Sigurniji internet

anamarijaB_majaC_ivanaM

Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović

Sažetak

Današnji učenici svakodnevno koriste digitalne tehnologije. U nastavi se također koriste različiti digitalni alati pomoću kojih učenici usvajaju nastavne sadržaje ili ih ponavljaju. Koristeći se računalom koji je spojen na internet učenici mogu doći do različitih informacija, različito se zabavljati, komunicirati i sl. Djeca u ranoj dobi upoznaju računalo, mobitel, tablet, ali i internet. Djeca na internet gledaju kao mjesto na kojem mogu istraživati, ali nisu svjesna da velika količina informacija za njih predstavlja opasnost. Internet može biti sigurno okruženje za dijete, ali djetetu treba pokazati način.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici, internet, društvene mreže, maliciozni programi.

Uvod

Internet je svakodnevica skoro svakog čovjeka. Sve što ne znamo i sve što nas zanima pretražujemo na internetu. Djeca sve češće rješenje problema traže na internetu. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučile smo sa svim učenicima provoditi određene aktivnosti koje smo na kraju sjedinili u jednu knjigu koja se sastoji od dva dijela.

Cilj aktivnosti koje smo provodili je bio pokazati učenicima koliko je važno brinuti se za sebe i za ljude oko sebe na internetu. Iz različitih primjera učenici su izvlačili pouke te načine kako uočiti i kako reagirati na određene opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik (područne škole i matična škola) su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 8.veljače 2022.godine. Svaki razred je imao određenu temu o kojoj je pisao, odnosno odgovarao na pitanja uz pomoć učiteljica Anamarije Barabe, Maje Čuline te knjižničarke Ivane Marasović. Projekt je nazvan „ Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu“. Za našu knjigu koristili smo digitalni alat Book Creator. Osim knjige, učenici osmih razreda su napravili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu i na Padletu na pitanja koja su im bila postavljana. Odgovore su oblikovali kao mali odlomak knjige.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su do veljače iz svojih knjiga naučili dosta o internetu i sigurnosti na internetu. S obzirom na to, svaki razred je pokazao svoje usvojeno znanje kroz odgovore na pitanja koja su se odnosila na Internet i sigurnost na internetu. Učenici su dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali u knjigu.

5. razred

Učenici 5-og razreda stvarali su priču o internetu i društvenim mrežama. Pisali su o prednostima, nedostatcima, ali i savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

S obzirom na to da se u 6-om razredu uči o malicioznim programima, učenici 6-ih razreda pisali su o njima. Predstavili su oblike malicioznih programa i opisali svaki od njih.

7. razred

Učenici sedmih razreda su pisali o cyberbullyingu. Radili su u grupama. Svaka grupa je imala određene smjernice prema kojima su stvorili priču o cyberbullyingu. Definirali su sam pojam te naveli oblike. Osim toga, dvije grupe su osmislile primjere cyberbullinga. Jedna grupa je pokazala primjer cyberbullyinga preko komentara na društvenim mrežama, a druga grupa je pokazala primjer putem whatsappa. Koristili su se Microsoft Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko office 365 za škole.

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon. Učenici su videom prikazali sve ono što knjiga sadrži. „Školska serija“ sastoji se od 4 epizode. Učenici su bili podijeljeni u grupe, a svaka grupa je izradila po jednu epizodu serije.

Poveznica na knjigu:
Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu

Poveznica za školsku seriju:

1.1 dio
1.2
dio
2.1 dio
2.2 dio

Za kraj

Kada je knjiga bila gotova sa svakim su se razredom čitali radovi. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Naši učenici smatraju kako su jako dobro predstavili svoje znanje koje je potrebno za sigurnost na internetu. Usmjerili su svoje ideje i misli prema drugima kako bi ih osvijestili o važnosti zaštite na internetu. Za sljedeću godinu naši učenici smatraju da bi svoja znanja mogli nadopuniti te kroz još više primjera prikazati kako Internet nije sigurno okruženje, ali da može biti. Kolegama bi preporučili da uistinu shvate koliko nam je Internet potreban, a samim time prihvate i važnost zaštite nas i naših učenika u digitalnom okruženju.

Literatura

  1. Babić,M., Bubica, N., Leko, S., Dimovski, Z., Stančić, M., Mihočka, N., Ružić, I., Vejnović, B. (2019), #Moj portal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb
  2. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., Bubica. N. (2020.), e-svijet 1, Školska knjiga, Zagreb.
  3. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., (2020.), e-svijet 2, Školska knjiga, Zagreb.
  4. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I. (2020.), e-svijet 3, Školska knjiga, Zagreb.
  5. Blagus. J., LJubić Klemše N.,Ružić. I., Stančić. M. (2020.), e-svijet 4, Školska knjiga, Zagreb.

Sigurno u strukovnom obrazovanju

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

Internet je alat bez kojeg je danas život nezamisliv. Svakodnevno korištenje interneta ima brojne prednosti, ali i nedostatke. Koristimo ga u strukovnom obrazovanju kako bismo povezali teorijsko i praktično znanje te nastavu učinili zanimljivijom i privlačnijom. U radu se govori o povezanosti sigurnosti na internetu i strukovnog obrazovanja u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu.

Ključne riječi: internet, sigurnost, strukovno obrazovanje, projekti.

Uvod

S veseljem se i ove godine uključujemo u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta ili Safer Internet Day. Ove godine slogan obilježavanja ovog dana je Together for a better Internet ili Zajedno za bolji internet. Sama prijava za ovu aktivnost počela je još u mjesecu rujnu, kada se planiraju aktivnosti za tekuću školsku godinu te stavljaju u Školski kurikulum i Godišnji plan i program škole. U školi se provelo nekoliko aktivnosti vezano za Dan sigurnijeg interneta te se u nastavku daje pregled aktivnosti kroz sudjelovanje u eTwinning projektu 2eco&health, organizaciju različitih događaja te izradu plakata u ekonomskoj skupini predmeta.

Sigurnost na internetu u projektnoj nastavi

Naša škola sudjeluje u brojnim eTwinning projektima te ima oznaku eTwinning škole za 2020.-2021. godinu. U brojnim eTwinning projektima provlači se tema sigurnosti na internetu kojoj se pridodaje velika važnost. eTwinning projekt 2eco&health obrađuje teme lažnih vijesti, covid 19, klimatskih promjena, ekonomije i ekologije. U svaku ovu temu utkana je sigurnost na internetu. Učenici uče kako na pravi način koristiti podatke s interneta, kada i kako dijeli informacije o sebi i drugima te kako koristiti tuđe fotografije, videa i sl.

Osim u eTwinning projektima, sigurnost na internetu dio je i Erasmus + projekta Social cohesion – give a hand to become a friends. Kroz suradnju s učenicima iz drugih europskih zemalja, učenici iz Ogulina izrađuju različite digitalne materijale koji služe u usvajanju novih nastavih sadržaja. Veoma je važno na pravi način upoznati učenike s prednostima i nedostatcima interneta, jer u ovom projektu javnost ima priliku vidjeti gotove proizvode projekta. Učenici su upoznati da svi radovi moraju biti njihovih ruku djelo, a ne preuzeti s nekih od mrežnih stranica.

Climate Action Project 2021. Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana iz Ogulina donio je veliku popularnost, a škola je izabrana kao jedna od 250 škola izvrsnosti u svijetu. Kroz izradu različitih aktivnosti, učenici i nastavnici poštivali su autorska prava. Svi materijali – fotografije, videa, posteri, infografike izrađeni su s vlastitim materijalima.

Internet u strukovnom obrazovanju

Strukovno obrazovanje u našoj školi provodi se u dva sektora, i to u sektoru Ekonomije, trgovine i poslovne administracije (zanimanje ekonomist i prodavač) i sektoru Turizma i ugostiteljstva (zanimanje hotelijersko – turistički tehničar). Strukovno obrazovanje u ekonomskoj skupini predmeta danas je nemoguće zamisliti bez uporabe interneta. U pripremanju učenika za tržište rada internet je važan resurs, stoga ga je potrebno naučiti koristiti.

Iz različitih ekonomskih predmeta učenici su izrađivali plakate na temu sigurnosti na internetu, povezanosti interneta i ekonomije te dobre i loše strane interneta. Isto tako, učenici su kreirali vlastita pravila za korištenje interneta u ekonomskoj skupini predmeta. Plakati su kreirani pomoću web alata Canva. Ovi materijali poslužili su i kao dio aktivnosti u sklopu eTwinning projekta 2eco&health. Učenici su tako povezali znanje o novcu, statistici, osiguranju te osnovama ekonomije i na praktičan način teoriju povezali s korištenjem interneta u struci. Učenici su dobro prihvatili ovu metodu povezivanja nastavnih sadržaja jer su svoje znanje kreativno izrazili na plakatu te podijelili sa svojim kolegama iz Europe, a još su za to i dobili ocjenu. Učenici su predložili da bi njihove radove mogli izložiti, što smo i napravili. Radovi su predstavljeni na Facebook stranicama škole.

Slika 1. Logo projekata koji povezuje sigurnost na internetu i strukovno obrazovanjeSlika

Izvor: Vlastita fotografija

Osim za učenike, povezivanje interneta i strukovnog obrazovanja dobro je i za nastavnike. Tako nastavnici sudjeluju na konferenciji Potraga za boljim internetom. U sklopu eTwinning grupe za nastavnike Statistics at Schools organiziran je mrežni webinar pod nazivom Statistics and Internet Security in Sustainable Development Goals. Predavačice Nada Ratković i Davorka Demo upoznale su sudionike o statistici i internet sigurnosti u globalnim ciljevima održivog razvoja. Osim ovog webinara organiziran je još jedan eTwinning događaj – Internet Security and VET education,, u kojem su sudionici putem web alata Padlet iznosili svoje primjere dobre prakse povezivanja sigurnosti na internetu i strukovnog obrazovanja.

Zaključak

Različitim aktivnostima povodom Dana sigurnijeg interneta učenike, ali i nastavnike, usmjerava se na sigurnije, odgovornije i primjerenije ponašanje na internetu. Kroz navedene aktivnosti povezao se internet sa strukovnim obrazovanjem, učenici su primijenili naučeno na praktičnom primjeru, a nastavnici razmjenjivali iskustva. Pravilno korištenje interneta uvelike je povezano i s etikom. Tako se internet može koristiti u svrhu učenja i podučavanja, za osobni razvoj i napredovanje, a ne za zlouporabu ili nanošenja štete trećim osobama. Aktivnost u kojoj su učenici navodili svoja pravila za korištenje interneta u strukovnom obrazovanju doprinosi njihovom osobnom razvoju i razvijanju odgovornog ponašanja na internetu.

Literatura

  1. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/
  2. Policy guidance on AI for children, UNICEF, https://www.unicef.org/globalinsight/media/2356/file/UNICEF-Global-Insight-policy-guidance-AI-children-2.0-2021.pdf.pdf
  3. Dan sigurnije interneta 2022., https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  4. Priručnik za informacijsku sigurnost i zaštitu privatnosti, http://sini.hr/?p=1568
  5. Pet savjeta za sigurno korištenje interneta, https://drive.google.com/file/d/1H2OB43gN2MoLtLfYwGGQyhJUQhYbrJ91/view

Sigurno surfajmo internetom

dijana_sutak

Dijana Šutak

Svakodnevno putem raznih medija dobivamo informacije o raznim prijevarama koje su se dogodile online. Netko je „provalio“ u tuđi korisnički račun, promijenio podatke, postavio slike neprimjerenog sadržaja na tuđi profil na društvenoj mreži, lažno se predstavio i sl.

Na koji se način možemo zaštititi da se sličan scenarij ne dogodi i nama?

O tom vrlo važnom pitanju razgovarala sam s učenicima petog razreda na satu razrednika kako bi dobila povratnu informaciju o njihovom razmišljanju i djelovanju kroz razne aktivnosti tijekom dva školska sata.

Ključne riječi: sigurnost, korištenje interneta, pravila ponašanja, zaštita podataka, cyber heroj.

Tijek provedbe aktivnosti

Kao uvod, učenicima sam kroz primjere iz stvarnog okruženja s interneta otvorila temu sigurnosti na internetu (nasilje na internetu, zloupotreba osobnih podataka, krađa identiteta…) kako bi im temu približila i potakla ih na promišljanje.

Nakon kraćeg promišljanja i razmjene nekih prijašnjih iskustava učenika od učenika sam željela doznati odgovor na pitanje „ Je li Internet siguran?“ Svoje su odgovore bilježili putem alata Google forms. Učenici su za popunjavanje anketnog upitnika imali 10 minuta vremena.

U središnjem dijelu analizirali smo njihove odgovore prema zadanim pitanjima unutar upitnika, a pri tom i puno toga naučili.

Na pitanje „Je li Internet siguran?“,80% učenika odgovorilo je da internet nije siguran, a njih 20% odgovorilo je možda je siguran. Nitko nije odgovorio da je internet siguran.

Potom smo kroz diskusiju obrazlagali stavove zašto misle da Internet nije ili možda je siguran. Stavovi učenika da Internet nije siguran bili su zbog: nasilja na internetu, virusa i hakera, zbog toga što ti netko može ući na IP adresu, bilo tko se može predstaviti kao druga osoba, a ti ne možeš vidjeti tko je on zapravo, prisutnosti vrijeđanja na internetu, netko može gledati tvoje podatke.

Njihovi stavovi da je Internet možda siguran su: imam lozinku, imam virusne zaštite.

Kroz njihove odgovore, već na samom početku možemo zaključiti da i sami učenici promišljaju o sigurnosti interneta te da znaju da je i na internetu potrebno razvijati određene mjere sigurnosti u vidu svoje osobne zaštite.

Odgovori na pitanje „Kada koriste i za što koriste Internet?“ bili su raznoliki baš kao i sama mogućnost interneta. Igram igrice, gledam YouTube, nešto pretražujem za školu, gledam dokumentarce/serije/filmove, ulazim u Teams, pomaže mi u pisanju zadaće…

Analizom ovog pitanja utvrđeno je da većina učenika koristi Internet najčešće u svrhu razonode i zabave, ali također ima i onih koji ga koriste kako bi nešto naučili ili dodatno saznali.

Kroz ovo pitanje učenicima je također dano nekoliko primjera kako mogu pretraživanjem interneta pronaći puno korisnih stranica koje im mogu pomoći u svladavanju nastavnih sadržaja poput i-nastave, ali isto tako učenike sam upoznala da je ponekad vjerodostojnost pronađenih podataka potrebno dodatno provjeriti.

Kroz sljedeće pitanje, „. Znaju li tvoji prijatelji/poznanici tvoje lozinke za pristup određenim aplikacijama?“, učenici su polako ulazili u zonu važnosti sigurnosti interneta.

Visokim postotkom od 30%, učenici su odgovorili da netko od njihovih prijatelja/poznanika zna njihove lozinka za pristup aplikacijama, dok ih 70% ipak smatra da je lozinka za pristup informacijama mora biti tajna.

Kroz primjere opasnosti dijeljenja svojih osobnih lozinki, učenicima je naglašeno da bi njihove lozinke trebali znati jedino roditelji koji mogu imati nadzor nad onime što oni rade na internetu. Nikako nije poželjno da lozinke znaju i njihovi prijatelji kako bi što više sačuvali svoju privatnost na internetu. Naime, znamo da ponekad i prijatelji u koje imamo puno povjerenja mogu izigrati naše povjerenje (npr. kada se posvađamo) te pomoću naše lozinke gledati naše podatke, ali i objavljivati razne sadržaje u naše ime koji mogu imati neželjene posljedice za nas.

Pitanjima koje se nadovezuju na sigurnost pristupnih lozinki „Mijenjaš li često svoje lozinke za pristup određenim aplikacijama ili uvijek koristiš istu?“

Ponovo visokih 90% učenika na ovo je pitanje odgovorilo da uvijek koriste istu lozinku. 4% učenika povremeno mijenjanja lozinke, a 6 % učenika uopće ne vidi potrebu za mijenjanjem lozinke.

Obzirom na visoki postotak, učenicima sam dala zadatak da osmisle novu lozinku za barem jednu aplikaciju koju često koriste kako bi stekli naviku povremenog mijenjanja lozinke u svrhu zaštite svojih podataka.

„Što misliš koja bi od ponuđenih lozinki bila najsigurnija od zloupotrebe?“
Na ovo su pitanje odgovori bili šaroliki:

10% učenika odabire svoje ime i prezime (npr. markomarkic)
10% učenika odabire svoj datum rođenja ili datum rođenja tebi bliskih osoba
32% učenika odabire neku riječ i neki broj (npr. cvijet5)
48% učenika odabralo bi velika i mala slova te brojevi (npr. h7mHRfoH23)

Ipak je većina učenika odabrala najispravniju od ponuđenih lozinka. Iako je lako pamtiti svoje ime i prezime ili datume rođenja kod odabira lozinke treba biti pažljiv. Lozinka se treba sastojati od nepovezanih velikih i malih slova te brojeva kako bi bila što originalnija, a na taj način i zaštićenija od toga da je većina ljudi odmah upamti. Već nakon nekoliko puta korištenja takve lozinke učenici ju lako mogu upamtiti.

Na pitanje „Je li ti se na internetu ikada dogodilo nešto loše (npr. pojava virusa, ogovaranje, vrijeđanje, dijeljenje tvojih podataka ili fotografija bez dopuštenja…)?“ veliki broj učenika odgovorilo je da im se takvo što nikada nije dogodilo, a manji broj je istaknuo pojavu virusa ili vrijeđanje.

Kasnije, kroz razgovor ipak smo zaključili da su bili izloženi opasnosti, ali oni to nisu u tom trenutku percipirali kao potencijalnu opasnost već kao zabavu.

Poteškoću vezano uz prethodno pitanje, učenici koji su se susreli s prijetnjama ili virusima riješili su na način da su za viruse instalirali antivirusni program, a za prijetnje su potražili roditeljsku pomoć.

Odgovori učenika na pitanje „Što sve možeš poduzeti kako bi tvoje korištenje interneta bilo sigurnije?“ bili su vrlo savjesni:

Ne dijeliti ništa, napraviti jaču i težu lozinku ,ne otkrivati svoje lozinke, postaviti lozinku, ne ulaziti na neke stranice, postaviti lozinku i reći mami, možemo napravit neki program, mogu instalirati neke aplikacije koje štite od virusa, ne dijeli svoje lozinke, otići na privatan Internet, instalirati aplikaciju koja ne dozvoljava virusu na pristup računalu, odabrati sigurnije lozinke.

Na kraju upitnika, učenici su sigurnost na internetu ocijenili prosječnom ocjenom 3,59.

Nakon opsežne analize pitanja, za sam kraj aktivnosti učenici su unutar grupe izrađivali pravila za sigurno korištenje interneta koja smo oblikovali u plakat u digitalnom alatu Canva (https://www.canva.com/) tako da je svima uvijek vidljiv.

Neka smo zlatna pravila o sigurnost na internetu uklopili i u razrednu pjesmicu, koja je u nastavku:

Kad internetom surfaš siguran budi,
Da ti štetu ne naprave zlonamjerni ljudi.

Povremeno antivirus program uključiti trebaš,
Da svoje računalo sretno gledaš.

Lozinku pažljivo čuvaj svoju,
Da netko ne ukrade privatnost tvoju.

Kad se problem na internetu javi,
Ti ga brzo roditeljima prijavi.

Ako se ovih zlatnih pravila držiš,
na internetu se s prijateljima sigurno družiš.

Surfati na siguran način je lako,
To zna u petom razredu svatko.

Učenici su nacrtali i svog cyber heroja i zapisali od čega ih on štiti kada koriste Internet.

Ovo su neki od njihovih radova.

Slika1Slika3Slika4Slika5Slika6Slika7Slika2

Zaključak

Tema sigurnost na internetu oduvijek je bila zanimljiva i aktualna. Učenici, iako misle da znaju puno o internetu, ipak ga koriste samo za zabavu, a tada većinom misle da su zaštićeni i sigurni. Sada smo naučili kako biti još sigurniji.

Provedene aktivnosti učenicima su se jako svidjele i svi smo zajedno odlučili da ništa ne treba mijenjati, ali svakako češće provoditi.

Literatura

  1. Centar za sigurniji internet, www.sigurnijiinternet.hr/
    https://www.csi.hr/
  2. Netica, http://www.netica.hr/
  3. Canva, https://www.canva.com/

Dan sigurnijeg interneta

u područnoj školi Lupoglav

danijela_knezevic

Danijela Knežević

Učiteljica Danijela Knežević i učenici 3. b razreda Osnovne škole Stjepana Radića, područne škole Lupoglav obilježili su u utorak 8. veljače Dan sigurnog interneta 2022. u svojoj učionici po prvi puta.

Sažetak

Različitim aktivnostima učenici i učenice iznosili su svoja znanja i promišljanja o internetu, raspravljali i argumentirali što misle o internetu kao virtualnom prostoru u kojem odrastaju te u kolikoj mjeri je internet sigurno mjesto ili ne. Učenike se uputilo na pravila ponašanja u virtualnome svijetu, te premda su još maleni i nekoriste sve njegove mogućnosti, što znači odgovorna informacijska i komunikacijska tehnologija. Dan sigurnog interneta obilježili smo na satu razrednika u okviru međupredmetnih tema.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni alati, opasnost.slika 1

Naše aktivnosti provela sam na satu razrednika. Učenici su se udobno smjestili poštujući epidemiološke mjere te smo kao motivaciju na početku sata pogledali video o dječaku kojemu se na ekranu pojavljuje nešto neobično te traži pomoć odraslih.

Debatom učimo

Učenike sam podijelila u dvije skupine prema stavovima i promišljanjima koja su iznosili te smo igrom argumentirali i raspravljali o tome je li Internet sigurno mjesto- jedna skupina pokušavala je stavovima opravdati Internet kao sigurno mjesto ako su dovoljno oprezni i ako poštuju pravila o sigurnosti u virtualnom svijetu dok je druga skupina zastupala stavove kako Internet nije sigurno mjesto, ne znaš što se i kada može dogoditi, nepredvidiv je i potrebno ga je koristiti u što manjoj mjeri. Debata je bila uvjerljiva i konstruktivna, a učenici su pokušavali opravdati svoje stavove te uvjeriti protivničku skupinu u ispravnost svog mišljenja temeljem činjenica i saznanja koje su iznosili.

„Pet za net“

Učenicima sam predstavila stranicu „Pet za net“ s kojom se do sata nisu imali prilike susresti, kao i HAKOM – ovu brošuru o zaštiti djece i mladih na internetu

Sigurni na društvenim mrežama

Učenici su komentirali kojim aplikacijama i društvenim mrežama se koriste, razgovarali smo koliko vremena provode koristeći se tim sadržajima, što pronalaze, koga prate, objavljuju li ikakve postove, vlastite video ili foto materijale. Bilo je učenika koji su iznijeli misao kako su roditelji upućeni njihovo korištenje različitih društvenih mreža, no bilo je i onih koji su svjedočili o preuzimanju različitih aplikacija bez roditeljskog znanja, osobito aplikacije Snapchat. Taj sam podatak zapamtila te sam putem virtualnog roditeljskog sastanka izvijestila roditelje o saznanjima, pokušala ih približiti opasnost od interneta koji se u dječjoj dobi koristi bez nadzora te im prezentirala aplikaciju Family link kao moguć način kontrole i preuzimanja sadržaja i aplikacija.

Dan sigurnog interneta povezala sam sa sadržajima nastave Prirode i društva na kojoj smo učili i razgovarali o bontonu u digitalnom okruženju, važnosti pristojne komunikacije u digitalnom svijetu, čuvanju osobnih podataka, korisničkih imena i lozinki koje ne dijelimo s drugima. Osobiti naglasak dala sam razgovaranju s nepoznatim osobama te kako nipošto ne bi trebali dogovarati s njima bilo kakav oblik viđanja ili sastanaka bez znanja odrasle osobe od povjerenja. Razgovor sam usmjerila i prema Cyberbullingu koje je učestalo u raznim grupama, gdje učenici ponekada izdvajaju ili pišu ružne riječi nekome u grupi ili o nekome izvan postojeće grupe (Viber, Snapchat, Whatsapp, Facebook, Instagram, Twitter…)

Putem videa https://youtu.be/ln3G2FK3UWc razgovarali smo na temu Cyberbullinga i kako pomoći nekome tko to proživljava.

Koliko sam siguran online?

Učenici su o temama o kojima smo razgovarali na Satu razrednika provjerili kvizom „Koliko sam siguran online?“ (slika 1- Koliko sam siguran online?) (slika 2-Koliko sam siguran online?). Nakon što su učenici riješili kviz, zajedno smo prebrojali bodove koji su se nalazili na poleđini kviza uz objašnjenje. Većina razreda imala je podjednaki broj bodova, između 3 i 5 te je jedan učenik pročitao savjete na koji bi način trebali biti oprezniji i sigurniji na internetu. (Slika 2)

Sigurnost i zaštita na internetu

Nakon gledanja kratkog filma https://youtu.be/XjBtKowVGOQ, razgovarali smo o obitelji Središće te koliko u obitelji svakog pojedinog učenika roditelji razgovaraju s njima o korištenju interneta te vremenu koje učenici provode u digitalnom okruženju.

Ponavljalica

Sve o čemu smo danas razgovarali i saznali nešto novo, ponovili smo kroz krattki Powtoon film https://youtu.be/0jV5TO2jzUU . Djeci sam ponovila sa u slučaju bilo kakve nelagode, opasnosti ili lošeg iskustva koje dožive, važno je reći osobi od povrenjenja. Ako takve slučajno nema, uvijek može nazvati besplatno i anonimno 0800 606 606 https://youtu.be/zXxXfCbW0ss

Izrađujemo digitalne igre

Na pametnoj ploči učenici su samostalno osmislili dvije igre u Wordwall alatu, anagram te osmosmjerku koju su i odigrali.

Putem pametne ploče dostupne u učionici nekoliko učenika zaigralo je i Interland digitalnu igru.

slika 3slika 4

Razvrstaj

Učenici su razvrstavali ponuđene pojmove ( datum rođenja, naziv škole i razred, slika 5informacija da smo na odmoru, lozinka za mail…) u tablicu ovisno koju informaciju dijele s kime. Ponuđeni su bili članovi obitelji, prijatelj/prijateljica od povjerenja, poznanici, susjedi, nepoznati ljudi. Kroz ovu aktivnost učenici su uvidjeli koje su to informacije i podaci koje dijelimo s drugima, i s kime točno, a koje su informacije privatne i ne dijelimo ih s drugim ljudima koji nam nisu bliski.

Pošalji poruku

U završnom dijelu sata učenici su pisali poruku svojim vršnjacima o sigurnom korištenju interneta. Poruku su pisali na nacrtanom ekranu računala i sve poruke smo izložili na vidljivo mjesto.

slika 6slika 7slika 8

Učenicima sam na kraju podijelila i diplome za aktivno sudjelovanje u svim predviđenim aktivnostima.

Učenicslika 9i su aktivno sudjelovali u realizaciji i obilježavanju Dana sigurnog interneta. Tema ih je jako zanimala te su reagirali na svaki poticaj. Putem igara, edukativnih filmova te samostalnim radom, uspjela sam postići kod učenika da osvijeste prednosti, ali i potencijalne opasnosti virtualnog svijeta u kojem svakodnevno sudjelujemo.

Zaključak

Učenici će stečena znanja i savjete koristiti u budućem korištenju interneta i to me izuzetno raduje. Približila sam Internet na jedan posve drugačiji način te ukazala na potrebu sigurnosti na njemu. Učenicima će virtualni svijet i dalje biti zanimljiv i privlačan, no bolje shvatljiv na zabavan, razumljiv i poučan način!

Korišteni materijali

  1. https://www.youtube.com/watch?v=algknpUbXF0&feature=youtu.be
  2. https://www.youtube.com/watch?v=ln3G2FK3UWc&feature=emb_logo
  3. https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&feature=emb_logo
  4. https://youtu.be/0jV5TO2jzUU
  5. https://youtu.be/XjBtKowVGOQ
  6. https://wordwall.net/hr/resource/10656723/informatika/siguran-internet
  7. https://wordwall.net/hr/resource/10656870/informatika/siguran-internet-2021
  8. https://beinternetawesome.withgoogle.com/hr_hr/interland

Suradnjom protiv klikolovki

jasminkaB_martinaKG

Jasminka Belščak i Martina Kos-Grabar

Sažetak

Čak 130 učenika i 18 učitelja iz 14 škola i 5 država uklLogotipjučeno je u eTwinning projekt „Click smart with Dart“ čiji je cilj razvoj sigurnosti na internetu proučavanjem klikolovki.

Klikolovke, clickbaits vrsta su dezinformacija, često zastupljene na društvenim mrežama i popularnim portalima. Iako je ovaj eTwinning projekt nastao u sklopu kampanje Tjedni eTwinninga 2021., svoj je vrhunac provedbe doživio Zoomupravo u tjednu kada se obilježava Dan sigurnijeg interneta 7. – 11.2.2022. pod sloganom „Je li sve zabava i igra?“. Rezultati dosadašnjih aktivnosti i rada na projektu javno su prezentirani svim zainteresiranim sudionicima tijekom Zoom videosastanka 8. veljače 2022.

Ključni pojmovi: klikolovka, dezinformacije, igre, eTwinning, sigurnost.

Uvod

Kampanja Tjedni eTwinninga 2021. temeljila se na godišnjoj temi Medijska pismenost i dezinformacije, a održavala se u razdoblju 1.9. – 28.10.2021. Cilj kampanje bio je ponuditi učiteljima eTwinnerima priliku dobivanje podrške za prve korake prema stvaranju kvalitetnih eTwinning projekata, ali i u svrhu profesionalnog razvoja. Jasminka Belščak, učiteljica savjetnica iz Informatike, u tom je razdoblju mentorirala tim sačinjen od po jednog sudionika iz Italije, Rumunjske i Španjolske dok je iz Hrvatske bilo čak petero učitelja uključenih u tim.

Kao rezultat ove kampanje i suradnje, nastao je eTwinning projekt „Click smart with dart“ koji je pokrenut 23.10.2021. Planirano trajanje projekta je do studenog 2022., a namijenjen je osnovnoškolskim učenicima s ciljem poticanja osviještenosti o važnosti sigurnosti na internetu kroz razne nastavne predmete i međupredmetne aktivnosti. Osnivačice projekta su Jasminka Belščak, OŠ Petrijanec i Martina Kos – Grabar, OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića, Varaždinske Toplice.

Iz RH su u projekt uključeni ovi učitelji sa svojim učenicima:

  • Mirjana Bartolić, OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića, Varaždinske Toplice
  • Ljiljana Inkret – Martinčević, II. OŠ Varaždin
  • Mislava Jonjić, OŠ Petrijanec
  • Dalia Kager, OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica
  • Kristina Krtalić, OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod
  • Kristina Nikić, OŠ Janka Draškovića, Zagreb
  • Tamara Ređep, I. OŠ Varaždin
  • Adriana Telebar, OŠ Vinica.

U projektu sudjeluju i inozemni partneri, učitelji i učenici:

  • Anisoara Aydin, Scoala Gimnaziala Nr.1 BranestiUčenici, Branesti, Romania
  • Aslıhan Anar, Burcu Saka i Necla Bozdoğan, Şehit Mehmet Yılmaz İlkokulu, Istanbul, Turkey
  • Kayhan Söğüt, Kangal Anadolu Lisesi, Kangal, Turkey
  • Lobna Kammoun, Collège technique ouled Haffouz Sidibouzid, France
  • Maria Abbagnale, ICS “A. Maiuri” di Pompei, Pompei (Na), Italy
  • Valentina David, Scoala Gimnaziala “George Cosbuc” 23 August, 23 August, Romania.

Glavni dio

Nakon uspostave kontakata daljnja realizacija projekta krenula je održavanjem 1. mrežnog sastanka partnera s ciljem upoznavanja, definiranja ishoda i ciljeva projekta na kojem je dogovoreno da svi partneri aktivno sudjeluju sa svojim prijedlozima u kreiranju projektnih aktivnosti. Prema dogovoru, aktivnosti su podijeljene po mjesecima, a na kraju tekućeg mjeseca na TwinSpaceu objavljuju se nadolazeći projektni zadatci s ciljem da se spriječe nejasnoće te da se sve odradi sukladno predviđenom hodogramu aktivnosti. Za lakše praćenje tijeka projekta putem Google Tablica kreirane su Activities checklist koje na jednostavan i sistematičan način omogućavaju pregled svih provedenih aktivnosti i individualno praćenje aktivnosti sudionika. Od samog početka provedbe projekta tijek je dinamičan i isprepleten nizom različitih aktivnosti sa zadanim rokovima, a koje učenike potiču na samostalnost, suradnju, ali i istraživački rad. Učenicima su stvoreni profili zbog bolje i lakše komunikacije i suradnje s ostalim učenicima i učiteljima te lakše snalaženje u projektnim aktivnostima.

Padlet ploče

Izrada logotipaZbog sistematizacije, organizacije i lakšeg snalaženja učenika postavljene su Padlet ploče imenovane po projektnoj aktivnosti koju je trebalo provesti. Map of partner countries namijenjena je za označavanje lokacija s kojih dolaze partnerske škole. Project logo ploča poslužila je kao izvrstan medij na kojem su učenici predstavili dizajne svojih logotipa.Prijedloge logotipa izrađivali su uz pomoć računala, Glasanjekorištenjem različitih digitalnih alata koje su sami odabrali te je putem ankete na TwinSpaceu provedeno transparentno glasanje. Pobjednički logo dizajnirala je učenica Ema iz OŠ Vinica. Ploča It’s me Avatari namijenjena je predstavljanju učenika i učitelja gdje su sudionici trebali napisati nešto o sebi, o školi koju polaze, svojim interesima, pritom pazeći da ne odaju osobne podatke te ih odgovorno koriste s ciljem dolaženja do spoznaja o potencijalno opasnim situacijama proizašlim zbog neopreznog objavljivanja osobnih podataka. Poseban interes učenici su pokazali za izradu svojeg avatara i postavljanje istog kao profilne fotografije. Izrađujući svoj avatar, učenici su shvatili koliko je jednostavno izraditi fotografiju osobe te da netko drugi može izraditi njihovu fotografiju i tako ju zloupotrijebiti, npr. za lažno predstavljanje. Na True/False učenici su napisali jednu istinitu i jednu lažnu informaciju o školi, gradu, mjestu ili državi iz koje dolaze. Ostali učenici trebali su istražiti i provjeriti točnost tih informacija. Istraživačkim radom učenici su, koristeći se računalom i drugim Čestitkedigitalnim uređajima s pristupom internetu, trebali istražiti kulturne, geografske i druge znamenitosti partnerskih zemalja, a nakon toga raspravljajući demantirati netočne informacije i argumentirano iznijeti svoje repliku na netočno plasirane informacije. Blagdanske želje razmijenjene su na ploči Christmas wishes. Jedna od zanimljivijih plača je My experiences Iskustvowith clickbaits namijenjena iznošenju iskustva učenika s klikolovkama. Neki učenici izjasnili su se da su se susreli s klikolovkama, najčešće igrajući neke igrice ili pretraživanjem interneta, neki su naveli da nemaju takvih iskustava, a nekolicina njih izjasnila se da je nasjela na klikolovku i iz znatiželje su kliknuli na poveznicu koja im se ponudila. Tako su učenici postajali svjesniji da nas klikolovke okružuju na internetu, ali i drugim medijima i izvorima informacija.

Dan sigurnijeg interneta

Projekt Click smart with dart svoj vrhunac dosegnuo je upravo u vrijeme obilježavanja DSI2022. Misao vodilja s naslova ovog članka, Suradnjom protiv klikolovki, potaknula je sve sudionike projekta na osmišljavanje novih kreativnih zadataka kako bi se na što bolji i razumljiviji način nastojalo prikazati i staviti dodatan naglasak na to s koliko je opreza potrebno pristupiti kad je u pitanju pretraživanje interneta, dijeljenje svojih osobnih podataka, korištenje društvenih mreža i svih ostalih mogućnosti koje nudi najveća svjetska računalna mreža – Internet. Pronalazeći i prikupljajući informacije u raznim izvorima, poput internetskih stranica, brošura, udžbenika iz Informatike, edukativnih videolekcija, informatičkih časopisa i ostalih radnih materijala, učenici su kritički promišljali o klikolovkama i drugim opasnostima. Povodom Dana sigurnijeg interneta svoje su znanje pretočili na različite plakate, postere, interaktivne uratke i kvizove pri čemu su koristili razne digitalne alate, a osmislili su i svoje klikolovke.

Klikolovka1Klikolovka2Klikolovka4Klikolovka3Cyberbullying je uznemiravanje, oblik maltretiranja ili uznemiravanja korištenjem elektroničkih sredstavaDodajte podnaslov

Različitim projektnim aktivnostima učenici su osmislili ove savjete o oprezu u korištenju mogućnosti koje nam pruža internet:

  • Ne posjećuj stranice sa sumnjivim sadržajima.
  • Ne otvaraj „čudne“ poveznice.
  • Čuvaj osobne podatke.
  • Odgovorno se koristi društvenim mrežama.
  • Promisli prije otvaranja sumnjivih poruka.
  • Nije sve zabava i igra, već treba biti oprezan kad se koristi internet.
  • Važna je komunikacija i povjerenje u odrasle osobe, roditelje, učitelje, stručnu službu i sve one kojima je u domeni zaštita i privatnost djece ako se naiđe na problem vezan uz sigurnost na internetu.

Zaključak

Proučavanjem i izradom klikolovki pomoću raznih digitalnih alata učenici usvajaju primjereno ponašanje na društvenim mrežama, uče filtrirati dobar sadržaj od lošeg, bolje razumiju problem dezinformacija, prepoznaju ga i pravilno reagiraju. Učenici se tako uče odgovorno koristiti društvenim mrežama, razvijaju kreativno izražavanje i IKT vještine, razvijaju komunikacijske kompetencije na stranom jeziku, a suradnjom su sklopili i nova prijateljstva s učenicima iz drugih škola, gradova i država. Kod učenika je potaknuto kritičko mišljenje i razvijena empatija prema drugim učenicima. Osviješteni su o opasnim i negativnim stranama društvenih mreža te im pristupaju kritički i odgovorno.

Razvijeni će materijali i aktivnosti nakon analiziranja biti objavljeni u brošuri na web stranici škola sudionica i TwinSpaceu te će se tako omogućiti njihovo korištenje za daljnje učenje i promicanje sigurnog interneta.

Sigurno i na njemačkom

josip_jelcic

Josip Jelčić

Sažetak

Sigurnost na internetu iznimno je važna tema koja se osim za Dan sigurnijeg interneta obrađuje i kroz brojne eTwinning projekte. Kako bi se istaknula važnost ove teme, povodom Dana sigurnijeg interneta povezani su sadržaji informatike i njemačkoga jezika. Kroz različite aktivnosti učenici su naučili, ponovili i uvježbali sadržaje ovih dvaju predmeta: dijelove računala, aplikacije, aktivnosti i ponašanje na internetu, opasnosti na internetu, savjete za sigurnije korištenje interneta.

Ključni pojmovi: dijelovi računala, aplikacije, korištenje interneta, sigurnost, njemački jezik

Uvod

Budući da učenici svakodnevno koriste internet, potrebno je svakodnevno i govoriti o njemu. Pri tome treba učenicima pružiti informacije o načinima korištenja interneta, upozoravati ih na opasnosti kojima se izlažemo koristeći ga i dati im savjete za sigurno korištenje i sprječavanje nepoželjnih ponašanja na internetu.

Sigurnost na internetu česta je tema na satima njemačkoga jezika u Osnovnoj školi Gradac, prije svega zahvaljujući eTwinning projektima u kojima redovito sudjelujemo. Nakon što smo posljednjih nekoliko godina redovito obilježavali Dan sigurnijeg interneta kroz različita predavanja i radionice na hrvatskome jeziku, ove smo godine odlučili napraviti korak dalje i povezati sadržaje informatike i njemačkoga jezika. U skladu s tim, učenici su o sigurnosti na internetu učili na satima njemačkoga jezika, koristeći tzv. CLIL metodu (eng. Content and Language Integrated Learning) odnosno učenjem sadržaja informatike na njemačkome jeziku.

Dan sigurnijeg interneta na satima njemačkoga jezika

Ove je godine Dan sigurnijeg interneta na poseban način obilježen u osmome razredu. Na početku dvosata učenici su na temelju fotografije računala trebali pogoditi temu sata. Nakon što su aktivirali predznanje, ponovili su i uvježbali dijelove računala pomoću prezentacije i vježbe povezivanja parova, koje su izrađene u alatima Canva i LearningApps.

Slika1Slika2

Zatim su dobili radni listić na kojem se nalazio oblak riječi u obliku računala. Zadatak je bio pronaći 23 glagola povezana s računalom i internetom, te ih potom u tablici na Slika3sljedećoj stranici prevesti na engleski i hrvatski. Učenici su ovu vježbu odradili s lakoćom jer su im pojmovi uglavnom bili poznati iz engleskog jezika. Sljedeći je zadatak bio ubaciti pronađene glagole u odgovarajuće izraze (npr. poslati e-mail = eine E-Mail schicken), koji će im kasnije biti korisni kada budu opisivali što rade na internetu i za rješavanje domaće zadaće.

Omiljene aplikacije

Uslijedilo je čitanje tekstova u kojima mladi iz cijeloga svijeta opisuju svoje omiljene Slika4aplikacije. Učenici su bili podijeljeni u grupe po troje, a svaka je grupa čitala drugi tekst. Zadatak je bio pročitati tekst, izdvojiti i opisati aplikacije koje je osoba navela te prepričati ostatku razreda. Ovom su se aktivnošću uvježbavale vještine čitanje s razumijevanjem i govorenje.

Nakon što su sve grupe kratko prepričale svoje tekst, uslijedio je kratak razgovor o aplikacijama i korištenju interneta. Svaki je učenik u barem jednoj rečenici naveo što najčešće radi na internetu i koja mu je najdraža aplikacija.

Za domaću zadaću učenici su trebali opisati svoje najdraže aplikacije, navodeći njihove funkcije, koliko ih često koriste i zašto.

Opasnosti na internetu i savjeti za sigurnije korištenje interneta

Drugi je dio drugoga sata bio posvećen opasnostima kojima se izlažemo korištenjem interneta. Učenici su pogledali kratak videozapis „Die größten Gefahren im Internet“ u Slika5kojemu su predstavljene najčešće opasnosti na internetu. Potom su kratko komentirali što im je poznato i s čime su se susreli (primjerice, lančane poruke, lažne vijesti, elektroničko nasilje i sl.). Zajedno smo iz videa izdvojili rečenice za sigurnije korištenje interneta, koje su učenici potom oblikovali u savjete koristeći imperativ. Na dodatnoj će nastavi učenice od ovih savjeta napraviti digitalne plakate.

Na kraju sata provedeno je vrednovanje. Ispunjavajući tablice samovrednovanja, učenici su mogli uvidjeti jesu li i u kojoj mjeri ostvarili odgojno-obrazovne ishode ovih nastavnih sati, koje su ocijenili vrlo zanimljivima i korisnima.

Slika6

Zaključak

Različitim aktivnostima tijekom godine potrebno je osvješćivati učenike da uz mnogobrojne pozitivne strane internet nažalost obiluje i negativnima. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta učenicima se ukazuje na moguće opasnosti koje vrebaju na internetu, a ujedno im se daju i savjeti kako se od njih zaštititi te koristiti internet na sigurniji način. Primjenom CLIL metode naglašena je važnost ove teme, a učenje stranoga jezika obogaćeno je zanimljivim i korisnim sadržajima.

Literatura

  1. Prezentacija
  2. Die größten Gefahren im Internet: https://www.youtube.com/watch?v=Pnljc-YGYoM
  3. Computerteile: https://learningapps.org/watch?v=pbtk9feg322
  4. Computer-Verben: https://1drv.ms/w/s!Aia6dQV1nVR4qR5FKcv-nqBdHCZR?e=B93rh1
  5. Lieblings-Apps weltweit: https://www.pasch-net.de/de/lernmaterial/kultur-musik/meine-lieblingsapps-weltweit.html

Prvašići sigurni na internetu

lidija_pecko

Lidija Pecko

Sažetak

Internet, dinamičan i kreativan medij današnjice, prisutan u školi i izvan škole. Omogućava široke spoznaje o svijetu u kojem živimo, nove načine komunikacije, zabave, pronalaženja informacija. Zahtijeva podizanje svijesti o opasnostima koje vrebaju u tom svijetu te kako se zaštititi od istih. Važno je od malena učiti djecu o internetu i njegovim mogućnostima, prikladno djetetovoj dobi. Prije svega uključiti roditelje u edukaciju, osvijestiti učenike o sigurnosti na internetu, odgovornom ponašanju, pronalasku primjerenog sadržaja, razlikovati dobre i loše informacije, dijeljenju podataka na internetu, ostavljanju digitalnog traga ali i osvijestiti potrebu traženja pomoći odrasle osobe. Navedeni sadržaji su provedeni s prvašićima, a u sklopu osvješćivanja navedenog provedena je istraživanje o sigurnosti na internetu među učenicima od 1. do 4. razreda Osnovne škole “Dobriša Cesarić”, Požega. Cilj anketnog ispitivanja je osvješćivanje učenika o sigurnosti na internetu, odgovornom ponašanju, dijeljenju podataka na internetu te ostavljanju digitalnog traga.

Ključne riječi: internet, sigurnost, informacija, digitalni trag.

Uvod

Internet, mreža koja je omogućila pristup bogatstvu informacija i znanja te potaknula val inovacija i kreativnosti mijenja naš život. Ta privlačna mreža mijenja čovjekov pogled na život i svijet, mijenja našu koncepciju zabave, preplavljuje nas informacijama, briše granice između virtualnog i stvarnog svijeta. Interaktivnost, linkanje, pretraživost, multimedijalnost, sve te odlike mreže imaju privlačne prednosti. Internet snažno djeluje i u velikoj mjeri oblikuje živote svih kategorija stanovništva, od onih najmlađih do onih najstarijih. Količina vremena koju djeca i mladi provode on-line svakodnevno je u porastu.

Uporaba interneta i računala može poboljšati kvalitetu učenja i rezultate testiranja. Internet je mnogim učenicima omogućio da dijelom zamijene uloge sa svojim nastavnicima. To znači da učenici istražuju podatke i uživaju u učenju, umjesto da bubaju napamet činjenice i datume. Opće je poznato da ljudi bolje nauče razne sadržaje ukoliko se sami upuste u istraživanje.

Potrebno je unaprijediti digitalne kompetencije djece i poticati ih da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema u području sigurnosti djece na internetu.

Prvašići u potrazi za boljim internetom

Učenici prvog razreda (1.a OŠ “Dobriša Cesarić”), sa svojom učiteljicom Lidijom Pecko, proveli su u nekoliko radionica sigurnosti na internetu kurikuluma Pet za net. Jedna od zanimljivih radionica bila je Moje mjesto za zabavu i igru , u kojoj su učenici nabrajali mogućnosti rada na internetu, te učili kako odabrati primjerene online igre. Na početku sata učenici su nabrajali kako se igraju u školi i kod kuće, te mogu li se igrati na računalu, tabletu? Gdje pronalaze igrice? Nakon razgovora, sami su pronalazili primjerene igre na školskim tabletima. Uz crtani film Jeste li vidjeli nešto čudno na internetu spoznali su kako internet ne smiju pretraživati bez starije osobe.

Kroz radionicu Kako u šumi pronaći stablo pronalazili su informacije na internetu, ali i iz knjiga i enciklopedija. Motivacijsko pitanje Koliko naša škola ima učenika? bilo je dovoljno motivirajuće da učenici posjete i školsku knjižnicu i web stranicu škole. Istaknuli su brzinu interneta i dostupnost informacija. Lijepo je bilo vidjeti koliko su prvašići snalažljivi s pretraživanjem enciklopedija u školskoj knjižnici.

Radionica Digitalni trag poučila je učenike kako sve što objave, pošalju, pretražuju, lajkaju, upisuju podatke, ostaje trajno zapisano, kao njihov trag, koji je lako pratiti. Pogledali su i film Čarobni prsti svuda ostavljaju trag, kojim su uvidjeli kako sve što radimo na internetu ostavlja trag, koji ne možemo izbrisati.

Radionica Neznanac s druge strane ekrana , pobudila je u učenicima raspravu kako se igraju igrice umreženo i znaju li s kim igraju. Video Znaš li s kim razgovaraš, otkrio je učenicima online zamku. Prisjetili smo se pravila ponašanja na internetu, što su postavke privatnosti, koje bi mogle biti zamke virtualnog svijeta.

Za sat ponavljanja odabrali smo igru dabrice Darke. Izvrsna igra uz Darku, medu Marka i mudre sove, omogućila je učenicima ponoviti što je digitalni trag, kojim predmetima mogu na internet, elektronički otpad, recikliranje. Zanimljivu igru nastavili su kod kuće uz pomoć roditelja.

Provedene radionice osvijestile su prvašiće o važnosti znanja sigurnosti na internetu i odgovornog ponašanja. S ciljem da im stečena znanja u budućnosti omoguće odgovorno služenje internetom.

Istraživanje i metodologija

Cilj istraživanja: osvješćivanje učenika o sigurnosti na internetu, odgovornom ponašanju, dijeljenju podataka na internetu te ostavljanju digitalnog traga.

Sudionici istraživanja: učenici od 1. do 4. razreda Osnovne škole “Dobriša Cesarić”, Požega (veljača 2022. godine).

Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac)

Rezultati

U anketnom ispitivanju sudjelovao je 91 učenik razredne nastave. Od toga 22 učenika prvih razreda, 20 učenika drugih razreda, 23 učenika trećih razreda i 26 učenika četvrtih razreda.

Na internetu se osjećaju donekle sigurno (56%), sigurno se osjeća 34 % ispitanika a 4 ispitanika se osjeća nesigurno.

Dok igraju igrice, osamdeset četiri ispitanika odgovorilo je kako se osjećaju ugodno (92 %), dok je ostalim ispitanicima dosadno (8%).

Na pitanje kome smiju dijeliti svoje podatke na internetu 81 % ispitanika je odgovorilo kako nikome ne smiju dijeliti svoje podatke, 19 % ispitanika odgovorilo kako smiju dijeliti svoje podatke prijateljima koje poznaju, nitko od ispitanika nije odgovorio kako smiju dijeliti svoje podatke svima koji ih nešto pitaju i online prijateljima koje ne poznaju. (Slika 1)

clip_image002

Ispitanici se slažu u velikom postotku da sve što pošalju na internetu ostane trajno zabilježeno (78%).

Većini ispitanika internet služi samo za igranje igrica, 88% potvrdnih odgovora. Isti postotak ispitanika smatra kako su obrazovni portali za djecu sigurna mjesta gdje djeca mogu doći do traženih odgovora.

U najvećem postotku (100%) ispitanici se slažu kako ružnim riječima I psovkama nije mjesto na internetu.

Tvrdnju kako roditelji znaju sve o njihovim aktivnostima na internetu potvrdilo je osamdeset dva ispitanika (90%).

Slažu se kako nije dobro objavljivati svoje slike ili slike svojih prijatelja na internetu (97%) te kako nije dobro davati broj kartice računa strancima ili u igricama koje to zatraže (100%). (Slika 2)

clip_image004

Većina ispitanika smatra kako im se može dogoditi nešto loše dok su na internetu (92%).

Kako na internetu treba poštovati pravila uljudne komunikacije i pristojnog ponašanja, te kako internet ima korisnih sadržaja svi ispitanici se u potpunosti slažu (100%).

Na pitanje koliko smiju imati najmanje godina da bi bili član društvene mreže 57% ispitanika je odgovorilo krivo, tj. 15 godina. Trideset devet ispitanika je odgovorilo točno – 13 godina (43%). (Slika 3)

clip_image006

Većina ispitanika poznaje viruse (trojanski konj), kao programe koji su štetni za računalo (90%). Smatraju da ne posjećivanjem sumnjivih web stranica mogu izbjeći štetne programe (95% ispitanika).

Većina ispitanika se slaže kako trebaju više učiti o sigurnosti na internetu (95%).

Na pitanje koliko vremena provode na internetu tijekom dana, 25 % ispitanika je odgovorilo kako provode manje od jednog sata na internetu tijekom dana, 42 % ispitanika je odgovorilo kako provode do dva sata na internetu tijekom dana a 3 % ispitanika je odgovorilo kako provode više od dva sata na internetu tijekom dana. (Slika 4)

clip_image008

Zaključak

Internet, privlačna dinamična mreža pruža ogromne mogućnosti i izazove. Razmjenu iskustva, mišljenja I informacija s vršnjacima i odraslima sličnih interesa ili problema. Omogućuje brojna i raznovrsna istraživanja koja mogu pomoći u boljem shvaćanju mreže, širenju znanja. Iako internet pruža brzu dostupnost informacija kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi potrebno je biti svjestan opasnosti kojima odrasli i djeca mogu biti izloženi.

Tako se ispitanici istraživanja osjećaju donekle sigurno dok su na internetu, a dok igraju igrice online, osjećaju se ugodno. Većina ispitanika smatra kako svoje podatke ne smiju dijeliti nikome, objavljivati fotografije, davati brojeve kartice računa strancima, jer sve što pošalju ostaje trajno zabilježeno. Svjesni su zlouporabe privatnih podataka. Sigurna mjesta za pretraživanje na internetu su obrazovni portali. Svi ispitanici slažu se kako na internetu treba poštovati pravila uljudne komunikacije i pristojnog ponašanja. Ispitanici poznaju virusne programe te kako ih izbjeći. O potrebitim godinama za pridruživanje društvenim mrežama, većina ispitanika je odgovorila krivo. Ispitanici se slažu kako trebaju više učiti o sigurnosti na internetu.

Potrebno je educirati djecu i mlade kako koristiti internet na siguran način, podučiti ih načinima zaštite, kao i osigurati nadzor roditelja u trenutcima kada se koriste internetom.

Literatura

  1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Nadrljanski M., Nadrljanski Đ.,
  2. CARNet; Sigurnost na internetu https://www.carnet.hr/wp-content/uploads/2019/09/Sigurnost-na-Internetu-1.pdf
  3. Kurikulum Pet za net, https://petzanet.ucitelji.hr/
  4. Medijska pismenost, portal https://www.medijskapismenost.hr/internet/
  5. M. Đuranović, I. Klasnić (2016). Povezanost školskog uspjeha I rizičnih ponašanja srednjoškolaca na internetu, Napredak, 157 (3) 263-281 (2016)

Obilježen Dan sigurnijeg interneta

marinelaS_ljiljanaIM

Marinela Schatten i Ljiljana Inkret-Martinčević

Sažetak

Tijekom drugog tjedna 2. mjeseca kao i svake godine u II. osnovnoj školi Varaždin obilježen je dan sigurnijeg Interneta. U radu je dan kratki prikaz različitih aktivnosti koje su se provele s učenicima od prvog do osmog razreda. Naglasak je stavljen na provođenje debate na temu „Koliko je Internet siguran za djecu i mlade“ među učenicima viših razreda. Debata u ovom obliku provedena je prvi put u školi za dan sigurnijeg Interneta te je samom aktivnošću provedeno i istraživanje. Pitanja na koja ćemo pokušati dati odgovor su sljedeća: jesu li su učenici viših razreda spremni na ovakav izazov te je li imaju dovoljno informatičkog znanja o sigurnosti Interneta za vođenje kvalitetne diskusije.

Ključni pojmovi: internet, sigurnost, strip, kviz, debata, oblak riječi.

Uvod

Dan sigurnijeg Interneta organizira udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije i provodi se u veljači radi “promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, a posebice među mladima” (Centar za sigurniji Internet, 2021).

Centar za sigurni Internet s partnerima (Centar za sigurniji Internet. 2022) je za učenike, roditelja i učitelje pripremio različite edukativne materijale u obliku prezentacija, videozapisa, nagradnih i edukacijskih igri, raznih kvizova i sl.

Učiteljice informatike II. osnovne škole Varaždin provele su tijekom tjedna niz aktivnosti na temu sigurnijeg Interneta zajedno s učenicima od 1. do 8. razreda. Kratko ćemo dati pregled aktivnosti i radionica koje su se provele, dok će naglasak biti na provođenje debate među učenicima viših razreda.

Provedene aktivnosti

Učenici prvih razreda su odigrali edukativnu igru “Dabrica Darka otkriva digitalni svijetslika 1gdje je veliki broj učenika došao do kraja igre i dobio virtualnu diplomu.

Učenici drugih, trećih i četvrtih razreda su izrađivali različite digitalne radove u online digitalnim aplikacijama kao što su izrada oblaka ključnih riječi, stripova i plakata. Digitalni alat koji je korišten za izradu oblaka ključnih riječi je WordArt.

Zanimljivost ovog alata ogleda se u tome što pojmovima možemo pridodati veće značenje odabirom veličine te će u slikovnom prikazu taj pojam vizualno biti veći i bitniji u odnosu na druge. Ovdje su nastale zanimljive kreacije pomoću kojih su učenici opisali Internet.

Osim izrade slika, izrađivali su se stripovi na temu Kako se sigurno ponašati na Internetu i Što učiniti ako primijetiš nešto što ti ukazuje na opasnost. Učenici četvrtih razreda pokazali su da su vrlo dobro tijekom prošle i ove godine usvojili nastavne slika 2ishode te da primjereno reagiraju u trenutku kada primijete opasnost. Osmišljavanjem i izradom stripa pokazali su da znaju prepoznati potencijalnu opasnost te da ispravno reagiraju obraćanjem osobi od povjerenja. Stripovi su kreativni i edukacijski jer mogu slika 3poslužiti kao primjer drugim učenicima.

Učenici četvrtih razreda izradili su brojne plakate na različite teme o sigurnosti na Internetu kao što su to primjerice: pravila ponašanja na Internetu, loše strane Interneta, dobre strane Interneta, cyberbulling, sigurnost na Internetu, društvene mreže i opasnosti, kako se ponašati na Internetu te e-bonton. Za izradu plakata korišten je digitalni alat Canva, a plakati su izrađeni vrlo kreativno s korisnim savjetima i bitnim informacijama.

Među učenicima viših razreda održan je Kahoot kviz koji je dio eTwininng projekta Safer Internet Day te je provedena debata na temu “Koliko je danas Internet siguran za djecu i mlade“. Vrlo sličan oblik debate proveden je u srednjoj ekonomskoj školi među učenicima trećih i četvrtih razreda od strane nastavnice Natalije Stjepanek (Stjepanek, 2010). Obzirom na uvođenje predmeta informatike u osnovne škole pokušali smo provesti takvu debatu u višim razredima osnovne škole. Prije provođenja debate postavljali smo si pitanja poput: Koliko su učenici u toj dobnoj skupini spremni na ovakav izazov? Hoće li moći obraniti svoje teze? Koliko će učitelji morati sudjelovati u obliku poticaja? Imaju li učenici dovoljno znanja iz poznavanja Interneta da mogu predstaviti svoje teze?

Na stanicama centra za nastavnike kao i za učenike dostupni su brojni edukativni materijali koje smo koristili kako bismo učenike i djecu lakše upoznali s Internetom i slika 4njegovim dobrim i lošim stranama. Materijali su tjedan dana prije kroz usmeno izlaganje i prezentaciju predstavljeni učenicima te su sadržavali podjednako dobrih i loših stana Interneta, kvaliteta i opasnosti. Ni na koji način učiteljice u usmenom izlaganju nisu zauzele i pokazale svoj stav prema temi je li Internet siguran za djecu.

Debata je provedena među učenicima 6. i 8. razreda. Na početku učenici su se upoznati s pravilima debate te su podijeljeni na dvije grupe: afirmacijsku i negacijsku. Negacijska grupa zastupala je tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade dok je afirmacijska grupa zastupala suprotno. Svaka strana trebala je argumentirano zastupati svoju tezu bez obzira na vlastiti stav, tvrdnje su se trebale potkrijepiti dokazima i provjerenim informacijama.

Pravila debate su bila sljedeća (Stjepanek, 2010):

  • Vrijeme za repliku je ograničeno do 2 minute!
  • Sudionici ne upadaju drugima u riječ.
  • Sudionici se javljaju za riječ dizanjem ruke!
  • Zabranjeno je vrijeđanje i nepoštovanje tuđeg mišljenja!
  • Tri učenika predstavljaju žiri i oni donose odluku o tome koja je skupina bolje izložila svoje argumente.

Učenik koji predstavlja svoju grupu (afirmacijsku odnosno negacijsku) predstavio je tezu koju grupa zastupa. Suprotstavljene grupe vrlo su dobro iznijeli uvod, argumentirali te postavili pitanja suprotnoj strani. Tijekom debate su se trudili da opovrgnu argumente protivnika i trudeći se pri tome dokazati svoju tezu.

Moderatorica debate bila je učiteljica informatike čiji je posao bio da napravi uvod u debatu te prati njen tijek. Tijekom debate učenici su bili vrlo aktivni, ruke su stalno bile u zraku i teme koje su obuhvatile su pokazale da vrlo dobro vladaju ovim područjem. Iznosili su tvrdnje i teze koje nisu bile u materijalima, spajali su teoriju s praksom iznoseći primjere koje su doživjeli ili pročitali. Dotakli su se tema o e-učenju, korištenje Interneta za vrijeme COVID epidemije, odgovornog roditeljstva, dark web-a, važnosti edukacije i različitih usluga na Internetu.

slika 5slika 6

Učenici su pokazali zavidnu razinu kritičnog i analitičkog promišljanja, propitkivale su se teze, postavljala protupitanja te vrlo uspješno zastupale teze. Na kraju, svaka strana je zaključila debatu tako da su ponovili svoje stavove u odnosu na protivnikove i iznijeli zaključke zašto je njihov stav bolji.

Svaki član žirija mogao dati do 10 bodova za svaki tim. Članovi žirija su za vrijeme izlaganja bilježili svako pitanje, svaku tezu i stav te dodjeljivali bodove svakoj grupi. Na kraju je uz malu prednost u 6. razredu pobijedila afirmacijska grupa. Kao najbitnije žiri je izdovoljilo da su spojili korist i utjecaj edukacije na sigurnost djece na Internetu. U 8. razredu pobjednicima je proglašena negacijska grupa koja je zastupala tezu da Internet nije siguran za djecu i mlade.­­­­­­­­­­­­

Zaključak

Učenici 6. razreda pokazali su da ne zaostaju znanjem za učenicima 8. razreda što se tiče sigurnosti na Internetu. Učenici su svjesni da Internet trebaju koristiti vrlo odgovorno kao i da Internet pruža niz različitih usluga koje su danas nužne za svakodnevne poslove i obrazovanje. Pokazali su da su spremni analitički razmišljati i propitkivati što je dobro, a što loše te na temelju toga stvarati nove zaključke i ideje. Kroz diskusiju došlo je do stvaranja novog znanja te razmjene iskustva i mišljenja među učenicima. Potakla su se brojna pitanja, a sama rasprava se je vodila na pristojnoj razini gdje su učenici bili iznimno aktivni. Uvažavali su stavove drugih te su ih argumentirano pokušavali opovrgnuti. Rasprava je vođena diplomatski te su stavovi i argumenti koji su izneseni od obje strane bili točni i ispravni.

Učenicima se je svidio ovakav oblik radionice gdje su imali priliku jasno reći i zastupati svoje stavove koristeći svoje prethodno znanje. Pokazali su da osim poznavanja teme imaju dovoljno znanja da mogu o tome voditi zanimljivu i kvalitetnu diskusiju. Moramo priznati da smo iz njihovih izlaganja također naučili ponešto što nismo znali.

Literatura

  1. Centar za sigurniji Internet (2021, siječanj) Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta 2021, https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-Interneta-2021/
  2. Centar za sigurniji Internet (2022, veljača) Informacije, https://www.dansigurnijegInterneta.org/index.php/informacije/
  3. Stjepanek, N. (2010, veljača) Osviještenost učenika o sigurnosti interneta, Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2010/02/27/osvijestenost-ucenika-o-sigurnosti-interneta/

Učimo s crvenkapicom

sinisaR_marijaZ

Siniša Režek i Marija Zubec

Sažetak

U tjednu kada se obilježava Dan sigurnijeg interneta, učenicima 1. razreda ispričana je moderna verzija, njima poznate priče, Crvenkapice, u izvedbi profesorice informatike Marije Zubec i profesora matematike Siniše Režeka. Uz puno smijeha i poneku suzu, učenicima je na zanimljiv način ispričana vrlo ozbiljna priča te im je objašnjeno kako da se ponašaju u prisustvu nepoznate osobe i što da naprave ako se boje te osobe. Zaključak priče bio je da im se slične stvari mogu događati i dok koriste računalo, zločesti vuk ponekad može biti i crni čovjek, koji želi doći do njih.

Ključne riječi: Crvenkapica, strah, nepoznati čovjek, sigurnost, pomoć.

Uvod

slika1Kako bi učenike prvih razreda upoznali sa sigurnim i nesigurnim stvarima oko nas i na računalu, odlučili smo da će njima poznatu priču, ali s novim detaljima, ispričati njima poznata profesorica informatike i nepoznati profesor matematike. Učenicima nije rečen naziv priče, pa su uživali u slušanju.

Slika 1. Siniša Režek, prof. savjetnik i Marija Zubec, dipl. uč. savjetnik

Središnji dio

Uvodni dio sata

Sat smo započeli u opuštenoj atmosferi u njihovoj matičnoj, a ne u informatičkoj učionici. U kratkom razgovoru učenici su priznali da vole priče, pogotovo kad im netko priča. Učenici su dobili gosta kojeg su pristojno pozdravili, ali su ga se uplašili jer im nije poznat. Visok, ozbiljan i glasan profesor predstavio se učenicima. Najavili smo im zanimljivu priču, koju moraju pažljivo slušati. Glavni glumci su profesor Siniša i profesorica Marija.

Glavni dio sata

„U malenoj kući živjela je djevojčica s majkom. Otac joj je umro dok je bili jako mala. Zbog širenja korone, djevojčica je imala nastavu online, pa je stalno bila u kući. Prije nego je majka otišla na posao, zazvonio je telefon, bila je to mamina mama. Ona je živjela sama na drugom kraju malene šume. Razboljela se. Majka je na brzinu spremila stvari u košaricu i rekla djevojčici da odnese to baki kad završi s nastavom.“ Započela je profesorica Marija mirnim glasom priču.

„Djevojčica je uzela svoj kaputić koji je najviše voljela, obukla ga je i stavila na glavu kapuljaču koja je bila crvene boje. Skoro je zaboravila na košaricu koju je majka pripremila. Provjerila je jel’ sve uzela i krenula je prema šumici. Djevojčica voli šetati šumom. Voli slušati cvrkut ptica, zna vidjeti i vjevericu koja skakuće po granama. Na jednoj livadi bilo je puno cvijeća, djevojčica je odlučila da ga ubere za baku.“ Završila je profesorica svoj dio priče.

Diže se profesor Siniša, staje ispred učenika i tišim glasom započinje svoj dio. „Gle, gle koga moje oči vide. Djevojčicu. Samu. Mljac, mljac! Čekaj! Krenem li sad prema njoj, prestrašit će se, početi će vikati. Tko zna gdje je onaj lovac, uvijek je negdje u blizini?! Što da radim??“

Učenici su u čudu, napeto prate profesora koji se šeta po učionici.

„Znam! Djeca vole pse! Ja ću glumiti da sam pas.“ I dok profesorica stoji i glumi da bere cvijeće, prilazi joj profesor. „Vau, vau! Vau, vau! Bok, djevojčice! Ne boj se, ja sam tvoj prijatelj, ja sam pas.“ Na nekim učeničkim licima nazire se osmjeh. „Oprosti psiću, uplašila sam se, izgledaš mi jako opasno, kao zločesti vuk! Njega se moram bojati. Rekli su mi kad ga vidim da počnem vikati, pa će doći lovac.“

Profesor se šeta oko profesorice. „Jao meni, još ću i nastradati jer izgledam kao vuk, vau, vau, a ja sam samo običan pas. Dokazat ću ti da sam tvoj prijatelj. Reci mi kuda ideš, ja ću ići s tobom, ako dođe taj vuk ja ću te obraniti od njega.“ Profesorica gleda zamišljeno po učionici, pa oko sebe. „Baš ti hvala dragi psiću. Idem tu blizu, do svoje bake, bolesna je, pa joj nosim jesti i piti. Možda je bolje da ne ideš sa mnom, ako te baka vidi, ona će vikati i vikati i doći će lovac. Bolje ostani ovdje u šumi, ja ću se brzo vratiti pa ćemo se igrati.“ Profesorica maše i odlazi od profesora.

Profesor radi velike korake, hoda okolo, staje pred učenike. „Evo me pred bakinom kućicom, sad moram biti kao pravi pas, tiho se uvući unutra da me baka ne vidi. Idem pokucati.“ Profesor kuca na vrata učionice. Profesorica će biti i baka, s dna učionice starim glasom odgovara: „Tko je? Unučice moja, jesi to ti? Uđi, vrata su ti otvorena!“ Vrata učionice se otvaraju i zatvaraju, učenici prate što će biti dalje. „Gdje si unučice? Jel’ netko tu? Par zar me to propuh zeza?“ Profesor se sagnuo do učenika. Dok profesorica i dalje stoji u dnu učionice, profesor polako čučeći prolazi pokraj klupa. „Ne smijem se ustati da me baka ne vidi, moram polako doći do nje.“

Profesor se naglo diže, lupi rukom po stolu i vrlo glasnim glasom vikne: „AV, sad si moja bakice!! Nemam vremena pojesti te, ideš u vreću i u ormar.“

Učenici su se prestrašili, jedna učenica sa suzama prilazi profesorici. Morali smo zaustaviti priču. Učenica se požalila da su lupila od stol kad je profesor viknuo. Nakon zagrljaja profesorice, sve se izgladilo i mogli smo nastaviti priču dalje.

Profesorica odlazi do vrata učionice, profesor do katedre. „Moram se brzo obući u bakinu spavaćicu i leći u krevet. Baka je imala i kapu na glavi, moram naći još jednu za sebe“, govori profesor, pokazujući kao da se oblači. Začuje se kucanje po vratima. Učenici gledaju prema vratima gdje stoji profesorica. „Tko to kuca? Jel’ to moja unučica? Uđi, vrata su ti otvorena“, govori profesor.

Profesorica prilazi katedri gdje na stolcu sjedi profesor. Sjeda pokraj njega. „Bakice, baš loše izgledaš. Da nemaš koronu? Ajme, bakice, kakve su ti to velike uši?“ Učenici se smiju, profesor umiljatim glasom odgovara: “Od bolesti sam sva natekla, pa tako i uši, al’ zato te bolje čujem, unučice moja.“ U učionici vlada tišina, učenici prate što će biti dalje. „Bakice, a kakve su ti to velike oči? Da nemaš temperaturu?“ Profesor je širom otvorio oči, učenici se smiju, a on odgovora: „Vidiš, vidiš unučice moja, i oči su mi natekle od bolesti, al’ sada te bolje vidim!“ Čuje se samo tihi učenički smjeh, a onda profesorica postavlja zadnje pitanje: „Bakice, zašto su ti zubi iskočili van?“ Na to pitanje, profesor se naglo diže, lupi rukom po stolu, zareži i poviče, „Pojesti ću te, nisam ja bakica, ja sam vuk!“

I dok profesorica trči po učionici, vičući „Upomoć, upomoć“, profesor ide za njom, gura stolce, učenici viču, na vratima učionice pojavljuje se razredna učiteljica u ulozi lovca. „Što se tu događa? Kakva je to vika? Jel to moje oči vuka vide??“, progovara učiteljica, glumeći da drži pušku. „Tražim te već danima, vuče! Crvenkapice spusti se dolje! BUM! BUM!“

Profesor sjeda na stolac u dnu učionice, glumeći da je mrtav, profesorica čuči u blizini, a učiteljica im prilazi. „Jesi li dobro djevojčice? Neće taj zločesti vuk više nikoga gnjaviti!“ Profesorica podiže pogled, gleda po učionici, učenici pozorno prate što se dalje događa. „Gdje mi je bakica? Zar ju je vuk pojeo?“ Profesorica glumi da plače, učiteljica čučne pokraj nje, „Bojim se da je tako. Žao mi je, morat ćemo to reći tvojoj mami zajedno.“ I dok je učiteljica zagrlila profesoricu, začuje se šuškanje papira. „Što se to čuje? Zvuk dolazi iz ormara“, progovara profesorica. Diže se učiteljica, podiže ruke kao da drži pušku, otvara vrata od ormara… „Gle tko je ovdje, pa to je bakica! Vuk ju nije pojeo, sakrio ju je u ormar!“

Tu je priči kraj! Dok se razrednoj učiteljici zahvaljujemo i šaljemo ju van, profesor i profesorica dolaze pred učenike.

Zadnji dio sata

Kreće razgovor, učenicima pitanja postavljaju i profesor i profesorica. Što je Crvenkapica loše napravila, a što dobro? Što nije smjela reći vuku? Što je napravila kad je vuk skočio, obučen kao bakica? Jel’ to bilo dobro i zašto? Zaključak svega bio je da i oni moraju paziti. Ako im se vani netko približi, a oni se boje, uvijek mogu tražiti pomoć, vikati ili pobjeći. Profesora sad zanima što uče na informatici, jel’ rade nešto na računalima? Učenici potvrđuju da rade. Kao što moraju paziti dok su vani, tako moraju paziti i dok su na računalima. Jer dok su na internetu, netko im može poslati poruku, glumiti da je njihov prijatelj ili prijateljica, pozvati ih u park, tražiti od njih neke osobne podatke, gdje žive, tko je sve kod kuće… ako otkriju podatke, kao što je i Crvenkapica rekla kuda ide, netko im može doći do kuće, može ih pratiti. Učenici su zabrinuti. Ako im se tako nešto i dogodi, a mi se nadamo da neće, uvijek se moraju obratiti roditeljima ili bilo kojem učitelju ili profesoru u školi, trebaju tražiti pomoć. Učenici su dobili zadatak da u bilježnice nacrtaju monitor i zločestog vuka prikazanog na njemu.

slika2slika3slika5slika4slika6Slika 2. –6. Učenički radovi

Zaključak

Da se pripremi i održi ovakav sat, treba samo malo dobre volje kolega. Možda učenici u prvom razredu još ne znaju što se sve može raditi na internetu i gdje se sve kriju opasnosti. Priča o Crvenkapici je najbolja za dočarati opasnosti koje se kriju vani, a onda ih možemo povezati i s opasnostima na internetu. Tko zna kakva ih priča čeka iduće

Kada sigurnost pokuca na vrata…

valentina_blaskovic

Valentina Blašković

Sažetak

U Područnoj školi Bernarda M. Luketića Zagorje, Prve osnovne škole Ogulin na satovima Informatike obilježen je Dan sigurnijeg interneta. O pravilima sigurnog korištenja Interneta, o potencijalnim opasnostima, kao i o lažnim vijestima i odgovornom ponašanju učili su učenici od 1. do 4. razreda. Svi razredi su imali projektne aktivnosti i zadatke a rezultate i radove pomno su bilježili i prezentirali unutar razreda.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, DSI 2022, sigurnost, odgovornost, lažne vijesti (fake news).

Uvod

Svjesni da je globalizacija dovela do toga da su online servisi sve dostupniji svima na svijetu i da novi mediji imaju ulogu obrazovanja, informiranja, odgajanja i zabavljanja djece i mladih. Mediji svakodnevno oblikuju stajališta i mišljenja o određenim temama. Napretkom i razvojem tehnologije razvijaju se i mediji, a osim odraslih sve su najčešći korisnici tih medija su i naši učenici. Nužno je uključiti učenike u korištenje usluga Interneta ali na način da ih se informira i educira. U ovome području učenici trebaju učitelje da ih naučite sigurno hodati i komunicirati sa svijetom oko sebe. Koji podatci se smiju napisati na internetu, kako se ponašati, jesu li internetski prijatelji pravi i zašto je potrebno slušati roditelje i učitelje treba djeci objasniti, reći i pokazati. To je bila nit vodilja kroz ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta.

Učenici 1. i 2.razreda na početku sata upoznali su pojam lažna vijest kao oblik propagande nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane. Lažne vijesti najčešće su plasirane u javnost putem novina ili društvenih mreža u svrhu dezinformiranja i zastrašivanja javnosti ili u svrhu parodije, satire ili jednostavnog privlačenja pažnje. Učenici su dobili zadatak osmisliti jednu lažnu vijest. Smisao ove aktivnosti bio je uvidjeti koliko je lako neku vijest doraditi, izmijeniti ili u potpunosti iznova napisati. Zadatak je bio prisjetiti se nečega što su nedavno čuli a vezano je uz vijest iz bilo kojeg područja (matematika, sport, informatika, glazba,…). Tu vijest učenik je trebao pretvoriti u šokantnu vijest bilo da time vijest postaje istinita ili lažna. Svoje ideje zapisivali su u bilježnicu. Učenici su se potom upoznali sa mrežnom stranicom Break Your Own News koja omogućava izradu vijesti – istinitih ali i lažnih. U izradi vijesti učenici su uočili dva mjesta za unos teksta: Headline (tekst ispisan u bijeloj traci) i Ticker (tekst ispisan manjim slovima, u žutoj traci). Učenici su nakon unošenja teksta priložili fotografiju koja je usko vezana uz samu vijest a doprinosi stvaranju dodatne zbunjenosti kod čitatelja ili bolje pojašnjava ono o čemu vijest govori.

clip_image002 clip_image004
Slika 1. Istina ili laž?           Slika 2. Može čaša zelene Coca-Cole?

Svoje uratke učenici su dijelili na razrednoj ploči Padlet i međusobno vrednovali brojem zvjezdica (od 1 do 5) ovisno o uspješnosti odrađenog zadatka. Potom su autori vijesti predstavljali svoj rad i objašnjavali zašto su odabrali baš tu temu i je li njihova vijest istinita ili lažna. Zaključili smo da lažne vijesti možemo prepoznati tako da dobro proučimo izvor, odnosno mrežnu stranicu na kojoj se vijest nalazi. Takclip_image006ođer, uvijek trebamo provjeriti autora i datum objave, te ako je vijest previše neobična i čudna, možda je u pitanju neka šala i zasigurno se radi o lažnoj vijesti. Svakako je dobro razmisliti pa čak i pitati nekoga (roditelje, učitelje, knjižničare) za mišljenje ili objašnjenje ako postoji nedoumica. Da bi sve naučeno na satu nekako i zabilježili zajedno smo izradili razredni plakat koji krasi zidove informatičke učionice ali i podsjeća učenike na sve što znaju o lažni vijestima.

Slika 3. Prije nego klikneš razmisli!

Na kraju sata učenici su brigu oko lažnih vijesti zamijenili razvojem svijesti o primjeni digitalne tehnologije, razvijali su i vještine i stavove za odgovorno i sigurno korištenje tehnologije s dabricom Darkom i upustili su se u pustolovine i istraživanja sa medom Markom i mudrom sovom u igri Dabrica Darka otkriva digitalni svijet.

Učenici 3. i 4.razreda raspravom i razgovorom započeli su obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. U nastavnoj aktivnosti debatiralo se na temu: Jesmo li sigurni na mreži? Učenici su iznosili i potkrepljivali svoje tvrdnje primjerima iz vlastitog iskustva ili iskustva svojih prijatelja. Negacijska skupina bila je u prevelikoj prednosti sa puno navedenih primjera nesigurnosti na mreži te smo raspravo time zaključili. Slijedila je aktivnost gledanja animiranog videa Crvenkapica (Little Red Riding Mood iz Funmoodsovog Online Safety Kita). Riječ je o modernoj verziji klasične priče koja upozorava na opasnosti dijeljenja Facebook profila sa strancima. Ovakve vrste resursa mogu osvijestiti učenike o opasnostima loše upotrebe tehnologija te im može pomoći da usvoje odgovorno ponašanje u svakodnevnom životu. Komentiranjem onog što se odvijalo u videozapisu i koje smo pouke izvukli iz njega, učenici su započeli izradu plakata na temu Sigurnosti na internetu s Crvenkapicom kao ključnim likom plakata.

clip_image008 clip_image010
Slika 4. Opasno je nepoznato?       Slika 5. Sedam pravila Crvenkapice.

Da bi maksimalno iskoristili internet, učenici trebaju biti spremna donositi pametne odluke. A da bi u tome uspjeli učenici moraju učiti osnove digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet. Slijedeća aktivnost bila im je avanturistička igra koja stavlja ključne lekcije digitalne sigurnosti u praksu. Igra omogućava djeci stvaranje dobrih navika u digitalnom svijetu. Uči ih razumjeti digitalnu interakciju (i njezine posljedice) u sigurnom, obrazovnom okruženju. Radi se o igri Interland i svaki učenik je odigra jednu razinu igre i upoznao se sa savjetima mudrih internauta.

Kako bismo zaokružili cijelu priču o sigurnosti na internetu zajedno smo izradili razredni plakat naslovom Siguran Internet. Svako slovo tog pojma bilo je početno slovo jednog savjeta u online okruženju:

S – Sigurnost, jednako je važna i u online i u offline svijetu. Osiguraj najprije sebe prilikom spajanja na Internet a samim time osigurat ćeš u neku ruku i ostale.
I – Identitet, zapamti da uvijek moraš voditi računa o svojem pozitivnom online identitetu te dobro zaštiti svoje osobne podatke. Stvaraj dobar online ugled.
G – Govor mržnje, podrazumijeva korištenje izjava koje proizlaze iz stereotipa i predrasuda na raznim mjestima na Internetu a koje su uvredljive ili ponižavajuće prema pojedinu ili toj skupini. Zalaži se protiv govora mržnje!
U – Uvijek moraš razmisliti prije nego što objaviš nešto na internetu. Piši poruke kada si dobre volje.
R – Razgovaraj s prijateljima kojima vjeruješ kada te nešto muči jer najbolje je razgovarati s nekim o problemima koji te muči. Ali pomogni i ti svom prijatelju ako negdje zapne.
A – Ako ti je potreban savjet oni se mogu dobiti na mnogim mjestima i ako ti se dogodi nešto loše online uvijek možeš dobiti pomoć. Stranice Hrabrog telefona su dobro mjesto za početak rješavanja problema.
N – Nove prilike, online svijet ih je prepun: komunikacija, učenje, suradnja – mogućnosti su bezbrojne. Prihvati ih i zapamti da moraš kritički razmišljati.

I – Imaš li problema na internetu obrati se odrasloj osobi u koju imaš povjerenje. Odrasla osoba će ti bolje znati reći što je dobro a što nije.
N – Nikada ne objavljuje nešto što bi moglo uznemiriti druge. Ne objavljuj tuđe fotografije i osobne podatke.
T – Tolerancija, trebali bismo biti tolerantni prema drugačijem i treba bismo postati svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Učeći o drugima postajemo tolerantni prema onome što je različito.
E – Eksperimentiraj i uživaj online ali ne zaboravi paziti što radiš – baš kao i u offline svijetu. Komuniciraj, istražuj i uči.
R – Razmisli jako dobro prije nego želiš objaviti nešto na internetu. Ne dijeli osobne podatke ni sa kim.
N – NE govoru mržnje na internetu! Treba poštivati ljudska prava kao i dostojanstvo drugih ljudi, ponajprije „ugroženih skupina“.clip_image012
E – E-učenje, Internet nudi bezbrojne mogućnosti, ne samo za zabavu i komunikaciju već i za učenje i obrazovanje. Provjeri koje ti se mogućnosti pružaju i iskoristi ih za cjeloživotno učenje.
T – Tvoji prijatelji su ljudi koje zaista poznaješ a ne oni koje poznaješ online. Druži se samo s prijateljima iz offline svijeta u online svijetu.

Slika 6. Znate li tko je s druge strane ekrana?

Zaključak

Novi masovni mediji, koji su se pojavili unazad dvadesetak godina, jesu internet, razne platforme za izmjenu videozapisa i fotografija, društvene mreže, igre,… Posebno ranjiva skupina u tom svakako su djeca. Može se dogoditi nešto što nije toliko opasno ali je neugodno, poput toga da vide razne neprimjerene sadržaje, pa sve do opasnih stvari poput prijetnji od strane poznatih ili nepoznatih osoba, krađa identiteta i slično. Jedino rješenje je edukacija. Edukacijom raznih ciljnih skupina od kojih su svakako glavni djeca ali i drugi akteri u djetetovom životu uvelike će izmijeniti stav i omogućit će djeci da se bore protiv tamne strane online svijeta na kvalitetan, siguran i zdrav način. Na internetu, kao i u stvarnom svijetu, djeca moraju znati kako se ponašati da bi bili sigurni i kako Internet može biti sigurnije mjesto za učenje, komunikaciju ali i zabavu i igru.

Za bolji internet

valentina_milohanic

Valentina Milohanić

Sažetak

Učenici 6. razreda upoznali su se na Satu razrednika sa svrhom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta koji se ove godine obilježavao 8. veljače pod sloganom ,,Zajedno za bolji internet”. Uz pomoć digitalnih plakata i videozapisa objašnjeno je kako se treba ponašati na internetu, koje su dobrobiti interneta, ali i nedostaci, odnosno opasnosti. Učenici su samostalno osmišljavali svoja pravila ponašanja na internetu te iznosili svoja razmišljanja. Na kraju sata učenici su rješavali anketu o sigurnosti na internetu te komentirali rezultate ankete.

Cilj aktivnosti provedenih na satu bio je potaknuti učenike na razmišljanje o tome kako se ponašaju na internetu te osvijestiti ih kako se trebaju ponašati na internetu.

Ključne riječi: informacijska i komunikacijska tehnologija, internet, pravila ponašanja, sigurnost.

1. Uvod

Učenici svakodnevno koriste Internet te je važno kod učenika razvijati vještine učinkovite, primjerene i odgovorne upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu. Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a jedna je od domena međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te učenike treba poučavati sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu.

Učenici 6. razreda su na Satu razrednika obilježili Dan sigurnijeg interneta (8. veljače 2022.) kroz razgovor, analizu videozapisa i digitalnih plakata, izradom popisa pravila ponašanja na internetu te ispunjavanjem ankete o sigurnosti na internetu. Svi videozapisi, tekstualni sadržaji i zadatci sadržani su u digitalnom obrazovnom sadržaju izrađenom u alatu Wakelet: https://wke.lt/w/s/l0ozJT.

2. Glavni dio

Najavni videozapis ,,Dan sigurnijeg interneta”

TemSlika 1a radionice najavljena je u kratkom videozapisu Dan sigurnijeg interneta. Nakon što su učenici pogledali videozapis, izdvojili su temu videozapisa, kada se obilježava Dan sigurnijeg interneta, zašto je internet koristan te koji je slogan izdvojen na kraju videozapisa.

Učenici su iznijeli svoja razmišljanja i iskustva korištenja interneta usmeno iznosivši odgovore na pitanja Zašto koristim internet? Kako provodim vrijeme online na internetu?

Analiza digitalnog plakata Be cool @ school 

Učenici su naizmjence pročitali poruke s digitalnog plakata Be cool @ school koje su zajedno komentirali. Zaključili su da je internet koristan jer mogu pronaći potrebne podatke, ali da moraju biti oprezni jer ima lažnih podataka i vijesti.

Pravila ponašanja na internetu

Učenici su dobili nastavni listić i zadatak da osmisle svojih 5 pravila ponašanja na internetu.

DAN SIGURNIJEG INTERNETA

Nakon što su učenici osmislili 5 pravila ponašanja na internetu, učenici koji su željeli pročitali su svoja pravila. Zajedno smo komentirali pravila i na ploči smo izdvojili 5 pravila koja su se najčešće ponavljala:

  1. Treba paziti na svoje podatke.
  2. Ne smijemo dijeliti tuđe podatke i fotografije.
  3. Ne smijemo vrijeđati druge osobe.
  4. Profili na društvenim mrežama moraju biti privatni.
  5. Ne smijemo dijeliti svoje lozinke s drugima.

Zatim su učenici usporedili svoja pravila sa savjetima s digitalnog plakata 5 savjeta za sigurno korištenje interneta sa stranica Dan sigurnijeg interneta te uočili sličnosti i razlike.

Anketa 10 pitanja za testiranje sigurnosti na internetu

Učenici su riješili anketu izrađenu u Google obrascima s pitanjima o sigurnosti na internetu koja je izrađena na temelju PDF kviza 10 pitanja za testiranje sigurnosti vašeg djeteta na internetu! sa stranice Dan sigurnijeg interneta.

Rezultati ankete koju je anonimno ispunjavalo 12 učenika su sljedeći:

1. Jesi li postavio/la svoje ime i prezime na društvene mreže koje koristiš?

DA – 58,3% NE – 41,7%

2. Jesi li objavio/la svoje ili tuđe osobne informacije bez izričitog dopuštenja?

DA – 0% NE – 100%

3. Jesi li ikad objavio/la sliku sebe, prijatelja ili obitelji bez znanja roditelja?

DA – 16,7% NE – 83,3%

4. Jesi li ispunio/la online obrazac, upitnik ili profilnu stranicu bez pristanka roditelja?

DA – 33,3% NE – 66,7%

5. Jesi li ikada obavio/la kupovinu putem interneta bez dozvole?

DA – 8,3% NE – 91,7%

6. Jesi li ikada podijelio svoju lozinku s drugim osobama, osim sa svojim roditeljima?

DA – 16,7% NE – 83,3%

7. Jesi li ikada preuzeo/la programe, aplikacije ili igre bez znanja roditelja?

DA – 83,3% NE – 16,7%

8. Jesi li otvarao e-mail, poruke na društvenim mrežama, osoba koje ne poznaješ?

DA – 25% NE – 75%

9. Jesi li ikada dogovarao/la susret s osobom koju poznaješ samo preko interneta?

DA – 16,7% NE – 83,3%

10. Jesi li ikada sudjelovao/la u razgovoru online gdje su sudionici koristili vulgaran (prost) govor, slike, video ili GIF?

DA – 16,7% NE – 83,3%

Učenici su samostalno izračunali bodove iz ankete te su na temelju bodova saznali koliko su sigurni na internetu: Siguran si online! Mogao bi biti sigurniji! Nisi siguran online! Pročitali smo naglas savjete kako poboljšati online sigurnost.

Odjavni videozapis Dan sigurnijeg interneta s porukama i savjetima

Sat je završio gledanjem video zapisa s nekoliko važnih poruka i savjeta. Učenici su komentirali poruke i savjete koje su zapamtili: Zanemari ružne komentare. Lajkaj pravu sliku sebe. Količina lajkova ne čini tvoju vrijednost. Zaštiti se od online mržnje. Pazi što pišeš i kako se ponašaš online.

Slika 3Slika 4

4. Zaključak

Sigurna i odgovorna upotreba digitalnih sadržaja, društvenih mreža i pretraživanje sadržaja na internetu važan su segment poučavanja međupredmetne teme Upotreba IKT-a. Svakodnevno treba osvješćivati učenike na odgovorno ponašanje na internetu kako bi unaprijedili svoj osobni, obrazovni i profesionalni razvoj te poučavati ih da odgovorno objavljuju i stvaraju sadržaje, komentare i poveznice. Učenicima se svidjela tema sigurnosti na internetu jer im je to bliska i poznata tema koja čini sastavni dio njihova života te tema o kojoj rado iznose svoja razmišljanja i iskustva.

5. Literatura

  1. Dan sigurnijeg interneta, https://www.dansigurnijeginterneta.org/index.php/materijali-i-savjeti/ (Pristupljeno 22. 1. 2022.)
  2. Digitalni obrazovni sadržaj Dan sigurnijeg interneta: https://wke.lt/w/s/l0ozJT
  3. Kviz 10 pitanja za testiranje sigurnosti vašeg djeteta na internetu! https://drive.google.com/file/d/16eauDbpRjQfMnaGPy3ReBWOUtMLURcE8/view (Pristupljeno 22. 1. 2022.)
  4. Kviz 10 pitanja za testiranje sigurnosti vašeg djeteta na internetu!
  5. Najavni videozapis Dan sigurnijeg interneta: https://bit.ly/3gsaEgx
  6. Odjavni videozapis Dan sigurnijeg interneta s porukama i savjetima. https://drive.google.com/file/d/11ZoQz9uCKKQ_Qq8G_Y-TW-Iy24QAoi7x/view
  7. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_150.html (Pristupljeno 5. veljače 2022.)
  8. Pet savjeta za sigurno korištenje interneta https://drive.google.com/file/d/1H2OB43gN2MoLtLfYwGGQyhJUQhYbrJ91/view

Sigurnost na internetu

anamarija_baraba

Anamarija Baraba

Sažetak

Sigurnost na internetu je tema koja se u posljednje vrijeme može čuti sve češće. Krađe identiteta, prevare, gubitak podataka, virusi itd. Opasnosti ima toliko da se u njima vrlo teško snaći, no zajedničko im je to da sve dolaze putem interneta. Učenici od prvoga do osmoga razreda osnovne škole su učenici u dobi od 7 do 15 godina. Oni koriste različitu digitalnu tehnologiju tijekom učenja i spoznavanja svijeta oko sebe. Učenici znaju da postoje opasnosti, ali njih treba osvijestiti kako reagirati na te opasnosti.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici od prvoga do osmoga razreda osnovne škole, internet.

Uvod

Danas možemo pronaći velik broj pravila o sigurnosti na internetu, ali pitanje je koliko ljudi zna da takva pravila uopće postoje. Što se tiče škole, kao obrazovne institucije, i ona sama po sebi „šalje“ dijete na internet. Odnosno, danas je internet dio odgojno-obrazovnog procesa. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučila sam sa svim učenicima provoditi različite aktivnosti kako bi učenici ujedinili, ali i nadopunili, svoja znanja o sigurnosti na internetu i prikazala ih.

Cilj aktivnosti koje samo provodili je bio najprije osvijestiti učenike koliko je stvarno važno štititi se na internetu, ali i kako reagirati na moguće opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 9.veljače 2021.godine. Svaki razred je imao svoju aktivnost koju su odabrali zajedno s učiteljicom Anamarijom Barabom na satu informatike, a projekt je nazvan „Zajedno za bolji i sigurniji Internet“.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o sigurnosti na internetu uz prezentaciju o sigurnosti na internetu, gledali su različita videa o vršnjačkom nasilju te ih se poticalo na razmišljanje i objašnjavanje kako se treba ponašati na internetu. 2. sat su se s učenicima provodile različite aktivnosti za koje su se koristili različiti digitalni alati.

slika 1Razredna nastava

Oni najmanji, od 1. – 4. razreda su radili letke u Microsoft Wordu sa savjetima kako se zaštiti na internetu. Povezali su nastavne teme koje su učili do sada na nastavi informatike te ih ujedinili i iznijeli različite savjete.

Slika 1. Letci učenika od 1.-4. razreda osnove škole

slika 2Slika 2.Savjeti učenika od 1.-4. razreda za sigurnost na internetu

5. razred

Učenici 5-ih razreda su koristili Padlet. Pisali su svoje savjete kako se zaštiti na internetu i kako se treba ponašati.

Poveznice:
https://padlet.com/anamarijabaraba11/vkrm8sp9l1kr4vbg
https://padlet.com/anamarijabaraba11/55ntsl8vyljkjkjc

6. razred

slika 3Učenici 6. razreda izrađivali su stripove. Stripovima su prikazali različite načine kako se zaštititi na internetu i kako reagirati na određene opasnosti. Koristili su digitalni alat Pixtoon. Učenici su radili u malim skupinama. Na kraju smo povezali sve stripove u jednu „zbirku“.

Slika 3. Primjer stripa učenika 6. razreda

Pogledajte video – Naša zbirka stripova.

7. razred

Učenici sedmih razreda su izrađivali plakate. Učenici 7.a razred su plakatom prikazali moguće opasnosti na internetu i načine kako reagirati na njih. Radili su u dvjema skupinama. 1. skupina je opisivslika 4ala opasnosti, druga skupina je opisivala kako reagirati na te opasnosti. Koristili su se Microsoftom Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko Office slika 5365 za škole. 7.b razred je izradio plakat o cyberbullyingu. Zajedno su složili definiciju kao i preporuke za zaustavljanje cyberbullyinga.

Slika 4. 7.a plakat kako prepoznati i kako reagirati na određene situacije na internetu

Slika 5. 7.b plakat o cyberbullyngu

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili digitalnu slikovnicu koristeći se digitalnim alatom Writereader. Učenici su uz pomoć učiteljice i knjižničarke Ivane Marasović smišljali tijek radnje, a fotografije u slikovnici su izrađivali sami u alatu Bojanje 3D. Radili su u malim skupinama. Svaka skupina je izrađivala određenu stranicu slikovnice.

Poveznica na slikovnicu: https://app.writereader.com/library/book/b5c395a5-4a24-47da-9f8d-73f7a746a7e3

Za kraj

Na samom kraju, isprintali smo sve radove te ih postavili na školski pano.

slika 6Slika 6. Pano OŠ Poličnik – aktivnosti učenika

Zaključak

Svi učenici smatraju kako su ostvarili svoje ideje, ali i to kako su uspjeli objasniti koliko je važno znati se ponašati na internetu. Za sljedeću godinu, smatraju naši učenici, kako bi im trebalo malo više vremena da prošire ovogodišnje ideje i dopune s još više sadržaja. Kolegama bi preporučili da shvate važnost ovakvih tema, jer je internet svakodnevica svakoga od nas. Koristimo ga za zabavu, učenje, istraživanje i još mnogo toga. Zbog tog razloga treba upoznati učenike sa svim opasnostima i razgovarati s njima o mjerama koje trebamo poduzeti tijekom korištenja interneta.

Literatura

  1. Udžbenici iz informatike od 1- 8 razreda osnovne škole, Školska knjiga
  2. Pogled kroz prozor, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/