Pogled u iznenađenje

Broj 126, listopad 2020.
ISSN 1848-2171

Nakon mnogih istraživanja, projekata, natjecanja, primjera dobre prakse i drugih zanimljivosti, došlo je vrijeme da Pogledu promijenimo “ruho”.  Točnije, nakon 12 godina. Vjerojatno je i vrijeme

U mjesecu studenom nećemo prihvaćati članke, ali to ne znači da morate prestati pisati jer zajedno s vama stvaramo različite, ali zajedničke sadržaje koji svima nama omogućuju da budemo što bolji u poslu u kojem radimo.

Jedva čekam novi broj Pogleda!

U svom članku Branko Rumenović opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Više…

U vrtiću Brigite Hočevar jutarnji sastanak dio je svakodnevne rutinske skrbi koja utječe na razvoj predškolskog odgoja, a uključuje pojedinačne aktivnosti i pravila. Cilj je suradnja, poštovanje i slušanje. Više..

Pročitajte na koji je način Danijel Markić nastavu učinio zanimljivom. U nastavni proces je uključio modernu tehnologiju, a kod samih učenika potaknuo aktivno učenje. Pri tome pazio da ne istisne ulogu učitelja/nastavnika iz samog nastavnog procesa. Više..

Ivana Hrastović Mandarić sudjelovala je na radionici profesionalnog usavršavanja u Belgiji pod nazivom ”Programming for the 21st century” kako bi stekla znanje o inovativnim i interdisciplinarnim pristupima poučavanja, razvoju kreativnog mišljenja kroz primjenu računalne tehnologije u nastavi i poticanju timskog rada u rješavanju problema. Više…

Jedan od ciljeva suvremene škole je da učenici budu aktivni sudionici u planiranju i provedbi odgojno-obrazovnog procesa, kaže Janja Hunjet. Zbog toga je počela provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Više…

Učiteljica Katarina Juvan sudjeluje u projektu Knjižnica pod krošnjama tijekom ljeta gdje svi mještani mogu sudjelovati u čitanju. Osim čitanja, postoje kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice. Više…

U svom članku Špela Ivančič je predstavila kako s učenicima prvog i četvrtog razreda na različite načine upoznaje i kreira ilustracije stabala. Drveće su upoznali na različite načine te ih poslije probali oslikati. Više…

Lucija Andric je opisala umjetnički oblik pripovijedanja uz slike, kamišibaj, koji je koristila u nastavi književnosti, likovne umjetnosti i stranog jezika s učenicima 3. razreda. Upotreba kamišibaja može biti svestrana, a služi kao pomagalo za kreativno i aktivno postizanje ciljeva učenja. Više…

U Područnoj školi Leskovec, na izvannastavnoj aktivnosti, profesorica Marija Srdinšek i njeni učenici odlučili su istraživati obrte, koji su nekoć bili razvijeni u njenom kraju. Ovakav pristup radu učenicima omogućava učenje iz vlastitog iskustva, što povećava kvalitetu i trajnost stečenog znanja. Više…

Martina Prejac i učenici koji pohađaju turistički krug upustili su se u veliki projekt koji je i za njih same bio velik izazov. U okviru projekta organizirane su razne rimske radionice za učenike od 6. do 9. razreda, a studenti su napravili amfore, uljne svjetiljke, rimski nakit, rimski novac, žlice i glinene posude, katapult… Glavna ideja ovog projektnog tjedna bila je pretvoriti Ptuj u rimski grad na tjedan dana. Više…

Učenje brojeva u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi može biti vrlo suhoparno i dosadno, ali Nataša Žlindra učenje brojeva je pretvorila u nešto zabavno i ugodno. Učenici uz pomoć igre brže usvajaju znanje te se pritom zabavljaju, povezuju i jačaju međusobne odnose, stvarajući tako pozitivnu energiju u razredu. Više…

Saša Vrabič nas je upoznala s projektom Simbioza pokreta koji se već šestu godinu zaredom provodi u OŠ Blaža Arniča. U projekt su uključene generacije od -9 mjeseci do 100+. Projekt udružuje ideje međugeneracijske suradnje, volontiranja i tjelovježbe kroz koje podiže svijest te promiče zdrav i aktivan život za sve generacije u svim životnim razdobljima. Više…

Astma je kronična bolest dišnih putova koja se najčešće javlja u djetinjstvu, a u današnje vrijeme česta pojava. Urban Hauptman upoznaje nas kako danas mnoga istraživanja potvrđuju da je poželjno takvu djecu poticati na različite sportske aktivnosti, ali pri tome je važno odabrati primjerene aktivnosti. Više…

U knjižnici Osnovne škole Mladika odvijaju se različite aktivnosti kako bi privukle što više čitatelja i uzbuditi ih za čitanje. Knjižničarka Urška Hlupič Voda je odlučila pokrenuti projekt Zelena knjižnica, kako bi promovirala zaštitu okoliša i istodobno čitanje knjiga o organskim temama. Više…

Vesna Kukavica u školi je provela istraživanje o nasilju kako bi provjerila stanje, odnosno znaju li učenici uopće prepoznati i raspoznati nasilna ponašanja te kako ih doživljavaju, kao i provjeriti način na koji se suočavaju s nasiljem i kako reagiraju na njega. Više…

Gordana Lohajner

Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba!

Branko Rumenović

Sažetak

U ovom se članku opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: na početku je uvod, zatim dio u kojem se govori o samom projektu, te opis i rezultati istraživanja. Na kraju se nalazi zaključak i popis literature. U radu je dato nekoliko tabela i grafičkih prikaza.

Ključne riječi: Erasmus + program, projekt, istraživanje, sreća.

Uvod

Članak govori o Erasmus + projektu i jednoj njegovoj aktivnosti. Ta aktivnost odnosi se na istraživanje o sreći. Istraživanje nosi naslov: „Ja sam sretna osoba”. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza koristila se kao alat za učenje i podučavanje.

Sve aktivnosti u sklopu istraživanja provedene su na satu i služile su kao primjer u obradi nastavnog sadržaja iz predmeta Statistika. Na stvarnom primjeru učenici su usvojili osnovne pojmove iz statistike, primijenili naučeno na tabelarnom i grafičkom prikazivanju podataka te izrekli vlastiti zaključak.

Osim istraživanja za potvrđivanja hipoteza, ovo istraživanje služilo je i za obradu i primjenu nastavnog sadržaja na primjeru te povezivanju teorijskog i praktičnog znanja.

Give a hand to become a friend

Social cohesion – give a hand to become a friend naziv je Erasmus + projekta koji se od 1. studenoga 2019. godine provodi u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. U projektu sudjeluju škole iz Mađarske, Bugarske, Litve, Španjolske i Portugala. Projekt je započeo 1. studenoga 2019. godine i traje 24 mjeseca, odnosno do 31. listopada 2021. godine. Radni jezik projekta je Engleski jezik. Glavni je cilj projekta razmjena dobrih praksi te povezanost i socijalna jednakost između naroda. Projekt uključuje mnoga društvena događanja poput: sportskih igara, planinarenja, istraživanje povijesnih mjesta, proslave lokalnih praznika, festivala, narodnih plesova, kazališnih skečeva i slično.

Teme koje će se obrađivati tijekom projekta jesu: stanovništvo Europske unije, svijest i demokracija u Europskoj uniji, mentalno zdravlje, umjetnost i glazbena terapija, sport, aktivnosti na otvorenom, okoliš, hrana, baština i sl. Prva je tema projekta Kulturna savjest. ICT nastavnici podučiti će učenike o sigurnosti na internetu te autorskim pravima. Učenici će istražiti kulturno naslijeđe partnera projekta. Prva se mobilnost odvija u Mađarskoj a zadatak su kulturno-tradicijske igre. Učenici će predstaviti svoju školu i državu te nekoliko kulturno-tradicijskih igara. Svaka će škola za drugu mobilnost u Bugarsku pripremiti uradak za glazbeni festival te prezentaciju svoje škole i zemlje iz koje dolaze. U ovom će se dijelu koristiti glazba kao alat za učenje. Druga je tema mentalno zdravlje koja će se provoditi kroz umjetnost i glazbenu terapiju. Svaka će zemlja pripremiti nekoliko tradicijskih pjesama za treću mobilnost za festival u Litvi. Sudionici će izraditi i digitalni časopis. U ovom se dijelu koristi tradicijska glazba kao alat za učenje. Zadatak kojim će se polaznici projekta baviti u Portugalu znanje je i istraživanje o likovnoj umjetnosti. Treća je tema sport i aktivnosti na otvorenome. Učenici će upoznati korištenje tehnologije u pješačenju i planinarenju. Puno će se hodati i planinariti kroz povijesna mjesta. Četvrta je tema prijateljsko okruženje. U Hrvatskoj će se obrađivati zadatak „Tradicijski plesovi” kao alat za učenje. U Hrvatskoj će se organizirati festival plesa. Peta je tema hrana. Svaka će škola obilježiti dan posvećen zdravoj tradicijskoj hrani. Učenici će istražiti i prezentirati ljekovito bilje. U Španjolskoj će se obrađivati zadatak na temu kuhanja za zdravi život.

Slika 1. Logo projekta

Ja sam sretna osoba!

Jedna od aktivnosti unutar projekta je i provođenje istraživanja o sreći. Cilj je pronaći najsretniju skupinu učenika unutar škole. Istraživanje je osmišljeno na satu statistike u trećem razredu Gimnazije i strukovne škola Bernardina Frankopana u zanimanju ekonomist.

U suradnji s učenicima osmišljena je anketa koja se sastojala od dvije skupine pitanja. Prvu skupinu su činila demografska pitanja vezana uz spol, razred i smjer (zanimanje) a druga skupina pitanja odnosila se na stavove o sreći. Stavovi o sreći ocjenjivani su ocjenama od jedan do pet, a ocjenjivalo se deset tvrdnji. Ocjena jedan znači da se ispitanik uopće ne slaže s tvrdnjom, ocjena dva ispitanik se slaže u maloj mjeri s tvrdnjom, ocjena tri ispitanik se djelomično slaže s tvrdnjom, ocjena četiri ispitanik se u većoj mjeri slaže s tvrdnjom i ocjena pet ispitanik se u potpunosti slaže s tvrdnjom.

Nakon kratke rasprave između učenika, postavljene su dvije hipoteze koje se odnose na dvije tvrdnje unutar istraživanja. U istraživanje su stavljene i ostale tvrdnje kako bi se mogli kasnije donijeti i neki drugi zaključci. Prva hipoteza odnosi se na tvrdnju: Ja sam sretna osoba! Pretpostavljeno je da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem). Druga hipoteza se odnosi na tvrdnju Ja sam zadovoljan svojim životom! I ovdje je pretpostavljeno da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem).

Kad je anketa sastavljena i složena u dokument, isprintana je, te se krenulo u provođenje ispitivanja. Odlučeno je da će se podaci prikupljati klasičnom metodom. Učenici su u paru obišli razrede u školi i proveli ispitivanje. Nakon toga ankete su sortirane te je pomoću Microsoft Excela izrađena analiza istraživanja. U analizi rezultata korišten je i program Statistica.

Tabela 1. prikazuje broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju. U istraživanju je sudjelovalo 249 od 274 učenika.

Tabela 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, a po usmjerenjima,tj.zanimanjima. Za svako usmjerenje uzeta je prosječna ocjena. Iz tabele se vidi da je većina učenika ocijenila tvrdnje visokom ocjenom. Učenici opće i jezične gimnazije su najsretniji učenici, a učenici jezične gimnazije najzadovoljniji učenici naše Škole.

Tablica 1. Broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju, Ogulin, prosinac 2019. – siječanj 2020. Izvor: Vlastito istraživanje

Tablica 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po usmjerenjima, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Legenda:
v og = opća gimnazija
v jg = jezična gimnazija
v htt = hotelijersko – turistički tehničar
v e = ekonomist
v p = prodavač

Grafikon 1. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 1. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći. Svaka tvrdnja ima prosječnu ocjenu. Iz rezultata zaključujemo da su naši učenici sretni učenici. Grafikon prikazuje da su naši učenici dali visoke ocjene sigurnosti, prijateljima, obitelji, a s druge strane niske ocjene su dali pitanjima vezanima uz materijalno, kao što je npr. najnoviji mobitel.

Grafikon 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020., rezultati po spolu Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina, o sreći, a izdvojeno po spolu. Iz grafikona je vidljivo da su djevojke tvrdnje označavale višom ocjenom od dječaka.

Grafikon 3. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima za tvrdnje Ja sam sretna osoba! i Ja sam zadovoljan svojim životom!, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 3. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima,a vezano za za tvrdnje :”Ja sam sretna osoba!” i „Ja sam zadovoljan svojim životom!”. Ove dvije tvrdnje ujedno su uzete i za hipoteze istraživanja. Pretpostavljeno je da će učenici tvrdnje ocijeniti ocjenom četiri. Tvrdnja: ”Ja sam sretna osoba!” ima prosječnu ocjenu 4,18 (izvor: grafikon 1.), čime je hipoteza potvrđena. Rezultati su prikazani po razredima, jer je zadatak bio i pronaći najsretniju skupinu učenika. Najsretnija skupina su učenici koji dolaze iz drugog c razreda. Iz grafikona se vidi da i drugi učenici ovoj tvrdnji daju prosječnu ocjenu četiri.

Grafikon 4. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 4. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima. Učenici su i po razredima tvrdnje označili visokim ocjenama. Iz grafikona se vidi da učenici sreću vide u zdravlju i obitelj te da su i oni sami sretni i zadovoljni.

Zaključak

Projektna nastava daje učenicima mogućnost povezivanja teorijskog i praktičnog znanja. Isto tako, učenici mogu raditi na konkretnim primjerima. Kroz ovo istraživanje moglo se puno toga naučiti, od osmišljavanja istraživanja, provođenja i analize do izvođenja zaključaka. Istraživanje je na zanimljiv način dalo učenicima priliku da usvoje osnovna znanja iz predmeta statistika. Istraživanje je jedno novo iskustvo za učenike, koje će zasigurno dugo pamtiti, jer su sudjelovali od početka do kraja istraživanja.

U radu su postavljene dvije hipoteze koje su i dokazane. Zanimljivo je da su prilikom osmišljavanja istraživanja izrečene još neke hipoteze koje su također potvrđene. Tako je npr. izrečena pretpostavka da sreća nije novac ili da sreća nije imati najnoviji mobitel.

Literatura

1. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion

2. Rumenović, B. (2015.): Smjernice za privlačenje i zadržavanje ljudskih resursa u ogulinskom kraju, specijalistički poslijediplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula

3. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu

Jutarnji sastanak svih dionika

Brigita Hočevar

Sažetak

Naslov članka je „Jutarnji sastanak svih dionika“. Svrha je članka predstaviti jutarnji sastanak svih dionika u vrtićkoj skupini. Jutarnji sastanak dio je svakodnevne rutinske skrbi koja utječe na razvoj predškolskog odgoja, a uključuje pojedinačne aktivnosti i pravila koja se primjenjuju tijekom jutarnjeg sastanka te ulogu djeteta i odgojitelja.

Ključne riječi: jutarnji krug, predškolska djeca, odgojitelj.

Uvod

Kao odgojitelj većinu vremena provodite s aktivnom djecom koja donose vlastite odluke i rješavaju probleme. Međutim, u nekom trenutku dana potrebno je okupiti sve dionike i zajedno planirati. U našoj grupi to nazivamo jutarnjim krugom. Jutarnji krug dio je svakodnevne rutine tijekom koje se cijela grupa okuplja i djeluje kao jedno. Jutarnji krug mnogo je više od rasprave o vremenu, odnosno tjednim i mjesečnim aktivnostima. Cilj je suradnja, poštovanje i slušanje.

Jutarnji krug vrijeme je kada odgojitelj zajedno s djecom planira posao koji taj dan želi obaviti. U davnim vremenima krug je bio simbol jedinstva i jednakosti, a svi njegovi članovi su ravnopravni. S obzirom na važnost kruga, svaka bi osoba u njemu trebala biti ravnopravan dio grupe u kojoj su važne misli, ideje i dogovori koji se poštuju. Trajanje jutarnjeg kruga ovisi o odgojitelju, njegovu nastavnom stilu, dobi djece, kurikulu i samoj grupi.

Slika 1. Jutarnji susret

Vrijeme jutarnjeg kruga različito je u svakoj grupi jer se i one također razlikuju. Prema mom iskustvu, jutarnji krug se iz dana u dan mijenja. Odgojitelja odlikuje prilagodljivost što znači da u trenutku kada planirana aktivnost ne uspije, on mora promijeniti plan ili ga napustiti. Održavajte svoj jutarnji krug što je kraće moguće, posebice za prvi dobni raspon. Za stariju djecu, međutim, sastanak se odvija s pozdravom, kalendarskim obilježavanjem, vremenom, pregledom djece koja su prisutna i odsutna, pregledom plana i onim što se planira obaviti taj dan. Može ga se nadopuniti zagonetkama, prepričavanjem lokalnih vijesti, pjevanjem, učenjem zapisa, sportskim vijestima, pričama… Vrijeme djetetova razdoblja pozornosti i, posljedično, trajanje jutarnjeg kruga postupno se produžuju tijekom godine.

Jutarnji krug omogućuje uključenost sve djece, a moraju se primjenjivati određena pravila. Djeca sudjeluju u izradi pravila i dogovora. Na primjer, znaju podignuti ruku kad žele nešto priopćiti, znaju čekati u redu i ne ometati druge koji govore, znaju da svi imaju priliku govoriti i da ni jedan odgovor ili izjava nisu pogrešni.

Djeca trebaju rutinu jer se tako osjećaju sigurno i prihvaćeno. Svakodnevna rutina također potiče aktivno učenje, tako da njezina provedba mora biti dosljedna. Rutina omogućava djeci da predvide što će se dogoditi i imaju kontrolu nad onim što će raditi u određenim dijelovima dana. Tijekom svakodnevne rutine većina djece izražava svoje namjere, izvodi ih i razmišlja o onome što su učinili. Dnevna rutina je za dijete poticajan obrazovni i socijalni okvir i daje im osjećaj vremena.

Rutina u jutarnjem krugu ne znači da je potrebno pjevati iste pjesme tijekom cijele godine, ali može značiti da svaki tjedan pjevamo novu pjesmu ili plešemo na različitu glazbu. Djeca tako mogu predvidjeti što očekujemo od njih. Pjevanje pjesama na koje se djeca mogu kretati ili plesati, kao i kretanje općenito, ima dobar utjecaj na njih.

Slika 2. Jutarnji susret

Odgojitelji pokušavaju planirati aktivnosti koje će djecu uključiti u grupno učenje i povezivanje. To je uobičajeno vrijeme, vrijeme zajedništva, dijeljenja, ali i učenja. Prilikom susretanja s novom temom, umjesto da npr. oni kažu: „upoznat ćemo promet“, reći ćemo im „naučit ćemo kako možemo doći od jednog do drugog mjesta, to se zove prijevoz“. Zatim im pokazujemo različita vozila, traktore, avione, brodove, automobile, motore, bicikle… Pojedina djeca razgovaraju o vozilima kojima se svakodnevno koriste za kretanje od kuće do drugog mjesta. Na taj način mogu aktivno otkriti da čak i s pomoću vozila stižu na drugo mjesto, a riječ koja sve povezuje može se nazvati prometom.

Odgojitelji se trebaju pripremiti za jutarnji krug. Primjerice, priču čitamo unaprijed da bismo znali njezin sadržaj bilo da je sretna bilo tužna, da bismo znali kad mijenjamo ton glasa tijekom čitanja kako bismo imali vremena za razgovor i razmišljanje. Unaprijed pripremamo rekvizite, sve za to kratko vrijeme njihove pozornosti.

Odgojitelji ne mogu očekivati da sva djeca u krugu sjede mirno, u potpunosti usredotočena na prenošenje našeg znanja. Aktivnosti treba planirati od pasivnih do aktivnih. Započinjemo pozdravom koji izriče svako dijete u krugu, pritom nježno dotičući dijete pokraj sebe i govoreći: „Dobro jutro (npr. Maša)“. Pozdravi zatim slijede u čitavom krugu, na isti način. Nakon toga se dežurna djeca određuju s pomoću fotografija djece, vremenskim znakom označavaju vrijeme i imenuju dan u tjednu. Zatim slijedi grupno kretanje uz glazbu ili pjevanje, društvene igre pokreta, glazbene didaktičke igre i igranje kolaborativnih igara. Na kraju su predstavljeni materijali i aktivnosti u kutku za igru.

Slika 3. Kretanje uz muziku

Nemirna djeca također su prisutna u jutarnjem krugu i ta djeca mogu biti vrlo neugodna. Takvoj djeci treba osigurati vlastiti prostor. Nemirno dijete premješteno je na drugo mjesto, po mogućnosti u blizinu odgojitelja ili pored njega. U svakom slučaju, dijete je još uvijek u krugu. Tako se osjećaju kao dio neke grupe, čak i ako ne žele sudjelovati, a isto vrijedi i za djecu koja su tiha i ne žele razgovarati jer ih krug potiče da sudjeluju.

Aktivnost treba odmah promijeniti ako je više djece nemirno, a često je kretanje najučinkovitije. Pjevanje pjesama s pokretom, plesanje uz glazbu, oponašanje pokreta životinja, glazbene didaktičke igre…

Djecu treba pohvaliti za njihovo sudjelovanje. Pohvale su vrlo važne, kao i povratne informacije kada djeca učine nešto što mi očekujemo od njih. Djeca nam žele ugoditi, iako se to ne čini uvijek tako.

Moramo biti svjesni da sve jutarnje aktivnosti koje izvodimo djeci ne mogu biti zanimljive, naša očekivanja moraju biti realna. Međutim, moramo biti fizički i mentalno prisutni. U međuvremenu, ne možemo razgovarati s kolegama ili roditeljima. Tada ćemo sigurno izgubiti pažnju djece. Nemojte kao nastavnici koristiti slučajeve poput „Ako se ne smiriš, reći ću tvojoj mami“ ili „Nazvat ću tvog oca“. To nisu učinkovite mjere za zadržavanje pažnje prisutnog djeteta. Djeca će jutarnji krug povezati s neugodnim osjećajem i iskustvom. U slučaju da je većina djece izgubila pažnju, odgojitelj mora dovršiti aktivnost. Tada možemo reći: „Mislim da predugo sjedimo, prijeđimo na sljedeću aktivnost i pročitat ću ovu zanimljivu priču kasnije.“

Kada odgojitelji primijete da se pažnja djece smanjuje, trebaju promijeniti aktivnost ili je prekinuti, uvijek na pozitivan način i nastaviti sa sljedećom aktivnošću. Odgojitelji nikako ne bi trebali biti robovi plana koji su izradili, nego promatrači raspona djetetove pažnje i sposobnosti.

Što su djeca rekla na jutarnjem sastanku:

„Svi sjedimo u krug u krug.“
„Dežurno dijete gleda vrijeme i označava ga u kalendaru.“
„Njegovatelj označava djecu na dužnosti na slikama.“
„Najradije obrišem stolove.“
„Sjedimo u krugu i klanjamo se prijatelju i mu kažemo dobro jutro. Lijepo je kad me netko pomiluje.“
„Ona koja je dužna brojati djecu gleda slike i okreće one slike djece iz vrtića.“
„U krugu pjevamo pjesme, pljeskamo, slušamo bajke.“
„Odgojiteljica u krugu govori nam što ćemo se igrati u kutku za igru i pokazuje kako rukovati s materijalima na stolovima.“

Zaključak

Jutarnji krug vrijeme je okupljanja u zajednici koja pruža predškolcima mogućnost rasta i razvoja na način koji je razvojno primjeren njihovoj dobi. Krug potiče poštovanje, jedinstvo, prihvaćanje i sudjelovanje te vodi do istog cilja. Potiče djecu na ključne kompetencije bez kojih krug ne funkcionira, poput razmišljanja, slušanja, promatranja, pripovijedanja i koncentriranja. Jutarnji krug mora biti zabavan i bezbrižan za dijete, a uvijek mora završiti pozitivnom aktivnošću koja smiruje djecu i priprema ih za novu aktivnost. U jutarnjem krugu djeca razvijaju vještine čitanja i propisivanja, jačaju samopoštovanje, osjećaj pripadnosti, poboljšavaju emocionalnu inteligenciju, povećavaju vještine rješavanja problema i spoznaju o tome kako njihovo ponašanje utječe na druge, preuzimaju veću odgovornost za svoje postupke i postupke prema drugima te razvijaju međusobne odnose.

Literatura

1. Kurikulum za vrtce (1999). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport in Zavod RS za šolstvo.
2. Nemec, B., Kranjc, B. (2011). Razvoj in učenje predšolskega otroka: Učbenik za modul razvoj in učenje predšolskega otroka v programu predšolska vzgoja. Ljubljana: Grafenauer.
3. Kroflič, R., Marjanovič Umek, L., Videmšek, M., Kovač, M., Kranjc, S., Saksida, I., Denac, O., Vrlič, T., Krnel, D., Japelj Pavešič, B. (2001). Otrok v vrtcu. Priročnik h Kurikulumu za vrtce. Maribor: Obzorja

Inovativne metode u poučavanju Fizike

Danijel Markić i Mirna Stojanović

U današnje vrijeme je itekako bitno nastavu učiniti zanimljivom – u nastavni proces je bitno uključiti modernu tehnologiju, a kod samih učenika potaknuti aktivno učenje a da pri tome ne istisnemo ulogu učitelja/nastavnika iz samog nastavnog procesa.

Tradicionalni oblik nastave, utemeljen još u Viktorijansko doba učenicima 21.stoljeća više nije ni malo zanimljiv. Sputava ih vrijeme i način izvođenja nastave – frontalni način izvođenja nastave im je monoton i nezanimljiv (iako je u nekim situacijama nezamjenjiv). Strogo je „propisan“ sustav nagrađivanja (i kažnjavanja) učenika skalom ocjenjivanja. Naučeno gradivo, kod većine se samo suhoparno reproducira – guši se kreativnost učenika, daroviti učenici se zapostavljaju, a oni koji trebaju dodatnu pomoć ne uspijevaju je niti zatražiti, niti dobiti na razini koja im je potrebna. Samostalni rad i vježbanje gradiva kod kuće sve brže gubi svoj smisao. Plaćanje privatnih poduka i praćenje tutorijala na Internetu postaju svakodnevnica brojnih učenika i roditelja.

Danas živimo u turbulentnim vremenima – sve se izmjenjuje izrazito brzo, možemo reći gotovo eksponencijalno. Pri tome ne govorimo samo o klimatskim promjenama, migracijama stanovništva, naglim političkim i ekonomskim događanjima – govorimo i o tržištu rada na kojem će se za koju godinu naći i naši učenici.

Nagli razvoj tehnologije i razvoj svjetskih tržišta, svake godine zahtijevaju edukaciju učenika za barem nekoliko novih zanimanja. Učenici novih generacija moraju biti sposobni učiti sami, samostalno istraživati literaturu i brojne izvore na Internetu. Moraju biti sposobni i provjeriti kvalitetu prikupljenih informacija, provjeriti njihovu točnost i znanstvenu utemeljenost. Na osnovu njih moraju donositi i važne zaključke, bitne za njihov posao, ali i njihovu budućnost.

Na nama učiteljima i nastavnicima je sada velika odgovornost – moramo naučiti svoje učenike kako kvalitetno i samostalno učiti, kako učiti cijeli život i biti spreman na brojne, velike promjene tijekom radnog i životnog vijeka.

Uz sve što moramo uzeti u obzir i pripremiti ih za budućnost, ne smijemo izostaviti i druge ključne faktore poput interakcije sa drugima, navikavanja na rad u homogenim radnim skupinama, ali i razvijanja socijalnih vještina – naučiti ih kako se nametnuti kao vođa (ako za to postoje kvalitete) , kvalitetno organizirati rad u skupini, kako prezentirati (u budućnosti i prodati) dobru ideju, te pružiti potporu i pomoći slabijim članovima skupine.

Moramo iznaći načina zadržati ono „humano“ u njima, a pri tome ih pripremiti za cyber svijet. Pri tome se ne moramo brinuti da će nas kao učitelje i nastavnike ovakav način poučavanja istisnuti sa naših radnih mjesta – naša uloga, iako iza kulisa pozornice, postaje još veća i značajnija.

Slika 1. Učionica kao pozornica – rad u skupinama

Prateći što se sve dešava u sustavu školstva u Republici Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama lako se dolazi do zaključka da učenike moramo prvenstveno naučiti kritički čitati, razlučivati bitno od nebitnoga, te svoju ih poučiti kako kvalitetnu ideju dobro prodati na tržištu i pri tome zaštititi svoje interese.

Metode rada se mijenjaju, a onda se mora mijenjati i radna okolina. Učionica više ne smije biti mjesto gdje će nastavnik kontinuirano frontalno poučavati. Ona mora postati mjesto gdje će učenik aktivno učiti, razmjenjivati ideje sa ostalim sudionicima nastavnog procesa, izlagati svoje ideje, argumentirati i braniti svoje stavove i razmišljanja. Mjesto gdje će učenici raditi u homogenim skupinama, gdje će se odvijati suradničko učenje – mjesto gdje ćemo ih poučiti kako se istaknuti kao vođe koji se ističu svojim znanjima i sposobnostima, ali i kao kompletne osobe koje pomažu drugima i štite slabije.

Učionica će postati pozornica gdje glavne uloge igraju učenici, a nastavnici vode i promatraju proces iza kulisa.

Uz takva promišljanja i nove „trendove“ došli smo do ideje da za učenike drugih razreda srednje tehničke škole smjer mehatronika i elektrotehničar osmislimo skupni rad, u kojem će učenici ne samo prezentirati svoja znanja, već i sudjelovati u sumativnom vrednovanju ostalih kolega iz skupine ali iz razreda. Za početak smo odabrali jednu od lakših tema : Zaštita od električnog udara.

S obzirom da radimo u školi koja je na visokoj razini primjene modernih tehnologija – povezanost učenika na mreži Yammer je normalna pojava. Stoga smo učenicima petnaestak dana prije provođenja skupnog rada u razrednim skupinama na imenovanoj mreži objavili „pravila“ pripreme i provođenja istoga. Učenici su obaviješteni o temi skupnog rada, te da potrebne podatke mogu prikupiti iz bilo kojeg udžbenika za drugi razred srednje škole, sa edutorija, portala za učenje na daljinu Nikola Tesla ili bilo koje Internetske stranice. Na taj način smo htjeli napraviti poveznicu sa međupredmetnim temama učiti kako učiti i primjena IKT-a : samostalno pronađite podatke, pristupite im odgovorno, razlučite bitno od nebitnoga i pazite da prikupljeni podatci budu znanstveno utemeljeni. Naglašeno je da će raditi u skupinama, čiji članovi će se znati tek kada budu ulazili u učionicu. Na taj način smo ih htjeli potaknuti na što kvalitetniju pripremu za rad – nisu znali tko će im biti suradnici, pa je uspjeh za sada ovisio o vlastitoj pripremi za nastavni sat. Unaprijed su upoznati da će na ovim satima biti izvršeno sumativno vrednovanje u kojem će i oni sami sudjelovati.

Slika 2. Električni udar (primjer plakata)

Naravno, dobili su i objašnjenje kako. Nakon ulaska u učionicu i podjele u skupine, svaka skupina će izraditi vlastiti plakat/poster na zadanu temu na folijama ili papirima, te priborom za pisanje kojega su dobili od nastavnika/učitelja. Dok budu izrađivali iste, mogu surađivati i komunicirati unutar skupine, razmjenjivati ideje, ali ne smiju surađivati sa ostalim skupinama, koristiti zabilješke ili bilo kakav oblik tehnologije. Dok budu radili, nastavnik će pratiti njihov rad, voditi vlastite zabilješke o radu i aktivnostima unutar skupine. Dok ih bude obilazio, podijelit će im listiće gdje će se međusobno, objektivno, ocijeniti članovi skupina.

Zamoljeni su da osim ocjene (od 2 do 5) napišu kratko objašnjenje zašto su odabrali baš tu ocjenu za svog kolegu iz radne skupine. Naravno, sami sebe ne ocjenjuju.

Slika 3. Listić za vršnjačko vrednovanje

Nakon ocjenjivanja unutar skupine, učenici prelaze na prezentaciju svojih uradaka – mogli su odabrati hoće li prezentirati jedan predstavnik skupine ili njih nekoliko (ako žele i svi članovi). Unaprijed su znali da svi moraju pažljivo pratiti prezentacije, jer će i njih vrednovati.

Učenici su unaprijed znali da na ovim nastavnim satima (preporuka dva nastavna sata) neće pokazati samo svoje znanje, već će i vrednovati znanje svojih kolega. Njihov doprinos konačnoj odluci jednak je udjelu nastavnika, 50 : 50. Na kraju nastavnog sata, popunit će evaluacijski listić o zadovoljstvu nastavnim satom, koji će pomoći nastavniku / učitelju da donese odluku hoće li u nastavni proces uvrstiti još ovakvih nastavnih sati ili ne.

Nakon detaljnih uputa, slijedilo je da osmislimo način kako podijeliti učenike u skupine. Najjednostavniji način je slučajni odabir u e dnevniku. Jedna od ideja je bila ispisati brojeve od 1 do 6 četiri puta (šest skupina od po četiri učenika)tako da pri ulasku u učionicu svaki učenik „izvuče“ jedan broj i na osnovu njega postane član određene radne skupine. Najkreativnija od naših ideja je bila odabrati šest poznatih fizičara i njihove slike ispisati dva puta – jedna slika je stajala na radnom mjestu, a jedna je bila isječena poput puzzli na četiri dijela i svi su dijelovi bili izmiješani u jednoj posudi. Na ulasku u učionicu, u kojoj su bile priređene radne jedinice sa potrebnim priborom učenici su izvlačili po jedan segment i na osnovu njega potražili svoje mjesto u učionici.

Slika 4. Primjeri izrađenih plakata

U oba razreda, učenici su ozbiljno shvatili svoj zadatak, detaljno su proučili dobivene upute tako da sa odvijanjem nastavnog procesa nije bilo nikakvih poteškoća. Radna atmosfera je bila izvrsna, u njoj su uživali i nastavnici i učenici. Kada kažem nastavnici želim reći da smo kolega i ja bili „gostujući nastavnici“ jedan drugome na nastavnom satu, i na taj način puno bolje uočili prednosti i nedostatke sati. Kritika i pohvala je uvijek dobrodošla, pogotovo od kolege sustručnjaka.

Mali „problemi“ su nastali kod ocjenjivanja rada unutar skupine, jer pojedinci nisu bili objektivni pri ocjenjivanju. Znali smo pronaći argument „ Dao sam mu ocjenu odličan jer je on ipak moj kolega iz razreda“. Nismo zamjerili nikome, jer ipak 50% ocjene je na nama, a i učenici moraju uvježbati vršnjačko vrednovanje. Obradovalo nas je što su učenici iskreno priznali da je vrednovanje znanja složen i nimalo lak posao.

Kod prezentacije radova učenici su pokazali svoje govorničke sposobnosti. Ostatak razreda je lako uočio tko se dobro pripremio za nastavu, tko dobro poznaje gradivo, a tko se samo „provukao“.

Žao nam je što ne možemo prikazati video materijale sa nastavnih sati, ali vjerujemo da ćete i samo na osnovu slika shvatiti koliko smo svi bili zadovoljni provedenim skupnim radom.

Slika 5. Prezentacija rada jedne skupine

Ovu ideju smo pretočili i u metodičku preporuku, jer se ovaj način rada može primijeniti na bilo koju temu u bilo kojem nastavnom predmetu.

Kada započnete sa ovakvim načinom rada i kada shvatite da su učenici zadovoljni dobijete dodatni vjetar u leđa. Osmislite i druge inovativne metode rada – u nastavu smo uveli kvizove koji svojom formom podsjećaju na sve popularnije pub kvizove uz simbolične nagrade, Escaperoomove koje izrađujemo pomoću OneNote bilježnica i potičemo samovrednovanje učenika.

Iskreno se nadamo da će ovaj tekst mnoge od vas potaknuti na uvođenje novih metoda rada – na početku nije lako, ali zadovoljstvo postignutim uspjehom je veliko.

Programming for the 21st century

Ivana Hrastović Mandarić

Sažetak

Od 9. prosinca 2019. do 10. prosinca 2019.godine sudjelovala sam na radionici profesionalnog usavršavanja u Briselu, Belgija, pod nazivom ”Programming for the 21st century” u organizaciji European Schoolnet-a (EUN) i Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU). Stručno usavršavanje bilo je organizirano u učionici Future Classroom Lab-a, a sudionici su bili iz različitih europskih država. U sklopu usavršavanja upoznala sam se sa sljedećim temama: Exploring education technology and flexible learning spaces, Visual programming languages, Robotics, Code Week, Making and tinkering, Analytical thinking and problem-solving, Computational thinking i Computer science unplugged. Izuzetno sam zadovoljna stečenim znanjem o inovativnim i interdisciplinarnim pristupima poučavanju, razvoju kreativnog mišljenja kroz primjenu kompjuterske tehnologije u nastavi i poticanju timskog rada u rješavanju problema.

Ključne riječi: stručno usavršavanje, Future Classroom Lab, Robotics, Code Week, programming.

Od 9. prosinca 2019. do 10. prosinca 2019. godine sudjelovala sam na radionici profesionalnog usavršavanja u Briselu, Belgija, pod nazivom ”Programming for the 21st century” u organizaciji European Schoolnet-a (EUN) i Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU).

Stručno usavršavanje bilo je organizirano u Briselu u prostoru učionice Future Classroom Lab-a koja pruža inovativan i interaktivan pristup učenju i podijeljena je u šest zona: Interact, Present, Develop, Investigate, Create i Exchange.

Na radionici su sudjelovala ukupno dvadeset i tri sudionika iz različitih europskih zemalja: Austrije, Hrvatske, Cipra, Litve, Malte,Moldavije, Poljske i Portugala.

Prije odlaska na samu radionicu dobili smo detaljne upute od Agencije za mobilnost i programe Europske unije vezano uz smještaj i lokaciju ureda European Schoolnet-a te vrlo korisne informacije o korištenju javnog prijevoza u Briselu.Također smo kao predaktivnost odradili registraciju na Schoology platformi https://www.schoology.com/ i ukratko se predstavili na zajedničkom Padletu https://padlet.com/elinajokisalo/programming2019

Prvi dan, 9. prosinca, registrirali smo se kao sudionici radionice u Future Classroom Lab-u i međusobno smo se upoznali kroz zanimljive interaktivne aktivnosti.

Slika 1. Upoznavanje sudionika radionice

Efi Saltidou održala je prezentaciju i predavanje na temu Exploring education technology and flexible learning spaces te nas je upoznala s radom Future Classroom Laba. Za razliku od običnih, tradicionalnih učionica, inovativna učionica u Future Classroom Lab-u omogućava aktivno učenje u digitalnom okruženju,potiče učenika na istraživanje i kritičko mišljenje,te omogućava razvoj suradnje i timskog rada.

Slika 2. Future Classroom Lab

Sljedeću prezentaciju održala je Irene Peteraki i predstavila nagrađene ovogodišnje etwinning projekte kao primjere dobre prakse i upoznala nas s etwinning resources. Slijedile su dvije radionice koje je vodila Efi Saltidou na temu Visual programming language: Scratch i MakeyMakey u kojoj smo bili podijeljeni u radne skupine i uspješno odradili zadatke koristeći Scratch, dinamičan vizualni programski jezik za kreiranje različitih animacija s odabranim likovima.

Vrlo zanimljiva je bila i radionica Robotics u kojoj smo se upoznali s mogućnostima korištenja robotike i kodiranja u nastavi različitih predmeta,te smo u radnim timovima sudjelovali u rješavanju problemskog zadatka iz robotike. Na konkretnim primjerima iz nastave uvjerili smo se da je uistinu moguće integrirati robotiku u većinu nastavnih predmeta i da rad na rješavanju određenog problemskog zadatka iz robotike potiče učenika na razmišljanje, aktivno učenje i inovativan pristup u pronalaženju rješenja.

Slika 3. Odjel robotike u Future Classroom Lab-u

Uz pomoć aplikacije Actionbound skenirali smo dobiveni QR kod i sudjelovali u interaktivnom zadatku scavanger hunt u aktivnosti Interactive city walk te smo se na taj način upoznali s centrom Brisela i kulturno-povijesnim znamenitostima grada.Ujedno je to bilo i vrijeme Adventa u Briselu tako da je obilazak samog centra grada bio posebno dojmljiv. Uvečer je organizirana i zajednička neformalna večera gdje smo kroz druženje i ugodan razgovor imali priliku i bolje upoznati sudionike radionice i razmijeniti iskustva u radu.

Drugi dan, 10. prosinca, Jessica Massini je prezentirala temu Code Week i upoznala sudionike s mogućnostima uključivanja učenika i škola u obilježavanje Code Weeka kroz različite aktivnosti kodiranja.Slijedila je radionica Making and tinkering u kojoj smo u radnim skupinama izrađivali 3D čestitku uz primjenu znanja o strujnom krugu. Za uspješnost u ovom zadatku bio je potreban odličan timski rad i suradnja,ali i originalnost i kreativnost u pristupu rješavanja zadanog problema.

Slika 4. Upute za izradu 3D čestitke primjenom znanja o strujnom krugu

Naír Carrera održala je predavanje na temu Analytical thinking and problem-solving, Computational thinking i Computer science unplugged.

Završna aktivnost bila je vezana uz osmišljavanje budućeg projekta – Designing an eTwinning project in programming i kreiranje projektnih timova. Uspostavljena je suradnja sa sudionicima iz Austrije i Poljske te je izrađen okvirni plan budućeg eTwinning projekta. Projekt je predstavljen ukratko i dogovorene su planirane projektne aktivnosti koje će uključiti aktivno učenje,programiranje u Scratchu te uključivanje u Code Week aktivnosti. Na kraju radionice podijeljeni su certifikati sudionicima za uspješnu provedbu svih aktivnosti.

Izuzetno sam zadovoljna stečenim znanjem na ovoj radionici profesionalnog usavršavanja i preporučila bih prijavu na ovakve oblike stručnog usavršavanja svim odgojno-obrazovnim djelatnicima, jer iz prve ruke mogu naučiti puno o suvremenim metodama rada u učionicama budućnosti te trendovima u poučavanju, ali i povezati se s kolegama iz drugih europskih škola i dogovoriti buduću suradnju kroz provedbu zajedničkih projekata.

Slika 5. Dodjela Certifikata sudionicima radionice

Literatura

1. https://www.mobilnost.hr/hr/natjecaji/
2. http://www.eun.org/professional-development/future-classroom-lab
3. https://www.schoology.com/

Poticanje kreativnosti uz bajku “Snjegović”

Janja Hunjet

1. Uvod

Jedan od ciljeva suvremene osnovne škole je da su učenici aktivni sudionici u planiranju i provedbi odgojno-obrazovnog procesa. Veliku važnost ima i međupredmetno povezivanje, jer stvara uvjete za cjelovit uvid i s time bolje razumijevanje, dublje doživljavanje i potiče samoinicijativnost i veću odgovornost u nastavi i širem životu.

Počela sam provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Krenuli smo od sata slovenskog jezika, te uključili upoznavanje okoline, sport, likovnu kulturu i glazbenu kulturu.

2. Kako se odvijao naš rad

U radu smo postavili sljedeće ciljeve:

Učenici:

• doživljavaju interpretativno pročitanu priču;
• samostalno formiraju nastavak bajke;
• osjećajno maštovitu predstavu književnog svijeta izražavaju kombinacijom crtanja i pisanja;
• kod teksta prepoznaju i uočavaju razlike između realnog i imaginarnog svijeta u književnom tekstu;
• formuliraju pozitivne obrasce ponašanja, pridržavanja pravila i sportskog ponašanja;
• razvijaju upornost;
• testiraju svoje sposobnosti kod sportskih aktivnosti;
• upoznaju odgovarajuću zimsku sportsku obuću i odjeću;
• poštuju osnovna načela sigurnosti u sportu;
• izrezuju i lijepe površine u različitim bojama i koristite ih za stvaranje kompozicija – snjegoviće;
• s gnječenjem snijega, oblikuju kompoziciju – snjegovića;
• razvijaju motoričke sposobnosti i osjećaj za ravnotežu s različitim slikarskim materijalima i priborom;
• razgovaraju o godišnjim dobima s naglaskom na zimu, zimske sportove i igre;
• tijekom razgovor o ponašanju na sportskom danu formiraju SNJEŽNI BONTON kojeg zapišu na plakatu;
• pjevaju pjesmice o zimi i snjegoviću.

Bajka Snjegović, njemačke spisateljice Gerde Marie Scheidl, o kojoj se razgovaralo na predmetu Slovenskog jezika (SLJ), potaknula je učenike da napišu nastavak priče u kojem su mladi pisci kreativno tražili rješenje po kojem bi snjegović mogao vidjeti cvijeće.

Priču smo povezali i s predmetom Glazbena kultura (GK), kod kojeg su u pjesmaricama tražili pjesme o snjegoviću i naučili ih pjevati.

Kod Upoznavanja okoline (UO) planirali smo aktivnosti na snijegu, odgovarajuću odjeću, obuću i rekvizite kako bismo proveli sportski dan pravljenjem Snjegovića. Postavili smo pravila ponašanja na snijegu – Snježni bonton.

Kod Sporta (SPO) smo proveli sportski dan – zimski izlet na obližnje brdo s igrama na snijegu i pravljenje snjegovića.

Učenici su dosljedno slijedili dogovorena pravila snježnog bontona.

Kod Likovne kulture (LK) napravljeni su maštoviti proizvodi, snjegovići od čarapa i papira u boji. Proizvode su izložili u predvorju škole i u učionici.

3. Zaključak

Rad na projektu odvijao se u razdoblju od dva tjedna. Učenici su bili motivirani za rad. Oni su istovremeno bili planeri i izvođači, te ujedno su također sami formirali pravila ponašanja na snijegu, kojih su se dosljedno pridržavali. Bili su vrlo kreativni pri pisanju nastavka priče i u likovnom stvaralaštvu.

Svoje likovne proizvode izložili su u predvorju škole, a priče koje su stvorili predstavili su roditeljima na literarnoj večeri povodom slovenskog kulturnog praznika.

Knjižnica pod krošnjama

Katarina Juvan

Sažetak

Čitanje je važno za jezični, intelektualni i općeniti razvoj djeteta. Čitanje u obitelji izvrsno utječe na djetetovo učenje čitanja i uspješno učenje, na razvoj njegove čitateljske pismenosti i čitateljsku kulturu u njegovoj odrasloj dobi. Za poticanje čitanja osim roditelja odgovorni su i učitelji. Dokazano je da djeca kojoj su roditelji čitali slikovnice u predškolskom razdoblju kasnije u školi imaju bolji uspjeh u učenju. Knjižnica pod krošnjama ljeti je bogato osvježenje za sve mještane koji su željni čitanja.

Ključne riječi: čitanje, knjižnica, krošnje, djeca, stvaranje.

Uvod

Učiteljica sam u seoskoj školi u selu Polšnik nad Litijo. Škola je mala i ima samo 29 djece. U školi imamo knjižnicu u kojoj učenici svaki tjedan posuđuju knjige koje nose kući i čitaju za čitateljsku značku. Budući da ljeti za vrijeme praznika knjižnica nije otvorena, pridružili smo se projektu Knjižnica pod krošnjama. Na tjedan dana dobijemo velik broj kvalitetnih knjiga (posuđuje nam ih Zavod Divja misel Ljubljana) u lijepim drvenim kutijama koje postavljamo pod krošnje drveća gdje prolaznici uživaju u ljetnom čitanju. Osim čitanja, u prijepodnevnim satima djeci nudimo kreativne radionice i pripovijedanje bajki koje održavaju iskusne pripovjedačice iz knjižnice Litija. S djecom dolaze i roditelji te bake i djedovi kojima također ponudimo hlad i laganu literaturu kao što su npr. domaći i strani časopisi i revije.

Čitanje pod krošnjama

Knjiga u prirodi zaboravljeno je zadovoljstvo. Knjige koje na tjedan dana donesemo u Polšnik pružaju kvalitetan izbor za čitanje. Knjižnica je smještena u idili zelenih brežuljaka i brda ispod pravog slovenskog sjenika. Posjetitelje uvijek oduševi prelijep pogled koji se odatle pruža na sve strane.

Obično tjedan traje od nedjelje do subote. Prvi dan imamo otvorenje Knjižnice pod krošnjama. Slijedi dinamičan i aktivan tjedan gdje se u prijepodnevnim satima pobrinemo za naše najmlađe mještane. U posljednje vrijeme primjećujemo i posjete djece iz drugih općina, jer dobar glas daleko se čuje. Učiteljice i odgojiteljice pripremaju radionice za djecu. Djeca su se u pet godina otkad pripremamo program mnogočime bavila. Od akvarija za ribice, stripova, slikanja na kamenu, slikanja na drvu, izrade mininogometnog igrališta za pravi mininogomet, provodili smo eksperimente s vodom i okušali se u origamiju. Svake godine posjeti nas pripovjedačica koja djeci pripovijeda bajke na štaglju. Pritom nas uvijek promatra puh Brane koji viri iza ruba krova. Nakon radionica djeca imaju vremena za listanje knjiga. Listaju ih i pregledavaju, čitaju i promatraju ilustracije ili se jednostavno igraju s njima i slažu ih u kućice. I bake rado posjećuju naše prijepodnevne radionice, jer se u hladu krošnji prepuste užitku čitanja raznih revija i kuharskih savjeta. Čitanje tako traje od 10 sati ujutro pa sve do navečer kad počinju događanja za odrasle.

U večernjim satima organizatori osiguraju glazbene nastupe, predstavljanje pjesnika i slikara čije radove izlažemo u ljupkoj maloj galeriji. Posebna je atrakcija večeri pripovjedač, koji se pobrine da nam se uz bajke za odrasle naježi koža i na trenutak prestanemo disati dok napeto slušamo stare narodne bajke.

A ujutro pod sjenikom ponovo počinje rad s djecom. Radionice osiguravaju da djeca cijeli tjedan s veseljem posjećuju našu Knjižnicu pod krošnjama gdje se mogu posvetiti čitanju slikovnica i knjiga za sve ukuse i uzraste. Sretna sam što se i za vrijeme praznika mogu pobrinuti da moji učenici aktivno čitaju, da su motivirani za rad i da rado dolaze i stvaraju. Važno je da pritom uživaju, da se raduju našim zajedničkim druženjima pod krošnjama u društvu pomno odabranih i kvalitetnih knjiga. Događanja su vrlo posjećena, jer nas je prema našoj procjeni posjetilo više od tisuću najmlađih i malo manje mladih posjetitelja, a reakcije i prijedlozi za budućnost vrlo su dobri. Raduje nas što nas posjećuju cijele obitelji, koje u prirodi listaju knjige i razgovaraju o njima. Riječ je o aktivnosti bez glamura, o aktivnosti koja miriše na svjež zrak, u seoskom okruženju. Ali zato donosi mnogo istinskog užitka i opuštajućih trenutaka.

Zaključak

Čitanje u prirodi donosi mnogo toga lijepoga. Ležaljka, pjev ptica, dobra knjiga i vjetar u kosi ljeti dočaravaju novo iskustvo. Iskustvo koje mladom čitatelju pomaže zavoljeti knjigu i čitanje. Zato ćemo se na Polšniku nastaviti truditi da Knjižnica pod krošnjama ostane naša konstanta u srpnju. U vrijeme kad djeca imaju praznike i ponekad ne znaju što bi sa svojim vremenom. Osiguravamo da je njihovo slobodno vrijeme maksimalno iskorišteno, i to dalje od televizije, računala i pametnih telefona. Vraćamo se u sjenu drveća i čitamo knjige, koje su čovjekove najbolje prijateljice i pozivaju nas na odmak od dnevne rutine te nas vode u čudesne svjetove koji su onome koji ne čita nedostupni.

Literatura

1. https://www.bralnaznacka.si/
2. http://www.knjiznicapodkrosnjami.si/
3. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič: Učila.

Projekt ilustriranja drveća

Špela Ivančič

Sažetak

Predstaviti ću kako s učenicima prvog i četvrtog razreda na različite načine upoznajemo i kreiramo ilustracije stabala. Drveće smo upoznavali na različite načine te ih poslije probali oslikati. Budući da smo bili izuzetno motivirani za ilustriranje drveća, počela sam razmišljati, na koje sve načine bi mogli to realizirati. Jedna od ideja je bila da izradimo plakat na kojem su učenici probali nacrtati sebe, šta će biti kad odrastu… Učenici su stvarali na različite načine, njihovi radovi su bili predstavljeni i na izložbi. Predstavljeni su načini kako mogu nastavni satovi u prvom i n četvrtom razredu postati zanimljivi i kreativni, čemu su se učenici radovali i što im se je pritom najviše svidjelo.

Ključne riječi: projektni rad, drvo, kreativnost, mašta, učenici.

1. Uvod

Projekti u prvom i četvrtom razredu su uvijek zanimljivi i rad može biti vrlo raznovrstan. Veseli smo kad se prihvatimo novog projekta, neko vrijeme radimo na projektu i na kraju dobijemo konačni uradak. Tome se raduju učitelji, učenici i roditelji. U prvom i četvrtom razredu znaju biti učenici za vrijeme nastave likovne umjetnosti vrlo kreativni. Izrada zajedničkog razrednog uradka ili individualni pristup radu zna biti veliki izazov.

Znamo, da smo na jednu stranu vrlo različiti, a na drugu stranu težimo pronalaženju zajedničkih ideja i zamisli tako da je u konačnom uratku prisutan djelić ideje svakog pojedinog učenika.

2. Kreativnost likovne umjetnosti

Učenici obično vrlo rado sudjeluju na satovima likovne umjetnosti. Zato sam projekt izvela u prvom i četvrtom razredu. Jedan od načina poticanja njihove kreativnosti su originalni i privlačni likovni zadaci.

Na kreativnost učenika utiče mnogo faktora: nasljedni faktor, roditelji, učitelji, osobnost i stečena iskustva. Obitelj je prva koja utiče na djetetovu kreativnost. Po ulasku u školu dodatan utjecaj imaju škola i učitelji. Učitelj motivira učenike te im daje slobodu likovnog izražaja. Tako nastaju radovi koji proizlaze iz pojedinca. Učitelj je onaj koji potiče kreativnost i razvoj mašte. Pri tome učenici razvijaju moć zapažanja i maštu, motoričke sposobnosti, sudjeluju u skupini te se navikavaju slušati sugovornika. Učenicima približavamo likovnu umjetnost stvaranja koristeći različite tehnike i materijale. Kad se učeniku ponudi slobodno izražavanje na specifičan, drugačiji način, on ima mogućnost značajnog stvaranja. Učenici su originalni, radoznali i željni istraživanja.

3. Projekt ilustriranja drveća

U projekt sam uključila prvi i četvrti razred. Za realizaciju nekih zadataka projekta je bilo potrebnih nekoliko sati, za ostale duži period vremena. Učitelj obraća pažnju na svakog učenika i pri tome poštuje kreativnost svakog pojedinca.

Riječ kreativnost izvire iz latinske riječi creo, što označi napraviti. Danas kreativnost definiramo na mnogo načina, a svima je zajedničko da znače novost. Riječ kreativnost znači sposobnost rješavanja problema na nov, originalnih način. Kreativnost je dakle oblikovanje nečeg novog, još neviđenog, nepoznatog ili malo poznatog (Pečjak in Štrukelj, 2013).

Ideje učenika, kako ilustrirati drveće na različite načine.

3.1. Kad odrastem, bit ću …..

Kad smo razgovarali s učenicima prvih razreda o drveću jedan od učenika dao je ideju da se napravi jedno stablo, kojem bi svi iz razreda doprinijeli dio svoje kreativnosti. Razgovor je tekao tako da smo na posljetku dobili ideju da naslikamo jedno veliko stablo na kojem će na granama biti zalijepljene naše slike. Kad smo razgovarali o tome što žele nacrtati, željeli smo stvari napraviti na originalan način. Zajednička ideja je bila da na okrugle listiće nacrtamo najprije sebe i potom što ćemo biti kad odrastemo. Možemo reći da je nastalo stablo s pogledom u budućnost. Učenici su pritom pokazali mnogo maštovitosti – svatko je imao ideje što će biti kad odraste. Konačni uradak – plakat učenici i roditelji promatrali su sa zanimanjem te bili veseli zbog raznolikosti tog svijeta.

Slika 1. Kad odrastem biti ću … (fotografija Špela Ivančič)

3.2. Jesensko stablo

U razredu smo upoznavali jesen. S učenicima smo bili na nastavnoj šetnji, na kojoj smo promatrali drveće, njihove karakteristike i značenje. Kad smo razgovarali o tome kako bi ilustrirali promatrana stabla došli smo do ideje da bi nacrtali svoju ruku, koja bi predstavljala deblo i grane stabla. Krošnju smo odlučili oblikovati na poseban način: listićima u boji oblikovali smo u krugove te ih nalijepili u krošnju. Nastala su vrlo kreativna stabla.

Slika 2. Jesenje stablo (fotografija Špela Ivančič)

3.3. Kreiranje drveća s različitim uzorcima

S učenicima četvrtih razreda razgovarali smo o drveću. Jedna od ideja, kako nacrtati drveće je bila je naslikati sliku s različitim uzorcima. S crnim flomasterom su naglasili uzorak. Pozadinu su oslikali s ponavljajućim ritmovima određenih boja. Nastali su vrlo raznoliki likovni radovi učenika. Učenici su na vrlo inventivan način pristupili rješavanju likovnog problema.

Slika 3. Ilustriranje drveća s različitim uzorcima (fotografija Špela Ivančič)

3.4. Reljefni način ilustriranja drveća

S učenicima četvrtih razreda smo razgovarali, na koji način bi još mogli predstaviti drveće. Njihova želja je bila probati s reljefnim prikazom. Ideja je bila izvedena na način, da su pozadinu polijepili s novinskim papirom. Prvo stablo je nalijepljeno na tu osnovu, nato su ostala stabla, kad su ih izrezali, prilijepili na kartonski okvir. Tako smo dobili dubinu u prostoru i reljef. Prikazali su stabla koja su blizu i druga stabla koja su udaljena. Dobili su šarenu šumu drveća, koju su na kraju uokvirili s određenom bojom. Nastali su vrlo originalni likovni radovi na drugačiji način.

Slika 4. Ilustriranje drveća na reljefni način (fotografija Špela Ivančič)

3.5. Slikanje drveća na način impresionista

S učenicima prvih razreda pogledali smo nekoliko knjiga o impresionistima. Njihov likovni zadatak je bio da s kistom probaju ilustrirati drveće na način impresionista. To učenicima nije predstavljalo nikakav problem. I mnogi impresionisti bi zavidjeli na njihovim kreacijama. Uradci učenika su vrlo lijepe impresionističke ilustracije drveća.

Slika 5. Slikanje stabala na način impresionista (fotografija Špela Ivančič)

4. Izložba likovnih radova

U prostorima škole napravili smo izložbu svih likovnih radova. Učenici su mogli vidjeti kako drugi stvaraju na svoj način i tako proširiti poglede i kreativnost likovnih radova. Slikanje stabala na različite načine dalo mi je puno pozitivne energije. Kako u prvom, tako i u četvrtom razredu učenici su prilikom rješavanja likovnih problema pokazali veliku kreativnost i maštu.

5. Evaluacija

Tijekom projekta je nastalo vrlo mnogo zanimljivih, kreativnih likovnih radova. Dio toga može se vidjeti na fotografijama. Učenici su s lakoćom pristupili realizaciji zadataka i pri tome pokazali svoje kreativne sposobnosti. Motiviranost učenika za likovno stvaranje je bila velika. Svi su se radovali konačnom uradku.

6. Zaključak projekta

Istraživala sam kako učenici, kad im govorimo o drveću, stvaraju na različite načine. Svijet njihove mašte ne poznaje granice, o kreativnosti govore njihovi likovni radovi. Apstraktnost drveća su učenici rješavali na različite načine i tako pokazali da je kreativnost bezgranična. Mi odrasli možemo od njih dobiti nove ideje kako stvarati na drugačiji način.

Literatura

1. Tacol, T. (1999). Didaktični pristop k načrtovanju likovnih nalog. Izbrana poglavja iz likovne didaktike. Ljubljana: Debora.
2. Pečjak, V. in Štrukelj, M. (2013). Ustvarjam, torej sem. Celovec: Mohorjeva založba.

Upotreba kamišibaja u nastavi

Lucija Andric

Sažetak

Kamišibaj je umjetnički oblik pripovijedanja uz slike, koji može biti i didaktično pomagalo. U članku ću opisati, kako koristiti kamišibaj u nastavi književnosti, likovne umjetnosti i stranog jezika s učenicima 3. razreda.

Ključne riječi: kamišibaj, književnost, bajke, likovna umjetnost, strani jezik.

Kamišibaj

Kamišibaj je umjetnički oblik pripovijedanja priča uz slike na maloj pozornici (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Pripovjedač, koji se naziva kamišibajkar, stoji uz malenu drvenu pozornicu i priča priču. Slike se ubacuju u butaj, to je mala pozornica na kojoj se izvodi kamišibaj (Kaj je kamišibaj? / Što je kamišibaj?, 2020.).

To je tradicionalna tehnika pripovijedanja koja dolazi iz Japana. Počeci kamišibaja sežu u vrijeme budističkih hramova, kada su redovnici kroz slike ljudima pripovijedali svete priče (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Kamišibaj se u Japanu proširio početkom 20. stoljeća, kada je izbila ekonomska kriza i mnogi ljudi koji su se prije bavili kazalištem, ilustracijom ili filmom, pripovijedanjem i glumom ostali su bez posla i osnovnih sredstava za život. Tako su počeli koristiti korisnu tehniku pripovijedanja zvanu kamišibaj (Kavčič i Nagode, 2017.).

Nekada je kamišibajkar dolazio s biciklom. Drvena pozornica bila je pričvršćena na prtljažnik, a pod drvenim poklopcem našlo se mjesta i za slatkiše. Udarajući s dva drvena štapića jednim od drugog, kamišibajkar je djeci oglašavao svoj dolazak. Ubrzo bi djeca i mještani došli pogledati predstavu (Kaj je kamišibaj? / Što je kamišibaj?, 2020.).

Slika 1. Kamišibajkar u Japanu početkom 20. stoljeća.

Na vrhuncu njegove uporabe, koja je trajala čak dva desetljeća, samo je u Tokiju bilo tri tisuće Kamišibaja. Na kraju buma, međutim, zamijenila ga je televizija, koju su Japanci u početku prozvali električni kamišibaj. Sada zbog globalizacije svijeta postaje vrlo zanimljiv, a naočito je popularan kod pedagoga kao izvrstan didaktički alat (Društvo Kamišibaj, 2020.).

Upotreba kamišibaja u nastavi

U pronalaženju novih metoda poučavanja, s kojima bi učenicima nastavu učinili raznolikijom i motivirali ih za rad, rijetko se slučajno susrećemo s pomagalima koja nam to omogućuju. S kamišibajem sam se susrela kad se u našem gradu odvijao Kamišibaj festival na kojem sam odgledala neke predstave te sam kao učiteljica odmah dobila ideju koliko će ova drvena stolna pozornica biti svestrana u radu s učenicima. Ubrzo nakon toga sam od kartonske kutije napravila prvu pozornicu za upotrebu u učionici, a kasnije i manju drvenu, pogodnu za listove A4 veličine.

Slika 2. Pozornica od drvene kutije        Slika 3. Drvena pozornica      

S međupredmetnim povezivanjem likovne umjetnosti i književnosti obradu bajki smo u skupinama učinili zanimljivijim predstavljajući ih uz pomoć kamišibaja. Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je odabrala jednu od predloženih bajki. Prva skupina odabrala je bajku Rukavica, druga O velikoj repi i treća Pijetao je otišao po svijetu. Nakon zajedničkog čitanja i razgovora o sadržaju, podijelili su rad u skupini.

Slika 4 i 5. Obrada bajki

Kod likovne umjetnosti su po prethodnom dogovoru s bojicama oslikali pojedine scene bajki.

Slika 6 i 7. Likovno stvaranje

Nakon dovršetka likovnog stvaranja vježbali su jezični dio predstavljanja, a nakon vježbe međusobno su predstavili svoje radove.

Slika 8. Predstavljanje bajke O velikoj repi        Slika 9. Predstavljanje bajke Rukavica

Slika 10. Predstavljanje bajke Pijetao je otišao po svijetu

Istovremeno s našim radom, u našoj se školi odvijao i kulturni tjedan, pa smo u sklopu projekta, koji je podrazumijevao i povezivanje različitih dobnih skupina u školi, izveli predstavljanje bajki s kamišibajem drugim mlađim učenicima.

Slika 11. Predstavljanje u okviru kulturnog tjedna

Kamišibaj je također vrlo koristan u učenju riječi stranog jezika. Kod engleskom jezika često ga koristimo za učenje novih riječi pomoću slikovnih kartica.

Slika 12. Slikovne kartice

Također smo ga koristili za obradu priče na engleskom jeziku. Učenici su napravili svoje prizore priče i pomoću butaj pozornice se isprobali kao pripovjedači priča na engleskom jeziku. U ovom slučaju dobro su se iskazali također učenici koji obično imaju poteškoće u izgovaranju stranog vokabulara, međutim, pozornica im je očito ponudila dodatni zaslon, zbog kojeg nisu bili izravno izloženi, pa su imali veći osjećaj sigurnosti i na tuđem jeziku opuštenije razgovarali.

Zaključak

Upotrebljivost kamišibija u nastavi je zaista svestrana, može se koristiti kao motivacijski alat, za obradu nove materije ili za ponavljanje i utvrđivanje već obrađenih sadržaja, a istodobno je učenicima pomagalo za kreativno i aktivno postizanje ciljeva učenja.

Literatura

1. Društvo kamišibaj Slovenije. Dobiveno 18. 2. 2020., http://www.kamisibaj.si/kamisibaj/
2. Kaj je kamišibaj? Dobiveno 18. 2. 2020., http://slikovedke.com/kaj-je-kamisibaj/.
3. Kavčič, S. i Nagode, S. (2017.). In vratca se odpro. Šolski razgledi, 68(3), 6.
4. Slika 1. dobiveno 18. 2. 2020., https://www.meonbook.com/blog_en/kamishibai/

Domaći obrt u našem kraju

Marija Srdinšek

Sažetak

U istraživačkom radu Obrt u našem kraju s učenicima smo u osnovnoj školi Videm, Područnoj školi Leskovec na izvannastavnoj aktivnosti iz povijesti odlučili istraživati obrte, koji su nekoć bili razvijeni u našem kraju.

Namjera rada bila je utvrditi koji su obrti bili razvijeni u domaćem kraju i kako se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama. Zanimali su nas uzroci nastanka novih obrta i nestanka nekih od starih te kakav je značaj obrtničke tradicije kraja.

U našem kraju bio je razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s prevladavajućom poljoprivredom i osiguravao stanovnicima dodatnu zaradu. Upravo uz pomoć domaćeg obrta ljudi su lakše preživjeli loše poljoprivredne godine i gospodarske krize.

Ova tema je novost, budući da još nitko prije toga nije istraživao domaće obrte u kraju. Poseban smisao rad dobiva nakon što usporedimo dobivene rezultate s današnjim stanjem.

Ključne riječi: domaći obrt, istraživački rad, kulturna baština.

Uvod

Predmet istraživanja je dakle obrt, za koji znamo da je jedan od najstarijih i najraširenijih gospodarskih djelatnosti. Budući da je s povijesnog stajališta to vrlo opširna tema, odlučili smo se ograničiti na određeno vrijeme i prostor. U radu smo postavili nekoliko temeljnih pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti:

• koji su obrti postojali u kraju
• na koji način se sukladno promjenama potreba stanovnika u kraju mijenjao broj obrtnika u pojedinim strukama
• kakva je obrtnička tradicija kraja

Cilj zadaće: istražiti domaće obrte u kraju i detaljnije obraditi jedan obrt koji najviše odgovara lokalnim uvjetima i ima očuvanu arhivsku i drugu pisanu građu, obrtnički alat i proizvode te pruža mogućnost anketiranja obrtnika.

Prostor: kraj Zgornji Leskovec – razvedeno seosko naselje. Predviđamo da je u tom području bio razvijen takozvani domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i osiguravao, osobito siromašnijim stanovnicima, mogućnost dodatne zarade.

Vrijeme: 20. stoljeće
Istraživači: učenici 7. i 8. razreda
Metode rada: prikupljanje podataka iz literature i izvora te terenskog rada (anketiranje, intervju, fotografiranje), komparativna analiza.

1. Nastanak obrta u Sloveniji

Učenici su se najprije uz pomoć literature upoznali s pojmom obrta, s njegovim nastankom i razvojem, s obrtničkim zakonima i domaćim obrtom.

U svrhu traženja izvora posjetili su i Povijesni arhiv Ptuj, gdje su tražili prvenstveno podatke o obrtnicima iz domaćeg kraja. Utvrdili su da je arhivske građe vrlo malo. Među zapisima ipak je pronađeno nešto podataka o obrtnicima u našem kraju, a to su bili pekari, mesari, kovači i postolari.

2. Domaći obrti u našem kraju

Do sljedećih podataka učenici su došli pomoću usmenih izvora, koje su prikupili uz pomoć informatora s terena. Posjetili su i starije žitelje i ispitali ih o obrtničkoj prošlosti kraja. Saznali su mnogo zanimljivosti.

U dvadesetom stoljeću u kraju su djelovali različiti domaći obrti koji su se ispreplitali s poljoprivredom. Obrtnici su većinom bili samouki, a obrtom su se bavili pretežito u zimsko vrijeme, kada nije bilo posla na polju i u vinogradu.

Najrašireniji domaći obrti u kraju:

2.1. Kovači

Kovanje je bilo jedan od najvažnijih obrta u kraju, posebno u razdoblju između dva rata i desetljeće nakon drugog svjetskog rata. U kraju su se nalazila četiri kovača. Kovanje je bio obrt povezan s poljoprivrednom djelatnošću. Kovač je brinuo o kovačkoj radionici, a supruga i djeca radili su u poljoprivrednom domaćinstvu. U kovačkim radionicama popravljali su se dijelovi alata, potkivali konji, obrađivala podvozja vozova, izrađivale su se motike, kose, sjekire, plugovi,…

Slika 1. Nekadašnja kovačka radionica u Maloj Varnici

2.2.  Bačvari ili pintari

Zbog vinogradskog područja u ovom je kraju bio vrlo razvijen bačvarski domaći obrt. U kraju je bilo čak šest bačvara, što nas nije iznenadilo, budući da je kraj važno vinogradarsko područje. Bačvari su izrađivali bačve, kade, brente (pute), škafove, drvene posude za mošt,…

Slika 2. Bačvarski proizvodi         Slika 3. Bačvarska radionica

2.3. Stolari

Stolari su bili osobito cijenjeni obrtnici u kraju. Izrađivali su pretežito namještaj (stolove, klupe, stolice, ormare, krevete), vrata i prozorske okvire. Stolari su na seoskom području izrađivali i lijesove i posebne škrinje.

2.4. Postolari ili šusteri

Postolari su izrađivali cipele od kože koja je bila dostupna kod kuće (svinjska koža). Za ovaj oblik obrta bilo je značajno da je postolar na poziv poljoprivrednika izradio na imanju sve što je od njega naručio. U kraju je bilo pet postolara.

Slika 4. Postolarski stroj s radnim stolom i alatima

2.5. Kolari

U kraju su se nalazila tri poznata kolara. Oni su izrađivali prvenstveno drvene dijelove vozova i plugova.

Slika 5. Proizvod domaćih kolara

2.6. Mlinarstvo

U kraju je djelovao i jedan mlinar. Poznato je da su u mlin dolazili i stanovnici susjednih naselja.

Slika 6. Mlin u Maloj Varnici

2.7. Izrada mlinova

U kraju je djelovao i domaći obrtnik, samouk, koji je izrađivao električne mlinove za mljevenje žita. Izradio je čak stotinjak mlinova.

Slika 7. Mlin za mljevenje žita

2.8. Ostali domaći obrti

U kraju su postojali i slijedeći domaći obrti: tesari, krojači, krovopokrivači slamnatih krovova, pletači košara, predionice,…

Slika 8. Kolovrat

Zaključak

Učenici su u istraživačkom radu došli do sljedećih zaključaka:

• U kraju je bio razvijen domaći obrt koji se ispreplitao s poljoprivredom i donosio stanovnicima dodatnu zaradu za lakše preživljavanje.
• Značaj obrta mijenjao se i bio je ovisan o lokalnim potrebama stanovnika. To je vidljivo iz primjera kada je kovaštvo počelo propadati radi propadanja prijevozništva.
• Drvene bačve su u prošlosti predstavljale značajan tržišni proizvod. Danas domaći obrt bačvarstva gubi borbu u konkurenciji s metalnom industrijom.
• Napredak u razvoju tehnologije i industrijska proizvodnja pogodili su brojne domaće obrte u kraju. Danas su istraživani domaći obrti potpuno nestali.
• Učenici su došli do zaključka da su pojedine grane domaćeg obrta u našem kraju pridonijele i baštini domaćih obrta u Sloveniji.
• Učenici su svoj istraživački rad predstavili i drugim učenicima u školi.

Istraživački rad učenicima omogućava učenje iz vlastitog iskustva, što povećava kvalitetu i trajnost stečenog znanja. Učenici su u središtu događanja i razvijaju brojne vještine. Učitelj je u ulozi savjetnika, on učenike usmjerava i zalaže se za napredovanje svojih učenika prilikom timskog rada i međusobne suradnje, na javnim nastupima, prezentiranju svog rada,…

Literatura

1. Bogataj, J. (1989). Domače obrti na Slovenskem. Ljubljana: DZS.
2. Zgodovinski arhiv Ptuj. Obrtniki in Obrtni obrati okraja Ptuj.
3. Fotografije – osobna arhiva.
4. Informatori s terena.

Rimski projektni tjedan na našoj školi

Martina Prejac

Sažetak

U školi već dugi niz godina uspješno djeluje turistički krug. Učenici koji ga pohađaju imaju mnogo kreativnih ideja. Kako bi rad bio još zabavniji i kreativniji, učenici su uz pomoć učitelja napravili plan za tjedan međukulturalnog projekta pod nazivom Mi, Rimljani. Sadržaj nastavnog rada na projektu tematski je zaokružen. Rad je obavljen u unaprijed definiranim koracima. Glavna ideja ovog projektnog tjedna bila je pretvoriti Ptuj u rimski grad na tjedan dana.

U okviru projekta organizirane su razne rimske radionice za učenike od 6. do 9. razreda. Studenti su napravili amfore, uljne svjetiljke, rimski nakit, rimski novac, žlice i glinene posude, katapult …

Učenici su uživali u radu. Pokazali su svoja jaka područja i razvili slabija. Konačni proizvodi predstavljeni su na izložbi roditeljima, učiteljskom zboru i svim ostalim učenicima škole, a potom su ukrasili najstarije ulice u našom gradu..

Ovo je bio važan projekt za učenike i predstavljao je veliki izazov. Procjena je navela da žele više ove vrste rada.

Ključne riječi: projektni tjedan, projektno učenje, kreativna ideja, zanimljiva aktivnost.

1. Uvod

Projektno učenje ima niz karakteristika koje se ne nalaze u drugim oblicima i jedan je od onih procesa učenja koji se temelje na iskustvenom učenju i potiču polaznika na aktivno učenje. Umjesto učenja po temama, učenici su upoznati sa cijelim procesom od ideje do konačnog proizvoda. To je bio slučaj i s projektnim radom koji smo proveli u našoj školi.
Kao mentor turističkog kruga, postupno sam vodila studente kroz pojedine korake projektnog učenja kroz realizaciju ciljeva i zadataka koje sam postavila u suradnji sa studentima na početku provedbe projekta. Tijekom projekta poticala sam ih, usmjeravala i pomagala im u provedbi aktivnosti koje su poduzeli u planiranju provedbe projekta. Stoga su uz posrednu pomoć učitelja učenici radili samostalno. Tako su učenici kroz vlastite aktivnosti došli do usredotočenja znanja i saznanja.
Radni tjedan projekta odvijao se u obliku različitih radionica na dane aktivnosti. Veliki broj radionica pružio je raznolik rad, a svi su učenici pripremili kratku prezentaciju svog projektnog rada za ostale učenike, nastavnike i roditelje te završili evaluaciju.

2. Učenje dizajna i ciljevi ovog rada  

Projektno učenje je metoda koja nadilazi tradicionalno učenje jer je polaznik središnji nositelj aktivnosti od početka do kraja. U projektnom radu razvijamo ključne kompetencije učenika (učenje za učenje, zajedničko učenje, socijalne vještine, informacijske i komunikacijske vještine, sposobnost holističkog sagledavanja problema, pronalaženja rješenja …). Učenici također vježbaju u javnom govoru pred publikom i prezentacijama svog rada. Rad na projektu obavlja se korak po korak. U prvom koraku formiraju se inicijativa i krajnji cilj, u drugom se planira provedba, a u trećem koraku dolazimo do realizacije cilja ili konačnog proizvoda. Slijedom ovih koraka odvijao se i naš projekt učenja na projektu.

3. Projektni tjedan u našoj školi

Dugi niz godina bila sam mentor turističkom krugu u našoj školi. Rad je uvijek zabavan i kreativan. Studenti su prepuni novih ideja i ideja. Oni također imaju konkretne prijedloge za provedbu tih ideja. Tako je nastala ideja o rimskom projektnom tjednu, budući da je naša škola građena na rimskim ostacima, grad Ptuj ima bogatu rimsku povijest, a s rimskim temama sudjelujemo i na Festivalu turizma s vlastitom glavom.

3.1. Ideja i plan za tjedan projekta 

Glavna ideja projektnog tjedna bila je pretvoriti Ptuj u rimski grad na tjedan dana. Ideja učenika bila je organizirati tehnički dan za učenike od 6. do 9. razreda uz pomoć učitelja i međunastavne veze, u sklopu kojeg bi se održavale razne radionice u rimskoj temi. Tehnički bi se dani proširili tijekom cijelog tjedna kako bi učenici turističkog kruga mogli samostalno voditi ovu radionicu u svim razredima. Učenici kruga također su od djelatnika Pokrajinskog muzeja Ptuj zatražili pomoć u provođenju radionica, s čime naša škola dobro surađuje duži niz godina. I oni su rado prihvatili tu suradnju. Uz moju pomoć učenici su napravili plan za provedbu projektnog tjedna i nazvali ga Mi, Rimljani. Na kraju su si postavili cilj predstaviti svoje proizvode na posebnoj izložbi u školi, a potom i na pojedinačnim izložbama ptujskih trgovina i pubova. Ovom idejom i planiranim ciljem realizirana su prva dva koraka na projektu.

3.2. Program projekta

Budući da u školi imamo mnogo učenika,  smo jih  podijelili u grupe. Međutim, neki su učenici sudjelovali u krugovima u kojima su se održavale i pojedinačne radionice. Sve su radionice bile podvrgnute umrežavanju kurikuluma. Prvi dan imao je tehnički dan  6. razred. Učenici su bili podijeljeni u šest grupa. Prva skupina je napravila amfore (keširanje), druga lonac i žlice od gline, treća glinene maske, četvrta vijenac od bršljanovog lista i maslinove grane, peta skupina koja se bavila borilačkim vještinama, a šesta je pomogla učenicima tehničkog kruga u izgradi    katapulta. Sljedeći dan bio je tehnički dan za učenike 7. razreda. Skupine su izrađivale rimski novac od gline, nakita, uljanih pokrivača, kaciga i štitova. Nekolicina se bavila sportskim aktivnostima (rimske igre), a jedna je skupina bila uključena u izradu katapulta.

Slika 1. Izrada amfora              Slika 2. Maske                  Slika 3. Proizvodnja

Slika 4. Izgradnja štitova         Slika 5. Izrada kaciga        Slika 6. Rimski nakit

Slika 7. Izgradnja vijenaca       Slika 8. Glineni lonac       Slika 9. Početak gradnje katapulta

Učenici 8. razreda pekli su kruh i pripremali razna jela po Apici-jevim receptima i radili mozaik. Neki su sudjelovali u učenju rimskih sportova i stvaranju katapulta. Učenici 9. razreda slikali su na staklu, neki su posjetili rimske spomenike u gradu, sudjelovali u rimskim igrama i izrađivali rimsku odjeću i rimsku vojnu opremu koristeći ručno izrađeni krug. Međutim, tehnički nadareni pomogli su da se napravi rimska katapulta.

Slika 10. Pečenje kruha       Slika 11. Rimski kruh           Slika 12. Rimski mozaici

Slika 13. Crteži rimske tematike    Slika 14. Voštane ploče    Slika 15. Gradnja katapulta

Sve radionice vodili su učenici turističkog kruga s pomagačima iz muzeja i nekim učiteljima, te naravno tutori iz krugova. Svi smo se tada pokušali uključiti u rimsko obrazovanje i naš način života. Učenici petih razreda također su sudjelovali u kreiranju crteža iz vizualne umjetnosti na rimskoj temi. Sve ove dane stvoreno je puno lijepih proizvoda za izložbu. Najljepši proizvodi bili su izloženi u školi i u nekim izlozima u centru grada i raznim prodajnim mjestima na Ptuju. Izložbe su vidjeli mnogi posjetitelji, posebno roditelji, prijatelji, kao i predstavnici Općine Ptuj.

Slika 16. Kruh u jednoj od pekara     Slika 17. Vitrina rimske skripte      Slika 18. Izložba o rimskom obrazovanju

Slika 19. Izložba rimske odjeće   Slika 20. Izložba o rimskom novcu   Slika 21. Učenici Rimljani

Tako je realiziran i treći korak rada na projektu.

Projekt je bio vrlo uspješan, pa su učenici odlučili s njim, uz neke dodatke, prisustvovati nekim drugim događajima i natjecanjima koja su se održala na tu temu.

3. 3. Sudjelovanje u različitim događanjima    

Projekt je dodatno proširen i predstavljen na turističkom tržištu u sklopu ProjektaTurizmu pomaže vlastita glava. U starom gradu Ptuju i u Termama Ptuj održane su razne radionice za rimske tematike za sve generacije. Na ovom natjecanju osvojili su tri zlatne nagrade. Osvojili su i zlatnu medalju na Slovenskom natjecanju mladih istraživača.

Slike 22, 23 i 24: Turističko tržište u sklopu festivala Turizmu pomaže vlastita glava

Kao Rimljani, smo velikom broju prisustvovali na ptujski karnevalski povorki.

Na događaju dana škole učenici su pripremili štand za predstavljanje rimskih jela, začinskog bilja i začina.

Ovim projektom učenici su se predstavili i na Učiteljskom fakultetu Ane Katarine Zrinski u Čakovcu.

Slika 22. Karnevalska povorka     Slika 23. Rimska jela     Slika 24. Rimsko tržište hrane

Slika 25. Kulturni program u Čakovcu       Slika 26. Mi, Rimljani u Čakovcu

4. Zaključak

Svi su učenici uživali u radu. Otkrili su da su za postizanje tog cilja moraju raditi s drugim učenicima, razmjenjivati ​​ideje, razmišljanja, pitanja i odgovore te uspoređivati, dopunjavati i učvršćivati ​​svoje znanje.

Učenici su ojačali svoja snažna područja i razvili slabija. Bio je to veliki projekt i izazov za njih i sve nas. U evaluaciji su učenici rekli, da žele više ove vrste rada. Posjetitelji izložbe također su bili zadovoljni.

Ovaj projektni tjedan također je bio veliki izazov za mene kao njihovog mentora. Naime, ovakav rad zahtijeva fleksibilnog učitelja i aktivne učenike, utječe na organizaciju nastave i stil poučavanja. To stvara kreativnu buku i omogućuje kolektivnu orijentaciju, a prije svega naglašava aktivnu ulogu učenika i doprinosi malom šljunku mozaiku skladnog i holističkog razvoja pojedinca, uključujući učitelja.

Zadaća škole nije samo obrazovati mlade, već ih razviti u neovisne, samouvjerene, razmišljajuće pojedince i osposobiti ih za različite uloge u društvu.

5. Literatura

1. Atlagić. G., Ciglic, A., Černilec, J., Gorjan, M., Krosl, K., Maher, N., et al. (2006)Projektni rad: Građa za nastavnike. Centar za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Ljubljana, 9 – 40.
2. Žužej, V. i Novak, H. (2009). Projektni rad kao model nastave u vrtićima i osnovnim školama.  Didacta, Ljubljana, 7 – 86.
3. Borstner, M. (2011). Evalvacija postignuća na projektnom radu.
4. 4. Gacner, D. (2011). Korištenje projektnog nastavnog rada u osnovnoj školi. Preuzeto s https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22058740GacnerDominika.pdf.

Kako da (na)učimo njemačke brojeve?

Nataša Žlindra

Sažetak

Učenje brojeva u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi može biti vrlo suhoparno i dosadno, ali ga uz igru možemo pretvoriti u nešto zabavno i ugodno. Učenici uz pomoć igre brže usvajaju znanje te se pritom zabavljaju, povezuju i jačaju međusobne odnose, stvarajući tako pozitivnu energiju u razredu. Predložene igre korisne su kod učenja njemačkoj jezika, ali ako se pravilno prilagode, mogu se upotrijebiti i za učenje bilo kojeg stranog jezika.

Ključne riječi: brojevi, igra, nastava, njemački jezik

Kod nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi kao izbornog i obaveznog predmeta, susrećem se s poteškoćama u održavanju nastave u pred satovima, dok su učenici još pospani ili u zadnjim satovima, kada su umorni nakon cijelog dana sjedenja u školi. Koji put ih je teško motivirati za učenje, ali su zato uvijek spremni za igru jer je igra dobar motivator za učenje.

»Igra je učinkovit način obrazovanja jer privlači pažnju učenika i motivira ih, što donosi zanimljivu i dinamičnu nastavu i trajnije znanje.«

Bognar, 1987

Nastava kroz igru postane zabavna, učenici se međusobno povežu, a istovremeno se jača i odnos učenik – učitelj.

Ispod navedene igre prikladne su za učenje i usvajanje brojeva u osnovnoj školi i rado ih koristim u svojoj nastavi.

Primjeri igara

1. Brojanje: Brojimo po redu (eins, zwei, drei …) i unatrag (zwanzig, neunzehn, achtzehn …); brojimo u odnosu na višekratnike (zwei, vier, sechs …; drei, sechs, neun …; fünf, zehn, fünfzehn …); brojimo samo desetice (zehn, zwanzig, dreißig …).

2. Igra BUM: Umjesto svakog drugog ili trećeg broja učenici moraju izgovoriti BUM (eins, BUM, drei, BUM, fünf …; eins, zwei, BUM, vier, fünf, BUM …).

3. Bubanj: Uz ritam bubnja krećemo se po učionici. Hodati možemo u obliku zmije ili se slobodno kretati, vodeći pritom računa da se ne sudarimo s drugim učenikom. Učitelj ili učenik udara u bubanj i svi glasno broje. Glasni udarci bubnja znače glasno brojanje, tihi udarci tiho brojanje. Mijenjaju se ritam i jačina zvuka.

4. Predmeti u razredu: Brojimo predmete u razredu (stolice, stolovi, prozori, bilježnice, školske torbe…). Na kraju međusobno uspoređujemo rezultate brojanja.

5. Školske stepenice: Učenici se podijele u nekoliko grupa. Njihov zadatak je prošetati po školi i prebrojati sve stepenice na koje naiđu. Kada se vrate u učionicu, provjere ako se njihovi rezultati slažu.

6. Računske operacije: Učenici se podijele u manje grupe. Svaki put odluče koju će računsku operaciju izvesti (zbrajanje, množenje …). Učenik baci dvije kocke. Onaj učenik koji prvi zbroji ili pomnoži oba broja i rezultat kaže naglas, dobiva jedan bod.

7. Ribari: Učitelj sam ili s učenicima napravi udicu uz pomoć štapa, konopca i magneta. Na kartone, na kojima su brojevi napisani riječima ili brojevima, stavimo spajalicu. Kartone možemo plastificirati te ih tako upotrijebiti više puta. Učenici se igraju u manjim grupama. Jedan od učenika proziva brojeve. Ostali učenici u grupi imaju u rukama udice i traže prozvani broj. Onaj koji prvi nađe broj i ulovi ga udicom dobiva bod.

Slika 1. Lov na brojeve

8. Igra memorije: U ovoj igri koristimo kartone iz prethodne igre. Rasporedimo ih okrenute prema gore i igramo igru memorije. U paru su kartoni na kojima je napisan broj i isti broj napisan riječima (7 – sieben).

9. Skriveni broj: Na kartone napišemo brojeve. Dogovorimo se koje brojeve ćemo napisati (npr. od 1 do 20). Jedan od učenika odabere karton s brojem i sakrije ga od ostalih učenika. Ostali učenici pogađaju: Hast du vier? – Nein, falsch. Hast du drei? – Ja, richtig. Tko pogodi ima pravo sljedeći sakriti broj.

10. Čučanje i stajanje: Igru započnemo čučeći. Glasno brojimo od 0 do 10 i kod svakog izgovorenog broja se postepeno dižemo. Kada dođemo do broja 10, stojimo uspravno. Zatim slijedi brojanje unatrag od 10. Postepeno i jednakomjerno se spuštamo tijelom prema dolje. Kod broja 0 dođemo do čučnja. Igru možemo nadograditi različitim tempom brojanja.

11. Vrtuljak: Učenici se rasporede u dva kruga, unutarnji i vanjski. Oni koji stoje u unutarnjem krugu gledaju prema van. Tko stoji u vanjskom krugu, gleda unutra. Svaki učenik mora imati svoj par. Učenik u vanjskom krugu zada učeniku u unutarnjem krugu jednostavnu matematičku računicu. Učenik u unutarnjem krugu naglas kaže rješenje, zatim zada novu računicu istom učeniku koji isto tako naglas kaže rješenje. Kada učitelj da znak, unutarnji krug se pomakne za jedno mjesto u smjeru kazaljke na satu, dok se vanjski krug ne miče. Ponovo dva učenika jedan drugom zadaju zadatke i izračunaju ih. Bitno je da su računice svaki put različite.

12. Prazno mjesto: Učenici sjede na stolicama u krugu. Razmak između stolica mora biti što veći. Jedna stolica je prazna. Učenik koji sjedi lijevo od prazne stolice kaže: Mein rechter Stuhl ist leer. Petre, (pozove jednog od učenika) komm her. (Stolica desno od mene je prazna. Petre, dođi.) Prozvani učenik pita: Mit wie vielen Schritten soll ich kommen? (Koliko koraka mi treba do tebe?). Učenik izmisli broj: Mit vier. (Četiri.) Učenik zatim napravi četiri koraka do prazne stolice, odnosno onoliko koliko je bilo rečeno i sjedne na praznu stolicu. Igru nastavlja učenik koji sad ima praznu stolicu na svojoj desnoj strani.

13. Muholovci: Na ploči napišemo ‘ja/nein/vielleicht’. Učitelj ili učenik govori jednostavne računice koje mogu biti točne (fünf plus fünf ist zehn), ali i netočne (sieben plus eins ist neun). Učenici se podijele u tri grupe i postave se u tri reda. Kada čuju računicu moraju u roku tri sekunde odlučiti je li ona točna ili netočna. Nakon tri sekunde moraju dotrčati do ploče i muholovkom udariti na jedan od odgovora: ‘ja’ ako su sigurni da je računica točna ili ‘nein’ ako su sigurni da je netočna. Ako nisu sigurni u ispravnost računice ili u tri sekunde nisu uspjeli pronaći rješenje, udare po odgovoru ‘vielleicht’. Odgovori se boduju. Pravilan odgovor JA/NEIN vrijedi jedan bod, VIELLEICHT vrijedi 0,5 boda. Učitelj ili jedan od učenika zapisuje bodove na ploču. Na kraju igre se bodovi glasno zbrajaju.

Učenicima se ova igra najviše sviđa jer je brza i dinamična.

Slika 2. Muholovci

14. Broj koji nedostaje: Na pod stavimo brojeve od 1 do 20 i pomiješamo ih. Učenici zatvore oči, a mi u međuvremenu maknemo jedan broj. Kada ponovo otvore oči, moraju pronaći broj koji nedostaje: Welche Zahl fehlt? – Fünf fehlt.

15. Traženje para: U vrećicu stavimo kartone na kojima su napisani brojevi. Svaki broj mora biti napisan na dva kartona. Učenici izvlače kartone (svaki jedan) i pogledaju koji je broj napisan na njemu, pazeći pritom da drugi ne vide njihov broj. Na znak učitelja se učenici kreću po razredu i traže učenika koji je njihov par. Svaki učenik šapne svoj broj. Kada čuje isti broj od drugog učenika, provjere svoje kartone i ako su pronašli svoj par, leđima se okrenu jedan prema drugome. Kada se nađu svi parovi, igra je završena. U uputstvu treba učenicima jasno naglasiti da glasno izgovaranje broja nije dozvoljeno. Učenicima se posebno sviđa ako im u ovoj igri štopamo vrijeme. Prilikom sljedećeg izvođenja ove igre se trude poboljšati svoje vrijeme.

16. Bingo: Učenici nacrtaju tablicu sa šest do deset kvadrata u svojim bilježnicama. U svaki kvadrat upišu jedan broj. Prije početka igre se dogovorimo koji brojevi dolaze u obzir (npr. svi brojevi od 1 do 20). Učitelj ili učenik izvlači brojeve. Kada učenik čuje broj koji je zapisao u kvadrat, precrta samo taj kvadrat. Kad precrta posljednji broj u svojoj tablici, vikne BINGO i on je pobjednik igre. Igru nastavljamo sve dok svi učenici ne precrtaju sva polja.

17. Kekčeva pjesma: S učenicima smo došli do zaključka da se brojevi mogu upotrijebiti umjesto pravih riječi u Kekčevoj pjesmi. Prave riječi (Kdor vesele pesmi poje…), zamijenimo s brojevima (Eins, zwei, drei, vier …). Ili potražimo neku drugu pjesmu koju svi znamo i pokušamo na tu melodiju zapjevati brojeve na njemačkom.

Slika 3. Kekčeva pjesma

18. Youtube: na Youtube-u je puno pjesama koje su dostupne javnosti pomoću kojih možemo usavršiti brojeve od 1 do 20. U tražilicu utipkamo ‘Zahlenlied Deutsch’ i prikaže se puno pjesama koje su primjerene za korištenje u razredu ili kod kuće. Ispod se nalaze linkovi do nekih od njih:

https://www.youtube.com/watch?v=KO9DAnw39do
https://www.youtube.com/watch?v=9bzrwxXvZYU
https://www.youtube.com/watch?v=9bzrwxXvZYU
https://www.youtube.com/watch?v=qv4yC6osHyk
https://www.youtube.com/watch?v=Ux7eQAfN7rs
https://www.youtube.com/watch?v=Pi5kYgcrRP8
https://www.youtube.com/watch?v=YM6wtkbKyhA

Želim vam puno zabave kod učenja brojeva na njemačkom jeziku.

Literatura

1. Bognar, L. (1987): Igra pri pouku na začetku šolanja. Ljubljana. DZS.