Sigurnost u Graberju Ivanićkom

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. a razreda Osnovne škole Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom obilježili su 5. veljače Dan sigurnog interneta u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Putem različitih aktivnosti učenici su iznosili svoja znanja o internetu, raspravljali i argumentirali je li internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se podsjetilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te iako su još manjeg uzrasta, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost

Naše aktivnosti odlučila sam provesti na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili te kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojem se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be

Debatom učimo

Učenike sam formirala u dvije skupine prema stavovima koje su iznosili te pokušala saznati je li internet sigurno mjesto- afirmativna ekipa zastupala je tvrdnju da ako si dovoljno oprezan ne može se dogoditi ništa loše i internet je siguran, dok je negacijska ekipa zastupala stavove da nikada ne možeš biti u potpunosti siguran u virtualnom svijetu. Obje ekipe hrabro su zauzele svoje stavove te je debata bila vrlo konstruktivna, no negacijska ekipa ipak je bila uvjerljivija.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/dokumenti/HAKOM_BROSURAmala.pdf o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su jedni drugima predstavljali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Putem videa Sigurnost na internetu: Crvenkapica – 2. dio – YouTube razgovarali smo koliko je važno zaštititi privatne podatke te biti oprezan pri objavljivanju vlastitih, ali i tuđih fotografija.

Koliko sam siguran online?

Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (Slika 1. Koliko sam siguran online?) (Slika 2. Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu.

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internethttps://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021.

Putem tableta i pametne ploče dostupne u učionici nekolicina učenika zaigrala je i Interland digitalnu igru.

Razredni mobitel

U završnom dijelu sata učenici su izradili vlastiti mobitel kojem su dodali omiljene aplikacije kojima se svakodnevno koriste. U radu i aktivnostima pridružila nam se i studentica koja je bila na stručno pedagoškoj praksi.

Slika 3 i 4. Izrada mobitela

Slika 5. Mobitel           Slika 6. Zajednička fotografija

Učenici su aktivnostima bili oduševljeni i aktivno su sudjelovali u realizaciji. Njihove reakcije na aktivnosti pokazale su mi koliko ih ova tema zapravo zanima, iako su mislili da o tome već sve znaju. Kroz edukativnu igru i zabavu uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo. Igra i interakcija je najbolji put u toj dobi da se neka znanja usvoje.

Zaključak

Saznanja će učenici zasigurno primjenjivati u budućem korištenju interneta što me posebno raduje jer sam poučavanjem o ovoj temi ostvarila svoju obrazovnu, a posebice odgojnu ulogu učiteljice. Igrama i aktivnostima koje smo proveli u razredu pridonosimo stvaranju boljeg interneta na djeci zabavan, razumljiv i poučan način!

Svi naši radovi, YouTube materijali, digitalne igre koje sam izradila te fotografije dostupni su putem poveznice na Wakelet kolekciju https://wakelet.com/wake/NK6vu504fnugQ4T2G9nyu

Korišteni materijali

You Tube materijali:
https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=VuYQuUEaz8A&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=AEr0cU2VWeM&feature=emb_logo
https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo

Digitalne igre:
https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland
https://youtu.be/algknpUbXF0

Dan sigurnijeg interneta 2021.

Kristina Slišurić

Uvod

U OŠ „Matija Gubec“ Cernik tijekom cijele veljače, a posebno u drugom tjednu veljače kada se obilježava dan sigurnijeg interneta (drugi utorak u veljači), u okviru nastave informatike svi su učenici sudjelovali u mnogobrojnim aktivnostima koje su imale svrhu osvješćivanja važnosti promišljanja o svim radnjama koje poduzimamo kad smo online kako bi korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije bilo odgovorno, moralno i sigurno za sve.

U nastavku pročitajte koje smo aktivnosti proveli i pogledajte neke od radova učenika.

Ključne riječi: DSI 2021., sigurniji Internet, odgovornost, sigurnost, nasilje na internetu, cyberbullying.

Središnji dio

Učenici drugog razreda sudjelovali su u nekoliko aktivnosti. Na satovima informatike upoznali su pojam interneta te osobnih podataka te uočili važnost nedijeljenja osobnih podataka s nepoznatim osobama. Nakon odigranih igara u kojima su pokazali poznavanje osobnih podataka kao i igara u kojima su pokazali da znaju zaštititi svoje osobne podatke dobrim i sigurnim lozinkama (Interland – Toranj s blagom), učenici su naučili važnost razgibavanja za vrijeme korištenja računala. Kako bi sami osmislili načine razgibavanja tijekom rada na računalu, učenici su zaposlili svoje prstiće i pokazali svoju kreativnost izradivši origami kocke na koje su nacrtali različite životinje i biljke, a koje su nosile poruke: Protegni se kao cvijetić, Skoči kao zeko, Trči brže od mačke i slično.
Tijekom druge aktivnosti u kojima su učenici komentirali različite moguće situacije nesigurnog ponašanja i opasnosti na internetu i upoznali prave načine reagiranja na iste, učenici su osmislili svoja pravila sigurnog ponašanja i ispisali ih na papire u obliku njihovih dlanova – Daj 5 za sigurni internet.
Sa svojom učiteljicom Natašom učenici su također na satu razrednika razgovarali o mogućim situacijama na internetu o kojima moramo promišljati te su tom prilikom izradili stripove.

Učenici četvrtog razreda upoznali su digitalni svijet s Dabricom Darkom kroz interaktivnu računalnu igru. Tijekom igranja igre učenici su vježbali svoje vještine rada s tipkovnicom, ponovili su uređaje kojima možemo pristupiti internetu, a također su upoznali i emotikone kao način izražavanja svojih osjećaja u internetskoj komunikaciji. Tijekom igre su se i razgibavali, a na kraju zaradili i prve digitalne značke i diplomu.
U posebnoj aktivnosti kojoj smo posvetili dva sata učenici su upoznali pojam i važnost lozinke (zaporke) te su usavršili vještinu smišljanja pouzdane, sigurne i pamtljive lozinke. Svoja su znanja nakon toga testirali igrajući računalnu igru Interland – Toranj s blagom.
Tijekom aktivnosti učenici su izradili i dva rada – papirnati poster i digitalni bedž.

Učenici petih razreda savjete za sigurno ponašanje na internetu predstavili su stripom u obliku prezentacije jer su upravo naučili kako izrađivati multimedijalnu prezentaciju u Power Pointu.

Učenici šestih razreda učili su o digitalnim tragovima, osvijestili su različite načine na koje mogu ostaviti svoje digitalne tragove na internetu, a kojih nisu bili svjesni te su naučili kako postoje i pasivni digitalni tragovi. Osvijestili smo i činjenicu kako tragovi na internetu mogu biti pozitivni i negativni te smo vježbali razlikovati ih i potruditi se ostavljati samo pozitivne tragove. Učenici su izradili digitalni rad u obliku Wordart grafike na temu pozitivnih digitalnih tragova.
Učili smo i o zaštiti računala i podataka na mreži te su tom prigodom učenici radili digitalne umne mape u alatu MindMup.
Učenici šestih razreda također su programirali i interaktivne igre u Scratchu koje su podijelili sa svojim prijateljima te ih međusobno igrali i provjeravali svoje znanje o sigurnosti na internetu. Zaigrajte ih i vi! (igra1, igra2)

Interland je šestašima postala omiljena igra, a nakon što su svi dobili sve certifikate i dokazali da su na internetu mudri (štite svoj digitalni ugled, ostavljaju samo pozitivne digitalne tragove, paze s kim i kada dijele svoje osobne podatke – igra Pažljiva planina), oprezni (procjenjuju pouzdanost mrežnih stranica kao i istinitost pročitanog na internetu, razumiju moguće načine krađe identiteta i ispravnog reagiranja u slučaju da se nađu u datoj situaciji – igra Rijeka Java), sigurni (razumiju zašto je privatnost važna i kako je zaštititi, samostalno smišljaju sigurnu lozinku i razlikuju sigurne od nesigurnih lozinki – igra Toranj s blagom) i ljubazni (svojim primjerom pokazuju kako pomoći u virtualnom svijetu osobi kojoj je pomoć potrebna, razumiju i prepoznaju dobro ponašanje na internetu – igra Kraljevstvo dobrote), natjecali su se tko će osvojiti više bodova u svakoj igri.  Cjelokupni kurikulum koji će učiteljima pomoći u odabiru odgovarajućih aktivnosti prema dobi učenika dostupan je na poveznici.

Učenici sedmih i osmih razreda sudjelovali su u interaktivnoj i nagradnoj Potrazi za boljim i sigurnijim internetom koju su za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta pripremili članovi udruge Suradnici u učenju.

Učenici osmih razreda izrađivali su različite digitalne radove u kojima su pokazali kako su vrlo vješti u planiranju i izradi digitalnih radova u različitim alatima, a također i poznavanje pojmova vezanih uz elektroničko nasilje i govor mržnje kao i ispravnog reagiranja u situacijama istog.

Zaključak

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi obilježava se dugi niz godina i učenici jedva čekaju raznolike aktivnosti koje im svake godine tom prigodom pripremamo. Najviše vole sudjelovati u različitim nagradnim kvizovima i potragama jer kao i svi vole dobivati nagrade, ali sretni su i ako svojim radovima poučavaju druge, stoga se trude da njihovi radovi – digitalni i papirnati budu što bolji i zasluže svoje mjesto na izložbi u holu škole ili na web stranici. Provedenim radionicama i aktivnostima i ove školske godine učenici su usvojili mnoge ishode iz kurikuluma Informatike i očekivanja međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te su svojim izrađenim digitalnim radovima ostavili na internetu svoje pozitivne digitalne tragove.

Mediji i učenici

Lidija Pecko

Sažetak

Mediji i uznapredovala informacijsko komunikacijska tehnologija znatno utječe na živote učenika a i sve nas. Mediji postaju dio kulture. Nastava 21. stoljeća nezamisliva je bez medija. Mediji postaju sredstva informiranja, obrazovanja i zabave. Današnja djeca najviše su izložena utjecaju medija i njihovi se životi ne mogu promatrati bez prisutnosti medija. Sredstvo su oblikovanja stavova, a djeca su njima izložena od najranijeg doba, te imaju važnu ulogu u odgoju djece. Važno je obratiti pozornost na sadržaje koja djeca gledaju te na taj način spriječiti negativne posljedice koje mediji donose. Stoga je provedeno istraživanje utjecaja medija na učenike četvrtih razreda Osnovne škole. Cilj istraživanja bio je ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Ključne riječi: medij, internet, sigurnost, cyberbullying.

Uvod

Internet, kao elektronski medij, učenicima i studentima olakšava učenje, dostupne su mnoge besplatne e-knjige, dokumenti se brzo pretražuju i lako se može doći do najnovijih istraživanja, obnavljanja starih poznanstava ili, pak, uspostavljanja novih. Svi ti pozitivni aspekti interneta prihvatljivi su sve dok ne dođe do ovisnosti o internetu. Bitna je uloga roditelja u medijskom odgoju. Roditelj najčešće misli da može sve riješiti kontrolom. Nužno je imati nadzor nad sadržajem kojeg djeca pretražuju na internetu. Neke nasilne emisije koje djeca pogledaju jednom, neće ostaviti trajne posljedice, ali dugoročno i nekontrolirano konzumiranje istih treba izbjegavati. Jedno od takvih je cyber nasilje. Kao novi oblik izražavanja nasilničkog ponašanja koje se svakodnevno širi i umrežava sve više djece i mladih. Problem dezinformacija traži kritičko promišljanje i vrednovanje, odgovorno ponašanje djece u virtualnom okruženju. Koliko su digitalne tehnologije loše ili dobre za mentalno zdravlje učenika, utječu li na dječju igru i razvoj? Znamo li što je digitalni otisak? Sve su to pitanja koja si trebamo postaviti kako bi mogli i dalje razvijati svoje kompetencije.

Korištenje se internetom danas smatra „ulaznicom u potpuni život”, i tko nije „medijski pismen” u opasnosti je da ostane isključen iz života na različitim razinama.

Digitalni mediji

Mediji su najširoj javnosti omogućili upoznavanje različitih oblika novih informacijskih tehnologija. Nova informacijska tehnologija može biti vrlo moćna, može obogaćivati svakodnevni život čovjeka ali i olakšavati određene segmente života. Pomagati u uspostavljanju odnosa sa svijetom. Mediji su važni za organizaciju iskustava i uvjeta učenja. U kurikulumskom modelu možemo ih označiti kao posrednike iskustava ili elemenata podražaja na temelju kojih dolaze određene reakcije. Ostvaruju se na svim strukturnim razinama kurikuluma, a posebice u sadržajima i organizaciji učenja i poučavanja. Prema Hrvatskoj enciklopediji termin medij označava svako sredstvo posredstvom kojega se prenose poruke, vijesti, obavijesti i sl. Prema Bognar i Matijević (2005), riječ „medij“ latinskog je podrijetla (lat. medius) što znači srednji, u sredini, a u pedagogijsku je terminologiju dospio iz engleske literature (engl. medium – sredina, srednji, sredstvo, element, medij).

Najstariji medij je sam čovjek, jer i čovjek koji prenosi informaciju je medij. Razvojem tehnologije kroz povijest, razvijali su se i različiti mediji. Osnovna zadaća je prenijeti informacije širem krugu ljudi. Iz tog razloga nazvani su masovnim medijima.

Masovni mediji su sredstva masovnog priopćivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopćivanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja. Razvojem interneta prenošenje informacija, postalo je jednostavnije i dostupnije širim masama. Internet kao novi elektronski medij, obilježio je novu eru medija.

U odgojno obrazovnom sustavu danas sve više uključujemo razne medije; časopise, enciklopedije, TV emisije, računala. Osobito brz razvoj računalne tehnike doveo je do mogućnosti povezivanja svih izvora u cjelovit interaktivni sustav u kojemu učenik može u svakom trenutku doći do željene informacije. Zbog svoje karakteristike da se koristi više medija istodobno, takav sustav naziva se multimedijski. Uz primjenu naprednih audiovizualnih sredstava ima mogućnost generiranja virtualnog okruženja. U takvom nastavnom procesu učenik se opredjeljuje za sadržaje prema individualnim afinitetima, koji ga osposobljavaju za samostalno učenje.

Digitalni mediji u nastavi koriste se za olakšavanje učenja. Korištenjem medija učenje se želi ubrzati, racionalizirati, biti produktivnije i zanimljivije. U obrazovanju primjenjuju se od temeljnih podataka, igara za učenje, raznih nastavnih programa za učenje i vježbe, pokusa i simulacija kompleksnih komunikacijskih i kooperacijskih okruženja.

Istraživanje i metodologija

Cilj istraživanja: ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Sudionici istraživanja; učenici 4.b, 4.c i 4.d razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega (siječanj 2021.godine)

Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac)

Rezultati

U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 29 dječaka i 23 djevojčice četvrtog razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega.

Medije koriste više puta dnevno (73%), a od navedenih medija (novine, radio, elektronski mediji – internet, televizija) najčešće koriste elektronske medije (62%) za zabavu (75%).

Smatraju kako je najveća prednost korištenja medija učenje (32,6%).

U velikom postotku, čak 87% ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja, isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje te utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92%).

Ispitanici najviše koriste internet za igranje igrica (28.8%) ali i za gledanje zabavnih video sadržaja (25%).

Svi ispitanici znaju što su društvene mreže, a od istih najviše koriste viber (55.7%).

77% ispitanika ima pristup računalu/mobitelu/tabletu s internetom u vlastitoj sobi, a 44% ispitanika nadzire roditelj za vrijeme boravka na računalu/mobitelu/tabletu koje ima pristup internetu.

Boravak na računalu/mobitelu/tabletu roditelj zabranjuje i ograničava najčešće radi kako bi spriječio ovisnost djeteta o tehnologiji.

75% ispitanika komunicira s nekom drugom osobom preko interneta, dok 83% ispitanika ne dijeli privatne sadržaje (fotografije, video, osobne informacije poput kućne adrese, broja telefona) na društvenim mrežama.

90% ispitanika je razgovaralo s roditeljima ili učiteljima o korištenju interneta i komunikaciji preko društvenih mreža, a 58% ispitanika nije čulo za „Cyberbullying”.

S tvrdnjom kako internet uvijek ima pozitivne učinke, ispitanici su bili neodlučni 52%.

S tvrdnjom kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja 75 % ispitanika se slažu u potpunosti.

S tvrdnjom kako je potrebno učiti u školi o korištenju novih medija i društvenih mreža 65% ispitanika se slaže u potpunosti.

Ispitanici nisu sigurni jesu li dovoljno medijski pismeni.

Zaključak

Kako su rezultati istraživanja pokazali da učenici četvrtih razreda najčešće koriste elektronske medije za zabavu više puta dnevno, internet za igre i gledanje zabavnih video sadržaja, većina ih ima računalo s pristupom internetu u svojoj sobi, većina ih komunicira s drugom osobom preko interneta, možemo zaključiti kako su mediji sastavni dio komunikacije među desetogodišnjacima. Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Utječu na društvenu socijalizaciju i oblikuju identitet djece. Ispitanici su svjesni utjecaja medija na nasilje, manipulaciju stavovima ljudi, problemom dezinformacija. Iznimno bitnu ulogu u izlaganju djece medijskim utjecajima imaju njihovi roditelji. Djeca uče u obitelji o životu s medijima, pa se pravilan odnos prema medijima mora vježbati. Roditelji trebaju stvoriti preduvjete i poučiti djecu korištenju medija i promatrati što djecu privlači. S druge strane oni su djeci uzor, model, pa je roditeljski odnos prema medijima za djecu neposredna orijentacija. Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja. Ispitanici se slažu kako je potrebno više učiti o medijima jer nisu sigurni koliko su medijski pismeni.

Mediji pružaju nove mogućnosti, ali se ne smije zanemariti novi komunikativni model koji promoviraju. Zbog toga je nužno razvijanje medijske kompetencije koja će osposobiti za prepoznavanje brojnih mogućnosti koje mediji nude.

Literatura

1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Nadrljanski M., Nadrljanski Đ.,
2. Bilić M.(2007). Digitalni mediji u obrazovanju
3. http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-08%20Nadrljanski%20&%20Nadrljanski%20&%20Bilic,%20Digitalni%20mediji%20u%20obrazovanju.pdf
4. Područja kurikuluma. http://www.kurikulum.hr/dokumenti-podrucja-kurikuluma/ zadnja posjeta: 10.1.2021.
5. Sindik, J. (2011). Kako roditelji percipiraju utjecaj medija na predškolsku djecu? Medijska istraživanja, (18) 1, 5-32.

Sigurna potraga za blagom

Željka Vargić,

Sažetak

Sigurnost i kako ju postići u svim aspektima naših života uvijek je goruće pitanje. Tijekom veljače, u kojoj obilježavamo Dan sigurnog interneta, to se pitanje postavlja češće nego inače. No, znamo li kako se zaštititi i što je potrebno štititi ? Potrebno je zaštititi dijete (učenika) od mnogobrojnih opasnosti, a osobito onih koje vrebaju s ekrana i interneta kojem su naša djeca sve više izložena. Djeca uglavnom znaju da postoje prijetnje i opasnosti, no znaju li što mogu izgubiti? Izgubiti mogu svoj osobni podatak, svoje osobno blago, koje utvrđuje njihov identitet. Upravo gubitak te vrste blaga pokušala sam osvijestiti kod njih kroz aktivnosti provedene na satu informatike.

Ključne riječi: sigurnost, internet, djeca, igra, šifra, osobni podatak.

1. Uvod

U godini koju obilježavaju potresi i koronavirus, pojam sigurnosti zacijelo je onaj koji smo najviše puta izgovorili ili na njega pomislili.
Sigurnost i dobrobit učiteljima su na umu cijele (školske) godine, a osobito u veljači tijekom koje se obilježava Dan sigurnosti na internetu.
Smatram kako je ishodište svojih promišljanja o aktivnostima kojima obilježavamo Dan sigurnog interneta potrebno staviti upravo u samu definiciju pojma sigurnosti.
No, znamo li što je uopće sigurnost i kako ju definirati?
U članku Socijalna politika (sigurnost) kao područje nacionalne sigurnosti: prilog raspravi o kritičkim sigurnosnim studijama piše da je sigurnost temeljni preduvjet opstanka, djelovanja i razvoja čovjeka, države i društva (Bilandžić,2017)
Prema Wikipediji, sigurnost je stupanj zaštite od opasnosti, štete, gubitka ili kriminalne aktivnosti.
Sigurnost se ,uglavnom, definira kao odsutnost prijetnje.
No, pitanje je komu se prijeti? Čija sigurnost je ugrožena? Koga i kako treba zaštititi? Treba zaštititi dijete (učenika) od opasnosti koje vrebaju na internetu te smanjiti mogućnost nastanka bilo kakve štete.

Cilj aktivnosti koje sam provodila, i koje ću opisati, bio je zaštititi ,ali prvenstveno osvijestiti učenike o važnosti čuvanja osobnih podataka te im ukazati na moguće posljedice njihova gubitka.

Zbog stalne izloženosti djece ekranima i nedostatka druženja i igre s vršnjacima, odlučila sam Dan sigurnog interneta obilježiti klasičnom igrom i to onom koja će im pružiti mogućnost otkrivanja, uzbuđenja, suradnje i nagrade.

A koja igra bi mogla pružiti sve navedeno ako to ne bi bila Potraga za blagom?
U njoj imamo maštu, uzbuđenje, brzinu, neizvjesnost, otkrivanje i naposlijetku blago.
Za kakvim blagom su tragali učenici četvrtog razreda otkrit ću kroz tijek aktivnost.

2. Tijek aktivnosti

2.1. Otkrijmo temu
U aktivnosti otkrivanja teme zadatak učenika bio je pretražiti učionicu kako bi pronašli plastična punjenja iz Kinder jaja. Svako punjenje skrivalo je riječi koje sastavljene čine rečenicu. Prvotno uzbuđenje nastalo tijekom igre traženja povećalo se zbog želje da se što prije otkrije pravilan redoslijed riječi rečenice koja otkriva čime će se učenici baviti tijekom sata. Uspješnim izvršenjem zadatka učenici otkrivaju temu Dan sigurnog interneta.

Interes za temu veći je samim time što su učenici očekivali uobičajeni sat informatike, a ne onaj koji slijedi.

Slika 1. Plastična punjenja iz Kinder jaja

2.2. Podjela u skupine i najava igre

Učenici su sami odabrali skupinu (trojku) čiji žele biti član nakon čega smo ponovili pravila po kojima surađujemo unutar skupine.
Učenici poznaju društvenu igru Potraga za blagom koja se igra na ploči uz pomoć figurica i kockica no ovo će biti uzbudljivije jer smo mi ti koji se kreću i to po školi, a ne po igraćoj ploči. Očekuje nas rješavanje zagonetki i poruka skrivenih šiframa, pronalaženje tragova i predmeta koji vode do pronalaska blaga.

2.3. …i kreće Potraga za blagom

Svaka skupina odabire zapečaćenu kovertu sa zadatcima. Nakon otvaranje koverte čitaju upute i dešifriraju poruku koja ih vodi do druge poruke i mjesta na kojem će pronaći trag važan za rješavanje krajnje zagonetke i dobivanja odgovora o tome gdje se krije blago.

Poruke su šifrirane Morseovom abecedom, Cezarovim šifriranjem i Pigpen šifriranjem. Učenici za dešifriranje koriste svoj udžbenik.
Za ilustraciju, detaljnije ću prikazat zadatak jedne od skupina.
Otvaranjem koverte učenici pronalaze sljedeću poruku:

Slika 2. Šifrirana poruka1

Uspješnim rješavanjem zadatka učenici otkrivaju da trebaju pokucati na vrata psihologinji.
Ulaskom u njen ured otkrivaju još jednu kovertu u kojoj se krije sljedeći trag.
Zadatak je Morseovom abecedom dešifrirati poruku kako bi otkrili predmet potrage, a Pigpenom mjesto na kojem se predmet nalazi.

Slika 3. Šifrirana poruka2

Slika 4. Pigpen šifra

Najviše smijeha, uzbuđenja i zabave izazvao je upravo ovaj dio zadatka u kojem su učenici pretraživali prostorije Produženog boravka. Zabunu je dodatno stvorila i činjenica da imamo dvije prostorije, a u šifriranoj poruci nije bilo točno naznačeno koju od te dvije pretražiti.

Pronalaskom predmeta, otvara se i zadnja poruka koja krije zagonetku za čije rješavanje učenici trebaju iskoristiti znanje prirode i društva.

Slika 5. Zagonetka

Učenici su imali mogućnost tražiti pomoć oko točnog odgovora kod osobe koju su posjetili nakon otkrivanja prve šifre.

Nakon puno trčanja, traganja i uzbuđenja zbog ulazaka na pogrešna vrata, prva ekipa stiže na mjesto i otkriva blago-škrinjicu. Prostorija koju su tražili bio je arhiv. Malenim ključićem otvaraju škrinjicu i u nju smještaju svoj pronađeni predmet.

Pristizanjem i ostalih ekipa završavamo potragu i nadopunjujemo škrinjicu vrijednim predmetima.

Razgovaramo o tome zašto ovakve predmete poput prstenja i naušnica smatramo važnima, zašto ih držimo „pod ključem“ i što bi učenici smjestili u svoju škrinjicu s blagom.
Tijekom razgovora otkrivamo da nam gubitak ovakvih predmeta nanosi štetu, ali da je gubitak moguće nadoknaditi.
Upućujem ih na to da je i naše računalo škrinjica s blagom. Učenici pogađaju koje bi to blago moglo biti. To su naši osobni podatci.
Na jednak način kako brinemo o predmetima trebamo brinuti i o osobnim podatcima.
Osobni podatci su sve informacije koje se odnose na pojedinca i koje utvrđuju njegov identitet.
Na internetu postoji mogućnost njihove zlouporabe pa trebamo biti oprezni .
Osobne podatke čuvamo i tako sebe štitimo na internetu.
Kao završnu aktivnost, crtali smo i smišljali izgled Superjunaka – čuvara naših osobnih podataka.

3. Zaključak

Internet kao mreža svih mreža olakšava komunikaciju, brzo pronalaženje informacija, dijeljenje i suradnju, ali isto tako skriva i mnoge zamke i opasnosti. Cilj dana, poput Dana sigurnog interneta, je upozoriti na te opasnosti i naučiti nas kako se nositi s njima.
O internetu i zamkama koje on krije možemo učiti i offline aktivnostima. Upravo za njih sam se odlučila ove veljače jer smatram da djeci nedostaje klasične igre, druženja, suradnje, kretanja i međusobnog pomaganja.
Jednostavna igra poput Potrage za blagom donijela je u naš razred i školu veselje, razdraganost pa i svladavanje stidljivosti jer ipak je trebalo pokucati na vrata „ozbiljnim“ pedagozima, psiholozima i tajnicama. Naučila nas je surađivati, koristiti se udžbenikom, orijentirati se i prije svega ne odustati. Trčkarajući po školi nismo ostali neprimijećeni – gledale su nas spremačice, učitelji, stručni suradnici i svi su na svoj način pokušali pomoći.
Cilj smo postigli jer smo igrajući se naučili da postoje škrinjice koje kriju neopipljiva, ali vrijedna blaga kao što su naši osobni podatci.

4. Literatura

1. Blagus, J., Ljubić Klemše, N., Ružić, I., Stančić, M. (2020). e-svijet 4, radni udžbenik informatike u četvrtom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga
2. Bilandžić, M. (2017). Socijalna politika (sigurnost) kao područje nacionalne sigurnosti: prilog raspravi o kritičkim sigurnosnim studijama. Rev. soc. polit., god. 24, br. 3, str. 343-359, Zagreb

Pogled u veljaču

Broj 120, veljača 2020.
ISSN 1848-2171

Amadeja Turnšek je sa svojim intervjuem predstavila pozitivan utjecaj kulturnih priredbi za mlade, a posebno kada su aktivno uključeni u samu predstavu. Više…

Poučavanje engleskog jezika učinkovitije je ako je nastava dinamična i temeljena na uporabi aktivnosti koje omogućuju cjelovito učenje. Anja Frank kaže kako takav oblik rada nastavniku predstavlja dodatan stručni izazov jer priprema i izvedba svakog pojedinog sata zahtijeva kompetentnog nastavnika opsežnog stručnog znanjem. Više…

Djeci je potrebno što više kretanja za njihov optimalni razvoj. Arlena Bosnar Krajnc u sklopu produženog boravka je omogućila djeci zanimljivu aktivnost na svježem zraku, skijanje. Više…

Branko Rumenović sudjelovao je na radionici o uvođenju statistike u učionicu gdje je usvojio nova znanja o statistici, ali se i povezao s nastavnicima iz drugih europskih zemalja i razmijenio iskustava iz područja podučavanja statistike. Više…

U svojem radu Darja Grmovšek je predstavila emocije u razredu kao sastavni dio djece i adolescenata. Djeca i adolescenti svoje emocije češće izražavaju te brže prelaze iz jednog krajnjeg emocionalnog doživljaja k drugome. Više…

U Srednjoj školi Prelog obilježili su Dan sigurnijeg interneta kako bi učenicima ukazali na potencijalne opasnosti i podučili ih raznovrsnim mjerama sigurnosti u korištenju interneta, kaže Danijela Naranđa. Više…

Učiteljica Jana Wetz zajedno sa svojim učenicima počeli su stvarati pjesmarice koje su se kroz šest godina iskustva pokazale primjerom dobre prakse. Svaka pjesmarica sadrži preko 50 slovenskih narodnih pjesama. Više…

Prvašići i učiteljica Jana Kos pridružili su se akciji Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja 2019. u okviru koje su provodili razne aktivnosti vezane uz čitanje. U školi su svaki dan čitali oko 15 minuta, a prvašići su kod kuće poticali svoje roditelje na čitanje. Više…

Učenici 3.c sa svojom učiteljicom Lidijom Pecko proveli su nekoliko radionica sigurnosti na internetu. Koje su aktivnosti proveli i na koji način, možete pročitati ovdje. Više…

U sklopu projekta, Lidija Šešerko je provodila radionice za očuvanje kulturne baštine kako bi se potaknula svijest učenika o značaju očuvanja kulturne baštine. Više…

Odgojiteljica Magda Humar ističe kako je važna suradnja i odgovarajuća komunikacija između djece i vrtića za razvoj pozitivnih osjećaja svih sudionika. Više…

Prisutnost stresa sasvim je prirodna za svakoga pojedinca i razlozi za stres ili stresori pojavljuju se svugdje u našem životu. Marina Kortnik upoznala nas je s aromaterapijom kao mogućnost rješavanja stresa. Više…

Knjižničarka Marinka Mlinarić obilježila je Valentinovo u suradnji sa školskim kolegama što se pokazalo dobrim za ostvarivanje planiranih aktivnosti projekta. Više…

Svi znamo da čitanje ima dobar utjecaj na cjelovit razvoj djeteta jer doprinosi njegovom jezičnom i intelektualnom razvoju, razvija maštu i bogati emocionalni život, a i proširuje rječnik i obzorja na različitim područjima znanja. Polona Ramšak nam je navela nekoliko grešaka koje činimo kako bi potaknuli djecu na čitanje. Više…

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar koji je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju. Kako je sve prošlo, ispričala nam je Sanja Pavlović Šijanović. Više…

O provedbi aktivnosti uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta izvijestili su nas učitelji Tamara Ređep, Stella Kulaš i Sonja Tušek Podobnik gdje su učenici I. osnovne škole Varaždin aktivno sudjelovali u eTwinning radionicama i primjenjivali pravila lijepoga ponašanja i komuniciranja. Više…

Urška Tičar u prvom dijelu definira pojmove poezije, lirike, motivacije učenja i uvodne motivacije, a u drugom dijelu govori o pojmu motivacije učenja kako bi se postigao određeni cilj. Više…

Gordana Lohajner

Riječ urednice po stoti put :-)

Broj 100, veljača 2018.
ISSN 1848-2171

„Dragi čitatelji,
s ponosom vam predstavljamo novi digitalni časopis Pogled kroz prozor.“

Prije 10 godina s ovom rečenicom je započeo prvi broj časopisa, a napisala ga je Lidija Kralj, jedna od osnivačica Pogleda, a danas, s ponosom možemo reći, pomoćnica ministrice obrazovanja.

Također, vrlo sam ponosna i na sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike koji su bili spremni da podijele svoje znanje, kompetencije i vještine te tako pomogli da postojimo.

Pošto je ovo 100. broj Pogleda, morat ću vas malo zagnjaviti sa statistikom

U prosjeku godišnje imamo oko 220.000 pregleda i 120.000 čitatelja što je zavidan broj, a naravno, najviše nas čitaju u Hrvatskoj, susjednim zemljama i SAD-u.

Najčitaniji članci u deset godina su (poredani po broju pregleda):

Metode učenja pomoću pokreta i vježbi za mozak
Dabar – međunarodno online natjecanje
Izrada online ankete
Natjecanje Dabar 2017
Besplatno rješavanje zadataka iz matematike
Nastava usmjerena na učenika
Razredna disciplina ili Kako učinkovito upravljati razredom?
Praćenje i ocjenjivanje učenika – način ili načini?
Snimanje CD-a i DVD-a u Windowsima 7

No krenimo i s novim temama! Svaka veljača je posvećena sigurnijem internetu i drago mi je što ste se i ovaj put odazvali i upoznali nas s idejama što ste radili u razredu, ali i izvan njega.

• Varna uporaba interneta in mobilnega telefona za najmlajše, Marjeta Dorning
• Veljača – Mjesec sigurnijeg interneta, Milka Ivanlić
• Webinar u povodu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, Kristinka Lemaić,  Sanja Pavlović-Šijanović i Iva Bojčić
• Poštuj, stvaraj i poveži se, Iva Mihalic Krčmar
• Dan sigurnijeg interneta 2018. u Pragu, Dunja Mijović
• Dan varne rabe interneta 2018, Metka Nunčič
• Dan sigurnijeg interneta u OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac, Valentina Pajdaković
• „Dan sigurnijeg interneta – 2018. “ na I. OŠ Varaždin, Tamara Ređep
• Varna uporaba interneta v šolski knjižnici OŠ Prule, Gregor Škrlj
• Dan sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi Popovača, Zvijezdana Žigolić Južvak

Također, imamo i nekoliko tema nevezane uz sigurnost na internetu, ali ćemo sigurno proširiti vaše znanje i pokazati vam neke nove mogućnosti.

Osnovna škola Josipovac sudjelovala je povodom obilježavanja Mjeseca školskih knjižnica u međunarodnom projektu Bookmark Exchange Projekt 2017. u sklopu Međunarodne udruge školskih knjižničara (International Association of School Librarianship), izvještava nas Anita Drenjančević. Više…

Romana Šabeder nas je upoznala kako provode astronomiju u školu, najstariju znanstvenu znanost, a razvoj ove čudesne znanosti stoljećima dovodi nas da shvatimo koliko smo mali, ali prije svega jedinstveni na našoj Zemlji. Više…

Nekako nam se čini da informacijska komunikacijska tehnologija (IKT) i zbor su nespojivi. Pročitajte u članku Mojce Kruh koja je predstavila metode rada i sadržaj aktivnosti u zboru i Orffovom krugu uz pomoć IKT-a. Više…

Budi muško – promijeni pravila! Cilj projekta je promicanje rodne ravnopravnosti i suzbijanje svih oblika diskriminacije kod učenika/ca i to održavanjem niza radionica neformalnog obrazovanja i školske kampanje. Iva Bojčić, Tanja Dumbović, Kristinka Lemaić i Katarina Savić su nas upoznale kako od inicijative, ideje i plana, došlo je do realizacije. Više…

Savjetnica i koordinatorica projekta rada s nadarenim učenicima, Vesna Kukavica, otkriva kako se projekt provodi, koji će događaji biti uključeni te koje radionice i koja predavanja. Više…

Napokon je predstavljena slikovnica Đuro the Seagull autorice Vanje Vučinić, učenice VIII. razreda Područne škole Nikole Tesle u Moravicama. O putu nastanka slikovnice izvijestila nas je Davorka Nekić. Više…

I za kraj, Portal ucitelji.hr dobio je novo ruho, zahvaljujući predsjedniku udruge „Suradnici u učenju“ Darku Rakiću. Prošećite se kroz aktivnosti zajednice „Suradnici u učenju“ i pogledajte koje sadržaje smo pripremili za vas. Nadamo se da ćete pronaći nešto korisno i zanimljivo.

A sada, uživajte u čitanju i isprobavanju, a mi se polako pripremamo za sljedeći broj.

Čitamo se!

Varna uporaba interneta in mobilnega telefona za najmlajše

Marjeta Dornig

Ob dnevu varne rabe interneta sem razmišljala kako in katere vsebine naj predstavim svojim učencem. Poučujem v drugem razredu in drugošolci se po mojem mnenju z internetom še niso prav dobro srečali, saj starši večinoma nadzorujejo uporabo računalnika in oni poiščejo vse kar otrok iz interneta rabi.

Odločila sem se, da bom najprej povprašala učence kdo ima doma računalnik, svoj mobilni telefon, za kaj ga uporablja in kaj z njim dela. In bila sem presenečena…

Ugotovila sem, da ima večina učencev v razredu svoj mobilni telefon. Telefon uporabljajo za Telefoniranje, igranje igric in fotografiranje. Svoj računalnik ima manj otrok, večina v razredu pa lahko dostopa do računalnika staršev. Na računalniku igrajo igrice, si ogledujejo filme, risanke, iščejo različne podatke, se pogovarjajo s prijatelji, starimi starši.

Glede na to že kar široko uporabo interneta in mobilnega telefona sem razmišljala v tej smeri, kaj bi bilo dobro da učenci vedo o varni uporabi. Vsekakor je bonton ena od pomembnih stvari, ki jih morajo poznati.

Iz izkušenj z nekoliko starejšimi otroki sem se odločila, da jim predstavim tudi problematiko objavljanja slik in videoposnetkov ter zaupanja v internetne vsebine in znance, ki jih bodo spoznali preko raznih klepetalnic.

V ta namen sem uporabila spletno stran:https://safe.si, kjer so nasveti vseh vrst za vse starostne stopnje o varni uporabi interneta.

Za cilj sem si zadala:

• Učenci spoznajo bonton, ki ga uporabljamo pri pogovoru po telefonu in na spletu
• Zavedajo se, da ni vse res kar preberejo, slišijo, vidijo na internetu
• Spoznajo pasti interneta in nekaj stvari, ki jih nikakor ne smejo početi

Izvedba

V uvodnem delu so učenci povedali kaj že vedo o bontonu in pasteh interneta.

Ela: Nikomur ne smeš povedati gesla za računalnik. Rok: Igrice lahko igramo eno uro na dan.
Urh: Neznancu ne smeš povedati kje stanuješ in katero telefonsko številko imaš.
Živa: Ko nekoga pokličeš po telefonu najprej pozdraviš in se predstaviš.
Alja: Na internetu najdeš slike in različna besedila o živalih.

Pri predstavitvi bontona sem si pomagala s to spletno stranjo.

Vsebino sem prilagodila mlajšim učencem:

Tudi na spletu in pri uporabi mobilnega telefona in spleta veljajo pravila lepega vedenja, oz. bonton. To so pravila obnašanja na spletu.

Pri pogovarjanju prek mobilnega telefona in spleta bodi strpen in prijazen. Obnašaj se tako, kot želiš, da se drugi do tebe.

• Česar ne bi rekel v živo, ne reci po telefonu in ne natipkaj.
• Tudi če kdo pusti svoj telefon nezaklenjen, ga ne smeš uporabljati in po njem brskati brez njegovega dovoljenja.
• Osebo, ki jo želiš fotografirati s svojim mobilnim telefonom, prej vprašaj za dovoljenje.
• Ne pošiljaj sporočil, slik, video posnetkov, ki nekomu škodijo. Pošiljanje posnetkov pretepov, trpinčenja, ki nam jih nekdo pošlje, naprej svojim prijateljem, ni OK. Taka sporočila brišemo!
• Prepiranje, razčiščevanje sporov, nesporazumov s prijatelji, znanci in neznanci ne paše na splet. Še vedno je najprimernejši način pogovarjanja iz oči v oči.
• Ko si z nekom v družbi, se posvečaj tej osebi in ne preverjaj neprestano, kaj se dogaja na tvojem mobilnem telefonu, Facebooku … Pogovarjanje po telefonu, pošiljanje sporočil, preverjanje telefona, ko si z nekom v družbi, je nevljudno.
• Zvonjenje telefona in/ali pogovarjanje v kinu, gledališču, med poukom, v bolnišnici, tudi na avtobusu … je nedopustno.
• Zapomnimo si še, katerim vedenjem na spletu se vsakem primeru raje izogibaj:
• ustrahovanje, nadlegovanje, žaljenje, širjenje govoric, razpošiljanje žaljivih fotografij prek spleta ali mobilne naprave;
• verižna pisma;
• izmenjava nasilnih vsebin;
• uporaba, brskanje po tujem telefonu brez dovoljenja lastnika;
• pisanje, objavljanje v tujem imenu;
• obdelava fotografij na žaljiv način;
• izsiljevanje prek spletne kamere;
• snemanje pretepov, učiteljice, sošolcev;
• objavljanje fotografij, posnetkov drugih brez njihovega dovoljenja;
• tudi slikanje in snemanje med poukom, predstav v kinu, gledališču, na razstavah pogosto ni dovoljeno;
• telefoniranje, ko vozimo kolo/avto je nevarno.

Za podkrepitev znanja smo si ogledali še nekaj video risank:

Slika 1. Ogled video risank

Maškarada: lažno predstavljanje na internetu

Na drugi strani telefona ali interneta je lahko nekdo drug in ne oseba, za katero se izdaja. Iz vas se želi norčevati, vas prevarati ali vam škoditi.

Mobimanija: zmerna in etična uporaba mobilnika

V kinu, avtobusu in pri zdravniku ne motite okolice, ampak telefon preklopite na tiho delovanje.

Kepanje: snemanje ponižujočih prizorov

Če naletiš na video, kjer nekoga žalijo, ga ne širi naprej. Povej raje odraslim.

Fotoalbum: Objavljanje izzivalnih fotografij

Razmisli, kakšne fotografije boš objavil na spletu. Tako kot se boš predstavil okolici, tako se bo ta obnašala do tebe…

Zmešane glave: zasvojenost z igricami

Učencem sem predstavila še internetno stran Safe.si in kje najdejo vsebine za otroke.

Pri likovni umetnosti so dobili učenci nalogo narediti plakat, ki bo povedal kaj o pravilni ali napačni uporabi interneta ali mobilnega telefona. Razdelili so se v pare. Pari so se najprej pogovorili kaj bodo napisali in narisali. Pripravili so risalni list, flomastre in slike, če so jih prinesli.

Slika 2. Izdelovanje plakata

Učencem sem namreč prejšnji dan naročila naj prinesejo nekaj slik v zvezi z računalniki in mobilnim telefonom, če jih imajo. Uporabili so jih pri izdelovanju plakata. Kdor ni imel slik, je risal. Za izdelovanje plakata smo porabili dve šolski uri.                  Slika 3. Izdelovanje plakata

Slika 4. Izdelovanje plakata

Nastali so zanimivi plakati, ki smo jih izobesili v hodniku naše šole.

Slika 5. Plakat                                     Slika 6. Plakati

Zaključek

Vsebina je bila za učence precej zahtevna, saj je bilo potrebno razložiti kar nekaj besed, npr. trpinčenje, spori, širjenje govoric. Več so razumeli učenci, ki imajo več izkušenj z internetom ali pa so jim veliko povedali že starši. Še najbolj nazorne so bile risanke.

Kljub temu so si vsi učenci zapomnili, da ne smejo nekoga fotografirati in objavljati slik brez dovoljenja, da ni dobro predolgo igrati igric, da je treba telefon v bolnišnici, kinu, gledališču… ugasniti, da je telefoniranje med vožnjo nevarno, da ni pametno neznancem povedati vse o sebi, da se lahko za osebo na internetu skriva nekdo drug. Te vsebine so vključili tudi v plakate. Besedilo in fotografije: Marjeta Dornig, OŠ Križe

Literatura:
https://safe.si/

Dan varne rabe interneta 2018

Metka Nunčič

Dobro razmisli, preden karkoli objaviš na internetu!

Oporne točke v pomoč učitelju za izvedbo aktivnosti

O objavljanju na spletu na splošno
Vsakič, ko objavimo informacije na spletu, kjer jih lahko vidijo vsi, izgubimo nekoliko svoje zasebnosti in dopolnimo svoj spletni ugled in digitalni odtis. Zato je treba dobro premisliti, kdo vse lahko vidi naše objave in kakšen vpliv lahko imajo zdaj in v prihodnosti.

O objavljanju osebnih informacij na družabnih omrežjih
Učence opozorite, da naj ne objavljajo podatkov kreditnih kartic, telefonske številke, domačega naslova na družabnih omrežjih.

Podoben razmislek velja pri objavi fotografij domačih prostorov, šole oz. šolskih prostorov
Pomembno je, da tovrstne objave ne razkrivajo naše lokacije.

Objavljanje fotografij prijateljev na družabna omrežja
Odsvetujemo objavo fotografij, za katere niste pridobili dovoljenja ljudi, ki so na sliki. Sploh pa ni primerno objavljati fotografij sebe in drugih v kakšnih neprimernih situacijah.

Objaviti lokacijo, kjer se trenutno nahajaš, na družabnem omrežju
Ali je res potrebno, da so naši prijatelji vsak trenutek obveščeni, kje smo in kaj počnemo? Že z vidika lastne varnosti je bolje, da na spletu delimo čim manj informacij o sebi in svojih prijateljih. Učence opozorite na to, da deljenje preveč informacij na takih spletnih straneh lahko vodi tudi v težave.

Zasebne nastavitve profilov na družabnih omrežjih

Učence opozorite, da naj skrbno preberejo navodila, funkcije in pogoje uporabe družabnih omrežij, ki jih uporabljajo.

Ustavimo spletno in mobilno nadlegovanje!
Poudarek je na spoštljivem vedenju do drugih uporabnikov interneta in mobilnih naprav, predvsem proti nasilju in spletnemu ter mobilnemu ustrahovanju. Pomembno je poudariti, da je treba biti prijazen do drugih uporabnikov interneta in mobilnih naprav.

Kako se vesti do nekoga, ki ga nadlegujejo – ne bodi nema priča
Zelo razširjen pojav nadlegovanja prek spleta in novih tehnologij je medvrstniško nasilje. Otroci uporabljajo internet in mobilne telefone za razpošiljanje zaničljivih, grozilnih in poniževalnih sporočil, za širjenje ponižujočih slik in video posnetkov, ki dosežejo veliko občinstva v zelo kratkem času in ostanejo na spletu za vedno. Pogosto se žaljivo obnašanje med vrstniki tako s strani nadlegovalca kot žrtve razume kot le šala. Zaradi tega je nevarno, da tako vedenje »nasilje kot zabava«, ki se pojavlja med mladimi, postane sprejemljivo obnašanje. Kar pa je seveda nedopustno, saj ima tovrstno trpinčenje lahko resne posledice in vodi v depresijo, izolacijo in samopoškodovanje. Spletnega nadlegovanja v nobenem primeru ne smemo tolerirati in je treba takoj, ko se pojav zazna, ustrezno ukrepati!

Namen učne ure

Otroke poučiti o tem, da kar je enkrat objavljeno na internetu, tam ostane za vedno! Da si bodo lažje predstavljali, kaj to pomeni, jim opišem primer zobne paste: »Res je, kar objaviš na internetu, je zelo težko odstraniti. Popolnoma enako kot ZOBNA PASTA, ko jo enkrat iztisnemo iz tube, je ne moremo več spraviti nazaj. Tudi, če si kasneje premisliš in vsebino izbrišeš, ne veš, kam se je razširila, kdo si jo je skopiral, shranil ali posredoval naprej svojim prijateljem …«

Spodbuditi kritično mišljenje učencev o (varni) uporabi interneta in mobilnih telefonov.

Spodbuditi razmišljanje o tem, kaj je prav in kaj narobe ter da znajo biti včasih meje med sprejemljivim in nesprejemljivim obnašanjem na internetu težko določljive.

Potek ure (Učno uro sem izvedla v 4. razredu)

1. Uvod

Na začetku otrokom približam temo s pomočjo nekaj kratkih vprašanj. S temi vprašanji sem si pomagala, da sem bolje spoznala, kakšne izkušnje imajo otroci s posameznimi tehnologijami. Najprej preverim, ali otroci v razredu uporabljajo računalnike, mobilne telefone, tablice in ostale naprave. Kaj najraje delajo na internetu oz. telefonu? Ali imajo doma kakšna pravila za uporabo računalnikov oz. telefonov?

Nadalje pri otrocih preverim, ali so že posneli kakšno fotografijo ali video s telefonom ali tablico? Kaj so storili z njim? So ga objavili na internetu ali poslali preko telefona/računalnika? Jim je kdo pri tem pomagal? Na primer starši, starejši bratje ali sestre, ostali sorodniki?

Anketiranih je bilo 22 učencev.

Glede uporabe računalnika/mobitela doma imajo posamezni učenci popolnoma različna pravila:

• Samo čez vikend pol ure na dan
• Vsak dan brez omejitev
• Vsak dan pol ure
• Uporaba računalnika samo skupaj s straši
• Samo za šolske namene

Slika 1, 2: Zapisovanje in zbiranje odgovorov

• Ali so že slišali za družabna omrežja, npr. Facebook, Viber, Snapchat, Musical.ly, Youtube?
• Vedo, čemu so ta omrežja namenjena, ali jih kdo že uporablja?
• Kaj bi naredili, če bi prejeli ali videli kakšno fotografijo ali video, ki bi jih vznemiril?
• Ali bi povedali staršem, učiteljem?

Večina učencev je že slišala za našteta družbena omrežja in vedo, čemu so namenjena. Nekaj učencev uporablja Viber. Vsi so bili mnenja, če bi prejeli ali videli kakšno fotografijo, ki bi jim povzročila strah, nelagodje, jezo, žalost…bi to povedali svojim staršem, sorodnikom, učitelju… starejši osebi.

Slika 3. Anketiranje

Učence še enkrat posebej opozorim, da če na spletu naletijo na kakršnekoli vsebine, ki jih vznemirijo, naj povedo staršem ali učiteljem. Otroke nato tudi poučim, da morajo biti prijazni drug do drugega, da naj sošolcev in prijateljev ne fotografirajo, sploh v kakšnih smešnih položajih, ter da posnetkov ne smejo pošiljati prek telefonov ali objaviti na internetu.

2. Glavni del

Z učenci preberemo 10 zlatih pravil za varno uporabo spleta.

Učence razdelim v skupine. Vsaka skupina nariše piktogram ali risbo v povezavi z objavljanjem na internetu, pastmi, idejami….

Slika 4. Plakat

Slika 5, 6, 7, 8, 9: Risanje opozorilnih risb/piktogramov

3. Zaključek

Kviz

Kviz je sestavljen iz 14 vprašanj. Rešimo ga s skupnimi močmi, tako da učitelj prebira vprašanje za vprašanjem. Učenci se pogovorijo v skupini in izberejo pravilen odgovor na vprašanje. Vsakemu vprašanju sledi še dodatno pojasnilo, nasvet oz. namig v zvezi s tematiko vprašanja.

Slika 10. Skupinsko reševanje kviza

4. Sklepna misel

Sodobna internetna tehnologija je del našega življenja. Z njenim pojavom so v naša življenja vstopila različna tveganja in pasti, s katerimi se moramo vsakodnevno spopadati. Otroci in najstniki so še posebej izpostavljeni, ker ne znajo prepoznavati nevarnosti in se ne zavedajo širine možnih posledic. Pomemben poudarek temu moramo posvetiti učitelji in otroke primerno starosti ozaveščati, učiti o problematiki internetnih tehnologij in medijev, da ne bodo žrtve spletnega nasilja.

Literatura

1. https:// safe.si/kviz o obnašanju na internetu
2. Učni načrt za osnovno šolo
3. Plakat 10 zlatih pravil za varno uporabo spleta (za otroke in najstnike)

Fotografije: osebni arhiv Metka Nunčič

Varna uporaba interneta v šolski knjižnici OŠ Prule

Gregor Škrlj

Uvod

V današnjih časih je raznolika informacijska tehnologija del našega vsakdana. Od tega, da uporabljamo mobilne telefone in brezstične kartice za potovanje z avtobusi in vlaki, do tega da za iskanje po knjižnici uporabljamo spletni katalog (OPAC) in mCOBISS[1], beremo knjige na e-bralnikih, dostopamo do gradiva za šolo v spletnih učilnicah … A vse le ni tako enostavno in varno, zato na naši šoli vsakoletno načrtujemo posebne oblike pouka tako v računalniški učilnici in knjižnici, ki vključuje uporabo kot tudi varnost in varno rabo interneta. Učitelji se redno izobražujemo s področja tematike interneta, ki jih organizira Zavod Arnes ter Center za varnejši internet, redno spremljamo literaturo, objave in novosti s področja informacijsko-komunikacijske tehnologije (dalje IKT). V nadaljevanju prispevka bom predstavil izobraževanje na naši šoli na področju pravilne rabe interneta (v sklopu pouka in dnevov dejavnosti) ter kako v knjižnici poudarjamo pomen pravilne rabe interneta.

Izobraževanje na področju varne uporabe interneta

»Upoštevati moramo, da je spletna varnost predvsem znanje. Star kitajski pregovor pravi: »Daj človeku ribo in si ga nahranil za en dan. Nauči človeka loviti in si ga nahranil za življenje.«Podobno je naravnana tudi spletna varnost, pri kateri blokiranje in omejevanje spletnih vsebin nimata dolgoročnega učinka na učence, temveč delujeta z danes na jutri. Upoštevati moramo tudi, da se tehnologija hitro spreminja. Veliko bolje se obnese izobraževanje, kako naj se učenci varno in odgovorno vedejo na spletu, kar jim bo omogočalo urjenje in pridobivanje veščin o varni in odgovorni rabi interneta, ki jih bodo obdržali celotno življenje.« (Lesjak, 2016, str. 9). Izhajajoč iz dejstva, da je internet in IKT del našega vsakdana, na naši šoli posvečamo precej ur pouka in dejavnosti ravno učenju o in za uporabo interneta. Zato tudi vsako leto, v mesecu februarju, ki je mesec internetne varnosti, natančneje 6. februarja poteka Dan varne rabe interneta. Tudi letos je bil obeležen pod sloganom »Ustvarjaj, povezuj in širi spoštovanje: prijaznejši internet se začne s teboj«. Po šoli smo nalepili plakate, učencem razdelili informativno gradivo (brošure, nalepke, kazalke …), v knjižnici pa je bila postavljena tematska razstava. Poleg tega dneva pa na šoli vsako šolsko leto, za učence 2. in 3. vzgojno-izobraževalnega obdobja, organiziramo in izvedemo dneve dejavnosti, v sodelovanju s Centrom za varnejši internet (Safe.si). V računalniški učilnici na šoli izvedemo delavnice, kjer se učenci učijo varne rabe, obnašanja na spletu … Ogledajo si informativne filme, ki na ilustrativen način prikažejo neželeno in neustrezno vedenje na spletu in posledice, ki jih tako obnašanje pusti. Zatem rešijo naloge, ki so vsebinsko povezane s predstavitvami.

Slika 1. Plakat na hodniku, razstava gradiv v knjižnici ter čitalniški izvodi publikacij

Tudi učitelji smo se v sklopu dodatnega izobraževanja, prijavili na izobraževanje z naslovom Varna raba interneta in naprav[2] (v izvedbi Zavoda Arnes), kjer smo se seznanili s temami po sklopih: zaščita naprav; zaščita podatkov in digitalne identitete in zaščita zdravja in okolja. Seminar in delavnice (ki so potekale v veliki meri preko spletnih učilnic) so nam, poleg osvežitve že znanega, postregle z novimi informacijami in dodatnimi znanji (posebno pozornost je potrebno usmeriti v rabo računalnikov in zaščite, saj vodimo dokumentacijo preko spletnih aplikacij, e-dnevnikov in uporabljamo spletne učilnice).

Pouk v knjižnici

V naši knjižnici so pripravljena navodila in napotki za uporabo namenskega računalnika ter plakati z nasveti za pravilno uporabo interneta. Posebna navodila in uporaba takšnih in drugačnih IKT naprav v knjižnici so določena v 8. in 9. členu Knjižničnega reda OŠ Prule[3], s katerim se učenci seznanijo ob vstopu v šolo in upoštevajo od prvega obiska knjižnice.

Posebej za učence je, v sklopu spletnih učilnic naše knjižnice, pripravljeno poglavje, kjer najdejo vse potrebno za informiranje o varni in zakoniti rabi interneta. V spletni učilnici sem pripravil tudi poseben interaktivni kviz, ki služi za uvodno motivacijo pri smotrni uporabi interneta.

Slika 2. Poglavje v spletni učilnici in računalniški kotiček v knjižnici

Spletno učilnico uporabimo, kadar izvajamo pouk knjižnično-informacijskega znanja, v povezavi z določeno vsebino predmeta v razredu. V kurikulu Knjižnično informacijsko znanje so zapisane kompetence, ki jih učenec tekom obiskovanja osnovne šole pridobi in razvija. Ena pomembnejših v današnjih časih je digitalna kompetenca, ki jo učencem pomagamo razvijati in usvojiti. Bistvo je, da učenec s pomočjo odrasle osebe (učitelj, knjižničar …) osmisli uporabo interneta. Pri pouku vedno poudarim in izpostavim tudi spoštovanje avtorskih pravic (učenci rešujejo učne liste ter navajajo vire, od kje so prepisali besedilo in podatke). Ob tem jih vedno opozorim, da je potrebno vsak vir večkrat preveriti (tiskani/spletni vir, saj na spletu vsak lahko dodaja besedila, fotografije, kar praktično prikažem z lažnim primerom iz Wikipedije).

Zaključek

»Informacijska tehnologija se na šolah pojavlja v najrazličnejših oblikah. Bodisi kot izključno tehnologija v obliki namiznih in prenosnih računalnikov, tablic, mobilnih telefonov, digitalnih tabel, fotoaparatov, kamer in ostalih digitalnih učnih pripomočkov bodisi kot digitalna vsebina v obliki elektronskih učbenikov in delovnih zvezkov, drugih gradiv, učnih portalov, aplikacij, igric, videoposnetkov, MOOC-ov[4], učnih družabnih omrežij in drugih storitev, ki jih omogoča internet.« (Lesjak, 2016, str. 7). Vsa tehnologija je s seboj prinesla tako pozitivne kot negativne učinke, zato je pomembno, da se temi posveča več pozornosti in nameni posebne izobraževalne prijeme. V svetu, kjer je tehnologija začela prevladovati, jo je pomembno obvladovati in smiselno uporabljati v normalnih mejah (da uporaba ne preraste v odvisnost). »Naloga učiteljev in ostalih šolskih delavcev je, da ohranijo učenčevo varnost, kar pa lahko naredijo na različne načine. Učence morajo naučiti pravilne uporabe digitalnih tehnologij ter poskrbeti, da spoznajo nevarnosti in tveganja, ki jih lahko doletijo, ter kako se pred njimi zaščititi.« (Dugar, 2014, str. 26). Ne smemo zanemariti dejstva, da mladi posnemajo starejše, tako svoje starše/sorodnike kot šolsko osebje in tudi slavne osebe (sledijo jim na družabnih omrežjih), zato je potrebno usmerjati in bdeti nad smotrno uporabo IKT pripomočkov. Zato je pomembno tudi sodelovanje s starši.

Literatura

1. Dugar, R. 2014. Obravnava varne rabe interneta na slovenskih osnovnih šolah: diplomsko delo. Ljubljana: [R. Dugar].
2. Knjižnično informacijsko znanje. Kurikul: osnovna šola. (2009). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. Pridobljeno 20. 2. 2018.
3. Lesjak, B. 2016. Problematika spletne varnosti v šolah: smernice za vodstva šol. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede, Center za družboslovno informatiko. Pridobljeno 20. 2. 2018.
4. Varna raba interneta: priročnik za učitelje. 2006. Ljubljana: Fakulteta za družbene vede, Center za metodologijo in informatiko. Pridobljeno 20. 2. 2018.

---

[1] Več o aplikaciji: http://m.cobiss.si/
[2] Več o izobraževanju: https://www.arnes.si/storitve/varnost/mooc-v/
[3] Knjižnični red je dokument, ki določa pravila in obnašanje v šolski knjižnici.
[4] MOOC je kratica za Massive Open Online Course, kar pomeni množični spletni tečaj, ki poteka odprto na internetu za različne udeležence (tudi več tisoč).

Prometna vzgoja najmlajših v osnovni šoli

Denis Matežič

1. Uvod

Prometna vzgoja poteka vse življenje. Najpomembnejša pa je v prvem triletju osnovne šole, saj učenci ne morejo prevzeti popolne odgovornosti za varnost v prometu. Z načrtovanimi izkustvenimi in aktivnimi oblikami dela učenci pridobivajo potrebne spretnosti tako pri pouku kot izven pouka. Kot najmlajši udeleženci prometa so najbolj ogroženi, zato jim moramo ponuditi izkušnje, da se na opazovalnih sprehodih v okolico šole srečajo s prometnimi situacijami in prometno varnostjo.. Prometne vsebine in učne cilje medpredmetno povezujemo, saj le tako učenci poglobljeno doživljajo prometno vzgojo za trajnostni razvoj. Na voljo so nam različne poučne knjige za najmlajše na temo, kjer učenci ob umetnostnih besedilih usvajajo učne cilje iz prometne vzgoje.

2. Izobraževanje učencev za varnost v prometu

V realnih prometnih situacijah pridobijo najmlajši udeleženci veliko več znanja in spretnosti za pravilno ravnanje kot pri pouku. Potrebno jim je jasno razložiti, kakšno je pravilno vedenje v prometu in jih opozoriti na nevarnosti, ki jim pretijo pri neupoštevanju prometnih predpisov. Učenci se učijo s posnemanjem, zato jim morajo biti učitelji in starši vedno za vzgled.

Učenje prometnih vsebin poteka najprej v učilnici, kjer z branjem poučnih besedil in pogovorom ob slikah pridobijo prva ustrezna znanja. Kasneje se učenje preseli na šolsko igrišče in nato na varne prometne površine. Ni smiselno, da se učenci naučijo prometna pravila na pamet, ampak znanje o prometu pridobivajo izkustveno: prečkanje ceste, hoja po levem robu cestišča, namen prometnih znakov v okolici šole, pomen vidnosti v prometu … Ker je v prometu veliko prometnih pravil, ki jim morajo slediti, je prav, da jih izkustveno čim večkrat uresničujemo prav v varnih prometnih situacijah. Za učenje lahko izkoristimo tudi športne dni in druge dejavnosti, ki potekajo zunaj.

Slika 1. Hoja po levem robu cestišča

2.1 Pravila obnašanja v prometu in prevoznih sredstvih

Na cesti so najbolj izpostavljeni pešci, še posebno najmlajši, ki prihajajo v šolo sami peš ali pa v spremstvu staršev. Starševska vzgoja je zelo pomembna, saj jim starši podajo veliko koristnih informacij za pravilno ravnanje v prometu. V šoli pa se pri spoznavanju okolja že v začetku šolskega leta v okviru prometne vzgoje pogovarjamo o varni poti v šolo in kulturnem obnašanju v prometu. Naša podružnična šola leži v umirjenem vaškem okolju, kjer ni prometne signalizacije in prehodov za pešce, zato se, preden se podamo na opazovalni sprehod, kjer spoznavamo pravila obnašanja v prometu, z učenci dogovorimo, da bomo po cesti hodili umirjeno v strnjeni koloni po dva in dva. Na sprehodu učenci opazujejo okolico in so pozorni na prometne razmere. Ugotavljajo, da je hoja po pločniku varnejša, v primeru, da ob cestišču ni pločnika oz. varne pešpoti, pa je potrebno hoditi po levem robu cestišča, saj le tako takoj vidijo nasproti vozeče vozilo in se mu hitro umaknejo. Posebej izpostavljamo previdno prečkanje ceste na dovolj vidnem mestu, saj v vasi nimamo prehoda za pešce. Pomembna prometna pravila, ki jih na terenu spoznajo, prvošolci pri pouku narišejo, drugošolci pa zapišejo.

Nekateri učenci se v šolo pripeljejo z avtomobili, avtobusom ali šolskim kombijem. S pogovori in doslednim opozarjanjem smo dosegli, da se učenci pripnejo z varnostnim pasom in sedijo v otroškem sedežu ter si s tako omogočijo najvišjo stopnjo varnosti.

2.2 Osnovni prometni znaki v okolici šole

Na opazovalnem sprehodu smo opazili prometne znake, ki so pomembni za udeležence v prometu. Pri pouku smo v ustrezni literaturi in na svetovnem spletu poiskali njihov pomen in ustrezno ravnanje. Razvrstili smo jih v štiri velike skupine: moraš, ne smeš, tukaj je in pazi.

Slika 2. Iskanje prometnih znakov v okolici šole

V razredu smo izdelali prometne znake, ki so pomembni za pešce in kolesarje ter semafor za pešce. Na tla smo nalepili bele papirnate trakove ter tako prikazali cesto s pločnikom. Na umetni prometni situaciji so učenci utrjevali orientacijo: levo, desno, spredaj, zadaj, spoznavali prometne znake, prometna pravila ter prehod čez cesto na označenem in neoznačenem delu cestišča. Pri pridobivanju prometnih spretnosti so v razredu neizmerno uživali.

Slika 3, 4: Prometni poligon

2.3 Pomen vidnosti v prometu v različnih vremenskih razmerah

Na svetovnem spletu smo si ogledali kratke posnetke in Power Pointove predstavitve o pomenu vidnosti v različnih vremenskih razmerah. Učenci so ugotovili, da udeleženca v prometu s svetlimi oblačili in odsevnimi telesi vozniki prej opazijo. Oblačno vreme je bilo primerno za uresničevanje tega cilja, zato smo, preden smo se podali na cesto, izboljšali našo vidljivost z rumenimi ruticami, kresničkami in odsevniki.

Slika 5. Vidnost v prometu

3. Zaključek

Izobraževanje otrok o prometni vzgoji ni enostavna naloga. Da si učenci čim več zapomnijo, je potrebno razčleniti poučevanje na manjše enote v konkretnih situacijah ali pa jim pripraviti take naloge, da jih bodo motivirale in bodo temeljile na izkustvenem učenju. Ponuditi jim moramo možnost, da z lastno aktivnostjo raziskujejo in širijo svoja znanja. Aktivne metode dela pripomorejo k trajnejšemu znanju, z različnimi dejavnostmi pa spodbujamo otrokovo mišljenje, gibanje in ustvarjalnost.

Viri in literatura

• Glogovec, Z. (1996) Prometna vzgoja otroka. Ljubljana: Svet za preventivo in vzgojo v prometu.
• Učni načrt. Program osnovna šola. Spoznavanje okolja. (2011) Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo. Pridobljeno iz http://url.sio.si/d7x.

Parlaonica: Internet je ovisnost?

Evica Dernej i Goran Podunavac

Tjedan sigurnijeg interneta povezao je hrvatski jezik i informatiku. Učenici sedmih razreda Osnovne škole Drenje kroz parlaonicu raspravljali su o početnoj tezi – Internet je ovisnost. Iako se parlaonicama služe učenici osmih razreda, dobra priprema za ovaj sat urodila je plodom.

Naši sedmaši proveli su anketu o vremenu provedenom na internetu, pripremili svoje natuknice i bilješke o imenovanoj tezi, podijelili se u dvije skupine – afirmacijsku i negacijsku, pogledali jednu parlaonicu na YouTubeu, izabrali svoje suce te spremno krenuli u raspravu.

Parlaonicu su pratile i naša knjižničarka Vlatka Štrk i pedagoginja Aneta Orešković-Buljan.

Početak parlaonice bio je motiviran video uratkom psihologinje o pametnim telefonima i njihovom utjecaju na dječji mozak.

Raspravljanje, uvjerljivost i dokazi bili su elementi koje su suci i promatrači ocjenjivali. Afirmacijska skupina bila je rječitija, glasnija, uvjerljivija i tako potvrdila početnu tezu. Posebno su se istaknuli učenici Luka Haršanji, Marko Filaković, Nikolina Tomić i Anabela Hanuljak iz afirmacijske skupine. Negacijsku skupinu najjače su predstavljali Dominik Mesaroš i Valentina Zorbas.

Suci su profesionalno iznijeli svoj stav i obrazložili svoju odluku. Za najbolje govornike proglašeni su Luka Haršanji i Dominik Mesaroš. Njih smo dvojicu suprotstavili u brzoj debati, gdje smo im postavili pet “vrućih pitanja”. Luka i Dominik izjednačili su snage, brzo se snalazeći i reagirajući u ograničenom vremenu (30″).

Svrha parlaonice je ostvarena – razvijati usmeno izražavanje kod učenika i podizati svijest o sigurnom i korisnom korištenju interneta.

Najboljim sudionicima u raspravi nagrada je ocjena odličan iz hrvatskoga jezika i informatike.

Zajedno smo svi došli do zaključka: Internet je super stvar, ali ovisnost o internetu nije!

Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta VIII

Broj 89, veljača2017.
ISSN 1848-2171

Narasli smo do osmog, posebnog izdanja Pogleda kroz prozor i naš metodički priručnik Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta ima više od 150 primjera dobre prakse, koje možete pročitati u ovomjesečnom broju Pogleda kroz prozor te u izdanjima iz veljače unatrag sedam godina (veljača 2016., veljača 2015., veljača 2014., veljača 2013., veljača 2012., veljača 2011., veljača 2010.) ili na portalu ucitelji.hr.

Učiteljice, učitelji, nastavnice, nastavnici i stručni suradnici pokazali su da se dobro snalaze u suvremenim obrazovnim tehnologijama i pronašli različite načine kako će učenicima pomoći snalaženje u svijetu interneta, osvijestiti opasnosti i znati kako iskoristiti prednosti interneta. Sigurni smo da ćete u njihovim člancima pronaći ideje i za svoj rad o ovoj temi.

• OŠ Brodarica: Dan sigurnijeg interneta i eTwinning projekt ,,Let’s be e-citizens”, Branka Pastuović
• Društvena igra „Surferi“, Maja Hižman Panić
• Zajedno za bolji Internet, Marina Mirković
• Mjesec sigurnijeg interneta, Milka Ivanlić
• Dan sigurnijeg interneta pod sloganom „Be the change: unite for a better Internet“ obilježen u Gimnaziji Vukovar, Sanja Pavlović Šijanović
• Kako smo obilježili „Dan sigurnijeg interneta“ na I. OŠ Varaždin, Tamara Ređep
• OŠ Strahoninec u mjesecu sigurnijeg interneta, Vesna Mikulić
• Hakiranje podataka preko bezazlene fotografije, Zoran Hercigonja
• Učenici i pomagači, Gordana Lohajner

Nadamo se da ste i u ovom broju Pogleda pronašli zanimljive ideje i želimo vam uspješnu primjenu ideja o poučavanju sigurnosti u vašem svakodnevnom radu.

Lidija Kralj