Zelena lektira

helenaK_sandreV

Helena de Karina i Sandra Vidović

Sažetak

U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji proveden je projekt Zelena lektira: Jabuka za srce. Projekt povezuje književnost i održivi razvoj s ciljem razvijanja čitalačke, zelene i digitalne pismenosti. Utemeljen je u humanističkom pristupu društvenim problemima, ideji da se razvojem imaginacije i kritičkog mišljenja učinkovitije motivira učenike i mlade na društveno djelovanje u skladu s univerzalnim etičkim principima.

Ključni pojmovi: održivi razvoj, književnost, imaginacija, kritičko mišljenje, interdisciplinarnost

Uvod

Tijekom rujna i listopada u sklopu školskog projekta Srce učenici 2. b i 2. d razreda Prve riječke hrvatske gimnazije su se na satovima hrvatskog jezika bavili „zelenom“ lektirom, projektom naslovljenim Jabuka za srce.

Osnovni je cilj projektom povezati književnost s ciljevima održivog razvoja. Projekt je utemeljen na humanističkom pristupu i književnosti kao ključu za bravu svijesti o važnosti održivog razvoja. Iako se povezivanje književnosti i održivog razvoja čini neobičnim, izuzev na tematskoj razini koja je u ovome slučaju namjerno izbjegnuta, postoji idejno utemeljene za takvu vezu, a nalazimo ga u filozofiji Marthe Nussbaum (2019) koja tvrdi da je znanstveni pristup lišen utjecaja kulturnog nasljeđa, temeljnih osobnih uvjerenja, želja i interesa doveo do spoznaje odvojene od čovjeka te da je zbog toga „potrebno razmišljanje o koristi imaginacije, o narativima, o retoričkim i literarnim oblicima u koje se argument može učinkovito smjestiti.“ (Nussbaum, 2019, 62.str.) U tom je kontekstu planirana trodijelna struktura projekta Jabuka za srce.

  1. Rad na književnim tekstovima i gledanje filma uz imaginativno povezivanje s ciljevima održivog razvoja.
  2. Iskustveno učenje: izvanučionička nastava na Recikliranom imanju Vukomerić.
  3. 3Vrednovanje učeničkih prezentacija.

U prvoj je fazi razumijevanje ciljeva održivosti utemeljeno na emocionalnim reakcijama proživljenim tijekom čitanja književnih djela i gledanja dokumentarnog filma Medena zemlja, a potom književnoteorijskoj analizi u kontekstu ciljeva održivog razvoja. U drugoj je fazi nadograđeno izvanučioničkom nastavom na Recikliranom imanju Vukomerić gdje im je, uz iskustveno učenje, predavanje o tome što je i kako funkcionira održivi razvoj održao dr.sc. Dražen Šimleša. Treća faza je faza vrednovanja. Učenici samostalno stvaraju prezentacije prema unaprijed zadanim smjernicama i rubrikama, koristeći različite digitalne alate po vlastitom izboru. Projektom se, uz realizaciju predmetnih ishoda i ishoda iz međupredmetne teme Održivi razvoj, razvijala i čitalačka, odnosno digitalna pismenost učenika.

Jabuka za srce

Projekt je osmišljen polazeći od uvjerenja da moć riječi, priča i slika potiče kod učenika razvoj imaginacije i stvaranje internaliziranih misli i emocija vezanih uz pitanja održivog razvoja što u konačnici dovodi do intrinzične motivacije za djelovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja, ali i olakšava uočavanje veze među njegovim trima područjima: društvom, ekonomijom i okolišem. Naime, povezanost naizgled nepovezanih područja kao što su književnost i održivi razvoj simbolički je model povezanosti čovjeka, odnosno društva i prirode. Poučavati o ciljevima održivog razvoja u okvirima humanističkih znanosti, u ovom slučaju hrvatskog jezika i književnosti, moguće je interdisciplinarnim pristupom i povezivanjem predmetnih ishoda s ishodima iz međupredmetne teme Održivi razvoj.

Za središnji motiv projekta odabran je simbol jabuke, semantički jednako sadržajan i funkcionalan u literaturi i održivom razvoju. Zbog univerzalne kulturne i povijesne simboličnosti jabuka je izabrana kao lajtmotiv projekta. Značenje jabuke za projekt iskazano je njezinim spominjanjem u samom naslovu, a uz jabuku dodana je atrubucija „za srce“ što je parafraza poslovice o važnosti jabuke za zdravlje. U ovom slučaju metafora je za psihičko, emotivno i mentalno zdravlje čovjeka koje je istovremeno preduvjet i krajnji cilj svakog održivog života na Zemlji.

Faze rada

Prva faza projekta podijeljena je u četiri tematske cjeline:

  1. višeznačnost simbola jabuke,
  2. jednostavni prozni oblici iz korpusa usmene književnosti i biblijski tekstovi,
  3. suvremena književna djela, lirika i esej (Danijel Dragojević, Sloboda; Karl Ove Knausgaard, Jabuke te Okviri, Ose, Pliskavice iz tetralogije godišnjih doba, knjiga Jesen),
  4. dokumentarni film Medena zemlja (r. Tamara Kotevska, Ljubo Stefanov).

U prvom dijelu projekta učenici su se bavili simbolikom jabuke. Tumačili su važnost razumijevanja višeznačnosti u književnosti, simbola kao stilske figure, ali i transferirali spoznaje na situacije iz svakodnevnog života. Uočili su dvojnu višeznačnost jabuke, pozitivnu i negativnu, komentirali ovisnost simboličkog značenja o različitim okolnostima i perspektivama kronološki razvijajući analizu simboličnosti jabuke od biblijske do Appleove jabuke.

U drugoj dijelu prve faze uslijedilo je čitanje jednostavnih proznih tekstova iz korpusa usmene književnosti s motivom jabuke. Čitali su mitove, legende, bajke i poslovice. Nakon analize teksta s obzirom na karakteristike književnih vrsta i značenja jabuke u pročitanome tekstu, učenici su dobili zadatak proširiti semantičko polje simbolike jabuke, ali ovoga puta u kontekstu ciljeva održivog razvoja. Samostalno su birali jedan od ciljeva i unutar odabranog koncepta održivosti temeljili interpretaciju. Pri tome im je bilo dopušteno da razmišljaju široko, razvijaju izazovan imaginarij i dijalog s ponuđenim ciljevima održivog razvoja i mogućim značenjima motiva jabuke. Isti metodički pristup primijenjen je i na biblijske tekstove s motivom jabuke.

Motivi jabuke u suvremenoj književnosti, konkretno u tekstovima koje su učenici čitali, u pjesmi Sloboda Danijela Dragojevića, jednako kao i u Knausgaardovom eseju Jabuke, lako su čitljivi simboli slobode, jednostavne metafore, no upravo ta je lakoća iščitavanja značenja učenicima otvorila novo pitanje i zadaću traženja odgovora na njega: Što je sloboda u kontekstu održivog razvoja? Pisanjem raspravljačkog teksta, kao logičnog izbora usklađenoga s diskurzivnim oblikom Knausgaardovih tekstova, formatirali su svoje mišljenje o tome, a ono će kasnije biti izbrušeno iskustvenim učenjem na Recikliranom imanju Vukomerić, odnosno predavanjem i razgovorom s dr.sc. Draženom Šimlešom. Odlasku u Vukomerić prethodilo je gledanje dokumentarnog filma Medena zemlja u sklopu programa Škola u kinu riječkoga Art-kina. Film problematizira suvremeni odnos čovjeka prema prirodi, beskrupuloznu eksploatacija u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita naglašavajući važnost održivog korištenja sve manje dostupnih prirodnih resursa. U Vukomeriću su učenici putem aplikacije Actionbound u virtualnoj potrazi za blagom mogli provjeriti svoje znanje o održivom razvoju.

Posljednja je faza projekta bila vrednovanje. S učenicima je unaprijed dogovoren oblik za vrednovanje prezentacija. Kvantitativni oblik vrednovanja, u kojima se odgovori unaprijed podrazumijevaju, u ovakvom tipu projekta nije bio moguć s obzirom na to da su temeljni ciljevi projekta razvoj kritičkog mišljenja i suosjećajno imaginiranje. Učenici su podijeljeni u grupe, a svaka je grupa dobila mapu na platformi Teams. Pojedinačno su članovi skupine dobili vlastite mape za podizanje priloga potrebnih za izradu prezentacije. Zajednička mapa zamišljena je kao repozitorij za materijale kako bi bilo olakšano nastavničko praćenje individualnog doprinosa radu grupe, odnosno stvaranju prezentacije. Izbor forme i medija prezentacije učenici su slobodno birali, ali je prezentacija morala, uz tekstualne i vizualne materijale, uključivati i zvučne zapise. Prezentacije su napravljene prema unaprijed zadanim smjernicama koje su istovremeno oblikovane u obliku ishoda i rubrika za vrednovanje. Iznenađujuća je raznolikost izabranih medija za prezentiranje projekta Jabuka za srce što ukazuje na visoku razinu digitalne pismenosti kod učenika. Snimili su video, podcast, napravili infografiku i e-knjige s uključenim zvukom, digitalne plakate te Genially prezentaciju. Poveznica na učeničke radove: https://drive.google.com/drive/folders/1VfgJjUrdUykAFI6ORrQpCVV3gEOvwANr?usp=sharing

Projekt je prezentiran na mrežnoj stranici Library Map of the World.

Zaključak

Ciljevi održivog razvoja dovedeni u dijalog s osobnim pričama i poezijom uključuju učeničke emocije što dovodi do internalizacije ciljeva kod učenika. Afektivno angažiraniji način učenja o održivom razvoju lakše je ostvariti u predmetima iz humanističkog područja, iako se time nastavnici tih područja rijetko bave, osim ponekad na tematskoj razini čime se ne ostvaruje u punom smislu transformativno poučavanje koje uz čitalačku pismenost dovodi do razvoja građanske odgovornosti, pruža potporu svjesnom izboru načina života i moralnih odluka o vlastitome identitetu i njegovoj vezanosti za društvo, ekonomiju i okoliš.

Big lajk

nadaK_elviraV

Nada Kegalj i Elvira Vučković

Sažetak

Ovo je radionica o značaju svakog lajka, namijenjena roditeljima učenika. Oglašivači uz pomoć broja lajkova i klikova o nama mogu saznati mnogo: od strukture ličnosti, izgleda do spolnih preferencija. Kasnije tu informaciju koriste kako bi nam nešto prodali.

Cilj radionice je navesti roditelje učenika na kritičko promišljanje dok prate društvene mreže te da utječu na svoju djecu – buduće potrošače. Tema je poveznica medijske i financijske pismenosti. Cilj je sigurnost na internetu i neometano praćenje sadržaja, upoznati roditelje s namjerama oglašivača na internetu i osvještavanje pri kupnji. Čovjek se neugodno osjeća kada vidi oglas o nečemu što je netom prije guglao ili tražio u nekoj internetskoj tražilici. Nije lijepa ni spoznaja da oglašivači nude sredstva ili lijekove za koju znaju da smo pretraživali ili klikali te nam tako ulaze u privatnost, čak nam se obraćaju imenom.

Treba li ignorirati ovaj problem? Čini li nas to metom iskorištavanja?

Metode rada su radionica s poučavanjem te rasprava.

Ključni pojmovi: oglašivači, lajkovi, klikovi, osobine ličnosti, kritičko mišljenje.

Uvod

Škola i roditelji su partneri u odgoju djece i zaduženi su za njihov razvoj kao cjelovite osobe. U nekim područjima veći utjecaj imaju roditelji, a u nekima škola. U ovoj temi veći utjecaj imaju roditelji. Mišljenja smo da trebamo educirati roditelje kako bi oni mogli utjecati na učenike.

Tema ove radionice je osvješćivanje roditelja kako oglašivači uz pomoć naših lajkova i klikova uz pomoć regresijske funkcije mogu o nama saznati sve: od strukture ličnosti do Slika 1spolnih preferencija te kako to upotrebljavaju, da bi nas uvjerili u nešto ili nam nešto prodali? Je li moguće da na osnovu klikanja pojedinih sadržaja netko zaključuje kakva smo ličnost?

Događa li Vam se ovo? Zašto?

Zašto je to bitno? Zbog pretjerane kupovine! Zbog impulzivne kupovine! Prilikom plaćanja ne vidimo fizički novac. Ljudsko ponašanje prilikom kupovine nije uvijek racionalno. Pokreću ga želje, emocije i raspoloženja.

Svi takvi neracionalni stilovi kupovanja, praćeni izostankom razmišljanja i prethodne namjere, predstavljaju impulzivno kupovanje. U psihološkoj literaturi se impulzivnost javlja u brojnim teorijskim pristupima, primjerice u teorijama kognitivnih stilova ili u teorijama ličnosti. U ovom istraživanju je kao teorijski okvir odabran model „velikih pet“ faktora ličnosti (eng. Big Five) koji uključuje faktore ekstraverzije, ugodnosti, savjesnosti, emocionalne stabilnosti i intelekta. ( D. Bratko, A. Bandl, H.M.Bosnjak , 2007.).

U navedenom istraživanju, ispitana je povezanost temeljnih osobina ličnosti i sklonost impulzivnom kupovanju. Utvrđeno je da postoje značajne povezanosti između impulzivnog kupovanja i ekstraverzije te povezanost s emocionalnom i kognitivnom komponentom, a ne postoja povezanosti s dobi, demografskim osobinama i obrazovanjem. Najbolji pokazatelji impulzivnog kupovanja su ekstraverzija i neuroticizam. Nema povezanosti niti s financijskim sredstvima. I financijski bogatiji i siromašniji ljudi impulzivno kupuju u online trgovinama.

Tijek radionice u koracima

1. U uvodnom dijelu radionice potrebno je definirati pojmove kao što su lajkanje, klikanje, cookies na društvenim mrežama.

Standardne akcije koje korisnik može napraviti su klikanje, lajkanje, komentiranje, objave statusa, dijeljenje sadržaja i prihvaćanje svih ponuđenih kolačića (engl. cookies).

Klik je akcija korisnika na oglas, odnosno kada korisnik klikne mišem na oglas da ga može pogledati. Lajkanje je oznaka i reakcija na ponuđeno.

2. Roditeljima ponuditi pitanjima, a odgovore zapisivati na vidljivo mjesto bez komentiranja s uvažavanjem različitih mišljenja.

Koje su prednosti Internet trgovine?

Slika 2

Koji su nedostaci Internet trgovine?

Slika 3Prilikom plaćanja ne vidimo fizički novac. Ljudsko ponašanje prilikom kupovine nije uvijek racionalno. Pokreću ga želje, emocije i raspoloženja.

Zanimljivo je da na pitanje U koje vrijeme dana najčešće koristite Internet trgovinu?

roditelji odgovaraju da je to u vrijeme reklama gledanja filma oko 22 sata uvečer.

Što je Internet trgovina?

Potrošačima je danas kupnja na dohvat ruke. Tehnologija nam omogućuje nekad nezamislive radnje. Društvene mreže i online komunikacija omogućavaju direktan kontakt s potencijalnim, sadašnjim i budućim potrošačima.

To poznavanje potencijalnog potrošača se daleko najviše ogleda u uspjehu kompanije u online poslovanju, a posebno u potrošačevoj sklonosti online kupovini.

Internet trgovina je dio elektroničnog poslovanja, omogućuje Internet posjetitelju naručivanje proizvoda putem interneta. Kupovanje preko interneta može biti najbrži i često najjeftiniji način kupovine nekog proizvoda. Trgovina se putem interneta smatra najprofitabilnijim oblikom trgovine zbog jednostavnosti i niskih troškova. Kupovanje je moguće u bilo koje doba dana ili noći, ne plaća se zakup poslovnog prostora i sl. Postavljanjem proizvoda na internet omogućuje se svim korisnicima interneta da vide proizvod.

Oglašivač samo treba pronaći ciljanu publiku. A uz pomoć naših lajkova i klikova određenih sadržaja, vremena kada smo nešto klikali, matematičkim funkcijama određuju strukturu ličnosti koje koriste u prodaji i ponudi.

3. Zamolite roditelje da pokušaju nabrojiti načine kako im se oglašivači javljaju te načine na koje reagiraju.

Neke vrste oglasa su:

  • Angažiranje ljudi preko objave na stranici, ponuda nagrada ako se sadržaj objavi
  • Lajkanje stranice
  • Oglasi koji vode na mrežnu stranicu trgovine
  • Instalacije aplikacija
  • Poziv na događaje, otvaranja, obljetnice, sniženja
  • Video oglas, slikovni oglas

4. Kraće predavanje o pet osobina ličnosti i Internet trgovini

Ličnost (istoznačnica je osobnost, ali se riječ ličnost češće koristi ) je skup obilježja koja opisuju ponašanja pojedinca, njegove obrasce osjećanja i mišljenja po kojima se razlikuje od drugih pojedinaca. Uključuje karakter, temperament, intelekt, fizički izgled. Ličnost se pokazuje stilom života, načinom razmišljanja, osjećaja i ponašanjem. Suvremeni model ličnosti poznat kao Big Five odnosno Velikih Pet govori o pet dimenzija ličnosti: ekstraverzija, ugodnost, neuroticizam, savjesnost i otvorenost. Svaka ova dimenzija ima svoje osobine. Dosadašnja istraživanja su model ”velikih pet” dovodila u vezu sa osobnim zadovoljstvom, zadovoljstvom na poslu, uspjehom u karijeri, impulzivnošću, samosviješću, akademskim uspjehom, poremećajima ličnosti, individualnim razlikama i sl.

Oglašivači se, posebice na Internetu, koriste ovim spoznajama.

5. Vođeni razgovor s roditeljima prema postavljenim pitanjima te razgovor oko privatnosti

Slika 4Slika 5

Što znači kad dopuštamo kolačiće ili obavijest u kojima se dozvola ili prihvaćanje?

Slika 6

Slika 76. Razgovor o ciljevima oglašivača

Oglašivač je usmjeren na ciljanu publiku, vrlo je kreativan i kvalitetan te koristi najčešće koristi vizualna sredstva.

Zaključak i preporuka

U 21. stoljeću se smatra da je jedna od najvažnijih pismenosti upravo medijska pismenost. Medijske kompetencije su potrebne djeci, ali i odraslima. Medijska pismenost ne podrazumijeva samo analizu i stvaranje medijskih sadržaja nego i korištenje i vrednovanje ponuđenog. U tom procesu neminovno je kritičko promišljanje i propitivanje (tko je postavio sadržaje? Zašto? koji mu je cilj? koji je moj zadatak u svemu tome?).

Uz medijsku pismenost naglašavamo i potrebu za financijskom pismenošću. U ovom dijelu posebno utjecaj na potrošačku svijest. Financijska pismenost je kombinacija informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka za ostvarenje individualne dobrobiti. Pojednostavljeno, to je osnovno financijsko znanje koje nam je potrebno za funkcioniranje u današnjem okruženju. Paziti na potrošnju! Razmisliti o kupnji! Paziti što se klika i lajka! Osvijestiti sve navedeno! I prenijeti stavove i znanja svojoj djeci.

Literatura

  1. Bratko, D. (2007): Impulzivno kupovanje i model „ velikih pet“ faktora ličnosti, [Internet], raspoloživo na: https://bib.irb.hr/datoteka/341090.13.PDF .
  2. Buzov, L. (2017.): Utjecaj osobnih čimbenika (kupca) i karakteristika prodajnog mjesta na impulzivno ponašanje u kupnji, [Internet], raspoloživo na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst:1738
  3. Hromadžić, H. (2008): Konzumerizam : potreba, životni stil, ideologija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb
  4. Kesić, T.(2003): Integrirana marketinška komunikacije: oglašavanje, unapređenje prodaje, Internet, odnosi s javnošću, publicitet, osobna prodaja;
  5. Krapić, N. (2005): Dimenzije ličnosti petofaktorskog modela i radno ponašanje, Psihologijske teme, 14.(1.), str. 39-56
  6. Lipovetsky, G. (2008): Paradoksalna sreća : ogled o hiperpotrošačkom društvu, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.
  7. Varvodić I. (2016.): Kupovno ponašanje i model “velikih pet” faktora ličnosti,[Internet],diplomski rad, raspoloživo na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst:896/preview

Influenceri: prodavači magle ili obrtnici

21.stoljeća?

nada_kegalj

Nada Kegalj

Sažetak

Dok su nekad influenceri bili utjecajni u fizičkom smislu i u stvarnom društvu, danas su to u virtualnoj mreži. Njihov utjecaj najvidljiviji je na društvenim mrežama poput Instagrama i YouTubea, koji imaju naglasak na vizualnom formatu. Poseban utjecaj imaju na djecu i mlade, koji zbog svojih razvojnih osobina često oponašaju ljude oko sebe pa tako i ljude iz virtualnog svijeta.

Cilj radionice je navesti učenike na kritičko promišljanje dok prate influencerske kanale. Ovom radionicom želi se otvoriti rasprava jesu li influenceri prodavači magle samo radi zarade ili je to zanimanje budućnosti? Kako razviti kritičko mišljenje kod djece i mladih koji prate influencerske kanale? Treba li zaštititi djecu od svih negativnih utjecaja koji im onemogućuju pozitivan i skladan razvoj (pod tim mislimo na djetetovo obrazovanje, psihofizičko zdravlje i izgrađivanje djeteta kao osobe kroz usvaja ispravne moralne i društvene vrijednosti i načela)?

Poveznica na prezentaciju.

Treba li ignorirati ovaj problem kao nešto prolazno? Ili treba cenzurirati i zabraniti praćenje influencerskih video kanala djeci i mladima, jer ih čine metom iskorištavanja, metom negativnih utjecaja i moralnih načela?

Metode rada radionice ili predavanja mogu biti debata, parlaonica, forum kazalište, igranje uloga, pisanje kritičkog osvrta i drugo. Ovdje je izabrana debata, kao argumentirana rasprava.

Ključni pojmovi: influencer, utjecajnik, kritičko mišljenje.

Uvod

Za razvoj učenika kao cjelovite osobe važno je da činjenice ne prihvaćaju kao nešto konačno već da se prema informacijama koje primaju, stavovima i vrijednostima odnose kritički. Jedna od strategija poučavanja kritičkog mišljenja je debata. Ciljevi debatnog programa su: razvoj kritičkog mišljenja, razvoj komunikacijskih i govorničkih vještina, razvoj socijalnih vještina, razvoj samopoštovanja i razvoj demokratskog ponašanja.

O influencerima

Na samom početku potrebno je definirati influencere. Riječ influencer u engleskome jeziku označava  osobu ili skupinu osoba koja ima nekakav utjecaj. U poslovnome svijetu influencer je  osoba koji može utjecati na poslovne odluke zbog svog ugleda, položaja  te je njegovo  mišljenje važno i ima  težinu. Riječ influencer ne pripada hrvatskom standardnomu jeziku i prevodimo je kao utjecajnik. I u engleskome i hrvatskome jeziku, koristi se u vezi s društvenim mrežama i popularnošću koju osoba na njima ima. Influenceri su u tome kontekstu često poznate, ali i potpuno nepoznate osobe. Mogu biti stručnjaci u pojedinim područjima, ali i nestručnjaci. U pravilu su osobe koje na društvenim mrežama imaju mnogo sljedbenika.

Influence marketing je vrsta marketinga u kojem se fokus stavlja na ljude koji imaju utjecaja na određenom tržištu, u ovom slučaju na maloljetničku populaciju. Industrija influencer marketinga zadnjih je nekoliko godina doživjela ogroman rast, a njegova globalna vrijednost u 2019. godini procjenjuje se preko dvije milijarde američkih dolara.

Zašto uopće govorimo o ovoj temi?

Zbog velikog utjecaja kojeg influenceri mogu imati na djecu i mlade, često su meta negativnih utjecaja, jer influenceri koriste sadržaje bez recenzija i selekcija te neprimjereni rječnik, a neki su sadržaji i upitnih moralnih načela.

Razvojna psihologija vrlo jasno govori o osobinama djece i izazovima s kojima se suočavaju u svom odrastanju. Čimbenici, koji utječu na razvoj osobe su, osim nasljeđa, iskustvo koje osoba dobiva iz svoje okoline. Odrastanje je buran proces. Najveće promjene događaju se u pubertetu. Važno je naglasiti u tom procesu odrastanja – potragu za identitetom. Influencerski posao nije dobar preduvjet za ispravnom potragom identiteta.

Maloljetnici nisu biološki, socijalno, psihološki  ni  emocionalno  zrele osobe. Oni se razvijaju. S obzirom da nemaju iskustva ni znanja, lako postaju mete negativnih utjecaja. Neke osobine  maloljetnika mogu biti asocijalnost, nepoštivanje autoriteta, prkos, inat, neposlušnosti, neprijateljsko raspoloženje prema drugima, destruktivnost, impulzivnost, emocionalna i socijalna nezrelost, avanturizam. Ako uz neke navedene osobine još prati nekog s previsokim samopoštovanjem, umišljenim i prepotentnim, to nije dobar uvjet za zdravo odrastanje.

Svi mi kroz život formiramo sliku o sebi. Influenceri su stvorili fantastičnu sliku o sebi, na osnovu lajkova i komentara. Oni sebe precjenjuju. Često su arogantni, puni sebe, oholi i bahati te su stvorili idealnu sliku o sebi, ali sliku koja nije realna. Influenceri nameću vrijednosti, a imaju iskrivljenu sliku stvarnosti i kao takvi utječu na druge. Djeca su ranjiva skupina. Ona su spužve.

Potreba za raspravom s učenicima

Anonimnim anketnim upitnikom u google formsu, psihologinja je ispitala učenike 7. i 8. razreda. 113 učenika odgovorilo je na anketu. ( https://forms.gle/H7qbDEbNtBBHXv5H9 ) Relevantna pitanja iz upitnika (uz spol i razred) su:

  • Prate li nekog influencera?
  • Koliko vremena provode prateći influencerske kanale?
  • Kada ih prate? U koje doba dana?
  • Koje video kanale prate?
  • Imena influencera koje prate
  • Razlozi praćenja

Uočeno je da 87 % djevojčica i 67 % dječaka – učenika 7. i 8. razreda prati influencerske kanale. Učenici ističu da ih prate najčešće na YouTubu. Uglavnom navode da prate influencere: Baka Prase, Choda, MarkoKC, SaamooPetraa, Kimi’s Life, Gloria Berger, 8Rasta9 i druge. Prate ih u svako doba dana, ali najčešće ujutro nakon buđenja. Za razloge praćenja uglavnom navode „ne znam“, „smiješno je“, „zabavno mi je“, ali i „jer svi prate“.
Iz svega navedenog proizlazi potreba rasprave s učenicima.

Tijek radionice

Proveden je debatni tip rada:

1. Voditeljica objašnjava pojmove influencer, utjecajnik, influencerski kanali.

2. Učenici gledaju dijelove influencerskih kanala koje su naveli u anketi bez komentara voditeljice:

https://www.youtube.com/watch?v=Tq8DXBalnQY&t=2s
https://www.youtube.com/watch?v=VxqkROKAUXo&t=240s
https://www.youtube.com/watch?v=74vJVGxug0U&t=493s
https://www.youtube.com/watch?v=EwaP9bv-rDU&t=104s
https://www.youtube.com/watch?v=ey_iOrtRsFs
https://www.youtube.com/watch?v=uIkUMmMbp4M&t=120s

3. Metodom oluja u mozgu – učenici navode sve razloge koji im padaju na pamet bez procjene i komentara, a odnose se na prednosti i mane praćenja influencerkih kanala. Ideje se zapisuju na ploči.

4. Učenici potom u parovima ili manjim skupinama, dobivaju tvrdnje koje moraju pobiti bez obzira slažu li s njom ili ne.

5. Pred svima odgovaraju na postavljeno pitanje (pobijanje određene tvrdnje).

Tvrdnje koje učenici navode:

image

Zaključak

Ovakvom aktivnošću učenici sagledavaju obje strane gledanja influencerskih kanala, promišljaju i stvaraju stav.

Bitno je ne zabraniti gledanje influencerskih kanala. Potrebno je učenike pripremiti za sve nove izazove i nove sfere komunikacije.

Djecu koja gledaju influencerske kanale potrebno je potaknutu da sami dođu do zaključka što se događa. Samo djeca koja nauče kritički misliti, odgovorno se ponašati i promišljati moći će kvalitetno i sigurno odrastati.

Preporuke učiteljima

Voditelj postavlja osmišljena pitanja pazeći da ne sugerira odgovore te da nikako ne kritizira influencere. Cilj je navesti učenike na kritičko promišljaje tako da se naglašavaju dobre strane praćenja influencera pa da ih učenici potom pobijaju!

Preporuka za roditelje

Recept u odgoju ne postoji, ali postoji preporuka.

Postavite djetetu koje gleda influencerske kanale pitanja: Što je dobro u njima? Zašto ih se gleda? Neka to i napišu. Zatim neka navedu što nije dobro, što je loše. Pomozite im pritom u razmišljanju i nabrajanju. Zajedno pogledajte navedene  kanale i obratite pažnju na sadržaje, na govor i prezentacijske sposobnosti, na osobine ličnosti, na šminku i izgled. Osvijestite djetetu način na koji im se influenceri približavaju i na koji način stvaraju bliskost. Zadržite se na pozitivnim sadržajima, poput metodičkih i logičkih igri, putopisima, odijevanju, kuhanju ili možda nešto što se ne usude pitati vas.

Mjuzikl u školi

mag. Bojana Urbanc, Školski centar Velenje

Kao učiteljica uvijek sam voljela inspirirati moje učenike, da bi voljeli školu i razvili mnoge vještine i otkrili njihove prirođene talente. Tijekom poučavanja stranog jezika, saznala sam, kako samosvjesni su bili moji učenici, kada su glumili različite prizore iz knjiga ili filmova. Biti dio školskog kazališta, postao im je glavan cilj, ne samo, da su naučili gramatiku i obogatili vokabular, postali su nezavisni i bili su sposobni kritično analizirati školsku tematiku.

Tijekom razdoblja od 2006 do 2015 sam zajedno s učiteljima mojeg školskog centra osnovala školsko kazalište, koje je produciralo 10 najuspješnijih mjuzikla koji su bili veoma popularni u našoj zajednici i prihvatili pažnju publike svih uzrasta. Tako da, biti dio školskog kazališta ima mnoge prednosti, ali koje su to?

Jezične i komunikacijske vještine

Stvarajući mjuzikl, učenici može, da si prošire vokabular i napreduju u razumijevanju riječi i njihovom izgovoru, nauče određenu gramatiku čak i ne znajući to. S time moguće je, da uče engleski (ili druge strane jezike) na nesvjesnom nivou, budući da ponavljaju scenarij tek tako vladaju jezikom i također govoru tijela, koji im omogućava otkrivanje prirođenog dara i razvoj svih vještina.

clip_image002(Mjuzikl Diaspora – Dijaspora, 2015, učenici su naučili o različitim nacionalnostima, njihovoj povijesti i vrstama plesa I tako saznali se s problematikom imigracija.)

Emocionalni i fizički razvoj

Sudjelovanje u igri zahtijeva određeni fizički razvoj. Učenici se nauče novih plesnih koraka, izazvani su, da odigraju svoju ulogu uz pomoć lica jezika i govoru tijela, što ih prisiljava, da ostanu u formi i građu povjerenje. Jer su kreativni i uspješni u svih dijelovima stvaranja mjuzikla, pomože im pri razvoju emocionalne inteligencije i tako razumiju svijet bolje (nauče se razlikovati između imaginarnih i stvarnih životnih situacija). Fizički razvoj zavisan je od fizičkih aktivnosti koji su dio stvaranja mjuzikla (različite plesne i ostala tjelesna kretanja) pripomogli su k povećanju samosvijest i jačanju njihovih samopouzdanja i socijalnih vještina.

clip_image004

(Projekt Jukebox, 2014, koji je prezentirao glazbenu povijest sa stajališta učenika.)

Organizirati svoje vrijeme

Učlaniti se u školsko kazalište donosi određeni osjećaj odgovornosti. Najednom si dio jedne grupe koja nastavi isti san – to je postaviti mjuzikl na scenu. Učenici idu kroz čitav proces stvaranja novog mjuzikla: sudjeluju u audiciji, pripremaju raspored proba, izrađuju haljina i kazališne rekvizite itd. Tako su učenici bolje predani projektu, i to znači, da si moraju bolje organizirati svoje vrijeme. Ujutro prisustvuju nastavi, popodne i vikendi rezervirani su za probe. Prema mom iskustvu, učenici koji su bili dio mojih projekata, uspjeli su organizirati svoje vrijeme bolje nego njihovi vršnjaci i poboljšali su svoje ocjene u školi.

image

(Mjuzikl Pozabljene marioneteZaboravljene Marionete, 2013 predstavio je poznate žene u književnosti, njihovu pozitivnu energijo i slomljena srca, gledatelji su uživali uz glazbu iz Opere o Romeu i Juliji, Fantomu u operi, itd.)

Doživotni hobi

Svaki član školskog kazališta je kreativan i marljiv, kada je u procesu stvaranje novog mjuzikla; ali to ne znači, da ovdje i nema vremena za zabavu. Učenici imaju priliku za sklapanje novih prijateljstava i naravno, kada se upoznaju, nauče se tolerirati jedno drugog i podnositi međusobne razlike. Postoji veza, koja se stvara između učenika i njegovog učitelja, koja pomogne, da izgradite kulture međusobnog povjerenja i poštovanja. Biti dio školskog kazališta je izvannastavna aktivnost, koja izgleda dobro i u životopisu, može da pobudi mnoge uspomene, stvara doživotne prijatelje ili pretvori se u životni hobi.

Neki moji učenici nastavili su njihovo glumačku i pjevačku karijeru, još danas su veoma uspješni. Zaista sam uvjerena, da sam pripomogla k promijeni njihove percepcije svijeta na bolje. Ako imate šansu, budite i vi kreativni sa studentima. Znam da je teško, ali isplati se.

Projekti opisani u ovom članku objavljeni su na internetu. Slike su iz arhiva školskog kazališta.

Diaspora – https://www.youtube.com/watch?v=iiUbiNG2pss,
Jukebox – https://www.youtube.com/watch?v=BdGr12TrBnI
Pozabljene marionete –
https://www.youtube.com/watch?v=sAklSWE1vyY