Hrvatska može bolje

Broj 81, svibanj 2016.
ISSN 1848-2171

Ovaj broj Pogleda niti ne može početi drugačije, pišem ga u kaotičnim danima kad se ne zna što će biti s Cjelovitom kurikularnom reformom, jesmo li uzalud potrošili godinu i pol, jesmo li spremni i voljni unijeti planirane promjene u svakodnevno učenje i poučavanje ili ćemo i ovaj put sve potiho pospremiti u ladicu za neku daleku, bolju budućnost.

Umjesto uvoda vam prenosim sažetak novosti koje donosi kurikulum Informatike (ili donosit će u neka bolja vremena) pa vi recite želimo li nešto loše.

Novi kurikulum predmeta Informatika omogućuje učenicima pripremanje za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja. Domenama: Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje, Digitalna pismenost i komunikacija te e-Društvo stavlja se naglasak na ishode kojima se želi potaknuti učenike na stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenja, kreativnost i inovativnost. Na taj način učenici postaju aktivni korisnici, tvorci novih sadržaja i programskih rješenja umjesto  pukih  korisnika tehnologije.

Odgojno-obrazovni ishodi formulirani su tako da učiteljima pružaju slobodu odabira učinkovitih i primjerenih sadržaja, programa i metoda rada koje odgovaraju mogućnostima učenika i škole uz istovremeno preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje zadanih ishoda. Oni nisu napisani u obliku popisa sadržaja koje učitelj treba obraditi već kao informatičke kompetencije učenika koje se razvijaju  kroz različite obrazovne situacije.

Uz standardne načine vrednovanja naučenog, predlažu se i suvremene metode i tehnike vrednovanja učenika uporabom raznovrsnih online programa, stvaranjem e-portfolija i predstavljanjem radova. Informatikom se učenici usmjeravaju prema odgovornoj i primjerenoj uporabi tehnologije, stvaranju digitalnih rješenja te snalaženju u e-društvu.

Želite li pročitati kurikulum Informatike ili nekog drugog predmeta, potražite ih na stranicama Cjelovite kurikularne reforme.

Naravno i u ovom broju Pogleda imamo predivnih primjera iz škola koji jasno i glasno pokazuju s kolikim entuzijazmom rade učitelji, koliko su kreativni i inovativni, a sve to radeći “poskrivećki” jer sve te metode, pristupi, oblici rada i sadržaji ne postoje u službenim planovima i programima. Ali eto, mi smo kreativni i u njihovom zaobilaženju. Inače tko bi, primjerice slušao nastavu po planu i programu Informatike iz 1994., bavio se MS-DOS-om ili pokušao ubaciti disketu u računalo.

Učionica ne mora biti pravokutna, a ne mora imati ni zidove. Mojca Kruh nam donosi iskustva učenja i poučavanja u učionici na otvorenom, prijedloge za aktivnosti, ali i dobrobiti koje učenje na otvorenom donosi. Više…

Znate li koju je gimnaziju Pavao Pavličić opisao kao “Svjetiljka koja je postavljena visoko s nekom osobitom namjerom.”? 1891. godine bila je mala realka, poput feniksa 2000. godine uzdigla se iz pepela, a danas je e-škola prepoznatljiva po svojoj tradiciji i usmjerenosti ka budućnosti. Sanja Pavlović Šijanović predstavlja nam Vukovarsku gimnaziju. Više…

Danijela Koren nam priča kako su učenici OŠ Novi Marof razveselili vršnjake u Hong Kongu, sudjelujući u međunarodnom projektu “International School Library Month – Bookmark project – The School Library Rocks”, razmjeni ručno načinjenih straničnika. Više…

Našim učiteljima nije problem virtualno skakati s kontinenta na kontinent pa nas Davorka Nekić vodi u Kanadu, ili bolje rečeno na Tjedan Kanade koji je u ožujku održan u PŠ Nikole Tesle u Moravicama. Više…

I u ovom broju imamo članke kolegica iz Slovenije. Istražujući kako se učilo i iz čega učilo u prošlosti učenici su posjetili Školski muzej, razgovarali s bakama i djedovima te istražili povijest škole. Piše Diana Dobovšek. Više…

Nije samo Pogled virtualan, takva može biti i Matematika . Kako izgleda Matematika između realnog i virtualnog te što stvarno (a ne virtualno) smišljaju profesori zagrebačke XV. i XII. gimnazije, Gimnazije Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca i Gimnazije Josipa Slavenskog iz Čakovca pojašnjava nam Dubravka Toldi. Više…

Učenicima i učiteljima I. osnovne škole Bjelovar nikad nije dosadno, pogotovo kad u sklopu Erasmus + projekta „English Learning Friends“ ugoste partnere iz šest europskih zemalja. Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić ispričat će vam sve o njihovom projektu i aktivnostima koje su proveli s partnerima. Više…

Kroz već tradicionalan projekt „Reci ne, e-nasilju!“ u OŠ Supetar se educiraju generacije učenika kako učiniti internet boljim mjestom za sve. Učenici su i ove su godine sudjelovali u raznim radionicama te tako dali svoj doprinos, za bolji Internet sutra. Piše Sandra Dasenčić Eterović. Više…

Snježana Kovačević, Andreja Jertec pišu nam kako europski projekti i aktivnosti oplemenjuju nastavu i učitelje u OŠ Zlatar Bistrica, koja kao međunarodna eko škola već godinama sudjeluje u međunarodnim aktivnostima i ekološkim projektima. Više…

Želim vam uspješno završavanje još jedne školske godine, lipanj sa što manje stresa (iako je to vjerojatno nemoguće) i da svi zajedno uskoro saznamo kuda ide kurikularna reforma.

Samo hrabro i otvoreno, zar ne

Lidija Kralj

PS. Sažetak Informatike je u uvodu, jer sam u njegovom pisanju i ja sudjelovala.

PPS. Ja znam gdje sam 1. 6. 2016.

Učilnica na prostem

Mojca Kruh

UVOD

Vodstvo šole in zaposleni se zavedamo, da je potrebno skrb za okolje, uporabna znanja in naravoslovne kompetence, ki od posameznika zahtevajo odgovoren odnos do narave, vzgajati že pri najmlajših. Da bi otrokom približali naravo, smo ob šoli nedavno postavili učilnico na prostem. Učilnico dopolnjuje tudi pet visokih gred. S tem smo pridobili zanimiv inovativni izkustveni učni prostor na prostem, hkrati pa smo izvirno popestrili šolsko okolico.

Učilnico na prostem poskušamo čim bolj vplesti v učni vsakdan. Z občasnim izvajanjem pouka in drugih aktivnosti v učilnici na prostem učencem omogočamo izkustveno učenje in bolj kakovostni pedagoški proces, hkrati pa še popestrimo pouk. Tak način dela lahko predstavlja pomembno dopolnitev poučevanja na vseh predmetnih področjih, predvsem pa nadgrajuje pouk pri naravoslovnih predmetih, saj nudi možnost spoznavanja rastlin, pridelkov, zelišč, vrtnin, procesov v naravi kot tudi priložnost za delo z orodjem in zemljo. Poleg učenja in raziskovanja narave učilnica nudi tudi možnost za izvajanje kulturnih dejavnosti in športnih aktivnosti, predvsem iger.

OSREDNJI DEL

Pouk na prostem je organizirano učenje zunaj šolskih stavb, ki lahko poteka na najrazličnejših lokacijah v okolici šole. Sklicuje se na filozofijo, teorijo in prakso izkustvenega učenja in okoljske vzgoje ter omogoča učenje na svežem zraku (Skribe-Dimec, 2016). Glede na to, da današnji učenci veliko časa preživijo v zaprtih prostorih tako v šoli kot doma, je pomembna vloga učitelja, da v čim večji meri izkoristi učilnico na prostem. Prav to je bil povod, da sem pričela izvajati aktivne odmore na prostem. Učenci imajo v šoli čedalje bolj obremenjen urnik obveznih predmetov in po mojih izkušnjah koncentracija po tretji šolski uri močno upada.

Prednosti in pozitivni učinki za dejavnosti na prostem:

• omogočajo učencem realno, pozitivno izkušnjo,
• izboljšajo fizično in mentalno zdravje učencev,
• povečajo motivacijo, navdušenje, samozavest; manj je težav z motnjami pozornosti,
• izboljšajo vedenje učencev v razredu (timsko delo, povezanost skupine itd.),
• povečajo ročne spretnosti, koordinacijo, ravnotežje; manj je poškodb,
• izboljšajo učne dosežke,
• omogočajo socialni razvoj (sodelovanje, zaupanje itd.),
• spodbujajo individualne učne metode,
• povečajo skrb in odgovornost za okolje (vzgoja in izobraževanje za trajnostni razvoj),
• omogočajo medpredmetno povezovanje (Skribe-Dimec, 2016).

Vsako okolje lahko izkoristimo za učenje, če le znamo učencem pomagati in jih pravilno usmerjati. Usmerjamo jih pri opazovanju, jih spodbujamo, da prisluhnejo, vidijo, otipajo, povohajo in mogoče tudi okusijo predmete oziroma pojme okoli sebe.

Aktivni odmor izvajam vsak dan po tretji šolski uri. Opažam, da učence zelo motivira in da ga vsak dan z veseljem pričakujejo. V nadaljevanju predstavljam nekaj praktičnih dejavnosti, ki jih izvajam v tem času. Ponudim jim čim bolj zanimive in raznolike aktivnosti. Pri tem so ves čas fizično in miselno aktivni prav vsi učenci. Hkrati jih te dejavnosti tudi sprostijo in razvedrijo. Potekajo skupinsko, individualno ali v parih. Pozorna sem tudi na to, da dejavnost poteka na različnih mestih okoli šole in učilnice na prostem. Načrtujem dejavnosti, pri katerih so učenci lahko samostojni in aktivni. Pripomočki, ki jih uporabljam, so poceni, vsakdanji predmeti in tisti, ki jih imamo v šoli ali njeni neposredni okolici.

1. DEJAVNOST – UGANKE

Učenci se postavijo v krog okoli zabojnikov z visokimi gredami. V vrečki so pripravljeni kartončki z ugankami. Vsak izžreba listek, ga glasno prebere ter pove rešitev uganke. Če rešitve ne ve ali če ne pove pravilne, imajo ostali učenci priložnost, da povedo pravilno rešitev. Uganke se pogosto nanašajo na obravnavano učno snov.

Sliki 1, 2. Fotografiji učencev pri branju in reševanju ugank (Kruh, 2016).

2. DEJAVNOST – MANDRILA KUKUDRILA

Učenci stojijo v krogu, na levi odprti dlani držijo odprto dlan desne roke levega soseda, desno odprto dlan pa imajo na levi dlani desnega soseda. Roke potujejo tako, da nekdo začne in z desno roko udari na roko levega soseda. Tako potuje pozdrav naprej. Na besedicah »kri kri kri« in »kra kra kra« se malo požgečkamo po dlani.

Besedilo pesmi: Mandrila kukudrila kuku drilula e kri kri kri e kra kra kra, madrila kukudrila kuku drilula naslednji svoj gib izda. Zaključek pesmi je lahko tudi: »… naslednji naj gre ven, ha ha!«, »… naslednji svoj pozdrav izda«, »… naslednji naj ime izda« ali kaj podobnega.

Slika 3. Notni zapis pesmi.

Sliki 4,5. Fotografiji učencev pri petju in kazanju gibov (Kruh, 2016).

3. DEJAVNOST – KAJ BI BIL, ČE BI BIL …

Vsak učenec si izbere eno izmed števil, ki so zapisana na kartončku. Na kartončku je zapisano vprašanje. Učenec ga prebere ter odgovori nanj. Primeri vprašanj: Kaj bi bil, če bi bil zelenjava/sadje/igrača/vreme/rastlina/pravljični junak/avto/barva/šolski prostor/roža/pokrivalo/športni rekvizit/obuvalo/pohištvo/praznik …

 
Slika 5. Fotografija učencev pri razmišljanju o tem, kaj bi bil, če bi bil … (Kruh, 2016)
Slika 6. Fotografija listkov z vprašanjem Kaj bi bil, če bi bil …? (Kruh, 2016)

4. DEJAVNOST – BALONI

Učence po barvah (lahko tudi po velikosti, številkah, živalih …) razdelim v skupine. V skupini so 3 ali 4 učenci. Vsaka skupina dobi napihnjen balon. Naloga skupine je, da čim prej varno pripelje balon po označeni betonski poti okoli posajene lipe. Med potovanjem balon ne sme pasti na tla. Lahko ga premikajo samo z odbojem telesa (rok, nog, glave, ramen …). Če balon pade na tla, ga poberejo in nadaljujejo.

Sliki 8, 9. Fotografiji učencev pri igri z balonom (Kruh, 2016).

5. DEJAVNOST – PARI

Na hrbet vsakega učenca prilepim besedo. Učenci se ne smejo pogovarjati, lahko samo drugega učenca vprašajo, kaj imajo napisano na hrbtu. Potem vsak učenec pri drugih išče svoj par (Janko – Metka, vilice – nož, raca – racman, torta – rojstni dan, frizer – frizerka, učenka – učenec …).

 Ž
Sliki 10, 11: Fotografiji učencev pri iskanju parov (Kruh, 2016).

6. DEJAVNOST – HITRO SPREMENI GIBE

Učenci se postavijo v krog. Z izštevanko izberemo učenca, ki se nekoliko umakne iz kroga. Med ostalimi učenci določimo nekoga, ki bo na skrivaj spreminjal gibe. Vsi ostali njegove gibe skrivaj ponavljajo. Učenec, ki smo ga izbrali z izštevanko, stopi v sredino kroga in mora čim prej ugotoviti, kdo je tisti, ki spreminja gibe.

Besedilo pesmi: »Hitro spremeni gibe, pazi, da te ne vidim, ti pa ugani, kdo je, kdo je spremenil gibe.«

Sliki 12, 13. Fotografiji učencev pri spreminjanju gibov (Kruh, 2016).

7. DEJAVNOST – POTNI LIST

Učence razdelim v pare. Vsak par dobi mapo in listek z obrazcem, ki ga mora izpolniti. En v paru je opazovalec/izpraševalec, drugi pa slika. Opazovalec mora zapisati odgovore na pripravljena vprašanja, ki so napisana na listu, npr.: kakšne barve oči ima, katera je njegova najljubša barva, kateri hobi ima, koliko ima številko noge, koliko je stara ta oseba, iz katere države je, kako mu je ime itd. Vlogi potem zamenjata.

Sliki 14, 15. Fotografiji učencev pri reševanju »potnih listov« (Kruh, 2016).

Dejavnosti na prostem so zelo pomembne zaradi doživljajske vrednosti. Učenci si učne izkušnje v naravi bolj zapomnijo, to pomeni, da pridobljene informacije v spominu ostanejo dlje in pomagajo razviti občutek za svet okrog nas s povezovanjem čustev in učenja (Council for Learning Outside the Classroom, 2016).

Učenci začnejo pri pouku na prostem naravo doživljati sami, preko čutil, in se začnejo bolj zavedati dogajanja okoli sebe. Pri načrtovanju dejavnosti sem pozorna na to, da učenci pridobijo izkušnje preko izkustvenega učenja. Spodbujam jih, da poslušajo, vohajo, gledajo in se dotikajo. Izkustveno usmerjen pouk učencem omogoča, da so v neposrednem učnem kontaktu z učno stvarnostjo in tako pridobivajo lastne individualizirane izkušnje. Te učenci lažje vključujejo v svoje razumevanje, razlago sveta, pojavov, pojmov, vedenja ter navsezadnje razumevanje sebe.

ZAKLJUČEK

Aktivni odmor od učitelja zahteva v prvi vrsti dobro poznavanje učencev, ciljev pedagoškega dela in učnega načrta ter veliko mero fleksibilnosti in zaupanja vase. Zdi se mi pomembno, da učitelj učencem omogoči take vrste popestritve vsakdanjega pouka. Velikokrat lahko učenci izberejo svojo dejavnost, ki jo izvajamo med aktivnim odmorom.

Moja opažanja, ki sem jih zasledila pri izvajanju aktivnega odmora, so naslednja:

• učenci so pri naslednji uri bolj motivirani za delo,
• pri izvajanju teh dejavnosti so sproščeni,
• aktivni odmor jim pomeni neke vrste nagrado,
• podružnična šola ima veliko prednosti,
• učenci se družijo in zabavajo,
• spodbujanje komunikacije,
• učenci so vedno v pričakovanju, kakšna bo dejavnost.

Kaj menijo učenci o aktivnem odmoru:

• prehitro mine,
• lepo mi je,
• zelo se zabavam,
• počutim se dobro, veselo,
• rad imam aktivni odmor,
• sem na svežem zraku,
• se igram s sošolci,
• super je,
• sprostim se,
• takrat sem dobre volje,
• všeč so mi različne aktivnosti,
• prijetno mi je,
• družim in pogovarjam se s sošolci.

LITERATURA IN VIRI

• Council for Learning Outside the Classroom, pridobljeno 10. 1. 2016
• Gunther, T. (2014). 500 imenitnih iger. Ljubljana: Mladinska knjiga.
• Skribe-Dimec, D. (2007). Raziskovalne škatle. Ljubljana: Modrijan.
• Skribe-Dimec, D. (2014). Pouk na prostem. Raznovrstnost pristopov in razvijanje naravoslovnega mišljenja. (str. 79–83). Pridobljeno 5. 1. 2016.

Žuta zgrada na brijegu – od male realke do škole budućnosti

Sanja Pavlović Šijanović

Mala je realka sa četiri razreda i 46 učenika-dječaka, u Vukovaru počela raditi davne 1891.godine i to u prostorijama općinske gostionice „Kod zvijezde“. Tri godine kasnije izgrađena je velika, reprezentativna, školska jednokatnica iza katoličke (franjevačke) crkve, na uzvišenom položaju odakle se pružao prekrasan pogled na Dunav i sam grad. 1895. godine mala realka postaje realna gimnazija i djevojčice dobivaju pravo upisa. Od 1906. godine otvaraju se viši razredi, godinu dana kasnije zaočinju radovi na proširenju školske zgrade i dogradnja dvorane za tjelovježbu tzv. „gombaona“ te 1911. godine školu završavaju prvi maturanti (abiturienti). Već je 1912. godine škola imala osam razreda i 240 učenika, od toga 70 učenica. (Izvor: Gimnazija u Vukovaru – 100 godina, Dr. Vlado Horvat). „Vukovarska gimnazija stajala je na brijegu iznad grada i bila je obojena žuto. Zato je nalikovala na svjetiljku koja je postavljena visoko s nekom osobitom namjerom.“ (Pavao Pavličić). Cjenjena i priznata iznjedrila je generacije mladih, sposobnih ljudi, kasnije priznatih stručnjaka i intelektualaca.

U doba Domovinskog rata, zgrada gimnazije u potpunosti je uništena: „…onda je svjetionik razbijen upravo na svoj stoti rođendan. Svjetlost se ugasila, grad je potonuo u mrak, pa se i nasukao, kao što su se nasukali i njegovi stanovnici. Više nije bilo orijentacije ni u prostoru ni u vremenu. Na trenutak je izgledalo da je sve izgubljeno.“ (Pavao Pavličić). Od 1991. godine do 1998. stajala je tako razrušena, zaboravljena i izložena vremenskim utjecajima.

Vođeni i ohrabreni riječima Siniše Glavaševića: „ Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti.“, škola je obnovljena 2000. godine na ponos svih Vukovaraca i iste te godine započela je i nastava. Učenici koji trenutno pohađaju srednju školu rođeni su puno godina nakon domovinskog rata te osim priča svojih najbližih i putem medija nemaju pravu predodžbu o tome što se u Vukovaru dogodilo 1991. godine. Gimnazija Vukovar već dugi niz godina iz generacije u generaciju obnavlja to sjećanje, te na taj način učenicima iz svih krajeva Lijepe naše pokušava približiti i ispričati noviju hrvatsku povijest kako bi sa ponosom i dostojanstvom živjeli svoju budućnost, bez sumnji i predrasuda o Domovinskom ratu, njegovim žrtvama i hrabrim ljudima. Rekao je Siniša Glavašević: „Naučite djecu da se smiju, da misle lijepo, da ih upozorite da njihova htijenja ne budu veća od nebeskog svoda, da njihove ruke ne prljaju ničija djetinjstva, i ničije želje, morate ih jednostavno naučiti da ljube….djeca su budućnost, ona su nada u bolje sutra, vjera da će ono što slijedi zaštititi starost. „

Danas gimnazija nastavlja dalje….Nastava se odvija na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Naši nastavnici i učenici aktivno se uključuju u projekte i razne izvannastavne aktivnosti i tako sudjeluju u društvenom i kulturnom životu lokalne zajednice ali i šire. S ponosom nastavljaju stope istaknutih vukovarskih gimnazijalaca poput znanstvenika Vinka Zidarića, akademika Pavla Pavličića, glumca Krešimira Zidarića, povjesničara i muzeologa Vlade Horvata, književnika Rene Matoušeka, profesora, slikara, kipara i medaljera Branka Crlenjaka, profesora Željka Mataje, profesorice Ljiljane Gehreche, akademkinje Aliche Wertheimer Baletić, arhitekte i urbaniste Matije Salaja, slikara Vladimira Filakovca, hrvatskog vojnog zapovjednika u Domovinskom ratu Alfreda Hilla, arheologinje Branke Šulc te današnjim generacijama poznatog rukometnog reprezentativca Damira Bičanića i mnogih drugih. Nasljeđe vrijedno čuvanja a samim time i izazov i poziv za nastavak tradicije danas i u vremenima koja nadolaze. Nastavnici vukovarske gimnazije svjesni činjenice da se odgojem i obrazovanjem prenosi i usvaja cjelokupno socijalno naslijeđe kao skup kulturnih vrijednosti te moral, radno iskustvo i običaji, nastavljaju dalje. Bogato iskustvo i tradicija primjenjuju se u novim životnim uvjetima i na taj način omogućuje se našim učenicima dolaženje do novih znanja, vještina, otkrića i iskustava. Time naša škola odgovorno i samouvjereno odgaja i obrazuje buduće građane spremne za uključivanje u cjelokupni društveni život kao njegovi aktivni graditelji.

Na inicijativu ravnatelja, profesora Davora Šijanovića i spremnošću učenika i nastavnika, ove je godine Gimnazija Vukovar, prvi puta obilježila Dan škole i to predstavljanjem svoje bogate povijesti izložbom rijetko viđenih materijala koje nam je, za ovu prigodu, ustupio ovogodišnji dobitnik europske muzejske nagrade Silletto, Gradski muzej grada Vukovara, te izložbom starih razglednica i zapisa koje su vjerno čuvali roditelji naših učenika ali i nastavnici koji su svoj radni vijek proveli u ovoj školi. U sistematizaciji i kronološkom prikazu povijesnih materijala, profesoricama Karolini Dvojković i Sanji Pavlović Šijanović, značajno je pomogla gđa. Olivera Crevar, knjižničarka i gdin.Zdravko Dvojković, muzejski savjetnik, profesor povijesti umjetnosti i kustos Zbirke Bauer u Gradskom muzeju Vukovar koji je, zbog predanog 40- godišnjeg rada u Gradskom muzeju Vukovar i Zbirci Bauer i Galeriji umjetnina, 2015. godine, dobio nagradu Grada Vukovara za životno djelo. Profesor Dvojković, zajedno sa svojim gimnazijskim profesoricama i ravnateljem škole, želio je ovom izložbom potaknuti i mlade sugrađane na shvaćanje vrijednosti likovne kulture kao temelja za buđenje svijesti o važnosti sredine u kojoj žive. Posjetitelji izložbe mogli su šetnjom kroz cjelokupni prostor škole, kronološki pratiti događaje vezane za osnutak, devastaciju tijekom Domovinskog rata, obnovu i današnja postignuća učenika, nastavnika i prijatelja Gimnazije Vukovar.

Izložba „Od male realke do e-škole“ bila je otvorena za javnost i kao takva izazvala je veliki interes ne samo kod učenika i nastavnika, već i kod građana grada Vukovara jer kako je ustvrdio Pavao Pavličić i sam vukovarski gimnazijalac: „Po njoj smo se snalazili u svojoj biografiji, jer život se dijelio na ono što je bilo prije Gimnazije, na ono što je bilo u Gimnaziji i na ono što je bilo poslije. I, svačijem životu vrijeme što ga je proveo u Gimnaziji ostaje kao herojsko doba: tada su nam se dogodile najljepše i najuzbudljivije stvari, tada smo bili najduhovitiji, najhrabriji, najzaljubljeniji, najviše ono što jesmo. Zato ni danas ne možemo udahnuti miris vlažne krede a da ne osjetimo nostalgiju za žutom zgradom po kojoj se i sad orijentiramo na svojoj životnoj plovidbi.“ Riječi koje smo imali priliku čuti od samog hrvatskog akademika, književnika, književnog znanstvenika, prevoditelja i scenariste, Pavla Pavličića koji nas je svojom posjetom nadasve oduševio jer gotovo da nema Vukovaraca kojima kroz ruke nisu prošle lirsko-memoarske knjige o gradu Vukovaru: Dunav, Šapudl, Kruh i mast, Vodič po Vukovaru, Vesele zgode djeda i bake, Vukovarski spomenar, Vukovarske razglednice…kojima je prikazao i brojne slike grada kako je izgledao za vrijeme njegovog školovanja, odrastanja i Domovinskog rata. Baš kao što je Pavao Pavlićić svojim djelima tako smo i mi našom izložbom, pokušali osigurati sjećanja kako nikada ne bi pala u zaborav.

Uz izložbu, učenici i nastavnici priredili su niz aktivnosti za svoje drage goste i predstavnike lokalne zajednice s kojima Gimnazija Vukovar ostvaruje izuzetno kvalitetnu i produktivnu dugogodišnju suradnju i koji su svojom nazočnošću uveličali i podržali rad na promociji škole kao aktivne i uspješne odgojno obrazovne institucije: zastupnicu u Hrvatskom saboru gospođu Mariju Budimir, dogradonačelnika grada Vukovara Marijana Pavličeka, bivšeg gradonačelnika grada Vukovara gdina Vladimira Štengla, ravnateljicu Gradskog muzeja Vukovar gđu. Ružu Marić, ravnateljicu Hrvatskoga doma gđu. Ivanku Miličić, ravnateljicu Muzeja vučedolske kulture gđu. Mirelu Hutinec, ravnateljicu Gradskog društva Crveni križ Vukovar gđu. Zoricu Grgić, gvardijana i župnika Crkve sv. Filipa i Jakova, fra. Ivicu Jagodića, ravnatelje i djelatnike osnovnih i srednjih škola iz Vukovara i Osijeka i dugogodišnje prijatelje i suradnike iz V. Gimnazije Zagreb, III. Gimnazije iz Splita, gdina. Ivana Rodića, novinara Školskih novina, te mnogobrojne posjetitelje kojima Gimnazija Vukovar zauzima posebno mjesto u životu.

Tako je organizirana svečana priredba u Pastoralnom centru Crkve sv. Filipa i Jakova, niz kreativnih tematskih radionica otvorenog tipa u predmetnim učionicama te domjenak uz neformalno druženje i razmjenu dojmova, razmišljanja, iskustava i sugestija….

1891. godine bila je mala realka, poput feniksa 2000. godine uzdigla se iz pepela a danas je e-škola prepoznatljiva po svojoj tradiciji i usmjerenosti ka budućnosti.

Od Novog Marofa do Hong Konga – slučajno, ali s namjerom!

Danijela Koren

Učenici OŠ Novi Marof prošle su godine od listopada 2015. pa do siječnja 2016. sudjelovali u međunarodnom projektu pod nazivom International School Library Month – Bookmark project – The School Library Rocks, razmjeni ručno načinjenih straničnika gdje su, zahvaljujući volji, kreativnosti, upornosti i strpljenju, poklonili straničnike svojim vršnjacima u dalekoj Kini, točnije – u Hong Kongu!

Projekt razmjene straničnika jednostavan je i zabavan način na koji učenici u školskim knjižnicama diljem svijeta svake godine upoznaju nove prijatelje. Godine 2015. i učenici OŠ Novi Marof uključili su se u taj projekt; točnije učenici 2.A razreda, njihova učiteljica Snježana Rabuzin i knjižničarka Danijela Koren. Metodom slučajnog odabira doznali smo da ćemo surađivati s vršnjacima s drugog kontinenta, iz dalekog Hong Konga.

Nakon što smo se dogovorili o početnoj ideji kako ćemo oblikovati straničnike, prionuli smo na posao. Trudili smo se predstaviti svoju zemlju što bolje možemo, a kao poklon iznenađenja poslali smo im Vodeni svijet, slikovnicu našeg učenika Franje Horvata koja je 2013. osvojila prvu nagradu na natječaju za najbolju autorsku slikovnicu Moja prva knjiga. Hvala učiteljici Ivoni koja ju je prevela na engleski jezik.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Bili smo vrlo uzbuđeni kad smo dobili pošiljku iz Kei Chun Primary School. Kako je sve izgledalo, pogledajte na fotografijama! Zamolit ćemo Konfucijev institut iz Zagreba da nam pomogne u čitanju kineskog pisma. Tko zna, možda je i to početak jednog divnog prijateljstva!

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Ujedinjeni u različitosti

Tjedan Kanade
29. ožujka 2016. – 01. travnja 2016.

Davorka Nekić

Koliko maleni Moravičani vole engleski jezik i svoj projekt iz kulture zemalja engleskoga govornog područja pokazuje i činjenica da su odmah po povratku s proljetnih praznika krenuli s novim tjednom kulture. Ovaj je put riječ bila o drugoj po veličini zemlji na svijetu odnosno održan je Tjedan Kanade.

U utorak, 29. ožujka u PŠ Nikole Tesle u Moravicama svečano je otvoren Tjedan Kanade.

Tjedan su otvorile učenice 6. razreda, Vanja Vučinić i Valentina Alinčić dok je vodič na našem putovanju tom zemljom bila učenica istoga razreda Mirjam Golik, odjevena kao Susan Test, jedan od najpoznatijih kanadskih crtanih junaka, djeci u Hrvatskoj poznatija kao jedna od sestara Johnnyja Testa.

Goste je na samome ulazu dočekao stol dobrodošlice s dabrom kao kanadskom nacionalnom životinjom, ali i popis cvjetova tipičnih za baš svaku kanadsku provinciju. Iako je posebno mjesto pripalo najpoznatijem listu na svijetu – onom javorovom, koji je i simbol te zemlje. Goste je s panoa pozdravila i druga Testova sestra – Susanina blizanka Mary.

Slika 1. Vanja i Valentina otvaraju Tjedan, stol dobrodošlice i Mirjam kao Susan Test

Naša Susan je provela sve učenike naše škole, kao i one koji su nam došli u goste, kroz geografiju kao i povijest Kanade od starosjedilaca (Prvih naroda, Inuita i Metisa) do današnjih dana. Tako su učenici mogli saznati da je Kanada i dvojezična zemlja u kojoj su zastupljeni i engelski i francuski jezik.

Također su imali prilike saznati sve o pet najprestižnijih kanadskih sveučilišta poput Queen’s University, University of Waterloo, itd.

Nije im ni kanadska vlada ostala nepoznanica, pa su tako saznali da je Kanada do sada imala 22 premijera od koji je trenutni, 23. po redu, mladi Justin trudeau, čiji je i otac bio također kanadski premijer. Trudeauovu vladu simbolizira spolna jednakost pa mu istu sačinjava 50% žena. Zašto? Kako je i sam svojedobno rekao kada je izabran …“ Ovo je 2015. godina!“. I time je rekao sve.

Upoznali su i mnoge dotada njima nepoznate znamenitosti poput najfotografiranijih hotela na svijetu – Chateau Frontenac i Chateau Lake Louise, Hopewell Rocks koju su nalik ogromnim hodajućim figurama, Peggys Cove sa svjetionikom kao svojim zaštitnim znakom i mnoge druge. Prisjetili su se i Niagarinih slapova od kojih se samo jedan nalazi na kanadskoj strani. Kanađani bi rekli – onaj najljepši! Imali su prilike vidjeti i fotografirati se s dvjema maketama poznatih kanadskih znamenitosti, a to su Parliament Hill te CN Tower i SkyDome.

Uživali su u filmskoj industriji kroz poznate glumce i glumice poput Jima Carreyja, Rachel McAdams, Haydena Christensena i Ryana Goslinga. Sami su se sjetili i Ryana Reynoldsa budući da isti upravo promovira svoj novi film, ma učenicima je poznat mahom iz komedija. Ali, također su susreli i Cailloua odnosno Hrvatima poznatoga crtanoga junaka Oblutka kojega se može vidjeti i na našoj televiziji.

Od serija su saznali odnosno prisjetili se Flashpointa, Degrassi: The Next Generation, La Femme Nikite te Naturally, Sadie.

Glazba su im približili legendarni Kanađani – Celine Dion, najnagrađivanija pjevačica u svijetu i Bryan Adams od onih „starijih“ te mladi talenti kao što su Avril Lavigne i Justin Bieber. Posebnu im je pažnju privukla činjenica da se Bieber tri puta našao na Forbesovoj listi najutjecajnijih ljudi na svijetu. Saznali su i za druge poznate kanadske pjevače i pjevačice poput starijim generacijama poznatih Paula Anke i Neila Younga te mlađim bolje znanih Alanis Morissette, Nelly Furtado i Diane Krall.

Književni plakat su krasili Robertson Davies, „čovjek od pera“ kako ga zovu Kanađani kao i Michael Ondaatje, autor poznatoga Engleskoga pacijenta te dvije spisateljice, Alice Munro, dobitnica Nobelove nagrade za književnost (2013.) i Carol Shields, dobitnika Pulitzera (1993.). Ovaj im je plakat na najbolji način uspio približiti kanadsku književnost budući da ista nije zastupljena tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog školovanja. Možda jedino kao izbor samih učenika.

Od događaja posebnih za Kanađane odabrali smo Canada Day, državni praznik koji se slavi 01. srpnja, a najveća je proslava u glavnome gradu Ottawi. Kanadska zajednica u RH ga također slavi na što im je pažnju skrenuo naš počasni gost.

Slika 2.  Plakati i makete

Od tradicionalne hrane čuli su za poutine, Montreal-style smoked meat, butter tart i mnoge druge dok su se od tradicionalnih priča susreli s legendama, mitovima i pričama o duhovima koje potječu od starosjedilačkih plemena.

U četvrtak, 31. ožujka u goste nam je došao Kanađanin hrvatskoga podrijetla. Gospodin Mark Mocnaj rođen je i odrastao u Montrealu, Quebec. Održao im je zanimljivo predavanje o Kanadi, iznoseći 50 najpoznatijih, a ujedno i najzanimljivijih činjenica o svojoj zemlji. Da bi se osjećao „more Canadian“ odjenuo je hokejaški dres montrealskoga hokejaškoga kluba čime je privukao pozornost svih učenika. Osim zanimljivosti o Kanadi, gospodin Mocnaj im je prikazao kratak film o kanadskome nacionalnome junaku Terryju Foxu, koji je u mladosti obolio od karcinoma s kojim je bitku izgubio s nepune 23 godine. Fox je pokušao pretrčati 2. po veličini zemlju svijeta, od jedne do druge obale, i to unatoč činjenici da mu je jedna noga bila amputirana. Nažalost, nije uspio. Štoviše, karcinom se proširio i naposljetku mladome Terryju oduzeo život, ali ipak je ostvario svoj cilj – htio je skupiti po dolar za svakoga Kanađanina. U tome je uspio, a nakon njegove smrti fondacija Fox je narasla, skupio se mnogo veći iznos od onoga kojega je sam Fox provotno zamislio, ljudi su postali osvješteniji glede te okrutne bolesti, a Marathon of Hope ili Terry Fox Run se trči diljem svijeta, a ne samo u njegovoj rodnoj Kanadi. Gospodin Mocnaj im je pokazao i svoje vrlo dobro znanje hrvatskoga čime je svoju zemlju približio i onim učenicima koji imaju poteškoća s engleskim. Učenicima je, zahvaljujući kanadskom veleposlanstvu, podijelio kanadske zastavice, kemijske olovke u boji Kanade te bombone od javorovog sirupa za koje su učenici rekli da imaju okus karamele. Po završetku predavanja odnosno prezentacije učenici su izrazili želju i da se pojedinačno slikaju s našim kanadskim gostom u čemu im je on vrlo rado izašao u susret.

Slika 3. Učenici s Markom Mocnajom

Susret je završio malim domjenkom na kojem je naš počasni gost imao čast prerezati „kanadsku“ tortu s dabrom, Niagarinim slapovima, Peggys Coveom, hokejašem i kanadskom zastavom. Kanadska torta u pravom smislu te riječi.

Slika 4. Mark Mocnaj, Mirjam Golik i prof. Davorka Nekić, učenici i „kanadska“ torta

Pruži li vam se ikada prilika posjetiti Kanadu, ne oklijevajte! Kupite kartu! Spakirajte kofere! Zaključajte stan ili kuću! I poletite! Uvjerena sam da ni u jednome trenutku nećete požaliti tu odluku! Kanada je zemlja vrijedna posjeta u svakome pogledu.

Do sljedećega puta i nekoga drugoga tjedna…

Doviđenja! Goodbye! Au Revoir!

Raziskovanje naše preteklosti – Učila in učni pripomočki

Diana Dobovšek

Kako pomembna je naša preteklost, da lahko razumemo sedanjost, že dolgo vemo, zato smo se na naši šoli odločili, da jo raziščemo. Vse od januarja pa do konca marca smo izvajali projekt z naslovom Učila in učni pripomočki.

Tekom projekta smo: zbirali stara učila in učne pripomočke, oblikovali razstavo Učila in učni pripomočki v preteklosti, obiskali smo Slovenski šolski muzej in si ogledali stalno razstavo Šolstvo na Slovenskem skozi stoletja ter sodelovali pri učni uri iz leta 1905 z naslovom Računstvo, zbirali in beležili smo spomine starih staršev, raziskovali preteklost šole in izdelovali učila in učne pripomočke. Vse zbrane predmete smo razstavili na razstavi v Mestnem muzeju Idrija in v Slovenskem šolskem muzeju. V projektu so sodelovali učenci, učiteljice, starši in stari starši.

Januarja smo v okviru tega projekta brskali po zaprašenih podstrešjih domov in šole ter iskali različna učila in učne pripomočke, ki so jih uporabljali v preteklosti. Nabrali smo veliko različnih stvari in pripravili razstavo z naslovom Učila in učni pripomočki v preteklosti.

Sliki 1. Šolska torba                 Sliki 2. Učni kartončki

Sliki 3. Izkazi o šolskem napredku (1940)         Sliki 4. Spominska knjiga (1929)

V februarju smo obiskali Slovenski šolski muzej. Ogledali smo si stalno razstavo Šolstvo na Slovenskem skozi stoletja. Razstava prikazuje šolstvo na naših tleh od prvih znanih začetkov pa vse do novejšega časa. Z izbranimi predmeti, fotografijami, učbeniki, dokumenti in odloki, šolskim in pedagoškim časopisjem opozarja na pomembne dogodke šolske zgodovine ter kaže vpetost slovenskega šolstva v evropske pedagoške tokove.

Poleg tega smo prisostvovali na učni uri naših babic in dedkov iz leta 1905 z naslovom Računstvo. Spoznali smo, kako so se naši vrstniki pred sto leti učili »številjenja«. Pri tem smo se seznanili tudi s starimi računskimi učnimi pripomočki, reševali enostavne računske naloge in pisali s kredami na tablice ter s peresi in črnilom v učne liste. Pouk je bil nazoren in v duhu začetka 20. stoletja.

Sliki 5. Učenci pri pouku računstva

Učenci so s projektom raziskovali kakšen je bil pouk in kakšna učila ter šolske pripomočke so pri pouku uporabljali dedki in babice. Predstavljamo vam le nekaj zanimivih zapisov in spoznanj otrok.

Babica pripoveduje …

»Minilo je že dobrih sedemdeset let, kar sem jaz obiskovala osnovno šolo. Bilo je vse drugače, kot je danes. Nosili smo skromne nahrbtnike, v katerih smo imeli mapo, par zvezkov in slovensko čitanko, v zadnjih letih tudi srbohrvaško ter pero in svinčnik. S seboj smo nosili malico, nekateri kruh ali suho sadje, če ni bilo kruha. Učitelji so bili strogi in so večkrat uporabili palico. Leta 1941 so nam rekli: Otroci pojdite domov, ker se je začela vojna!«

Jernej

Ker imam samo babici, sem o pouku v tistih časih vprašala eno od njiju. Babica je stara 71 let. V šolo je hodila nekaj kilometrov peš. Bila je bosa ali pa obuta v stare, ponošene, napol prevelike čevlje, ki jih je dobila od starejših bratov ali sester. Enako je bilo tudi z oblačili. Namesto torbe je imela cekar iz ličja, v njem pa en zvezek, dve knjigi (za matematiko in slovenščino), nalivno pero in navaden svinčnik. Učitelji so bili bolj strogi, učna snov pa veliko manj zahtevna. Učenci so bili disciplinirani, ubogljivi in marljivi. Babici je ta čas ostal v trajnem spominu.

Bernarda

Včasih je pouk potekal v šoli. V času vojne so šolo požgali, zato se je pouk odvijal v gasilskem domu in po vaških hišah. Učili so se le osnovne stvari, kot so branje, pisanje in računanje. Pri slovenščini so veliko časa recitirali domoljubne pesmi in prebirali zgodbe o vojni. Učitelji so bili strogi. Zahtevali so red, disciplino in mir. Učence so hoteli naučiti, da bi se znali postaviti sami zase. V primeru kršenja pravil so bili kaznovani. Največkrat so klečali na koruzi ali ječmenu, stali v kotu, bili tepeni s palico in bili zaprti po pouku. Učitelji so vsakodnevno pregledovali tudi čistočo učencev. Če si imel umazane nohte ali ušesa, si bil kaznovan. Sprva so pisali na lesene tablice, kasneje pa so učenci iz premožnejših družin pisali tudi na papir. Na tablice so pisali z ogljem ali s kredo, na papir s peresom, ki so ga namakali v črnilo. Pouk se je pričel ob osmih. Pred poukom so učenci morali odpeljati živino na pašo. V en oddelek so bili vključeni učenci iz več razredov. Malice največkrat ni bilo, če je bila, so si jo učenci prinesli od doma. Vsak dan so imeli štiri do pet ur pouka.

Pia

Včasih je moja babica v šolo nosila šolske potrebščine v pletenem cekarju iz ličja. V njem je imela čitanko, zvezek za lepopis, za računstvo, za zgodovino, za prirodopis, za risanje in za petje. V cekarju je imela tudi leseno puščico in v njej so bili črnilo, svinčnik, pero in ravnilo. Imela je tudi pivnik. V šolo je s seboj prinašala malico. Ponavadi so bila to jabolka, suhe hruške in kruh.

Gaja

Raziskovali smo tudi preteklost šole. Pomagali smo si z različnimi viri (knjige, kronike …). Vsa spoznanja smo uredili in predstavili na plakatih.

Projekt smo zaključili z izdelovanje starih učil in učnih pripomočkov. Izdelovali smo računala, stavnico, domino poštevanko, merila in prometne znake. Spoznali smo, da je danes bolj enostavno kupiti učila in učne pripomočke, kot pa jih izdelati. Na drugi strani pa je izdelava veliko bolj zabavna, unikatna in poučna.

Sliki 6. Učila in učni pripomočki, ki smo jih izdelali sami

Tekom projekta smo se tako učenci kot učitelji veliko naučili. Spoznali smo preteklost naše šole, učila in učne pripomočke, ki so jih uporabljali v preteklosti, pouk v preteklosti, spomine starih staršev na šolske dni in še mnogo drugih stvari.

Literatura

1. Učni načrt: program osnovnošolskega izobraževanja. Spoznavanje okolja. (2011). Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport in Zavod RS za šolstvo.
2. Dražumerič M., Granda S. (1999) Zbornik župnije Šentjernej. Ljubljana. Založba Družina.
3. Mencin S. (2000) Petelinovi zapiski o Šentjerneju in okolici. Šentjernej. Tiskarna Novo mesto.
4. Fotografije Diana Dobovšek.

Matematika između realnog i virtualnog

Dubravka Toldi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske je 6. listopada 2015. donijelo odluku o financiranju projekta „Matematika između realnog i virtualnog“. Projekt je odabran za financiranje u okviru poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini.

Razdoblje provedbe projekta je od 22. listopada 2015. do 23. listopada 2016. godine, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda i Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala u ukupnom iznosu od 1 016 019 HRK. Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

Korisnik projekta je XV. gimnazija, Zagreb, a partneri su XII. gimnazija, Zagreb, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci i Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Čakovec.

U realizaciji ovoga projekta sudjeluju nastavnici stručnih vijeća matematike, stručni suradnici XV. gimnazije i partnerskih ustanova koje obavljaju djelatnost srednjeg obrazovanja prema gimnazijskom programu. Tijekom provedbe projekta planirano je izraditi kurikulum fakultativne nastave matematike temeljen na ishodima učenja i odrediti kriteriji provjere usvojenosti ishoda učenja. Trideset zaposlenika partnerskih škola sudjelovalo je u specifičnoj edukaciji o izradi kurikuluma, ishodima učenja i vrednovanju. Održane su i radionice o primjeni grafičkih džepnih računala i programa dinamične geometrija (The Geometer’s Sketchpad) u nastavi matematike. Tijekom provedbe projekta izradit će se nastavni materijali i priručnik za primjenu tehnologije u nastavi.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Posebno je važno naglasiti kako je ovo inovativni, do sada nikad viđeni i potpuno originalan program fakultativne nastave matematike stoga je njegova važnost iznimna.

Projekt bi trebao dati prijedlog fakultativne nastave matematike čiji je cilj potaknuti i razviti suvremeniji i drukčiji pristup matematici uz uporabu novih tehnologija, alata i ideja. Učenici će temeljem usvojenih matematičkih znanja samostalno i suradnički otkrivati i primjenjivati matematiku u drugim područjima i realnim životnim situacijama. Cilj je kod učenika razviti logički način razmišljanja i zaključivanja, potaknuti kreativnost, poduzetnost, odgovornost, kritičnost i samostalnost u radu. Kroz prepoznavanje vrijednosti matematike razvit će se pozitivan stav prema matematici te popularizirati matematika općenito. Jedan od važnih ciljeva fakultativne nastave matematike je korištenje onih metoda poučavanja koje dodatno potiču djevojke u području matematike i općenito prema bavljenju STEM područjem.

Strukturu fakultativne nastave čine moduli:

• Geometrija 1 i 2
• Funkcije 1 i 2
• Matrice i vektori
• Modeliranje
• Statistika i vjerojatnost
• Financijska matematika
• Teorija grafova
• Optimizacija

Kroz ove module učenici će razviti različite kompetencije. Tako će u modulu Geometrija 1 i 2 već poznate sadržaje iz geometrije sada i proširiti uporabom programa dinamičke geometrije, čime će zapravo razviti prostorno mišljenje, bolje razumjeti matematičke odnose u geometriji te ih primijeniti u rješavanju problema iz matematike, umjetnosti, fizike, geografije, arhitekture, geodezije i svakodnevice.

U modulu Funkcije 1 i 2 predviđena je obrada elementarnih realnih funkcija jedne varijable kako bi učenici usvojili značenje pojma funkcije kao jednog od najvažnijih pojmova u matematici i drugim područjima.

Vezano uz Matrice obradit će se pojam matrice, red matrice te neke specifične vrste matrica. Također, obradit će se pojam determinante matrice kao i neka njezina svojstva, naučiti računati s matricama, naći inverz matrice te primjenjivati Gauss-Jordanova metoda eliminacije. U dijelu vektora, obradit će se pojam vektora, prikaz vektora u ravnini i prostoru pomoću matrica te neka svojstva vektora. Primjenjivat će se osnovne operacije sa vektorima kao i njihova svojstva.

Proces modeliranja započinje problemom iz realnoga konteksta u kojemu prepoznajemo matematičke koncepte te prevodimo u matematički problem. Zatim rješavamo matematički problem primjenom matematičkih koncepata i metoda. Tako dolazimo do rješenja matematičkog problema koje interpretiramo te prihvaćamo ili odbacujemo kao rješenja realnoga problema. Na ovom posljednjem koraku treba osobito inzistirati jer smo ga u tradicionalnoj nastavi skloni preskočiti.

Model Vjerojatnost i statistika donosi posebnosti jer će učenici izvodeći eksperimente i analizirajući dobivene rezultate proučavati eksperimentalnu vjerojatnost. Prikupljat će, opisivati, analizirati konkretne statističke podatke i odabirom statističkih metoda donositi zaključke koje će potom prezentirati grafički koristeći se računalnim alatima i alatima dinamičke geometrije.

U modulu Financijska matematika učenici će steći specifične numeričke, statističke i logičke vještine koje se odnose na spretnost u računanju, preračunavanju i razvijanju financijskih kalkulacija, poput izračuna postotka, razumijevanja kamatnih stopa i inflacije, izračuna kamata, zajmova, kalkulacija, plaće i slično. Posebno se ističe aktualnost ovoga modula jer se danas aktivno sudjelovanje pojedinaca u ekonomskom životu smatra gotovo nezamislivim bez odgovarajuće razine osnovne financijske pismenosti.

U Teoriji grafova će se učenici upoznati s matematičkom strukturom zvanom graf koja opisuje povezanost sustava. Pomoću grafova modeliramo transportne ili komunikacijske sustave, električne ili internetske mreže, molekule i slično.

Optimizacija je jedna od ideja vodilja u nastavi matematike, pa se teme vezane uz optimizaciju, određivanje minimuma i maksimuma nalaze u gotovo svim ciklusima matematičkog obrazovanja. U ovom će modulu učenici proučiti i primijeniti neke od metoda pronalaženja najpovoljnijeg rješenja zadanog problema.

Prateći suvremene trendove u obrazovanju i uvažavajući dobivene rezultate inicijalnog istraživanja o učeničkoj želji za pohađanjem fakultativne nastave matematike, planirane su metode učenja i poučavanja.

Cilj je fakultativne nastave omogućiti učeniku, uz stjecanje specifičnih matematičkih kompetencija, razvijanje generičkih kompetencija kroz pristupe i metode poučavanja koje je u redovnoj nastavi rijetko ili nemoguće koristiti, a maksimalno potiču aktivnost učenika. U fakultativnoj nastavi matematike naglasak će biti na istraživačkoj, problemskoj i projektnoj nastavi uz primjenu elemenata igrifikacije i informatičke tehnologije. Želja nam je takvim radom povećati samostalnost i odgovornost učenika u procesu učenja. Cilj igrifikacije u nastavi odnosi se na upotrebu tehnika i elemenata društvenih igara na nastavnom materijalu kako bi se povećala motivacija učenika, njegov interes i trud te upornost u rješavanju zadataka.

U I. osnovnoj školi Bjelovaru u sklopu Erasmus + projekta

„English Learning Friends“ gostovali su partneri iz šest europskih zemalja

Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić

Protekli mjesec, od 18.4.2016. do 22.4.2016. u I. osnovnoj školi Bjelovar, koordinatoru projekta, u sklopu Erasmus + KA2 projekta „English Learning Friends“ (ELF) gostovala su 24 učenika i 17 učitelja iz Češke, Poljske, Grčke, Italije, Turske i Finske.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

U projekt su uključeni učenici u dobi od 6 do 13 godina iz sedam europskih osnovnih škola: iz Hrvatske, Poljske, Češke, Italije, Finske, Grčke i Turske. Projektom se žele unaprijediti i osnovne vještine učitelja koristeći inovativne metode podučavanja te utjecati na poboljšanje kvalitete poučavanja uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije. Na taj način učitelji u skladu s potrebama i očekivanjima učenika promoviraju strane jezike i njihovo učenje, nove obrazovne tehnologije, virtualnu komunikaciju s vršnjacima, razvijaju pozitivan stav prema tehnologiji kao podršci učenju i stvaranju te brojnim primjerima ukazuju kako tehnologije koristiti kao pomoć u učenju i poučavanju. Istovremeno učitelji kod učenika razvijaju i znanja, stavove i vrijednosti o mogućnostima koje tehnologija pruža.

Cilj je projekta koristiti eTwinning kao zajednicu i platformu za međunarodnu suradnju. Cilj je i podučiti učenike i na primjerima im ukazati kako učiti jedni od drugih, kako samostalno organizirati svoje učenje, kako surađivati, kako raditi u nacionalnim i internacionalnim timovima, kako raditi u timu te podići svijest o nužnosti i neminovnosti upotrebe IKT-a kao pomoći u učenju, uz izravnu poduku o tome kako u tome koristiti tehnologije. Učiteljima je cilj, ali i izazov, raditi u novom digitalnom okruženju koje uključuje i metodu BYOD (engl. Bring Your Own Device), podučiti učenike kako koristiti brojne web alate, kako biti snalažljiv i fluentan u radu s njima, te kako svoj rad orijentirati na ishode učenja i poučavanja. Posljednje se uvelike odnosi na Cjelovitu kurikularnu reformu i dinamične i razvojne kurikulume koji za podlogu imaju informacijsko-komunikacijske tehnologije koje se stalno mijenjaju. Najvažnije je istaknuti orijentaciju na pedagoške modele koji učenika stavljaju u središte poučavanja. U društvu u kojem živimo, društvu koje uči, novi koncepti učenja su usmjereni na osobu i njezine sposobnosti učenja.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Projekt je za cilj imao i učenike podučiti sigurnoj i odgovornoj upotrebi interneta i IKT-a te podići svijest o osobnim digitalnim tragovima i načinima kontrole istih.

Transnacionalni sastanak učenja, poučavanja i osposobljavanja održan u gradu Bjelovaru započeo je programom dobrodošlice koji su učenici I. osnovne škole Bjelovar pripremili svojim gostima. Za vrijeme svog boravka u Bjelovaru inozemni su gosti razgledali grad, posjetili prostorije Gradske uprave Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, gdje su se susreli s gradonačelnikom gospodinom Antunom Korušecom i njegovim zamjenicama gđom Lidijom Novosel i Jasnom Višnjić te pročelnicom županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i nacionalne manjine gđom Anom Antolović. Tijekom transnacionalnog sastanka održano je osam zanimljivih projektnih radionica na kojima su sudionici projekta učili izrađivali nakit sa slovima glagoljice, pisali članke za ELF časopis, izrađivali rječnik fraza „Phrasebook of Friendship and Fun“ na svim jezicima partnerskih zemalja, učili upotrebljavati web alate, istraživali Bjelovar kroz igru „City game“, izrađivali model prosječnog ELF učenika i još mnogo drugih poučnih i zabavnih aktivnosti. Tijekom njihovog boravka, održan je i projektni dan škole tijekom kojeg su učenici I. osnovne škole Bjelovar svojim gostima predstavili 27 tema vezanih uz ljepote, prepoznatljivost i posebnost Republike Hrvatske, kao i jedna radionica na dječjem odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ u Bjelovaru.

Osim rada na projektnim aktivnostima, gosti iz Europe su mogli uživati u ljepotama našeg grada i domovine, jer su za njih bili organizirani izleti u Zagreb i NP Plitvička jezera, koji su na njih ostavili snažan dojam. Učenici i učitelji I. osnovne škole Bjelovar uživali su u ulozi domaćina, dok su gosti bili oduševljeni dobrodošlicom, organizacijom te raznolikošću projektnih aktivnosti, kao i gostoprimstvom ljudi te ljepotama i tradicijom Bjelovara, Zagreba i Republike Hrvatske.

Susret je završen oproštajnom zabavom na kojoj su se učenici imali priliku zabavljati uz glazbu, pizzu te spektakularnu ELF tortu koja je poslužena na kraju ove petodnevne ELF avanture.

Voditeljice projekta mr. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica te Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić, učiteljice mentorice izrazile su zadovoljstvo i ponos zbog realizacije ovog projekta tijekom kojeg su učenici imali priliku doživjeti iskustvo internacionalne suradnje, ugostiti u svojim domovima učenike iz stranih zemalja, unaprijediti svoje jezične i digitalne kompetencije i na kraju, steći prijatelje i uspomene koje će pamtiti cijeli život.

„Reci ne, e-nasilju!“

Sandra Dasenčić Eterović

Učenici OŠ Supetar ove su godine sudjelovali u raznim radionicama, te tako dali svoj doprinos, za bolji Internet sutra! Dan sigurnijeg interneta, već tradicionalna tema u našoj školi, educira generacije učenika kako učiniti Internet boljim mjestom za sve.

Danas djeca provode previše vremena na internetu, pa je puno veća mogućnost da budu izložena elektronskom nasilju, cyberbullying-u. Zbog činjenice da žrtva cyberbullying-a proživljava puno teže emocije u odnosu na tradicionalno zlostavljanje, u predavanjima je posebna pažnja posvećena prepoznavanju i razumijevanju rizičnih ponašanja na internetu, te kako se nositi u tim situacijama.

U pripremi radionica i predavanja korišten je „Priručnik za voditelje programa prevencije nasilja preko interneta“, Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Filozofskog fakulteta u Osijeku.

S učenicima predmetne nastave provedena je prva radionica „Prednosti i rizici ponašanja na Internetu“, Prijatelji i neprijatelji u džepu. Cilj radionice je osvijestiti kod učenika, prednosti i rizike korištenja interneta te pozitivne i potencijalne negativne posljedice vlastitog ponašanja na internetu.

Nakon uvodne aktivnosti, doznajemo da jako puno učenika koristi društvene mreže, a veliki broj njih ima Facebook profil na svojem mobitelu.

U središnjem dijelu sata pročitane su Priče vaših vršnjaka; Ponovni „susret“ s rodbinom iz Australije i Prihvaćanje i traženje prijateljstva s nepoznatim osobama. Nakon čitanja priča, učenici su odgovarali na pitanja gdje su naveli pozitivne strane i prednosti korištenja Facebook-a. Također su ih potakle na razmišljanje o negativnim stranama korištenja interneta, kao i o mogućim posljedicama tih situacija. Učenici su iznijeli vlastita iskustva koja su doživjeli na internetu, te smo razgovarali što bi napravili kad bi doživjeli neki oblik nasilja na internetu. Tada bi se povjerili nekome, blokirali poruke i sačuvali ih kao dokaz. Kao u stvarnom, i u virtualnom svijetu smo odgovorni za svoje postupke i jednako je bitan osobni sustav moralnih vrijednosti.

Provedena je kratka radionica u kojoj su učenici provjerili svoje znanje o tehničkim aspektima zaštite sigurnosti na društvenim mrežama, gdje je korišten priručnik o Facebook-u Centra za sigurniji Internet. U razgovoru s učenicima istaknuto je da objavom osobnih informacija dovodimo sebe u situaciju da ih zlonamjerne osobe mogu zlouporabiti na razne načine, a to su:

• uzrokovanje štete ugledu osobe
• zastrašivanje (tzv. cyber-bullying)
• ucjenjivanje
• prepoznavanje pomoću lica (iz fotografija) radi nanošenja fizičke boli
• krađa potpomognuta informacijama prikupljenih s mreže
• krađa identiteta
• lažno predstavljanje
• uhođenje (uključujući industrijsku špijunažu)

U završnoj aktivnosti sata, razgovarali smo o tome koliko dobro razmislimo prije nego li nešto objavimo, vodimo li računa o tome koje stranice podržavamo i dijelimo tuđe objave. Prisjetili smo se digitalnog otiska, o kojem ovisi digitalni ugled svakog korisnika. Jednom objavljeni podaci teško se mogu obrisati.

Radovi učenika

Učenici 8. razreda izradili su u programu Microsoft Office Publisher, strip o sigurnijem internetu.

Slika 1. Strip

Savjete o sigurnom internetu i što učiniti u slučaju e-nasilja, pokazali su učenici 8. razreda u edukativnim brošurama koje su podijeljene svim učenicima.

Slika 2. Edukativni letak „Sigurno surfaj-stop nasilju i govoru mržnje na internetu“

Izradili su i prezentaciju „Kako ja koristim Internet na siguran način?“, kojom su educirali mlađe učenike.

Uređen je i školski pano s edukativnim porukama o sigurnijem internetu.

Učenici 7.razreda izradili su i razredni plakat.

Europski projekti i aktivnosti oplemenjuju nastavu i učitelje

Snježana Kovačević i Andreja Jertec

Osnovna škola Zlatar Bistrica Međunarodna je eko škola i kao takva već godinama sudjeluje u međunarodnim aktivnostima i ekološkim projektima. No, u školi se osim spomenutih provode i ostali projekti i aktivnosti međunarodnog značaja, eTwinning projekti u kojima sudjeluju učenici i razredne i predmetne nastave. eTwinnig je međunarodna zajednica europskih učitelja koji imaju priliku provoditi europske online projekte te surađivati preko platforme TwinSpace, svojevrsne društvene mreže učitelja. Danas eTwinning ima 371865 članova koji provode 48488 projekata, a u kojima sudjeluje 158049 škola. eTwinning je s radom u Hrvatskoj započeo prije deset godina te se mogu provoditi i nacionalni projekti. eTwinning projekt koji se 2015. godine u OŠ Zlatar Bistrica provodio s učenicima 7. razreda „Tell me more about your magazines“, imao je za cilj poticanje čitanja dječjih časopisa i ostale knjižne građe iz fonda školske knjižnice te je nagrađen Europskom i Nacionalnom oznakom kvalitete. Škola partner projekta bila je College de la Malmaison iz Francuske. Ove školske godine u OŠ Zlatar Bistrica provode se dva eTwinnig projekta. U projektu „ Let’s face the book“ sudjeluju učenici 5. razreda, a cilj je poticanje čitanja knjiga za djecu i mlade u kojemu su nam projektni partneri učenici iz osnovnih škola iz Poljske i Turske. Projekt „ Classroom, Europe, homeland“ provodi se s učenicima 3. razreda koji sudjelujuću u projektu uče o zavičaju i njegovim karakteristikama na kreativan način, uz uporabu IKT-a i medija te suradnju s učenicima iz Osnovne škole CRA Rio Tajo iz Španjolske i Szkole Podstawowa w Harklowej iz Poljske. Sudjelujuću u spomenutim projektima učenici usvajaju temeljne životne kompetencije, rade u grupama, surađuju s europskim učenicima, razmjenjuju materijale i služe se engleskim jezikom koji je radni jezik u oba projekta. Također, usvajaju socijalne, interkulturalne te digitalne vještine i kompetencije, radno okružje je poticajno, kreativno i ugodno tako da su učenici motivirani za rad i u budućim projektima. U vezi s međunarodnim aktivnostima i projektima OŠ Zlatar Bistrica, valja spomenuti kako su učiteljica razredne nastave Andreja Jertec i stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević sudjelovale na međunarodnom Slavenskom kontaktnom seminaru u Pragu u organizaciji Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Učiteljice iz OŠ Zlatar Bistrica odabrane su za sudjelovanje na seminaru temeljem natječaja kojega je raspisala gore spomenuta agencija ostvarivši najveći broj bodova predlažući svoje projektne ideje, način njihova provođenje te plan diseminacije. Seminar je trajao od 17. do 19. ožujka 2016., a zemlje sudionice bile su: Hrvatska, Poljska, Češka, Slovačka i Slovenija. Osim naše škole, iz Hrvatske su sudjelovale dvije učiteljice iz OŠ Markuševec, jedna učiteljica iz OŠ Lički Osik i jedan učitelj iz OŠ Sibinj. Cilj seminara bio je upoznati učitelje iz slavenskih zemalja kako bi se ostvarili novi eTwinning projekti i suradnja europskih škola. Njegov radni dio sastojao se od predavanja, radionica, izložbe projektnih ideja, pronalaženja partnera, planiranja novih projekata i prezentacije istih. Između 50- ak europskih kolega učiteljice zlatarbistričke škole su, zajedno s partnerima iz Slovenije, dogovorile provođenje novog eTwinning projekta „ Međunarodni književni klub“ što je odobrila i Agencija za mobilnost i programe EU. Koordinatorica toga projekta u Sloveniji bit će Nena Mandelj, a projekt će se početi provoditi od početka sljedeće školske godine. Stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević na seminaru je prezentirala ranije spomenuti eTwinning projekt „ Tell me more about your magazines“ kao primjer dobre prakse. Važno je spomenuti kako provođenje projekata, ali i projektna nastava u školi obogaćuju odgojno- obrazovni proces te je takva nastava usmjerena na učenika i njegov aktivan odnos prema radu. Koristeći se različitim medijima i izvorima znanja i informacija, sudjelovanje u projektima omogućuje učenicima stjecanje znanja, kompetencija, i vještina kojim postaju tolerantniji, otvoreniji prema učenju i stjecanju znanja, motiviraniji za rad, a kojima razvijaju svoju kreativnost, socijalne i interkulturalne osobine, kritičko mišljenje, samoinicijativnost i fleksibilnost u radu. Učitelji koji sudjeluju u takvim projektima imaju priliku upoznati rad europskih kolega, surađivati s njima i razmjenjivati iskustva i primjere dobre prakse koje uvijek mogu nadograditi u svakodnevnom radu s učenicima te tako obogatiti odgojno- obrazovni proces.