Pogled uz nove aktivnosti

Broj 156, rujan 2023.
ISSN 1848-2171

Krenula je nova školska godina i vjerujem kako ste krenuli s novim planovima, kurikulima i aktivnostima. Udruga Suradnici u učenju pripremila je nove aktivnosti, a na vama je da se prijavite i budete dio naše zajednice.

Što smo sve za vas pripremili:

• Dabar 2023.
• Budi internet genijalac ambasador
• Budi  internet genijalac škola

Programiranje igara učenicima je zanimljivo i izazovno te je odličan način kako ih potaknuti na kreativnost i dublje samostalno proučavanje programskih jezika. Udruga Suradnici u učenju pokrenula jenprve radionice povodom obilježavanja Europskog tjedna programiranja u sklopu projekta Meet and Code:

• Na rođendan s poklonima – programiranje igre, Kristina Slišurić
• mBlock-om i umjetnom inteligencijom programiramo bijeg iz labirinta, Valentina Blašković

Moć odgoja je velika. Aleksandra Pregrad Hočevar predstavila je kako određene metode odgoja, na koje mogu utjecati i odgajatelji i učitelji, mogu pozitivno utjecati na sisteme za borbu protiv stresa u djetetovom mozgu i tijelu, tako da će se ono moći nositi s njim. Više…

Neverbalna komunikacija je slanje i primanje poruka bez riječi. Alenka Petrič smatra kako nastavnik mora imati dobro razvijene sposobnosti uočavanja neverbalnih poruka za vrijeme nastave. Više…

Već tradicionalno listopad je mjesec u kojemu veliku pažnju posvećujemo čitanju jer se u njemu obilježavaju dva značajna događaja, slavimo Međunarodni mjesec školskih knjižnica te početak Mjeseca hrvatske knjige (15.10.-15.11.). Anita Drenjančević u svojoj školi provodi raznolike aktivnosti kojima slavi knjigu i čitanje. Više…

Ankica Karakaš Radošević donijela nam je primjer profesionalnog umrežavanja (povezivanja) stručnih suradnika i nastavnika četiri osnovne škole sa područja Đakovštine. Povezali smo se digitalnim kanalom Teams koje koriste sve četiri škole (OŠ Ivana Tišova Viškovci, OŠ Đakovački Selci, OŠ Drenje i OŠ „S. S. Kranjčević „ Levanjska Varoš). Više…

Istraživanja pokazuju da socijalno i emocionalno učenje pridonosi smanjenju problema u ponašanju učenika u školi. Anja Sever podrobno predstavlja dimenzije emocionalnih i socijalnih kompetencija, ističući pritom neke aspekte čije uvažavanje osigurava dugoročnu uspješnost programa socijalnog i emocionalnog učenja u školi. Više…

Svi učenici i nastavnici imaju iskustvo učenja i poučavanja u online nastavi. U takvom načinu održavanja nastave nalazimo niz nedostataka, ali i prednosti. Gordana Sekulić-Štivčević je provela istraživanje što učenici misli o online nastavi pandemijske godine. Više…

Klimatske promjene globalni su problem, a obrazovanje o klimi jedan je od prioriteta Europske komisije. Iva Naranđa je  prepoznala važnost edukacije o klimatskim promjenama i uključuje se u međunarodne projekte kojima se podiže svijest o klimatskim promjenama i radi na stjecanju klimatske pismenosti. Više…

Karmen Porenta nas je upoznala kako posljednjih godina sve više učenika u osnovnim školama s dijagnosticiranim problemima i poremećajima u ponašanju, a i današnji način života sa sobom donosi vrlo nemirnu, hiperaktivnu djecu s poremećajem pažnje i otežanom koncentracijom kod učenja. Više…

U Hrvatskoj postoji više od 200 registriranih kućica za knjige, tzv. malih slobodnih knjižnica, koje rade od 0 do 24 uz slogan „Posudi, čitaj, vrati i/ili doniraj knjigu“. Iva Bojčić,  Kristinka Lemaić i Mate Sabol upoznali su nas kako su učenici Industrijske strojarske škole svom gradu Zagrebu poklonili četiri kućice za knjige koje su izradili recikliranjem. Više…

Selektivni mutizam je rijedak anksiozni poremećaj koji pogađa djecu i adolescente. Mateja Lipuš Tič u članku je odgovorila na neka pitanja: što je selekktivni mutizam, što ga uzrokuje, kako se dijagnosticira i liječi, možemo li pomoći djetetu te primjer rada s takvim djetetom. Više…

Učitelji i učenici OŠ Ante Starčevića Rešetari i OŠ Sesvetska Sopnica Sesvete sudjelovali su na 25. Međunarodnim Rešetarskim susretima pjesnika. Pridružili su im se i učenici iz drugih zemalja, a svi su sudjelovali u raznim radionicama, čitanju poezije i promociji svoje knjige, vodili intervjue, kaže Melinda Tupek. Više…

U osnovnim školama učenici 2. ili 3. razreda idu na plivanje. Plivanje izvode učitelji razredne nastave i oni koji su osposobljeni za poučavanje plivanja te su završili tečaj spašavanja u vodi. Monika Hóbor  podijelila je s vama nekoliko smjernica za podučavanje ovog sporta u vodi. Prvo i najvažnije što učitelj mora napraviti jest pobrinuti se za sigurnost učenika.Više…

Sandra  Jemec je provela team buildinga u svojoj učionici kako bi učenici razvijali spontano učenje socijalnih vještina koje će im biti korisne u rješavanju sukoba u razredu, poboljšati klimu u učionici i, na kraju, ali ne manje važno, kao nagrada ili obogaćivanje nastave. Više…

Gordana Lohajner

Dabar 2023.

Hrvatska, kao punopravna članica međunarodne inicijative Bebras (Dabar) osmi put organizira izazov iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar @ucitelji.hr.
Organizatori izazova za Hrvatsku su udruga Suradnici u učenju, Hrvatski savez informatičara i Visoko učilište Algebra uz podršku CARNET-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Dabar @ucitelji.hr pokrenut je kako bi svoj djeci omogućio jednostavno sudjelovanje kroz online izazov koje se sastoji od niza zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz šezdesetak zemalja, uključujući i one iz Hrvatske.

Izazov se organizira u 5 kategorija:

1. MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
2. MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
3. KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
4. MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda OŠ i
5. GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Više informacija o samom natjecanju pročitajte na mrežnim stranicama udruge.

Vidimo se na natjecanju!

Budi internet genijalac ambasador

U protekle dvije godine članovi udruge Suradnici u učenju uspješno su proveli međunarodni projekt Budi internet genijalac u 10 hrvatskih škola. Koliko je projekt bio uspješan, govori i činjenica da dobiva svoj nastavak u trajanju od tri godine i time mogućnost za uključivanje većeg broja škola, učenika, učitelja, nastavnika i roditelja.

DOSADAŠNJI SUDIONICI BIG PROJEKTA

Ako ste završili naše edukacije i webinare, provodili radionice sa svojim učenicima i njihovim roditeljima, pozivamo vas da postanete ambasador projekta Budi internet genijalac. Ukoliko ste zainteresirani, ispunite OBRAZAC i kontaktirat ćemo vas.

Kriterij za dobivanje statusa ambasadora programa Budi Internet genijalac (BIG):

• završena edukacija u trajanju od najmanje 22 sata
• održane najmanje tri radionice s učenicima ili roditeljima.

ZAINTERESIRANI SUDIONICI ZA SLJEDEĆU FAZU BIG PROJEKTA

Ako do sada niste sudjelovali u projektu BIG, a radite u školi i svjesni ste da je sigurnost djece i mladih na internetu važna tema, pružit ćemo vam podršku i edukaciju za korištenje materijala i provedbu radionica s učenicima, učiteljima i roditeljima. Za vas smo pripremili mogućnost da nakon edukacije postanete ambasador projekta Budi internet genijalac. Ako ste zainteresirani, molimo vas da popunite OBRAZAC i kontaktirat ćemo vas.

Uvjeti za dobivanje statusa ambasadora programa Budi internet genijalac:

• završena edukacija u trajanju od najmanje 22 sata
• održane najmanje tri radionice s učenicima ili roditeljima.

ŠTO VAM NUDIMO I ŠTO OD VAS OČEKUJEMO pročitajte više na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju.

Rok za prijavu je 15. listopada 2023.

Više informacija o projektu Budi internet genijalac i dosadašnjim aktivnostima možete pročitati na mrežnoj stranici Budi internet genijalac.

Budi internet genijalac škola

U današnjem digitalnom dobu, gdje su djeca okružena različitim tehnologijama i internetom, nužno je djecu poučavati osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet. Udruga Suradnici u učenju provodi Googleov projekt Budi internet genijalac (Be Internet Awesome, BIG). Ovaj program nije samo još jedan sigurnosni alat, već ima edukativnu ulogu.

Cilj projekta

Cilj mu je izgraditi vještine kod djece, njihovih roditelja i učitelja kako bi mogli sigurno i odgovorno istraživati internet.

Trajanje projekta

Projekt Budi internet genijalac odvijat će se tijekom tri školske godine, počevši od rujna 2023. i traje do lipnja 2026.

Kako sudjelovati?

Svaka škola ima priliku pridružiti se ovom projektu. Prijave su otvorene do 15. listopada 2023. godine. Škole se mogu prijaviti jednostavno popunjavanjem online obrasca. dostupnog na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju. Nakon prijave, škole će imati pristup obrazovnim resursima, alatima i podršci kako bi implementirali program u svoje nastavne planove.

Što dobivate?

Sudjelovanjem u projektu Budi internet genijalac škole dobivaju: status škole Budi internet genijalac, programe za prevenciju nasilja, edukaciju za djelatnike, učenike i roditelje, obrazovne sadržaje i materijale, online edukativne igre, online mrežu podrške, …

Više o projektu možete pročitati na mrežnim stranicama udruge Suradnici u učenju.

Na rođendan s poklonima

– programiranje igre

Kristina Slišurić

Uvod

Programiranje igara učenicima je uvijek zanimljivo i izazovno te je odličan način kako ih potaknuti na kreativnost i dublje samostalno proučavanje programskih jezika, a također je i odlična motivacija za učenje programiranja općenito. Uz to, činjenica da je učenik samostalno programirao računalnu igru uvelike podiže samopouzdanje tog učenika.

Radionica „Na rođendan s poklonima – programiranje igre“ prva je ovogodišnja aktivnost koju je udruga Suradnici u učenju (https://ucitelji.hr ) provela povodom obilježavanja Europskog tjedna programiranja u sklopu projekta Meet and Code. Radionica se održala 19.09.2023. godine u hibridnom obliku.

Radionicu je pripremila i vodila učiteljica Kristina Slišurić. U radionici su aktivno sudjelovali učenici šestog razreda Prve osnovne škole u Ogulinu sa svojom učiteljicom Valentinom Blašković na daljinu i učenici šestog razreda Osnovne škole „Matija Gubec“ Cernik uživo.

Ključne riječi: Scratch, Meet and Code, igra, suradnja, hibridno učenje, ucitelji.hr, programiranje.

Središnji dio

Radionica se održala korištenjem alata MS Teams. U nastavku pročitajte ishode i opise aktivnosti.

Ishodi radionice bili su:

• Usmeno opisati problem

• Razviti plan rješavanja problema

• Prepoznati manje probleme (potprobleme) u većem problemu

• Prepoznati važnost i svrhu varijable u programu

• Planirati i slagati naredbe ponavljanja, grananja i slijeda za rješenje problema

• Testirati programsko rješenje i uočiti pogreške

• Preurediti i nadograditi postojeće rješenje

Slika 1. Prezentacija

Nakon početnog upoznavanja učenika iz Ogulina i Cernika i njihovih učiteljica, pomoću pripremljene prezentacije učenici su upućeni na mrežnu stranicu koja se nalazi na adresi https://bit.ly/proslava2023 gdje se nalaze sve poveznice na mrežne stranice koje će se koristiti tijekom radionice.

Slika 1. Digitalna Padlet ploča za suradnju   Slika 2. Videosastanak uz pomoć Teamsa

Slijedio je razgovor o dosadašnjim iskustvima učenika s kodiranjem i programskim jezicima i kratko ponavljanje osnovnih algoritamskih struktura: slijeda, ponavljanja i grananja. Učenici su Scratch već upoznali pa je snalaženje sa skriptama i blokovima svima bilo jednostavno. Za motivaciju, učiteljica je učenicima pokazala gotovu igru programiranu u Scratchu koja će poslužiti kao ideja za razvoj vlastite igre napravljene na ovoj radionici.

Nakon pokretanja Scratcha (https://scratch.mit.edu) učenici su uredili vlastitu pozornicu za igru crtanjem labirinta. Svaki je učenik samostalno kreirao svoju pozornicu.

Slika 3. Kreiranje pozornice za igru

Nakon kreiranja pozornice i crtanja labirinta, učenici su birali glavnog lika svoje igre (onog koji ide na rođendan) i sporednog lika (onog kojem je rođendan) te ih smjestili na početak i kraj labirinta i podesili im veličinu. Slijedilo je dodavanje rođendanskih rekvizita u labirint koje će glavni lik sakupljati prolaskom kroz labirint, za što će se bilježiti bodovi. Učenici su dodavali: balone, tortu, poklone, kolače i slične likove.

Programu smo dodali varijablu BODOVI koja će se povećavati svaki puta kad glavni lik prolaskom kroz labirint pokupi neki rođendanski rekvizit. Cilj igre je na rođendan doći sa što više poklona.

Slijedno smo složili blokove za kretanje glavnog lika pritiskom na navigacijske tipke na tipkovnici. Koristeći blokove za ponavljanje i grananje, programu smo dodali naredbe za: povećavanje bodova kad pokupimo neki rekvizit, smanjivanje bodova ako se zabijemo u zid labirinta, povratak na početnu poziciju ako se zabijemo u zid labirinta, završetak igre ako dođemo do lika koji slavi rođendan. Također, svim likovima dodali smo naredbe za nestajanje iz labirinta kad ih glavni lik pokupi. Kako izgleda konačni program može se pogledati na poveznici: https://scratch.mit.edu/projects/894553864

Slika 4. Izgled igre na kraju

Uslijedilo je i testiranje programa tijekom kojeg smo naišli i na neke pogreške – lik se nije kretao kako treba, bodovi se nisu povećavali kad se dodirne neki lik, ali smo ih brzo otklonili.

Učenici su na kraju dobili izazov – dodati u program još rođendanskih rekvizita ili poklona, promijeniti broj bodova koliko neki poklon vrijedi (torta je važnija od šeširića), dodati u program grananje koje će omogućiti da lik kojem je rođendan kaže, ovisno o broju donesenih poklona, neke od sljedećih rečenica: Bravo, donio si puno poklona. / Dobar si, ali možeš ti to i bolje. / A da probaš ponovo?.

Slika 5. Testiranje igre

Učenici su kao završnu aktivnost pisali na Padlet ploču kako im je bilo na današnjoj radionici. Pritom su mogli koristiti mogućnost dodavanja slike generirane uz pomoć umjetne inteligencije ili nacrtati kako se osjećaju. Svi su učenici radionicom jako zadovoljni, ponajviše stoga što su naučili nešto novo i pritom se dobro zabavili.

Slika 6. Atmosfera u Ogulinu

Slika 7. Atmosfera u Cerniku

Zaključak

Poticanje učenika na računalno razmišljanje od velike je važnosti za razvijanje sposobnosti rješavanja problema u svakodnevnim situacijama, posebice onih primjenjivih na računalu. Učenici postaju stvaratelji sadržaja, a ne samo korisnici gotovih alata. Pritom se razvijaju njihove vještine rješavanja problema, logičkog zaključivanja, analize i sinteze, potiče se preciznost i samostalnost. Aktivnosti i sadržaji ishoda iz domene Računalno razmišljanje i programiranje predmeta Informatika u osnovnoj školi između ostalog razvijaju kod učenika kreativnost, inovativnost i stvaralaštvo što je od velike važnosti za profesionalni život u budućnosti učenika. Kako je programiranje često učenicima teško, važno je pristupiti ovoj temi na način da im se poveća motivacija, a programiranje i stvaranje vlastitih igara tu ima veliku važnost.
Ovom radionicom učenici su stvorili vlastitu verziju pokazane igre, međusobno su surađivali i komunicirali u online okruženju i pritom se dobro zabavili.
Veselimo se budućim suradničkim programerskim druženjima u okviru Meet & Code događanja.

mBlock-om i umjetnom inteligencijom

programiramo bijeg iz labirinta

Valentina Blašković

Sažetak

Programiranje je danas postao trend i vjerujem da većina ljudi ne može ni zamisliti svijet današnjice bez njega. O programiranju ne pričaju samo odrasli već je ono sve češće tema razgovara mladih i djece, stoga je nužno poticati učenike na učenje programiranja. Jedan od načina učenja je i ova interaktivna radionica. U samom nazivu radionice skriveno je nekoliko ključnih pojmova: labirint, programiranje, umjetna inteligencija, mBlock i igra. Svaki dio je jednako bitno svladati kako bi radionica bila uspješna. Labirint je taj koji motivira učenike i potiče njihov mozak da radi aktivno i održava formu zahvaljujući strukturi stvorenoj u obliku igre. Umjetna inteligencija koja se smatra ključnom za digitalnu transformaciju društva prisutna je u svakodnevnom životu djece i mladih. Program mBlock 5 ima iznimnu važnost u ovoj radionici za slaganje kodnih blokova, dodavanje ekstenzija umjetne inteligencije i suradnji tog dvoje. I na kraju najbitnije – igra. Kroz igru učenje gubi klasičnu notu i postaje zanimljivo.

Slika 1. Interaktivna radionica, početak predavanja

Ključne riječi: Meet and Code, programiranje, umjetna inteligencija, mBlock 5, igra.

Uvod

Interaktivna online radionica mBlock-om i umjetnom inteligencijom programiramo bijeg iz labirinta održana je 22. rujna 2023. u organizaciji Udruge Suradnici u učenju (https://ucitelji.hr/ ), a uvrštena je i kao događaj inicijative Meet and Code (https://meet-and-code.org/hr/hr/) čiji je cilj omogućavanje pristupa kodiranju i digitalnim vještinama za buduće generacije mladih širom Europe. Radionicu je vodila učiteljica Informatike Valentina Blašković iz Prve osnovne škole Ogulin preko online platforme Microsoft Teams. Na interaktivnu radionici su, iz svoje učionice, sudjelovali učenici 8. razreda iz Područne škole Bernarda M. Luketića Zagorje s učiteljem Andrejom Sertićem. Ovakav način rada omogućuje učenicima drugačiji način učenja gdje, prateći upute učiteljice putem online platforme, postaju samostalniji i trude se izvršiti zadatak bez pomoći, a učitelj u razredu pomaže im u onom slučaju kada ne stignu pratiti uputu. Također, vidljiva je veća suradnja između učenika kada jedni druge savjetuju i pomažu riješiti nastali problem. Prednost ovakvog načina rada je pomoć učiteljice i učitelja pri čemu će im učiteljica (putem online platforme) demonstrirati kako otkloniti nastali problem ili će ponoviti dio koji učenik nije shvatio, a učitelj koji je fizički u razredu učenika moći će mu pokazati grešku u programu ili dati konkretnu uputu vidjevši problem koji učenik ima. Ovakav način rada ima i svoje nedostatke, na primjer učiteljica koja putem online platforme vodi radionicu ne može osjetiti u potpunosti klimu u učionici, već mora pitanjima tražiti učenike povratnu informaciju kako bi mogla nastaviti s  predavanjem.

Središnji dio

Na početku interaktivne radionice mBlock-om i umjetnom inteligencijom programiramo bijeg iz labirinta i uvodnih pozdrava, učiteljica je pokrenula prezentaciju i predstavila učenicima niz ishoda i aktivnosti koji ih očekuju u ovoj radionici:

• prepoznati pojam umjetne inteligencije i navesti pojmove vezane uz umjetnu inteligenciju,
• manipulirati slikom uz pomoć metode obrada slike,
• razumjeti strojno učenje kao kategoriju umjetne inteligencije koja može naučiti stroj kako učiti,
• uočiti strukturu igre i učinaka tipki za smjer u kodiranju igara,
• znati kako pokrenuti mBlock 5 i prepoznati sučelja,
• poznavati i koristiti kodne blokove u mBlock 5,
• znati kako instalirati ekstenzije u mBlock 5,
• uočiti suradnju između mBlock 5 i umjetne inteligencije.

Slika 2. Prezentacija interaktivne radionice

Učiteljica kratko objašnjava što je umjetna inteligencija, a što strojno učenje, na koji način mogu prepoznati pojam i strukturu umjetne inteligencije, te navodi pojmove i primjere vezane uz umjetnu inteligenciju.

U prvoj aktivnosti učenici koriste pametne telefone pomoću kojih skeniraju QR kod do online igre Emoji Scavenger Hunt (https://emojiscavengerhunt.withgoogle.com/ ). Cilj igre je pronaći zadane emotikone u stvarnom svijetu pomoću kamere pametnog telefona dok neuronska mreža pokušava pogoditi što vidi na kameri. Pronađeni emotikoni se zbrajaju i pobjednik je onaj učenik koji ih najviše skupi.

Slika 3. Hvatanje emotikona – pogled iz razreda

Slika 4. Hvatanje emotikona – pogled preko platforme

Učiteljica je predstavila učenicima igru koju će izraditi do kraja radionice. Objasnila im je od kojih dijelova će se igra sastojati i kako će raditi. Učenici će koristiti list papira na kojem se nalazi strelica. Okretanjem strelice prema kameri računala u različitim smjerovima (lijevo, desno, gore, dolje) lik će se kretati po pozadini izrađenoj u obliku labirinta skroz do cilja odnosno do izlaza iz labirinta.

Slika 5. Strelica ispisana na papiru namijenjena treniranju modela

Kako bi učenici bolje shvatili rad programa, učiteljica im je pročitala pseudokod programa:

• lik uključuje kameru i snima sliku
• program obrađuje sliku u pozadini
• ako lik nije dosegao cilj:
• ako je odabrano „LIJEVO” lik će napraviti korak ulijevo
• ako je odabrano „DESNO” lik će napraviti korak udesno
• ako je odabrano „GORE” lik će se pomaknuti korak prema gore
• ako je odabrano „DOLJE” lik će napraviti korak prema dolje
• ako je lik dosegao cilj:
• ispisuje poruku: Čestitamo, pobijedili ste!
• ako je lik dotaknuo liniju labirinta:
• ispisuje poruku: Vratite se na početnu točku!

Druga aktivnost koju su odradili učenici tijekom interaktivne radionice bila je instalacija programa mBlock 5 (https://www.mblock.cc/en/download/), a nakon toga pokrenuli su program i dodali proširenja (ekstenzije) Teachable Machine pomoću kojeg će u programu moći trenirati model i koristiti strojno učenje.

Slika 4. Dodavanje proširenja u programu mBlock 5

U sljedećoj aktivnosti učenici su započeli s postupkom treniranja modela, a za to im je bila potrebna ispisana strelica na papiru pomoću koje su strojnim učenjem zabilježiti sve smjerove kretanja lika – lijevo, desno, gore, dolje. Prvi korak je bio uz predložena 3 dodati još jedan model za sva 4 smjera te započeti sa strojnim učenjem prvog modela – lijevo. Pokretanjem kamere na računalu učenici su započeli sa slikanjem do 40 različitih verzija slike jednog smjera (strelice). Kada su isto učinili i za preostala 3 smjera završili su sa treniranjem modela.

Slika 5. Treniranje modela

U 4. aktivnosti zadatak učenika bio je izraditi pozornicu u obliku labirinta. Učenici su birali boju pozornice i iscrtavali dijelove labirinta crnim linijama. Izlaz iz labirinta označili su zelenom bojom kako bi taj dio mogli uvrstiti kao uvjet u program igre. Nakon toga dodali su lika i prilagodili njegovu veličinu.

Slika 6. Izrada pozornice

U posljednjoj aktivnosti učenici su prema uputama učiteljica slagali program igre prema pseudokodu s početka radionice. Posebnu pažnju posvetili su blokovima petlje, uvjeta i varijable. U programu učenici su određivali početnu točku lika (ulaz u labirint). Nakon toga postavljali su uvjet ako kamera računala očita trenirani model „lijevo“ lik će se pomaknuti po x osi za -1 korak, dok ako očita „desno“ pomaknut će za 1 korak na x osi. Isti uvjet postavljen je za očitani smjer „gore“ i „dolje“ ali tada će se lik kretati -1 odnosno 1 korak po y osi. Također, ako lik dotakne crnu boju linije labirinta ispisat će se poruka: „Vratite se na početnu točku!“ i lik će biti vraćen u početnu poziciju na početku labirinta. Ako lik dotakne boju na izlazu iz labirinta, igra će se zaustaviti i ispisat će se čestitka. Da bi igra dobila natjecateljski duh učenici su dodali varijablu vrijeme koja se pokretala kad i igra i mjerila je vrijeme koje je bilo potrebno liku od ulaza do izlaza iz labirinta.

Slika 7. Testiranje igre – pogled iz razreda

Slika 8. Testiranje igre – pogled preko platforme

Zaključak

Učenici su ostali iznenađeni koliko zanimljiva i neobična može biti umjetna inteligencija i koliko je jednostavno baratati kodovima programa i dobiti neobičnu igru u tako kratkom vremenu koliko je trajala ova interaktivna radionica. Cilj, ishodi i aktivnosti postavljeni na početku radionice uspješno su ostvareni, a ljubav prema Informatici i programiranju produbljena je u očima učenika koji s nestrpljenjem očekuju iduću radionicu da se uz zabavno programiranje izrade neke nove igre.

Utjecaj odgoja na djelovanje mozga

Aleksandra Pregrad Hočevar

Uvod

Učitelji i odgajatelji u odgojno-obrazovnim ustanovama često se susreću s učenicima koji izražavaju različite oblike straha, tjeskobe i ljutnje ili se ne znaju kontrolirati kada u stresnim situacijama. Kako bismo bolje razumjeli zašto se takve situacije kod neke djece događaju češće nego kod druge, mislim da je važno znati koliko obrazovanje utječe na razvoj mozga.

Predstavit ću vam kako određene metode odgoja, na koje mogu utjecati i odgajatelji i učitelji, mogu pozitivno utjecati na sisteme za borbu protiv stresa u djetetovom mozgu i tijelu, tako da će se ono moći nositi s njim, bez obzira što mu se događa u životu. Moć odgoja je velika, stoga je vrlo važno kod djeteta razviti vještine za dugoročno zadovoljstvo.

Stoljećima su ljudi koristili tehnike odgoja ne shvaćajući njihove potencijalne dugoročne posljedice, jer nisu znali vidjeti/evaluirati posljedice svojih postupaka na djetetov mozak u razvoju. Zahvaljujući novim spoznajama u neuroznanosti: posebice zahvaljujući slikanju mozga i godinama istraživanja, danas imamo dovoljno znanja da jasno kažemo kako su ključni emocionalni sustavi u ljudskom mozgu oblikovani odgojem. Mozak djeteta izuzetno je ranjiv. Postoji milijun važnih trenutaka koje dijete doživi sa svojim roditeljima, a koji mu mogu, ali i ne moraju omogućiti vrlo bogat život u budućnosti. (Sunderland 2009.)

Mnogo je odraslih koji ne znaju kako se učinkovito nositi sa stresom, jer im nitko, ni roditelji, a niti učitelji, nisu pomogli da prebrode stres i nevolje u djetinjstvu. Stoga njihovi mozgovi nisu stvorili učinkovite sustave za nošenje s time.

Ključne riječi: odgoj, odgojno-obrazovne ustanove, mozak, emocionalni sustav.

Neformirani mozak djeteta

Pri rođenju je djetetov mozak još dosta nerazvijen pa su prve godine života izuzetno važne. Tijekom tog razdoblja u mozgu se stvaraju milijuni veza. To je razdoblje odlučujuće. Ako se odgoj odvija na način da se uvažavaju djetetove emocionalne potrebe, u njegovom se mozgu stvaraju životno važne veze koje utječu na to da će se dijete moći učinkovito nositi sa stresom, biti ljubazno, imati dobre odnose s drugim ljudima i moći pronaći svoj unutrašnji mir. (Sunderland, 2009.)

Veza između djeteta i roditelja

Duboko u nižim dijelovima mozga nalazi se nekoliko urođenih emocionalnih sustava i dobro je poznavati te sustave. Ti su sustavi: sustav bijesa; strah; stres zbog razvoda: potraga; suosjećanje; ljubav i pomoć; igra. Ako djetetu ne pomognemo kontrolirati nasilne osjećaje koji izviru iz nižih dijelova mozga, ono neće moći razviti veze koje mu omogućuju da se učinkovito nosi sa stresnim situacijama. Obrazovanje također utječe na kemijske procese u mozgu djeteta. Hormoni oksitocin i opioidi važni su za dobar odnos između roditelja i djeteta. Ti se hormoni proizvode kada roditelji obraćaju pažnju na dijete, s ljubavlju ga dodiruju i grle te razumiju njegove potrebe. U protivnom, ako roditelji samo kritiziraju i maltretiraju dijete, blokirano je otpuštanje ovih hormona i dijete pati od stresa koji, ako potraje, može zauvijek promijeniti djetetov mozak.

U prvim godinama života djetetovi gornji dijelovi još su neformirani, pa dominiraju donji dijelovi mozga, koji se još nazivaju mozgom sisavaca i reptila, koji su kod naših predaka bili namijenjeni za preživljavanje. Odavde dolaze snažni izljevi bijesa, vrištanje, bijes i uznemirenost. To je nezrelost bebinog mozga. Kod nekih nasilnih odraslih osoba skeniranje mozga pokazuje da su njihove reakcije (kao kod dojenčadi i male djece) nasilne s izljevima bijesa, straha ili obrane/napada. Takve se osobe same ne znaju smiriti jer je u ranom djetinjstvu bilo nepravilne reakcije roditelja na emocije ili je nije bilo. Dijete u problemu treba suosjećanje, sigurnost i fizičku utjehu kako bi se njegovo uznemireno tijelo i sustavi mozga vratili u normalu. Tada se oslobađaju opioidni hormoni koji stvaraju sigurnu vezu između djeteta i roditelja. Počinju se upostavljati veze između gornjeg i donjeg mozga i tako se stvaraju veze i mreže. S vremenom te mreže počinju prirodno kontrolirati primitivne impulse ljutnje, straha i nevolje. Ako se to ne dogodi, odrasli se mogu osjećati pod stresom satima, ponekad čak danima ili tjednima, što dovodi do kliničke depresije. (Sunderland, 2009.)

Djeca kojoj su roditelji u djetinjstvu pomagali kontrolirati nasilne osjećaje jasno razmišljaju o situaciji i jasno prosuđuju kako je najbolje postupiti.

Kako pomoći djetetu da se nosi s intenzivnim emocijama

M. Sunderland (2009) daje neke općenite smjernice za pomoć djeci kako se nositi s intenzivnim emocijama i osjećajima.

Djetetovu nevolju potrebno je tretirati ozbiljno. Važno je saznati kako dijete doživljava neki događaj. I sama primjećujem da mala djeca vrlo intenzivno doživljavaju neki događaj, dok ga odrasli oko njih vide potpuno drugačije. Djetetove osjećaje je potrebno uočiti i izraziti riječima. Na primjer “Znam da si ljut jer ti nisam kupila auto u dućanu, a ti si ga toliko želio.” Malo dijete prepoznaje roditeljevo razumijevanje i ton glasa, iako još ne može razumjeti sve riječi.

Na djetetove osjećaje potrebno je odgovoriti primjerenim glasom i energijom. Nemojmo na djetetove emocije odgovarati monotonim, jednoličnim glasom, već glasom punim energije. Čak i na osjećaje radosti potrebno je odgovoriti radošću.

Potrebno je ostati smiren i postaviti jasne granice. Važno je da odrasli znaju kontrolirati vlastite emocije i da i oni imaju s kime razgovarati. Nije dobro dijete opterećivati ​​svojim problemima. Dijete treba vidjeti roditelja kao emocionalno snažnog i odlučnog.

Dijete treba fizički utješiti. Fizički znakovi nježnosti (grljenje, milovanje, držanje) pokreću umirujuće kemikalije u bebinom mozgu.

No nije to tako lako. Istraživanja su pokazala da roditelji podsjećaju, ukoravaju ili kažnjavaju djecu svake tri do devet minuta. Ovakvo ponašanje roditelja uzrokuje stres kod djece, a zbog toga se svi osjećaju loše, i roditelji i djeca. Bitno je da roditelji ostanu suosjećajni i puni ljubavi dok svom djetetu daju jasne upute. (Schmidt, 2022.).

Dugoročne posljedice nereagiranja na djetetovu nevolju

Nažalost, problem nereagiranja roditelja na nevolje svoga djeteta vrlo je raširen, posebice ako samo pogledamo koliko se djece, adolescenata i odraslih suočava s problemima depresije, tjeskobe ili svladavanja bijesa.

Ljudi čiji mozgovi nisu razvili učinkovite sustave za suočavanje sa stresom imaju široku paletu problema u životu, kao što su: depresija, tjeskoba, nedostatak emocija, nedostatak motivacije, nedostatak želje i entuzijazma te nedostatak spontanosti.

Međutim, ljudi koji se mogu nositi sa stresom mogu se smiriti i jasno razmišljati čak i pod pritiskom. Ti ljudi znaju nešto naučiti i iz teških životnih situacija. (Sunderland, 2009.)

Zaključak

Svojom objavom željela bih vas podsjetiti odnosno informirati koliko su roditelji važni u oblikovanju djetetovog mozga. Nisu izuzeti ni učitelji i odgajatelji, jer i mi veliki dio vremena provodimo s djecom, pa je važno prvo razumjeti njihove reakcije u određenim situacijama, a moramo znati i pravilno reagirati. Moramo biti svjesni utjecaja obrazovanja na razvoj mozga kako bismo što bolje razumjeli svoju djecu i znali im pomoći te usmjeriti ih.

Sve ono što djeca prožive u ranoj mladosti bitno utječe na to kako će se kao odrasli ljudi snaći u društvu s drugim ljudima, a ujedno i hoće li uspjeti pronaći mir u sebi. Djeci ne možemo jamčiti da će biti sretna kao odrasli niti ih zaštititi od poraza i odbacivanja, no možemo im osigurati dobar razvoj njihove emocionalne inteligencije koja će im olakšati život u današnjem složenom svijetu koji se brzo mijenja.

Literatura

1. Schmidt, N., (2022). Vzgoja brez oštevanja: vsakodnevni prijemi za otrokom prijazno vzgojo, priročnik, Ljubljana: Mladinska knjiga.
2. Sunderland, M.; (2009). Znanost o vzgoji. Praktični nasveti o spanju, joku, igri in ustvarjanju čustvenega ravnovesja za vse življenje. Radovljica: Didakta.

Neverbalna komunikacija i funkcija

Alenka Petrič

Sažetak

Neverbalna komunikacija je slanje i primanje poruka bez riječi. Govorna, verbalna komunikacija nije jedini način komunikacije, osim ovog oblika postoji i neverbalni ili neverbalni oblik komunikacije. Ovaj oblik je uglavnom nesvjestan, većinu vremena ga nismo svjesni i ne razmišljamo o njemu kao takvom. Neverbalna komunikacija upotrebljava geste, dodir, govor tijela ili držanje, izraz lica i kontakt očima, može komunicirati preko predmeta kao što su odjeća i frizura. Ples je također vrsta neverbalne komunikacije. Neverbalna komunikacija je dijelom naučena, dijelom urođena. Ne možemo povući precizne granice između onoga što je naučeno i onoga što je urođeno. Neizostavan je dio komunikacije i u principu je više povezan s poznatim osjećajima i emocijama.

Ključne riječi: neverbalna komunikacija, emocije, međuljudski odnosi, vizualna komunikacija, držanje tijela, dodir, kontakt očima.

Uvod

Komunikacija bez riječi ili neverbalna komunikacija naziva se i komunikacija pokretom, a vrlo često i govorom tijela. Ovo je vrsta komunikacije u kojoj ne koristimo govor ili riječi. Komuniciramo uz pomoć pojedinačnih radnji, pokretom tijela, osobito lica, ali i cijelog tijela ili načinom držanja. Neverbalna komunikacija može se koristiti samostalno ili kao dopuna verbalnoj komunikaciji, prateći, podržavajući i nadopunjavajući verbalni govor. Neverbalnom komunikacijom prezentiramo vlastite kvalitete, izražavamo svoje osjećaje i stavove.

Neverbalno izražavanje koristimo bez razmišljanja, nesvjesno što nije slučaj kod verbalnog izražavanja. Neverbalna komunikacija je spontanija i prikladnija za izražavanje naših osjećaja, raspoloženja, emocija i stavova.

Svoje držanje, položaj tijela, same pokrete tijela, mimiku i izraze lica teže kontroliramo od svojih riječi, pa možemo reći da držanje i položaj našeg tijela te izrazi lica otkrivaju više o našim namjerama nego same riječi.

Vrste vizualne neverbalne komunikacije

Geste

Govor tijela predstavlja naše geste. To uključuje pomicanje ruku, nogu i klimanje glavom. Geste su korisne kada želimo naglasiti riječi ili ih na neki način prikazati. Mnogo puta, na primjer, kažemo nekome da govori rukama, što može čak i smetati slušateljima, pa moramo svjesno paziti na svoje geste koje izražavamo rukama. Mnogo puta to radimo potpuno nesvjesno. Ovaj aspekt neverbalne komunikacije može puno reći drugima o tome kako se osjećamo kada smo nervozni, na primjer, često hvatamo predmet rukama ili nam se dršću noge. Gestama izražavamo entuzijazam ili neku napetost.

Položaj tijela

Položaj tijela je veoma važan dio neverbalne komunikacije koji odaje dojam koji netko stječe o nama. Način na koji sjedimo ili stojimo jedan je od važnih aspekata koji utječu na to kako nas drugi vide. Netko tko stoji uspravno i visoko predstavlja samopouzdanost i unutarnju snagu. S druge strane, netko tko stoji spuštene glave i gleda u tlo izražava da nije samouvjeren i otkriva svoje slabosti.

Pogled ili kontakt očima

Kontakt očima može pokazivati interes, pažnju i uključenost u sam razgovor. Uključuje pogled tijekom govora, pogled tijekom slušanja, količinu pogleda i učestalost pogleda, obrasce fiksacije, širenje zjenica i brzinu treptanja.
Kontakt očima jedan je od ključnih aspekata neverbalne komunikacije. Velikom broju ljudi održavanje kontakta očima predstavlja veliki izazov. Kontakt očima može značiti da smo zainteresirani za razgovor, da nas zanima što nam sugovornik govori. Suprotno tome, izbjegavanje kontakta očima može biti izraz nezainteresiranosti, što nekome može biti čak i uvredljivo.

Odjeća

Odjeća i moda općenito šalju poruke. O drugima sudimo prema onome što vidimo, barem kad ih prvi put sretnemo. Moda je odraz vremena i mjesta. Stilovi otkrivaju isto toliko o povijesti i razdoblju kao i bilo koja povijesna knjiga. Odjeća odražava ono što ljudi misle i kako žive. Moda je neverbalna izjava. Odražava naše vrijeme, naša uvjerenja i našu vjeru.

Emocije

Pokazivanje snažnih emocija predstavlja veoma snažnu komunikacija koja se odmah razumije. Primjeri snažnih emocija prikazanih vizualno su: ljutnja, strah, tuga, sreća, ljubav i sram. Sve prepoznajemo odmah, mnogo puta možemo previdjeti samo suptilnije emocije.

Dodir

Dodir može biti najintimnija neverbalna komunikacija. U komunikaciji s drugima moramo veoma paziti kako ne bismo ušli u osobni prostor druge osobe, osim ako s njom nismo u bližoj prijateljskoj ili intimnoj vezi. Zadiranje u osobni prostor može biti izuzetno uznemirujuće, stoga uvijek moramo paziti da ne stojimo preblizu osobe s kojom komuniciramo.

Zaključak

Tijekom svog poučavanja primjećujem i postajem svjesna koliko je neverbalna komunikacija važna u trenucima prenošenja gradiva učenicima. Učenici veoma dobro razumiju moju neverbalnu komunikaciju te su dosta  osjetljivi na nju, stoga moram biti jako oprezna. Poput radara, prate smjer mog pogleda. Oni otkrivaju svaki porast, pad i promjenu u mom glasu. Vrlo su osjetljivi na grdnju i kritiku, pa ja to u većoj mjeri izbjegavam te sam sklonija više ih motivirati nego kritizirati. Poštujem njihove emocije i emocionalne granice te njihov osobni prostor.

Neverbalna komunikacija mi puno pomaže, pogotovo kod učenika koji se imaju određene probleme. Kada je učenik u problemu, recimo zbog razvoda roditelja, on svoj problem izražava govorom tijela. Izrazom lica i držanjem tijela iskazuje potrebu za pomoći.

Smatram da nastavnik mora imati dobro razvijene sposobnosti uočavanja neverbalnih poruka. Za vrijeme nastave, bivanja u samom razredu postaje svjestan i primjećuje mnoge neverbalne poruke. Uočava raspoloženje učenika i u skladu s tim reagira, detektira da li se učenici dosađuju, da li su umorni, veseli ili možda ne razumiju trenutno gradivo.

Literatura

1. Neverbalna komunikacija – Leandro Alegsa. (7. 11. 2021). alegsaonline.com. https://sl.alegsaonline.com/art/70631
2. Kako pomembna je neverbalna komunikacija? (6. 6. 2019). neodvisnost.si. https://neodvisnost.si/neverbalna-komunikacija/
3. Moč neverbalne komunikacija. (1. 3. 2014). os-laporje.si. http://www.os-laporje.si/files/2015/08/2013-2014_No%C4%8D-neverbalne-komunikacije-N.-Ganzitti-N.-%C5%A0ela-

Listopad – čitanje u prvom planu

Anita Drenjančević

Sažetak

Već tradicionalno listopad je mjesec u kojemu veliku pažnju posvećujemo čitanju jer se u njemu obilježavaju dva značajna događaja, slavimo Međunarodni mjesec školskih knjižnica te početak Mjeseca hrvatske knjige (15.10.-15.11.). U Osnovnoj školi Josipovac provodimo raznolike aktivnosti kojima slavimo knjigu i čitanje.

Ključne riječi: školska knjižnica, poticanje čitanje, projekti.

Međunarodni mjesec školskih knjižnica obilježava se tijekom mjeseca listopada. Tradiciju je započela bivša predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara (International Association of School Librarianship – IASL) Blanche Woolls koja je 1999. godine prvi put obilježila Svjetski dan školskih knjižnica. Budući da su knjižnice imale različite potrebe i zahtjeve za rad s korisnicima, 2008. godine proslava je prerasla u Međunarodni mjesec školskih knjižnica (International School Libray Month – ISLM). Na taj način se sudionicima omogućila još veća fleksibilnost i prilika za što boljom realizacijom projekta.

Tema za 2022. godinu je Čitanje za svjetski mir i sklad. Temelji se na temi IASL-ove konferencije 2022.: Školsko knjižničarstvo i razvoj globalnog informacijskog krajolika.

Naša se škola unazad deset godina uključuje u ovu manifestaciju sudjelujući u projektima razmjene straničnika, što stvarnih, koje šaljemo poštom, što digitalnih, koje s našim partnerima razmjenjujemo e-poštom.

Četvrtaši su za partnere dobili školu iz Slovenije, kojima smo slali naše golubice u tehnikama pastela i kolaža, reciklirajući stare tkanine. Osmaši svoje digitalne radove šalju na čak tri adrese, u Portugal, Rusiju i Kazahstan, gdje su u prvi plan istaknuli poruke o čitanju i miru.

Slika 1. Straničnici – golubice

Slika 2 i 3. Digitalni straničnici

Mjesec hrvatske knjige započinje 15. listopada kada se naše čitateljske vrednote stavljaju u prvi plan. Svečano je otvoren u petak, 14. listopada 2022. u 12 sati u Gradskoj knjižnici Biograd na Moru. Ovogodišnji je Mjesec hrvatske knjige posvećen mladima jer je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih. Tema ovogodišnje manifestacije glasi Generacija K, a moto Misli na sebe – čitaj!

I mi smo se priključili bogatim programom. U utorak, 18. listopada u našoj smo školi ugostili Jadranku Čunčić Bandov koju imali priliku gledati svi učenici razredne nastave. Profesionalna lutkarica animirala je lutke i oživjela Gujceka i Pujceka, Zmajčeke, Mačku i miša, Gljivu, Ježeka i još mnoge druge koje je sama maštovito oblikovala od prirodnih materijala. Učenici su veselo pogađali koje lutke lutkarica „skriva“ u jutanim torbama i oduševili gošću svojim dječjim odgovorima. Dvoje učenika bili su lutkarici pomoćnici i pomogli joj odglumiti likove iz svojih igrokaza. Jedna učenica ostala je na trenutak bez svoga rajfa koji je pomogao lutkarici poslati poruku mira, ljubaznosti i primjerenog ponašanja među djecom. Nevjerojatnim susretom, učenici RN-e obilježili su Mjesec hrvatske knjige, te su potaknuti na više čitanja.

Slika 4. Susret s Jadrankom Čunčić Bandov

U organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva 23. listopada odvijao se virtualni maraton čitanja pod nazivom Minuta za čitanje. Cilj je ove online akcije poticanje čitanja i pismenosti kroz popularizaciju čitanja iz užitka, kao temeljnog preduvjeta za razvoj spomenutih vještina, ali i kao neizostavnog kulturnog sadržaja u životu svakog pojedinca. Naši vrijedni učenici 4.b razreda pod vodstvom svoje učiteljice i knjižničarke rado su se odazvali i čitali ulomke iz romana Hrvoja Kovačevića Tajna Mačje šape. Naš uradak možete pogledati i poslušati na ovoj poveznici.

Uspješno čitanje važan je zadatak svih nas uključenih u odgoj i obrazovanje te upravo potaknuti time već dvije godine provodimo školski projekt poticanja čitanja „Čitanje bez muke“ za učenike drugih, trećih i četvrtih razreda.

Projekt je nastao u Godini čitanja a zbog odlične prihvaćenosti nastavljamo ga i dalje. Psihologinja i knjižničarka provode po dvije radionice poticanja čitanja i o tehnikama čitanja u svakome razredu, što znači da se tijekom školske godine provede ukupno 24 radionice. Osim toga, učenici imaju dodatno djelo za pročitati o kojemu trebaju izraditi i zajednički plakat. U svibnju se održava i natjecanje u čitanju te proglašavamo najčitača svake generacije kojega ravnateljica nagradi prikladnim darom.

Slika 5. Plakat o pročitanom romanu Tajna graditelja straha

Zaključak

Sve navedene aktivnosti doprinose prepoznavanju važnosti čitanja ali i stručnih suradnika školskih knjižničara među učenicima, s posebnim naglaskom na razvoj čitateljskih kompetencija i poticanja čitanja budući da se čitanjem povećava emocionalna inteligencija, razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice.

Literatura

1. HUŠK U listopadu čitamo za svjetski mir i sklad! | Husk.hr (26.10.2022.)
2. ISLM International Association of School Librarianship – International School Library Month (iasl-online.org) (26.10.2022.)
3. MHK Mjesec hrvatske knjige (mhk.hr) (26.10.2022.)

Zajedno smo jači (bolji)

Ankica Karakaš Radošević

Sažetak

U ovom članku želim predstaviti primjer profesionalnog umrežavanja (povezivanja) stručnih suradnika i nastavnika četiri osnovne škole sa područja Đakovštine. Povezali smo se digitalnim kanalom Teams koje koriste sve četiri škole (OŠ Ivana Tišova Viškovci, OŠ Đakovački Selci, OŠ Drenje i OŠ „S. S. Kranjčević „ Levanjska Varoš) . Platforma pruža povezivanje učenika u zatvorenom i sigurnom sustavu ali omogućava i lak način pristupa vanjskih predavača i gostiju. U digitalnom dobu u kojem živimo, profesionalna komunikacija više nije ograničena na djelatnike i učenike jedne škole. Digitalna tehnologija i digitalni kanali omogućuju povezivanje koje bi se, radi prostorne udaljenosti i nedostatnih financijskih sredstava , teško ili nikako ostvarilo. Suradnja je pokrenuta s ciljem podizanje kvalitete školskih kurikuluma, ali i potrebe za osobnim usavršavanjem, komunikacijom i razmjenom iskustava osoba koje rade u obrazovanju.

Ključni pojmovi: profesionalno povezivanje, umrežavanje, stručni suradnici knjižničari, webinar.

Uvod

Umrežavanje i online povezivanja stručne suradnice knjižničarke , u ruralnim naseljima Viškovci, Drenje, Selci Đakovački i Levanjska Varoš, pokrenule su radi poteškoća koje su im se javljale u svakodnevnom radu .Udaljenosti seoskih škola od sredstava javnog gradskog i međugradskog prometa, manji broj učenika i nedostatna financijska sredstva od strane škole osnovni su razlozi koji otežavaju provedbu aktivnosti u području odgojno-obrazovnog rada te kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice .

Središnji dio

Za suradnju je odabran Microsoft Teams zatvoreni sustav za suradnju i digitalnu komunikaciju i dostupan svim nastavnicima i učenicima. Vrlo je praktičan zato što svi učitelji, nastavnici, učenici i stručni suradnici imaju svoje AAI@EduHr korisničke podatke pomoću kojih se kroz Office 365 za škole mogu priključiti aplikaciji. Roditelji su upoznati sa radom platforme za vrijem trajanja online nastave i imaju potrebna znanja i vještine za sudjelovanje na webinaru.

Slika 1. Članovi tima tijekom online sastanka

Platforma Teams , kojom su se učenici i nastavnici koristili tijekom online nastave postala je mjesto susreta , planiranja aktivnosti i webinara u organizaciji stručnih suradnica knjižničarki. Grupa za čavrljanje prerasla je u neformalnu skupinu (tim) Zajedno smo jači i bolji , a priključili su nam se: nastavnica informatike škole iz Viškovaca, pedagog škole Viškovci i Đakovački Selci te nastavnica engleskog jezika iz škole Đakovački Selci.

Tijekom školske godine 2021.-2022. organizirali smo šest webinara ( web based seminara) u kojemu su predavači u kratkoj prezentaciji ili izlaganju ponudili učenicima, nastavnicima i roditeljima sadržaje vezane na kurikulume nastavnih predmeta i međupredmetnih tema . Ovakav kraći oblik prijenosa informacija od predavača prema polaznicima odabran je radi normativnosti rada škola (rasporeda i trajanja školskog sata) što je omogućilo održavanje webinara unutar redovne nastave. Nadalje omogućuje i interakciju s polaznicima kroz pitanja i odgovore ili provođenje online anketa.

Webinari koji su organizirani za učenike , nastavnike i roditelje su:

Zašto školarac treba pravilnu prehranu – predavačica mag .nutr. Ivana Sović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko –baranjske županije upoznala je učenike i roditelje o utjecaju prehrane kao na fizičko zdravlje tako i na kognitivne procese kod učenika.

Idemo na put– Putopisni strip Mzungu Luka predstavili su autori Luka Pejić i Domagoj Rapčak. Upoznali su nazočne sa cijelim procesom: od ideje o volontiranju u Tanzaniji, puta u Afriku , iskustva djelovanja u lokalnoj zajednici do zajedničkog projekta dvojice prijatelja- putopisa u formi stripa.

Novi život- voditelj Kazališta Novi život slijepih i slabovidnih Vojin Perić predstavio je rad kazališta i upoznao nas sa preprekama ali i mogućnostima slijepih i slabovidnih osoba.

Kamo nakon osnovne škole– učenici 8. razreda i njihovi roditelji imali su priliku poslušati predavanje stručne savjetnice Jelene Vajnberger iz Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri Osijek

Zaštita životinja u Republici Hrvatskoj– izlaganje Udruge studenata pravnog fakulteta u Zagrebu Animalex na temu odgovornosti prema kućnim ljubimcima i mogućim problemima kao i mogućim načinima uređenja toga pitanja na lokalnoj razini.

Komunikacija kao ključ uspjeha– predavačica mag. med. kult. Katarina Horvat iz HORKA komunikacije tvrtka za odnose s javnošću i komunikacije upoznala je učenike, nastavnike i roditelje sa načelima i važnosti odmjerene komunikacije svih dionika obrazovnog sustava.

Vidljivo je iz odabira tema i predavača da smo nastojali zadovoljiti različite područja iz života škole temeljena na osluškivanju potreba kako stručnih suradnika i nastavnika tako i razrednika i roditelja.Predavači su bili djelatnici javnih ustanova , udruga civilnog društva i privatni poznanici koji su se na upit članova neformalne skupine Zajedno smo jači (bolji) nesebično , bez naknade, odazvali se pozivu. Male , po brojnosti učenika, ovako povezane ove četiri škole postale su poželjan partner za suradnju .Predavači koji su s učenicima , nastavnicima i roditeljima podijelile stručna znanja i informacije dobili su satisfakciju uslijed zahvale osoba kojima su bili od pomoći, osoba koje koriste materijale, uče i razvijaju svoje ideje.

Zaključak

Integriranjem webinara u redovnu nastavu pojedinih nastavnih predmeta, sata razrednika ili roditeljskih sastanaka pružen je novi oblik obrade sadržaja (tema) i drugačije metode rada (IKT) koje su uključile , nastavnike, stručne suradnike i roditelje. Škole su ostvarile kvalitetnu suradnju sa pojedincima , javnim ustanovama i udrugama civilnog društva. Međusobnom komunikacijom članovi ovom tima su rasli u svom profesionalnom iskustvu , razvijali ideje, stjecali znanja i vještine .Sposobnost pojedinca da sudjeluje u timskom radu , sposobnost pregovaranja i surađivanja i poučavanje drugih novim vještinama smatraju se najvažnijim i najpoželjnijim vještinama 21. stoljeća ( Kovačević i Lovrinčević, 2012).

Literatura

1. Kovačević, Dinka ; Lovrinčević, Jasmina. 2012. Školski knjižničar. Zagreb : Zavod za informacijske studije.

Socijalno i emocionalno učenje u školi

Anja Sever

Sažetak

Istraživanja pokazuju da socijalno i emocionalno učenje pridonosi smanjenju problema u ponašanju učenika u školi, smanjenju osjećaja tjeskobe, poboljšanju stavova učenika o sebi, školi i drugima, poboljšanju postignuća učenika i zdravom društvenom napretku (Tacol et al. 2019). U članku podrobnije predstavljamo dimenzije emocionalnih i socijalnih kompetencija te opravdavamo odnosno utvrđujemo njihovo mjesto u školskom prostoru, ističući pritom neke aspekte čije uvažavanje osigurava dugoročnu uspješnost programa socijalnog i emocionalnog učenja u školi.

Ključne riječi: škola, socijalne i emocionalne kompetencije, socijalno i emocionalno učenje.

Uvod

Osnovnu školu pohađaju vrlo raznolika djeca, a škola se sa svakom novom generacijom, uvijek iznova suočava s pitanjem o tome kako osmisliti okruženje za učenje koje će podržati optimalan i cjelovit razvoj svakog učenika. Zadaća osnovne škole nije samo (na)učiti učenike pisati, čitati i računati. Veliki značaj ima odgojna uloga u okviru koje škola osposobljava učenike za učinkovit suživot u učionici i izvan nje (Pečjak i Košir 2002). To iziskuje od škole da, osim uvažavanja razvoja kognitivnih sposobnosti djece, uzme u obzir, tj. posveti pozornost razvoju kompetencija, kao što su npr. sposobnost suradnje, empatija i prihvaćanja različitosti, poštovanje drugih, ustrajnost, rad na postizanju ciljeva i sl., odnosno razvijanje socijalnih i emocionalnih kompetencija.

Što su socijalne i emocionalne kompetencije?

Jedna od najčešće citiranih definicija socijalnih i emocionalnih kompetencija je definicija udruge CASEL (Collaborative for Academic, Social and Emotional Learning) koja izdvaja pet dimenzija odnosno područja ovih kompetencija: samosvijest, upravljanje sobom/samoregulacija, socijalna svijest, relacijske vještine i odgovorno donošenje odluka. U nastavku predstavljamo svako od navedenih područja (CASEL 2020; Kozina et al. 2017; Tacol et al. 2019):

1. Samosvijest se odnosi na sposobnost prepoznavanja vlastitih misli i vrijednosti, prepoznavanja i imenovanja emocija te razumijevanja njihovog utjecaja na ponašanje. Obuhvaća odgovarajuću samopercepciju vlastitih sposobnosti, svojih jakih i slabih područja, preispitivanje vlastitih predrasuda, djelovanje u skladu s načelima poštenja i integriteta, samopouzdanje i samoučinkovitost te misaoni sklop rasta.

2. Upravljanje sobom odnosno samoregulacija odnosi se na sposobnost učinkovite regulacije odnosno upravljanja vlastitim mislima, emocijama i ponašanjem u različitim situacijama i na način koji omogućuje postizanje zadanih ciljeva. To uključuje sposobnost odgađanja nagrade u svrhu slijeđenja ciljeva, upravljanje stresom i ustrajnost neovisno o neuspjehu, stagniranju ili nazadovanju. Samoregulacija dakle uključuje sposobnost postavljanja osobnih ciljeva i ciljeva učenja te djelovanje u smjeru njihovog postizanja. Temeljne kompetencije unutar dimenzije samoregulacije su: kontrola impulsa i regulacija odnosno upravljanje emocijama, mislima i ponašanjem, suočavanje sa stresom, samodisciplina, samomotivacija, postavljanje ciljeva i organizacijske vještine.

3. Socijalna svijest obuhvaća sposobnost razumijevanja socijalnih i etičkih normi ponašanja, percepciju emocija odnosno osjećaja drugih, sposobnost zauzimanja perspektive drugih te pozitivan stav i aktivnu uključenost u različite skupine. Socijalna svijest se tako odnosi na sposobnost doživljavanja empatije i zauzimanja perspektive drugih, pri čemu uključuje sposobnost razumijevanja socijalnih i etičkih normi ponašanja te prepoznavanja i pozitivnog vrednovanja izvora unutar obitelji, škole i zajednice. Temeljne kompetencije u sklopu dimenzije socijalne svijesti su: zauzimanje perspektive drugih, empatija, prihvaćanje i pozitivno vrednovanje različitosti te poštovanje drugih.

4. Relacijske vještine odnose se na uspostavljanje i održavanje dobrih odnosa s različitim pojedincima i skupinama. One uključuju sposobnosti jasnog komuniciranja, slušanja drugih, suradnje s drugima, odupiranja neprimjerenim ili negativnim pritiscima drugih, upravljanja konfliktima te traženja ili pružanja pomoći kada je to potrebno. Temeljne kompetencije unutar područja relacijskih vještina su: komunikacijske kompetencije, socijalna uključenost, uspostavljanje odnosa i timski rad.

5. Odgovorno donošenje odluka obuhvaća donošenje konstruktivnih odluka s poštovanjem na temelju osobne, moralne i etičke odgovornosti, uzimajući u obzir sve bitne čimbenike i najvjerojatnije posljedice različitih postupaka, poštovanje drugih i preuzimanje osobne odgovornosti za vlastite odluke. Temeljne kompetencije u području odgovornog odlučivanja su: prepoznavanje (identifikacija) problema, analiza situacija, rješavanje problema, vrednovanje i prosuđivanje, promišljanje te osobna, moralna i etička odgovornost.

Pozitivni učinci programa socijalnog i emocionalnog učenja u školi

Socijalno i emocionalno učenje predstavljaju procese stjecanja temeljnih emocionalnih i socijalnih kompetencija. Brojna istraživanja o učinkovitosti programa socijalnog i emocionalnog učenja pokazala su pozitivne učinke kod predškolske, školske i srednjoškolske djece odnosno adolescenata različitih sredina. Najpouzdanije podatke o učinkovitosti programa socijalnog i emocionalnog učenja donosi metaanalitička studija Durlaka i suradnika iz 2011. godine (Tacol et al. 2019). Metaanaliza je otkrila sljedeće prednosti programa za sudionike:

• smanjenje problema u ponašanju (tj. problematičnog i agresivnog ponašanja) unutar razreda ili poboljšanje ponašanja učenika u školi;
• smanjenje osjećaja tjeskobe i depresivnosti kod učenika;
• poboljšanje stavova učenika o sebi, drugima i školi;
• poboljšanje socijalnih i emocionalnih kompetencija učenika (npr. prepoznavanje emocija, suočavanje sa stresom, empatija, rješavanje problema, donošenje odluka);
• poboljšanje postignuća učenika u učenju.

Značajke dugoročno učinkovitih programa

Programi čije su provedbe donijele značajna poboljšanja kod djece i adolescenata u gore navedenim područjima odlikovali su se korištenjem povezanog slijeda aktivnosti koje su učenicima omogućavale postupno stjecanje socijalnih i emocionalnih kompetencija, pri čemu su koristili aktivne oblike učenja (npr. igre uloga koje su učenicima omogućile uporabu i uvježbavanje socijalnih i emocionalnih kompetencija). Osim toga, navedeni programi eksplicitno su obrađivali tematiku razvoja individualnih socijalnih i emocionalnih kompetencija. Međutim, pozitivni učinci postignuti su isključivo u slučaju kvalitetno provedenog programa uz uvjet da su ga provodili učitelji (a ne vanjski izvođači) (Tacol et al. 2019).

Greenberg i suradnici (Tacol et al. 2019) utvrdili su da intenzivniji, duži programi obično imaju veće učinke od kraćih, manje intenzivnih. Stoga bi bilo smisleno započeti s provedbom programa socijalnog i emocionalnog učenja već u predškolskom razdoblju te nastaviti s njom u osnovnoškolskom i srednjoškolskom razdoblju.

Uzimajući u obzir gornja objašnjenja, vrijedi napomenuti da su istraživanja pokazala presudnost socijalnih i emocionalnih kompetencija učitelja za razvoj socijalnog i emocionalnog učenja kod učenika (Vršnik Perše et al. 2020). Učiteljeve socijalne i emocionalne kompetencije utječu na kvalitetu odnosa s učenicima i vođenje razreda, pri čemu učitelj predstavlja uzor učenicima u korištenju tih kompetencija.

Zaključak

Socijalno i emocionalno učenje prepoznati su kao jedan od važnih čimbenika učinkovitog učenja, podučavanja i cjelovitog razvoja učenika (Durlak et al. 2011 v Vršnik Perše et al. 2020:27). Škole koje sustavno i holistički unose socijalno i emocionalno učenje u okvir odgojno-obrazovnog procesa, pri čemu socijalne i emocionalne kompetencije postaju dio svakodnevne interakcije u razredu i školi (između učenika, nastavnika i ostalih zaposlenika), svojim učenicima nude priliku za optimalan, cjelovit razvoj i postavljaju čvrste temelje za njihovo uspješno suočavanje s različitim svakodnevnim situacijama te postizanje uspjeha u različitim ulogama koje im donosi život.

Literatura

1. CASEL´s SEL Frameword: What Are the Core Competence Areas and Where Are They Promoted?. (2020). Dostupno na: https://casel.org/casel-sel-framework-11-2020/?view=true [Pristupljeno 28. 9. 2022.].
2. Kozina, A., Veldin, M., Mlekuž, A., Vidmar, M. in Vršnik Perše, T. (2017) Socialno, čustveno in medkulturno učenje na ravni šol kot način zmanjševanja anksioznosti in agresivnosti: pregled obstoječih programov v Sloveniji in širše. Šolsko svetovalno delo, 21, št. 2/3, str. 36–45.
3. Pečjak, S. in Košir, K. (2002). Emocionalna inteligentnost kot socialno integrativni dejavnik in dejavnik učne uspešnosti učenca. V S. Pečjak in K. Košir (ur.), Poglavja iz Pedagoške psihologije: Izbrane teme (str. 120–139). Ljubljana: Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Oddelek za psihologijo.
4. Tacol, A., Lekić, K., Sedlar Kobe, N., Roškar, S. in Konec Juričič, N. (2019). Zorenje skozi To sem jaz : razvijanje socialnih in čustvenih veščin ter samopodobe : priročnik za preventivno delo z mladostniki. Ljubljana: Nacionalni inštitut za javno zdravje.
5. Vršnik Perše, T., Kozina, A., Vidmar, M., Veldin, M., Pivec, T., Mlekuž, A. in Štremfel, U. (2020). Socialne, čustvene in medkulturne kompetence učiteljev: napovedna vrednost za zadovoljstvo z delom. Sodobna pedagogika, 71, št. 3, str. 26–43.

Zamke online nastave

Gordana Sekulić-Štivčević

Sažetak

Svi učenici i nastavnici imaju iskustvo učenja i poučavanja u online nastavi. U takvom načinu održavanja nastave nalazimo niz nedostataka, ali i prednosti. Što misle učenici o online nastavi nakon dvije pandemijske godine? Koje su prednosti, a koje su mane online provjeravanja?

Ključne riječi: online nastava, nastava na daljinu, aktivno praćenje nastave, provjere znanja.

Uvod

Iza nas su dvije školske godine u kojima smo se morali prilagoditi novim uvjetima rada i školovanja. Nastava po modelu C, za koju do prije nismo ni znali, postala je svakodnevna tema. Kako vrijeme prolazi, a posebno nakon učeničkih praznika, očekivali smo prijelaz na online nastavu. Jesmo li se dobro snašli? Može li nam online nastava zamijeniti nastavu u školi? Je li učenicima lakše odgovarati i pisati ispit kad smo u školi ili doma? Pitali smo učenike svih generacija naše škole što misle o tome. Zanimljivo je da su prednosti online nastave ujedno i njeni nedostaci.

Bez obzira što nastava na daljinu daje učenicima veću slobodu u organiziranju aktivnosti te ne gube vrijeme na putovanje do škole većina učenika tvrdi da im više odgovara nastava u školi. Nakon provedene ankete učenici su u razgovoru spomenuli da im nedostaje druženje s vršnjacima, razmjena ideja, zajedničko učenje, rasprava o zadacima.

Slika 1. Oblik nastave

U školskoj godini 2019./2020. nastava na daljinu nije se provodila u realnom vremenu već su nastavnici postavljali sadržaje na LMS platforme. U prošloj školskoj godini online nastava održavala se u realnom vremenu. Učenici smatraju da je nastava na daljinu kvalitetnija kada se odvija u realnom vremenu. Ovakav oblik nastave prihvatljiviji je i nastavnicima.

Slika 2. Oblik online nastave

Lakše im je usvajati nastavni sadržaj kad nastavnik objašnjava gradivo. Samostalno istraživanje oduzima dosta vremena, a ako naiđu na nejasnoće ili poteškoće pri rješavanju zadataka ne mogu odmah dobiti pomoć nastavnika.

Slika 3. Usvajanje nastavnog sadržaja

Za vrijeme nastave na daljinu učenici nisu uvijek pratili što nastavnik objašnjava. Ako učenik na satu u školi ne izvršava zadane zadatke bit će upozoren. U nastavi na daljinu nedostaje taj aspekt. Ako nisu pratili nastavu učenici naknadno moraju utrošiti vrijeme za samostalno istraživanje i učenje.

Slika 4. Praćenje online nastave

Veliki broj učenika nije vodio bilješke o gradivu koje nastavnik objašnjava. Također, većina učenika nije pregledala materijale koje je nastavnik poslao ili pogledalo videolekcije za koju je nastavnik poslao poveznicu. Učenici su izjavili da su često radili screenshotove zaslona, ali nisu naknadno prepisali sadržaj u bilježnicu ili isprintali iste.

Slika 5. Vođenje bilježaka na online nastavi      Slika 6. Pregledavanje materijala

Za vrijeme nastave na daljinu preko Zooma (dakle, nastava u realnom vremenu) velik broj učenika bavio se drugim aktivnostima kao što je dopisivanje s prijateljima preko društvenih mreža, igranje igrica, gledanje serija. Neki učenici su rješavali zadaće iz drugih predmeta ili učili za druge predmete. Na taj način učenici pasivno sudjeluju u nastavnom procesu, a nastavnik ima privid da učenici prate nastavu.

Slika 7. Druge aktivnosti tijekom online nastave

Ako se usmeno provjeravanje gradiva odvijalo u nastavi na daljinu učenici su se manje pripremali nego za provjere u školi. oslanjali su se na pomoć drugih, udžbenike, bilježnice i šalabahtere.

Slika 8. Pripremanje za usmene provjere

Iako su se znatno manje pripremali za provjere, a ocjene su uglavnom bolje nego kad su odgovarali u školi, nije velika razlika u broju učenika koji smatraju da usmeno provjeravanje u nastavi na daljinu ima više prednosti nego mana.

Slika 9. Prednosti i nedostatci provjeravanja na online nastavi

Za pisane provjere koje su se provodile u nastavi na daljinu učenici su se pripremali znatno manje nego za pisane provjere u školi.

Slika 10. Pripremanje za pismene provjere

Gotovo podjednak broj učenika smatra da pismeno provjeravanje u nastavi na daljinu ima više prednosti odnosno nedostataka.

Slika 11. Prednosti i nedostatci pismenog provjeravanja          Slika 12. Ocjene

Zaključak

Kao prednost pismenog odgovaranja tijekom nastave na daljinu učenici navode varanje odnosno prepisivanje. Varanje ili prepisivanje učenici navode i kao najveći nedostat nastave na daljinu. Na početku se činilo kako će nastava na daljinu koja se izvodi u realnom vremenu biti gotovo identična nastavi uživo te da će učenici usvojiti sadržaje kao kad su u školi. međutim, pokazalo se da učenici preferiraju nastavu u školi.