Potjera u programiranju

Valentina Blašković

Kako je tehnologija, koja uključuje programiranje, sada utkana u tkivo našeg svakodnevnog života, ima smisla da je programiranje postalo korisna vještina za budućnost. Možemo početi učiti programirati u ranoj fazi života jer ono pomaže u razvoju umova djece; mogu smisliti rješenja i isprobati nove ideje, mogu učiti na svojim pogreškama i pokušati ponovno dok ne dobiju konačni program ili igru. Programiranje se može činiti složenim, ali razvojna okruženja s blokovima naredbi kao što je Scratch stvoreni su kako bi programiranje učinile zabavnim za djecu. Ova razvojna okruženja za programiranje djeci omogućavaju zadovoljstvo samostalnog stvaranja programa bez pisanja naredbi.

Ključne riječi: radionica, programiranje, Scratch.

Uvod

Interaktivna online radionica Potjera u programiranju održana je 12. listopada 2022. u organizaciji Udruge Suradnici u učenju, a uvrštena je i kao događaj inicijative Meet and Code. Način na koji učenici uzimaju pametne telefone, računala i igraće konzole čini se kao druga priroda. Isto vrijedi i za korištenje tehnologije i programiranje. Danas je važnost učenja programiranja bitna u svakodnevnom školovanju djeteta jer razvija i čitanje i pisanje. To je ključna kompetencija koja može pomoći djetetu da razvije dublje razumijevanje načina na koji tehnologija funkcionira. S obzirom na to u kojoj mjeri tehnologija oblikuje naše živote, učenje programiranja pomaže u razvoju boljeg razumijevanja svijeta oko nas.

Središnji dio

Interaktivnu radionicu vodila je učiteljica Informatike Valentina Blašković iz Prve osnovne škole Ogulin preko online platforme Microsoft Teams. Na radionici su, iz svoje učionice, sudjelovali učenici 4. razreda iz Osnovne škole „Matija Gubec“ Cernik sa svojom učiteljicom Informatike Kristinom Slišurić.

Ovakav način rada omogućuje učenicima drugačiji način učenja gdje, prateći upute učiteljice putem online platforme, postaju samostalniji i trude se izvršiti zadatak bez pomoći, a učiteljica u razredu pomaže im u onom slučaju kada ne stignu popratiti uputu. Također, vidljiva je veća suradnja između učenika kada jedani druge savjetuju i pomažu riješiti nastali problem. Prednosti ovakvog načina rada je pomoć dvije učiteljice pri čemu će im jedna (putem online platforme) demonstrirati kako otkloniti nastali problem ili će ponoviti dio koji učenik nije shvatio i druga koja je fizički u razredu učenika i koja će mu moći pokazati grešku u programu ili dati konkretnu uputu vidjevši problem koji učenik ima. Ovakav nači rada ima i svoje nedostatke, na primjer učiteljica koja putem online platforme vodi radionicu ne može osjetiti u potpunosti klimu u učionici, već mora pitanjima tražiti učenike povratnu informaciju kako bi mogla nastaviti s predavanjem.

Na početku radionice učiteljica je najavila što učenike očekuje, koje će aktivnosti odraditi i koji izazovi su pred njima. Prije svega ponovit će program Scratch u kojem će programirati stoga će se najprije prisjetiti osnovnih naredbi, a potom će slaganjem blokova naredbi, počevši od jednostavnijeg dijela prema složenijom, složiti program i u konačnici prema uputi izraditi jednostavnu igru. Igra će sadržavati dva lika i pozornicu, a na kraju će učenici osmisliti dodatke koristeći vlastite blokove naredbi pri čemu će igri dodati bodove kako bi igra bila zanimljivija.

Prije nego što su krenuli sa programiranjem učiteljica je podijelila Padlet ploču sa učenicima kako bi lakše pratili tijek aktivnosti i sve ono što će raditi na radionici.

U prvoj aktivnosti, koja je poslužila kao motivacija, učenici spajaju točkice na slici broj 1 i slici broj 2, a rješenje na slikama (duh i Pac-Man) treba poslužiti kao asocijacija na poznatu igru Pac-Man.

Pac-Man je ključna riječ za sljedeću aktivnost u kojoj učenici ponavljaju osnovne pojmove (program, naredba, programer, pokretanje programa,…) igrajući igru sličnu Pac-Manu izrađenu u Wordwallu, a čiji je cilj na postavljena pitanja stići do pravokutnika s točnim odgovorom izbjegavajući duhove u igri.

Nakon odigrane igre u kojoj su učenici između ostalog uvježbavali pomicanje lika pomoću strelica tipkovnice što će biti potrebno u izradi i testiranju programa, učiteljica je potaknula razgovor o igri potjere, lovcu i lovini, baš kao što je to bilo i u samoj igri Wordwall u obliku Pac-Mana. U navedenoj igri lovci su duhovi, a lovina im je Pac-Man. Na temelju prethodnih aktivnosti učiteljica je najavila izradu igre potjere u programu Scratch.

U sljedećoj aktivnosti učenici su preko Padlet ploče odabrali poveznicu za online verziju programa Scratch. Zatim su odabrali lik koji će im biti lovac (npr. majmun) i prilagodili su njegovu veličinu kako ne bi zauzimao veliki dio pozornice. Nakon toga odabrali su i drugi lik – lovinu (npr. banane) i prilagodili mu veličinu, a potom i pozornicu (ne šarenu kako bi likovi bili vidljivi).

Učenici su najprije izrađivali program za lika koji bježi (banane) zadajući mu pri tome da kada igra bude pokrenuta počne kliziti do nasumične pozicije (bježat će po pozornici). Zatim su izrađivali program za lika lovca (majmun), onaj koji pokušava uhvatiti lika koji bježi. Definirali su da lik promjeni svoj položaj po x osi za 10 koraka kada se pritisne na tipku desna strelica, a pokrene se za -10 koraka kada se pritisne na tipku lijeve strelice. Ukoliko se pritisne tipka strelice za gore lik će se pomaknuti za 10 koraka po y osi i za -10 koraka kada se pritisne tipka strelice dolje.

Učenici su primijetili da programu nedostaje jedan natjecateljski dio, a to su bodovi. Stoga su napisali dio programa koji definira da se na početku igre rezultat postavi na 0 i ako lik majmuna (lovac) dotakne banane (lovina) rezultat se poveća za 10, čuje se zvuk (po izboru) i majmun mijenja svoju poziciju do nasumične pozicije. Učenici su zatim testirali svoje programe, ispravljali eventualne pogreške i uživali u igri potjere.

Na kraju ove aktivnosti učenici su spremali programe na svoje računalo i podijelili ih na Padlet ploču na mjesto predviđeno za programe (igre) učenika kako bi učenici mogli vidjeli programe drugih učenika i ostaviti komentar u obliku srca.

Za kraj sata učiteljica je podijelila s učenicima poveznicu na Padlet ploču na igru anagrama u programu Wordwall. U igri anagrama učenici su ponavljali pojmove s početka radionice – naredba, program, programiranje, programer,…

Kao povratnu informaciju učiteljici, učenici su u zadnji stupac Padlet ploče ostavljali crtež ili su napisali neki tekst o tome kako se osjećaju na kraju radionice.

Zaključak

Svijet napreduje, a programiranje postaje jako korisna kompetencija Učenje programiranja zahtijeva od učenika primjenu matematike u njihovim svakodnevnim aktivnostima, čime se prirodno poboljšavaju i njihove matematičke vještine (koncepti) – snalaženje u prostoru odnosno pomicanje po zamišljenoj x i y osi. Mnogo je poslova koji se oslanjaju na programiranje. Računalno programiranje nije samo korisno u poslovnom svijet, kada djeca nauče programirati, imaju prednost u budućnosti jer nauče kako planirati i biti organizirani, a to može pomoći u poboljšanju vještina pisanja i općenitog planiranja zadataka.

Radionica: za mene je sreća

Sonja Jordanić Golub i Božana Sertić

Sažetak

Jedna od brojnih aktivnosti kurikuluma Gimnazije Sesvete je i obilježavanje Međunarodnog dana sreće (20.ožujka). Kao stručne suradnice osobitu pažnju posvećujemo očuvanju i jačanju mentalnog zdravlja učenika. Kroz radionicu „Za mene je sreća“ nastojalo se potaknuti učenike da prepoznaju aktivnosti koje ih čine sretnijima te da uvide važnost konstantnog ulaganja u mentalno zdravlje što doprinosi psihološkoj otpornosti u ovim izazovnim vremenima. Nastojalo se to postići obradom tema kao što su zahvalnost, optimizam, sreća i humor. Evaluacijom je utvrđeno kako su učenici radionicom zadovoljni, smatraju je korisnom, a aktivnosti primjenjivima.

Ključne riječi: radionica, mentalno zdravlje, sreća

Uvod

Ususret Međunarodnom danu sreće koji se obilježava 20. ožujka svake godine, provedene su radionice u trajanju od 90 minuta, pod nazivom „Za mene je sreća“ kojima je cilj povećati životno zadovoljstvo učenika, ukazati na važnost osvještavanja vlastitih kapaciteta i aktivnosti koje podržavaju mentalno zdravlje. U Gimnaziji Sesvete, stručni tim škole intenzivno radi na ulaganju u mentalno zdravlje učenika, posebno radi negativnih posljedica pandemije i potresa.

Cilj radionice: povećati životno zadovoljstvo učenika

Ishodi radionice:

• prepoznati osobine sretnih ljudi
• prepoznati aktivnosti koje nam predstavljaju užitak
• uočiti i cijeniti ljepotu, vještinu, talent i dobrotu
• primijeniti vještine optimizma u životnim situacijama
• kreativno prikazati obrađene teme optimizma, humora, sreće, zahvalnosti i prijedloga za sretniji život.

Središnji dio

Tijek radionice (90 min)

Uvodne aktivnosti: (30 min)

1. Učenici odgovaraju na pitanje Što je za mene sreća? Jednom riječju na www.menti.com. Odgovore prokomentiramo i zaključimo kako većina učenika povezuje sreću sa pojmovima obitelji, mira, zdravlja, prijateljstva i sl.

(5 min)

2. Prisjetite se ljudi koje poznajete ili javnih ličnosti, a čini vam se da su jako sretni. Kakvi su ti ljudi?
Koje su njihove osobine?
Koje su njihove vrijednosti?
Kako se ponašaju?
Što drugi ljudi kažu za njih?

*Učenici odgovore zapisuju na papir. Dobrovoljci izvještavaju u razred.

(15 min)

Zaključimo kako su to većinom ljudi koje oni poznaju, kako se radi o empatičnim pojedincima koji se vesele tuđim uspjesima i podržavaju ih, koji šire dobrotu i u čijem društvu se osjećamo ugodno i prihvaćeno, koji su zadovoljni sa malim stvarima.

3. Razred bira najsretniju osobu razreda (učenik može kandidirati drugog učenika ili sam sebe; kandidate zapišemo na ploču i slijedi javno glasanje).

*zatim se radi s njom intervju na temelju unaprijed pripremljenih pitanja:

• Što te čini sretnom?
• Što ti stvara nezadovoljstvo?
• Što činiš kada si nesretna?
• Imaš li neku misao koja te vodi kroz život?
• Što misliš, koliko su ocjene važne i koliko utječu na tvoju sreću?
• Što poručuješ učenicima koji završavaju osmi razred?
• Koji je tvoj savjet za sreću?

*Pitanja postavlja učenik dobrovoljac, drugi učenik snima video koji se koristi za Otvoreni dan škole; odgovore na pitanja prokomentiramo s učenicima

*snimka našeg intervjua: https://youtu.be/nahIKgcJlkY

(10 min)

Glavna aktivnost (40 min):

Rad u skupinama na određenu temu:

Zahvalnost: https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/06/30/jesmo-li-dovoljno-zahvalni/
Humor: https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/07/17/smijeh-je-najbolji-lijek/

Prijedlozi za sretniji život: poglavlje „Pozitivna stanja“ iz udžbenika Pozitivna psihologija (Rijavec, Miljković i Brdar, 2008) – stranica 87. i 88.

Optimizam: https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/10/29/optimizam/

Svaka skupina ima zadatak proučiti materijale na temu koju su dobili, a zatim to prezentirati na inovativan/kreativan način, na način koji im je najprihvatljiviji. Npr. video, intervju, odglumiti, prikazati kao trač, prezentaciju, infografiku..

Slijedi pregledavanje materijala i dogovor oko prezentiranja, izrada prezentacije i izlaganje uz raspravu).

Ovdje pogledajte video uratke naših učenika:

https://youtu.be/GVnzdfJ3Qxk
https://youtu.be/psZGdAM00v0
https://youtu.be/JCU3LnuZ-Ao
https://youtu.be/BgOgLCkIpLs

Završna aktivnost (20 min)

„POSITIVE SHOWER“ – Posjesti učenike u krug i podijeliti im A3 papire na čijem dnu trebaju upisati svoje ime i prezime. Zatim ga dodaju osobi do sebe koja ima zadatak napisati pozitivne osobine osobe čije ime piše na dnu papira. Tako papir prođe cijeli krug i vrati se vlasniku, pun njegovih pozitivnih osobina uočenih od kolega iz razreda.

Evaluacija

Učenici ispunjavaju upitnik na Google Obrascima. Pitanja su:

• Kako procjenjuješ radionicu u cjelini?
• Je li radionica ispunila tvoja očekivanja?
• Koliko si zadovoljan organizacijom radionice?
• Kako procjenjuješ pripremljenost voditeljica radionice?
• Procijeni svoju osobnu uključenost.
• Procijeni svoje zadovoljstvo sudjelovanjem u radionici.
• Napiši u dvije rečenice dojam o radionici.

Na pitanja se odgovara na skali od 1 do 5, osim na zadnjem pitanju koje je otvorenog tipa.

Neki od dojmova učenika s radionice:

• „Radionica je bila jako zanimljiva i odlično organizirana. Jako mi se svidjela. Bilo mi je zanimljivo. Svi su bili uključeni i aktivirani.“
• „Svidjelo mi se jer smo bili potaknuti razmišljati o osobnoj sreći i o sreći nama bliskih ljudi.“
• „Najviše mi se svidjela zadnja aktivnost.“
• „Svidjela mi se i potakla me da pozitivnije razmišljam te pokazala stvari na koje moram obratiti sreću u životu. Zabavila sam se sa prijateljima, ali i naučila nešto novo, kao npr. da više cijenim sve u životu i da budem optimistična. Zabavno, malo naporno, ali puno bolje nego tjelesni “

Zaključak

Radionicom su se postigli željeni ishodi. Iako je prvotno napravljena za obilježavanje Međunarodnog dana sreće, može se provoditi tijekom cijele školske godine na satovima razrednog odjela. Temeljem učeničkih evaluacija, može se zaključiti da im je obrada tema iz područja pozitivne psihologije zanimljiva i potrebna.

Literatura

1. Jesmo li dovoljno zahvalni?. (2020, 30. lipnja). Kako si? Zajedno do odgovora. FFZG. https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/06/30/jesmo-li-dovoljno-zahvalni/
2. Miljković, D. i Rijavec, M. (2008). Tri puta do otoka sreće: psihologija sreće i dobroga života.
3. Optimizam. (2020, 29. listopada). Kako si? Zajedno do odgovora. FFZG. https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/10/29/optimizam/
4. Rijavec, M. i Miljković, D. (2006). Tko su dobri ljudi. Zagreb: Profil.
5. Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija: znanstveno istraživanje ljudskih snaga i sreće. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu= Manualia Universitatis studiorum Zagrabienis.
6. Smijeh je najbolji lijek. (2020, 17. srpnja). Kako si? Zajedno do odgovora. FFZG. https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/07/17/smijeh-je-najbolji-lijek/

Pogled u veljaču

Broj 120, veljača 2020.
ISSN 1848-2171

Amadeja Turnšek je sa svojim intervjuem predstavila pozitivan utjecaj kulturnih priredbi za mlade, a posebno kada su aktivno uključeni u samu predstavu. Više…

Poučavanje engleskog jezika učinkovitije je ako je nastava dinamična i temeljena na uporabi aktivnosti koje omogućuju cjelovito učenje. Anja Frank kaže kako takav oblik rada nastavniku predstavlja dodatan stručni izazov jer priprema i izvedba svakog pojedinog sata zahtijeva kompetentnog nastavnika opsežnog stručnog znanjem. Više…

Djeci je potrebno što više kretanja za njihov optimalni razvoj. Arlena Bosnar Krajnc u sklopu produženog boravka je omogućila djeci zanimljivu aktivnost na svježem zraku, skijanje. Više…

Branko Rumenović sudjelovao je na radionici o uvođenju statistike u učionicu gdje je usvojio nova znanja o statistici, ali se i povezao s nastavnicima iz drugih europskih zemalja i razmijenio iskustava iz područja podučavanja statistike. Više…

U svojem radu Darja Grmovšek je predstavila emocije u razredu kao sastavni dio djece i adolescenata. Djeca i adolescenti svoje emocije češće izražavaju te brže prelaze iz jednog krajnjeg emocionalnog doživljaja k drugome. Više…

U Srednjoj školi Prelog obilježili su Dan sigurnijeg interneta kako bi učenicima ukazali na potencijalne opasnosti i podučili ih raznovrsnim mjerama sigurnosti u korištenju interneta, kaže Danijela Naranđa. Više…

Učiteljica Jana Wetz zajedno sa svojim učenicima počeli su stvarati pjesmarice koje su se kroz šest godina iskustva pokazale primjerom dobre prakse. Svaka pjesmarica sadrži preko 50 slovenskih narodnih pjesama. Više…

Prvašići i učiteljica Jana Kos pridružili su se akciji Nacionalnog mjeseca zajedničkog čitanja 2019. u okviru koje su provodili razne aktivnosti vezane uz čitanje. U školi su svaki dan čitali oko 15 minuta, a prvašići su kod kuće poticali svoje roditelje na čitanje. Više…

Učenici 3.c sa svojom učiteljicom Lidijom Pecko proveli su nekoliko radionica sigurnosti na internetu. Koje su aktivnosti proveli i na koji način, možete pročitati ovdje. Više…

U sklopu projekta, Lidija Šešerko je provodila radionice za očuvanje kulturne baštine kako bi se potaknula svijest učenika o značaju očuvanja kulturne baštine. Više…

Odgojiteljica Magda Humar ističe kako je važna suradnja i odgovarajuća komunikacija između djece i vrtića za razvoj pozitivnih osjećaja svih sudionika. Više…

Prisutnost stresa sasvim je prirodna za svakoga pojedinca i razlozi za stres ili stresori pojavljuju se svugdje u našem životu. Marina Kortnik upoznala nas je s aromaterapijom kao mogućnost rješavanja stresa. Više…

Knjižničarka Marinka Mlinarić obilježila je Valentinovo u suradnji sa školskim kolegama što se pokazalo dobrim za ostvarivanje planiranih aktivnosti projekta. Više…

Svi znamo da čitanje ima dobar utjecaj na cjelovit razvoj djeteta jer doprinosi njegovom jezičnom i intelektualnom razvoju, razvija maštu i bogati emocionalni život, a i proširuje rječnik i obzorja na različitim područjima znanja. Polona Ramšak nam je navela nekoliko grešaka koje činimo kako bi potaknuli djecu na čitanje. Više…

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar koji je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju. Kako je sve prošlo, ispričala nam je Sanja Pavlović Šijanović. Više…

O provedbi aktivnosti uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta izvijestili su nas učitelji Tamara Ređep, Stella Kulaš i Sonja Tušek Podobnik gdje su učenici I. osnovne škole Varaždin aktivno sudjelovali u eTwinning radionicama i primjenjivali pravila lijepoga ponašanja i komuniciranja. Više…

Urška Tičar u prvom dijelu definira pojmove poezije, lirike, motivacije učenja i uvodne motivacije, a u drugom dijelu govori o pojmu motivacije učenja kako bi se postigao određeni cilj. Više…

Gordana Lohajner

Statistika u učionici

Branko Rumenović, univ.spec.oec.

Eurostat je organizirao radionicu za nastavnike pod nazivom „Statistics for the Classroom“ koja se održala u Francuskoj ,u Parizu 05. i 06. listopada 2019. godine. Radionica je bila namijenjena različitim profilima nastavnika koji se bave proučavanjem statistike, od matematičara, ekonomista, geografa do informatičara, fizičara i povjesničara. Pored nastavnika iz različitih zemalja Europske unije, radionici su prisustvovali i predstavnici Eurostata i organizacije European Schoolnet.

Eurostat je statistički ured Europske unije čije sjedište je u Luksemburgu. Ovaj ured prikuplja različite statističke podatke s područja Europske unije, ali i šire. Eurostat je osnovan 1953. godine, a ključnu ulogu ima prilikom dostavljanja različitih statističkih podataka Europskoj komisiji i drugim europskim institucijama.

European Schoolnet je mreža 34 europska ministarstva obrazovanja sa sjedištem u Brusselu. To je neprofitna organizacija koja je osnovana 1997. godine. European Schoolnet pomaže školama kako bi postale pedagoški učinkovitije u upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije te daje podršku nastavnicima i učenicima kako bi razvili potrebne vještine za digitalno društvo.

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske predložio je Eurostatu nastavnike koji u Hrvatskoj rade na prezentaciji statistike u svakodnevnom životu kao i njeno stalno prisustvo u neposrednom nastavnom procesu. Na radionici u Parizu sudjelovalo je pet nastavnika iz Hrvatske.

Statistika u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu

Učenici smatraju da je statistika skup netočnih podataka. To je njihov najčešći odgovor na prvom satu kada pitam što je statistika. Često na početku znaju izjaviti kako im to nije zanimljivo za proučavanje i teško za učenje. Nakon nekoliko sati mijenjaju prvotno mišljenje i počinju sa zanimanjem sudjelovati u nastavnom procesu. Učenici su često uključeni u razne aktivnosti i projekte koji doprinose tome da im predmet bude sve zanimljiviji.

Sve je započelo 2012. godine kada su učenicima predstavljena istraživanja o broju stanovnika Tounja i ogulinskog kraja. 2013. godine Gimnazija iz Ogulina postaje jedna od rijetkih organizacija iz Hrvatske koja se uključuje u proslavu međunarodne godine statistike STATISTICS2013. O tom projektu i aktivnostima iz Ogulina pišu i novine iz Brussela „The Wall Street Journal“. S učenicima obilježavam Svjetski dan statistike 2015. godine, te redovito Europski dan statistike koji se slavi 20. listopada. Kako bi učinio nastavu statistike još atraktivnijom 2015. godine pokrećem eTwinning projekt pod nazivom „The population of my region“ koji 2016. godine Agencija za mobilnost i programe Europske unije nagrađuje nacionalnom oznakom kvalitete. Sve aktivnosti vezane uz navedeni projekt kao što su npr. radovi učenika, vijesti i novosti redovito se objavljuju na mrežnim stranicama škole i grada Ogulina kako bi bio aktualan i transparentan.

Statistička olimpijada 2017./2018. godine kod učenika pobuđuje veliko zanimanje. Prijavljuje se 16 timova s oko 40 učenika. 2018./2019. godine prijavljeno je 13 timova s oko 30 učenika. Tim „nekužim“ kojeg čine učenici Paolo Glavić i Sven Brozović koji se obrazuju za zanimanje ekonomist 2019. godine ulazi u finale državnog natjecanja. Istim učenicima u mjesecu lipnju gradonačelnik Grada Ogulina dodjeljuje priznanje za promicanje znanja i ugleda Grada Ogulina.

Uvidjevši da učenici vole sudjelovati u eTwinning projektima, 2018./2019. godine uključujemo se u projekt „Statistika naša svagdašnja“. I ovaj je projekt dobio eTwinning Quality Label, nacionalnu oznaku kvalitete. Učenici su se uključili i u obilježavanje Večeri matematike i to radionicom „Statistika kroz igru“. Statistika je čimbenik koji se koristi u različitim aktivnostima od Građanskog odgoja i obrazovanja, projekata (Regionalna potpora inkluzivnom obrazovanju, Pokreni promjenu – prihvaćanje razlika kroz interkulturalno obrazovanje i volontiranje, Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju), istraživanja (Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja) pa sve do suradnje s udrugama (Udruga Ekonom).

Posebno nas veseli suradnja s Državnim zavodom za statistiku, koji nam redovito šalje informacije o Statističkoj olimpijadi. 2017. i 2019. godine organizirali smo stručni posjet za učenike u Državni zavod za statistiku.

Sve aktivnosti i projekti pomažu u prezentaciji statistike u svakodnevnom životu, buđenju želje kod učenika za učenjem statistike, ali i stvaranjem ozračja da je statistika važna i zanimljiva u životu.

Uvođenje statistike u učionicu – radionica u Parizu

Radionica u Parizu okupila je različite profile nastavnika iz Europske unije koji se bave statistikom. Eurostat je organizirao ovu radionicu u svrhu uvođenja statistike u učionice diljem Europe. Tijekom radionice nastavnici su mogli izreći svoje mišljenje o novim pedagoškim metodama koje je Eurostat razvio. Isto tako mogli su se upoznati s novim didaktičkim metodama koje nudi Eurostat te istovremeno razviti mrežu suradnje za nove projekte.

Na uvodnom izlaganju Martine Hahn, sudionici su upoznati s Eurostatom i planom rada sudionika na radionici. Moderirajući radionicu voditeljica je interaktivno prikupljala informacije od nazočnih, a predstavljaju materijal za nova istraživanja.

Predstavnici European Schoolnet organizacije predstavili su načine praktičnog rada u školama. Govorilo se o tome kako unijeti statistiku u kurikulum, koje alate koristiti u nastavnom procesu, kako poraditi na interdisciplinarnosti i sl. Sudionici su kroz rad u skupinama osmišljavali kako na interdisciplinarni način pristupiti učenju statistike.

Jo Roislien održao je predavanje „Inovativne metode poučavanja statistike“ u srednjoškolskom obrazovanju. Nastavnici su imali priliku vidjeti kako se statistika može na zanimljiv način približiti učenicima, uz pomoć različitih medija i ostalih tekovina 21. stoljeća.

Louise Corselli-Nordblad održala je atraktivno predavanje „Statistika za početnike“. Predavačica je predstavila mrežnu stranicu Statistics Explained, na kojoj se mogu pronaći različite digitalne publikacije, animacije i fotografije za objašnjenje tema vezanih za stanovništvo, tržište rada, bruto društveni proizvod, inflaciju, financije i sl. Na toj stranici može se pronaći godišnje izvješće Eurostata, publikacija The EU in the world u kojoj se mogu pronaći podatci o ljudima, ekonomiji i okolišu. Ova stranica formirana je kao wiki-baza na kojoj se može pronaći oko 900 članaka u kojima se prezentira i objašnjava statistika.

Slika 1. Mrežna stranica Statistika za početnike
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Main_Page

Zanimljiva je i vizualizacija alata „Mladi Europljani“, u kojoj svaka mlada osoba može usporediti sebe s drugom mladom osobom iz drugih zemalja Europe.

Slika 2. i 3. Podatci za mladu osobu iz Hrvatske

Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/youth/index_en.html

U-on line kvizu https://ec.europa.eu/eurostat/cache/quiz/?lang=en učenicima su na raspolaganju tri minute da odgovore na što je moguće više pitanja iz nekoliko statističkih područja: opća statistika, ekonomija i financije, stanovništvo i siromaštvo, industrija, trgovina i usluge, poljoprivreda i ribarstvo, međunarodna trgovina, prijevoz, okoliš i energija te znanost i tehnologija.

Slika 4. Kviz – područja
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/quiz/?lang=en

Predavanje „My region, My Europe – Why regional statistics matters?“ održala je Teodora Brandmuller. Predavačica je predstavila mrežni alat My region, koji daje različite podatke o regijama, gradovima, gradskim regijama i ruralnim područjima. Prema tom alatu Hrvatska je podijeljena na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska. 

Slika 5. Usporedba broja stanovnika Jadranske Hrvatske i drugih regija
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/regions-and-cities

U alatu „Regional and cities illustrated“ https://ec.europa.eu/eurostat/cache/RCI/ nalaze se statistički podaci o ekonomiji, stanovništvu, zdravlju, obrazovanju, tržištu rada, turizmu, digitalnoj ekonomiji i društvu, poljoprivredi, prijevozu te o znanosti i tehnologiji.

Slika 6. Nezaposlenost na tržištu rada po regijama 2018. godine
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/RCI/

Alat pod nazivom „Statistički atlas“ daje interaktivni pregled karata za različite teme. Na kartama se mogu pregledavati podatci iz Eurostat godišnjaka, Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku, korištenja zemljišta te popis stanovništva.

Slika 7. Stopa nezaposlenosti mladih od 15. do 24. godine
Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/statistical-atlas/gis/viewer/themes/

Alat „My region“, može se koristiti i kao mobilna aplikacija. Internetski alat za igranje „My capital in a bubble“ prikazuje podatke za glavne gradove u EU, EFTA-i te u zemljama kandidatima. Alat „My region“ pruža i podatke iz različitih publikacija kao što je npr. Eurostatovo godišnje izvješće.

Slika 8. Zadovoljstvo stanovnika zdravstvenim uslugama, liječnicima i bolnicama u svom gradu
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/BubbleCapital/index.html?lg=en

Internetski alat „The European Pillar of Social Rights“ pruža brojne informacije o jednakim mogućnostima i pristupima tržištu rada, uvjetima rada te o socijalnoj zaštiti i inkluziji svih stanovnika Europske unije. Tako se npr. mogu pronaći podatci o sudjelovanju odraslih osoba u učenju.

Slika 9. Sudjelovanje odraslih u učenju, 2018. godine
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/european-pillar-of-social-rights

Britta Gauckler održala je predavanje pod nazivom „Available Games, e-learning & more“. Na mrežnim stranicama https://ec.europa.eu/eurostat/help/first-visit/tools nalaze se mobilne aplikacije: „My region“, „Country profiles“ i „EU economy“.

Predstavljen je projekt „DIGICOM“ čiji cilj je modernizacija komunikacije i širenje europske statistike. Kroz različite aplikacije za igru želi se afirmirati statistika kao jedna od bitnih znanosti za učenje. Navedeni su primjeri aplikacija iz Slovenije, Grčke, Poljske, Španjolske, Portugala i Italije. Predstavljena je i mrežna stranica koja daje pregled različitih materijala za učenje te igara na temu statistike.

Sudionici su imali priliku vidjeti i europsku platformu „School Education Gateway“. Ta mrežna platforma nudi različite informacije o on-line seminarima, istraživanjima i sl.

Poseban naglasak stavljen je na „Europsko statističko natjecanje“ https://www.esc2019.eu/, i https://www.esc-2020.eu/ u kojem pored 14 zemalja Europe sudjeluje i Republika Hrvatska. Ovo natjecanje u Hrvatskoj provodi Državni zavod za statistiku, a Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana iz Ogulina sudjeluje od samog početka.

Slika 10. Plakat Europskog statističkog natjecanja 2019./2020.
Izvor: https://www.esc-2020.eu/

Predstavnici GOPA Com. sudionicima radionice predstavili su ideje za Eurostat’s teachers videos. Eurostat planira izraditi videa na teme statistike, tržišta rada, energije, globalnih ciljeva održivog razvoja i sl. koji bi pomogli nastavnicima prilikom uvođenja statistike u školu.

Zaključak

Radionica o uvođenju statistike u učionicu bila je prilika za usvajanje novih znanja o statistici, ali i za povezivanje s nastavnicima iz drugih europskih zemalja te za razmjenu iskustava iz područja podučavanja statistike.

Vrlo je važno naglasiti činjenicu da su organizatori neprestano tražili povratnu informaciju od sudionika čime se pokazala ozbiljnost i kvaliteta radionice. Svi su se sudionici aktivno uključivali u sva predavanja dajući svoja mišljenja i iskustva o podučavanju statistike kao i atraktivnosti iste koja raste iz godine u godinu.

Web-alati koji su prezentirani na pojedinim radionicama mogu uvelike doprinijeti pozitivnom ozračju proučavanju statistike te dinamičnosti u odnosu učenik – statistika – nastavnik.

Literatura

1. Eurostat, https://ec.europa.eu/eurostat/about/overview
2. European Schoolnet, http://www.eun.org/about;jsessionid=B4D2DEC9814FF61E88730EA1A447A06A
3. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, http://gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu
4. Statistics Explained, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Beginners:Statistics_4_beginners
5. My region, https://ec.europa.eu/eurostat/web/regions-and-cities
6. Learning corner, https://europa.eu/learning-corner/home_en
7. School Education Gateway, https://www.schooleducationgateway.eu/en/pub/index.htm
8. Europsko statističko natjecanje, https://www.esc2019.eu/ , https://www.esc-2020.eu/
9. Državni zavod za statistiku, https://www.dzs.hr/
10. Statistička olimpijada, https://olimpijada.dzs.hr/

Mato Lovrak u Školi za život

Nikolina Marinić

„Poznato mi je, kako se novo i napredno ne prihvaća odmah i lako već sporo, uz otpor i borbu. Naročito nastojanja s područja prosvjete i kulture. Uvjeren sam da će rodno moje mjesto Veliki Grđevac, poznato inače kao gospodarski napredno, u kraćem vremenu postati isto takvo i na području prosvjetnog i kulturnog rada.

Obrazovanje i odgoj, stečen u osmogodišnjoj školi pomoći će djeci, da se prije razviju u obrazovane ljude i karakterne ličnosti. Način i metode, na koji danas naša djeca u školi stiču znanje, bolji su i lakši od nekadašnjega. Učenja napamet, “bubanja“ iz škole nestaje. Zamjenjuju ga metode, po kojima učenici sami istražuju, pronalaze, ispituju, proučavaju. Ne podaje se djeci ništa gotovo, već se traži od njih, da samoinicijativno od svoje volje angažiraju sve svoje duševne sposobnosti za sticanje znanja. Razvijaju se time u misaone, aktivne, agilne i energične radne ljude. I odnos između škole i učenika je drugačiji. U djetetu se poštuje ličnost čovjeka. Volju za radom, napredak i uspjeh njegov ne postiže se šibom, strahom i prijetnjama već apelom na dječje srce, na njegovu svijest. Razvija se u djece osjećaj društvene dužnosti i odgovornosti. Svakom od nas sviđa se, kad čuje ovakve riječi današnjeg djeteta: ‘Primam obvezu!’

Nastoji se oko toga, da nam škole ne budu kule, odvojene po strani života, već da su njen društveni dio, kojim struji ista krv i bije isti životi puls. U pravilno smišljenom radu, mislim stvarna, a ne formalna povezanost škole sa životom sela, donijeti će velike rezultate.“

Mato Lovrak

Mato Lovrak i Škola za život

Već trideset i drugu godinu u Osnovnoj školi Mate Lovraka, u rodnom selu Mate Lovraka, Velikom Grđevcu, održavaju se Lovrakovi dani kulture. Manifestacija koja je poznata u cijeloj Republici Hrvatskoj, a i šire, ove je godine uistinu bila posebna radi obilježavanja 120 godina rođenja Mate Lovraka i 45 godina njegove smrti. Tradicionalno se, u sklopu Lovrakovih dana kulture, 31. svibnja 2019. održao i stručni skup Mato Lovrak u Školi za život namijenjen učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima. S obzirom da je Osnovna škola Mate Lovraka Veliki Grđevac škola u eksperimentalnom programu Škola za život, stručni je skup bio osmišljen u skladu s odrednicama Škole za život: primjenjivost novih kurikuluma i metoda i strategija poučavanja, povećavanje kompetencija učenika u rješavanju problema te povećanje zadovoljstva učenika i učitelja te njihova motivacija za aktivno sudjelovanje u učenju.

U radu stručnog skupa sudjelovalo je sedamdesetak učitelja i stručnih suradnika, uglavnom iz Bjelovarsko-bilogorske županije. O eksperimentalnom programu Škola za život i svemu što je učinjeno u proteklih godinu dana te uvođenju kurikuluma u ostale škole u uvodnom je izlaganju govorila pomoćnica ministrice Lidija Kralj.

Plašt stručnjaka

Nakon uvodnog izlaganja učiteljima je predstavljena inačica metodičkog pristupa plašt stručnjaka kojega obilježava uporaba imaginarnog konteksta u cilju poticanja aktivnog, suradničkog i iskustvenog učenja, rješavanja problema i povezivanja sa stvarnim kontekstom, međuprožimanje različitih predmeta i međupredmetnih tema i aktivno razvijanje znanja i vještina.

Plašt stručnjaka osmislila je dramska pedagoginja Dorothy Heathcote sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a prilagodio Luke Abbot početkom 2000. za pragmatičnu uporabu u poučavanju; tijekom početka prošlog desetljeća metoda se proširila po Velikoj Britaniji, Australiji, Novom Zelandu i Sjedinjenim Američkim Državama. Učitelji u timu (ili individualno) planiraju zamišljeni kontekst u kojem učenici preuzimaju ulogu članova stručnog tima koji treba riješiti problemski zadatak koji im zadaje “naručitelj”; naručitelj može biti ravnatelj muzeja koji zadaje stručnom timu da istraže egipatske piramide, privatna osoba koja angažira stručni tim da istraži zašto je potonuo Titanik ili načelnik lokalne zajednice koji traži izgradnju mlina.

Tijekom procesa učenici su svjesni da su uključeni u zamišljeni svijet (“kao da”) koji im služi za postavljanje problemskog zadatka u kontekst stvarnog svijeta. Učitelj i učenici u svakom trenutku mogu izaći iz zamišljenog svijeta i reflektirati se na procese učenja koje prolaze potičući metakogniciju.    

Riječ stručnjak u nazivu metode ne znači da su učenici stručnjaci u stvarnom svijetu, nego u fiktivnom. Preuzimaju odgovornost i ulogu unutar određenog tima; u ulozi je i učitelj koji surađuje s učenicima, nenametljivo ih vodi u radu i pomaže im u donošenju odluka kroz raspravu i razgovor.

Stvaranje fiktivnog svijeta u kojemu učenici eksperimentiraju u donošenju odluka, rješavanju problema, radu u timu, preuzimanju odgovornosti za svoj dio posla sigurna je zona u kojoj se učenici bez straha mogu okušati, vrednovati svoj rad i naučiti ne samo o materiji, nego o odnosima i o sebi.

U nastavku stručnog skupa uslijedila je radionica koju su na temelju metodičkog postupka plašt stručnjaka osmislile članice mentorskog tima Alenka Bujan, Darija Dasović, Nera Đonlić, Sanja Janeš, Gordana Košćec Bousfield i Nikolina Marinić.

Družba Pere Kvržice, Mato Lovrak

„Sve se ovo događa u selu. U nizini uz rijeku. Prvi je dan u mjesecu lipnju. Rano ujutro. Lastavice su izletjele iz staja. Pjevaju na granama oraha u oborima. 

Polje je bilo još mokro od kiše. Pero gazi vlažnu travu bosim nogama. To mu je godilo. Imao je vrućicu. Sjećao se svega, što je sinoć otac majci govorio dugo u noć: „Ljudi su u našem selu nerazumni. Na rijeci imamo od vajkada stari mlin, vodenicu. Mlin je seoski, zadružni. Zajedničko je to imanje svih nas. Pa što je s mlinom? Eno ga već šest godina svega zarasla u drač. Trune. A zašto? Samo zato, što se most preko potoka, koji utječe u rijeku, provalio i ne može se kolima prijeći preko jarka u mlin. Neki su seljaci bili zato da se most popravi, a drugi su se tome protivili. Bogati vlasnik parnog mlina spretno je to iskoristio. Podmitio je neke ljude u selu rakijom i drugim mitom. Ovi su stvorili stranku koja nije htjela popravljati most. Svi su prešli mljeti u parni mlin, a svoju zadružnu vodenicu ostaviše. I mlinar je napokon morao napustiti mlin. Odselio se u drugo selo. Zašto? Zato što je rakija tako razjarila ove dvije stranke u selu da je pola sela mljelo u jednom, a pola u drugom susjednom parnom mlinu, a u svom zadružnom nitko živ! Kad bi mlinar sam i popravio most, seljani opet ne bi kod njega mljeli, pa on ne bi mogao živjeti. Zato ni jedan mlinar nije više htio zadružni mlin. Bojali su se mržnje u selu. Nahuckani su seljani ratovali jedni protiv drugih. U isto su vrijeme dvostruko skuplje mljeli u susjednim parnim mlinovima, a naš je zadružni mlin do krova obrastao u korov.“

Radionica Izrada mlina

Nakon pročitanog ulomka dječjeg romana sudionici su podijeljeni u četiri grupe i dobili su upute:

Zadatak je vašeg tima da u sljedećih 150 minuta: 

1. isplanirate izgradnju mlina 

• odaberete lokaciju s obrazloženjem zašto 
• odredite svrhu izgradnje mlina
• izradite financijsku konstrukciju za izgradnju mlina (od otkupa zemljišta preko izgradnje mlina do uređenja okoliša)

2. izradite idejno rješenje mlina (nacrt i maketu) 

3. predstavite projekt lokalnoj zajednici  

• kreativno i originalno

4. dokumentirajte cijeli proces  

Unutar stručnog tima podijelite se u male timove i organizirajte svoj rad. Na raspolaganju vam je sve što pronađete u učionici, a i izvan nje. Surađujte i s drugim timovima.

Samostalno su se unutar timova podijelili na manje timove i rasporedili zaduženja te na taj način postali stručnjaci za svoje područje. Rezultat rada četiri tima bio je izrađena maketa mlina, dokumentacija cijelog procesa i kreativna i originalna prezentacija mlina u turističke i edukativne svrhe.

Svaka je od grupa dobila dodatne upute vezane uz pojedine etape radioničkih zadataka te neposrednu pomoć voditeljica.

Plan izgradnje mlina

Odlučili ste izgraditi mlin na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije. Analizom geografske karte navedenoga prostora odaberite lokaciju koja je po vašem mišljenju idealna za izgradnju mlina.

Imajte na umu da je cilj gradnje mlina prije svega njegova valorizacija u edukativne i turističke svrhe pa je kod odabira lokacije potrebno zadovoljiti sljedeće lokacijske faktore:

• prometna dostupnost
• atraktivnost lokacije
• postojeći turistički potencijali okolnog prostora

Za gospodarsku održivost mlina važna je udaljenost glavnih turističkih emitivnih područja, tj. područja iz kojih očekujemo dolazak potencijalnih posjetitelja. Procijenite koja su to područja i koji profil turista očekujete te koje im aktivnosti možete ponuditi.

Prikaz, opis i obrazloženje odabira lokacije iskoristite u predstavljanju projekta.

U radu možete koristiti:

1. preglednik ARKOD

2. Digitalne geografske karte Google maps (naročito pogodne za pregled šireg prostora, određivanje udaljenosti, istraživanje potencijala prostora, street view opcija…)

Za dokumentaciju procesa izrade sudionicima je ponuđena mogućnost izrade bloga.

Jedan od načina promocije, ali i praćenja procesa pripreme i izgradnje mlina je izrada mrežne stranice.

Mnogo je načina na koji se stranice mogu brzo i jednostavno napraviti. Jedan od njih je izrada bloga.

Za izradu bloga potrebno je osnovno znanja rada na računalu i internetu te gmail korisnički račun te prijava na https://www.blogger.com/

U dogovorenom vremenu od 150 minuta sve su skupine izložile svoje makete, tijek procesa izrade i prezentirale svoj mlin u edukativne ili turističke svrhe.

Nakon radionice uslijedila je refleksija sudionika i voditelja tijekom koje su razgovarali o mogućnostima i potencijalima ovakvog načina planiranja poučavanja. Razgovarali su o ishodima predmetnih kurikuluma koji su obuhvaćeni ovakvim pristupom, očekivanjima međupredmetnih tema te vještinama koje učenici mogu razviti radom u ovakvoj radionici.

 

Sudionici su vrednovali svoje sudjelovanje u radu, kolegijalno vrednovali članove svoga tima i dali povratne informacije voditeljicama radionice.

 

Zahvaljujemo ravnateljici Marini Balen i učiteljicama i učiteljima Osnovne škole Mate Lovraka na dobrodošlici i na pozivu.

Izdelovanje ptičjih gnezdilnic

Tadeja Bogdan

Uvod

Na naši šoli OŠ Srečka Kosovela Sežana so učenci od 4. do 9. razreda vpisani v različne izbirne predmete, ki si jih vsako leto sami izberejo po lastnih željah in interesih. Med njimi je tudi izbirni predmet Tehnika, ki poglablja, razširja in nadgrajuje predmeta naravoslovje in tehnika v četrtem in petem ter tehnika in tehnologija v šestem razredu. Predmet omogoča učencem poglobitev in sintezo nekaterih temeljnih znanj s tehničnega področja in povezavo z drugimi predmetnimi področji. Razširja osnovna spoznanja o tehnoloških lastnostih posameznih gradiv in praktična znanja, spretnosti in delovne navade pri uporabi orodja, pripomočkov, strojev in naprav za oblikovanje in obdelavo gradiv.

Učenci si v delovnem procesu pridobivajo znanje, ki ga tudi utrjujejo, poglabljajo ter razvijajo  spretnosti in sposobnosti. Učenci uporabljajo gradiva, ki jih lahko obdelujejo in preoblikujejo, kot so les, papirna gradiva, kovina, umetne snovi in druga primerna gradiva, ki jih lahko uporabijo v različnih kombinacijah.

Izpeljava delavnice 

V jesenskem času so učenci izdelali ptičje hišico, katere so oblikovali s prepletanjem beke, zato je bila spomladanska delavnica izdelovanja ptičjih gnezdilnic več kot imenitna ideja. Pri tem sta nam bila v izjemno pomoč predstavnika Parka Škocjanskih jam, ki sta tudi prinesla material in pripomočke za delo povsem brezplačno. Na šoli smo izjemno veseli, da imajo lokalna društva velik posluh za soljudi, saj je veliko učencev iz socialno šibkejših družin, ki si vseh dodatnih aktivnost brez donacij ne bi mogli zaželeti.

Park Škocjanskih jam je svetovna dediščina in je vpisana v UNESCO. Konvencijo o varstvu svetovne kulturne in naravne dediščine je sprejela Generalna konferenca UNESCO 16. novembra 1972 v Parizu, veljati pa je začela 1976. Cilj konvencije je ugotavljati, zavarovati, predstavljati in prenašati kulturno in naravno dediščino svetovnega pomena bodočim rodovom. Škocjanske jame so bile vpisane v seznam svetovne dediščine 28. 11. 1986.

Škocjanske jame so predvsem naravni pojav izjemne svetovne vrednosti, postavljen ob bok Grand Canyonu, Velikemu koralnemu grebenu, Galapagosu, Mount Everestu, itn.

Datum: 15. 3. 2018  

Zbirno mesto: učilnica tehnike

Najprej so si učenci pripravili delovni prostor, pripomočke za delo in sestavne dele ptičje gnezdilnice. Pred izdelovanjem so poslušali predavanje o pticah, ki živijo v našem delu Slovenije.

Gospod je učencem povedal, da v Parku škocjanskih jam najprej opazimo divje skalne golobe, ki se v jatah spreletavajo in gnezdijo pod samim stropom vhodnih jamskih dvoran. Prav tam pa gnezdi tudi kolonija manj poznanih planinskih hudournikov. Skale nudijo tudi občasen dom in gnezdišče veliki uharici, sokolu selcu in krokarju. Prepadne stene nudijo zimsko prebivališče plezalčku, ki med skalnimi razpokami stika za pajki in drobnimi nevretenčarji. Preplet pestrih habitatov v parku se kaže v prisotnosti številnih gozdnih in travniških vrst ptic. Tam lahko srečamo od vlagoljubnih vrst ptic dna udornic, kot je primer stržek do povsem toploljubnih vrst ptic, med njimi številnih strnadov, srakoperjev in škrjancev.

Učenci so na fotografijah (Powerpoint predstavitev) opazovali, kakšen ptič je smrdokavca, čuk, skovik, pogorelček, brglez in plavček. Tudi mladiče uvrščamo v dve skupini:

1. goliči ali gnezdomci so tisti mladiči, ki čakajo v gnezdu, da jim odrasli prinesejo hrano;
2. begavci pa so tisti mladiči, ki že prvi dan iščejo sami hrano.

Ptiči valijo različno dolgo in tudi število jajc je različno. Ker jedo različno hrano, imajo različno obliko kljuna. Enako je z nogami, različen način premikanja po podlagi, je pripomogel do različnih oblik nog.

Po enournem zanimivem in poučnem predavanju je sledilo delo, ki so ga učenci nestrpno pričakovali. Vsak učenec je prav spretno izdelal svojo gnezdilnico.

Pri tem je potreboval kladivo in žeblje. Pomembno je, da učenec zna poimenovati orodja, pripomočke in stroje, ki jih uporablja tekom celotnega šolskega leta. Kladivo so ustrezno uporabljali, kdor pa je imel težave pri zabijanju žebljev in sestavljanju, je prosil za pomoč. Pri delu so si radi medseboj pomagali in s tem gojili medsebojno kulturo odnosov. Na koncu so svoj izdelek tudi vrednotili in se strinjali, da so pri zabijanju žebljev že kar spretni, na kar so tudi izjemno ponosni.  

Najbolj srečni pa so bili, da so svoj izdelek odnesli domov. S seboj so vzeli tudi opazovalni list, ki ga bodo skrbno izpolnjevali tekom leta.

Zaključek

Tehnično področje se ukvarja z resničnimi predmeti, njihovim ustvarjanjem in uporabo. Zato učenci lesene predmete opazujejo v resničnem svetu in delo pri izbirnem predmetu mora biti usmerjeno v samostojnost dela, da učenci sami načrtujejo potek izdelave, nato izdelek izdelajo in tudi vrednotijo uspešnost opravljenega dela. Pri tem pridobivajo nova znanja in spretnosti, odkrivajo in razvijajo svoje sposobnosti ter oblikujejo pogled na naravo in svojo vlogo v njej. Učenci so bili med uro izjemno aktivni. Uživajo pri delu z lesom, kot tudi z drugimi materiali.

Učenik u ulozi učitelja

Milka Ivanlić

Svaki učitelj teži obogatiti nastavu i učiniti je zanimljivijom i privlačnijom učenicima kako bi što lakše savladali nastavno gradivo te kako bi naučeno mogli primijeniti u svakodnevnom životu.

Temeljem vlastitog iskustva mogu reći da učenici vole Informatiku i da kada dođu u peti razred, već posjeduju određena znanja i vještine koje im uvelike olakšavaju daljnji rad na računalu.

Kako se područje informacijske i komunikacijske tehnologije razvija velikom brzinom, nužno je učenike upoznati s novima alatima koji će im biti od koristi.

Učenici i sami kući istražuju nove aplikacije i programske jezike te sam njihovu znatiželju pokušala iskoristiti na nastavi Informatike.

Navest ću nekoliko primjera koje sam isprobala u praksi.

Povodom Europskog tjedna programiranja (15. – 23. listopada 2016.) organizirala sam radionicu „Podučimo roditelje programiranju u FMS Logu“. Radionica je bila namijenjena učenicima sedmih razreda i njihovim roditeljima. Učenici su pokazali roditeljima što znaju raditi u FMS Logu (osnovne naredbe, crtanje geometrijskih likova procedurom). Roditelji su postali učenici, a učenici učitelji.

Na radionici smo imali malo natjecanje, u kojem su svi parovi bili uspješni. Pred kraj radionice, roditelji su s učenicima istraživali i na mrežnim stranicama pronalazili procedure koje su zatim isprobavali u FMS Logu.

Prošle, 2016./2017. školske godine, zahvaljujući gospodinu Nenada Bakiću koji je pokrenuo akciju doniranja micro:bit uređaja i naša škola je postala bogatija za još jednu vrijednu donaciju. Nakon što su savladali osnove na izvannastavnoj aktivnosti „Robotika“, Mateo Tomić i Ante Rapo, učenici 6.a su svojim prijateljima iz razreda pokazali kako programirati micro:bitove.

Tako su učenici pomoću micro:bitova ispisivali slova svog imena, crtali razne oblike, emotikone, mjerili temperaturu,…

Pred kraj prvog polugodišta ove školske godine učenici Nikola Simić (5.a) i Ratko Popović (6.a) su podučavali svoje prijatelje iz razreda (ali i učiteljicu!) programiranju u Batch – u.

Nikola je pripremio PowerPoint prezentaciju kojom nam je objasnio osnovne naredbe kako bi mogli dalje stvarati svoje programe. Ratko nas je podučio kako izraditi kviz u Batch – u, nakon čega su učenici u paru izradili vlastite koje smo, naravno, i isprobali.

Mislim da su sve ove aktivnosti prošle uspješno. Učeniku koji je u ulozi učitelja raste samopouzdanje, oslobađa se eventualnog straha od izlaganja pred publikom i daje mu se do znanja da ono što podučava se smatra vrijednim učenja.

Učenici koje podučava njihov prijatelj su slobodniji u postavljanju pitanja i traženju pomoći u radu tijekom učenja.

Mogu samo reći da se veselim drugom polugodištu te jedva čekam vidjeti čemu će me moji učenici novom podučiti!

Inovacijski projekt ‘Stara reč, nova reč

– igrače se ne vrže preč‘

Marta Brlan

Povzetek

Inovacijski projekt ‘Stara reč, nova reč – igrače se ne vrže preč’ je bil za nas predvsem izziv. Poskusili smo se v razvijanju senzorike prek gibalnih aktivnosti. Kot pove samo ime projekta, smo stare stvari reciklirali, prenovili, jih ponovno uporabili za dejavnosti – tokrat za aktivnosti na prostem in na srečanje z delavnicami povabili otroke skupaj s starši in sorojenci. Prispevek predstavlja ta projekt in vrsto delavnic, za katere smo material pripravili s ponovno uporabo odpadne embalaže.

Ključne besede:

Inovacijski projekt, razvoj senzorike, delavnice, odpadni material

V naši vrtčevski enoti smo v letošnjem šolskem letu spopadli z inovacijskim projektom z naslovom ‚Stara reč, nova reč – igrače se ne vrže preč‘, ki poteka pod okriljem Zavoda RS za šolstvo in ga izvajajo v Zavodu CIRIUS Kamnik v sodelovanju z vrtci.

Gre za spodbujanje razvoja senzorike (vid, tip, sluh, okus, vonj) in učenje po več senzornih poteh prek gibalnih aktivnosti.

V praksi se vzgojitelji pri svojem delu največkrat poslužujemo kupljenih igrač in igral. Pri zaposlitvah uporabljamo tudi eko elemente, odpadni material, vendar večinoma za igro v igralnicah, ne pa na prostem. Projekt spodbuja vzgojitelje, da pripravimo take elemente tudi za zunanje aktivnosti, torej za dejavnosti na prostem, ter postanemo inovativni pri ponovni uporabi materialov z namenom ustvarjanja recikliranih senzoričnih elementov. S tem, ko ustvarjamo spodbudno senzorično okolje na prostem, pa predstavljamo novo, uporabno vrednost eko in recikliranih materialov.

Ko smo tuhtali, kako bi lahko spodbujali razvoj senzorike s ponovno uporabo predelanih, odpadnih in naravnih materialov s tem, da dejavnosti potekajo zunaj, smo se odločili, da ob zaključku vrtčevskega leta pripravimo skupno srečanje naše enote na način, da bo ustrezalo smernicam projekta.

Pripravili smo vrsto delavnic, na katerih so otroci skupaj s svojimi starši ‘športali’, skakali, se plazili, poskusili pot slepih in čutno pot, se igrali matematične igre ter ustvarjalno izdelovali nove stvari iz starih:

• Daljnogledi iz tulcev toaletnega papirja

Slika 1. Daljnogledi

Otroci so s pomočjo staršev izdelali daljnoglede iz odpadne embalaže, jih polepili, okrasili in jih opremili z vrvico. Z veseljem so jih nosili in gledali skoznje.

• Barvanje čebelic

Slika 2. Čebelice

Na papirnate krožnike so otroci nanesli barve in ustvarili prav posebne čebelice. Dodali so jim še tipalke.

• Lepljenje barvnih zamaškov kot likovnega materiala in lepljenje rožic na papir (material: tulci toaletnega papirja),

Slika 3. Ustvarjanje z odpadno embalažo

Tulce toaletnega papirja smo narezali na tanke kolute in jih lepili na podlago. Prav tako smo z lepljenjem barvnih zamaškov ustvarjali cvetlice, sonce, hiše,… Nastale so prave mojstrovine.

• Polaganje barvnih zamaškov na predloge z barvnimi pikami

Slika 4. Matematična dejavnost: polaganje barvnih zamaškov na ustrezne pike na predlogah

S pomočjo barvnih zamaškov smo se igrali matematiko. Na različne predloge so otroci polagali zamaške, ki pa so morali ustrezati barvnim pikam. Za najmlajše je bila naloga kar težka, starejši so se z njo spopadli brez težav.

• Urejanje vzorca – jajčna embalaža

Slika 5. Vzorci

Pri tej dejavnosti smo se prav tako lotili matematičnih vsebin. Pripravili smo kartončke z barvnimi kvadratki (5×2). Vzorci na kartončkih so bili različni. Otrok si je izbral kartonček in ga položil v pokrov odprte škatle jajčne embalaže. V prostorčke za jajca pa je odlagal zamaške ustreznih barv.

• Labirint iz odpadnih škatel

Slika 6. Labirint

Labirint iz odpadnih škatel je predstavljal pravo pustolovščino. Ob vstopu v prostor je bilo veliko poti, a le ena je bila prava in je vodila proti izhodu. Delavnica je bila med najbolj obiskanimi.

• Met papirnatih žog v odprtine škatel

Slika 7. Met papirnatih žog v škatlo

Veliki škatli sta bili izjemno zanimivi, saj smo jih poslikali in vanju vrezali odprtine. Ena je imela manjše okrogline, druga malo večje. Iz časopisnega papirja smo izdelali žoge, ki so jih otroci metali v luknje škatel. Manjše odprtine je bilo težje zadeti, so se pa pri tej igri nedvomno zabavali.

• Met žog skozi odprtine na visečem blagu in met obročev na palice

Slika 8. Met žog in papirnatih obročev

Med dve drevesi smo napeli blago, v katerem so izrezane okrogline. Otroci so stali na obeh straneh tkanine in si skušali podati žoge, brez da bi se žoga ujela v rob okrogline. Poleg te dejavnosti smo ciljali v tarčo (lesena palica) z barvnimi obroči iz papirnatih krožnikov.

• Skok iz kroga v krog

Slika 9. Skok iz kroga v krog

Na travi smo razprostrli obroče iz penaste mase in si naredili ‘skakalni’ poligon.

• Tobogan za spuščanje žogic

Slika 10. Tobogan za žogice

Tulce toaletnih brisač smo zunaj pobarvali in prerezali po dolžini. V pokrov velike škatle smo jih nalepili na način, da se žogica, ki potuje po njem, spušča.

• Pot slepih

Slika 11: Pot slepih

Med drevesi na igrišču smo napeljali vrvico in jo speljali preko različnih ovir. Otrokom smo prevezali oči in skupaj s starši so obhodili pot slepih.

• Čutna pot

Slika 12. Čutna pot

Na igrišču smo pripravili čutno pot, tj. pot, ki smo jo zaznavali s stopali. Škatle, ki so si sledile in skozi katere so otroci stopali z bosimi nogami, so bile polne raznovrstnega materiala: seno, lubje, listje, storži, grobi pesek, mivka, kamenje, … na koncu pa še voda. Otroci so uživali. Sprva jih je žgečkalo, pikalo v noge, na koncu pa je sledilo olajšanje, ko so noge pomočili v vodo.

• Lepljenje različnega barvnega odpadnega materiala na samolepilno folijo

Slika 13. Lepljenje materiala na folijo

Na ograji terase je bilo prilepljenih nekaj lesenih tabel, na njih pa pritrjena samolepilna folija. Otroci so po svojih željah ustvarjali in lepili predmete nanjo.

Sklep

Projekt ‘Stara reč, nova reč – igrače se ne vrže preč’ nam je vsem odprl nove možnosti za ponovno uporabo odpadnega materiala in embalaže, ki se nam stalno kopiči. Spoznali smo, da ni potrebno vseh igrač kupiti, ampak znamo sami dovolj dobro poskrbeti, da se za igro priskrbi igrala na način ‘naredi sam’. Mislimo, da so take igrače/igrala za otroke dostikrat še bolj zanimive. Še bolj pomembno pa je, da projekt z dejavnostmi spodbuja razvoj senzorike in učenje po več senzornih poteh in seveda prek gibalnih aktivnosti.

LITERATURA:

Letni delovni načrt 2016/2017, Zavod CIRIUS, Kamnik, 30.5.2017

Sa Scratchom kroz godinu

Iva Naranđa

U nastojanju da se učenicima približi programiranje na način koji im je zabavan i atraktivan te koji lako prihvaćaju, tijekom školske godine 2016./2017. u II. osnovnoj školi Čakovec održano je nekoliko Scratch radionica, a učenici osmog razreda sudjelovali su u međunarodnom eTwinning projektu temeljenom na uporabi Scratcha.

U školski kurikulum uvršten je Europski tjedan programiranja (EU Code Week), Tjedan informatičke edukacije i Sat kodiranja (Computer Science Education Week i Hour of Code), Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day) i međunarodni eTwinning projekt „Sharing our culture with stories and games using Scratch“. U godišnje planove i programe izbornog predmeta Informatika za šesti, sedmi i osmi razred ugrađena su sudjelovanja u navedenim događanjima i projektima, što je omogućilo da se više nastavnih sati posveti programiranju. Povezivanjem programiranja s raznolikim temama učenicima je pokazano da programiranje može biti zabavno i ugodno iskustvo. Odabran je Scratch budući da je kao vizualni programski jezik učenicima atraktivan te ih potiče na razmišljanje i kreativno izražavanje ideja, a omogućuje shvaćanje logike programiranja bez upoznavanja sintakse i pravila programskih jezika.

U nastavku slijedi nekoliko primjera kako je tijekom školske godine u nastavu informatike ugrađen rad u Scratchu.

Europski tjedan programiranja

Povodom obilježavanja Europskog tjedna programiranja u listopadu 2016. godine održane su Scratch radionice. Osnovni cilj radionica, pobuditi interes polaznika za informatiku i programiranje kao buduće zanimanje i shvatiti osnove programiranja, ostvaren je upoznavanjem učenika sa Scratchom. Osmišljene su radionice pod nazivom “Moj grad Čakovec“ u kojima su sudjelovali učenici sedmog i osmog razreda. Za sedme razrede pripremljeno je iznenađenje, gost u nastavi. Našu školu je posjetio mag. inf. Renato Železnjak, programer iz Čakovca i jedan od predavača udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS). Učenici sedmih razreda tako su imali priliku iz prve ruke saznati što znači biti programer i koje sve mogućnosti nudi ovo zanimanje. Polaznici radionica kreirali su projekte u kojima su kratkom animiranom pričom predstavili svoj grad Čakovec, te su projekti objedinjeni u studio kreiran za ovu prigodu. Učenici osmog razreda sudjelovali su u sličnoj Scratch radionici i također izradili animirane priče u kojima su predstavili Čakovec, a njihovi radovi nalaze se u studiu. Prigodno je uređen pano u informatičkoj učionici.

Tjedan informatičke edukacije – Sat kodiranja

Tijekom Tjedna informatičke edukacije širom svijeta održava se Sat kodiranja. U našoj školi održane su Scratch radionice za polaznike izborne nastave informatike šestog, sedmog i osmog razreda, pod nazivom „Animate Your Name“. Ova Scratch radionica jedna je od mnogobrojnih radionica koje su na raspolaganje stavili organizatori Sata kodiranja. Učenici su napravili projekte u kojima su animirali slova iz svojeg imena. Za svaki razred kreiran je po jedan studio u kojem su objedinjeni učenički radovi: studio6, studio7 i studio8. I ovom prigodom uređen je pano u informatičkoj učionici.

Dan sigurnijeg interneta

U promicanju boljeg interneta, na izbornoj nastavi informatike provedene su razne aktivnosti s učenicima kojima ih se nastojalo potaknuti da se uključe u iskorištavanje što više dobrih prilika koje se nude na internetu. Učenici sedmih razreda bavili su se temom digitalnoga građanstva i upoznali poželjna ponašanja i vrijednosti koje treba imati digitalni građanin. Između ostaloga, učenici su u Scratchu napravili animirane priče koje opisuju devet sastavnica digitalnoga građanina prema M. Ribbleu. Učenici osmog razreda povodom Dana sigurnijeg interneta radili su na eTwinning projektu „Sharing our culture with stories and games using Scratch“ te su time koristili neke od dobrih mogućnosti interneta u obrazovanju. Više o ovom projektu u nastavku.

eTwinning projekt „Sharing our culture with stories and games using Scratch“ i eTwinning događanje „Scratch Day with eTwinning“

Osnovna ideja ovog projekta je na atraktivan i zabavan način uvesti učenike u svijet programiranja i pri tome podijeliti s partnerima informacije o našim školama, mjestima i državama u kojima živimo, povijesnim i geografskim znamenitostima naših krajeva, tradicionalnim kuhinjama, kulturama i običajima. Projekt se temelji na korištenju Scratcha. Autori projekta su Pedro José Das Neves Alves iz Portugala i Juan Miguel Piqueras López iz Španjolske, a u projektu sudjeluju i partneri iz drugih država.

Na početku projekta učenici su u Scratchu napravili božićne i novogodišnje animirane čestitke za eTwinning partnere. Povodom Dana sigurnijeg interneta radili su na ovom projektu. Napravili su animirane priče na engleskom jeziku kojima su partnerskim školama prikazali najvažnije povijesne i geografske podatke o Čakovcu i Međimurskoj županiji. Tijekom travnja učenici su surađujući u grupama napravili animirane priče kojima su predstavili tradicionalna međimurska jela. Animirane priče podijelili smo s partnerima putem TwinSpacea.

Kao proširenje aktivnosti na eTwinning projektu „Sharing our culture with stories and games using Scratch“ pokrenuto je eTwinning događanje „Scratch Day with eTwinning“.

Tijekom svibnja 2017. godine diljem svijeta organiziraju se proslave 10. godišnjice Scratcha. Dan Scratcha (Scratch Day) u našoj je školi održan 12. svibnja 2017., a učenici su proslavu obilježili zajedničkom fotografijom. Scratch radionica sastojala se od izrade kvizova u Scratchu s pitanjima o povijesnim i geografskim podacima o Čakovcu i Međimurskoj županiji te o tradicionalnoj međimurskoj kuhinji. Nekoliko učenika napravilo je animirane čestitke Scratchu za rođendan i prikladno je uređen pano u informatičkoj učionici. Kvizovi i čestitke nalaze se u studiu.

eTwinning događanje „Scratch Day with eTwinning“ sastoji se od dijeljenja slika i drugih materijala s obilježavanja Dana Scratcha putem Padleta, a otvoren je i forum na kojem eTwinneri mogu razmijeniti ideje za buduće eTwinning projekte koji uključuju Scratch. Događanje je do trenutka pisanja ovog teksta privuklo više od pedeset škola iz raznih država, a budući da traje cijeli svibanj, moguće je da će taj broj porasti.

Projekt traje do kraja nastavne godine, a do tada će učenici napraviti igre u Scratchu i odigrati igre koje su za njih pripremili partneri.

Tijekom svih događanja i projekata u kojima se koristio Scratch, ne samo protekle godine već i tijekom nekoliko prethodnih godina, učenici su izuzetno pozitivno reagirali, sa zanimanjem otkrivali nove mogućnosti i stvarali svoje projekte, međusobno si pomagali i učili zajedno. Učenici vole učiti kroz zabavu, a radeći na konkretnim projektnim zadacima usmjereni su na kreativno korištenje informacijske tehnologije i korištenje raznih izvora znanja. Nastava informatike pruža nebrojene mogućnosti za razvijanje vještina nužnih za cjeloživotno učenje, vještina rješavanja problema, logičkog i apstraktnog mišljenja te kreativnosti. Izazov učiteljima predstavlja kako u postojeći plan i program izbornog predmeta Informatika u što većoj mjeri u nastavu informatike ugraditi podučavanje algoritamskog razmišljanja. Učenje programiranja u osnovnoj školi osmišljeno na način koji je učenicima prihvatljiv, zanimljiv i zabavan sprječava da učenici odustanu od programiranja, ali i izbornog predmeta Informatika.

Radionica Collaborative School Development u Briselu

Anita Belančić, Lidija Molnar i Natalia Rogoznica

Učiteljice Anita Belančić (OŠ Ivane Brlić Mažuranić Ogulin), Vanja Fazinić (OŠ don Lovre Katića, Solin), Lidija Molnar (OŠ „Braća Radić“, Koprivnica) i Natalia Rogoznica (OŠ Ivana Gundulića, Zagreb) sudjelovale su na radionici Collaborative school development u Briselu u Belgiji.

Radionica je trajala dva dana (5.-7. listopada), a održala se u središtu organizacije European Schoolnet u Briselu koja okuplja tridesetak ministarstava školstva iz Europe. Organizirana je u okviru jednog od njihovih projekata pod nazivom Future Classroom Lab, a tematski se fokusira na implementaciju uporabe IKT u nastavu na razini cijele škole. Naime, znanstvena analiza nekoliko desetaka škola u 12 zemalja Europe pokazala je da se u većini škola IKT u nastavu integrira samo u nekim predmetima i od strane manjine nastavnika, većinom entuzijasta u pogledu korištenja tehnologije. Cilj daljnjeg razvoja obrazovnog sustava je proširenje ovog pristupa na razinu cijele škole kroz suradnju i edukaciju svih nastavnika.

Radionica je održana u inspirativnom prostoru Učionice budućnosti (Future Classroom Lab), a jedan od prvih zadataka sudionika radionice bio je detaljno je proučiti.  

Učionica je podijeljena na 6 zona: istraživački (investigate), izrađivačku (create), razmjensku (exchange), razvojnu (develop), interaktivnu (interact) i prezentacijsku (present) zonu.

U učionici je velika pozornost posvećena svim tehničkim uvjetima kako bi se bez ikakvih prepreka mogla koristiti sva dostupna tehnologija. Prije svega prostorija je prepuna ormara sa „skrivenim“ utičnicama za struju u kojima se, čak zaključani mogu držati uređaji tijekom punjenja. Naravno, osigurane su i dvije brze Internet veze. Izgled učionice možete vidjeti OVDJE.  

Velika važnost pridaje se i samom uređenju prostora odnosno potrebi da učionica bude udobna i opuštajuća za svakog učenika. Zanimljive su i stolice za učenike koji se ne mogu suzdržati od ljuljanja (znate takve učenike?), a koje dozvoljavaju ljuljanje samo prema naprijed, ali ne i prema natrag te time osiguravaju da učenik bude u pokretu, ali bez straha da će pasti.

Tematski se radionica dalje vezala za načine poučavanja, inovativne online alate koji omogućavaju suradnju među učenicima i komunikaciju s nastavnikom, te načine i mogućnosti usavršavanja učitelja u korištenju IKT u nastavi.

Vodeća tema radionice bila je suradnja, kako na razini škole s drugim ustanovama i roditeljima, tako i unutar kolektiva škole.  Sudionici su potakuti da, zajedno sa ostalim odgovornim osobama, rade na kontinuiranom profesionalnom razvoju (Continuing Professional Development) svoje škole, kao nužnom preduvjetu za proširenje uporabe IKT i inovativnom pristupu nastavi.

Preporuča se što više korištenja eTwinning portala kao sigurnog portala na kojem se može naći mnogo potencijalnih partnera za suradnju i provedbu raznovrsnih projekata. Na radionicama je svaki od sudionika iznio svoja iskustva korištenja tehnologije u školi pa je tako svaki od sudionika imao priliku čuti različita zanimljiva iskustva svojih kolega iz drugih europskih zemalja. Posebno zanimljivi primjeri bili su oni u kojima učenici educiraju svoje učitelje, ali  i roditelje u raznim područjima korištenja Interneta i računalnih alata. Sve materijale potrebne za rad ili pohranu tijekom rada mogli smo pristupiti putem LMS sustava Schoology.

Radionica je završila dogovorom oko daljnjih aktivnosti koje sudionici imaju obvezu provesti u svojim školama te o nastavku kontakta putem webinara. Također je svaki polaznik dobio certifikat pohađanja radionice.

 

Razmjena iskustava i suradnja na međunarodnoj razini uvijek je poticaj i ohrabrenje za mnoge nove inicijative kojima je potreban upravo ovakav entuzijazam i iskustvo da se održe.

eTwinning radionica profesionalnog usavršavanja

Anita Belančić i Marina Barišić

Početkom rujna ove godine raspisan je još jedan natječaj za eTwinning mobilnosti. Kao učiteljice biologije, odnosno biologije i kemije odabrale smo prijaviti se za radionicu u Varšavi koja se tematski odnosila na znanstvene predmete. Ovom prilikom zahvaljujemo Agenciji za mobilnost i programe Europske unije za odabir naših prijava .

Radionica profesionalnog usavršavanja (Profesional Development Workshop) održana je od 8. do 11. listopada, 2015.godine u organizaciji poljske Nacionalne službe za podršku eTwinningu, odnosno poljske Fondacije za razvoj obrazovnog sustava (Foundation for the Development of the Education System).

Sudjelovalo je više od 120 sudionika iz ukupno 24 europske zemlje. Tijekom tri dana održano je nekoliko predavanja i ukupno 12 tematskih radionica, a svaki je sudionik mogao prisustvovati na odabranih šest.

Voditelji radionica bili su iskusni i dugogodišnji voditelji eTwinning projekata, nacionalni eTwinning ambasadori, ali i predstavnici European Schoolnet-a iz Brisela. Sudionici radionica imalu su priliku iz prve ruke saznati što je potrebno da projekt dobije tzv. oznaku kvalitete, odnosno nacionalne i europske nagrade, kako kroz projekt  razvijati osam ključnih kompetencija bitnih za profesionalno usavršavanje, osobni rast i zadovoljstvo učenika, a neke su radionice nudile i posve konkretna nova iskustva- primjerice-programiranje u Scratch-u ili korištenje Google Earth kao nastavnog alata. Dr. Agueda Gras – Velazguez i Viola Pinzi iz Brisela na svojoj su radionici predstavile Scientix platformu i dale nekoliko uputa kako projekt napisati da privuče širu publiku i eventualne ulagače.

Posebna nam je čast bila upoznati gospođu Anne Gilleran iz European Schoolnet-a čije smo ime i lik, dosad samo virtualno, vrlo često viđali uz logotip i naziv eTwinning . Ona je održala radionicu u okviru koje smo doznali više o novitetima na eTwinning Live sučelju, značaju suradničkog načina rada te mogućnostima koje nudi „drugo krilo eTwinninga“ – School Education Gateway.

Jedan od najzanimljivijih dijelova našeg trodnevnog boravka u Varšavi bio je posjet Kopernikovom znanstvenom centru u kojem smo razgledali nekoliko znanstvenih izložbi i isprobali mnoge pokuse. Još sanjamo o tome kako bi ovakve stvari dobro došle našim učenicima… Organizacija je bila na nivou pa skidamo kapu Poljacima.

Iz Poljske smo se vratile sretno i s puno novih dojmova, poznanstava i ideja, sa spoznajom da smo dio te velike i heterogene zajednice europskih učitelja i inspiracijom za osmišljavanje nekih novih eTwinning projekata.

Tematsko predavanje i radionica

Ideologije antisemitizma i njihovi korijeni u europskoj povijesti

Sanja Pavlović Šijanović

Treći razred srednje škole nesumnjivo obilježava izbor destinacije i pripreme za maturalnu ekskurziju. Ciljevi koje smo postavili pred sebe su: pedagoški-razvijanje prijateljstva i zajedništva među učenicima, zabavni-ugodno druženje i opuštanje te nadasve edukativni-upoznavanje s kulturnim, prirodnim, povijesnim i gospodarskim obilježjima dogovorene destinacije. Vođeni zadanim ciljevima, odabrali smo putovanje u Češku i Poljsku. Središte našeg planiranog putovanja je posjet Auschwitz-Birkenau najvećem koncentracijskom logoru nacističke Njemačke.

Kako bi se što bolje pripremili za posjet, razrednici trećih razreda u suradnji sa ravnateljem Gimnazije Vukovar, organizirali su 21. svibnja 2015. predavanje na temu Ideologije antisemitizma i njihovi korijeni u europskoj povijesti  koje je održala gđa. Valerija Turk-Presečki, prof. savjetnica povijesti u Gimnaziji Daruvar. Ideja da se ova radionica održi i u Gimnaziji Vukovar proistekla je iz osobne želje predavačice da kao bivša učenica Gimnazije Vukovar, a sada kao profesorica koji se usavršava u ovakvom tipu nastave, znanje stečeno na međunarodnim seminarima (Usavršavanja na nacionalnim seminarima u organizaciji AZOO i međunarodnim stipendijama o poučavanju o hol0kaustu – Yad Vashem, Izrael (2014.), Memorial de la Shoah – Pariz, Francuska (2014.)) podijeli s učenicima svoga rodnog grada koji je kao i većina Vukovaraca bila prisiljena napustiti 1991. godine.

Cilj  ove radionice i predavanja je suvremenim pristupom koji se primarno ne orjentira na prikaze brutalnosti, nego na problematiku stradanja analizom ljudskih priča i svjedočenja, upoznati učenike sa stradanjem Židova tijekom 2. svjetskog rata.  

Kroz tematsko predavanje u blok-satu (2 školska sata) učenici su upoznati najprije s ideologijom antisemitizma i njihovim korijenima u europskoj povijesti a zatim su u sljedećem blok-satu u grupama obrađivali na izvornoj povijesnoj građi i svjedočenjima problematiku četiri kategorije ljudi: žrtve, progonitelja, promatrača i spasitelja kako bi se među učenicima potaknula diskusija o pitanju vrijednosti ljudskog života i osobnog izbora koji pojedinac čini u okolnostima rata. 

Kroz potresne povijesne činjenice, primjere i fotografije, gđa. Valerija Turk-Presečki provela nas je od samog začetka Hitlerove ideje o uništenju Židova kada već 1919. godine budući „Führer“ u svom pismu iskazuje mržnju prema Židovima i traži njihovo ‘beskompromisno uklanjanje’ iz društva. Povjesničari smatraju kako je pismo tada 29-godišnjeg Hitlera ključni povijesni dokument tog vremena jer pokazuje kako su se rano formirali stavovi nacističkog vođe. Već po dolasku na vlast 1933. nacisti započinju zatvarati svoje političke protivnike i osnivati logore u kojima su zatvarali prvenstveno komuniste, pripadnike socijalističke stranke i sindikaliste.

Auschwitz je bio prvi koncentracijski logor na području Poljske. Već početkom 1940. posebna delegacija je poslana u Oswiecim kako bi utvrdila stanje baraka koje su tijekom Prvog svjetskog rata izgrađene za poljsku vojsku, premda su prvi izvještaji bili negativni, utvrđeno je da se uz neke građevinske preinake ti prostori mogu koristiti za logor. Vođa SS-a Heinrich Himmler je 27. travnja 1940. izdao naredbu za uspostavu logora u Oswiecimu. Za zapovjednika logora je određen Rudolf Höss. Prvobitna namjena logora je bilo utamničenje i egzekucija Poljaka. Kasnije je logor postao „mjesto pročiščivanja arijevske rase“ u kojem su trebali biti odstranjeni svi Židovi i Romi. Prvi logoraši stigli su u logor 14. lipnja 1940. godine a potom su uslijedili transporti Čeha, sovjetskih zarobljenika i Jugoslavena.

Nakon konferencije u Wansseu i donošenja odluke o „konačnom rješenju židovskog pitanja“ Auschwitz je postao glavno mjesto za ubijanje Židova. Transporti Židova pristizali su u logor od veljače 1942. do studenog 1944. godine. „Život“ u Auschwitzu bio je ekstremno težak – pakao na zemlji.

Predavanje i radionica gđe. Valerije Turk-Presečki, trajale su četiri sata, a imali smo osjećaj kao da smo tek zakoračili u pitanja predrasuda, rasizma, antisemitizma i stereotipa u bilo kojem društvu. Predavanjem smo dobili uvid u mnoge povijesne, društvene, vjerske, političke i ekonomske čimbenike koji su kumulativno rezultirali holokaustom, ali nas je potaknulo i na razvijanje svijesti o vrijednostima postojanja različitosti u pluralističkom društvu te na senzibilnost za položaj manjina. Predavanje nas je ujedno potaklo i na promišljanje o prošlosti ali svakako i odgovorno oblikovanje budućnosti.

Ovo predavanje će nam zasigurno pomoći u stjecanju bolje perspektive i razumijevanje onoga što ćemo vidjeti tijekom našeg maturalnog putovanja. Prilikom našeg posjeta, dostojanstveno i sa velikim pijetetom poklonit ćemo se svim žrtvama Auschwitza.