U proljeće s Pogledom

Broj 69, ožujak 2015.
ISSN 1848-2171

Ovo proljeće se u školama nosi raznovrsna modna kolekcija ili bolje rečeno metodička kolekcija Vijesti su nam stigle sa svih strana Hrvatske pa pogledajte, pročitajte i prenesite u svoje učionice ove modne novitete.

Dječji vrtić Petar Pan iz Zagreba sudjeluje u programu Erasmus + u projektu “Nova znanja za europski vrtić” pa su djelatnici vrtića posjetili Maltu kako bi unaprijedili informatičko znanje i usavršili komunikacijske vještine na engleskom jeziku. Piše Darija Beljan. Više…

Darija Smolčić nam pokazuje kako su eTwinning projekti faktor motivacije u nastavi njemačkog jezika. Više…

O ekološkom eTwinning projekt E-waste – What Can Citizens Do, piše nam Iva Naranđa. Više…

Ela Veža nam se za ovaj broj ozbiljno raspisala pa ćete tako u njenim člancima saznati kako dobiti sunčanu stranu mrežnih stranica, kreativno provesti Dan sigurnijeg interneta te upotrijebiti novu aplikaciju Plickers za brzopotezno prikupljanje učeničkih odgovora.

• Sunčana strana stranica
• Nešto novo, nešto staro – SID 2015
• Plickers –alat po mojoj mjeri

Karolina Dvojković i Sanja Pavlović Šijanović iz Gimnazije Vukovar opisuju nam kako su njihovi učenici postali znanstvenici barem na jedan dan. Više…

Znate li da je društvena mreža Edmodo dostupna i na hrvatskom jeziku? Kako je Edmodo progovorio hrvatski pojasnit će vam Ljiljana Lež-Drnjević. Više…

Mihaela Kelava nam otkriva male tajne Nearpoda, kako ona kaže, pravog alata za „aktiviranje“ učenika. Više…

14. ožujka se diljem svijeta, na razne načine obilježava se dan broja pi (π). Kako je obilježen u Gimnaziji Vukovar pričaju nam Suzana Osička, Karolina Dvojković i Sanja Pavlović Šijanović. Više…

Za to vrijeme u Rijeci se odvija Erasmus+ projekt „Creative Classroom“, o čemu se radi te kakvi su im planovi za realizaciju projekta piše Nataša Hoić-Božić s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Više…

Konferencija i sajam ,,Nove tehnologije u obrazovanju” održani su Beogradu 27. i 28. veljače 2015. godine u organizaciji British Councila. Hrvatsku su na toj konferenciji predstavljale Danijela Takač i Sandra Ivković. Više…

U portugalskom gradiću Guimarães je u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU održana međunarodna eTwinning radionica profesionalnog usavršavanja „Closing the Gap between Family and School: The role of Digital Technologies“. Dojmove sa radionice prenosi nam Suzana Mesić. Više…

Naravno, nova modna kolekcija stigla je i u CARNet pa pogledajte što sve su nam oni pripremili za proljetnu sezonu. Više…

Nadam se da su vas naše proljetne ideje razonodile te da ste našli zanimljivih i korisnih stvari koje ćete isprobati.

Lidija Kralj

Informacijsko komunikacijski seminar na Malti

Darija Beljan

Dječji vrtić Petar Pan iz Zagreba sudjeluje u programu Erasmus +, u projektu “Nova znanja za europski vrtić”.

Odgojitelji Darija Beljan i Alen Ptičar bili su na međunarodnom seminaru pod nazivom: ICT for Collaborative Project Based Teaching and Learning Course.

Seminar je održan na Malti od 7. -13. rujna 2014, organizator tečaja je Smart Solutions Ltd.

Program je osmišljen kako bi pomogao učiteljima i odgojiteljima uvidjeti potencijal inovativnih tehnika te prednosti suradničkog rada na projektu, kako u svojim matičnim ustanovama tako i u međunarodnoj suradnji sa kolegama na platformi eTwininga.

U dječjem vrtiću Petar Pan postoji pet odgojno obrazovnih skupina djece uključene u program ranog učenja engleskog jezika i informatička radionica za djecu od 5 -7 godina.

Odgojiteljica Darija Beljan radi u programu ranog učenja engleskog jezika, a odgojitelj Alen Ptičar vodi kraći program informatike „Prvi informatički koraci“.

Mobilnost Malta

Odgojitelji: Darija Beljan i Alen Ptičar

Odlučili smo se informacijsko komunikacijski seminar kako bi unaprijedili informatičko znanje i usavršili komunikacijske vještine na engleskom jeziku.

Kada smo dobili zeleno svijetlo od organizatora, bili smo spremni na brzinu organizirati putovanje, rezervirati let te pronaći smještaj.

Istražili smo razne opcije putovanja. Nažalost obično su letovi iz Hrvatske najskuplja verzija. Pronašli smo alternativno rješenje i kombinirali sve popularniji shutle (kombi prijevoz) do Italije (Venecija), a iz Italije za Maltu avionom.

Iz Zagreba smo krenuli sa kombijem za Ljubljanu gdje su nam se pridružili ostali putnici. Na putu za Veneciju putnici su se izmjenjivali.

Stigavši u Veneciju u dva sata nakon ponoći shvatili smo da to i nije najljepši dio puta, jer smo na aerodromu trebalo pričekati jutro i naš avion za Rim.

Jutro smo dočekali uzbuđeni i prilično umorni. Na check in-u, bili smo iznenađeni jer se ne možemo ukrcati na avion zbog štrajka na malteškom aerodromu.

Nakon dužeg uvjeravanja pronašli su za nas mjesto u avionu za Rim.

Ali na Rimskom aerodromu ponovno ista informacija da je Malta u štrajku, te nakon dužeg pregovaranja ipak smo uspjeli ukrcati se na avion za Maltu.

Sva neugodnosti bile su zaboravljene kad smo sletjeli na malteški aerodrom.

Dočekalo nas je 30 stupnjeva u hladu.

Malta je neobična otočna država u Sredozemnom moru. Sastoji se od nekoliko otočića, od kojih su tri naseljena. Veći dio stanovnika živi na najvećem otoku Malti.

Dok su otoci Gozo i Comino uglavnom turističke destinacije.

Malta je jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta s obzirom na njenu površinu.

Službeni jezici su malteški i engleski. Klima i kuhinja su mediteranske. Promet se odvija lijevom stranom kao u Velikoj Britaniji. Javni prijevoz autobusima je vrlo dobro organiziran.

Veliki problem je opskrba vodom koja se kupuje.

Mi smo se odlučili na apartmanski smještaj i ta se odluka se pokazala odličnom. Diljem Europe možete naći privatni smještaj preko raznih agencija koje su dostupne na Internetu.

Gospođa koja nam je iznajmila apartman srdačno nas je dočekala na aerodromu i za unaprijed dogovorenu cijenu odvezla nas do našeg apartmana u kojem je pripremila brošure, planove grada i ukratko nas upoznala sa Maltom, načinom prijevoza, pokazala nam je obližnji dućan i ispričala ponešto o ljudima i običajima. Izmijenili smo brojeve mobitela i pozvala nas je da joj se obratimo ukoliko bilo što trebamo.

Ukoliko ste spremni na pustolovinu, na ovakav način možete dosta uštedjeti na troškovima.

Prvi naš satstanak sa orrganizatorima i sudionicima seminara bio je organiziran uz večeru. Ostali sudionici seminara stigli su iz: Finske, Švedske, Danske, Litve i Austrije.

Naši domaćini bili su srdačni i uslužni. Zaista su se trudili stvoriti prijateljsku atmosferu, poticali su na da se družimo i razmjenjujemo informacije.

Program seminara izmeđju ostalog obuhvaća upoznavanje zemlje i njezine običaje.

Organizirali su prekrasne izlete sa izvrsnim turističkim vodičem. Na zajedničke večere dolazili su sa svojim obiteljima, što je odavalo još prisniju atmosferu.

Posljednju zajedničku večeru organizirali su u tradicionalnom restoranu u Valleti.

Ovdje smo imali priliku sami izraditi tradicionalni malteški specijalitet FTIRU.

Uz zajednička druženja i izlete, zajedno smo svakodnevno naporno radili i učili u vremenu od 9h do 16h. Predavanja su bila dobro organizirana i profesionalna od strane organizatora. Održavala su se u prostorijama lokalne gimnazije.

Seminar se sastojao od:

• Poučavanja i učenja baziranog na projektima
• ICT u obrazovanju – nova uloga učitelja/odgojitelja?
• Europski kolaborativni projekti – eTwinning
• Hands on workshop
• Web 2.0 tehnologije u učionici i izvan nje (blogovi, wikiji, društvene mreže)
• Digitalni audio i video u obrazovanju (podcast, digitalno video uređivanje)
• Digitalno pripovijedanje (Photostory i digitalni Stripovi)
• Interaktivne prezentacije (Izradite vlastiti kviz – PowerPoint & Prezi)

Na prvom predavanju upoznati smo s mogućnostima E-twinning portala koji nudi  mogućnost za suradnju s kolegama iz drugih Europskih zemalja, prezentaciju osobnog rada i rada ustanove, online usavršavanje i brojne druge mogućnosti.
Sljedećih dana upoznajemo se s mogućnostima Power pointa i Prezzi prezentiranja u edukativne svrhe.

Naučili smo koristiti razne alate:

• Photosynth alat koji nam omogućava vidjeti svijet oko nas u 3D izdanju
• Weebly za izradu web stranice i bloga
• podcasting i movie maker za izradu filma.

Ovdje možete saznati više o navedenim alatima i posjetiti web stranicu koja je služila kao završni rad našeg seminara.

U suradnji s kolegicama iz Litve izradili smo stop motion film.

Kao konačni produkt našeg usavršavanja u suradnji s kolegicama iz Finske i Danske izradili smo web stranicu kao početak suradnje.

S većinom sudionika ostali smo u kontaktu preko društvenih mreža.
Nadamo se suradnji sa sudionicima seminara na nekom budućem projektu.

Nova naša stečena znanja primjenjiva su u svakodnevnom radu prilikom dokumentiranja i prezentiranja. U radu s djecom iskoristit ćemo stop-motion tehniku izrade filma.

Vrijeme provedeno na seminaru i komunikacija sa sudionicima povećali su naše samopouzdanje u komunikaciji na engleskom jeziku.

Ovakav tip edukacije vrlo je koristan, ta ga preporučujemo svim kolegicama i kolegama, no važno je imati usklađen tim suradnika s kojima će to sve biti realizirano.

Ako se vas vrtić odluči uključiti, slobodni ste nas kontaktirati za pomoć i podršku.

eTwinning projekti kao faktor motivacije u nastavi njemačkog

Darija Smolčić

Sažetak

Posljednjih godina postalo je puno zahtjevnije predavati njemački kao 2.strani jezik u općoj gimnaziji, odnosno znatno je teže motivirati učenike za postizanje očekivanih obrazovnih ishoda no prije. Jedan od uzroka je taj da su nove generacije učenika okrenute medijima i društvenim mrežama čije korištenje pretpostavlja poznavanje engleskog jezika, tako da zbog svakodnevne izloženosti engleskom jeziku učenici lakše i brže nauče engleski nego druge jezike u čije svladavanje treba uložiti veći napor. Stoga su potrebni novi pristupi podučavanju kako bi se povećala motivacija za učenje drugog stranog jezika i ostvarili očekivani obrazovni ciljevi. U ovom tekstu bit će riječi o uvrštavanju eTwinning projekata u nastavu njemačkog jezika i postignutim rezultatima.

U gimnazijama je obvezno učenje dvaju stranih jezika. Najveći dio učenika (uz malobrojne iznimke) uči engleski kao prvi strani jezik, a drugi jezik može izabrati kao nastavljački (ako ga je učenik već učio u OŠ) ili početni jezik. Drugi strani jezik zastupljen je u općim gimnazijama satnicom od 2 sata tjedno, dok prvi strani jezik učenici imaju 3 sata tjedno. Posljednjih godina upisna situacija u većini škola je takva, da većina učenika uz engleski kao 1. jezik njemački odabire kao 2. jezik (nastavljački) ili 2. jezik (početni), dok je vrlo mali broj učenika koji njemački nastavljaju učiti kao 1. strani jezik. Razlog tomu je potpuno nestajanje njemačkog kao prvog stranog jezika u osnovnim školama, što je rezultat nepostojanja nacionalne strategije planiranja zastupljenosti stranih jezika u školama kao i zanemarivanja ove negativne tendencije od strane nadležnih ustanova iako na nju godinama upozoravaju škole, struka i udruge profesora stranih jezika. Hrvatska kao zemlja orijentirana na turizam kao vodeću gospodarstvenu granu svakako ne bi trebala zanemariti važnost učenja stranih jezika kao što su njemački, talijanski, španjolski, francuski, kao i ostalih jezika zemalja čiji građani posjećuju našu zemlju.

Prema mom iskustvu, posljednjih godina postalo je puno zahtjevnije predavati njemački kao drugi strani jezik u općoj gimnaziji, odnosno puno je teže postići očekivane obrazovne ishode. Uzroci su sljedeći: nove generacije učenika okrenute su novim medijima i društvenim mrežama čije korištenje pretpostavlja poznavanje engleskog jezika. Zbog svakodnevne izloženosti engleskom jeziku učenici ga lakše i brže uče nego druge jezike u čije svladavanje treba uložiti veći napor. Velik dio učenika (i njihovih roditelja) čak smatra da im nije niti potreban neki drugi strani jezik, jer „danas svi govore engleski“. Vjerujem da se kolege koje predaju njemački u jezičnim gimnazijama ne susreću s tim problemom, jer je za očekivati da tu vrstu gimnazija upisuju visokomotivirani učenici koji se kasnije vide u tom području djelovanja. Međutim, za većinu učenika u općim gimnazijama ( koje čine većinu gimnazija u RH), njemački (ili neki drugi jezik osim engleskog) samo je jedan od 15 ili 16 predmeta kojega treba „odraditi“. Stoga je već neko vrijeme nužno razvijati posebne strategije kako bi se povećala motivacija za ovaj predmet . Nove, zahtjevne generacije učenika, naviknute na raznolike medije, traže drugačiji pristup, raznolikost u nastavi i nove izvore. Uz fond nastave od 2 sata tjedno to predstavlja pravu bitku s vremenom i čini se nemogućom misijom. Koje nastavne metode mogu potaknutu motivaciju učenika i olakšati postizanje očekivanog obrazovnog ishoda? Poznato je da na motivaciju utječu kako interni tako i eksterni faktori. Interni faktori motivacije vrlo su različiti i ovise o individualnom iskustvu učenika i njegovoj osobnosti ( npr. postojanje pozitivne slike o sebi u svijetu kao faktor pozitivne motivacije ili strah od jezika kao faktor negativne motivacije.) Učenik je međutim, i dio socijalne grupe, te utjecaj na njegove stavove, što se tiče učenja stranog jezika vrše i obitelj, prijatelji i društvo. Osim toga, u eksterne faktore motivacije može se ubrojiti i samo okruženje učenja (npr. veličina grupe- razredi od 28 učenika sigurno ne doprinose povećanju motivacije učenika, kao niti velik broj obvezih predmeta i opsežna tjedna ukupna satnica učenika). Nastavnik također ima važnu ulogu u motivaciji učenika za predmet. Motivacija opada i ovisno o fazi nastavnog procesa. U nekim etapama teže je postići očekivani ishod, prije svega u fazi premošćivanja reproduktivnog znanja u produktivno.

Kako dakle, u uvjetima nedostatne eksterne, a često i interne motivacije, sa samo 2 sata tjedno ostvariti zahtijevane (i zahtjevne) obrazovne ishode kod učenika, a pri tom uvažiti i individualne interese svakog učenika? Prema mom iskustvu prva etapa u ostvarivanju obrazovnog cilja koja obuhvaća razine usvajanja znanja i razumijevanje ujedno je i faza u kojoj je relativno najlakše postići očekivani obrazovni ishod. Kod mojih učenika najosjetljiviju etapu predstavlja sljedeći korak koji vodi primjeni naučenog u konkretnoj situaciji. Ova faza obuhvaća proces koji pretpostavlja osobni angažman učenika, odnosno zahtijeva određeni trud učenika ( npr. rješavanje domaće zadaće kako bi se usvojio vokabular, uvježbavanje određenih struktura…. ). Kako bi se prevladao prijelaz k razini primjene učenik treba uložiti određen napor. Većina nastavnika mora se pomiriti s činjenicom da sve veći broj učenika to čini nerado . Kako potaknuti učenike na određene korake koji omogućuju premošćivanje prijelaza iz reproduktivnog znanja u produktivno (što je za strani jezik od najveće važnosti)? Rješenje za ovu fazu otkrila sam koristeći eTwinning.

Iako se u mojoj školi ICT tehnologija koristi već dugi niz godina, otvaranje učionice budućnosti opremljene Samsung tabletima omogućilo je njihovo redovito korištenje u nastavi i planiranje projekata u godišnjim planovima i programima. U početku sam u nastavi njemačkog jezika koristila mogućnost jednostavnog pristupa mnogobrojnim online vježbama gramatike i vokabulara. Korisne linkove s raznovrsnim tipovima vježbi sakupila sam na svojoj stranici na web stranici škole, kako bi im učenici mogli pristupiti i od kuće. Pri izboru ovakvog materijala za vježbu važno je da učenici mogu dobiti povratnu informaciju o postotku riješenosti i pogreškama koje su napravili.

Prvi eTwinning projekt na njemačkom jeziku započeli smo na fakultativnoj nastavi. Kako su učenici pokazali velik interes za temu germanizama u hrvatskom jeziku koja je obrađivana na redovnoj nastavi njemačkog jezika u 3. razredu, predložila sam im da započnemo projekt o toj temi na fakultativnoj nastavi koja se održavala jedanput tjedno za učenike 3. razreda.. Registrirali smo se na eTwinning platformi, prijavili projekt i pronašli partnere iz zemalja čiji jezici bi također mogli sadržavati veliki broj germanizama (Poljska, Mađarska, Češka) . Krajnji cilj projekta bio je napraviti usporednu tablicu germanizama koji su preuzeti u književni jezik zemalja sudionica. Prvi puta smo koristili razne alate ( Google Tabs, Padlet, Linoit, testmoz, Picturetrail……), komunicirali putem chata, Skypa, snimili video …. Projekt je uspješno završen i dobio je nacionalnu oznaku kvalitete. Ove školske godine eTwinning projekte uvrstila sam u godišnji plan za njemački jezik u redovnu satnicu, i to u 1. razredu u sklopu cjeline Hobiji i slobodno vrijeme, a u 2. razredu uz temu Odjeća i moda. U 4. razredu projekt se radi dijelom u redovnoj nastavi, a dijelom u sklopu fakultativne nastave u okviru teme Škola i školski sustav. Učenici su na početku projekata dobili informaciju o projektnim zadacima koje trebaju izvršiti i načinu na koji će njihov rad na projektu biti vrednovan. Zainteresiranost i motiviranost učenika nadmašili su moja očekivanja. Projekti su stvorili izuzetno dobru radnu klimu u razredima, atraktivnost radnih zadataka i raznolikost alata učinila je učenje ugodnim, tijekom rada na zadacima i u komunikaciji s vršnjacima (putem chata, na eTwinning profilima) učenici su bez uobičajenog napora usvojili vokabular i uklonili strah od jezika, te na taj način stekli samopouzdanje u daljoj komunikaciji. Projekti zahtijevaju suradnju među učenicima, ali traže i autonomiju pri rješavanju zadataka, jer svatko preuzima odgovornost za svoj dio zadatka. Planirana je upotreba različitih alata (osim gore navedenih, ove smo godine koristili fotobabble, radili online ankete, a planiramo i održavanje video- konferencije).

Na koji način su eTwinning projekti pozitivno djelovali na povećanje motivacije kod učenika? Navest ću neke moguće razloge:

• učenici stječu nova i raznolika znanja na zanimljiv i nov način ( usavršavaju se sve 4 vještine značajne za strani jezik, upoznaje se kultura i civilizacija drugih zemalja, razvijaju informatičke kompetencije)
• učenici imaju jasnu predodžbu o tomu što se od njih traži i sami mogu procijeniti svoj napredak u stjecanju novih kompetencija, kako jezičnih, tako i informatičkih
• učenici sudjeluju u kreiranju projekta i imaju kontrolu nad aktivnostima, što razvija osjećaj vlastite relevantnosti u doprinosu projektu, dakle može poboljšati pozitivnu sliku o sebi
• poboljšava se radna klima u razredu jer su za projekt odgovorni svi učenici, dakle razvijaju se i socijalne kompetencije učenika ( suradnja, tolerancija, asertivnost )
• zadovoljstvo učenika načinom učenja i naučenim stvara pozitivan odnos prema predmetu

eTwinning projekt E-waste – What Can Citizens Do?

Iva Naranđa

II. osnovna škola Čakovec provodi eTwinning projekte od 2011. godine, te je do sada nagrađena s petnaest Nacionalnih oznaka kvalitete koje dodjeljuje Nacionalna služba za podršku iz Agencije za mobilnost i programe EU i sedam Europskih oznaka kvalitete koje dodjeljuje Središnja služba za podršku iz Brisela. Aktivnosti na eTwinning projektima rezultat su izvrsne suradnje učiteljice engleskog jezika Branke Lamza koja je uključila našu školu u eTwinning zajednicu i učiteljice informatike Ive Naranđa.

Početkom ove školske godine uspješno je dovršen eTwinning projekt E-waste – What Can Citizens Do? a tri države sudionice, Hrvatska, Rumunjska i Portugal, nagrađene su s ukupno četiri Europske oznake kvalitete. Otprilike tri mjeseca nakon toga odlučile smo provjeriti je li provedeni projekt ostavio trajni trag u ponašanju naših učenika prema e-otpadu iz njihovih kućanstava. Zanimalo nas je koliko učenika sada smatra da pravilno postupa s e-otpadom iz svojih kućanstava i jesu li tako s njime postupali i prije provođenja ovog projekta. Željele smo ispitati koliko je naš projekt bio efikasan i jesmo li doista potakle učenike na promišljanje i promjenu ponašanja u njihovim životima i obiteljima te samim time lokalnoj zajednici. Kako bi došle do odgovora, provele smo anketu među našim učenicima sudionicima projekta.

Za analizu rezultata koristio nam je i inicijalni upitnik proveden na početku projekta među učenicima 4.a i 4.b razreda II. osnovne škole Čakovec koji smo provele kako bi ustanovile inicijalno stanje i dobile uvid u to jesu li učenici već upoznati s pojmom e-otpada. Rezultati ovog inicijalnog upitnika su pokazali opravdanost provođenja projekta o ovoj temi jer je od 32 učenika samo njih 7 odgovorilo da je već čulo za e-otpad.

Slika 1. Inicijalno stanje u 4. razredu

Nakon završetka projekta, sredinom prosinca 2014. provedena je anketa među učenicima II. osnovne škole Čakovec kako bi se vidjelo koliko je projekt utjecao na promjenu ponašanja učenika prema postupanju s e-otpadom. Obuhvaćeno je 54 učenika koji su prethodne školske godine, 2013./2014. sudjelovali u projektu i koji su još uvijek u osnovnoj školi, dakle učenike petog i osmog razreda školske godine 2014./2015. Iz rezultata može se zaključiti da je provođenje projekta na temu e-otpada bilo opravdano te da je projekt ostvario pozitivan učinak na odnos učenika prema e-otpadu.

 

Slika 2. Rezultati ankete provedene među učenicima petog razreda tri mjeseca nakon završetka projekta

 

Slika 3. Rezultati ankete provedene među učenicima osmog razreda tri mjeseca nakon završetka projekta

 

Slika 4. Rezultati ankete provedene među učenicima petog i osmog razreda tri mjeseca nakon završetka projekta

Snimanje inicijalnog stanja na početku provođenja projekta i ispitivanje završnog stanja nakon provedenog projekta smatramo korisnim i dobrim pokazateljem učinkovitosti projekta te se u idućim projektima tome namjeravamo još više posvetiti.

O projektu

Projekt E-waste – What Can Citizens Do? skrenuo je pozornost na sveobuhvatnost društvenog, ekološkog i ekonomskog aspekta e-otpada, globalnog izazova i podcijenjenog ekološkog problema. Radeći na ovom projektu posebno smo razmotrili mogućnosti smanjenja, ponovnog korištenja i recikliranja e-otpada. Ciljevi projekta bili su dijeljenje informacija o e-otpadu, objasniti i približiti osnove društvenih, ekoloških i ekonomskih aspekata e-otpada i razmotriti mogućnosti za smanjenje, ponovno korištenje i recikliranje e-otpada te podići svijest učenika, njihovih roditelja i lokalne zajednice o problemu e-otpada i potaknuti ih na odgovorno ponašanje s njime.

Nakon početnog predstavljanja škola partnerima, radni postupak sastojao se od četiri koraka. Prvi korak obuhvaćao je istraživanje učenika o temi projekta i izradu materijala koji na jednostavan i lako razumljiv način objašnjavaju društvene, ekološke i ekonomske aspekte e-otpada te su se učenici pri tome posebno osvrnuli na svoju zemlju. Iako naveden kao prvi korak, ove aktivnosti mogle su se provoditi tijekom cijelog projekta, nikada nije kasno za izradu korisnih materijala na temu projekta. Drugi korak bila je priprema i provedba zajedničkog online upitnika o tome koliko sudionici projekta znaju o e-otpadu i mogućnostima njegova smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja. Ovaj korak je zahtijevao visoku razinu suradnje i koordinacije aktivnosti projektnih partnera. Treći korak bio je posvećen Svjetskom danu zaštite okoliša (World Environment Day – WED), 5. lipnju 2014. i UN Desetljeću obrazovanja za održivi razvoj (2005. – 2014.) što smo također obilježili zajedničkim aktivnostima. Posljednji, četvrti korak bila je naknadna evaluacija projekta koja se provela putem online upitnika među sudionicima projekta.

Tijekom svih projektnih aktivnosti uspješno je ostvarena suradnja s partnerskim školama. Najprije su svi partneri predstavili svoju školu, mjesto i državu a zatim su se posvetili samoj temi projekta. Učenici su bili aktivni u svim fazama projekta: istraživanju teme i izradi kreativnih edukativnih materijala za daljnju uporabu u obrazovanju za okoliš za što su koristili MS PowerPoint i nekoliko Web 2.0 alata (Glogster, Pixton, Storybird, Voki, ProProfs games, Zondle, Wordle, Gickr, Bubbl.us), pripremi i provođenju zajedničke online ankete koja predstavlja primjer izvrsne suradnje s partnerima te ekološkim akcijama koje su organizirane u sklopu projekta. Krajem ožujka održan je Skype susret s partnerima iz Portugala. Za ovaj susret učenici iz Hrvatske i Portugala pripremili po pet pitanja o e-otpadu te se natjecali u rješavanju kviza i uz to nešto naučili, zabavili se i bolje upoznali. Za učenike sedmog i osmog razreda organizirana je integrirana nastava engleskog jezika i informatike „E-waste story“ na kojoj su učenici najprije pogledali film o e-otpadu i primjer kratke priče na engleskom jeziku te nakon toga upoznali Web 2.0 alat Storybird i zatim imali zadatak osmisliti i napisati kratku poučnu priču na engleskom jeziku s temom e-otpad i kreirati slikovnicu.

Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje u travnju 2014. je u II. osnovnoj školi Čakovec organizirano predavanje za učenike sedmog razreda o električnom i elektroničkom otpadu koje je održao g. Saša Avirović, dipl.ing.građ., voditelj tehničkog sektora Gradskog komunalnog poduzeća Čakom te ih ujedno informirao o novostima u primjeni modernih tehnologija pri zbrinjavanju e-otpada. II. osnovna škola Čakovec priključila se nacionalnoj akciji Zelena čistka u sklopu koje je od 22. do 30. travnja 2014. organizirano prikupljanje električnog i elektroničkog otpada u dvorištu škole. Akcijom prikupljanja e-otpada željeli smo podići svijest kod učenika i njihovih roditelja o tome da odlaganjem predmeta koji nam više nisu potrebni na za to predviđena mjesta olakšavamo njihovu ponovnu uporabu i sprečavamo zagađenje planeta otpadom. Sličnim akcijama pridružile su se i partnerske škole iz drugih zemalja, svaka u suradnji sa svojom lokalnom zajednicom, što je osim primarnog cilja zadanog samom akcijom, imalo još jedan pozitivan učinak a to je razmjena ideja i iskustava u organiziranju i provođenju sličnih akcija u raznim dijelovima Europe. Svjetski dan zaštite okoliša također je obilježen zajedno s partnerima iz europskih zemalja provedbom raznih akcija u školama i lokalnoj zajednici a aktivnosti su prijavljene na stranici WED-a. U holu naše škole prikazana je prezentacija koju su za ovu priliku izradile učenice osmog razreda. Učenici sedmog razreda na satu informatike izradili su Prezije na teme vezane uz Svjetski dan zaštite okoliša, održivi razvoj, smanjivanje ugljičnog otiska i e-otpada. Za učenike četvrtih razreda polaznike izvannastavne aktivnosti Informatika pripremljene su online igre vješala, osmosmjerke i slagalice tematski vezane za WED.

Partneri iz Litve proširili su područje interesa sudionika projekta na još jedan aspekt e-otpada povezujući ga s umjetnošću što je i učenike iz Hrvatske potaklo da istraže povezanost e-otpada i umjetnosti te su pronašli zanimljive ideje hrvatskih, ali i stranih umjetnika. Fleksibilnost eTwinning projekata i mogućnost dodavanja aktivnosti koje nisu bile najavljene i planirane na samom početku projekta, smatramo izuzetno dobrodošlim jer često ideje dolaze upravo tijekom rada i suradnje s partnerima.

Sredinom rujna 2014. godine projekt je priveden kraju objavljivanjem zajedničke online brošure „E-waste and I“ u čijoj pripremi su sudjelovale škole iz sedam država partnera na projektu: Francuska, Portugal, Rumunjska, Turska, Litva, Poljska i Hrvatska.

eTwinning projekt E-waste – What Can Citizens Do? osnovali su krajem siječnja 2014. Iva Naranđa iz II. osnovne škole Čakovec, Hrvatska i Karim Fattoum iz Collège Victor Hugo de Narbonne, Narbonne, Francuska. Branka Lamza iz II. osnovne škole Čakovec polazila je edukaciju Obrazovanje za održivi razvoj u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te se vrlo rado pridružila projektu. Radni jezik projekta bio je engleski a dob učenika sudionika projekta 8 do 15 godina. Uvid u sve aktivnosti na projektu mogu se dobiti na njegovom TwinSpaceu a paralelno s njime kreirana je i web-stranica projekta na školskom webu na kojoj je rad na projektu približen hrvatskoj javnosti.

Naknadna evaluacija projekta pokazala je da su aktivnosti bile dobro planirane i provedene a posebno zadovoljstvo predstavlja podatak da čak 83,67% sudionika projekta smatra da je radeći na projektu steklo znanja koja će moći koristiti u životu te da 72,45% sudionika ovo iskustvo osjeća kao motivirajuće za rad na idućim eTwinning projektima. Kao prijedloge za poboljšanje projekta sudionici su naveli posjet odlagalištu e-otpada, veći broj uključenih država i učenika te aktivnije korištenje društvenih mreža.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je ostvaren glavni cilj projekta: učenici, njihovi roditelji i lokalna zajednica osviješteni su o problemu e-otpada i potaknuti na odgovorno ponašanje s njime.

Na kraju, spomenimo i to da je eTwinning projekt E-waste – What Can Citizens Do? prema rang listi prijava za nagradu COMET za najbolje eTwinning projekte u školskoj godini 2013./2014. u kategoriji viši razredi osnovne škole dobio samo jedan bod manje od pobjedničkog projekta.

Sunčana strana stranica

Ela Veža

Bilo jedno mjesto, bila jedna škola, … učiteljica, …web stranica… Mogla bi tako započeti priča o starim, u pravilu boljim vremenima na koju se logično nadovezuju nova vremena koja tek dolaze, ne nužno i lošija. Priča o školskim web stranicama otvorenim 2008. u CARNetovom CMS-u ( dakle, te web stranice nisu više prvašice) lako bi se uklopila u našu temu o sigurnijem internetu. Svaka priča o webu je i priča o onima koji stvaraju sadržaje za web.

To bi bila priča o web stranici škole koja je nedavno nakon dugog niza godina prvi put promijenila izgled (moguće i na bolje), ali uz gubitak nekih vrijednih sadržaja. Slike koje su krasile ili barem obilježavale naslovnicu u proteklom periodu teško ćete pronaći. Fotografije s naslovnice koje su služile da prosječni korisnik interneta na prvu (točnije na jedan klik) stvori određenu predodžbu o mjestu i školi zamijenjene su veselim crtežom razigrane djece. Znamo da slika govori 1000 riječi, a pogledom na naslovnicu lako se stvori slika o vlasniku web sadržaja .

Kao što znamo web stranice škola godinama uređuju i na njima objavljuju svoje sadržaje malobrojni učitelji. Trude se na najrazličitije načine privući i potaknuti kolege da im se pridruže u stvaranju materijala za objavljivanje, želeći rad škole, učitelja i učenika učiniti vidljivim svim zainteresiranima. U ponavljanju da pošalju sadržaji za objavu dosadni su i sebi, a kamoli ne drugima.

Kako jedna lasta ne čini proljeće, da bi stranica o kojoj pišem funkcionirala, točnije bila redovito ažurirana jedna učiteljica (nazovimo je Briška ) počela je pisti članke. Iako pisati ne zna i ne voli (nećemo reći mrzi jer učiteljice ne poznaju mržnju) potvrdilo se još jednom da nikad ne smiješ reći nikad. Znamo da želja za učenjem ljude tjera i na nemoguće, pa tako i nju na pisanje.

Koliko je bilo u njenoj moći nastojala je prezentirati školska i mjesna događanja te prenijeti većinu važnih obavijesti učenicima, roditeljima i svim zainteresiranima. Stalnim izmjenama i poboljšanjima u Carnetovom CMS-u istraživala je svaku promjenu. Principom pokušaja i pogrešaka učila je na vlastitim greškama. Preko razrednika pokušavala je educirati i roditelje na roditeljskim sastancima (više ili manje uspješno). Na web stranici objavljivane su isključivo autorske fotografije i sadržaji. Strogo se vodilo računa o autorskim pravima, pravilima privatnosti, ali i etici i bon-tonu. Učenici su objavljivali svoje tekstove i fotografije, očuvali su i web područne škole koja je jedan period ostala bez učenika. Pisali su o značajnim ljudima iz njihovog kraja. Radovali su se svakom zabilježenom kliku kao i povećanoj posjećenost nakon zanimljivih objava na naslovnici. Godinama su veoma zapaženo sudjelovali u akcijama „Sigurniji internet za djecu i mlade“.

Lokalni tjednik često je koristio sadržaje objavljene na web stranicama te ih uz male modifikacije objavljivao (bez navođenja izvora). Našim entuzijastima je to možda pomalo i godilo iako su potajno u sebi priželjkivali neku reakciju, ispriku,.. dokaz etičnosti?

Naša učiteljica, Briška znala je da promjene nastaju postepeno i polako. I samo oni koji su to silno željeli mogli su uočiti pomak. Korak naprijed, možda mravlji, kornjačin ili pužev? Ali ipak, korak naprijed …

Polako, s vremenom pojavili su se učitelji spremni svoje uratke podijeliti s drugima. Pridružila se i ravnateljica, pritisnuta zakonskim odredbama, ali i sama svjesna važnosti prezentiranja škole na najbolji način. Ravnateljica je nastojala sve češće javno pohvaliti i time usrećiti učenike koji vole vidjeti svoje radove.

I sad bi ovo mogla biti ni previše lijepa niti previše tužna priča, ali priču ne piše pisac već učiteljica kojoj pisanje nikad nije bila velika ljubav. Pisati je počela imajući pred sobom cilj, a to je komunikacija s onima koje zanima što se događa u maloj školi.

Priča bi mogla imati tužan, pomalo depresivan kraj o uzaludnom trudu s veoma malim efektima. Možemo naslutiti razočaranje i povrijeđenost učiteljice kad je otkrila da je netko bez objašnjenja i najave uklonio njen višegodišnji rad i trud. Netko drugi bi možda bio i ljut, ali ne i učiteljica po pozivu koja vidi samo sretan kraj.

Kao što znamo učiteljice su uvijek na sunčanoj strani ulice i učiteljica Briška je danas veoma sretna. Shvatila je da više nije potrebna za opstanak web stranice. Ima nasljednike, učitelje koji su uvidjeli važnost održavanja web stranica pomoću kojih svoj rad mogu učiniti vidljivim i dostupnim svima. Možda taj rad još nije reprezentativan, ali veliki korak naprijed je i samo razvijanje svijesti o važnosti objavljivanja sadržaja i redovitom ažuriranju.

Ima li većeg uspjeha za učiteljicu nego da učenika zainteresira za svoj rad?

Kako učiteljice često vole koristiti metafore, ovo je priča o procvatu jedne tanke stabljike trešnje. Trešnja sad već ima i nekoliko mladih grančica. Naša učiteljica, možda i ne doživi, ali sa sunčane strane ulice vidi ogromnu rascvjetanu krošnju koja će uroditi mnogobrojnim velikim sočnim plodovima.

Učiteljica pionir u relativno kratkom vremenu postala je učiteljica veteran, više nije lasta koja (ne) čini proljeće. Ostaje joj samo da na kraju svoje priče poželi dug i siguran let svim mladim lastanima po bespućima interneta.

Nešto novo, nešto staro – SID 2015

Ela Veža

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 2015 i sudjelovanje u akciji Sigurniji Internet za djecu i mlade u mojoj praksi nikad nije sporno unatoč povremenim pitanjima ima li smisla ustrajati u nečemu gdje teško nalaziš istomišljenike jer dio učitelja još ne uviđa važnost edukcije učenika o opasnostima na koje mogu naići u online okruženju. Dodatni stimulans dale su mii mlade kolegice, buduće profesorice informatike koje su tih dana trebale odraditi svoja ispitna predavanja.

Priliku da ukažem na važnost učitelja informatike u odrađivanju teme o sigurnijem korištenju interneta unutar plana i programa nastave informatike, ali i građanskog odgoja nikako nisam željela prepustiti slučaju. Ovu tematiku smatram veoma bitnom pa sam i mlade kolegice htjela upoznati s važnošću svih aktivnosti koje provodimo u veljači.

Niz godina predajem informatiku upravo u petim razredima. Ponekim učenicima sam prvi učitelj s kojim pričaju o svojim iskustvima na mreži. U pravilu učenici su spremni čitav sat samo pričati i postavljati pitanja o svemu što ih zanima. Nakon što zajedno odradimo odabrane sadržaje koje ranije pripremim učenici bi obično crtali u programu Bojanje. Najčešće bi gledali i čitali priče o Beskonačnoj šumi, smijali se na animirane crtiće o Crvenkapici i modernoj baki, te pronalazili mnoštvo sadržaja na zadanu temu.

Ove godine imamo novi udžbenik i radnu bilježnicu koji su veoma bogati sadržajima o sigurnijem internetu, a vrijedna ekipa iz Pet za net nam je pripremila kompletan kurikulum kao neiscrpan izvor novih ideja.

Rijetko koji učitelj voli se ponavljati, te unatoč već uhodanom putu željela sam i ove godine unijeti nešto novo kako bih učenike još više privukla i potakla da dobro promisle prije nego što kliknu.

Zahvaljujući učiteljskim društvenim mrežama i kolegici Arjani Blažić zainteresirala sam se za Plickers.

Zašto Plickers? Jer je jednostavan za upotrebu i ne iziskuje posebna materijalna sredstva. Plickers je jednostavan alat koji ću ubuduće koristiti za provjere znanja. Potreban je samo mobitel s instaliranom aplikacijom u koju se unaprijed unesu pitanja i odgovori te kartice ( nazvala sam ih QR code kartice) za svakog učenika.

Ovom prilikom kako smo tek započeli obradu teksta u petom razredu učenicima sam na papirima pripremila mali kviz koji su trebali što vjernije prepisati na računalu.

Svoje novonastale dokumente uz još jedno novo pitanje podijelili su u razrednoj grupi na Edmodu koji koristimo od samog početka školske godine. Na Edmodu smo već dijelili crteže izrađene u programu Bojanje te nije bilo većih problema s dodavanjem novih tekstualnih dokumenata. Pitanja iz kviza su ujedno i pitanja koja sam spremila u Plickers.

Zadnji dio sata učenicima sam podijelila kartice, objasnila kako određeni položaj kartice označava određeni odgovor te pokrenula pitanja ranije unesena u aplikaciju. Da su pažljivo slušali prvi dio sata potvrdili su propitujući me smijem li ih slikati koristeći Plickers. Ubrzo smo vidjeli da Plickers bilježi samo njihove odgovore, a ne fotografira ih. Također učenicima sam priznala da je ovo i meni prvo korištenje Plickersa te da ćemo zajedno ispitati funkcionalnost ovog noviteta. Ne trebam ni spominjati koliko je učenicima bilo drago da isprobaju nešto novo i do sada nepoznato u nastavi.

Plickers – alat po mojoj mjeri

Ela Veža

U listopadu prošle godine, imala sam priliku zahvaljujući kolegici Ljiljani Jeličić iz Gimnazije Metković (u sklopu IPAQ PETA projekta ) upoznati Klikere (Classroom Response system) u nastavi matematike. Klikeri su zgodnan alat za blic provjeru znanja s veoma brzim analizom podataka.

Dok ispitivač prikazuje pitanja, svaki ispitanik u ruci drži uređaj nazvan Kliker te pritiskom na određeni gumb šalje točan odgovor u prijemnik. Ispitivač na računalu prati pristigle odgovore koji se lako mogu usporediti i prikazati tablično ili grafikonima.

Netko je od tada prisutnih sudionika edukacije iz matematike Klikere usporedio s najbržim prstom u nekad popularnom kvizu. Ova za mene nova tehnička naprava oduševila je sve nazočne.

Ipak za moju školu Klikeri su preskupi.

Već u studenom sam se uvjerila kako od novog ima još novije. Na edukaciji za učitelje informatike u Carnetu kolegica Vesna Tomić prezentirala je rad uz aplikaciju Kahoot. Nešto još jednostavnije. Nisu potrebni posebni uređaji. Dovoljno je da sudionici imaju mobitel (ili računalo) kojim pristupaju kvizu nakon što dobiju pripadajući kod od ispitivača. Odgovore na pitanja daju mobitelom ili računalom, a ispitivač jednostavno vidi tko je najbrži, koliko je točnih odgovora, kako pristižu odgovori,…Brzo, jednostavno i bez dodatnih troškova ako imate mobitele/ računala s pristupom internetu.

Kahoot je zgodan za korištenje u nastavi informatike jer učenici mogu sudjelovati sa svojih računala, ali van informatičkog kabineta još uvijek ga u mojoj školi ne možemo koristiti.

Zahvaljujući društvenim mrežama i kolegici Arjani Blažić upoznala sam Plickers. Ta besplatna aplikacija ne iziskuje nikakve dodatne troškove. Klikere i mobitele/računala iz prethodnih primjera u ovoj aplikaciji zamijenile su crno-bijele kartice (papirnati klikeri) . Nakon tiskanja na običnom papiru papirnati klikeri se mogu koristiti dok se ne potrgaju. Svakom učeniku potrebna je jedna kartica na kojoj su ovisno o položaju kartice odgovori a, b, c ili d.

U aplikaciju učitelj može unaprijed unijeti imena učenika po razredima te svakom od učenika dodijeliti karticu s odgovarajućim brojem. Kartice smo zbog sličnosti nazvali QR code kartice. Pitanja s odgovorima unesu se unaprijed u aplikaciju, a mogu se koristiti u svim razredima i ponavljati više puta.

Osim kartica za svakog učenika i mobitela/tableta s foto-aparatom na kojem je instalirana aplikacija nije potrebno ništa više (niti projektor ako pišete pitanja i odgovore na ploči) pa ovu aplikaciju možete koristiti u bilo kojoj učionici.

Plickers je jednostavan alat koji ću ubuduće koristiti za provjere znanja.

Dan broja π- obilježen u Gimnaziji Vukovar

Suzana Osička, Karolina Dvojković i Sanja Pavlović Šijanović

Dana, 14. 03., diljem svijeta, na razne načine obilježava se dan broja pi (π). Za obilježavanje ovog broja, datum 14. ožujka, odabran je zbog najčešće korištene približne vrijednosti 3,14 te anglosaksonskog formata pisanja datuma prema kojemu se prvo bilježi mjesec, a zatim dan u mjesecu pa 14. ožujka izgleda kao 3/14.

Učenici Gimnazije Vukovar zajedno su sa svojom profesoricom matematike Suzanom Osička upotrijebili maštu te su ove godine, kroz razne plakate, savjete, citate, „okrugle“ slastice i grickalice, spojili ugodno s korisnim i privukli velik broj učenika i nastavnika te ih potaknuli na razmišljanje o ovom međunarodnom danu. “Mašta je puno važnija od znanja. Može se sve znati, ali ništa ne napraviti, dok se sa malo mašte može napraviti sve.”(A. Einstein)

Pojasnili su nam kroz najjednostavniju definiciju broja π, kako se radi o transcendentalnom realnom broju, koji je zadan kao omjer opsega i dijametra bilo koje kružnice, čija je približna vrijednost 3,14159. Pi je također poznat i kao Arhimedova konstanta ili Ludolfov broj. Numerička vrijednost pi, zaokružena na 64 decimalna mjesta, jest: π = 3,14159 26535 89793 23846 26433 83279 50288 41971 69399 37510 58209 74944 5923.

Saznali smo i povijesnu činjenicu da je prvi čovjek koji je odlučio proslaviti dan broja π bio fizičar Larry Shaw. Godine 1988. u društvu nekolicine kolega promarširao je kružnom dvoranom u muzeju Exploratorium u San Franciscu. Pritom su jeli ukusne voćne torte, a koju godinu kasnije prešli su i na pizze – jedino je bitno bilo da su servirane porcije kružnog oblika. Nezasitni ljubitelji kružnih slastica otišli su i korak dalje pa 28. lipnja slave dan 2π i stoga smažu duplu količinu torti!

A gimnazijalci ne bi bili gimnazijalci da matematiku nisu povezali sa fizikom i informatikom. U tome su im pomogle profesorica fizike Karolina Dvojković i profesorica informatike Sanja Pavlović Šijanović te smo kroz prezentacije i plakate saznali još nekoliko interesantnih činjenica…

14.03. obilježava se godišnjica rođenja fizičara i matematičara Alberta Einsteina koji je bio jedan od najvećih znanstvenih genija svih vremena. Ovaj izuzetno plodan znanstvenik je najpoznatiji po svojoj teoriji relativnosti, a Nobelovu nagradu za fiziku je 1921. godine dobio za objašnjenje fotoelektričnog efekta.

Uslijedili su i neki njegovi najpoznatniji citati:

1. “Teorija je kad se sve zna, a nište ne funkcionira. Praksa je kad sve funkcionira, a nitko ne zna zašto.”
2. “Oni koji nikad nisu pogriješili, nikad nisu ni isprobali nešto novo”.
3. “Dvije su stvari beskonačne – svemir i ljudska glupost. Za svemir nisam siguran”.
4. “Obrazovanje, to je ono, što ostane, nakon što osoba zaboravi sve, što je naučila u školi.”

Citatom “Puno je teže razbiti predrasudu nego atom” (A.Einstein), učenici Gimnazije Vukovar pokušali su približiti operativni sustav Linux navodeći razloge zbog kojih ga ne treba odbijati iz straha od promjena.

Linux je ime za jezgru (engl. kernel) računalnog operacijskog sustava sličnog Unixu, ali najčešće i za cijeli operacijski sustav baziran na toj jezgri. Linux je dobio ime po svom izvornom autoru Linusu Torvaldsu. 14. ožujka 1994 predstavljena je verzija Linuxa 1.0.0. čime su otvorena vrata za razvoj open-source sustava.

Svoju tezu: „Krajnje je vreme da prijeđete na Linux“ potkrijepili su predstavljanjem 10 razloga zbog kojih bi smo trebali prijeći na Linux – zaboravite na računalne viruse,učitava se brzo, stabilan je, organizacija radne površine,nakon instalacije imate sve osnovne programe,imate i sve drivere, za update dovoljan je samo jedan klik miša, dok čekate da se operativni sustav instalira, možete pretraživati Internet kako bi što manje vremena izgubili tijekom instalacije, prilikom poteškoća obraćate se linux zajednici i na kraju SVE JE BESPLATNO!

Danas znamo da se PI nalazi posvuda oko nas – od umjetnosti, boja i glazbe do najnovijih otkrića. Čak i u novoj teoriji superstruna. Od najsitnijih konstituanata materije do čitavih grozdova galaksija – PI je tu negdje (pogledajte što o njemu kaže web stranica).

Nakon niza edukativnih sadržaja počastili smo se ukusnim okruglim slasticama i poželjeli jedni drugima „Sretan dan π!“.

Kako je Edmodo progovorio hrvatski

 

Ljiljana Lež-Drnjević

Edmodo, društvena obrazovna mreža više nije nepoznanica ni našim, hrvatskim nastavnicima. Sve ih se više odlučuje koristiti Edmodo za prikupljanje informacija, korisnih edukativnih materijala i razmjenjivanje iskustava s nastavnicima širom svijeta, a prije svega za dodatnu edukaciju učenika te sigurnu i neometanu komunikaciju i s učenicima i njihovim roditeljima. Učenici putem Edmoda mogu od svojeg nastavnika dobiti dodatnu literaturu, rješavati testove, surađivati s kolegama.

Prvi kontakt s Edmodo timom bio je još u studenom 2011. godine, a edukacija edukatora kroz Modul 5 u okviru ICT Edu projekta za edukaciju nastavnika započela je u srpnju 2014. i odabirom Edmoda kao jednog od alata koji će se projektom predstaviti. Edmodovo je sučelje bilo dostupno samo na engleskom jeziku. To je svakako bila jedna od otežavajućih okolnosti uporabe Edmoda, jer se kolege, a svakako i učenici te roditelji, često ne osjećaju dovoljno kompetentnima za korištenje programa na stranom jeziku. No, tome više nije tako.

U studenom 2014. godine jeTomislav Negulić, član CARNetovog odjela za podršku obrazovanju i član tima CARNetove E-learning akademije kao predavač i administrator, na prijedlog Allyse Vigil, predstavnice Edmoda, pozvao hrvatske nastavnike na volontersko prevođenje Edmoda na hrvatski jezik. Odazvalo ih se nekoliko, no lavovski dio posla odradila je „moćna trojka“ – Darija Dasović Rakijašić, profesorica informatike i računalstva u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Vinkovcima, Ljiljana Lež-Drnjević, profesorica hrvatskoga jezika u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu i Tomislav Negulić.

Prevođenje platforme nije bilo nimalo jednostavno. Edmodo se odlučio za sustav prevođenja putem sustava OneSky, što je u svakom slučaju olakšavalo rad, no istovremeno prevoditeljima otežavalo posao. Naime, putem ovog se sustava prevode riječi i fraze izvučene iz konteksta, što itekako otežava prevođenje na hrvatski jezik s obzirom na gramatičku i sintaktičku složenost našeg jezika. Problema nije bilo dok su se prevodili „suhi“, sasvim jasni pojmovi. Poteškoću su predstavljale situacije kad nije bilo jednostavno procijeniti radi li se o muškom ili ženskom rodu, u kojem bi padežu riječ trebala biti i sve druge zahtjevne jezične okolnosti koje su dobro poznate poznavateljima obaju jezika. Iako se prevoditeljska trojka do studenoga nije poznavala, zajednički su se, poput dobro uigranog tima, uhvatili u koštac sa Scilama i Haribdama kvalitetnog prevođenja. Često su satima lomili glavu nad nekim pojmom, dopisivali se, razmjenjivali prijedloge, tražili bolje, preispitivali sami sebe je li u nekim slučajevima bolje ostaviti izvorni pojam ili ga ipak pokušati prevesti na što prihvatljiviji način, donosili odluku, a zatim se ponovo vraćali na početak. Ne jednom su se zaticali na platformi u isto vrijeme, najčešće noću, jer su tek tada imali slobodno vrijeme koje mogu posvetiti prevođenju Edmoda i slali jedni drugima poruke poput „Hajde, još samo jednu frazu“ ili pak „Više ne mogu – vrijeme je za odmor“.

Poticaj su nalazili u OneSkyjevoj tablici postotka prevedenog i prihvaćenog, na kojoj se hrvatski jezik nezaustavljivo penjao. Prestizao je velike svjetske jezike i ostavljao ih daleko za sobom. Uskoro se našao na drugom mjestu sa 100% prevedenim i prihvaćenim pojmovima i frazama. Na prvom je mjestu bio izvorni jezik platforme – engleski! Predstavnica Edmoda, gospođa Vigil, bila je iznenađena jednako koliko i hrvatski prevoditelji i uslijedilo je zasluženo čestitanje na predanom radu i trudu.

Danas je, samo tri mjeseca nakon Negulićeva poziva, Edmodo platforma i službeno na hrvatskom jeziku. Nastavnici, učenici i roditelji sada ga mogu koristiti na materinjem jeziku i potpuno suvereno vladati svim mogućnostima koje platforma nudi. Usprkos tome što se sav trud naših prevoditelja zasniva na tako nepopularnom volonterskom radu, oni se vrlo ozbiljno nadaju i daljnjem ozbiljnom radu na platformi – mogućoj lekturi i korekturi, jer tek sad mogu u cijelosti vidjeti svoj rad i uočiti sve pogreške koje su uslijedile zbog prevođenja bez konteksta te zbog pojmova koje je preveo Edmodo, a koji nisu u skladu s našim jezikom (možda se Edmodo u tim slučajevima poslužio online prevoditeljem?!).

Na ovom se svjetlom primjeru ponovo vidi koliko su truda i dobre volje spremni uložiti ljudi koji rade u našem obrazovnom sustavu i koliko su uza sve profesionalne nastavničke i privatne obveze spremni odvojiti vrijeme za dodatni rad na dobrobit učenika, za poboljšanje obrazovnog sustava te za uvođenje i prihvaćanje novih metoda učenja i poučavanja u učionici 21. stoljeća.

Nearpod – alat za „aktiviranje“ učenika

 

Mihaela Kelava

U moru web 2.0 alata koji su dostupni na Internetu svaki nastavnik će za potrebe svoje nastave moći pronaći ponešto. Bilo da se radi o alatima za izradu prezentacija, za izradu kvizova ili za izradu interaktivnih elemenata koji za cilj imaju učenje kroz igru. Jedan od alata koji objedinjuje sve navedeno je Nearpod.
Nearpod je alat koji omogućuje korisniku da od klasične napravi prezentaciju koja traži od učenika da bude aktivni sudionik. Uz tekstualne i slikovne sadržaje jednostavno je ugraditi audio i video isječke kao i kompletne web stranice koje je moguće pregledavati unutar prezentacije. Aktivnost učenika potiče se dodavanjem interaktivnih elemenata kao što su pitanja otvorenog tipa, ankete, kvizovi ili rukom pisani odgovori i crteži. Odgovore i povratnu informaciju o riješenosti navedenih elemenata nastavnik dobiva u realnom vremenu. Uz navedeno, nastavnik u učionici upravlja tempom prezentacije sa svog računala dok učenici kod kuće putem linka mogu ponovno pregledavati istu prezentaciju ali svojim tempom. Iako primarno osmišljen za korištenje na tabletima i smartphoneima gotovo sve značajke odlično rade i na klasičnim računalima. Jasno je da će zadatak koji zahtjeva crtanje ili pisanje rukom biti diskutabilan ako se mora koristiti miš umjesto poteza prstom ili olovkom.
Dok je nastavnicima potreban korisnički račun unutar Nearpodovog sučelja, učenicima on nije potreban jer prezentaciji pristupaju pomoću koda koji se automatski generira prilikom pokretanja prezentacije od strane nastavnika. Za svakog učenika i svaki interaktivni element generira se statistika u realnom vremenu, pohranjuje se u sklopu sučelja te, ovisno o želji i potrebi, nastavniku šalje u PDF obliku putem e-maila. Svaki put kad učenik (ili drugi korisnik s kojim je podijeljen link) pristupi prezentaciji u nastavnikovom sučelju ostaje zabilježeno izvješće o aktivnosti.

Osnovni korisnički račun (silver user) sadrži aktivnosti koje su i više nego dovoljne za izradu kvalitetnog nastavnog sadržaja. Za naprednog korisnika (gold user) plaća se naknada. Ipak, otvorena je opcija koja omogućuje da za 5 prijatelja koji kreiraju korisničke račune na vaš poziv postanete napredni korisnik na razdoblje od 6 mjeseci. Sve prezentacije koje za to vrijeme napravite i objavite s naprednim značajkama ostaju u tim istim prezentacijama dostupne i upotrebljive i nakon isteka naprednog a pri povratku na osnovnog korisnika.

Moje iskustvo u nastavi

Prvu prezentaciju izradila sam u svega pola sata: svoj uobičajeni ppt dokument „uploadala“ sam u Nearpod sučelje koje ga je konvertiralo u niz slikovnih slajdova. Preostalo je nadodati aktivnosti (kviz, pitanja) putem sučelja koje je izuzetno jednostavno i intuitivno. Pokusni kunići su bila moja djeca (niži razredi osnovne škole) koja su s oduševljenjem odradila testiranje, bez ikakvih problema s korištenjem sučelja. Sat u učionici prošao je gotovo jednako dobro. Pokazalo se da unatoč izuzetno sporom sustavu prezentacija funkcionira i više nego zadovoljavajuće brzo. Jedino što ne preporučujem koristiti u širem obimu je aktivnost Crtanje (Draw it) jer taj dio nisu svi učenici uspjeli odraditi zbog sporosti sustava.
Svi nastavnici dobro znaju da na kraju nastavnog sata uvijek ima učenika koji aktivno sudjeluju u ponavljanju ali jednako toliko, ako ne i više, ima onih koji se “prošvercaju” jer nisu pratili nastavu. Nakon sata realiziranog uz pomoć Nearpod prezentacije učenici su bili zadovoljni načinom obrade gradiva. Ipak, rezultat završnog kviza nije pokazao puno veći intelektualno-koncentracijski angažman sudionika. Već drugi takav sat rezultirao je dvostruko boljim rezultatima jer su učenici shvatili da je kompletna njihova aktivnost i uključenost itekako mjerljiva i evidentirana na individualnoj bazi.

Jedina realna prepreka u održavanju sati uz korištenje Nearpoda je nedostatak opreme. Za kvalitetno održavanje sata poželjno je da svaki učenik ima svoj uređaj ili da postoji najmanje jedan uređaj na dva učenika. Čak i ako niti to nije moguće, ovako izrađeni materijali mogu biti dobar način da se učenike potakne na proučavanje sadržaja od kuće i vrednovanje rada kroz domaću zadaću.

Primjer prezentacije iz perspektive učenika možete pogledati ovdje.

dok istoj prezentaciji iz perspektive nastavnika (morate otvoriti korisnički račun) možete pristup putem ove poveznice.

„Znanstvenici barem na jedan dan“

Karolina Dvojković i Sanja Pavlović Šijanović

Od veljače do travnja ove godine na fakultetima i institutima diljem svijeta preko 10 000 srednjoškolaca provest će jedan dan poput znanstvenika analizirajući stvarne podatke prikupljene na najvećem i najsnažnijem sudarivaču čestica na svijetu “Large Hadron Collider” (LHC) smještenom na CERN-u (Europski laboratoriju za fiziku elementarnih čestica). Globalna, svjetska razina ovog događanja odražava prirodu planetarne kolaboracije u eksperimentalnoj fizici elementarnih čestica, koja se najviše ostvaruje kroz CERN.

Na Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u subotu 7. ožujka 2015. godine, s početkom u 9:00, četrdesetak srednjoškolaca iz Gimnazije Vukovar, Gimnazije Matije Antuna Reljkovića Vinkovci, Gimnazije A. G. Matoša Đakovo i Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti Osijek i studenti Odjela za fiziku Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku, proveli su jedan radni dan poput znanstvenika na CERN-u. Međunarodni istraživački radni dan za učenike (International Masterclasses) utemeljen na atraktivnom programu, tekao je sljedećim redoslijedom: pozdravni govor i dobrodošlicu ususret radnom danu održao je pročelnik odjela za fiziku izv. prof. dr. sc. Branko Vuković, predavanja „Uvod u eksperimentalnu fiziku čestica“ održao je izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović, FESB (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje) – Split, „Pronalazak Higgsovog bozona u CERN-u“ prof. dr. sc. Ivica Puljak, FESB – Split, „Demonstracija analize podataka“ – metoda analize događaja sudara protona ubrzanih u LHC-u koji su snimljeni CMS (Compact Muon Solenoid) mag. phys. Benjamin Mesić, IRB (Institut Ruđer Bošković) – Zagreb. Nakon što su predavači upoznali učenike i profesore s tematikom prionulo se na praktičan rad, analizu podataka CMS detektora.

Sudarivač čestica LHC fizičari koriste za studiranje najelementarnije građe materije. Istraživanja na CERN-u znatno unapređuju i produbljuju naše razumijevanje subatomskog svijeta, strukture i razvoja svemira. Rezultati istraživanja na CERN-u se prate s velikom pažnjom ne samo od strane fizičara već i široke javnosti. Međunarodni nastavni dan omogućuje srednjoškolcima da dožive iskustvo istraživanja na najizravniji način. Naime, ideja vodilja programa je omogućiti učenicima iskustvo jednog stvarnog radnog dana znanstvenika. Učenici taj dan rade rame uz rame s znanstvenicima i mogu osjetiti kako je raditi moderna istraživanja u fizici.

U autentičnoj atmosferi učenici stječu uvid u međunarodnu organizaciju modernih istraživanja, a istovremeno i uče o subatomskim česticama kroz lako razumljive prezentacije fizičara izravno uključenih u istraživanja. Učenici analiziraju produkte sudara elementarnih čestica ubrzanih gotovo do brzine svjetlosti u 27 kilometara dugom kružnom LHC akceleratoru, snimljenih posebno izgrađenim detektorima. Četiri eksperimenta: ATLAS, CMS, LHCb i ALICE ustupila su svoje podatke za ovaj edukacijski program. Zanimljivo je da učenici mogu u podacima koje analiziraju, ponovo otkriti Higgsov bozon, elementarnu česticu otkrivenu prije dvije godine, a čije je otkriće nagrađeno Nobelovom nagradom. Pozorno prateći upute voditelja radionica, učenici su, vjerovali ili ne, uistinu otkrili, među ostalim česticama, i Higgsov bozon. Atmosfera na međunarodnom istraživačkom danu bila je iznimno poticajna za sve sudionike. Voditelji su ostvarili svoj cilj, popularizirati fiziku i omogućiti učenicima nesvakidašnji događaj biti znanstvenik na jedan dan.

Završni dio događanja je video konferencija. Putem video veze s CERN-om, Švicarska i institucijama sudionicima u drugim zemljama, a u subotu su to bili Osijek-Hrvatska, Coimbra i Evora-Portugal i Gent-Belgija polaznici su prezentirali rezultate svojih istraživanja – baš onako kako to rade i fizičari u međunarodnim kolaboracijama.

Rezultate srednjoškolaca koji su se okupili u Osijeku, hrabro, elokventno i samouvjereno na engleskom jeziku, iznosili su Luka Namačinski, Gimnazija Vukovar i Jelena Janjić, Gimnazija M. A. Reljkovića, Vinkovci. Najzanimljiviji i najintrigantniji dio bilo je postavljanje pitanja koja su „mučila“ učenike i iščekivanje odgovora. Pitanja je bilo mnogo, i da nismo bili ograničeni vremenom ovo zbivanje bi potrajalo jako dugo. Zadovoljni učenici, profesori i organizatori već su zakazali ponovni susret za godinu dana.

Glavi koordinator ²International Masterclasses² je dr. Uta Bilow, Technical University Dresden, u uskoj suradnji s programom QuarkNet i ²International Particle Outrach Group² (IPPOG). IPPOG je neovisni odbor predstavnika država uključenih u istraživanja na CERN-u. Zadaća IPPOG odbora je učiniti fiziku elementarnih četica dostupniju široj javnosti.

Ovo događanje na Odjelu za fiziku u Osijeku u Splitu, organizirali su znanstvenici sa Sveučilišta u Splitu (Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, FESB) koji rade na CERN-u, izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović i prof. dr. sc. Ivica Puljak u suradnji s kolegom mag. phys. Benjaminom Mesićem, osječaninom s Instituta Ruđer Bošković, te s kolegama s Odjela za fiziku u Osijeku Igorom Miklavčićem, prof. i doc. dr. sc. Denisom Stanićem, te srednjoškolski profesori koji su sudjelovali, potaknuli i nagradili svoje učenike, Nedeljko Begović, prof. Gimanzija M. A. Reljkovića Vinkovci, Spomenka Hardi, prof. Gimnazija A. G. Matoš Đakovo, Željka Duh Blašković, prof. Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti Osijek i Karolina Dvojković, prof. Gimnazija Vukovar.

Erasmus+ projekt „Creative Classroom“

Nataša Hoić-Božić

Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci sudjeluje na projektu Creative Classroom koji je financiran u okviru Erasmus+ programa Ključna aktivnost 2 – Strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih (Key action 2: Partnerships in the field of education, training and youth). Svrha ovoga projekta je edukacija učitelja za izradu scenarija učenja koji se temelje na inovativnim metodologijama učenja i uključuju alate koji koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Počeo je u rujnu 2014. godine i traje 2 godine.

Voditelj projekta je tvrtka BCS Koolitus, Tallinn, Estonija, a partneri su Sveučilište Tallinn (Estonija), Sveučilište u Ljubljani (Slovenija), Sveučilište u Rijeci (Hrvatska), Sveučilište primijenjenih znanosti Helsinki Metropolia (Finska). Voditeljica projektnog tima pri Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci je Nataša Hoić-Božić.

Ciljevi projekta

Realizacija projekta temelji se na obučavanju učitelja iz Estonije koji će, okupljeni u fokus skupinu, izrađivati obrazovne materijale odnosno nastavne vodiče za svoje predmete uz primijenjenu inovativnih metoda učenja i poučavanja uz pomoć IKT. Na taj će način prezentirati primjere dobre prakse te zatim sudjelovati u edukaciji svojih kolega u školama. Uz to, izraditi će se elektronička verzija nastavnoga vodiča za učitelje diljem Europe, s ciljem omogućavanja uvođenja inovativnih alata i metoda u provođenje nacionalnih kurikuluma.

Osnovni ciljevi projekta su:

• osmišljavanje i održavanje inovativne obuke za učitelje iz Estonije okupljene u fokus grupu pod vodstvom stručnjaka iz područja edukacijske tehnologije
• uvođenje inovativnih alata i metoda pri provođenju nacionalnih kurikuluma
• izrada elektroničke verzije nastavnoga vodiča za učitelje te prijevod vodiča na engleski kako bi oni bili dostupni učiteljima diljem Europe.

Očekivani proizvodi

Obuka estonskih učitelja iz fokus grupe provest će se u vidu radionica. Na radionicama će se polaznici upoznati s metodologijama učenja, načinima korištenje odgovarajućih alata i primjerima dobre prakse. Stečena znanja koristit će kako bi razvijali nastavne vodiče pod vodstvom mentora. U nastavku su navedeni i kratko opisani očekivani proizvodi projekta.

Silabusi za radionice i popratni materijal – Na osnovu rezultata istraživanja o interesu za suvremene pedagoške modele i primjenu IKT u nastavi, provedenom u estonskim školama, izradit će se plan radionica i pripremiti popratni materijali. U svakoj radionici obrađivat će se dvije metodologije učenja, popraćene pregledom odgovarajućih IKT alata i primjerima dobre prakse. Pregled metodologija po radionicama prikazan je dijagramom. Teme uključuju dizajn inovativnih scenarija učenja, obrnutu učionicu (eng. flipped classroom), projektno učenje (eng. project–based learning), učenje pomoću igara (eng. game-based learning), projektno učenje (eng. problem-based learning), učenje istraživanjem (eng. inquiry-based learning), analitike učenja (eng. learning analytics), vrednovanje i procjenjivanje znanja.

Raspored tema po radionicama

Održavanje radionica – Organizirat će se četiri dvodnevne radionice, svaka u trajanju od 16 sati. Planirani terminu su u travnju, kolovozu i prosincu 2015. godine te ožujku 2016. Skupinu od 12-20 polaznika činit će estonski učitelji iz različitih predmeta poput matematike, engleskog jezika, povijesti,…

Nastavni vodiči – Tijekom drugog dana svake pojedine radionice sudionici će započeti samostalno razvijati nastavne vodiče. Svaki vodič treba sadržavati prikaz lekcije iz vlastitog predmeta prilagođene odgovarajućoj metodologiji učenja. Učiteljima će u razvoju vodiča pomagati mentori, a evaluaciju vodiča izvršit će eksperti (članovi projektnog tima). Konačne verzije vodiča će se objediniti i prevesti na engleski jezik te završno vrednovati. Na taj način će biti dostupne učiteljima diljem Europe.

Aktivnosti širenja rezultata – Rezultati istraživanja širit će se objavama vijesti i članaka, prezentacijama, posjetima školama i drugim aktivnostima. Također, održat će se završna videokonferencija kako bi se predstavili rezultati projekta sudionicima iz svake zemlje partnera.

Istraživanje u estonskim školama

Kao što je ranije spomenuto, sadržaji radionica osmišljeni su u skladu s rezultatima istraživanja o interesu za suvremene pedagoške modele i primjenu IKT u nastavi. Istraživanje je uključilo upitnik o raspoloživoj IKT infrastrukturi u školama, motiviranosti učitelja za primjenu inovativnih metoda u nastavi i njihovom poznavanju inovativnih metodologija poučavanja. Upitnik je popunilo 165 od 541 škole u Estoniji, pri čemu su na pitanja odgovarali ravnatelji, IT stručnjaci ili nastavnici.

Rezultati provedenog upitnika su pokazali kako u prosjeku na jedno računalo u školi dolazi 12 učenika, gotovo sve škole su pokrivene bežičnom mrežom no većina ih ne posjeduje tablet računala.

Učitelji su za primjenu IKT kod učenja i poučavanja u najvećoj mjeri motivirani od strane rukovodstva škola, kolega i samih učenika, ali je koriste i zbog primjene novog nacionalnog kurikuluma i to ponajviše u nastavi matematike, geografije, biologije i stranih jezika. Među razlozima zbog kojih učitelji ne koriste IKT u nastavi ističu se nedostatak vremena i vještina te nedostupnost odgovarajućih digitalnih nastavnih sadržaja za njihove predmete. Vezano za usvajanje novih vještina, ispitanici su izrazili veliki interes za teme koje su uključene u planirane radionice.

Zaključno

Znanstvenici s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci sudjelovat će u osmišljavanju i izvedbi dviju radionica, u prosincu 2015. godine i u ožujku 2016. To će im omogućiti da rezultate svojih istraživanja i iskustva iz prakse podijele s partnerima, a nakon toga i sa samim polaznicima.

U tijeku su aktivnosti pripreme silabusa i izrade popratnih materijala za radionice, a započele su i aktivnosti širenja informacija o projektu. Ciljevi projekta i projektne aktivnosti predstavljene su zainteresiranima na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci u siječnju 2015. godine.

Vjerujemo da ćemo rezultatima ovoga projekta, u suradnji s našim partnerima, pridonijeti i razvoju obrazovanja potpomognutog IKT tehnologijama u Hrvatskoj te prenijeti hrvatskim učiteljima primjere dobre prakse nastale tijekom rada njihovih kolega iz Estonije.