Kreativan Pogled

Broj 10, kolovoz 2009.

Našu kreativnost, maštu i dobru volju nije zahvatila recesija pa vam i u ovom broju donosimo pregršt zanimljivih tema i novih ideja za koje ćete sigurno pronaći mjesto u svom svakodnevnom radu.

S početkom nove školske godine započinjemo i s novim aktivnostima u zajednici „Suradnici u učenju“. Tri autorice: Željka Marković-Bilić, Gordana Sokol i Lidija Kralj započinju s pisanjem blogova. Teško je predvidjeti o čemu će sve pisati, ali svakako će spomenuti primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi, isprobavanje novih računalnih programa, zanimljive obrazovne sadržaje, savjete i trikove za korištenje Microsoftovog Officea i Windows Live programa, kurikulume (svjetske i naše), europske projekte, stručna usavršavanja…
Blogove možete pratiti direktno na njihovim adresama: Željkin, Gordanin i Lidijin ili preko RSS sažetaka na portalu „Suradnici u učenju“. Na Portalu ćete pronaći i najave naših novih aktivnosti te vijesti s aktualnih događanja.

Željka Marković-Bilić razgovarala je s Darkom Jurekovićem o tome što ga motivira da svih ovih godina osmišljava nove projekte i entuzijastički pokreće aktivnosti programa „Suradnici u učenju“. Više…

CARNetovi obrazovni sadržaji na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ uspješno su korišteni u projektu „Tesla u školi“. Kako je prošao projekt i što vas sve čeka na „Tesli“, otkrivaju Renata Ivanković i Aleksandra Mudrinić-Ribić. Više…

Vanja Marković i Antun Zupanc započinju niz članaka o objedinjavanju elektroničkih izvora znanja za djecu s posebnim potrebama. Više..

Iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije stiže podsjetnik da je sad pravo vrijeme za prijavljivanje na stručno usavršavanje, pripremne posjete i kontakt seminare u zemljama EU. Više…

Početkom rujna održava se Mobility Day, konferencija o mobilnim rješenjima i komunikacijskim tehnologijama. Više….

 

Što se događa kad programi odsele u oblake te koje prednosti i nedostatke donosi takav pristup, saznajte u tekstu Tomislava Bronzina. Više…

 

Hrvatski timovi su se s finala Imagine Cupa vratili s dvije zlatne medalje. Kako su ih zaslužili i što ih se dojmilo u Kairu, piše nam Marko Sever. Više…

 

Škola „Dr. Andrija Mohorovičić“ nastavlja s uspješnim tehnologijskim projektima. Saznajte kako izgleda njihova vizija riječke budućnosti. Izvještava nas Siniša Topić. Više…

Zašto Srećko Listeš u svom novom članku govori o pčelama, lijenosti i kvalitetnoj organizaciji života? Više…

 

Što je istraživačka metoda u nastavi, kako se učitelji trebaju pripremiti za takav rad te nekoliko konkretnih primjera pronaći ćete u tekstu Sanje Loparić. Više…

E-learning je posljednjih godina često korišten termin. Iz članka Snježane Babić naučite što se skriva pod tim pojmom, koje su njegove karakteristike, kako se tijekom vremena razvijao te kako možete obogatiti svoje znanje i nastavu primjenom e-learninga. Više…

Svoje blogove naše autorice najavljuju prvim tekstovima:

• Željka Marković Bilić (Ah, te tehnologije) govori o e-learningu u nastavi hrvatskog jezika. Više…
• Gordana Sokol (Gogini mali savjeti) o tajnama predložaka u Wordu 2007. Više…
• Lidija Kralj (Lidijin kutak) o europskom elearningeuropa.info portalu. Više…

Koji su organizacijski alati dostupni u Priručniku za učenje i poučavanje, otkriva Vesna Brust. Više…

U sklopu programa „Partner u učenju“ Microsofta Srbije i Crne Gore objavljen je obrazovni materijal za učenike o korištenju različitih Windows Live usluga. Više…

Sigurni smo da ste se i vi već zaželjeli školskih klupa. Uživajte u novoj školskoj godini, a mi ćemo se potruditi pomoći vam da se što bolje snađete s tehnologijom (ili bez nje) u nastavi.
Lidija Kralj

Razgovor s Darkom Jurekovićem

 

Krajem kolovoza Agencija za odgoj i obrazovanje je u suradnji s Microsoftom Hrvatska, tj. zajednicom „Suradnici u učenju“, organizirala stručne skupove o „Uvodu u upravljanje projektima“ za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika. Dvodnevni je skup 25. i 26. kolovoza organiziran za učitelje osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije, a 27. i 28. za učitelje i nastavnike Varaždinske i Međimurske županije. Susret u Varaždinu bio je prilika da s Darkom Jurekovićem, voditeljem Microsoftovog programa „Suradnici u učenju“ (Partners in learning) i predavačem na skupu, porazgovaramo o Zajednici, dojmovima s održanih skupova i planovima za budućnost…

 

 

 

http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf http://www.teachertube.com/embed/player.swf

 

Tesla u školi

 

Stručni timovi iz Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet sustavno prate uvođenje e-obrazovanja u sustav školstva Republike Hrvatske. To podrazumijeva kontinuirani projektni rad s nastavnicima i njihovim učenicima, pružanje potpore kroz savjetodavni rad i infrastrukturu te planiranje i razvoj daljnjih aktivnosti i projekata.

Tim za posebne obrazovne programe iz CARNet-ovog Odjela za podršku obrazovanju sustavno prati i potiče primjenu digitalnih nastavnih materijala u nastavi osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Kako se od današnjeg nastavnika očekuje voditeljska uloga u procesu učenja i poučavanja, a od učenika aktivno sudjelovanje u tom procesu, velika je pozornost usmjerena na interaktivne digitalne nastavne materijale s Nacionalnog portala za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ (https://lms.carnet.hr) koji upravo potiču navedeno. U tim je materijalima nastavnicima i učenicima omogućeno da pomoću zvučnih i videozapisa te brojnih animacija vizualiziraju problem i njegovo rješenje. Također im je na raspolaganju uporaba jedne od najizazovnijih i najuspješnijih metoda učenja i poučavanja – samostalni istraživački rad. U brojnim su primjerima učenici stavljeni u ulogu aktivnih istraživača koji provode istraživanje u različitim okolnostima i s različitim objektima te na taj način dolaze do trajnih znanja i rješenja brojnih upita i nedoumica koje su karakteristične za njihov uzrast. Upotreba digitalnih nastavnih materijala na nastavnom satu omogućuje primjenu velikog broja nastavnih metoda. Uz metode čitanja, gledanja i pisanja, izražena je i metoda slušanja. Razvoj te vještine do sada je često zanemarivan, a od izrazite je važnosti za daljnje školovanje i poslovno okruženje. Materijali često upućuju na donošenje odluke na osnovi procjene što je još jedna vještina koju je nužno razvijati tijekom školovanja.

Iako interaktivni digitalni nastavni materijali s Nacionalnog portala za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ obuhvaćaju većinu cjelina predviđenih nastavnim planovima i programima predmeta Matematike, Fizike, Biologije i Kemije za srednje škole i omogućavaju online učenje i poučavanje, savjetuje se kombinirani oblik e-učenja. Primjenu je nužno osmisliti vrlo pažljivo i ugraditi je u nastavni proces vodeći brigu o primjerenim oblicima i metodama rada te o predznanju, mogućnostima i interesima svakoga učenika. Takav oblik individualizacije nastave u ovom je slučaju prilično jednostavno ostvariti jer svaki učenik ima mogućnost odabira samostalnog ritma i opsega savladavanja gradiva.

Uvodna radionica

Zbog svega navedenoga, a s ciljem uvida u mogućnosti primjene ovakvih nastavnih materijala u našim školama, CARNet je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa odlučio pokrenuti projekt „Tesla u školi“ koji je prirodan nastavak edukacije nastavnika u sklopu CARNet-ovog projekta „Nove tehnologije i digitalni nastavni sadržaji“.

Ciljevi projekta „Tesla u školi“ bili su:

• poticanje masovnije primjene digitalnih nastavnih materijala s Nacionalnog portala za učenje na daljinu „Nikola Tesla“,
• osmišljavanje najprimjerenijih nastavnih metoda i oblika rada koji omogućuju kvalitetnu primjenu IKT-a u nastavi,
• poticanje primjene ostalih alata s ciljem informatizacije odgojno-obrazovnog sustava.

U provedbi projekta „Tesla u školi“ sudjelovalo je četrdeset i osam nastavnika matematike, fizike, biologije i kemije iz osamnaest hrvatskih srednjih škola. Jedan od kriterija izbora sudionika je bio i broj prijavljenih nastavnika iz iste škole jer se nastavnicima – sudionicima htjela osigurati stalna mogućnost suradnje i rada u timu. Projektom su također bili obuhvaćeni i ravnatelji koji su, davanjem suglasnosti, svojim nastavnicima omogućili kvalitetan rad pružanjem potpore i osiguravanjem svih potrebnih resursa. CARNet-ov projektni tim nastavnicima je osigurao i pružanje stručne pomoći u provedbi projekta u njihovim školama, a na poziv samih nastavnika.

Sve je to doprinijelo da se u vremenu od veljače 2009. godine, kada su počele prijave, pa do srpnja iste godine, kada je održan završni stručni skup, prikupi velik broj materijala koji obuhvaćaju iznimno kvalitetne radove nastavnika i informativne upitnike učenika i nastavnika.

Kako bi se nagradio najveći angažman u projektu, svi su sudionici na temelju poslanoga rada sudjelovali u natjecanju. Promatrani i ocjenjivani elementi bili su :

• uspješnost uporabe različitih metoda i oblika rada u primjeni e-sadržaja u svrhu ostvarivanja ciljeva nastavnog sata,
• inovativnost u upotrebi e-sadržaja u nastavi,
• aktivna uloga nastavnika i učenika u nastavnom procesu,
• opći dojam,
• snimka sata.

Ocjenjivački je sud vrjednovao nastavničke priprave za sat, a još je bolji uvid u sve aktivnosti na satu imao iz poslanih videosnimki. Nagrade za najuspješnije radove podijeljene su u dvije kategorije: skupna nagrada za najaktivniju školu i pojedinačne nagrade za tri najuspješnija rada.

Tehnička škola Daruvar

Veterinarska i zdravstvena škola dr. Andrije Štampara

                           

 

Veterinarska i zdravstvena škola dr. Andrije Štampara

U kategoriji „Skupna nagrada – najaktivnija škola“ nagrada je dodijeljena školi s najvećim brojem nastavnika aktivno uključenih u projekt. Izrazito kvalitetne priprave i videozapisi nastavnih sati presudili su da nagradu za najaktivniju školu dobije Zdravstvena i veterinarska škola dr. A. Štampara iz Vinkovaca. Nastavnici Vedran Žadanj, Senka Knežević-Čeple, Ružica Kruhoberec, Manuela Murvaj i Vesna Đurković ovom su nagradom svoju školu opremili novom interaktivnom bijelom pločom.

Zbog izrazito kreativne primjene digitalnih nastavnih materijala, koja je obuhvaćala uspješnu primjenu različitih nastavnih metoda i oblika rada te inovativnosti i izrazito visoke aktivnosti nastavnika i učenika u nastavnom procesu, pojedinačne su nagrade osvojili nastavnici Vedran Žadanj (Zdravstvena i veterinarska škola dr. A. Štampara, Vinkovci) – prvo mjesto i prijenosno računalo, Goran Repinc i Nataša Vacka (Tehnička škola, Daruvar) – drugo mjesto i mini prijenosno računalo te Jasmina Horvatović (Graditeljsko-geodetska škola, Osijek) – treće mjesto i mini prijenosno računalo.

Svi pristigli radovi bit će objavljeni na CARNet-ovom Portalu za škole na adresi www.skole.hr u rubrici Nastavni materijali.

Osim samih radova, nastavnici su izradili osvrt na primjenu e-sadržaja u nastavi. Unatoč navođenja nekih otežavajućih okolnosti („tehnički problemi s mrežom i računalnom opremom“, „jako velika angažiranost nastavnika za pripremanje sata u kojem se primjenjuju e-sadržaji“), nastavnici su rad s ovim materijalima ocijenili izrazito pozitivno („pokusi koje nije moguće izvesti u učionici su lijepo snimljeni“, „mogućnost da učenici sami provjere svoje naučeno znanje“, “dostupnost u bilo koje vrijeme“, „zornost“, „povećana motivacija učenika“, „lakši pristup do učenika“, „mogućnost vizualizacije“, „jasna primjena sadržaja u svakodnevnom životu“, „učenici su aktivniji, motiviraniji te se postiže ugodna, opuštena i radna atmosfera“, „sat je dinamičniji“…).

Ništa se drugačije mišljenje nije dobilo ni iz upitnika koje su ispunjavali učenici nastavnika uključenih u projekt. Nakon detaljne obrade i analize 415 upitnika učenika, dobiveni su ohrabrujući rezultati – 75 % anketiranih učenika navelo je da su u nastavi sudjelovali puno ili malo više nego inače, 59 % ih je bilo motivirano ili jako motivirano, 76 % je nastavni sat ocijenilo kao zanimljiv ili jako zanimljiv, 84 % ih je učenje pomoću računala ocijenilo afirmativno i isto toliki je postotak ozračje na satu ocijenilo radno i opušteno ili izrazito radno i opušteno.

Detaljnija analiza predočena je u sljedećim grafikonima*:

1. Sudjelovanje na nastavi u sklopu koje su se primjenjivali digitalni materijali u odnosu na sudjelovanje u nastavi bez primjene digitalnih nastavnih materijala?

2. Koliko te način rada u nastavi (korištenje digitalnih nastavnih materijala) motivirao na veće sudjelovanje u nastavi?

3. Kako bi ocijenio/la zanimljivost nastavnog sata u kojem su se koristili nastavni digitalni materijali?

4. Sad kad si imao/imala digitalne nastavne materijale u nastavi, kako bi opisao/la učenje pomoću računala (moguće je zaokružiti više odgovora)?

5. U kojoj mjeri si savladao/la nastavno gradivo koje se tumačilo pomoću digitalnih nastavnih materijala?

6. Koliko ti se ovakav način rada (korištenje digitalnih nastavnih materijala u nastavi) čini primjeren?

7. Kako bi procijenio/la atmosferu na satu u kojem su se koristili digitalni nastavni materijali?

8. Kako bi procijenio svrhu uporabe digitalnih nastavnih materijala u nastavi i njihovu povezanost sa životom?

* Statistička obrada Ankete za učenike o primjeni digitalnih nastavnih materijala s Nacionalnog portala za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ u sklopu projekta „Tesla u školi“.

Analizirajući prioritete, želje, potrebe i vrijednosti djece uzrasta od 12 do 16 godina, brojna su istraživanja pokazala da kao vrijednosti uglavnom ističu samostalnost, istinitost, originalnost, kreativnost, povezivanje i dijeljenje te stalnu motiviranost. Isto tako, od prioriteta na prvo mjesto stavljaju prijatelje, zatim zabavu, glazbu, interakciju u realnom vremenu i predstavljanje sebe samoga putem socijalnih mreža, a kao odbojne elemente ističu složenost i loš dizajn.

Sve to potvrdili su i učenici anketirani u projektu „Tesla u školi“. Na opisno pitanje „Što ti se prilikom izvedbe nastavnog sata s digitalnim nastavnim materijalima najviše svidjelo?“, učenici su izdvojili „videozapis, tekst koji je bio kratak i jednostavan i zanimljive slike“, „manje sadržaja, slike, ne mora se čitati, videozapis sa zvukom“, „što smo puno toga sami radili i naučili uz pomoć digitalnih sadržaja“, „to što smo svi sudjelovali na satu“, „izlaganje grupa“, „sve je čitko i precizno objašnjeno te uz objašnjenje profesora još sam bolje shvatio gradivo“, „brzina, točnost, svježina podataka“, „jednostavnost korištenja“.

Kako je bilo zanimljivo utvrditi i uvjete u kojima se izvodi ovaj projekt, rađena je i analiza oblika rada s obzirom na broj računala u učionici. Prilično velik broj učenika imao je priliku sudjelovati u nastavi radeći samostalno ili u paru na računalu (67%) što ukazuje da je u školama moguće organizirati i provesti nastavu i u ovakvim uvjetima.

                               

Tehnička škola Daruvar                                   Veterinarska i zdravstvena škola dr. Andrije Štampara

Nastavnici su, između ostaloga, na završnom skupu imali priliku procijeniti cijeli projekt što je upotpunilo cjelokupnu sliku provedbe projekta u cjelini. Pored poteškoća, u kojima su se najčešće osvrtali na nedovoljnu opremljenost škola informatičkom opremom i manjak računala s priključkom na internet, iznijeli su i elemente koji su im najviše koristili. Najčešće su isticali novo iskustvo pri korištenju tehnologije u nastavi, obradu pokusa koje prije nije bilo moguće izvoditi na satu, mogućnost prikazivanja apstraktnih sadržaja, puno korisnih informacija na stručnim skupovima te izrazito povećanje motivacije učenika.

Zadovoljstvo i motiviranost učenika odrazili su se i na nastavnike tako da su i oni element zadovoljstva u radu na projektu ocijenili najvišim ocjenama. U školama u kojima je bilo više nastavnika uključenih u projekt, istican je i timski, interdisciplinarni rad u pripremi nastavnika za sat. To je rezultiralo razvijanjem međupredmetnog suodnosa u ostvarivanju nastavnog procesa što se ističe kao jedan od prioriteta suvremenog pristupa odgoju i obrazovanju.

 

 

Nastavnici su također imali priliku napisati poruku voditeljima projekta na osnovu čega je zaključeno da je projekt ostvario sve svoje ciljeve uz izrazito pozitivno ozračje i zadovoljstvo u radu („vrlo lijepo, edukativno i korisno“, „hvala na podršci, vođenju i druženju“, „samo tako dalje“, „projekt je jako dobro osmišljen i trebao bi se promovirati po školama“, „zahvaljujem voditeljima tima na dobrim savjetima“, „sretna sam što kvalitetno radite ovako koristan i primjenjiv sadržaj. Samo tako nastavite“).

Veterinarska i zdravstvena škola dr. Andrije Štampara

Uz kvalitativne i kvantitativni su pokazatelji također pozitivni. Osim kontinuiranog porasta ukupnog broja jedinstvenih korisnika koji pristupaju ovim nastavnim materijalima, broj pristupa lekcijama je od ožujka do lipnja porastao sa 7 993 na 18 244 pristupa mjesečno što još jednom potvrđuje nužnost ovakvog projektnog rada i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika u razvoju odgojno-obrazovnog sustava.

Završni stručni skup i dodjela nagrada

Uz sve ove poticaje i s iskazanom željom sudionika za nastavak suradnje s CARNet-om na ovakvim i sličnim projektima, a dodatno potaknuti izjavom nastavnika da su „učenici zadovoljni napuštali učionicu“, projektni je tim odlučio nastaviti s provedbom projekta „Tesla u školi“ i u sljedećoj školskoj godini. Uvažavajući mišljenje svih subjekata uključenih u projekt i u težnji za kontinuiranim podizanjem kvalitete, planira se primjena novih aktivnosti u nastavku projekta. Detaljne informacije o svim aktivnostima vezanim uz ovaj projekt mogu se naći na adresi http://www.carnet.hr/teslauskoli.

Projektni tim

E-TEACH

Način objedinjavanje elektroničkih izvora znanja za djecu s posebnim potrebama

 

Sažetak

Ograničimo li se samo na tiskane udžbenike, nemoguće je svakom učeniku osigurati prikladan udžbenik. Takav je materijal zbog tjelesnih, senzornih ili spoznajnih barijera nepristupačan mnogim učenicima.
Činjenica je da populacija učenika s teškoćama ne predstavlja kritičnu masu koja bi izdavače potaknula na tiskanje različito prilagođenih udžbenika i ostalih izvora znanja. Razlog, prije svega, leži u heterogenosti ove skupine.
Međutim, današnja tehnologija omogućuje da udžbenici budu dostupni svima – njihovim pretvaranjem u prikladne elektroničke oblike. Na taj se način omogućava prilagodljivost koja zadovoljava potrebe svih učenika s teškoćama.
Autori ovim tekstom predstavljaju mogućnost objedinjavanja elektroničkih obrazovnih sadržaja (kratkih obrazovnih filmova, zvučnih čitanaka, kvizova, PowerPoint prezentacija, materijala u .doc ili .pdf formatu) izradom konzole E-TEACH u MS PowerPointu.

Rad je prvi put predstavljen na 1. ITF SNE virtualnoj konferenciji u lipnju 2009. godine.

 

Brojna istraživanja pokazala su kako gotovo 90 % učenika koji imaju pravo na individualizirani odgojno – obrazovni program ne mogu koristiti udžbenike namijenjene prosječnoj populaciji. Njihovo je pravo da im se uz program prilagode i izvori znanja kojima će se koristiti.
Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine u poglavlju 2.3 (Odgoj i obrazovanje), stavak 6., propisuje osiguravanje infrastrukturne potpore učenicima s teškoćama u razvoju, a kao jednu od bitnih sastavnica navodi i izradu udžbenika, priručnika i radnih bilježnica primjerenih učenicima s teškoćama u primanju informacija te teškoćama učenja, učenike s teškoćama u razvoju i studente s invaliditetom.
Ograničimo li se samo na tiskane udžbenike, nemoguće je svakom učeniku osigurati prikladan udžbenik. Takav je materijal zbog tjelesnih, senzornih ili spoznajnih barijera nepristupačan mnogim učenicima. Primjerice, udžbenik u tiskanom obliku otežano će koristiti učenik s disleksijom, dok je njegovo korištenje potpuno nemoguće slijepim učenicima.
Činjenica je, također, da populacija učenika s teškoćama ne predstavlja kritičnu masu koja bi potaknula izdavače na tiskanje različito prilagođenih udžbenika i ostalih izvora znanja. Razlog, prije svega, leži u heterogenosti ove skupine. Naime, udžbenik prilagođen učeniku s cerebralnom paralizom nikako neće biti odgovarajući učeniku s poremećajem pažnje. Nemoguće je s nekoliko prilagođenih udžbenika po nastavnom predmetu osigurati zadovoljenje odgojno – obrazovnih potreba svih učenika s teškoćama.
Današnja tehnologija omogućuje da udžbenici budu dostupni svima, pretvorimo li ih u prikladne elektroničke oblike. Na taj se način omogućava prilagodljivost koja zadovoljava potrebe svih učenika s teškoćama jer digitalizirane tekstove može čitati računalo, mogu biti vizualno prilagođeni ili ispisani na Braille pisaču.

Udžbenici se u elektronički oblik mogu pretvoriti na sljedeće načine:

1. Prepisivanjem teksta u računalni tekstualni procesor,
2. Skeniranjem teksta (prebacivanje u PDF),
3. Unosom teksta u neku drugi računalni program (primjerice PowerPoint),
4. Uporabom obrazovnih filmova.

Najveća prednost primjene elektroničkih udžbenika u radu s učenicima je prilagodljivost koja omogućuje prilagođavanje istog nastavnog sadržaja svim učenicima. Hoće li prilagodba biti perceptivna, sadržajna, vremenska ili sve navedeno, ovisi o karakteristikama svakog pojedinog učenika jer temelj za prilagodbu čine njegove jake i slabe strane. Sljedeća, ne manje bitna, prednost jest u tome što navedenu prilagodbu relativno lako može učiniti učitelj ili nastavnik koji radi s pojedinim učenikom, uz pomoć edukacijsko – rehabilitacijskog stručnjaka određenog profila. To prvenstveno vrijedi za udžbenike koji su izrađeni pomoću poznatih i svima dostupnih programa poput Worda i PowerPointa. Tako se smanjuju i troškovi potrebni za izradu prilagođenih izvora znanja.
Udžbenik u elektroničkom obliku predstavlja izvor znanja koji učeniku s teškoćama omogućuje da dobije informacije koje su mu potrebne, da odgovori na te informacije i, što je najvažnije, da iz tih informacija uči.
Iz svega navedenog jasno je da udžbenici i ostali izvori znanja u elektroničkom obliku ne bi smjeli biti iznimka, već standard kojim se štiti nepovredivo pravo na odgoj i obrazovanje svakog djeteta.

Prikaz E-Teach konzole

Ovim bismo radom željeli prikazati naš način prilagodbe obrazovnih materijala učenicima s teškoćama pomoću sustava koji smo nazvali E-teach konzola.
E-teach je konzola koja omogućuje objedinjavanje multimedijalnih obrazovnih sadržaja, ali i stvaranje izvora znanja namijenjenih učenicima s teškoćama u razvoju. Konzola se temelji na MS PowerPointu pa je svakom učitelju jednostavna za uporabu.
Ovim se sustavom zadovoljavaju potrebe za modifikacijom sadržaja koje učenik treba usvojiti (primjerice: smanjivanje opsega, posebno strukturirane rečenice i prilagođene formulacije pitanja za ponavljanje i utvrđivanje znanja) zajedno s multimedijalnim materijalima i materijalima za ispis.
Osim toga, iznimno su bitne i mogućnosti perceptivne prilagodbe koju sustav nudi. Primjerice, uporabom E-teacha vrlo je jednostavno svakom pojedinom učeniku, s obzirom na njegove individualne potrebe, prilagoditi veličinu slova, ilustracija, preglednost lekcije, sustav pomoći i slično.

E-Teach omogućuje i vremensku prilagodbu jer učenik pomoću konzole može učiti neovisno o tempu ostatka razreda. Tu je i prilagodba razine podrške: sadržaji i zadatci za provjeru mogu imati definiranu razinu podrške, ovisno o potrebama pojedinog učenika (različite vrste sustava pomoći).
Temelj sadržaja koji konzola objedinjuje je individualni odgojno-obrazovni program pojedinog učenika. To znači da su svi sadržaji prilagođeni na način definiran programom nastalim nakon opservacije učenikovih sposobnosti i specifičnosti.

Korištenje E-Teach konzole započinje odabirom željene aktivnosti iz početnog izbornika. Aktivnosti koje se nude učeniku su:

• film,
• tekst,
• kviz,
• tekst za ispis.

Detaljna razrada ovog sustava bit će prikazana u sljedećem tekstu.

Izbornik E-teach konzole

Literatura:

• Udžbenički standard RH
• In a Digital Future, Textbooks Are History, Lewin, T.
• E-Textbooks — for Real This Time?, Guess, A.
• EBONI (Electronic textbooks design guidelines), Wilson, R., Landoni, M., University of Strathclyde, UK, 2002.
• ITF SNE konferencija

Stručna usavršavanja i kontakt seminari u zemljama EU

Vjerujemo da ste bar jednom tijekom svoje nastavničke ili odgajateljske karijere poželjeli ostvariti suradnju s kolegama iz drugih zemalja. Pretpostavljamo da je vrlo često ta želja ostala samo željom zbog različitih razloga – nedostatka novca, nedostatka vremena, nedostatka inicijative …

Agencija za mobilnost i programe EU pomaže vam ukloniti navedene prepreke jer omogućuje sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima:

• pripremnim posjetima – susretu s vašim kolegama iz inozemstva radi dogovaranja buduće suradnje,
• kontakt seminarima – upoznavanju kolega iz zemalja EU i započinjanju međunarodne suradnje .

Za navedene aktivnosti postoji 85 slobodnih mjesta uz financijsku potporu u prosječnom iznosu od 810 € za četiri dana.

Želite li otići na stručno usavršavanje u neku od zemalja EU, ispunite prijavni obrazac koji se nalazi na mrežnim stranicama Agencije i pošaljite nam ga do 15. rujna 2009. godine. Za aktivnost stručnog usavršavanja pruža se financijska potpora u prosječnom iznosu od 1600 € za tjedan dana.

Dječji vrtići, osnovne i srednje škole općeg usmjerenja prijavljuju se za aktivnosti unutar potprograma Comenius, a strukovne škole unutar potprograma Leonardo da Vinci.

Više informacija možete pronaći i na www.mobilnost.hr, a upite poslati na na info@mobilnost.hr. Svakako pogledajte i snimku webinara u kojem su predstavljeni ti projekti. Snimka je dostupna ovdje.

Tim Agencije za mobilnost i programe EU

„Cloud Computing“ ili programska rješenja u oblacima

 

CITUS d.o.o.

SAŽETAK

„Cloud Computing” je naziv novog poslovnog modela i nove tehnološke platforme za razvoj i izvršavanje programskih rješenja koji se danas sve više koriste. Ovim ćemo tekstom pokušati razjasniti što je „Cloud Computing“ za korisnike, a što za profesionalne informatičare te pokazati nekoliko primjera njegovog korištenja za izvršavanje informatičkih programskih rješenja (aplikacija).

Ključne riječi: Cloud computing, internetski oblak, poslovni model, tehnološka platforma, servisna orijentacija.

 

Što je "Cloud Computing", odnosno "programska rješenja u oblacima"?

Na ovo pitanje ima više odgovora, a koji je pravi, ovisi o kontekstu i onome tko ga postavlja. Jedan od odgovora mogao bi biti – to je žargonizam koji između sebe koriste profesionalni informatičari, a odnosi se na naziv novog poslovnog modela,  ali i nove tehnološke platforme za smještaj, pokretanje i korištenje informatičke programske podrške.

"Oblak" je termin koji se koristi u opisu interneta kad se kaže "ta programska rješenja (ili aplikacije) se nalaze "u oblaku" interneta".

 
Što je "Cloud Computing" za obične korisnike?

Kad se radi o "običnim" korisnicima, odgovor je: to je novi i jeftiniji (barem tako svi obećavaju) način korištenja programskih rješenja koji će se unajmljivati prema potrebi. To je poslovni model koji omogućuje više od korištenja obične e-pošte, poput Hotmail/Windows Live e-maila ili pretraživača poput Googlea ili Binga.

Primjena ovakvog poslovnog modela najbolje se može opisati na primjeru korištenja uredskih računalnih programa poput Microsoft Officea: u takvom modelu uredski programi se pokreću u mrežnim preglednicima (eng. Internet browsers) do kojih se dolazi kao što se dolazi i do mrežne stranice: upisom adrese, dok je sama programska podrška smještena na poslužitelju negdje u "internetskom oblaku". Takvu programsku podršku korisnici neće (morati) instalirati na svoje računalo, nego će joj pristupati pomoću interneta svaki put kada ju zatrebaju te ju plaćati kao uslugu – prema korištenju ili se na nju pretplatiti u nekom vremenskom periodu, slično kao što se plaća korištenje/potrošnja vode, struje ili drugih komunalnih usluga.

"Oblak" u koji je smještena programska podrška su zapravo računski centri (eng. Data Centers), a način korištenja aplikacija sliči počecima računarstva: s jedne strane je postojalo veliko glavno računalo (eng. mainframe) sa svom programskom logikom, a s druge strane jednostavni terminali.

Ipak, kada govorimo o "Cloud Computingu", postoji velika razlika:

1. Mainframe računala su zamijenili računski centri s puno poslužitelja koji su smješteni po čitavoj zemaljskoj kugli.
2. Klijentski uređaji su danas ili jaka osobna računala, prijenosna računala ili pametni uređaji poput telefona, konzola za igru pa čak i pametnih hladnjaka.

 

Koje su prednosti "Cloud Computinga" za obične korisnike?

Prednosti koje donosi novi poslovni model su sljedeće:

1. Niža cijena programske podrške: plaća se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troši).
2. Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrške.
3. Programska podrška i podatci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup internetu.
4. Manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške.
5. Nema troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne opreme), licenci za poslužiteljske operativne sustave, baze podataka, servere za elektroničku poštu,
6. njihovu instalaciju i konfiguraciju te kasnije održavanje.
7. U uslugu je uključena profesionalna antivirusna zaštita, a kod pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka.

 

Koji su nedostaci "Cloud Computinga" za obične korisnike?

"Cloud Computing" je novi poslovni model pa sadrži i neke nedostatke (etičke,  poslovne i tehničke):

1. Problem dostupnosti – nije moguće koristiti uslugu ukoliko je internetska veza slaba ili u prekidu.
2. Problem sigurnosti
   a.    Povjerenje da pružatelj usluga neće ukrasti, prodati ili zloupotrijebiti:
   i.    naše podatke, dokumente, baze podataka,
   ii.    podatke o našem ponašanju i korištenju aplikacija.
   b.    Mogućnost "prisluškivanja" komunikacije između nas kao korisnika i naših klijentskih uređaja i računskih centara.
3. Problem ovisnosti o jednom pružatelju programske podrške, tj. usluga (zbog nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni između različitih platformi).

 

Što je "Cloud Computing" za profesionalne informatičare?

Kad se radi o informatičkim profesionalcima, odgovor je: nova tehnološka platforma koja omogućava da se razvojni inženjeri i programeri koncentriraju na implementaciju poslovne logike, umjesto da implementiraju infrastrukturu za izvršavanje i podršku rada aplikacija. S druge strane, sistemskim inženjerima omogućava smanjenje opsega posla pri održavanju platformi za izvršavanje aplikacija.

 

Koje su prednosti "Cloud Computinga" za profesionalne informatičare?

Postoji niz prednosti:

1. Dostupnost aplikacija:
   a.    sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega računskom centru,
   b.    velik broj računala omogućava povećanje dostupnosti aplikacija zbog:
   i.    velikog broja računskih centara koji su distribuirani geografski,
   ii.    svaki računski centar ima redundantnu (zalihosnu, višestruku) infrastrukturu, počevši od poslužitelja, komunikacijskih veza, sustava napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatičkog osoblja za podršku.
   
2. Skalabilnost aplikacija (mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika):
   a.    Cloud Computing platforme omogućavaju iskorištavanje velikog broja poslužitelja i računskih centara na različitim mjestima.
   b.    Nova paradigma razvoja aplikacija omogućava jednostavniji razvojni proces – programska podrška se razvija kao da se planira opsluživati jednog korisnika, a infrastruktura računskog centra i platforme omogućava da se takva aplikacija "klonira" i opslužuje veliki broj korisnika u isto vrijeme.
   c.    U konfiguraciji Cloud Computing platforme moguće je podesiti kada će se koristiti dodatni resursi, čime se optimizira cijena korištenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi se efikasno opsluživalo više ili manje korisnika.
   
3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija:
   a.    Aplikacija se ažurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom sljedećeg pristupa.
   b.    Parametrima konfiguracije aplikacija se može prilagoditi svakoj grupi korisnika.
   
4. Stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture:
   a.    Veliki dio troškova za informatiku i osiguranje rada programskih rješenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sustava te stalni nadzor performansi rada.
   b.    Smještajem aplikacija u "oblak", taj trošak je višestruko manji, a kvaliteta usluge i performanse se često povećavaju.

Koji su nedostaci "Cloud Computinga" za profesionalne informatičare?

Iako navedene prednosti izgledaju kao "obećana zemlja", postoje i nedostaci koje treba uzeti u obzir kada se počne razmišljati o razvoju aplikacija koje će se smjestiti u "oblak":

1. Mora se usvojiti nov način razvoja aplikacija:
   a.    Platforme koje danas nude različiti proizvođači ili ponuditelji poput Microsofta i Amazona vrlo su različite i zahtijevaju poseban način projektiranja arhitekture takvih aplikacija.
   
2. Nije moguće (jednostavno) premještati postojeće aplikacije.
   
3. Ne postoje standardi za:
   a.    povezivanje aplikacija (servisa) u "oblacima" različitih proizvođača (ili čak istog proizvođača),
   b.    razmjenu podatka,
   c.    premještanje podataka i programske podrške iz "oblaka" jednog proizvođača u drugi.
   
4. Problem sigurnosti, odnosno povjerenja da "vlasnik oblaka" neće preuzeti korisnike aplikacije, ukrasti podatke ili samu aplikaciju.

 

Primjeri mogućeg korištenja "Cloud Computinga"

Primjer broj 1: Live@Edu

Live@Edu je skup besplatnih Windows Live servisa i Microsoft Exchange 2010 koji može koristiti svaka akreditirana obrazovna institucija (škola, fakultet). Ovaj besplatni servis smješten je u Microsoftovim računskim centrima i svim školama omogućava da na svojoj vlastitoj domeni imaju:

1. Web pristup elektroničkoj pošti s domenom škole poput: lidija.kralj@os-bukovec.hr,
2. zajednički adresar, kalendar, distribucijske grupe,
3. veliki prostor za pohranu datoteka svakog korisnika (dokumenata, slika, multimedije …),
4. online suradnju između učenika, učenika i učitelja, učitelja i roditelja,
5. povjerljivost i sigurnost podataka.

Sve to je moguće bez:

1. dodatne investicije u hardver (poslužitelji) i računalnu infrastrukturu,
2. zapošljavanja ili plaćanja održavanja informatičke infrastrukture.

Učenicima, studentima, nastavnicima i profesorima omogućen je stalni pristup, potrebno je samo od CARNet-a zatražiti vlastitu internetsku domenu za školu. Za detalje pogledajte Microsoftove stranice o Live@Edu, pročitajte Sastanci u virtualnom uredu ili kontaktirajte autora.

Primjer broj 2: korištenje uredskih aplikacija: Microsoft Office 2010 Web Applications

Korisnici koji će koristiti najnoviju verziju Microsoft Officea 2010, moći će birati između (najmanje) dva modela korištenja: klasične kupovine licence i instalacije na računalo ili korištenja online verzije, primjerice Worda, Excela, PowerPointa i OneNotea koja će biti dostupna besplatno, tj. financirana online oglasima, a planira se da će biti dostupna od srpnja 2010. godine (više informacija možete pronaći na Microftovim stranicama o novom Officeu).

Primjer broj 3: prodaja ulaznica za koncert

Nedavno smo bili svjedoci problema oko prodaje internetskih ulaznica za koncert grupe U2 u Zagrebu kada su mjerodavni izjavili da "nisu očekivali tako veliki broj korisnika u isto vrijeme" te da "im se ne isplati investirati u infrastrukturu koja će ionako biti maksimalno korištena samo par dana u godini". To je idealni scenarij za "Cloud Computing" – njegova infrastruktura (platforma) će osigurati potrebne resurse čak i trenucima vršnog opterećenja, a kada ono nije takvo, koristit će se minimalni resursi uz minimalne troškove – i nije potrebno nabaviti nikakvu posebnu opremu.

Primjer broj 4: poslovna aplikacija za novu tvrtku

Zamislite pokretanje nove tvrtke: prikupili ste sredstva za pokretanje vlastitog poslovnog pothvata, još ne znate koliko ćete imati klijenata, a morate se povezati s financijskim ustanovama kao što je poslovna banka, porezna uprava itd. Umjesto da uložite novac u vlastiti poslužitelj, kupite neprekidno napajanje, jedinicu za arhiviranje, licence za operativni sustav i bazu podataka te plaćate mjesečno održavanje infrastrukture i aplikacije – jednostavno na internetu pronađete  online servis koji nudi stalno dostupni sustav koji će vam omogućiti da unesete podatke o svojim klijentima i sve poslovne transakcije te biti dostupan vama i vašim poslovnim partnerima sa svakog mjesta koje ima pristup internetu.

Umjesto da odmah na početku uložite velika sredstva, taj servis će vam omogućiti plaćanje male početne naknade s mogućnosti zakupa većih resursa (više prostora za podatke ili veći broj korisnika kako tvrtka bude rasla) te ćete sukladno tome i plaćati nešto veću naknadu.

Koji su primjeri aplikacija danas najbolji "kandidati" za "Cloud Computing?

Kad je riječ o obrazovanju, to je "Matica učenika" – aplikacija koja se nalazi na jednom mjestu i na malom broju poslužitelja. Smještajem takve aplikacije u "oblak", dobila bi se mogućnost smanjenja troškova vezanih za infrastrukturu, uz povećanje dostupnosti i brzine rada aplikacije. Naravno, postojat će problem sigurnosti (povjerenja) zbog osobnih podataka učenika.
Govorimo li o poslovnom svijetu, onda su to svi tzv. javni servisi poput katastra, porezne uprave, svih vrsta evidencija i registara itd.

 

Kakav je Microsoftov stav prema "Cloud Computingu"?

Microsoft ima veliko iskustvo u izgradnji aplikacija u "oblaku", poput Windows Live Services,  Live@Edu i nove verzije Office 2010 Web Apps te je na temelju njega razvio svoju vlastitu "Cloud Computing" platformu i nazvao je Windows Azure.

Uz nju, te korištenje .NET Services i SQL Services, već je sada moguće testiranje i izrada probnih aplikacija korištenjem poznatih alata poput Visual Studija i .NET programskih jezika te kombiniranje s dobro poznatim i besplatnim Windows Live uslugama. U narednim mjesecima se očekuje konačno oblikovanje i predstavljanje poslovnog modela koji će tvrtkama i razvojnim inženjerima omogućiti da bolje sagledaju njene mogućnosti.

Osnovna razlika između Microsoftovog Windows Azurea i ostalih ponuđača usluga je da Microsoft omogućuje instalaciju platforme Windows Azure i lokalno u nekoj tvrtki ili računskim centrima širom svijeta. Na taj način omogućuje lakši razvoj aplikacija, ali i daje mogućnost tvrtkama da zadrže dio svojih programskih rješenja i "osjetljivih" podataka u svojoj "kući".

Umjesto zaključka: je li "Cloud Computing" smjer u kome će se kretati informatička industrija i korisnici?

Iako se u ovom tekstu navodi dosta mogućih nedostataka "Cloud Computinga", neminovna je činjenica da sve više informatičkih tvrtki ulaže ili u razvoj platformi za "Cloud Computing" (Amazon, Microsoft, Google, SAP) ili u razvoj programskih rješenja na nekoj od postojećih platformi (Goolge, Microsoft).

Prema nedavno objavljenim podacima u "The Economistu", 69 % Amerikanaca koji imaju pristup internetu, već koriste neki od servisa iz "oblaka" poput web-bazirane elektroničke pošte, bloga, online pohrane podataka itd.

Obrazovne ustanove već sada istražuju mogućnost razvoja alata i sustava za udaljeno učenje zasnovanih na "Cloud Computing" platformi poput primjera na: Cloud Computing and Distance Learning i Albany Law School.

Tvrtke su malo sporije u prihvaćanju ove poslovne i tehnološke "novotarije", no zahtjevi tržišta za jeftinijim, modernijim i široko dostupnim informacijama i servisima te potreba za čim većom konkurentnošću tjeraju ih da sve više ulažu  i razvijaju programsku podršku u "oblacima".

Najkonzervativnije su vladine institucije i financijske ustanove, što je i razumljivo, pa se nagađa da će one umjesto da svoje podatke i aplikacije stave u "oblak", razviti svoje platforme ili sklopiti partnerstva s postojećim "igračima" na tržištu.

Kako bilo, inovacija koju s novim poslovnim modelom i novom tehnološkom platformom donio pojam "Cloud Computing", uveo je novu paradigmu i odnose u poimanju informatike, programske podrške i usluga.

Pojmovi

• CloudOS
  Nova generacija operativnih platformi ponuđenih kao usluga odnosno PaaS (Platform as a Service).
  
• Cloudware
  Vrlo širok pojam koji obuhvaća softver koji omogućava stvaranje, pokretanje i organizaciju Cloud aplikacija. Jedna od takvih platformi je Facebook pa možemo reći kako danas svakodnevno koristimo cloudware.
  
• IaaS (Infrastructure as a Service)
  Hardverska komponenta koju u slučaju Cloud Computinga korisnik najčešće ni ne vidi. Dok je Amazon Web Services iskoristio Amazonove serverske kapacitete i dao ih u najam drugim tvrtkama, Microsoft Azure je kontrolu vratio u ruke tih istih tvrtki, olakšavajući im pokretanje aplikacija "u oblaku" i na vlastitom hardveru uz Microsoftov softver.
  
• Public Cloud
  Cloud Computing platforma dostupna i otvorena za javnost, neovisno o tome radi li se o pojedincima ili organizacijama. Dakako, u slučaju javnih platformi postavlja se pitanje sigurnosti vlastitih podataka.
  
• Cloud
  Internal Cloud Computing platforma neke organizacije, ograničena na interno korištenje te iste organizacije ili pak pojedinca koji je svjestan mogućnosti "oblaka". Iako postoje ograničenja za korisnike "unutarnjeg oblaka", sama platforma se može kasnije integrirati s drugim, vanjskim Cloud Computing platformama.
  
• SaaS (Software as a Service)
  Prvi i osnovni tip Cloud Computinga koji mu zapravo i prethodi. Naime, tijekom devedesetih godina kada su se pokretale SaaS aplikacije, pojam Cloud Computing nije ni izmišljen. SaaS označava softver koji se nudi kao usluga, kao u slučaju prodajnog softvera tvrtke Salesforce. Iako se od korisnika očekuje znanje korištenja same aplikacije, svu infrastrukturu rješava tvrtka koja je softver i izradila.
  
• Vertical cloud
  Obuhvaća Cloud Computing aplikacije namijenjene određenoj industriji odnosno vertikali. Najčešće, ali ne i uvijek, radi se o iznimno specijaliziranim aplikacijama.

Literatura

1. Wikipedia: "Cloud Computing".
2. Paul Gil, About.com: What is "Cloud Computing"?
3. The Economist: Let it rise. 2008.
4. Tomislav Bronzin, Dobriša Adamec: "Programska rješenja u oblacima: Windows Azure Services". Zbornik radova konferencije CASE 21. Opatija. 2009.
5. Tomislav Bronzin: "Azure Services platforma". WinDays 9 Technology. Opatija. 2009.
6. Dobriša Adamec: "Microsoft Azure Services Platform Development". WinDays 9 Virtual. Opatija. 2009.

Mobility Day

Mobility Day, najveća regionalna konferencija o mobilnim rješenjima i komunikacijskim tehnologijama temeljenim na Microsoftovoj platformi, već se tradicionalno održava 10. rujna 2009. godine u Hotelu Antunović u Zagrebu.

Na konferenciji će govoriti priznati stručnjaci iz zemlje i inozemstva, a za sve učitelje koji se prijave s voucherom (šifrom) "PIL09", osiguran je popust od 10 % na već sniženu (Early Bird) cijenu od 30 % koja vrijedi do 1. 9. 2009. Prijavite se ovdje: http://www.mobilityday.com/

Hrvatski pobjednici na Imagine Cupu

U ovogodišnjem studentskom natjecanju Imagine Cup 2009 sudjelovalo je oko tristo tisuća studenata iz više od stotinu zemalja. Na završnicu natjecanja u Kairo su pozvana 444 studenta između kojih je Microsoft odabrao pobjednike, a među njima su i dva hrvatska tima: u kategoriji fotografije zlatnu je medalju osvojio tim Voodoo Delirium, a u kategoriji za specijalno postignuće u korištenju mobilnih tehnologija, također zlatnu medalju, tim Explorer, oba s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Slika 1. Piramide u Gizi

Duje Nebojša Pandžić i Martin Štokić iz tima Voodoo Delirium predstavili su projekt fotografije „Potraga za životom“ (Pursuit of Life) u kojem su vizualnim sadržajima pokazali kako ljudi i ljudski um predstavljaju najbolji oblik tehnologije koji se danas može naći i primjenjivati diljem svijeta. Upozorili su na društveni problem zlouporabe tehnologija i negativne posljedice koje takav odnos može proizvesti u konačnici. Ponijevši prvo mjesto u svojoj kategoriji, Martin Štokić je izjavio: „Osjećaj pobjede je poseban. Ostali smo bez teksta. Novčana nagrada uopće nam nije važna. Ponosan sam što se hrvatska zastava vije iznad egipatskih piramida“ .

Slika 2. Tim Voodoo Delirium prima pehar i novčanu nagradu

Tim Explorer, u kojem su pod vodstvom mentora Zlatka Stapića s FOI-ja sudjelovali studenti Ivan Švogor, Marko Škvorc, Ivan Lozić i Tomislav Fotak, predstavio je projekt GeoScout.Net kojim su osvojili prvo mjesto u kategoriji mobilnih tehnologija. GeoScout.Net je rješenje koje omogućuje da se ekološki ugrožena ili opasna geografska područja označe i opišu elektroničkim putem te se informacije proslijede stručnjacima i timovima koji posjeduju najveću stručnost za rješavanje nastalog problema. Time se štedi vrijeme za organizaciju djelovanja i izvještavanje što u konačnici osigurava učinkovitiji i kvalitetniji rad.

Slika 3. Tim „Explorer“ na pozornici

Marko Sever, Academic Developer Evangelist u Microsoftu Hrvatska, voditelj hrvatskih studenata na finalu Imagine Cupa: „Čitav događaj je bio fenomenalan. Nešto nevjerojatno. 444 studenata iz cijeloga svijeta sa svojim se rješenjima natjecalo kako bi dokazali da su najbolji u tome što rade i svi su dali sve od sebe da pokažu da to i jesu. Za finale su odabrani između 300 000 prijavljenih studenata i bili su zvijezde večeri, dana, čitavog natjecanja. Stvarno je bilo impresivno vidjeti naše dečke i našu zastavu kako se dva puta vijori na pozornici dok se iza njih u pozadini nalazilo jedno od sedam čuda staroga svijeta, piramide u Gizi. Impresivno i u potpunosti nezaboravno.“

U finalu natjecanja u Kairu sudjelovala su 444 studenta iz 149 timova koji su predstavljali sedamdeset zemalja. Nagrade su dodijeljene u sklopu devet osnovnih kategorija: softverskom dizajnu, razvoju integriranih (embedded) sustava, razvoju računalnih igara, projektiranju i dizajnu IT sustava, robotici i algoritmima, integraciji digitalnih sadržaja (MashUp), fotografiji, kratkom filmu te dizajnu. Uz glavne je kategorije ove godine uvedeno i nekoliko nagrada za posebna postignuća s područja interoperabilnosti, razvojnog dizajna u sklopu Unlimited Potential programa, razvoja naprednih edukacijskih sustava te sučelja i dizajna sustava za korištenje računala za osobe s posebnim potrebama, paralelnog računarstva, razvoja rješenja za Tablet računala sa zaslonom osjetljivim na dodir, izradi Live web servisa te razvoja rješenja za Windows Mobile platformu. U sklopu inicijative za Mir u digitalnom svijetu (Cyber Peace Initiative – CPI) dodijeljena i specijalna nagrada prve dame Egipta, Suzanne Mubarak. Službena ceremonija proglašenja pobjednika održana je 7. srpnja, na gala večeri organiziranoj u podnožju piramida u Gizi.

„Kreativnost i inovacija koju su studenti ove godine uložili u projekte jednostavno je nevjerojatna. Brojni radovi koje smo imali prilike vidjeti, imaju ogroman potencijal za rješavanje nekih od gorućih problema s kojima se danas susrećemo na globalnoj razini. Nadamo se kako će svi studenti koji su sudjelovali na natjecanju nastaviti u svojoj potrazi i stvaranju tehnologija koje će svijet učiniti boljim i ljepšim mjestom za život“ , istaknuo je Joe Wilson, Microsoft Evangelist za razvojne platforme i direktor programa akademskih inicijativa povodom završetka ovogodišnjeg natjecanja.

Slika 4. Prijelazni pehar u kategoriji softverskog dizajna

Natjecanje Imagine Cup je dio Microsoftove globalne Unlimited Potential inicijative čiji je cilj stvaranje društvenih i ekonomskih prilika kroz programe i proizvode koji doprinose promjeni obrazovanja, podržavanje unaprjeđenja inovativnosti na lokalnoj razini te poticanje zapošljavanja u cijelom svijetu. Više informacija o pobjednicima i njihovim projektima moguće je pronaći na internetskim stranicama www.imaginecup.com i www.microsoft.com/unlimitedpotential.

„Rijeka u budućnosti“

Siemens d.d. je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa pokrenuo projekt „Create the Future – Gradovi budućnosti“ s ciljem da učenici hrvatskih osnovnih i srednjih škola pokažu kako vide održivi razvoj i prevladavanje infrastrukturnih izazova naših gradova u budućnosti.

U suvremenom i brzom industrijskom i urbanom razvoju veoma je teško predvidjeti što će biti u najskorijoj budućnosti. Čovjek velikom brzinom uništava prirodna staništa i remeti prirodnu ravnotežu često misleći samo na novac i moć. Uništene su i iskrčene šume na velikim površinama, isušene močvare, reguliraju se i mijenjaju tokovi rijeka i stvaraju velika akumulacijska jezera, grade se prometnice te brojna naselja i industrijska središta. Primjenom velikih količina pesticida i umjetnih gnojiva u suvremenoj agrokulturi onečišćuju se tokovi rijeka i mora. Izgaranjem fosilnih goriva oslobađa se golema količina otpadnih plinova koji doprinose zagrijavanju atmosfere što može izazvati posljedice kojih još ni sami nismo svjesni.

 

Tek povremeno se zapitamo kamo će nas odvesti taj napredak. Moramo postati svjesni činjenice da promjene na lokalnoj razini imaju globalne posljedice.

Stoga smo odlučili potaknuti naše učenike i prijatelje da počnu više razmišljati o svakodnevnim aktivnostima kojima mogu doprinijeti poboljšanju stanja našega okoliša.    Napravili smo anketu kako bismo saznati koliko je razvijena ekološka svijest školske djece i njihovih roditelja. Obradili smo ju, a rezultate predočili u obliku prezentacije koja obiluje savjetima, ima mogućnost testiranja naučenog, a može pomoći i u promjeni neke naše loše navike. Jer, kako je jedna naša učenica odgovorila na pitanje Što još može učiniti po pitanju ekološke osviještenosti:

„ … pa, zapravo, ne mnogo toga: skupljati papir, boce, limenke, baterije, plastiku i stavljati ih u posebne kontejnere, ne bacati papiriće po podu… Možda ipak to i nije tako malo jer kada bi svatko na zemlji učinio samo toliko, okoliš bi bio čišći…“.

 

Pri planiranju realizacije projekta kao model istraživanja izabran je grad Rijeka pa je projekt nazvan „Rijeka u budućnosti“. U osmišljavanju vizije moglo se usmjeriti na jedno, više ili sva područja infrastrukture grada. Navodimo nekoliko primjera za svako područje:

PROMET

• Kako će se razvijati promet u gradu (promet osobnih vozila i javni gradski prijevoz; podzemni, nadzemni promet)? Hoće li se promet moći nadzirati pomoću videokamera kako bi se građanima dojavljivao najbolji smjer puta za posao? Je li moguć ekološki prihvatljiv javni prijevoz?

ENERGETIKA

• Kako sigurno opskrbiti grad dovoljnom količinom električne energije? Je li rješenje u prirodnim izvorima energije poput sunca, vjetra? Treba li poticati uporabu štednih žarulja u kućanstvima? Jesu li nuklearne elektrane optimalno rješenje za budućnost?

EKOLOGIJA

• Kako smanjiti emisiju CO2 u gradu? Može li se drugačijom uporabom kućanskih aparata smanjiti potrošnja električne energije? Kako smanjiti zagađenje otpadom? Kako riješiti problem postojećeg otpada na ekološki prihvatljiv način? Što mogu učiniti građani sami? Kako poboljšati kakvoću zraka u gradovima?

VODE

• Kako smanjiti potrošnju pitke vode u kućanstvima i industriji? Prema podacima iz 2003. godine gubitci vode iz vodovoda u hrvatskim gradovima su iznosili 46 % zbog zastarjelosti ili slabog održavanja vodovoda. Kako riješiti taj izazov?

Tim osnovne škole „Dr. Andrija Mohorovičić“ iz Matulja, Andrea Šepić, David Medić, Dino Ilić, Jasmin Slomić, Margareta Maloča te mentori Siniša Topić i   Gordana Begić, osmislio je istraživanje koje je obuhvatilo jednostavne svakodnevne aktivnosti današnjeg čovjeka. Iz toga je proizašao moto naše prezentacije: „Malim koracima do velikih stvari“.

Tim je osmislio i proveo istraživanje na razini škole, a rezultate predočio putem atraktivne multimedijalne prezentacije. Prezentacija je rađena u Flashu, a zamišljena je tako da središnji dio zaslona prikazuje rezultate istraživanja i istaknute loše navike suvremenog čovjeka (ispitanici prilikom pranja zubi ne zatvaraju vodu, ne gase TV kad ne gledaju program, bacaju baterije u kućni otpad, kućanstva ne posjeduju sunčane kolektore…).

Na dnu zaslona nalaze se izbornici: Mapa, Kviz, Prava, Autori, Škola. 

Mapa se sastoji od četiri kategorije: Šume, Vode, Energija, Zrak. Svaka od njih prikazuje ovisnost između količine skupljenog starog papira i očuvanja šume, uštede vode, energije i zagađenosti zraka. Jednostavnim pomicanjem potenciometra gore-dolje povećava se ili smanjuje količina skupljenog papira u tonama, a na mapi se proporcionalno tome prikazuje ušteda u stablima, vodi, energiji ili zagađenju zraka na području grada Rijeke.

Kviz – nakon uvida u provedeno istraživanje i rada s mapom, naučeno se može provjeriti u interaktivnom kvizu, u kojem se za točan odgovor dobije zaslužena gesta prezentera („Bravo!“ za točno, „Neeeee“ za netočno).

Prava – otvara prozor koji govori o autorskim pravima.

Autori – osnovni podatci o autorima projekta.

Škola – osnovni podatci o školi.

 

Što su učenici radili:

• Sastavili anketu.
• Proveli istraživanje na razini škole (od 5. – 8. razreda).
• Izvršili analizu rezultata i zorno ih prikazali pomoću prezentacije.
• S mentorom su osmislili dizajn prezentacije, izradili i pripremili potrebne tekstualne, grafičke i multimedijalne elemente.

Pri izradi prezentacije koristio se čitav niz alata: Photoshop za obradu slika, Illusion za specijalne efekte, GoogleEarth za satelitske fotografije riječkog područja, Audition za obradu zvuka i Flash za povezivanje svega u jednu cjelinu.

Projekt je izabran među 10 najboljih radova u Hrvatskoj (osvojeno je 8. mjesto). Učenici su se rado odazvali i bili su izuzetno motivirani te su odlično surađivali u timu i s mentorom.

Poveznice:

• Siemensov natječaj
• Mrežne stranice škole „Dr. Andrija Mohorovičić“

Priča druga. O pčelama, lijenosti i kvalitetnoj organizaciji života.

(Uvod u MS Producer za PowerPoint)

Kad je Bog dijelio marljivost, dao ju je pčelama, mravima i drugim sitnim bićima koji su zajedničkim neprekidnim radom uspješno riješili pitanja opstanka i razvoja zajednice. Čovjek nije bio te sreće (barem ja nisam) pa mu marljivost nije neka osobito razvijena vrlina. Zato mu je Bog u mozgu razvio centar za prevladavanje i lagano zaobilaženje svih oblika naprezanja. Potaknuti tim neuronskim sklopovima, pametni su ljudi izradili MS Producer for PowerPoint.

U posljednje vrijeme sve češće razmišljam kako povezati nekoliko naizgled odvojivih stvari: svoju lijenost, želju da stalno učim i napredujem, književnost i računalne programe. Kako ljudsko društvo uvijek misli da je doba u kojemu živi najbolje, najciviliziranije i najpravednije, tako i danas mislimo da živimo u boljemu svijetu od naših roditelja i da je naša naobrazba učinkovitija i potrebnija od one kakva je postojala prije nekoliko desetljeća (ili nekoliko godina?!). Komunikacijski kodovi se, filozofijski gledano, zapravo ne mijenjaju. Čovjek se unutar skupine dogovara oko prepoznatljivih i razumljivih znakova pa unutar toga razvija algoritam kojim će se sporazumijevati s drugim ljudima. Elektroničke naprave i programi samo su na drukčiji način odgovorili na stara pitanja nagovaranja i razgovora i to tako da smo dopustili industriji da nas nagovori na razgovor s drugim ljudima. Zato su rasprave o homo zappiensima smiješne i ne vode ničemu. Homo zappiensi su djeca/učenici koji svijet gledaju drukčijim očima od svojih roditelja, drukčije organiziraju školske obveze i širokim osmijehom i otvorena srca komuniciraju. Zbog toga što su zatrpali zaslone svojih računala različitim vrstama računalnih programa (koje rabe istodobno), proglašeni su neradnicima, površnima, slabim učenicima pred kojima budućnost ne će biti tako ljubazna kao što je bila pred nama. U svezi s ovim javljaju se (najmanje) dvije struje oprečnih stavova. Sociolozi raspravljaju jesu li novi modusi komunikacije prodaja magle, jesu li opasni i jesu li današnja djeca zatrpana poluinformacijama, površnim medijskim proizvodima ili je suvremeni softver inovativan i u odnosu na komunikacijski lanac (pošiljatelj – poruka – primatelj) te širi znanje, uči ljude kako učiti i odabrati ono što im treba, iznositi različita mišljenja i stavove u porukama te time djeluje na međuljudsku toleranciju.

Na strani sam ovih drugih. Vjerujem da je istodobna dostupnost mnoštva različitih oblika informacija na internetu debelo neiskorištena u učionicama hrvatskoga jezika i da se valja pokrenuti barem malim koracima. Za početak.

Obožavam PowerPoint jer je tako jednostavan za uporabu, daje mnoštvo privlačnih gotovih rješenja, a u suradnji s internetom te nešto moga teksta, ili onoga prepisanog iz udžbenika, mogu vrlo brzo složiti prezentaciju od kojih dvadeset-trideset slajdova. Moj sat književnosti može početi i vjerujem da sam izvrsno pripremljen.

Ovdje vreba prva opasnost! Zaboravio sam, doduše, na to da trebam pričati s djecom, da učenici trebaju slušati, pisati, čitati i govoriti te da je moja prezentacija od trideset slajdova na satu od četrdeset minuta (u pet minuta treba pozdraviti učenike, upisati sat i izočne učenike, uključiti projektor jer zbog cijene žarulje ne bi smio biti uključen cijeli dan itd.). Sad mi se već čini da je i deset-dvanaest slajdova previše i da će moj sat vjerojatno biti neprivlačan i promašen ako cijelo vrijeme prstom tražim puce na daljinskom upravljaču nastojeći odraditi svoju zadaću.

Kad bismo mogli čitati misli jedni drugima, ovakve bismo unutarnje monologe pronašli kod mnogih nastavnika. Većini je stalo da budu dobro pripremljeni, da rade u skladu s novim metodičkim postavkama, da okolina primijeti njihovu učinkovitost i želju za uspjehom. Ipak, informatizacija nastave ide nekako sporo, a čini mi se kako problem s njom ima svoje korijene u osamdesetim godinama. Računala su bila teško dostupna, često su se preko granice prenosila ilegalnim kanalima, bila su vrlo skupa i s teško nabavljivim softverom. Danas su računala pojeftinila, postala su svima dostupna, ali nam srca i dalje grije stav kako softver ne treba plaćati i kako ne treba previše ulagati u učenje jer se sve prebrzo mijenja pa korak s promjenama ionako ne ćemo uhvatiti.

U nas je prije dvije-tri godine bila vrlo aktualna priča o prevođenju računalnih obrazovnih sadržaja i govorilo se o prevođenju takvih programa za matematiku i fiziku. Ipak, nameću mi se neka pitanja. Radeći u prosudbenom povjerenstvu natjecanja „Primjena računala u obrazovanju“ (ITF-a), pregledao sam i ocijenio više izvanrednih radova baš iz matematike i fizike pa mi se čini da bi valjalo poticati stvaranje timova naših ljudi koji će raditi baš onakve obrazovne sadržaje kakvi trebaju njima i njihovim kolegama. Što se tiče hrvatskoga jezika, nisam spreman povjerovati kako je dovoljno prevesti digitalne obrazovne sadržaje s nehrvatskih jezika i tako ih prilagoditi našim učionicama. U globaliziranom svjetskom selu valja vidjeti što rade kolege i preuzeti vrijedne i korisne informacije i ideje, no digitalne obrazovne sadržaje za nastavu hrvatskoga jezika trebaju izraditi učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika.

Zbog toga preporučam uporabu MS Producera, a o nekim mogućnostima i manama ovoga i nekih drugih korisnih programa govorit ćemo u sljedećim nastavcima. Zasad možemo pogledati jedan od mogućih primjera uporabe MS Producera for PowerPoint (primjer preuzmite ovdje).

Pripominjem da se ovaj primjer može pregledati samo u Internet Exploreru. Microsoft je ograničio uporabu radova izrađenih MS Producerom samo na Internet Explorer pa korisnici Firefoxa i Opere trebaju otvoriti datoteku index.htm tako da desnim klikom otvore izbornik prečica i u njemu odaberu Otvori s (Open With) Internet Explorer.

Literatura:

• Wim Veen i Ben Vrakking: Homo zappiens: growing up in a digital age.
  Informacije o knjizi mogu se pročitati i na: http://www.networkcontinuum.co.uk/HZ.html.
• Opise radova s natjecanja „Primjena računala u obrazovanju“ možete pogledati na portalu http://www.ucitelji.org/

Istraživačka metoda u nastavi matematike

 

Sažetak:

Istraživačka metoda je strategija poučavanja kojom se učenik stavlja u situaciju da samostalnim radom i samostalnim mišljenjem usvaja nova znanja. U ovom tekstu razmotrit će se mogućnosti primjene istraživačke metode u nastavi matematike i iznijeti uvjeti nužni za njenu uspješnu primjenu.

Ključne riječi: nastava matematike, nastavna metoda, istraživački postupak, istraživačka metoda, metodička radionica.

Uvodna razmatranja

Suvremena paradigma poučavanja matematike u hrvatskim školama više ne zadovoljava zahtjeve obrazovanja današnjih generacija učenika. Ona se, naime, sastoji od sljedećih postupaka: učitelj/profesor iznosi/objašnjava neki matematički sadržaj, učenici usvajaju taj sadržaj, trajnost znanja stječu rješavanjem matematičkih zadataka, a nakon toga učitelj/profesor provjerava/ispituje što su od razmatranog sadržaja učenici usvojili te im na temelju subjektivne procjene dodjeljuje ocjene. Pod traženim znanjem najčešće se podrazumijeva količina i brzina reprodukcije iznesenog gradiva.
Aktualni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske „Hrvatski nacionalni obrazovni standard“ (HNOS), između većeg broja izabranih ciljeva i zadataka izdvaja aktivan odnos učenika prema usvajanju nastavnih sadržaja.

Na temelju dostupnih podataka i rezultata testa PISA (Programme for International Student Assesment), koji od 2000. godine provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), moguće je iščitati i potrebu za promjenom u obrazovanju suvremene generacije. Temeljna je ideja u sljedećem:

1. Učenik dobiva određenu informaciju.
2. Dobivenu informaciju obrađuje vlastitom aktivnošću.
3. Traži/ istražuje odgovor na postavljeno pitanje.

Ovakvim procesom obrazovanja učenici usvajaju sposobnosti koje su prosječnoj osobi potrebne za uspješan poslovni život i kojima se stvaraju predispozicije za cjeloživotno učenje.
Ideje navedene u HNOS-u i u PISA testu djelomično je moguće ostvariti primjenom istraživačke metode u nastavi. U nastavku teksta bit će govora o primjeni te metode u nastavi matematike.

Primjena u nastavi matematike

Istraživačka metoda označava nastavni postupak u kojemu učenici samostalno usvajaju nova znanja, tj. samostalno otkrivaju i pronalaze za njih nove matematičke činjenice.
Može li se istraživačka metoda primijeniti u nastavi matematike i u osnovnoj i u srednjoj školi?

Najteži dio i srž znanstveno–istraživačkog rada je postavljanje ili formuliranje problema. Kad znanstvenik jasno postavi problem, završio je, što se znanosti tiče, više od polovice posla. Preostaje mu da rješenje traži jednom ili kombinacijom više znanstvenih metoda, a njih dobro poznaje.
U nastavi matematike poželjno je da i učenici postavljaju pitanja/probleme. Međutim, u većini slučajeva to će biti učiteljev zadatak. Učenikov istraživački rad u nastavi matematike svodi se na otkrivanje matematičkih činjenica, postupaka, pravila i zakonitosti. To svaki učenik radi samostalno, primjenjujući misaone radnje.

Učitelj, pak, postavlja pitanja/probleme vodeći računa o njihovoj psihološkoj i logičkoj povezanosti, logičkom redoslijedu, o stupnju intelektualnog razvoja učenika, individualnim razlikama i njihovom predznanju. Posebnu pažnju treba posvetiti metodičkim i didaktičkim načelima kako bi učenik vlastitim sposobnostima postupno mogao riješiti problem. Slikovito rečeno: od svakog problema treba načiniti „stepenište“ uz koje će se učenik uspinjati vlastitim snagama i doći do cilja. Pritom učitelj treba pratiti postupak kako je koji učenik rješavao problem i pružiti mu možebitnu pomoć. No, ta pomoć treba biti tek tolika da učenik, uz određeni napor, može sam riješiti problem. Učitelj se, dakle, treba pridržavati načela M. Montessori: „Pomozi mi tako da to mogu učiniti sam!“.

Za uspješnu primjenu ove metode potrebno je sljedeće:

1. Naviknuti učenike na pravi samostalan rad.
2. Istraživački duh učenika održavati na visini.
3. Pridržavati se načela postupnosti: početi s lakim i jednostavnijim problemima i postupno ići prema težima i složenijima.
4. Provesti brižljivo raščlanjivanje složenih problema te podijeliti problem na primjerene metodičke korake.
5. Način rješavanja problema pokazivati na primjerima.
6. Imati puno strpljenja u radu i puno vremena.
7. Biti uporan u radu.
8. Biti suzdržan u pružanju pomoći učenicima (Ovčar, 2005).

Posebno treba istaknuti ovaj posljednji zahtjev. Treba stvoriti atmosferu u kojoj se učenik osjeća ostavljen sam sebi. Ako se nada pomoći, neće upregnuti sve svoje snage, učiniti sve što može, ni uistinu raditi samostalno pa neće steći ni odgovarajuće navike, potrebne umješnosti i samopouzdanje. Dakle, pomoć treba biti tolika da učenik može krenuti samostalno s onog mjesta na kojem je stao („zapeo“).

Za uspješnu primjenu istraživačke metode potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

1. Učitelj treba biti potpuno matematički obrazovan.
2. Učitelj se treba neprekidno usavršavati u psihološkom, pedagoškom, a posebice metodičkom pogledu.
3. Učitelj treba hrabro započeti s primjenom istraživačke metode i u toj primjeni biti uporan i ustrajan.

Metodički postupak primjene istraživačke metode u nastavi matematike

Primjer: TEŽIŠTE TROKUTA

Sadržaj je izabran zbog sljedećih razloga:

1. Obrađuje se i u osnovnoj i u srednjoj školi. Za obradu u osnovnoj školi posebno je pogodna istraživačka metoda bez posebnog dokazivanja teorema, dok se u srednjoj školi preporuča i matematički dokaz tvrdnji.
2. Sadržaj je pogodan za proučavanje pomoću tradicionalnih nastavnih sredstava i pomagala, ali i pomoću suvremenih sredstava – računala.
3. Može se prilagoditi svakom učeniku prema njegovim individualnim sposobnostima.

U postupku istraživanja treba otkriti sljedeće:

1. Pojam težišnice,
2. Pojam težišta,
3. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki,
4. Težište dijeli težišnicu u omjeru 2:1 od vrha trokuta.

Potrebna predznanja za usvajanje sadržaja:

1. Vrste trokuta,
2. Konstrukcije jednakostraničnog, jednakokračnog i raznostraničnog trokuta,
3. Konstrukcije simetrala stranica i svojstva simetrale stranice.

Postupak istraživanja:

Postupak istraživanja ove teme može se provesti na dva načina: pomoću pribora za crtanje i pomoću računala. Razlike u etapama istraživanja su male. Najvažnija prednost računala je što se u kratkom roku može proučiti puno više različitih primjera. Nažalost, još uvijek neki učitelji nemaju dostupna računala i pripadajuće računalne programe pa istraživanje mogu napraviti jednako efikasno pomoću bilježnice i pribora za crtanje.

UVOD: U trokutu postoje četiri karakteristične točke. Jedna od njih je težište. Općenito, težište nekog tijela je točka u kojoj se postiže stabilnost tijela. Težište trokuta se određuje pomoću težišnica. Težišnica je dužina koja spaja vrh trokuta s polovištem nasuprotne stranice.

PRETPOSTAVKE: Sve tri težišnice se sijeku u jednoj točki – težištu. Težište dijeli težišnicu na dva dijela.

PRIBOR I MATERIJAL:

1. Istraživanje pomoću pribora za crtanje: bilježnica, ravnalo, šestar, olovka i gumica,
2. Istraživanje pomoću računala: svaki učenik treba imati računalo s instaliranim programom Sketchpad (ili nekim sličnim).

UPUTE:

a) Konstruirajte jedan jednakostraničan trokut proizvoljnih duljina stranica. Konstruirajte simetrale stranica a, b, c i presjeke simetrala sa stranicama označite redom A₁, B₁, C₁. Usporedite duljine i , i , i .

Što primjećujete?

Spojite vrhove trokuta s polovištima stranica. Dobili ste težišnice trokuta.

Gdje se nalazi presjek spojnica?

Sijeku li se sve tri spojnice u istoj točki? Ta točka zove se težište trokuta. Označite težište slovom T.

Izmjerite duljine spojnica, duljine dijelova spojnica do točke presjeka i rezultate upišite u tablicu.

Što primjećujete? Postoji li veza između podataka u tablici?

Zaključci koji mogu proizaći iz istraživanja jednakostraničnog trokuta:

1. Sve stranice su jednakih duljina, sve težišnice su jednakih duljina.
2. Sve karakteristične točke trokuta se poklapaju i duljine težišnica su jednake duljinama visina (većina učenika to neće uočiti, ali se darovitiji učenici mogu potaknuti na dodatno istraživanje koje bi ih dovelo do tog zaključka).
3. Simetrale stranica raspolavljaju stranicu.
4. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki – težištu.
5. Težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 od vrha.

Samostalnim istraživanjem učenik će možda doći i do krivih zaključaka. Na primjeru jednakostraničnog trokuta može zaključiti da su sve težišnice jednakih duljina, ali istraživanjem jednakokračnog te raznostraničnog trokuta shvatit će da je to kriva pretpostavka i zaključiti da duljine težišnica ne trebaju nužno biti jednake.

b) Konstruirajte jedan jednakokračan trokut proizvoljnih duljina stranica. Ponovite isti postupak kao pod a) i podatke dopišite u tablice u drugi stupac. Postoji li veza između podataka u tablici?

Zaključci koji mogu proizaći iz istraživanja jednakokračnog trokuta:

1. Dvije stranice su jednakih duljina, dvije težišnice su jednakih duljina.
2. Simetrale stranica raspolavljaju stranicu.
3. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki – težištu.
4. Težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 od vrha.

c) Konstruirajte jedan raznostraničan trokut proizvoljnih duljina stranica. Ponovite isti postupak kao pod a) i podatke dopišite u tablice u treći stupac. Postoji li veza između podataka u tablici?

Zaključci koji mogu proizaći iz istraživanja raznostraničnog trokuta:

1. Simetrale stranica raspolavljaju stranicu.
2. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki – težištu.
3. Težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 od vrha.

REZULTATI: Iz crteža se vidi da se uvijek sve tri težišnice sijeku u jednoj točki. Uspoređivanjem podataka i , i , i učenici će provjeriti da težišnica spaja vrh s polovištem nasuprotne stranice. Iz tablica se može očitati da težište dijeli težišnice uvijek u istom omjeru 2:1 ako gledamo od vrha trokuta, tj. 1:2 od stranice.

RASPRAVA: Korištenje računala daje puno više mogućnosti za raspravu. Kako se prije težišta učenici susreću s pojmom središta trokuta opisane i upisane kružnice, a ponekad i s pojmom ortocentra, uočili su da kod tupokutog trokuta središte opisane kružnice i ortocentar mogu biti izvan trokuta. U Sketchpadu se trokuti mogu brzo transformirati iz šiljastokutog u tupokuti i vidjeti da kod težišta to nije slučaj. Također je zanimljivo dodatno proučavati pravokutni trokut. Njegovo težište se nalazi na hipotenuzi. U istraživanje se mogu uključiti i kutovi trokuta pa proučavati gdje će biti središte s obzirom na veličine kutova. Trokut nacrtan u bilježnicu se može izrezati, staviti na štap (ili olovku) tako da bude težište na vrhu štapa i vidjeti stoji li trokut vodoravno s podlogom.

ZAKLJUČAK: Nakon ovog istraživanja učenici bi trebali shvatiti pojam težišnica i težišta, uočiti da se sve tri težišnice sijeku u jednoj točki – težištu i da težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 računajući od vrha.

Zaključak

Učinkovitost provođenja istraživačke metode u nekim je nastavnim predmetima dokazana empirijskim istraživanjem (De Zan, 1991). U matematici je također moguće provoditi istraživanja. Istraživačka nastava je osobito pogodna u radu s darovitom djecom unutar izvannastavnih aktivnosti (matematička grupa, dodatna nastava iz matematike, izborna nastava i sl.). Njome se razvija timski rad (iako je moguće napraviti i individualizirano istraživanje), kreativnost, potiče razvoj specifičnih sposobnosti i interesa te je posebno motivirajuća za mlade istraživače.

Literatura:

1. Banić, S., (2002.): Radionica: suradničko učenje i grupni rad u zbirci Šesti susret nastavnika matematike. Zagreb. Hrvatsko matematičko društvo.
2. De Zan, I. (1991.): Učinkovitost modela istraživački orijentirane nastave biologije. Zagreb. Metodički ogledi, broj 2 (str. 39-48.)
3. Kurnik, Z., (2005.): Novi oblici rada u zbirci Motivacija u nastavi matematike. Pula. IGSA.
4. Mišurac, Z. I. i Plazibat, M., (2005.): Aktivno učenje matematike u razrednoj nastavi u zbirci Motivacija u nastavi matematike. Pula. IGSA.
5. Ovčar, S., (2005.): Primjena istraživačke metode u nastavi matematike u zbirci Motivacija u nastavi matematike. Pula. IGSA.
6. Ovčar, S., (1990): Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec. Zrinski.
7. Pavleković, M., (2002.): Nastavnikova inventivnost i učinkovitost nastave matematike u zbirci Šesti susret nastavnika matematike. Zagreb. Hrvatsko matematičko društvo.
8. Sekulić – Majurec, A., (2002.): Novosti u pedagoškom pristupu darovitoj djeci i učenicima u zbirci Poticanje darovite djece i učenika. Zagreb. Hrvatski pedagoško – književni zbor.
9. Varošanec, S., (2006.): Učenje otkrivanjem. http://web.math.hr/nastava/mnm1/ucenje.doc . Pristupljeno 10. 8. 2009.
10. Vukosav, M., (2002.): Na putu ka kvalitetnoj školi u zbirci Šesti susret nastavnika matematike. Zagreb. Hrvatsko matematičko društvo.
11. Izrada učeničkog mini projekta – koraci, http://public.carnet.hr/globe/projekti/miniprojekt.htm . Pristupljeno 10. 8. 2009.

Uvod u E – learning – 1. Dio

Posljednjih nekoliko godina broj literature (u tiskanom i digitalnom obliku) kao i primjeri dobre prakse iz područja e-learninga i u svijetu i kod nas intenzivno rastu pa ako u Bing tražilicu upišemo pojam e-learning, za rezultat ćemo dobiti oko 313 000 000 adresa mrežnih stranica (preuzeto 20. kolovoza 2009.). Područje e-learninga je veoma široko pa ćemo tako u različitim izvorima pronaći podatke i informacije iz područja uvođenja e-learninga u određeni kontekst, o izradi objekata učenja, promjenama u procesu učenja i poučavanja, o načinu korištenja brojnih informacijsko-komunikacijskih i e-learning tehnologija, o standardima kvalitete za njegovo izvođenje, kao i o zakonima koji štite autorska prava. Prethodni popis nije konačan, ali je sasvim dovoljan za donošenje zaključka o e-learingu kao kompleksnom području.

Mnogi autori e-learning definiraju na različite načine, ovisno o kontekstu u kojem djeluju. Jedna od najčešće korištenih definicija glasi: „E-learning je učenje uz pomoć informacijsko – komunikacijske i e-learning tehnologije“. Umjesto termina e-learning često se koristi termin e-učenje ili elektroničko učenje. Uvođenje nove tehnologije u proces učenja i poučavanja moguće je na više načina, a ako e-learning promatramo kao kontinuum, razlikujemo:

1. Nastavu u kojoj se informacijsko – komunikacijska tehnologija koristi kao nadopuna klasičnoj nastavi (npr. multimedijski CD-ROM-ovi, mrežne stranice s obrazovnim materijalima, e-pošta, programi za provjeru znanja).
2. Nastavu u kojoj kombiniramo klasični oblik nastave (u kojoj možemo koristiti IKT) s potpunim online oblikom nastave. Ovaj oblik nastave zovemo hibridni (engl. blended learning, hybrid learning, mixed mode learning), a pri njegovom se izvođenju najčešće koristi sustav za udaljeno učenje (engl. LMS (Learning Management Systems) i videokonferencija. LMS sadrži: modul za praćenje učenika, modul za administriranje, modul za upravljanje sadržajem i modul za suradnju.
3. Nastavu koja se odvija potpuno online (engl. online learning) i u kojoj nema fizičkog tzv. f2f kontakta.

Navedeni oblici korištenja nove tehnologije u obrazovnom procesu zahtijevaju određena znanja u tehničkom, pedagoškom i organizacijskom smislu. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti izradi digitalnih nastavnih materijala za izvođenje potpune online nastave. Izrada digitalnih nastavnih materijala ili objekata učenja (engl. learning object) i proces dizajniranja online nastave zahtijeva od učitelja dobro poznavanje instrukcijskog dizajna, odnosno procesa dizajniranja online nastave koji ukazuje na pedagoška i didaktička pravila.

Obrazovni kontekst se sastoji od nekoliko elemenata između kojih se odvija komunikacija: nastavnika, učenika i nastavnog sadržaja. Nova tehnologija omogućuje potpuno drugačiji način komunikacije te neovisnost o vremenu i prostoru, suradnju izvan učionice, učenicima istraživanje na jednostavniji i zanimljiviji način, ali što je još važnije – i samostalnu objavu rezultata njihovih istraživanja. Informacije koje postaju podaci ponovno se velikom brzinom pretvaraju u informacije.

Nedvojbena je činjenica da e-obrazovanje ima mnoge prednosti u odnosu na klasični način obrazovanja kao i da je potrebno uložiti određeni napor u promjenu ili adaptiranje ranijih načina učenja i poučavanja. Tehnologija je nastavniku samo pomoć u radu s učenicima. S obzirom na brz razvoj e-learning tehnologija i njihovu primjenu, možemo izdvojiti tri generacije e-learninga s karakteristikama prikazanim u Tablici 1.

	E-learning 1.0	E-learning 1.3	E-learning 2.0
Glavni elementi	LMS, online tečajevi	Sadržaj, LCMS (engl. Learning Content Management System), brzi autorski alati	Wiki, društveno umrežavanje, blogovi, …
Vlasništvo	Jednosmjerno (odozgo)	Kolaborativno (odozgo)	Učenik određuje tijek rada, učenje na istoj razini (peer learning), zajednice učenja (odozdo)
Vrijeme izrade	Dugo	Brzo	Nema
Veličina sadržaja	60 minuta	15 minuta	1 minuta
Vrijeme pristupa	U određenom vremenskom razdoblju	Prije početka rada	Po potrebi
Sastanak	Razred	U radnom vremenu	Vršnjaci, eksperti
Isporuka	Odjednom	U više dijelova	Po potrebi
Pristup sadržaju	LMS	e-pošta, internet	Search, RSS feed
Pokretanje	Uz pomoć ID-a	Učenik	Korisnik
Kreator sadržaja	Institucija	Organizacija	Korisnik
Uloga nastavnika	U centru	U centru, lagani pomak centra na učenika	Kritički osvrt, poticatelj i pomagač

Tablica 1. Generacije e-learninga
(Izvor: modificirano prema Tony Karrer: Understanding E-Learning 2.0 )

Sve tri generacije e-learninga u praksi nailaze na samostalnu primjenu, a mogu se i nadopunjavati ovisno o potrebama obrazovnog konteksta. Prva generacija e-learninga podrazumijeva korištenje online tečajeva čiji je nastavni sadržaj izrađen prije početka rada i u čijem stvaranju učenik ne sudjeluje. Ovakav način rada je najčešće vrlo sličan klasičnom obliku učenja i poučavanja, a prednost se u odnosu na klasično poučavanje očituje u komunikaciji koja se može odvijati sinkrono (istovremeno) i asinkrono (u različito vrijeme) između nastavnika i učenika te učenika međusobno. Izrada kvalitetnog online sadržaja je složen timski posao pa su ga do sada najčešće obavljale određene institucije. Zbog potrebe brže isporuke javila se potreba isporuke nastavnog materijala u dijelovima i to pomoću e-pošte ili mrežnih stranica (otvorenog ili zatvorenog tipa). Nastavne materijale izrađuju nastavnici što znači da ni u ovoj generaciji e-learninga učenik nije postavljen u centar učenja i poučavanja. Prednost druge generacije e-learninga je brza isporuka nastavnog materijala u dijelovima pri čemu se mogu koristiti i virtualni sastanci.

Jedan od ciljeva e-learninga je postavljanje učenika u centar učenja i poučavanja uz pomoć IKT-a i e-learning tehnologija. Korištenjem web 2.0 tehnologija omogućen je veliki napredak u realizaciji zadanog cilja. Omogućena je suradnja (dijeljenje ideja, stvaranje znanja), stvaranje virtualnih zajednica, lakoća izrade i isporuke nastavnog materijala u čijoj izradi po prvi put sudjeluje učenik. Ove prednosti karakteriziraju treću generaciju e-learninga od koje se najviše očekuje jer društveni softver, uz određene pedagoške i didaktičke primjene, omogućuje postizanje 95% uspješnosti u učenju (vidljivo iz Tablice 2).

TEHNIKE UČENJA	USPJEŠNOST
ono što pročitamo	10%
ono što čujemo	20%
ono što vidimo	30%
ono što vidimo, pročitamo i čujemo	50%
diskusija	70%
ono što primijenimo	80%
ono što druge učimo	95%

Tablica 2. Postizanje uspješnosti u učenju
(Izvor: prema William Glasser quotes, educational psychlogist)

Primjena e-learninga 2.0 je u začecima. Neki autori smatraju da će se razviti samo kao nadopuna ranijim generacijama e-learninga te zasad možemo samo govoriti o njegovom uistinu velikom potencijalu.

U izvješću projekta HELIOS (Yearly Report 2007) „E-learning za inovacije“, podržanog od strane Europske komisije, ističu se sljedeći potencijali e-learninga 2.0:

• neograničene mogućnosti za stvaranje, uređivanje, objavu, dijeljenje, suradničko komentiranje multimedijalnog sadržaja uz pomoć interneta,
• ulaganje znatno manjeg napora za stvaranje e-learning rješenja koji se temelji na web 2.0 tehnologijama,
• otklanjanje „hijerarhijskog načina učenja“, postavljanje učenika u centar,
• usvajanje nove paradigme učenja i poučavanja zvane konektivizam u kojoj proces učenja postaje „stvaranje mreže“.

U Hrvatskoj i u svijetu postoji veliki broj primjera dobre prakse uvođenja novih tehnologija u obrazovni proces. S druge pak strane, rezultati brojnih istraživanja ukazuju na probleme (npr. tehnološke, pedagoške, organizacijske prirode) s kojima se susreću nastavnici pri uvođenju IKT-a i e-learning tehnologija u nastavu što rezultira još nedovoljnim korištenjem e-learninga u nastavnoj praksi. Kao pomoć nastavnicima u uvođenju e-learninga u nastavnu praksu (između mnogobrojnih tečaja koji se nude na tržištu) izvodi se i online radionica Uvod u e-learning u sklopu programa „Suradnici u učenju“. U radionici polaznici koriste različite web 2.0 tehnologije (Slika 1.) opisane u članku Online radionica „Uvod u e-learning“ u Pogledu br. 6.

Zaključak: U ovom je članku ukratko prikazan razvoj i prednosti e-learninga, načini njegovog korištenja te problemi s kojima se nastavnik susreće pri uvođenju e-learninga u nastavu.

U radionici „Uvod u e-learning“ mogu sudjelovati svi nastavni djelatnici ukoliko posjeduju računalo, priključak na internet, naglavne slušalice i mikrofon pri čemu se od sudionika radionice očekuje aktivan rad.

I za kraj: ukoliko još niste započeli s korištenjem novih e-learning tehnologija, za početak stvorite svoj Live ID i prijavite se u radionicu.