Novo ruho Pogleda

Broj 127, studeni 2020.
ISSN 1848-2171

Kao što smo i najavili u prošlom broju, Pogled je osvanuo u novom ruhu. Zahvaljujem se svima na idejama i savjetima, a pogotovu učitelju likovne kulture Davoru Cvetniću na prekrasnoj slici koja krasi naše zaglavlje.

Nove upute za predaju članka možete pročitati na desnoj bočnoj traci pod nazivom Upute autora. Članak se predaje preko obrasca, klikom na gumb Predaja članka.

A sada krenimo na naše članke:

Prošli mjesec je obilježilo međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar u organizaciji udruge “Suradnici u učenju” uz podršku Hrvatskog saveza informatičara, Visokog učilišta Algebre, CARNET-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Lidija Kralj nam je ispričala priču o počecima natjecanja Dabra u Republici Hrvatskoj, a ove godine zaokružili smo priču na 5 godina. Više…

Darija Dasović nas je upoznala s novitetom, prvim natjecanjem iz računalnog razmišljanja za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje pod imenom Dabroučitelj. Naravno, kao i svake godine izvijestila nas je kako je prošlo natjecanje –  ukupan broj sudionika, komentari učenika i učitelja te nezaobilazni poneki statički podatak.  Više…

Aleksandra Žarković Preac predstavila je nekoliko primjera poticanja učenika na odgovornost i preuzimanje kontrole nad svojim učenjem. Na koji način, pročitajte ovdje. Više…

Kako potaknuti učenike na što veću aktivnost u nastavi na daljini je pitanje s kojim su se susrele Gordana Lohajner i Gordana Sokol. Upravo iz tog razloga u nastavni proces uključile su obrazovnu inačicu vrlo popularne aplikacije Minecraft Education Edition koja je za učenike zabavan i drugačiji način rada. Više…

Alenka Štrafela i njeni učenici krenuli su u proizvodnju glazbenih instrumenata iz ambalažnog otpada i materijala koje su prikupili u prirodi. Pročitajte kako su učenici bili kreativni, motivirani i inovativni. Više…

Učiteljica hrvatskog jezika Ivana Arambašić kroz nastavu pismenog i usmenog izražavanja nastoji istaknuti značaj zavičajnog idioma. Pokušala je leksičkim vježbama približiti učenicima staroperkovački govor koji je uvršten u kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Više…

Katja Turk Medvešček je opisala izvedbu umjetničkog projekta pod nazivom “Moje ruke”. Izvela ga je s učenicima kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda te su koristili metode i alate za učenje vođenja projekta. Više…

U svom članku Lea Košak predstavlja socijalne igre koje je provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, razvija se solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija. Više…

Kao provoditeljica dodatne stručne pomoći, Lucija Novšak, u svojem radu se susreće s različitom djecom s posebnim potrebama. Pritom moram dobro poznavati karakteristike posebnih potreba, funkcioniranje djeteta, okruženje iz kojeg potječe, interese, nedostatke i najvažnije, JAKA PODRUČJA. Svrha članka je predstaviti značaj jakih područja i odrediti ih na primjeru. Više…

Tijekom godina Manca Moškon je utvrdila kako je učenje puno učinkovitije ako se spoji s igrom i kretanjem djece. U članku saznajte kako preko igre učvrstiti velika tiskana slova, kako povezivati predmete te kako razvijati i jačati učenje suradnjom među učenicima. Više…

Kako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i neprovjerene izvore to su samo neka od pitanja s kojima se djeca susreću, a Sanja Pavlović Šijanović upoznaje nas kako je važno razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove. Više…

Učiteljica 1. razredu, Špela Ivančič, na satovima likovne umjetnosti na zadanu temu “Pogled kroz prozor” istraživali su načine izrade reljefne slike. Više…

Urška Picek smatra kako suvremena nastava bi trebala težiti k samostalnom učenju kako bi dijete u svom radu pokazalo što više vlastite aktivnosti i samostalnosti. Ali svjesna je i činjenice kako je samostalni rad dugotrajan proces kojeg moramo prepoznati u nastavi i neprestano ga poticati i razvijati. Više…

Arduino je platforma talijanskog autora otvorenog koda. Igor Pangrčič je objasnio kako pomoću Arduino Nano možete napraviti parkirni senzor. Više…

Gordana Lohajner

Novo ruho Pogleda

Broj 127, listopad 2020.
ISSN 1848-2171

Kao što smo i najavili u prošlom broju, Pogled je osvanuo u novom ruhu. Zahvaljujem se svima na idejama i savjetima, a pogotovu učitelju likovne kulture Davoru Cvetniću na prekrasnoj slici koja krasi naše zaglavlje.

Nove upute za predaju članka možete pročitati na desnoj bočnoj traci pod nazivom Upute autora. Članak se predaje preko obrasca, klikom na gumb Predaja članka.

A sada krenimo na naše članke:

Prošli mjesec je obilježilo međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar u organizaciji udruge “Suradnici u učenju” uz podršku Hrvatskog saveza informatičara, Visokog učilišta Algebre, CARNET-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Lidija Kralj nam je ispričala priču o počecima natjecanja Dabra u Republici Hrvatskoj, a ove godine zaokružili smo priču na 5 godina. Više…

Darija Dasović nas je upoznala s novitetom, prvim natjecanjem iz računalnog razmišljanja za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje pod imenom Dabroučitelj. Naravno, kao i svake godine izvijestila nas je kako je prošlo natjecanje –  ukupan broj sudionika, komentari učenika i učitelja te nezaobilazni poneki statički podatak.  Više…

Aleksandra Žarković Preac predstavila je nekoliko primjera poticanja učenika na odgovornost i preuzimanje kontrole nad svojim učenjem. Na koji način, pročitajte ovdje. Više…

Alenka Štrafela i njeni učenici krenuli su u proizvodnju glazbenih instrumenata iz ambalažnog otpada i materijala koje su prikupili u prirodi. Pročitajte kako su učenici bili kreativni, motivirani i inovativni. Više…

Učiteljica hrvatskog jezika Ivana Arambašić kroz nastavu pismenog i usmenog izražavanja nastoji istaknuti značaj zavičajnog idioma. Pokušala je leksičkim vježbama približiti učenicima staroperkovački govor koji je uvršten u kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Više…

Katja Turk Medvešček je opisala izvedbu umjetničkog projekta pod nazivom “Moje ruke”. Izvela ga je s učenicima kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda te su koristili metode i alate za učenje vođenja projekta. Više…

U svom članku Lea Košak predstavlja socijalne igre koje je provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, razvija se solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija. Više…

Kao provoditeljica dodatne stručne pomoći, Lucija Novšak, u svojem radu se susreće s različitom djecom s posebnim potrebama. Pritom moram dobro poznavati karakteristike posebnih potreba, funkcioniranje djeteta, okruženje iz kojeg potječe, interese, nedostatke i najvažnije, JAKA PODRUČJA. Svrha članka je predstaviti značaj jakih područja i odrediti ih na primjeru. Više…

Tijekom godina Manca Moškon je utvrdila kako je učenje puno učinkovitije ako se spoji s igrom i kretanjem djece. U članku saznajte kako preko igre učvrstiti velika tiskana slova, kako povezivati predmete te kako razvijati i jačati učenje suradnjom među učenicima. Više…

Kako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i neprovjerene izvore to su samo neka od pitanja s kojima se djeca susreću, a Sanja Pavlović Šijanović upoznaje nas kako je važno razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove. Više…

Učiteljica 1. razredu, Špela Ivančič, na satovima likovne umjetnosti na zadanu temu “Pogled kroz prozor” istraživali su načine izrade reljefne slike. Više…

Urška Picek smatra kako suvremena nastava bi trebala težiti k samostalnom učenju kako bi dijete u svom radu pokazalo što više vlastite aktivnosti i samostalnosti. Ali svjesna je i činjenice kako je samostalni rad dugotrajan proces kojeg moramo prepoznati u nastavi i neprestano ga poticati i razvijati. Više…

Arduino je platforma talijanskog autora otvorenog koda. Igor Pangrčič je objasnio kako pomoću Arduino Nano možete napraviti parkirni senzor. Više…

Gordana Lohajner

Pet godina Dabra u Hrvatskoj

Lidija Kralj

Pet godina Dabra u Hrvatskoj ili kako volonteri mogu zainteresirati 105 321 djece za računalno razmišljanje

2015. godine počela je izrada novog kurikuluma Informatike koji se radio za sve razrede osnovnih škola i gimnazija te je planirana promjena koncepta poučavanja Informatike uz stavljanje fokusa na kreativno stvaralaštvo i računalno razmišljanje. Usporedo s izradom kurikuluma pojavila se ideja o dovođenju natjecanja Bebras u Republiku Hrvatsku jer su zadaci s tog međunarodnog natjecanja bili izvrsna ilustracija odgojno-obrazovnih ishoda novog kurikuluma.

Dabar promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti, a  osmišljen je kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja. Dabar uključuje niz predavanja i radionica za učenike i učitelje tijekom cijele godine te međunarodno online natjecanje u studenom svake godine. Originalan naziv je Bebras, što u prijevodu znači dabar.

Od samog početka Dabar je zajednički rad osamdesetak volontera koji nesebično dijele svoje znanje i poklanjaju svoje vrijeme kako bi Dabar imao dobro osmišljene i tehnički dobro pripremljene zadatke te bio poticajan, motivirajući, ali i zahtjevan – taman onoliko da učenici požele znati još više i biti još bolji.

Dabrove volontere obično ne vidite, ali vidite rezultate njihovog rada jer oni:

• pregledavaju zadatke dostupne u međunarodnoj bazi
• odabiru zadatke i usklađuju odabir s naših pet kategorija natjecanja
• prevode zadatke i izrađuju dodatne ilustracije
• postavljaju zadatke u online okruženju i snimaju audiozapise za najmlađe
• pripremaju upute, prikupljaju registracije škola, odgovaraju na pitanja
• pišu nove zadatke i dijele ih s međunarodnom zajednicom
• sudjeluju na međunarodnim radionicama za evaluaciju i poboljšavanje zadataka
• analiziraju rezultate, pišu članke
• dizajniraju bedževe i diplome
• sastavljaju zbirku zadataka s osvrtom na Dabar, svake godine
• promoviraju Dabra na različitim skupovima i radionicama

Od 2016. do danas u pripremama i provedbi Dabra sudjelovalo je više od 80 volontera različitih profila iz različitih obrazovnih i poslovnih okruženja. To je jedan od faktora koji Dabar čini posebnim. Hrvatska doprinosi i svojim zadacima zajedničkoj Bebras bazi zadataka. Autori naših zadataka bili Hrvoje Šimić, Mihaela Kelava, Sanja Pavlović Šijanović, Daniel Rakijašić, Marica Jurec, Aleksandra Žufić, Darka Sudarević, Alma Šuto, Sanda Šutalo, Ines Kniewald, Tanja Oreški i Ela Veža. Svake se godine održava Bebras radionica na kojoj se prikupljeni zadaci analiziraju, poboljšavaju te na kraju i odabiru. U postupku analiziranja i poboljšavanja zadataka sudjeluju predstavnici svih zemalja članica Bebras zajednice.  Svake godine zemlje članice šalju svoje prijedloge novih zadataka, koji trebaju biti inovativni, a ne po uzoru na već viđene. Najčešće se prikupi dvjestotinjak zadataka, koji se na radionicama dotjeruju i poboljšavaj (ili odbacuju) kako bi bili na raspolaganju svima, a na kraju se proglašava i tridesetak najboljih zadataka. Hrvatski tim Dabra prve je zadatke poslao 2017., šest zadataka nam je bilo prihvaćeno i bili smo ponosni što je jedan od naših zadataka čak ušao i u grupu najboljih.

Natjecanje Dabar (Bebras) započelo je 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2019. uključivalo je 54 zemlje i više od 2.977.000 sudionika. Prve godine Hrvatska je po ukupnom broju sudionika bila 27., da bi s vremenom došla na 22. Mjesto, uz napomenu da se uspoređuje ukupan broj sudionika bez obzira na veličinu zemlje pa su tako na prvim mjestima Francuska i Njemačka. Međunarodnu statistiku Dabra možete pogledati na mrežnoj stranici Bebras inicijative.

2020. godina pokazala je važnost digitalne tehnologije kao alata za omogućavanje obrazovanja te je dodatno naglašeno primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta i kao alata za obrazovanje, ali i kao virtualnog okruženja u kojem se obrazovanje odvija i kad učenici ne mogu biti u školskim zgradama.

Dabar se od samih početaka u Republici Hrvatskoj organizira u online okruženju kako bi se koristile prednosti interaktivnih zadataka, brzih povratnih informacija te primjerom pokazalo promišljeno korištenje tehnologije u obrazovanju. Ove godine to je bila ključna prednost Dabra jer su sudjelovati mogli i učenici iz svojih domova. Svima njima je Dabar bio na raspolaganju 5 dana po 24 sata kako bi se svakom učeniku dala prilika za ulazak u svijet logičkih zadataka, mozgalica, zagonetki, programiranja i računalnog razmišljanja.

A što učenici kažu o Dabru?

• Pokrenuo mi je volju za rješavanje matematičkih i logičkih zadataka.
• Dobro sam se zabavila.
• Mislim da su zadaci odlično osmišljeni, ali bilo bi super da ima samo malo više vremena za rješavanje.
• Možete staviti još možda neke teže zadatke neke zadatke sam odmah riješio ali je dobar izazov. Vidimo se i sljedeće godine.
• Meni se dabar natjecanje jako svidjelo. Želio bih da ostane ovako dobro i da se opet natječem. Da bude još bolje ja bih dodao malo više bodova i malo više vremena. Bilo bi fora i da test ima neke npr. robote koji ti mogu pomoći jednom u ispitu.
• Ove godine sam ugodno iznenađena vlastitim rezultatom i postignutim uspjehom. Svidio mi se koncept zadataka i smatram da je gotovo bilo dovoljno vremena (preostala mi je minuta i još nešto malo sekundi).

Svaki zadatak na Dabru je prilika za rast, bez obzira riješe li ga pogrešno ili točno, jer Dabar je ovdje kako bismo analizirali, razgovarali, tražili drugačija rješenja i najviše od svega razmišljali. I upravo zato je Dabar najmasovnije natjecanje u Republici Hrvatskoj. Prve godine na Dabru je sudjelovalo 5 927 učenica i učenika, a ove godine bilo ih je 36 491. Broj sudionika je u ove četiri godine porastao 6 puta, a ove godine ih je svaki dan bilo preko 7000, istovremeno  čak i po 800 sudionika.

U Hrvatskoj je natjecanje Dabar organizirano uz podršku CARNET-a pa se koristi virtualno okruženje na platformi Moodle, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr.

Učenici se natječu u jednoj od pet kategorija:

• MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
• MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
• KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
• MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
• GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Prve dvije godine učenici su rješavali 15 zadatak u 45 minuta, a od 2018. rješavaju 12 zadataka u 40 minuta.

Najveći broj sudionika svake je godine u kategoriji KiloDabar u kojoj sudjeluju učenici 5. i 6. razreda. Posebno smo ponosni na najmlađe sudionike, kategorija MikroDabar, prvašiće koji sudjeluju na Dabru od samog početka i po tome je hrvatski Dabar poseban. Kako su prvašići u vrijeme održavanja Dabra tek dva mjeseca u školi za njih se snimaju audiozapisi kako bi zadatke lakše “pročitali”.

Pogledamo li najbolje rezultate po svim kategorijama i godinama vidimo da je prva godina bila najteža, a 2018. Imala najbolje rezultate – u svim kategorijama bilo je sudionika koji su riješili sve zadatke točno.

Volonteri koji su omogućili Dabar i učinili ga čudesnim:

ijekom ovih pet godina o Dabru smo pisali mi, ali i kolegice i kolege iz škola sudionica Dabra pa prošetajmo i prisjetimo se zajedno …

• Dabar – međunarodno online natjecanje
• Prva prezentacija Dabra
• Dabar je došao u Hrvatsku i (p)ostao Loomen
• Info-grafički osvrt na prvi hrvatski Dabar, kojeg nam je pripremila Marica Jurec.
• Katolička osnovna škola Šibenik: DABAR – MEĐUNARODNO NATJECANJE IZ INFORMATIKE I RAČUNALNOG RAZMIŠLJANJA (II.dio)
• OŠ Krunoslava Kutena: Dabar 2016.
• OŠ Čazma: Dabar – međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja
• OŠ Brodarica: ,,Dabar” – nova inicijativa na početku školske godine
• OŠ “Josipdol”: MEĐUNARODNO NATJECANJE DABAR i u našoj školi
• OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subotica: Prvo međunarodno online natjecanje u informatici i računalnom razmišljanju
• OŠ “Fran Koncelak” Drnje: I u ovu školu ide Dabar
• Za učenike OŠ Pujanki, Split, održano je u zgradi Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu: Dabar 2016
• OŠ Vladimir Nazor, Čepin: Međunarodna inicijativa Dabar
• OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac: Dabar-Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja
• OŠ Rudolfa Strohala Lokve: Međunarodno natjecanje Dabar
• OŠ Popovac: Naši učenici izvrsni na natjecanju iz informatike i logičkog razmišljanja
• OŠ Drenje: Troje naših učenika među 10% najboljih u Hrvatskoj
• OŠ “Josipdol”: Dabar
• OŠ Grabrik: Dabar – natjecanje računalnog razmišljanja

• Natjecanje Dabar 2017
• Dabar 2017
• OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica: IZVRSTAN USPJEH NAŠIH UČENIKA NA MEĐUNARODNOM NATJECANJU IZ RAČUNALNOG RAZMIŠLJANJA “DABAR 2017.”
• OŠ “Grigor Vitez”, Osijek: Međunarodno natjecanje iz informatike Dabar 2017
• OŠ Pavao Belas: IZVRSTAN USPJEH NAŠIH UČENIKA NA MEĐUNARODNOM NATJECANJU IZ RAČUNALNOG RAZMIŠLJANJA “DABAR 2017.”
• Katolička osnovna škola Šibenik: DABAR – MEĐUNARODNO NATJECANJE IZ INFORMATIKE I RAČUNALNOG RAZMIŠLJANJA
• OŠ Čazma: Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – DABAR
• OŠ kralja Tomislava, Našice: Dabar je bio u školi i Rezultati – Dabar 2017. – Imamo 1. mjesto!
• OŠ Trnsko, Zagreb: Uspjeh učenika naše škole u natjecanju Dabar
• OŠ Vladimira Nazora Nova Bukovica: Dabar natjecanje u našoj školi
• OŠ Dr. Branimira Markovića Ravna Gora: Natjecanje Dabar 2017
• OŠ “Fran Koncelak” Drnje: Dabar 2017 – rezultati i Dabar 2017
• SŠ Mate Blažine: Petero labinskih srednjoškolaca među 10 posto najboljih na međunarodnom natjecanju Dabar
• Za učenike OŠ Pujanki, Split, održano je u zgradi Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu: Dabar 2017
• OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod: Dabar – međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja
• OŠ Konjščina: Međunarodno natjecanje Dabar 2017 razmišljanja
• OŠ “Josipdol”: Dabar
• OŠ Grabrik: Dabar – natjecanje računalnog razmišljanja
• OŠ Brodarica: Dabar 2017

• Dabar – međunarodno natjecanje
• OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica:  Izvrstan uspjeh naših učenica i učenika na Međunarodnom natjecanju u računalnom razmišljanju Dabar 2018.
• OŠ Pavao Belas:  Natjecanje u računalnom razmišljanju Dabar 2018.
• Katolička osnovna škola Šibenik: DABAR 2018
• OŠ don Mihovila Pavlinovića u Podgori: Učenici sedmoga i osmoga razreda sudjelovali su na Međunarodnom natjecanju iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar 2018.
• OŠ Čazma: Rezultati natjecanja iz računalnog razmišljanja – Dabar 2018
• OŠ Krunoslava Kutena: Dabar 2018.
• OŠ Vladimira Nazora Nova Bukovica: Dabar 2018
• OŠ Nikole Andrića, Vukovar: Rezultati matematičkog natjecanja “Klokan” i informatičkog natjecanja “Dabar”
• OŠ Dr. Branimira Markovića Ravna Gora: Natjecanje Dabar 2018
• OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk PŠ Punat: Dabar 2018
• OŠ Pujanki: Natjecanje Dabar 2018.
• Dabar na Festivalu znanosti 2018
• Gimnazija Vukovar: Zašto je važno razvijati računalno razmišljanje?
• Prva srednja škola Beli Manastir: Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – DABAR
• OŠ “Josipdol”: Dabar
• OŠ Grabrik: Zlatni Dabar
• OŠ Brodarica: Dabar 2018

• Skuša među dabrovima
• OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica:  Izvrstan uspjeh naših učenika na natjecanju Dabar 2019.
• OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica: Rezultati međunarodnog natjecanja iz informatike i logičkog razmišljanja “Dabar”
• Katolička osnovna škola Šibenik: DABAR – MEĐUNARODNO NATJECANJE IZ INFORMATIKE I RAČUNALNOG RAZMIŠLJANJA U HRVATSKOJ
• Osnovna škola Mate Lovraka Vladislavci
• OŠ don Mihovila Pavlinovića u Podgori:  MEĐUNARODNO  NATJECANJE  IZ INFORMATIKE  I  RAČUNALNOG  RAZMIŠLJANJA
• OŠ Čazma: Natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja “Dabar 2019”
• OŠ Krunoslava Kutena: Dabar 2019.
• OŠ kralja Tomislava, Našice: 2 zlatne Dabrove diplome u našoj školi
• OŠ Nikole Andrića, Vukovar: Natjecanje iz Dabra
• OŠ Dr. Branimira Markovića Ravna Gora: Međunarodno natjecanje Dabar 2019
• OŠ Pujanki: Natjecanje Dabar 2019.
• Code Club PMF Split
• Dabar na Festivalu znanosti 2019 – za učenike iz BIH
• OŠ “Josipdol”: Dabar
• OŠ Brodarica: Dabar 2019 – natjecanje učenika

• IV. OŠ Varaždin: Međunarodna inicijativa Dabar (Bebras) u IV. OŠ Varaždin
• OŠ Ivana Gundulića, Zagreb: ZAVRŠENO NATJECANJE – DABAR 2020. i
  DABAR U ŠKOLI
• OŠ Vladimira Nazora Nova Bukovica: Dabar 2020. – natjecanje iz informatike
• Code Club PMF Split
• OŠ “Josipdol”: Dabar
• OŠ Čazma: Dabar i u našoj školi

Dabar u završnim i diplomskim radovima na PMF-u:

Na teme vezane uz računalno razmišljanje i natjecanje Dabar na PMF-u u Splitu obranjen je jedan diplomski i dva završna rada:

• Jelavić, N. (2018). ‘Studija upotrebljivosti sučelja različitih sustava za rješavanje zadataka iz računalnog razmišljanja’, Diplomski rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
• Krstanović, A. (2018). ‘Dizajn sučelja aplikacija za vrednovanje računalnog razmišljanja’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
• Šimunović, J. (2020). ‘Aplikacija za natjecanje iz računalnog razmišljanja Dabar’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Svake godine objavljuje se Zbirka s pregledom svih zadataka koji su bili na natjecanju Dabar te godine.

• Dabar 2016.
• Dabar 2017.
• Dabar 2018.
• Dabar 2019.
• Dabar 2020. i Dabroučitelj 2020.

Pogledajte i našu kolekciju znački iz svih pet godina Dabra

Hvala svima koji su dio Dabrove obitelji i pomažete nam da zajednički postanemo svake godine još bolji. Dabar je izazov koji  rado prihvaćate, zar ne

Dabroučitelj 2020

Darija Dasović

Udruga “Suradnici u učenju” je od 2. do 8. studenog 2020. organizirala prvo natjecanje iz računalnog razmišljanja za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje.

U ime svih volontera koji rade na pripremi natjecanja Dabar, željeli smo zahvaliti svima što sudjeluju kao mentori i organizatori na međunarodnom natjecanju Dabar već godinama. Isto tako, htjeli smo da osjete kako je to biti natjecatelj te da sami isprobaju sustav za natjecanje.

Dabroučitelj je organiziran u istom digitalnom okruženju i na isti način kao i natjecanje Dabar za učenike.

U 30 minuta 10 zadataka je rješavalo 477 natjecatelja.

Kako je bilo u ulozi učenika i koliko je to i učiteljima važno, vidljivo je iz rezultata provedene ankete:

• Dobro je prisjetiti se kako je učenicima dok pišu neki ispit ili su na natjecanju, kad ne razumiju neki zadatak ili se suočavaju s problemskih zadatcima. Možda smo prečesto na strani ispitivača. Treba češće imati ovakve “podsjetnike”. Super ideja
• Uživala sam. Odrasla sam uz enigmatske časopise i Dabroučitelj me na trenutak vratio u djetinjstvo.
• Zanimljivo je bilo, no moja je greška što sam zadatke rješavala uz još drugih nekoliko poslova.
• Bila sam jako uzbuđena oko rješavanja zadataka, baš kao što su i učenici uvijek. Nadam se da će i ubuduće biti organizirano natjecanje za učitelje!
• Trebala sam RAZMIŠLJATI kod nekih zadataka, ali jedno novo i zanimljivo iskustvo!
• Natjecanje Dabroučitelj 2020. izrazito je zanimljivo i poučno. Ukazalo mi je na jako strane mog računalnog razmišljanja, ali i na one slabe. Ideja je odlična i smatram da bi se trebalo organizirati više ovakvih učiteljskih “nadmetanja”.
• Nisam znala da 30 min tako brzo prođe. Bilo je zanimljivo biti u ulozi natjecatelja.
• Molim da Dabroučitelj pređe u tradiciju
• Dobra inicijativa. Sudjelovati ću i sljedeće godine ako bude Dabroučitelja. Mala zamjerka na vrijeme. Ipak smo neki od nas već ljudi u godinama.
• Uh, zaboravila sam biti učenik!!! Bilo mi je prekratko vrijeme za rješavanje…
• Natjecanje je izrazito poticajno posebno za nastavnike s područja društvenih i humanističkih znanosti. Za sve zadatke je bilo premalo vremena, ali su zadatci izrazito zanimljivi, kreativno osmišljeni te potiču na logičko razmišljanje koje nepravedno zanemarujemo.
• Svaka čast na organizaciji natjecanja Dabar kao takvog, a i na ovoj poslastici za nas učitelje.

Nakon ovoga, ne preostaje nam ništa drugo nego da regrutiramo snage i razmišljamo o sljedećem Dabroučitelju

Vidimo se, zar ne?

Kliknite ovdje kako bi pogledali priču Dabroučitelj 2020.

Pogledajte knjižicu zadataka na ovoj poveznici.

Dabar 2020.

Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja

Darija Dasović

Natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja – Dabar održano je u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske od 9. do 13. studenoga 2020. na CARNET-ovom sustavu MOOC.

Iako je svako natjecanje jednako važno, ne možemo ne spomenuti kako je ovo peti put da se Dabar održava u Republici Hrvatskoj. Od 2016. godine i prvog natjecanja bilježimo kontinuirani rast broja natjecatelja i zainteresiranih škola. Više od 100.000 natjecatelja u 5 godina prihvatilo je izazov. Nekima od njih ovo je bio prvi susret s računalnim razmišljanjem, a zadatke su rješavali ne razmišljajući o informatičkim konceptima u pozadini.

Natjecanje je besplatno za učenike i škole, a škole se moraju pridržavati Pravilnika natjecanja i Etičkog kodeksa natjecanja Dabar. Zbog nepovoljne epidemiološke situacije u RH, po prvi puta je omogućeno samostalno sudjelovanje učenika iz vlastitog domu.

Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga “Suradnici u učenju”. Podršku natjecanju i ove godine daju Hrvatski savez informatičara, Visoko učilište Algebra, CARNET i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Stranice međunarodnog natjecanja su http://bebras.org, a hrvatsko sjedište je na portalu ucitelji.hr.

Natjecanje ima pet kategorija, a učenici rješavaju 12 zadataka uz vremensko ograničenje od 40 minuta.

Ove godine sudjelovalo je 36491 učenika. Na natjecanje se prijavilo 596 škola:

Broj učenika, po kategorijama je sljedeći:

• MikroDabar – 3985 učenika 1. i 2. razreda OŠ
• MiliDabar – 7235 učenika 3. i 4. razreda OŠ
• KiloDabar – 12590 5. i 6. razreda OŠ
• MegaDabar – 8285 učenika 7. i 8. razreda OŠ
• GigaDabar – 4396 učenika svih razreda SŠ

Učenici 5. i 6. razreda već su tradicionalno najbrojniji, no izuzetno smo zadovoljni i odazivom učenika u kategoriji MikroDabar. Vjerujemo da je održavanje natjecanja za najmanje prilično izazovno, stoga posebno zahvaljujemo svima koji su odlučili pokrenuti kotačiće od samog početka njihova školovanja.

Vjerujemo da ćemo ih uspjeti zaintrigirati da ostanu s nama do kraja svog srednjoškolskog obrazovanja.

Poseban će nam izazov sljedećih godina biti pokušati uključiti veći broj srednjih škola, posebice strukovnih. Nikada niste u potpunosti sigurno što se u nečijoj glavi krije, dajmo im priliku

Komentari učitelja i učenika su pozitivni i motiviraju

nas da već planiramo natjecanje Dabar 2021. Jedina ozbiljna primjedba se odnosi na vrijeme predviđeno za rješavanje zadataka, no prosječno vrijeme rješavanja testa je 30,46 minuta.

Najboljih 10% u svakoj kategoriji čine učenici koji su ostvarili sljedeći ili veći broj bodova:

• MikroDabar – 9,00
• MiliDabar – 7,20
• KiloDabar – 7,25
• MegaDabar – 5,15
• GigaDabar – 7,75

Za sve sudionike natjecanja pripremljene su digitalne značke i diplome koje samostalno preuzimaju iz sustava mooc.carnet.hr. Svi učenici dobili su i digitalne značke.

Oni najbolji (10% najboljih u svakoj kategoriji) dobili su i diplomu i značku za izniman uspjeh na natjecanju.

Natjecanje je i ovaj puta organizirano uz pomoć volontera koji čine organizacijski odbor natjecanja.

Ovisimo o njihovom znanju, iskustvima, vremenu i entuzijazmu i neizmjerno smo im zahvalni na tome.

Ovisimo i o svim učiteljima i nastavnicima koji organiziraju natjecanje u svojim školama.

A nadamo se da su učenici postali ovisni o Dabrozadacima Zato ćemo im i zadaci s natjecanja Dabar 2020 biti dostupni za rješavanje u virtualnoj učionici PseudoDabar.
Iz ankete za učenike:

• Meni se natjecanje Dabar jako sviđa zato što :

Mi je pokrenuo volju za rješavanje matematičkih i logičkih zadataka.
Zadaci nisu bili jako teški.
Dobro sam se zabavila.
I naučila da se u ovakvim natjecanjima ne trebam uzrujavati jer znam da je to samo igra.

• Mislim da bi se ovo natjecanje trebalo održavati svake godine jer je jako dobro za razvoj mozga kod djece.
• Mislim da su zadaci odlično osmišljeni, ali bilo bi super da ima samo malo više vremena za rješavanje.
• Možete staviti još možda neke teže zadatke neke zadatke sam odma riješio ali je dobar izazov dabra je najbolji bok vidimo se sljedece godine
• Dragi dabar, meni je bilo super na testu.
• NEKE STVARI NISAM RAZUMIO, ALI MI SE SVEJEDNO SVIĐA NATJECANJE.
• Mislim da bi mogli dodati neke zadatke kao: dabrica Dina ide na tržnicu kupovati voće, promotri njezin popis i izračunaj koliko će voća ostati ako su na tržnici dabrovi: Ana, Dijana, Dinko i Ivica. Ali, i oni imaju svoje popise! Hoće li svi dobiti željeno voće?
• Inače, Zadaci su bili zabavni.
• Natjecanje Dabar bilo mi je odlično! U nekim od zadataka je bilo nekoliko tehničkih poteškoća (npr. nestajanje polja), ali ne u svima. Bilo mi je jako zabavno i nadam se da ću sljedeći put biti još bolja. Hvala vam što ste mi omogućili da sudjelujem u ovom natjecanju!
• Malo lakša pitanja (ali, jako malo)
• Bilo bi bolje da su pitanja lakša i da možemo rješavati svako za sebe ali da se bodovi zbrajaju timski
• Bilo mi je lijepo i zabavno rješavati zadatke.
• Meni se dabar natjecanje jako svidjelo. Želio bih da ostane ovako dobro i da se opet natječem. Da bude još bolje ja bih dodao malo više bodova i malo više vremena. Bilo bi fora i da test ima neke npr. robote koji ti mogu pomoći jednom u ispitu.
• Iskreno meni se sve sviđalo. Zadaci su baš bili za razmišljanje i sviđa mi se kako ste ih postavili. Drago mi je da sam i ove godine sudjelovala.
• Pitanja su bila zanimljiva i inovativna. Sviđaju mi se takva kakva jesu
• Ove godine sam ugodno iznenađena vlastitim rezultatom i postignutim uspjehom. Svidio mi se koncept zadataka i smatram da je gotovo bilo dovoljno vremena (preostala mi je minuta i još nešto malo sekundi).
• Natjecanje Dabar mi se svidjelo iz razloga što se stvarno treba logički razmišljati i treba se u potpunosti skoncentrirati na ono što se traži u zadatku kako bi se shvatilo u potpunosti kako ga riješiti.

Dabar 2020, učitelji:

• Svaka čast organizatorima i svima koji su pomagali da ovo natjecanje postane jedno od nama najdražih natjecanja! Usprkos sudjelovanju velikog broja učenika, nije bilo tehničkih problema. Veselimo se novom natjecanju sljedeće školske godine! HVALA!
• Organizacija je odlična i stvarno ste maksimalno sve olakšali. Mi kao učitelji u školama imamo sve mogućnosti prilagodbe natjecanja, od priprema i rješavanja PeaudoDabra do samog provođenja natjecanja. Bravo i hvala!
• Veoma zanimljivo natjecanje. Malo odmaka od svakodnevnih obaveza i razvijanje moždanih vijuga
• Sretna sam zbog svojih učenika i njihovog sudjelovanja u natjecanju Dabar. Oni su se natjecali prvi put i povratne su informacije da im je bilo zabavno, zanimljivo.
• Ja sam zadovoljna organizacijom. Jedino mi se ne sviđa što su učenici ove godine imali mogućnost rješavati test od kuće. To mi je razumljivo za djecu koja su bolesna ili u izolaciji, ali ne i za one koji redovito pohađaju nastavu. Uz malo dobre volje mogu se stvoriti uvjeti za provođenje natjecanja u školskom okruženju.
• Čini mi se da je sve dobro napravljeno, pogotovo ove godine kada se moglo ispit rješavati i na daljinu. Možda bi se to moglo zadržati za ubuduće za one učenike koji su odsutni u vrijeme odvijanja natjecanja.
• Djeci je natjecanje zanimljivo. Iz tog razloga i sudjelujemo i sljedeće godine. Oni su sretni pa smo onda i mi sretni. Nemam prijedloga za poboljšanja. Problem je bio u dva neradna dana u tjednu za prijavu. Zbog toga neku djecu nisam vidjela pa su se morali sami prijavljivati.
• Mislim da su zadaci izvrsni i da potiču učenike na razmišljanje izvan ˝uhodanih puteva˝.
• Pohvaljujem inicijativu i trud osoba koje organiziraju ovo natjecanje. Imam dojam da su neki zadaci za prvi razred bili kompleksniji nego bi trebali biti. Sve u svemu, zadovoljna sam organizacijom kao i svih prošlih godina.
• Zahvaljujem na podršci koja je dana kroz forumska pitanja i odgovore. Sretna sam što smo bili dio ove družine logičara.
• Samo naprijed! Po ovome što vidim, učenici bi ,,svaki tjedan-Dabar jedan”
• Sviđa mi se ovakav oblik natjecanja i što učenici mogu imati slušalice jer svi nisu odlični čitači. Djeca uče rješavati probleme i razvijaju logičko zaključivanje, a usput i informatičke vještine.
• Prvi put prihvatili smo izazov i oduševljena sam. Sljedeće godine koristit ćemo i PseudoDabar.
• Kao odgovorna osoba zadovoljna sam provedbom natjecanja. Način prijave i sama realizacija testa je bila jednostavna i pristupačna učenicima.
• Zaista ne vidim probleme na kojima bi trebalo poraditi. Natjecanje je odlično organizirano, nije nam prvi puta da ga organiziramo u školi, tako da smo već poprilično verzirani i znamo pravila i načine provođenja, tako da smo svake godine unaprjeđivali svoj dio organizacije i već nam ove godine sve ide po planu i bez većih poteškoća. Što se tiče organizacije i provođenja natjecanja od strane udruge Suradnici u učenju, zaista nemam zamjerki. Informacije pravovremene i iscrpne. S tehničke strane sve je funkcioniralo besprijekorno. Hvala vam na trudu i veselimo se daljnjoj suradnji!
• Sa prvim i drugim razredom je bilo dosta zahtjevno oko same pripreme i organizacije ali kada na kraju vidim izraze lica svojih učenika zaboravim na sav stres koji sam imala
• S obzirom da sam (ja) ove godine prvi puta sudjelovala na natjecanju Dabar, vrlo sam zadovoljna. Pohvalila bih odlične upute koje su nam dane za organizaciju i prijavu, ažurno odgovaranje na pitanja na forumu. Uglavnom, sve pohvale! Vidimo se i nagodinu
• Nemam komentar. U početku mi se činilo komplicirano s obzirom da se prvi put natječemo. Kasnije je išlo glatko. Zadovoljna sam jer su zaista drugačiji zadaci a mislim da učenicima trebamo nuditi različite izazove. I s nestrpljenjem iščekujem rezultate. Hvala još jednom i pozdrav!

Koordinatorica natjecanja Dabar 2020:
Darija Dasović
Kontakt e-mail adresa: dabar@ucitelji.hr

Programski odbor natjecanja Dabar 2020:
Darija Dasović, Sanja Pavlović Šijanović, Ela Veža, Vesna Tomić, Darko Rakić

Organizacijski odbor natjecanja Dabar 2019:
Jelena Nakić, Marica Jurec, Kristina Slišurić, Natalija Stjepanek, Ivana Bašić, Barbara Knežević, Iva Mihalić-Krčmar, Alma Šuto, Ines Kniewald, Tomislav Leček, Aleksandra Žufić, Valentina Pajdaković, Gordana Sokol, Andrea Pavić, Sanda Šutalo, Loredana Zima Krnelić, Maristela Rubić, Renata Pintar, Nikolina Bubica, Lidija Blagojević, Daniela Usmiani, Anica Leventić, Tanja Oreški, Branka Čutura, Mirela Radošević, Maja Jurić-Babaja, Valentina Blašković, Sanja Križ

Hvala svima što ste prihvatili izazov!

Vidimo se i sljedeće godine, zar ne?

Na ovoj poveznici možete pogledati knjižicu zadataka.

Usklađen razred

Aleksandra Žarković Preac

Sažetak

Svakodnevno se djeca bombardiraju s različitim pozitivnim i negativnim impulsima sa svih strana. Stoga su u razredu često odsutni, neaktivni ili hiperaktivni. U takvim situacijama kvalitetan školski rad nije moguć. U razredu je potrebno stvoriti uvjete za pedagoški rad, od kojih će svaki pojedinac uzeti najviše.

Učenici se moraju u razredu dobro osjećati. Moraju imati pozitivan odnos s drugim učenicima u razredu i s učiteljem. To stvara pozitivnu klimu u učionici, što je osnova dobrog pedagoškog procesa. Tada će biti primjetan napredak svakog učenika i rado će dolaziti u školu. Učitelj će biti opušteniji, uspješniji i posljedično zadovoljniji.

Ključne riječi: pozitivna razredna klima, usredotočena pažnja, opuštanje, smirivanje.

Uvod

Učitelji u svom radu ostvaruje svoje ciljeve obrazovnog rada kroz svoje pedagoško znanje, osobno iskustvo, prateći nastavni plan i program, koristeći različite tehnologija učenje. Sve gore navedeno stalno povezujemo, te se uz to još prilagođavamo učenicima. Stoga moramo biti vrlo inovativni. Nakon 23 godine radnog iskustva u nižim razredima osnovne škole, prikupilo se nešto korisnih uputa za pedagošku praksu, koje u mojim razredima uvijek privuku pažnju učenika.

Na fakultetu nas nisu učili kako se nositi sa situacijama u kojima stvari krenu naopako. Zato sam na vlastitu inicijativu tražila rješenja u knjigama, na seminarima, putem praktičnih savjeta drugih učitelja. Ispitala sam ono za što sam smatrala da može dati pozitivne rezultate.

Prepoznavanje klime

Već prilikom ulaska u razred pokušavam otkriti kakva je današnja atmosfera u učionici. Budući da podučavam od 1. do 3. razreda, raspoloženje pojedinih učenika i atmosfera u učionici mogu biti različiti svaki dan, čak i za vrijeme same nastave, atmosfera se može brzo promijeniti. Prije početka školskog dijela trebamo postići zajednički ritam i zajedničko disanje. Kada su učenici uznemireni, disanje im je poremećeno, srčani ritam je poremećen. Moraju se smiriti prije rada. Poziv na rad mora biti zanimljiv, uvijek drugačiji, jer je to jedini način da se privuče pažnja učenika. Misli i znanje učenika jako su ometani prije sata nastave, a posao učitelja je da mu pomogne misli sažeti. Učenicima nedostaje smirenje, pa je važno da se učenici na početku sata polako smire, kako bi mogli iskusiti svim svojim osjetilima i da ih učenje privuče.

Prvih pet minuta

Zbog toga započinjemo nastavu s vježbanjem mozga. Na početku nastave učenici popiju vodu. Nastavljamo s vježbama za kretanje preko tjelesne sredine, kako bismo aktivirali obje polovice mozga. Ove vježbe su:

• Križno kretanje (vježba za bolju koordinaciju, izdržljivost, koordinaciju pokreta, vid, sluh itd.)

a) naizmjenično podižemo jednu nogu i suprotnu ruku, vježba se može izvoditi i sjedeći, ili sa zatvorenim očima,
b) iza leđa, dodirujemo s rukom suprotno stopalo,
c) polako ispružamo ruku i suprotnu nogu, s time potičemo usredotočenost,
d) između pojedinačnih križnih kretanja poskočimo.

Slika 1. Križno kretanje

• Ležeća osmica (vježba poboljšava rad očnih mišića, opušta oči, vrat, ramena, povećava usredotočenost, ravnotežu …)
• Tijek: određujemo središnju točku, koja bi trebala biti na razini očiju, udobno se namjestimo. Osmice crtamo prvo jednom rukom, a zatim drugom. Kada to savladamo, crtamo s obje ruke istovremeno u suprotnim smjerovima. Počinjemo crtati u sredini. Možemo crtati i zatvorenih očiju. Pri crtanju možemo mrmljati, povećavajući s tim opuštenost. Možemo crtati po zraku ili na različitim podlogama. Isprva veće, a onda sve manje.

Slika 2. Ležeća osmica

• Okretanje glave (vježba potiče disanje, opuštanje, usredotočenost …)
• Tijek: Polako glavu prevrćemo s jedne na drugu stranu kao da je to neka teška lopta i duboko dišemo. Ako osjetimo napetost u vratu, možemo ostati na tom mjestu i napraviti male krugove s nosom kako bismo oslobodili napetost. Vježba se može izvoditi sa zatvorenim očima. Izbjegavamo kruženja kod kojih naginjemo glavu natrag.

Tijekom nastave

Tijekom učenja radimo vježbu ljuljačka za opuštanje dok sjedimo. Ova vježba opušta donji dio leđa i masira mišiće donjeg dijela kukova i mišiće na stražnjici. Vježba također stimulira živce u bokovima, koji su zbog prekomjernog sjedenja postali lijeni. Ova vježba čini da cijelo tijelo radi bolje. Vježba se izvodi na nekoj tvrdoj podlozi, oslanjamo se na dlanove ili podlaktice, savijajući noge i njišući se naprijed-natrag. Također se možemo kretati kružnim pokretima kako bismo oslobodili pokret prvo u jednom kuku, a zatim u drugom.

Slika 3. Ljuljačka

Kad se djeca posvađaju, tuguju. U razredu se osjeti napetost i puno negativne energije. Trudim se skrenuti pažnju učenika s igrom čujem nešto lijepo. Učenicima podijelim listiće različitih boja. Zamolim ih da se sjete je li im netko rekao nešto lijepo i da to napišu. Dajem im vremena za razmišljanje. Oni napišu misao na list i ne potpisuju se. Listove pokupim i radosno čitam njihove misli. U ovoj igri djeca se smiruju, opuštaju i napune pozitivnom energijom.

Buku u razredu usmjeravam s igrom strojevi. Kad su učenici bučni, napravim veliko uho i slušam, pitam se, tražim. Učenike pitam čuju li i oni npr. zvuk motorne pile, bušilica, treskanje posuđa… Učenici se brzo umire i počinju slušati. Kažem da me glava boli od takve buke. Pitam ih da li i oni to čuju. U međuvremenu se učenici smire i počinju slušati, a šapatom kažem da smo bili preglasni u razredu i da mi se činilo kao bušenje stroja. Sažimam koliko je sada ugodno tiho i šaputanjem nastavim školski sat.

Ova vježba također razvija slušanje. Smatram da učenici slušaju vrlo slabo. Ono što čujemo utječe na naše raspoloženje. Naš je svijet prepun različitih zvukova koji se isprepliću. Učenici trebaju čiste zvukove kako bi stekli znanje i iskustvo. Ako želimo dijete naučiti materinji jezik, strane jezike ili glazbu, moramo mu pomoći da zna na što obratiti pažnju. Zato se kad god imam vremena zaustavim i usmjerim učenike da slušaju sve vrste zvukova, šumova…

Vježbe za razvijanje osjećaja vremena

Tijekom odmora učenici su glasni, razigrani, uronjeni u svoje razgovore, produžujući odmor. Često se ne mogu umiriti i pripremiti za nastavak nastave. Tada često počnem na ploči pisati brojeve od jedan pa naprijed (sekunde). Zaustavim se kad se učenici smire. Tada im kažem koliko smo vremena potrošili i morat ćemo nadoknaditi to, bilo bržim radom ili s više domaćih zadaća. Nakon nekoliko ponavljanja, učenici se smiruju u roku od 10 sekundi.

U prvom razredu stanem između njih i s podignutim rukama pokažem krug, što znači da oko mene oni sjednu u krug. Pohvalim one koji to brzo urade.

Često privučem njihovu pažnju uključivanjem i isključivanjem svjetla ili dođem kod njih govoreći tako da samo otvaram usta.

Učenici se brzo smiruju kad na ploču napišem: Koliko dugo možete biti tihi? Ponovimo ovu vježbu više puta i dobijemo najbolji rezultat dana, tjedna, mjeseca… Zatim ih zamolim da tu tišinu koriste i za školski rad.

Zaključak

Predstavila sam samo nekoliko primjera koji su vrlo uspješni s mojim učenicima. Svojim pristupom rješavam samo djelić problema koje pedagoška struka donosi. Potičem učenike da se smatraju odgovornima, da preuzmu kontrolu nad vlastitim učenjem, dajem im odskočnu dasku. Učenici kažu da su ove igre vrlo zabavne. Otkrila sam i da je promjena rada mnogo jednostavnija ako uključim učenike kao nositelje rada. Nakon što savladaju vježbe, većinu tih vježbi izvode učenici. Objasnim im koja je njihova uloga u nastavi. Imamo određeni red tko vodi vježbu za mozak, pazi da nije previše glasno u učionici, usmjerava vrijeme… Učenici ove zadatke jako vole i pažljivo obavljaju. U razredu vlada pozitivna klima i ugodna radna atmosfera. Ostane više vremena za slobodnu igru, za kojom djeca u prvom razredu osnovne škole imaju veliku potrebu.

Literatura

1. Brain Gym Slovenija® (2008). Kaj je Brain Gym.
2. Peternel, S. (2005) Prvih pet minut
3. Smith, J. (2012). Iznajdljivi učitelj

Fotografije: vlastiti izvor

Učimo uz pomoć Minecraft svijeta

Gordana Lohajner i Gordana Sokol

Sažetak

Aplikacija Minecraft: Education Edition je obrazovna inačica popularne igre Minecraft koja je dostupna svim korisnicima aktivnih AAI@EduHr računa te se može besplatno preuzeti sa mrežne stranice https://education.minecraft.net/en-us/get-started/download. Aplikacija je dostupna za uređaje sa operacijskim sustavima Windows, MAC, iPad i Chromebook. Kako biste pokrenuli aplikaciju nakon instalacije potrebno se je prijaviti s aktivnim AAI@EduHr korisničkim računom.

Ključne riječi: Minecraft: Education Edition, obrazovna inačica, suradnja, komunikacija, učenje kroz igru.

Uvod

Kako potaknuti učenike na što veću aktivnost u nastavi na daljinu pitanje je s kojim se u proteklo vrijeme susreće veliki broj učitelja. Uvođenjem za učenike zabavnih i drugačijih načina rada svakako će pomoći u motiviranju aktivnosti učenika. Upravo iz tog razloga u nastavni proces smo uključili obrazovnu inačicu vrlo popularne aplikacije Minecraft Education Edition.
Ukoliko ste i vi odlučili upotrijebiti ovu veoma popularnu aplikaciju u radu sa svojim učenicima nakon instalacije potrebno je otvoriti neki od već unaprijed pripremljenih svjetova dostupnih za preuzimanje na mrežnim stranicama Minecrafta Education Edition ili pak otvoriti svoj novi prazan svijet.

Preuzimanje gotovih svjetova

Na mrežnim stranicama istražite već unaprijed pripremljene nastavne aktivnosti. Unutar svake nastavne aktivnosti možete pronaći opisane ishodi učenja kao i dodatne materijale za izvođenje nastavnih aktivnosti poput Minecraft svjetova u obliku .mcworld datoteka.

Slika 1. Uvoz preuzete datoteke s Minecraft svijetom u aplikaciju Minecraft Education Edition

Ove datoteke je potrebno preuzeti na računalo te ih uvesti pomoću gumba Import koji ćete pronaći pokrenete li Minecraft Education Edition te na početnom zaslonu nakon prijave kliknete na gumb Play. Drugi način je da na preuzetu .mcworld datoteku dvokliknete mišem. Dvoklik će pokrenuti postupak otvaranja Minecrafta Education Edition. Ovakve unaprijed pripremljene svjetove možete upotrijebiti ili pak prilagoditi potrebama vaših učenika.

Izrada vlastitog praznog svijeta

Drugi način, koji mi češće koristimo je izrada vlastitih svjetova. Kako biste izradili svoj Minecraft svijet Na početnom zaslonu Minecrafta najprije kliknite na gumb Play.

Na idućem zaslonu klikom na gumb Create New otvoriti će se izbornik u kojem je potrebno odabrati New kako bi se otvorio dijaloški okvir Create New World.

Ovdje upisujemo naziv novog svijeta te odabiremo način igre, težinu, ulogu igrača unutar igre, tip svijeta i ostale dostupne dodatne mogućnosti. Naziv svijeta po kojem ćete razlikovati svoje svjetove upisujete u okvir World Name. U Minecraftu postoje različiti načina igranja igre koji birate iz padajućeg izbornika Default Game Mode.

Survival – način igre u kojem igrač treba samostalno osigurati preživljavanje unutar svijeta traženjem hrane, izgradnjom skloništa te se može ozlijediti zbog gladi, padova, utjecaja vatre i vode ili pak neprijateljskih mobova. Ovo je najomiljeniji način igre vaših učenika, no nije baš pogodan za izvođenje nastavnih aktivnosti

Creative – način igre u kojem igrači ne trebaju brinuti o preživljavanju unutar svijeta već mogu izraziti svoju kreativnosti upotrebom svih dostupnih blokova i elemenata unutar inventara. Ovaj način igre je najprikladniji za početno učenje Minecrafta i izvođenje nastavnih aktivnosti u kojima učenici trebaju izgraditi vlastite građevine.

Adventure – način igre u kojem igrači nemaju potrebu graditi i rušiti blokove već se samo kreću kroz svijet, istražuju ponuđene sadržaje unutar svijeta te se koriste interaktivnim elementima koje aktiviraju upotrebom nagaznih ploča, gumbi, poluga i sl.

Minecraft Education Edition omogućuje odabir jedne od četiri različite težine igara. Za promjenu težine igre u izborniku Difficulty odaberite jednu od četiri mogućnosti:

1. Peaceful – mirna postavka u kojoj se ne pojavljuju čudovišta niti ih igrači mogu prizvati. Zdravlje i glad neprestano se obnavljaju, zbog čega je gotovo nemoguće umrijeti.
2. Easy – laka težina igre,
3. Normal – normalan težina igre i
4. Hard – teški način igre.

U posljednja tri stupnja težine u igri se pojavljuju čudovišta unutar svijeta te napadaju igrače koji zbog toga mogu umrijeti u igri.

Za rad s učenicima svakako preporučamo najmirniji svijet Peaceful bez čudovište koja će odvraćati pažnju učenika od aktivnosti koje ste pripremili za njih.

Uloga učenika u Minecraft svijetu

Još je jedna važna postavka koju je potrebno podesiti prilikom stvaranja novog Minecraft svijeta, a to je uloga koju će imati vaši učenici u igri. Postoje tri uloge koje možete postaviti za svoje učenike koji se spajaju u Minecraft svijet.

Visitor (posjetitelj) – uloga koja učeniku omogućuje neometano šetanje svijetom, pregledavanje sadržaja ali ova uloga učenicima ne pruža mogućnost da koriste blokove, predmete ili entitete.

Member (član) – uloga u kojoj će vaši učenici biti aktivni igrači unutar Minecraft svijeta te će moći postavljati i rušiti blokove te napadati životinje, čudovišta i druge igrače.

Operator (operater) – uloga koja učenicima omogućuje postavljanje dozvola za druge učenike/igrače, upotrebu naredbe u Chat prozoru i veću kontrolu nad postavkama svijeta. Ovo je uloga koju ćete dodijeliti učenicima koji će biti vaši pomagači u nadgledanju nastajanja zajedničkog svijeta.

Zaključak

Na kraju prije izrade samog svijeta razmislite koja vrsta svijeta će biti najbolja za provođenja nastavnih aktivnosti koje ste zamislili za svoje učenike. Što će sve vaši učenici trebati raditi unutar Minecraft svijeta te koje ćete im uloge dodijeliti.

Literatura

1. J. Blagus, G. Sokol: Minecraft priručnik za učenje programiranja, Školska knjiga, Zagreb 2020.
2. N. Žibert, G. Sokol: Minecraft: Education Edition – Korisnički priručnik, https://education.microsoft.com/hr-hr/resource/7f6db778

Od ideje do proizvoda – glazbeni instrumenti

od otpadnog materijala

Alenka Štrafela

Sažetak

Želja učenika da pjevaju, plešu, sviraju glazbene instrumente i svijest da glazba ima pozitivne učinke na cjelokupni razvoj pojedinca i da je glazba oduvijek bila poznata kao lijek, probudila je ideju izrade glazbenih instrumenata.

Budući da je naša škola uključena u projekt Eko škola, s ekološkog stajališta smo za proizvodnju glazbenih instrumenata odabrali ambalažni otpad i materijale koje smo prikupili u prirodi.

U 1. razredu smo rad planirali projektno, jer smo s tim postigli da su učenici aktivni, da se bave problemima sadržaja učenja i da ih povezuju međupredmetno.

Na satima glazbene umjetnosti upoznali smo narodnu glazbu i pjevali narodne pjesme. U sklopu kulturnog dana otišli smo do ptujskog dvorca, gdje smo pogledali kolekciju narodnih instrumenata i na nekim svirali.

Tijekom nastave likovnih umjetnosti učenici su izrađivali vlastite instrumente – zvečke i kišne štapove. Dijelovi ambalažnog otpada korišteni su za izradu, a materijali iz prirode koje su sami sakupili korišteni su kao punilo.

Zvečke su korištene za stvaranje pratnje uz pjevanje narodnih pjesama. Također su naučili plesati narodni ples.

Učenici su bili kreativni, motivirani i inovativni u svom radu. Provedba nastave u obliku projektnog rada pokazala se uspješnom.

Ključne riječi: projektni rad, kreativno izražavanje, stvaranje, suradnja, ekologija, otpadni materijali, glazbeni instrumenti.

Kako je došla ideja?

Učenici prvog razreda, koje podučavam i s kojima provodim puno vremena, želju da svakodnevno pjevaju, plešu, sviraju glazbene instrumente izražavali su svakodnevno. Dopadalo im su slušanje različitih žanrova glazbe, smirivanje uz glazbu, igranje uz zvuke glazbe, plesanje i sviranje različitih instrumenata.

Rad je započet projektno s ciljem da učenici pokažu i iskažu već stečena iskustva odnosno usvojena znanja te da steknu nova saznanja i znanja. Uključili smo veći broj osjetila učenika čime smo potakli akciju i aktivirali situaciju učenja, jer takvo učenje također pokreće istodobnu aktivaciju kognitivne, emocionalne, motoričke i socijalne sfere učenikove osobnosti.

Svijest da glazba ima pozitivne učinke na cjelokupni razvoj pojedinca i da je glazba oduvijek poznata kao lijek probudila je ideju izrade glazbenih instrumenata. Ideja je potekla od učenika koji su željeli imati glazbeni instrument na dohvat ruke i koristiti ga više puta dnevno za opuštanje. To je bio vodeći princip našeg projekta.

Campbell (2004) ističe pozitivne učinke slušanja klasične glazbe, npr. Mozart. Ako roditelji nauče svjesno koristiti Mozartovu glazbu u djetetovom životu, to može imati dubok utjecaj na njega ili nju, čak i prije njihovog dolaska na svijet.

Instrument odnosno glazbeni instrument Drew (1995) definira kao vrstu pripreme kojom izvodimo glazbu. Kaže da glazbeni instrument može biti svaka stvar koja proizvodi neki zvuk ili ton. U instrumente uključuju i glas čovjeka.

Kod izbora tematike smo se vodili činjenicom da se u to vrijeme održavaju Dani europske kulturne baštine i željeli smo aktivno sudjelovati u učenju o kulturi u našoj povijesti te u završnom događaju s vlastitim doprinosom.

Dani europske kulturne baštine i Tjedan kulturne baštine godišnji su projekti koji predstavljaju praznik baštine, koji okupljaju profesiju, odgajatelje, školsku mladež, lokalne zajednice, društva i zainteresiranu javnost radi prepoznavanja, otkrivanja, zaštite i širenja pozitivnog stava prema baštini.

Rad smo planirali projektno s učenicima prvih razreda, jer smo s tim postigli da su učenici aktivni, da se bave problemima sadržaja učenja i da ih povezuju međupredmetno. Da bismo povećali učinak učenja, pokušali smo postići cilj koristeći više osjetila.

Projektno nastavni rad

Projektno nastavni rad jedan je od didaktičkih sustava poduke namijenjen učenicima da dođu do znanja i razvijaju vještine vlastitim radom, koje su vezane za stvarne životne događaje oblikovane projektima učenja. Sastoji se od učitelja, učenika, sadržaja i didaktičkih sredstava (Kramar, 2009).

Korištenjem modela projektnog učenja kod učenika razvijamo rješavanja problema i suradničkog učenja. Bezjak (2006) navodi da se projektni rad temelji na projektnoj strukturi rada, koja poboljšava međusobne odnose svih koji su uključeni u proces.

Način rada za projektno učenje karakterizira činjenica da se učenici ne fokusiraju samo na njegovu provedbu, već i tijekom rada uče i vlastitim aktivnostima obogaćuju svoja znanja i sposobnosti. Od frontalne nastave razlikuje se po tome što je to planirana aktivnost koja bi trebala biti pokrenuta iz djetetove unutarnje potrebe uz stalno vođenje učitelja (Novak, 2009).

Temeljno je obilježje projektnoga učenja da se učenici uključuju u probleme sadržaja učenja. Problem rješavaju cjelovito, povezujući sadržaje učenja o istoj problematici s dva ili više srodnih područja. Sam rad govori o principu interdisciplinarnosti. Planiranje i provedba projekta učenja s tematikom pripreme proizvoda od otpadnih materijala naglasak stavlja na iskustveno učenje. Važno je da učenici teže postizanju cilja koristeći sva osjetila kako bi maksimizirali učinak učenja. Sama tema je konkretna i životno orijentirana. Uključivanje interesa učenika, njihove potrebe i sposobnosti s izborom tematike projekta moguće je ukomponirati tako da mogu birati između različitih materijala iz kojih će izrađivati proizvode. To su materijali koji se mogu dobiti u kućnom okruženju, te tako mogu povezati temu projekta učenja sa stvarnom životnom situacijom.

Ciljevi rada našeg projektnog učenja:

• izraditi glazbene instrumente za stvaranje glazbenih pratnji,
• upoznati postupke izrade,
• izvoditi praktične aktivnosti,
• razvijati ručne vještine,
• steći i primijeniti znanja i iskustva,
• korisno koristiti otpadnu ambalažu za proizvodnju glazbenih instrumenata.

Postupak rada:

• obilazak zbirke narodnih instrumenata,
• priprema materijala, pribora, izrada plana,
• bojenje,
• lijepljenje sastavnih dijelova,
• sastavljanje sastavnih dijelova,
• izložba,
• obilazak zbirke narodnih instrumenata.

Na satima glazbene umjetnosti upoznali smo narodnu glazbu, narodne instrumente i pjevali narodne pjesme.

Svijest da djeca rjeđe posjećuju izložbe i muzeje nego što bi to bilo poželjno, potaknulo nas je organiziranju kulturnog dana u dvorcu Ptuj. Pogledali smo kolekciju narodnih instrumenata. Tijekom stručnog prezentiranja učenici su upoznali karakteristike pojedinih instrumenata i njihovu uporabu. Neke glazbene instrumente također su svirali.

Slika 1. Obilazak zbirke narodnih instrumenata, sviranje na instrumentima

Tijekom nastave likovne umjetnosti učenici su izradili vlastite instrumente – zvečke i kišne štapove. Dijelove ambalažnog otpada koristili su za izradu, a materijali iz prirode koje su sami sakupili korišteni su kao punilo.

Slika 2. Korištenje otpadne ambalaže

Nekim zvečkama dodali su različite žice da bi instrumenti stvarali različite zvukove. Kad su sve dijelove sastavili i zalijepili, oslikali su i obojili glazbene instrumente, dodatno ih likovno opremivši. Stvoreni su korisni glazbeni instrumenti – zvečke s umjetničkim dodirom.

Slika 3. Bojenje

Slika 4. Punjenje glazbenih instrumenata           Slika 5. Izložba u prostorijama škole

Tijekom sati glazbe, učenici su sa zvečkama napravili pratnju prilikom pjevanja narodnih pjesama. Također su naučili plesati narodni ples.

Zvečke su učenici koristili na vlastitu inicijativu i za vrijeme odmora, povezivali se u skupine i stvarali vlastite glazbene interpretacije.

Zaključak

U školi je za završetak Dana europske kulturne baštine bio organiziran događaj na kojem su učenici nastupali i za izvođenje glazbene točke koristili glazbene instrumente koje su samostalno stvorili. Ti instrumenti su nam služili tijekom cijele školske godine kao i sljedeće školske godine na satovima glazbe.

Učenici su bili kreativni, motivirani i inovativni tijekom rada. Provedba nastave u obliku projektnog rada pokazala se uspješnom.

Uključili smo kognitivne, iskustvene i psihomotorne aspekte tako da su učenici razvijali kreativne vještine. Tako su do znanja dolazili aktivno, kroz istraživanje i kreativno razmišljanje.

Literatura

1. Campbell, D. (2004). Mozart za otroke: prebujanje otrokove ustvarjalnosti in mišljenja s pomočjo glasbe. Ljubljana: Založba Tangram.

2. Dnevi evropske kulturne dediščine in teden kulturne dediščine. Ljubljana, september 2018. http://www.bled.tv/dnevi-evropske-kulturne-dediscine-in-teden-kulturne-dediscine/.

3. Drew, Helen (1995): Moja prva velika knjiga o glasbilih. Ljubljana: Mladinska knjiga.

4. Kramar, M. (2009). Pouk. Nova Gorica: Educa, Melior.
5. Novak, H., Žužej, V., Glogovec, V. Z. (2009). Projektno učno delo kot učni model v vrtcih in osnovnih šolah.
6. Revija Bodi eko. Zdravljenje z glasbo – kako nam glasba pomaga do boljšega počutja? Ljubljana, rujan 2019.

Perkovački govor u nastavi hrvatskog jezika

Ivana Arambašić

Sažetak

Osnovnu školu M. Gubec Piškorevci, u kojoj predajem hrvatski jezik osamnaestu godinu, pohađaju i učenici iz Novih Perkovaca. Stari Perkovci (Brodsko-posavska županija ) udaljeni su od Novih Perkovaca ( Osječko- baranjska županija) 3.5 km i utjecaj toga govora, rječnika i naglasnoga sustava neupitan je i za stanovnike Novih Perkovaca ,što zbog blizine susjednih mjesta, što zbog međusobnih rodbinskih i dobrosusjedskih odnosa. Učenici Novih Perkovaca se do viših razreda osnovne škole školuju u područnoj školi, a od petog razreda nastavljaju školovanje u Piškorevcima. Tu počinje i svojevrstan način prilagodbe na malo izmijenjen naglasni sustav riječi. Stari slavonski dijalekt od standardnoga jezika razlikuje se u svim gramatičkim razinama. Ta razlika najuočljivija je u naglasnom sustavu i po tome uvijek, s radošću, prepoznajem dijete iz Perkovaca. Kroz nastavu pismenog i usmenog izražavanja, nastojim istaknuti značaj zavičajnog idioma koji se s vremenom , na žalost, zatire. Pokušala sam leksičkim vježbama približiti ostalim učenicima staroperkovački govor koji je uvršten u kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

Ključne riječi: hrvatski jezik, narječje, zavičajni govor, kulturna baština, zastarjelice.

Primjer aktivnosti

Učenici su imali zadatak na proizvoljnu temu napisati sastavak trodijelne strukture ili lirsku pjesmu koristeći svoj zavičajni govor. Odabrala sam nekoliko najuspješnijih radova i , uz pomoć njih, odlučila provesti leksičke vježbe. Željela sam tim aktivnostima približiti staroperkovački govor ostatku učenika koji ga ne govore. Na taj način su učenici uvidjeli i sličnosti, kao i razlike u govoru ,ali i upoznali se s nekim narodnim običajima svojih suučenika iz razreda.

Iz pjesama sam izdvojila riječi za koje sam smatrala da bi bile nepoznate većini učenika te im ponudila na listićima moguća rješenja , odnosno značenja tih riječi.

Svinjar

Na Urbarju baja svinje čuva.
Ponio je slanine i kruva.

U torbi se još nađe i vina,
za svinjara to je gozba fina.

Vatru loži, na nju drva meće
i slaninu polagano peče.

Kruva , masti, luka je narezo,
a i vina pomalo natezo.

Dok je baja slaninu pojio,
Sve je svoje svinje pogubijo.

Kake su to životinje lude?!
Malo prije sve su bile tude.

Ona Gara, ona to prednjači
Ni sa Bundom sad i´ neću naći.

Došo doma , dada s trima viče:
Da s’ sačuvo barem jedno svinče!

Bez večere ti ćeš ići leći,
A slaninu sutra nećeš peći.

Filip Šarčević, 8. razred

Zimska ponova

Kad snig selo zavije u bilo,
klompe i obojke obut mi je milo.

U njima gazim do kolebe male
ge su moje svinje i krave ostale.
Marvu ja namirit moram,
marvu sam naranio i na vašar se zaputio.

Ni mi ž’o krajcara i škuda
moram svojoj Mari kupit’ kožua.
Kožu’ mali i brenovanu vestu
valjda će joj srce sad bit’ na mjestu.

Sa vašara idem, snig sad vije,
Mojoj Mari više ’ladno nije.
Maru grije kožuv s ogledali,
to je ono što mi srce rani.

Antun Adrić, 8. razred

U Perkovci

U srid sela Perkovaca
sjela mati novo platno tkati.

Bilo platno tkati
pa će sin novu rubinu imati.

Sin će novu rubinu imati
pa će pred svojom dragom zablistati.

Pred svojom će dragom zablistati,
a njoj će srce jače zakucati.

Srce će joj jače zakucati
pa će njemu poljubac dati.

Draga će mu poljubac dati,
a on će se sa njom vinčati.

S njom će se vinčati
pa će puno đece imati.

Antun Adrić

Pri izradi nastavnih listića, služila sam se alatom wordwall. (https://wordwall.net/hr/myactivities)

Učenike sam podijelila u četiri skupine i dala im nastavne listiće. Svaka je skupina trebala odrediti značenje istih riječi staroperkovačkoga govora, ali kroz različite zadatke. Nakon rješavanja listića, učenici su usporedili dobivene rezultate.

Listić 1. Spojite svaki par okvira

Listić 2. Označi točan odgovor

Listić 3.

Listić 4. Križaljka

(Sve ove aktivnosti mogu se provesti i uz pomoć tableta. )

Nakon završenih aktivnosti, predstavnik svake skupine iznio je rješenja svoje skupine. Zajedno su zaključili da su došli do istih rješenja.

Zajednički je zadatak bio iskoristiti naučene riječi iz staroperkovačkoga govora u rečenicama po svom izboru. Na taj su način učenici potvrdili razumijevanje značenja obrađenih riječi.

Zaključak

Nakon provedene evaluacije, zaključak je da su učenici zadovoljni ovim nastavnim satom. Posebno su bili zadovoljni učenici iz Novih Perkovaca jer su imali priliku upoznati nas sa svojim govorom i riječima, nama nepoznatima. Učenici su radom u skupini poticali na suradnju i inače manje aktivne učenike, razvijali kritičko mišljenje te surađivali i sa ostalim skupinama.

Listić 5. Evaluacijski listić

Literatura

1. Jagodar, Josip; Berbić Kolar, Emina: Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno- jezičnom kontekstu, Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 2020 (monografija)

Projekt najmlađih učenika

Katja Turk Medvešček

Sažetak

U svojem prilogu opisujem izvedbu umjetničkog projekta pod nazivom “Moje ruke”. Izvela sam ga s učenicima kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda. Koristili smo metode i alate za učenje vođenja projekta.

Ključne riječi: vođenje projekta u prvom i drugom razredu osnovne škole, planiranje projekta, provedba u sedam koraka, timski rad.

Uvod

Upravljanje projekta (engl. Project Management) temeljni je način za sve primjere aktivnosti u kojima ciljevi moraju biti postignuti unaprijed utvrđenim rokom i racionalnom upotrebom raspoloživih resursa. Postizanje ovakvih ciljeva nije samo želja velikih tvrtki, već je i cilj najrazličitijih područja, koja uključuju obrazovne institucije na svim razinama obrazovanja.

Project Management Institute – Northern Italy Chapter i Project Management Institute Slovenija – Ljubljana Chapter neprofitne su profesionalne (obrazovne) organizacije čija je misija predstaviti projektne kulture u najrazličitijim područjima. Za obrazovanje mentora cilj nam je bio udružiti projektno vođenje i didaktiku te raširiti gradiva za upravljanje projektima u osnovnim školama. Pripremili su “Pomoć u nastavi za osnovnu školu” koja sadrži metode i alate za podučavanje upravljanja projektima.

Edukacija nastavnika bila je namijenjena pružanju teorijskih i praktičnih znanja o metodi projektnog rada. Nastavnici mentori dobili su materijal koji su koristili u provedbi projekta – veliki kofer s plakatima i pisaćim priborom (olovke, papir, listići, ljepilo).

Koraci u provedbi projekta

U kombiniranom odjeljku 1. i 2. razreda OŠ Col, Podružnica Podkraj, odlučili smo se za projektni zadatak pod nazivom “Moje ruke”. Projekt, koji je umjetnički osmišljen, trajao je mjesec dana i završio postavljanjem izložbe. Aktivnosti su se provodile dva sata tjedno – bile su uključene u nastavu, izvodile su se i nakon nastave ili su ih tijekom zimskih praznika učenici obavljali s roditeljima kod kuće. Projekt smo proveli u sedam koraka – za svaki korak napravili smo sa svojim učenicima plakat kako bismo predstavili svoj rad.

1. korak: prezentacija projekta

U prvom koraku mentorice su formulirale ideju, glavni cilj i svrhu projekta. Pri osmišljavanju osnovnih smjernica trebalo je voditi računa o starosti učenika i njihovim razvojnim karakteristikama, pa smo odabrali naslov koji je djeci dovoljno konkretan, istovremeno izazovan i kreativan. Cilj nam je bio postaviti izložbu izrađenih proizvoda. Taj projekt smo proveli kako bismo djecu upoznali s karakteristikama mogućnosti oblikovanja svojim rukama. Sudjelovalo je 17 učenika kombiniranih odjeljenja 1. i 2. razreda. Projekt je trajao mjesec dana u OŠ Col, Podružnica Podkraj.

2. korak: konfrontacija ideja

Predstavila sam djeci naziv projekta i objasnila pojedinačna pravila. Ohrabrila sam svakog od njih da smisli svoju ideju. Počela sam od pretpostavke da su sve ideje dobre, tako da nijednu nisam kritizirala. U ovom je koraku bila je bitna kreativnost, što je pokrenulo pojavu novih i novih ideja. Svaki učenik je svoju ideju napisao na samoljepljivom listiću, pročitao je pred ostalim učenicima i zalijepio na plakat.

3. korak: “misaoni obrazac” model projektnog razmišljanja

Na temelju plakata s različitim idejama stvorili smo glavni model projektnog razmišljanja. Na njemu smo napisali sljedeća pitanja: tko, što, kako i gdje će raditi. Nakon zajedničke rasprave odabrali smo i utvrdili što ćemo raditi te smo nakon toga zajedničke ideje napisali na nove samoljepljive listiće i pričvrstili ih na plakat. Taj je korak za učenike i mentore bio najteži.

Zahtijevao je temeljitu raspravu i pažljivo razmišljanje o točnom tijeku projekta. Odlučili smo da učenici izrađuju različite umjetnička djela – plakate i jednostavne igračke.

Likovna djela: kipovi od gline i žice, rukom izrađeni crteži, fotografije kompozicija izrađenih rukama.

Plakati: Učenici su svojim razrednicima predstavili svoj pogled na vlastite ruke s različitih područja – higijena ruku, biološki i fiziološki sastav ruku, važnost rukovanja.

Slika 1. Plakat

Igračke: Kod kuće su djeca izrađivala avione, automobile, „čarobne kutije“ – u njima su ostali učenici, koristeći se samo rukama i dodirivanjem, prepoznavali različite predmete. Na kraju smo postavili izložbu na kojoj smo svoja postignuća izložili ostalim učenicima, nastavnicima i roditeljima.

Slika 2. Jednostavne igrače

Korak 4: stablo aktivnosti

Na stablu aktivnosti smo na samoljepljivim listićima zapisali nazive proizvoda koje je bilo potrebno napraviti tijekom projekta. Ispod svakog nabrojali smo: aktivnost (glagol), ime (izrađivača djela) i trajanje (točno vrijeme).

Korak 5: vremenski okvir projekta

U vremenskom okviru projekta razvrstali smo pojedinačne aktivnosti iz stabla aktivnosti po redu prema kojem su nastajale i povezali ih sa strelicama. Označili smo ih s različitim bojama. Učenicima je bila važna velika crvena strelica koja je pokazivala događanje i predviđanja. Učenici su strelicu nazvali „Ovdje smo!“ i veselo su je selili s mjesta na mjesto tijekom cijelog projekta.

Slika 3. Vremenski okvir projekta

Korak 6: projektni semafor

Sva izrađena djela učenika bila su navedena na semaforu projekta, svako sa odgovarajućim svjetlom i porukom: zeleno – rad ide po planu, žuti – rad je malo zaostaje, crveni – pažnja, dug zaostatak, trebat će zasukati rukave! Od početka projekta učenici su mogli pratiti rad i voditi računa o tome što se događa: tko je obavljao svoje zadatke, tko je zaostajao, tko još mora naporno raditi. Plakat je bio ogromna motivacija i ohrabrenje da zajedno postignemo cilj.

Slika 4. Projektni semafor

7. korak: naučene lekcije

Cilj je postignut, projekt se zatvarao. Na posljednjem plakatu razgovarali smo o pitanjima: naučio sam nešto novo, što bih mogao učiniti bolje, što bih promijenio, što je najteže, što je bilo najzabavnije. Učenici su odgovarali na pitanja spontano i iskreno. Dopustite mi da napišem nekoliko zanimljivih odgovora:

“Bilo je u redu kada sam mogao reći svoju ideju. Bilo mi je najteže dizajnirati žicu. Naučio sam da svi imaju mnogo ideja. Važno mi je da taj dan radim sve tako kao što piše na plakatu. Bilo je izvrsno u razredu raditi zajedno. Ako nešto smislite, to morate učiniti. Svidjelo mi se što smo napravili semafore i imali svjetla kao u stvarnom prometu. Volio sam pisati i crtati na plakatima. “

Analiza projekta, iskustvo s upravljanjem projektom i sudjelovanje najmlađih učenika bilo je poučno i zanimljivo za mentore. Učiteljice prvih triju razreda devetogodišnje osnovne škole planiraju uzeti u obzir holistički pogled djece tijekom ovog razvojnog razdoblja, te stoga povezuju različite sadržaje na način koji je blizak djeci. U radu na projektu Moje ruke planirali smo vrlo usredotočene, promišljene, korak po korak upute do određenog cilja – od pripreme materijala preko koraka projektnog rada do finalne izložbe. Bila sam pozitivno iznenađena stavom djece da aktivno sudjeluju u radu na projektu, jer su bili motivirani, puni entuzijazma i ideja.

“Oluja ideja” činila se smiješnom i istodobno važnom za svakog pojedinca, kada su učenici mogli slobodno izražavati svoje želje pred drugima. Najteži korak u upravljanju projektom bila je izrada plakata “Stablo aktivnosti”. Temeljito i jasno definirati pojedine radove uz pomisao na njihovu postupnu realizaciju. Puno sam razmišljala o tome kako djeci predstaviti projektni rad. Unatoč početnim poteškoćama i nesigurnosti, djeca su se dobro međusobno razumjela i aktivno, neki čak i na vlastitu inicijativu, uključivali i radili na projektu. Najzabavnije je bilo kreirati s različitim materijalima koje su djeca testirala i divila se vlastitim kreacijama – savijali su i oblikovali žice, glinu, tiskali i stvarali nered s umazanim prstima. Nije uvijek išlo po planu, ali bilo je šareno i kreativno. Jedni učenici su se zabavljali kad su drugi učenici predstavili “čarobne kutije”. Najviše savjeta trebalo je dati učenicima prilikom izrade vremenskog rasporeda projekta, jer osjećaj za vrijeme šesto- i sedmogodišnjaka još nije u potpunosti razvijen. Svidjela im se crvena strelica kojom su se kretali prema krajnjem odredištu. Učenici su se međusobno ohrabrivali i upozoravali ukoliko netko nije uradio svoj projektni zadatak i zbog toga imao “crveno svjetlo na semaforu”.

Slika 5 i 6. Otvaranje izložbe

Na otvaranju izložbe uživali smo u radosti, entuzijazmu i ponosu svih u projekt uključenih učenika. Shvatila sam kako i najmlađi učenici mogu dobro surađivati. Uz pravilno usmjeravanje su aktivno planirali i zajednički stvarali projekt. Među njima su se isticali pojedinci koji su imali izražene voditeljske sposobnosti koje bi bilo teže otkriti u normalnom školskom radu.

Zaključak

Metodologija upravljanja projekta izvrsna je motivacija za učenike jer ih povezuje, potiče i ujedno priprema za metode rada koje će im biti potrebne u životu i pri poslu, bez obzira na položaj u tvrtkama i drugim institucijama. Ima smisla uvesti ga u sve razine školovanja – od prvih pozitivnih iskustava najmlađih učenika do aktivne samostalne provedbe manjih projekata u završnim razredima osnovne škole.

Reference

Vodnik po znanju projektnega vodenja (PMBOK vodnik), 2004. Project management Institute. Poganjki projektov, Učni pripomoček za osnovne šole, 2010. PMI

Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima

Lea Košak

Sažetak

U svom radu pod nazivom Socijalne igre u izvannastavnim aktivnostima predstavljam socijalne igre koje sam provela u sklopu izvannastavnih aktivnosti Fit školarac s učenicima 1. i 2. razreda i Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda osnovne škole Center u Novom mestu. Ideja o njihovoj provedbi potekla je od strane učenika jer su izrazili želju za igranjem. Kako su socijalne igre od velike koristi kako za učenike tako i učitelje, odlučila sam se temeljito usredotočiti na njih tijekom sljedeća tri mjeseca. Korist socijalnih igara za učenike je u tome da se opuštaju, stupaju u međusobni kontakt, povezuju se, usamljena djeca ostvaruju kontakt s drugima, među učenicima se razvija solidarnost, međusobno pomaganje i tolerancija drugosti. Učitelji mogu putem socijalnih igara uspostaviti ravnopravniji, izravan i prijateljski odnos s učenicima, sveobuhvatnije ih upoznati te se s njima zabaviti.

Učenici su bili oduševljeni izvedenim socijalnim igrama, jer su dublje upoznali sebe i svoje vršnjake, a uz to puno naučili i zabavili se.

Ključne riječi: socijalne igre, izvannastavna aktivnost, iskustveno učenje, socijalno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Trajanje provedbe aktivnosti: 24 nastavna sata, povezana tijekom 3 mjeseca.

Socijalne igre jedna su od metoda iskustvenog učenja koje se temelji na vlastitom ljudskom iskustvu stečenom sudjelovanjem, djelovanjem u stvarnim, konkretnim situacijama. Socijalne igre nisu usredotočene na obrazovanje, već se veći naglasak stavlja na osobni rast, stjecanje i usavršavanje određenih socijalnih vještina i grupnu terapiju. Socijalne igre bismo mogli nazvati interakcijskim igrama jer kod njihove provedbe dolazi do interakcije s ostalim članovima skupine, od kojih sudionici najviše nauče. Igre nam omogućuju bolje prihvaćanje drugih, poštovanje i toleriranje mišljenja, osjećaja i ponašanja ostalih članova skupine. Važne su u oblikovanju vlastitog identiteta i u lakšem prihvaćanju sebe jer osoba postaje samopouzdanija, kada se bolje upozna i nauči nešto novo o sebi (Lavrič 1995: 169-176). Socijalne igre su također tehnike koje pomažu kako djeci tako i odraslima da se međusobno bolje upoznaju i nauče slušati jedni druge, razumiju i užive u drugog, prihvaćaju i rješavaju konfliktne situacije i grade odnose suradnje umjesto međusobnog natjecanja. (Virk Rode i suradnici 1998: 20).

Socijalne igre bile su izvedene po pojedinačnim fazama koje su Virk Rode i suradnici (1998: 25-46) preuzeli od Hausa Schwalbacha (1967):

1. faza predstavljanja i upoznavanja,
2. faza komunikacije i oblikovanja skupine,
3. faza promatranja i otkrivanja
4. faza uživljavanja i identifikacije,
5. faza napada i samoobrane.

U prvoj fazi socijalnih igara ciljevi su: uspostaviti početni kontakt između sudionika (učitelja, učenika), riješiti se suzdržanosti i straha od javnog govora.

U drugoj su fazi ciljevi socijalnih igara: izraziti i oblikovati emocije, razumjeti važnost govora u oslobađanju potisnutih emocija, upoznati razne oblike komunikacije.

U trećoj fazi cilj promatrača je da što točnije odredi kako se nešto odvija u odnosu na određenu situaciju. Učenje razlikovanja promatranja drugih i samog sebe.

U četvrtoj fazi članovi skupine se užive u osobnost nekoga drugog, pokušavaju ga razumjeti prema njegovoj situaciji, pokušaju biti svjesni njegovih stavova i upoznati njegove potrebe, bolje ga razumjeti i bolje surađivati s njim.

U petoj fazi cilj igara je da članovi skupine budu svjesni sukoba unutar skupine, da uviđaju različita ponašanja i mehanizme za rješavanja sukoba te se susreću s novim oblicima ponašanja koji se mogu prvo testirati u obliku igre.

Opis i provedba socijalnih igara

Predstavit ću samo nekoliko socijalnih igara koje sam izvela u sklopu izvannastavne aktivnosti Fit školarac s 1. i 2. razredom, a zatim i u izvannastavnoj aktivnosti Zdrava škola s učenicima 4. i 5. razreda. Socijalne igre provedene su prema gore opisanim pojedinačnim fazama.

1. faza predstavljanja i upoznavanja

1.1. Zeleni krokodil (Virk Rode i suradnici 1998: 26)

Cilj učenja: Učenici se predstave imenom i pokušaju zapamtiti imena svojih vršnjaka i učitelja u skupini. Pod imenom zamišljaju osobu, pa je samim time riječ o komunikaciji, a ne samo pamćenju imena.

Provedba i zapažanja: Učenicima sam rekla da sjednu na stolice poredane u krugu. Netko iz skupine rekao je svoje ime, a susjedu je rekao: “Ti si krokodil.” Susjed (krokodil) ponovio je prethodno ime, dodao svoje i rekao sljedećem: “Ti si krokodil.” Igru smo igrali na početku školske godine kada su se učenici počeli međusobno upoznavati. Primijetila sam da su oni učenici koji su tijekom igre bili koncentriraniji bolje zapamtili imena svojih prethodnika.

Slika 1. Zeleni krokodil

2. faza komunikacije i oblikovanja skupine

2.1. Vođenje slijepca (Virk Rode i suradnici 1998: 29)

Cilj učenja: Naglasak je na verbalnoj komunikaciji i povjerenju.

Provedba i zapažanja: Učenike sam podijelila u parove. Prvi u paru si je zavezao oči maramom, a drugi ga je svojim uputama vodio po prostoru. Nakon dvije minute zamijenili su uloge. Primijetila sam da je vođenje bilo uspješnije među članovima koji se međusobno dobro poznaju te su dobri prijatelji.

Slika 2. Vođenje slijepca

2.2. Pantomima (Virk Rode i suradnici 1998: 31)

Ciljevi učenja: Učenici se užive u neko zanimanje ili neki događaj te ga predstavljaju pomoću mimike. Igra pruža mogućnosti velike snalažljivosti na tom području pa potiče i kreativnost.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine. Prva skupina je zamislila neko zanimanje ili događanje koje je netko iz druge skupine trebao pokazati pantomimom. Ostali članovi druga skupine pokušali su pogoditi što prikazuje. Članovi prve skupine su ih pri tome ispravljali, odnosno usmjeravali pravom rješenju.

Slika 3. Pantomima

3. faza zapažanja i otkrivanja

3.1. Što se promijenilo (Virk Rode i suradnici 1998: 35)

Cilj učenja: Učenici prepoznaju u čemu se partner promijenio.

Provedba i zapažanje: Učenike sam podijelila u dvije skupine koje su se postavile u dva reda, okrenute jedne prema drugoj. Svaki član imao je minutu kako bi brižno promatrao onoga koji mu je stajalo nasuprot. Potom su se svi iz oba reda okrenuli drugom leđima. Svatko je u tom trenutku na sebi promijenio tri stvari. Potom su se ponovno okrenuli drug prema drugom i pokušali otkriti u čemu se je onaj, koji mu stoji nasuprot, promijenio. Primijetila sam da su oni učenici koji su detaljno promatrali protivnika lakše otkrili promijene na njemu.

Slika 4. Što se promijenilo

4. faza uživljavanja i identifikacije

4.1. Pozitivne osobine (Virk Rode i suradnici 1998: 45)

Cilj učenja: Uživjeti se u osobine drugoga i kod njega naći barem jednu dobru osobinu.

Provedba i zapažanje: Svaki učenik je na papir napisao imena svih ostalih učenika u skupini. Potom je uz svako ime napisao barem jednu njegovu dobru osobinu. Na kraju je svatko pročitao što je napisao. Primijetila sam da su kod ove igre učenici više uronili u drugoga i pokušali naći nešto dobro u njemu. Ova igra je pomogla jačanju samopouzdanja posebice manje odlučnih i povučenih članova skupine.

Slika 5. Pozitivne osobine

5. faza napada i samoobrane

5.1.Samoobrana (Virk Rode i suradnici 1998: 46)

Cilj učenja: Pojedinac jasno izražava i štiti svoje interese pred prilično jakom skupinom.

Provedba i zapažanje: Svi učenici osim jednog su stajali te se zagrlili rukama i oblikovali čvrst krug. Jedan učenik je stupio u sredinu kruga te se pokušao probiti van njega. Primijetila sam da su učenici ovu igru shvatili vrlo ozbiljno. Igra je u učenicima probudila osjećaj pobjede, ljutnje, nemoći.

Slika 6. Samoobrana

Zaključak

Moja ocjena provedbe socijalnih igara je vrlo pozitivna jer se pokazalo da su se nakon izvođenja socijalnih igara odnosi među učenicima poboljšali, bilo je manje nasilničkog ponašanja i poboljšao se odnos učenika prema učiteljici. Primijetio se i učinkovitiji način razmišljanja i kreativnosti učenika, bolja komunikacija između učenika i bolja komunikacija između učenika i učiteljice.

Literatura

• Lavrič, A. (1995). Raziskava o socialnih igrah. Sodobna pedagogika, št. 3 – 4, str. 169 – 176.
• Maksimovič, Z. (1991). Mladinske delavnice: psihološko primarno preventivni program, namenjen mladostnikom zgodnjega obdobja. Ljubljana: Sekcija za preventivno delo pri Društvu psihologov Slovenije.
• Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J. in sod. (1990). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
• Virk Rode, J., Belak Ožbolt, J., Beltram, J., Bozovičar, V., Lah, S., Lavrič, A., Levstik, M., Mancini, D., Paravan, I., Pučnik – Ozimič, I., Seliškar, S., Slaček, D., Šilc, Z., Tihole, D., Verli, T., Vrečko, M. (1998). Socialne igre v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Jačanje jakih područja

Lucija Novšak

Sažetak

Kao provoditeljica dodatne stručne pomoći u redovnim školama, pri svojem se radu susrećem s različitom djecom s posebnim potrebama. Pritom moram dobro poznavati karakteristike posebnih potreba, funkcioniranje djeteta, okruženje iz kojeg potječe, interese, nedostatke i najvažnije, JAKA PODRUČJA. U većini se slučajeva jaka područja brzo pokazuju, djeca ih sama izražavaju. Ali kod nekih su ona posebno skrivena. I kao specijalna pedagoginja mislim da je moj najvažniji posao upravo traženje jakih područja i njihovo jačanje. Kod djece s posebnim potrebama slika o sebi je često negativno razvijeno tj. na nižoj je razini. Zato je jačanje jakih područja i posljedično doživljavanje uspjeha ključno za razvoj pozitivne slike o sebi. Svrha članka je predstaviti značaj jakih područja i odrediti ih na primjeru.

Ključne riječi: jaka područja, slika o sebi, smetnje pri kretanju, priča, računalno opismenjavanje.

Uvod

Glavni cilj uzgojno-obrazovnog rada u školi je optimalan razvoj djeteta, bez obzira na njegovu starost, spol, rasu, vjeroispovijed, narodnu i socijalnu pripadnost. Kao specijalna pedagoginja u školi, moje poslanstvo je pomagati djetetu, roditeljima i učiteljima da zajedno budemo što uspješniji pri ostvarivanju postavljenih ciljeva. Pritom je ključna suradnja svih strana, kako domaćeg okruženja, učitelja, tako i drugih stručnjaka koji rade s djetetom. Važno je poznavati i poštovati razvojne značajke djeteta, nedostatke i, prvenstveno, jaka područja. To su područja kod kojih je dijete uspješno ili ga zanimaju i kod kojih doživljava osjećaj zadovoljstva, pripadnosti i uspjeha.

Pozitivna slika o sebi

Slika o sebi je odnos koji imamo prema sebi, to je vrednovanje samog sebe. Svaki čovjek mora osjećati sebe kao cijenjenog i važnog. To je delikatno u razdoblju djetinjstva i mladosti, zato mi, pedagoški radnici, moramo toga biti svjesni. Razdoblje djetinjstva ključno je za oblikovanje pojedinčeve slike o sebi, budući da u ovom razdoblju dijete postavlja temelje vlastite slike o sebi, a istodobno je vrlo prijemčivo za ocjenu drugih o njemu. Svi mi koji radimo s djecom moramo biti svjesni da svojim riječima i činjenjima utječemo na razvoj samopouzdanja učenika, na kojima će kasnije graditi svoj život. Da bi djeca bila zdrava, sretna i uspješna, moramo razviti takvo okruženje u kojem će moći razvijati pozitivnu sliku o sebi.

Na razvoj samopouzdanja odnosno slike o sebi utječu različiti čimbenici. Najvažniji su kognitivni i socijalni čimbenici koji neposredno utječu na pojedinčevo doživljavanje samog sebe i svijeta koji ga okružuje. Iako se slika o sebi razvija unutra, izražava se i spolja činjenjima pojedinca, budući da utječe na sve što kažemo i učinimo. Utječe na popularnost, prihvaćenost, preuzimanje odgovornosti za sebe i za svoje akcije i na dostignuća pojedinca. Zato pozitivna slika o sebi utječe na odgovarajuće ponašanje, dok negativna slika o sebi onemogućuje primjereno ponašanje. Djeca s pozitivnom slikom o sebi slijede načelu MOGU:

• spremni su surađivati,
• spremni su dijeliti s drugima,
• primaju savjete bez osjećaja krivice,
• zadovoljni su samim sobom,
• imaju snažnu želju za dosezanjem uspjeha.

Specijalno-pedagoški rad u školi

Rad specijalnog pedagoga u školi uključuje provedbu dodatne stručne pomoći djetetu s posebnim potrebama. To se najčešće odvija individualno, a može i u manjoj skupini. Pri svojem radu sudjeluje s roditeljima, učiteljima i drugim stručnim suradnicima. Često savjetuje učiteljima u vezi s provedbom adaptacija u procesu poučavanja, daje i prima dodatne informacije o djetetu. Savjetuje roditeljima pri radu s djecom kod kuće.

Kada specijalni pedagog primi dijete u tretman, najprije ga mora dobro upoznati. Pri tom je od izuzetne važnosti osjećaj sigurnosti i pripadanja koji specijalni pedagog daje djetetu. Pritom se može razviti i dublji odnos koji je od izuzetne važnosti za daljnji rad. Izvođači dodatne stručne pomoći djetetu često postajemo osobe od povjerenja, njegovi slušatelji i prijatelji. Kada se između djeteta i specijalnog pedagoga uspostavi veza, izvođač može otkriti kako se odvijaju mentalni procesi i procesi učenja učenika. Pri tom mora utvrditi njegove nedostatke, te u kojoj mjeri ti nedostaci utječu na usvajanje znanja. A poglavito mora prepoznati jaka područja djeteta i o njima voditi računa u planiranju rada s djetetom.To znači da se mora jasno odrediti kako će se ta jaka područja razvijati, kako će se krijepiti i uključivati u proces poučavanja.

Praktični primjer

Opisat ću primjer rada s djevojčicom koja pohađa redovnu školu. Djevojčica ima dijagnosticiranu progresivnu bolest koja utječe na ravnotežu i hodanje. Zajedno surađujemo već više godina pa se je između nas uspostavio dublji odnos. Djevojčicu sam tijekom godina vrlo dobro upoznala. Poznajem njezine razvojne osobine, poteškoće, njezino obiteljsko okruženje, ali, što je najvažnije, i njezina jaka područja koja su tijekom naših sati od vrlo velike važnosti. Djevojčica sporije usvaja školsko znanja, ali u tome se trudi pa je i uspješna. Poteškoće ima na području grube i fine motorike, pisanje je sporije. Puno vježbi provodimo na području motorike i kretanja, propriocepcije i vidno-motoričke koordinacije. Na području čitanja nešto je sporija, ali je njezino razumijevanje čitanja primjereno razvijeno.

Već u samom početku utvrdila sam kako djevojčica ima vrlo bogatu riznicu riječi. Često na zanimljiv način odgovara na svakodnevna pitanja, a kod rekapitulacije priče koju je slušala koristi bogat izbor riječi. Jako područje djevojčice je i crtanje. Pokazuje veliki interes za crtanje pomoću različitih pomagala, i u tome je samostalna i uspješna.

Radi poteškoća na području fine i grafomotorike, članovi strukovne grupe smo se s roditeljima dogovorili da djevojčica u satima dodatne stručne pomoći upozna računalo i da se postupno izvježba u računalnom opismenjavanju. Naime, predviđa se da će u višim razredima računalo češće koristiti za zapisivanje nastavnog gradiva i domaćih uradaka. Učenica je za to izuzetno motivirana.

U izradi ciljeva za provođenje dodatne stručne pomoći polazila sam od razvojnih osobna djevojčice, njezinih nedostataka i njezinih jakih područja. Svake sam godine, u početku školske godine, obavila specijalno-pedagoški pregled, i to kako bih utvrdila da li su se tijekom ljetnog školskog odmora pojavile nekakve promjene i eventualni napredak ili smanjenje već usvojenih vještina. Na temelju utvrđenja i jakih područja odredila sam ciljeve za različita područja funkcioniranja. U ovoj školskoj godini zajedno smo si zadale cilj OBLIKOVANJE PRIČE.

Od ideje do objavljivanja priče

Prije početka oblikovanja priče, ja i učenica zajedno smo odredile aktivnosti koje su potrebne za uspješan rad. Ciljeve smo odredile u sljedećem vrsnom redu:

1. Računalno opismenjavanje: prije no što smo se prihvatile izrade priče, učenica se je najprije morala upoznati s računalom. Tijekom sati dodatne stručne pomoći učenica je izvodila različite igre za rukovanje mišem. Nakon što je učenica to usvojila, koncentrirale smo se na tipkovnicu. Vježbama je pokušala razviti orijentaciju na tipkovnici. A nakon toga učile smo djelovanje računalnog programa Word. Učenica je na početku pisala nasumične riječi i rečenice, a nakon toga je često radila prijepis.

2. Priprema ideje i nacrta priče: djevojčica je temeljem vlastitih interesa i želja odredila temu priče. Nakon toga smo popričale o toj temi i napravile nacrt priče. Učenica je pripovijedala priču, a ja sam je zapisivala na list papira. Kada je priča bila završena, više smo je puta pročitale i dopunile.

3. Zapisivanje priče na računalo: učenica je na našim satima postupno prepisivala priču na računalo. Pri tom je samostalno tipkala i vodila računa o računalnom programu Word. Kada je završila zapisivanje priče na računalu, sve je još jednom pročitala i oblikovno uredila. Nakon toga smo zapisani tekst natiskale.

4. Ilustriranje priče: učenica je više sati ilustrirala priču. Priču je pročitala po dijelovima i za svaki dio odredila bitne podatke koje je iskoristila za ilustracije. Crtala je flomasterima i bojicama.

5. Objavljivanje priče u školskom časopisu: na moju želju i želju djevojčice priču su objavili u školskom glasilu.

Slika 1, 2 i 3: Objavljivanje priče u školskom glasilu

Zaključak

Na praktično sam primjeru željela pokazati da je u radu s djecom od bitne važnosti traženje i razvijanje jakih područja. Unatoč svojoj dijagnozi, nedostacima i osobitostima u razvoju, djevojčica ima jako dobro izražena jaka područja koje u nastavnom procesu i procesu učenja često ne može koristiti odnosno isti ne dolaze do izražaja. Objavljivanjem priče u školskom glasilu djevojčica je doživjela veliki uspjeh, osjećaj sreće i pripadanja, jer su joj prigodom tog uspjeha čestitali i ostali učenici iz njenog razreda i učitelji. Za razvoj pozitivne slike o samom sebe i samopouzdanja vrlo je važno da djeca što češće dožive takve osjećaje. U svojem radu ću i ubuduće pomoć usmjeravati na jačanje jakih područja, čime ću učenicima omogućiti razvoj pozitivne slike o samom sebi i njihovog samopouzdanja.

Literatura

1. Žibert, S. (2011): Vpliv samopodobe na osebnost in učno uspešnost učenca. Ljubljana: EDUCA.

2. http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-ZYMJMZ7U/fabb172e-012d-486a-8f6a-2b138fed9c6a/PDF, 9.7.2019.