti vlastitu težinu grede i poboljšati omjer između nosivosti i težine. Pritom su podcijenili utjecaj tangencijalnih sila koje smiču gredu što je rezultiralo prijevremenim urušavanjem grede.

Slika 9 Slomljene grede

Tablica 1: Rezultati

Druga grupa osvojila je 3. mjesto. Dizajn se temeljio na I-profilu. Bili su oprezniji s veličinom rupa na neutralnoj osi. Previdjeli su najveću dopuštenu visinu grede. Profil grede mogao bi biti veći, što bi poboljšalo njezinu nosivost.

Slika 10. Grafički prikaz rezultata ispitivanja

Treća grupa odlučila se za drugačiji oblik. Očekivali su da će se ispitni uzorak slabije odupirati vlačnim naprezanjima na donjoj strani nego na gornjoj strani, gdje su djelovala tlačna opterećenja. Njihova su se očekivanja temeljila na promatranju načina ispisa grede. Pretpostavili su da su veze između slojeva slabije nego u samim slojevima i zaključili da će greda biti manje otporna na vlačna naprezanja. Ojačana donja strana grede (u ovom slučaju u obliku trokutastog profila) mogla bi biti jedna od mogućih dobrih odluka.

Kao najbolji se je pokazala se greda četvrte grupe. Učenici četvrte grupe uzeli su u obzir raspodjelu naprezanja pri savijanju i kao osnovu odabrali I-profil kao i prva i druga grupa. Istodobno, nisu zanemarili dijagram momenta savijanja. Visinom profila slijedili su obliku dijagrama momenta savijanja.

6. Zaključak

Sve su grupe koristile znanje stečeno tijekom teorijskog dijela lekcije. Svatko je na svoj način pokušao postići najbolji omjer k_m.

Članovi grupe dali su svoj doprinos na područjima u kojima su se osjećali najbolje, dok su poboljšali svoje znanje na područjima u kojima su bolji bili drugi. S nestrpljenjem su iščekivali ispis i ispitivanje svojih radova. Tek je izračun omjera k_m dao konačni poredak.

U konačnoj evaluaciji predložena su poboljšanja sa kojima bi se poboljšali oblici grede. Konačni prijedlog za daljnja ispitivanja imao je oblik pobjedničke grede, koja bi se poboljšala smanjenjem njene mase odgovarajuće razmaknutim rupama u uzdužnoj osi grede.

Kroz evaluaciju napravili smo evoluciju početnih ideja. Novi oblik grede koji bi se mogao u daljnjim ispitivanjima testirati prema različitim karakteristikama ispisa kao što su vrsta materijala, orijentacija tijekom ispisa, gustoća punjenja, broj ljuski, brzina ispisa, visina sloja, … To nam omogućuje širok spektar razvoja opisanog eksperimenta.

7. Literatura

1. Aristotel. (4. stol. pr. Kr). Nikomahova etika. Prev. Gantar, K. (2002). Ljubljana: Slovenska matica
2. Bates, A. W. (2015). Teaching in a Digital Age: Guidelines for Designing Teaching and Learning Vancouver BC. Tony Bates Associates Ltd. Dobiven sa: https://opentextbc.ca/teachinginadigitalage/chapter/4-4-models-for-teaching-by-doing/
3. DeMarco, M., Dippold, S., Lentz, D. i Snider, J. (2017). Makerbot Educators Guidebook. Dobiven sa: http://pages.makerbot.com/rs/444-ZTM-866/images/NEW_MakerBotEducatorsGuideBook_Lite.pdf
4. Fatigue test. (2014). Dobiven sa: https://www.youtube.com/watch?v=LhUclxBUV_E
5. Juhart, K., Stropnik, J., Šterk, P. (2002). Statika. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
6. Kraut, B. (2003). Strojniški priročnik. Ljubljana: Litera picta.
7. MakerBot. (b.d.). Dobiven sa: https://www.makerbot.com/3d-printers/makerbot-print/
8. PTC. (b.d.). Dobiven sa: https://www.ptc.com/en/products/cad/creo#
9. Tensile test. (2013). Dobiven sa: https://www.youtube.com/watch?v=D8U4G5kcpcM
10. Thingiverse education. (b.d.). Dobiven sa: https://www.thingiverse.com/education
11. Tinkercad. (b.d.). Dobiven sa: https://www.tinkercad.com/#/

Međupredmetno povezivanje

u 5. razredu (obrazovanje na daljinu)

Mateja Ašič

Sažetak

Obrazovanje na daljinu zahtijevalo je drugačiji pristup nastavnika u planiranju i provedbi obrazovanja. Epidemija je došla iznenada i učitelji morali smo u kratkom vremenu pronaći način koji nam se čini najučinkovitijim. U svom sam radu planirala predmet prema nastavnim setovima, što je značilo, da sam gradivo povezivala unutar različitih predmeta. Slijedila sam ciljeve, sadržaje i standarde znanja prema propisanim kurikulumima za 5. razred.

Ključne riječi: planiranje obrazovanja, set učenja, međupredmetna povezanost.

Uvod

Tijekom učenja na daljinu učitelji su u kratkom vremenu morali pokazati sve svoje znanje i kreativnost. Mnogo smo vremena posvetili dodatnom osobnom obrazovanju o informacijskoj tehnologiji, jer drugačije nismo mogli raditi. Svaki dan predstavljao je veći izazov od uobičajenog u učionici. Učenici su se osjećali isto, svatko na svoj način. Nakon prvog tjedna učenja na daljinu pokazalo se, da učenicima treba puno više vremena za svoj rad nego u školi. Trebalo je promijeniti plan rada. Tada mi se činilo najpametnije predmete još više međusobno povezati nego inače. Napravila sam plan rada na temelju aktivnosti, koje smo već radili na nastavi s učenicima u školi, kada nije bilo epidemije i s obzirom na mogućnosti, koje su svi učenici imali kod kuće tijekom škole na daljinu.

Opis aktivnosti

Glavna smjernica interdisciplinarne integracije bili su sadržaji predmeta Društvo. U stjecanju znanja uz pomoć aktivnosti uključila sam rubriku Ljudi u svemiru i povezala sadržaje s onima iz glazbene umjetnosti, likovne umjetnosti i književnosti na slovenskom jeziku.

Društvo

Već u nižim razredima učenici su izrađivali knjige koje su se više odnosile na sadržaj umjetničkog teksta. Ovaj put učenicima sam dala zadatak, da sami naprave knjigu (turistički katalog) o Obpanonskoj regiji i njihovom domaćem kraju.

Prvi dio zadatka odnosio se na poznavanje karakteristika prirodnih cjelina (obpanonski krajolik), a drugi dio odnosio se na poznavanje prirodnih, društvenih i kulturnih karakteristika domaćeg krajolika odnosno Novog mesta. Učenici su taj zadatak dobili nakon rasprave o Obpanonskoj regiji. Svojim radom pokazali su postizanje sljedećih standarda znanja iz predmeta Društvo:

Učenik:

• zna komponente karte,
• se orijentira u skicama i kartama rodnog mjesta / domaćeg krajolika,
• na karti prikazati položaj najvećih gradova, rijeka itd.,
• može skicirati jednostavne karte,
• može opisati neke karakteristike domaćeg mjesta,
• može opisati neke prirodne, socijalne i kulturne značajke domaćeg krajolika,
• može opisati neke prirodne, socijalne i kulturne značajke prirodnih cjelina u Sloveniji,
• zna samostalno planirati aktivnosti,
• zna pronaći i koristiti različite izvore za dobivanje podataka,
• može prikupljati podatke: izravnim i točnim promatranjem, korištenjem informacijske tehnologije i pisanih te slikovnih izvora,
• može snimati, uređivati ​​i prezentirati skupljene podatke (samostalno, u pisanom obliku, slikovno, grafički),
• može objasniti, argumentirati, kritički procijeniti podatke, izvore.

Novo mjesto ima bogatu povijest. Nalazi iz tog vremena pohranjeni su u Dolenjskom muzeju. S učenicima smo posjetili muzej u vrijeme kada nije bilo epidemije i pogledali nalaze iz prapovijesti (situle, glinene posude, nakit, staklene perle, ogrlice…) na području Novoga mesta. Bilo je lakše uvrstiti povijesne činjenice o gradu u svoj zaključni rad, jer su puno naučili u muzeju, gdje su vidjeli stvarne materijalne resurse.

Upute za učenike možete vidjeti ovdje.

Likovna umjetnost

O sadržaju u glazbi i likovnoj umjetnosti govorilo se u vrijeme prije epidemije, kada smo išli posjetiti kulturne institucije u Novom mjestu.

Prije epidemije posjetili smo galeriju Božidar Jakac u Novom mestu. Djeca su posjetila pedagošku izložbu umjetničkih djela u različitim likovnim tehnikama i upoznala radove slikara Božidara Jakca. Rođen je u Novom mestu i zbog toga je često prikazivao Novo mesto u svojim djelima. U gradu smo vidjeli i kip posvećen Leonu Štukelju. Dobitnik je mnogih olimpijskih medalja i rođen u Novom mestu. Po njemu se zove i Sportska dvorana Leona Štuklja.

Ponuđenim slikovnim materijalom učenici su u svoju knjigu mogli upisati neke činjenice koje povezuju poznate ljubitelje kulture i sportaše s Novim mestom, na temelju vlastitih zapažanja u gradu. Oni, što su imali mogućnost tiskanja ponuđenog slikovnog materijala, mogli su ga tiskati, a oni, koji nisu imali tu mogućnost, mogli su crtati. Uz ponuđeni materijal, učenici koji su mogli više, imali su priliku pretraživati ​​informacije i slikovni materijal na webu (diferencijacija).

Glazbena umjetnost

Prije epidemije razgovarali smo o karakteristikama narodne glazbe sa učenicima i saznali više o glazbenom životu u jugoistočnom dijelu Slovenije uz rijeku Kolpu (uz granicu s Hrvatskom), koja pripada obpanonskoj regiji. Djeca su upoznala narodnu pjesmu Lepa Anka, naučila plesati kolo, upoznala narodne instrumente (tamburice, gudalo). Također smo gledali plesove folklorne skupine i upoznali narodnu nošnju Bele krajine.

Folklorno društvo Dragatuš, Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=FJbVLElodPE&list=RDFJbVLElodPE&index=1

Slovenski (književnost)

Društvo se može povezati sa slovenskim jezikom kada se bavi umjetničkim i neumjetničkim tekstovima. U svom sam primjeru povezala karakteristike krajeva s učenjem bajki u književnosti, koje smo čitali u školi još kada nije bilo epidemije.

U dijelu Slovenije, koji graniči s Hrvatskom, slovenski pisac Janez Trdina obilazio je brda Gorjanci. Napisao je mnoge bajke i objavio ih u knjizi Bajke in povesti o Gorjancih. Raspravljala sam priču o Gospodični sa učenicima književnosti. Potok na Gorjancima, koji se još naziva Gospodična, ime je dobio po dami koja se pojavljuje u ovoj umjetnoj bajci. Tražili smo dobre i loše književne likove, bajkovite brojeve, čarobne predmete, opisivali čuda, koja su se događala uz potok, tražili kontradikcije (bogat – siromašan, zdravlje – bolest, mladost – starost), otkrili, da se dobrota plaća i zlo kažnjava …

U gradivo pomoću kojega su učenici tijekom učenja na daljinu napravili svoju knjigu, uvrstila sam i slike kojima su mogli ispuniti i zapisati sve, čega su se sjetili o Janezu Trdini. Danas se po Janezu Trdini zovu i najviši vrh Gorjanci (Trdinov vrh) i ustanova kulture u Novom mestu, Kulturni centar Janeza Trdine.

Janez Trdina: Gospodična, Dostupno na: http://lit.ijs.si/trdina.html#go

Kao dio literature razgovarali smo o još jednoj umjetnoj bajci, Šivilja in škarjice. Tako su učenici upoznali pjesnika i književnika Dragotina Kettea, koji je neko vrijeme živio u Novom mestu. U njegovo sjećanje na glavnom trgu u gradu postoji fontana na kojoj je napisan stih njegove pjesme, a gradski Kettejev drvored također je nazvana po njemu. Kao radijsku igru, djeca su slušala Kettejevu priču Šivilja in škarjice i pismeno odgovarala na pitanja.

Dragotin Kette: Šivilja in škarjice, Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=dN7SRYIuLG0

Prilog 1:  Dječji rad

Nakon raspravljanja s učenicima, mogu reći, da im je zadatak bio zanimljiv, jer su također mogli sami istraživati ​​i ugraditi svoje ideje u knjigu. Neki su roditelji spomenuli, da njihovoj djeci treba pomoć u organizaciji rada ali zadatak im se svidio, jer je razvijao samostalnost. Primijetila sam i sama da su djeca imala najviše problema s kartografskim zadacima, što se također očekivalo.

Zaključak

Svrha ovog zadatka je postignuta. Kroz interdisciplinarni pristup djeca su učvrstila svoja znanja, međusobno povezivala svoja znanja i uvježbavala svoje vještine. Takav zadatak željela bih i dalje izvoditi s učenicima, ali brinem se hoćemo li u idućoj školskoj godini na vrijeme moći posjetiti grad (Novo mesto) i kulturnu baštinu ne bismo li prije stigli do školovanja u kući. U slučaju, da se to dogodi, bit će potrebno prilagoditi se situaciji. Možda ću se koristiti virtualnim gledanjem, Google mapom.

Literatura

1. Program osnovna šola, Družba, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
2. Dragoti Kette: Šivilja in škarjice. Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=dN7SRYIuLG0
3. Janez Trdina: Bajke in povesti o Gorjancih, Gospodična. Dostupno na: http://lit.ijs.si/trdina.html#go
4. Folklorno društvo Dragatuš. Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=FJbVLElodPE&list=RDFJbVLElodPE&index=1

Fotografije: osobni arhiv Mateja Ašič