Iskustvo osjetila u vrtiću

Alenka Povšič

Sažetak

“Osjetila obogaćuju naša iskustva i daju boju našim životima.”

Musek Lešnik u Kozaru, 2016

Djeca primaju informacije iz prirode i u svemiru putem vida i sluha. U samom razvoju važno je ne zaboraviti preostala osjetila koja su važna za upoznavanje svijeta. Osjetila djetetu daju najvažnije informacije potrebne za razvoj. U grupi smo htjeli upoznati dijete s ljudskim tijelom i ustanovili da djeca ne poznaju osjetila. Počeli smo istraživati ​​i pitati se koji zadatak ima određeno osjetilo. Kroz razgovor, igru ​​i aktivnosti djeca uče i upoznaju svijet u predškolskom razdoblju. Djeci smo postavljali različita pitanja i poticali ih na razmišljanje.

Ključne riječi: osjetila, predškolska djeca, vrtić, igra, istraživanje.

Uvod

Osjetila djeca percipiraju i s njima se susreću u ranom djetinjstvu, na pr. majčin prvi dodir, njezina toplina, miris, glas, povezuje se s prvim osjećajima i doživljajima koji su duboko utisnuti u dijete.

Tako se javlja prava izravna povezanost s okolinom i svijetom. Za njegov razvoj i život najvažnije je iskustvo koje dijete stječe u prvoj godini. Osjećali su se pravim putnikom za njegov život. Društvo i okoliš u današnjem društvu djeci uskraćuju istinsko opažanje osjetila. Budući da nemaju dovoljno iskustva, njihov senzorni razvoj je smanjen, što je ključno za razvoj mozga, motorike, socijalnih i kognitivnih vještina. Djeci trebamo ponuditi priliku da istražuju, da budu aktivni, da traže odgovore, da steknu osobno iskustvo koje ih povezuje s osjetilima.

Znanost u vrtiću

U nastavnom planu i programu za dječje vrtiće područje prirode definirano je kao područje s kojim djeca razvijaju vještine za aktivno uključivanje u okoliš i stvaranje zdravog i sigurnog životnog okruženja. Priroda je područje koje djeci omogućuje postupno razvijanje mišljenja, zaključivanja, prirodoslovnih pojmova, rješavanja problema, klasifikacije, traženja i povezivanja značenja i suštine.

Svi prirodni procesi kod djeteta odvijaju se nesvjesno. Kroz prirodu dijete uči o predmetima, biljkama, životinjama,… Otkriva i uči o svojstvima i funkciji tijela, uči načine ponašanja koji održavaju dobrobit. (Kurikulum dječjeg vrtića, 1999).

U Nastavnom planu i programu za dječje vrtiće (1990.) kroz iskustveno učenje i uključivanje osjetila definirani su sljedeći ciljevi:

• „Doživljavanje i upoznavanje žive i nežive prirode u njenoj raznolikosti, povezanost, stalne promjene i estetske dimenzije.
• Upoznavanje sa svojim tijelom, životnim ciklusom te zdravim i sigurnim načinom života.
• Upoznavanje materije, prostora, vremena, zvuka i svjetlosti.
• “Promicanje različitih pristupa učenju o prirodi.”

Kroz igru ​​upoznajemo osjetila

S djecom smo kroz igru ​​i razne aktivnosti upoznavali osjetila. Djeca nisu poznavala pojam osjetila pa smo prvo kroz knjige i enciklopedije saznali koji dio tijela ima određenu zadaću. Shvatili smo da možemo vidjeti očima, mirisati nosom, okusiti jezikom, čuti ušima i osjetiti dlanovima. Istraživali smo okolinu i predmete oko sebe kako bismo saznali koja osjetila koristimo. Postavili smo si i pitanja: Zašto imamo jezik, nos, uši, oči i kožu? Koji je njihov posao? Upoznali smo i nove biblije i pjesme, što nam je također pomoglo u pronalaženju odgovora.

Osjetilo vida

Najvažnije od osjetila je vid, jer smo kroz igru ​​otkrili da ako imamo zatvorene oči ili poveze ne vidimo ništa i imamo lošiju ravnotežu. Djeci smo povezivali oči i oni su crtali po plahti. Vidjeli smo da se teško orijentiraju u prostoru stola i gdje je list po kojem su crtali. Igrali smo se i s baterijskim svjetiljkama i smišljali kada vidjeti, a kada ne. Upoznali smo igru ​​Gdje je papuča? Djeca su izula papuče i izašla iz sobe kada su se vratila tražeći svoje papuče u igraonici. Igrali smo i igricu Tko nam nedostaje?. Djeca su skakala po sobi, a u međuvremenu je odgajateljica jedno od djece prekrila plahtom. Djeca su morala shvatiti tko je ispod plahte.

Osjećaj tipa

Djeca rašire dlanove i stopala s tipom. Milovali smo razne materijale kako bismo saznali što je toplo, hladno, meko, tvrdo, glatko, hrapavo. Napravili smo senzualnu stazu koja je sadržavala razne podloge (mahovinu, lišće, češere, kamenje, grane, koru i drvene kocke). Djeca su nekoliko puta bosa hodala zacrtanom stazom.

Zatim smo radili i masaže u kojima su se djeca opuštala i nježan kontakt s prijateljicom. Masažom djeca stječu osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. Kroz masažu smo naučili i nove pojmove gore, dolje, lijevo, desno, meko, grubo… Koristili smo spravu za kretanje bodljikavom ježom, kojom su djeca samo masirala, a potom i sprijateljila. Kroz knjigu Masaže i opuštanje izvodili smo razne masaže: Metenje, Pečenje palačinki, Kiša, Miješenje tijesta.

Osjetilo sluha

Djeca su upoznala različite glazbene žanrove te smo s njima razgovarali koja im je glazba najbliža. Testirali smo različite instrumente (bubnjeve, zvečke, harfe i činele). Razgovarali smo i o ljudima koji ne čuju. Igrali smo glazbeno-didaktičke igre kroz koje su djeca učila tihu ili glasnu glazbu i prelazila na određeni sadržaj. Kad je glazba bila tiha, oponašali su pokret miša. Kad su začuli glasnu glazbu, inscenirali su pokret medvjeda. Igrali smo i igricu Magarac koji te jaše? Djeca sjede u krug i broje dobrovoljca koji čučnu u sredini kruga i pokriven je plahtom. Zatim mu, sasvim tiho, prilazi pojedinac i nježno sjeda na njegova leđa. Uhvati ga za ramena i kaže: “Magare, tko te jaše?” Magarac pokušava shvatiti koji je prijatelj to rekao. Ako sazna, mijenjaju uloge. Kroz igru ​​Magarac koji te jaše djeca obraćaju pažnju na glas prijatelja kako bi ga prepoznali.

Osjetilo okusa

U upoznavanju ukusa koristili smo knjige kako bismo saznali gdje je naš jezik i koja je njegova zadaća. Kroz razne začine i namirnice saznali smo koji okus. S djecom smo prvo saznali gdje imamo jezik i koja je njegova zadaća. Potom smo se igrali i kušali raznovrsnu hranu i začine. Budući da smo se htjeli fokusirati samo na okus, zatvorili smo oči. Djeci je trebalo dosta vremena da probaju. Djecu smo dali kušati limun, slane štapiće, luk i čokoladu. Najviše ih se dojmio okus čokolade i svi su znali da je slatkast okus. Prepoznali su i slano i kiselo. Svima je limun bio kiselkast, a štapići slani. Promatrali smo kakve izraze lica djeca prave s određenim ukusom.

Obradite osjet mirisa

Djeca su učila o različitim mirisima (kava, limun, naranče, parfemi…) Najviše od svega djeca su željela mirisati, a neki su čak i točno pogodili što se krije u loncu. Opisali su i svoje osjećaje da li im neki miris miriše ili miriše. Kad smo provjerili lonce da vidimo jesu li ispravne, bili su jako sretni. Igrali smo i igru ​​sjećanja na temu mirisa. Djeca su birala određeni miris i tražila ga među ostalim mirisima. Djeci je igra bila zanimljiva i ponovili smo je nekoliko puta.

Zaključak

Djeca su vrlo znatiželjni i radoznali, stoga im moramo ponuditi obilje prilika za istraživanje. Kroz igru ​​djeca uče i ne znaju da uče. Djeca su kroz razne aktivnosti imala priliku upoznati osjetila i ljudsko tijelo. Uvijek moramo poticati od djece i slijediti ih. Djeca nam daju različite ideje i želje, ono što ih zanima. Djeca su kroz igru ​​učila zadatke vida, sluha, njuha, okusa, tipa. Naučili smo i kako žive ljudi koji nemaju određeni osjećaj za razvoj i žive u svom svijetu igrajući se. Za kvalitetan rad u odjelu najvažnija je dječja igra, a time se dijete može cjelovito razvijati.

Literatura

1. Kurikulum za vrtce: predšolska vzgoja v vrtcih (1990). Ljubljana: Ministerstvo za šolstvo in šport in Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
2. Kozar M. (2016). Izkustveno spoznavanje čutil v prvem starostnem obdobju (diplomsko delo), Univerza na primorskem, Pedagoška fakulteta. Pridobljeno s file:///C:/Users/PC/Downloads/Kozar_Maja_2016%20(1).pdf

Basna Seljak i lisica

pisac Ivan Andrejevič Krilova – planiranje aktivnosti i pitanja za proces učenja po Marzanovoj shemi

Nataša Polončič

Predmet: slovenski
Tematski sklop: Basna
Razred: 7. razred
Broj sati: 5

Sažetak

Ciljevi obrazovanja u zadnjih nekoliko godina mijenja se. Učitelj je sve manje “retorik”, osim toga češće usmjerava učenike, da sami pronađu rezultate, upoznaju nove metode rada, samostalnom istraživanju, deduktivnom zaključivanju … Cilj svakog učenja je kreativna raba na novom primjeru. Marzanova shema nudi zapravo sve to – učenici mogu samostalno istraživati zadatak i doći do zaključaka. U članku predstavljena su pitanja, s kojima može učitelj, da prati napredak učenika.

Ključne riječi: Marzanova shema, samoregulacija, deduktivno zaključavanje, obrazloženje, istraživanje.

1. Ciljevi

Sadržaj:

1. Upoznaju značajke vrste teksta (basna). Na temelju stečenog znanja prepoznaju basnu i bajku/mit.
2. Oni uočavaju i razumiju ponašanje lisice koje nije u skladu s ponašanjem koje bi oni odabrali.
3. Uočavaju da je lisica takva po prirodi i da se teško riješiti određenih navika/datosti.
   Postupak:
4. Formiraju vlastiti stav prema ponašanju književnih likova (seljaka, lisice) i znaju ga opravdati.
5. Istražuju različite perspektive i otkrivaju da se događaji mogu promatrati iz nekoliko kutova.
6. Prikupljaju građu i proučavaju je, donoseći zaključke na temelju teksta.
7. Odvajaju pripovjedača od književnih likova.
8. Sličan tekst (basnu) napišu sami.

2. Aktivnosti i pitanja za proces učenja

Učenici pročitaju basnu Krilova Seljak i lisica i uspoređuju je s drugim basnama (npr. Ezopove Lisica i grožđe, Gradski i seoski miš, de La Fontainovu Vuk i janje…). Opet govorimo i o mitu – Dedal i Ikar, Odisej na otoku Kiklopa. Učenici utvrđuju koje su značajke basne, a koje mita.

• Što je basna, ako zaključuješ iz pročitanih tekstova? Koje su značajke mita? (apstrahiranje)
• U koju književnu vrstu možete smjestiti basnu? (razvrstavanje)
• Mislite li da je ispravno da se u basni pojavljuju pozitivni i negativni književni likovi? Obrazloži. (obrazloženje)
• Voliš li čitati basne? Zašto (ne)? Koje si basne pročitao? Je li ti se svidjelo? (istraživanje, mentalne navike: samoregulacija)
• Na listu imate tri teksta koja ne znaš. Pročitaj ih i od svih njih odaberi basnu. Zašto si odabrao ovaj tekst? Obrazloži svoj odgovor. (deduktivno zaključivanje)
• Objasni zašto druga dva teksta nisu basna i obrazloži svoj izbor. Objasni kojoj književnoj vrsti pripadaju tekstovi. (deduktivno zaključivanje, obrazlaganje)

Pronađi neku basnu. Pitaj svoje roditelje jesu li čitali ili poznaju neku basnu. Kakvo je njihovo mišljenje o njoj/njima? Zapiši zaključke i napravi tablicu. (istraživanje)

Učenike dijelimo u grupe, gdje razmjenjuju mišljenja i zaključuju kada se dogodila slična situacija kao što je opisuje priča u basni.

• Opiši situaciju sličnu onoj kao u basni, koju si već doživio i ili znaš nečiji slučaj. (deduktivno zaključivanje)
• Kako se može razumjeti ponašanje seljaka i lisice? (analiza perspektive)
• Gdje se u priči vidi da je lisica lukava? (obrazloženje)
• Misliš li da je priča iz basne pravedna? (analiza perspektive)
• Kako bi seljak mogao postupiti drugačije? (predviđanje, istraživanje)

Zamisli da si učitelj. Želiš potaknuti mlade čitatelje na čitanje basni. Zamisli kako bi to mogao učiniti. (rješavanje problema)

Na kraju basne uvijek postoji pouka. Što misliš, kakve su nam mogućnosti da poduku primijenimo u školi i kod kuće? Obrazloži. (analiza pogrešaka i analiza perspektive)

Kreativna upotreba znanja:

Učenici mogu predstaviti inscenaciju basne, mogu izvesti različite varijacije basne. U grupama mogu napisati scenarij, napraviti scenu, možda čak i kostime i basnu inscenirati na završnoj ili kulturnoj priredbi. Mogu se snimati svojim telefonom, montirati i gledati filmove na satu slovenskog.

DODATNE AKTIVNOSTI: Ako učenici postavljaju dramski tekst, mogu napraviti pozivnice za predstavu, dizajnirati ulaznice, školski novinari mogu napisati recenziju, vijest itd. Recenzenata može biti više, pa mogu prezentirati različite aspekte percepcije izvedbe predstave (analiza, evaluacija).

Učenici pišu vlastitu verziju basne. Najbolje se mogu objaviti u školskim novinama.

Učenici napišu istu basnu kao novinsku vijesti (invencija).

3. Pregled pitanja, aktivnosti i zadataka po Marzanovoj shemi

a) kompleksno razmišljanje

• Usporedi basnu i mit? Koje su sličnosti među njima? Gdje se razlikuju. (usporedba)
• Opišite situaciju sličnu onoj u basni koju si već doživio ili za koju si čuo od drugih.
• Kojem tekstu pripada basna? Definiraj je po vrstama? (razvrstavanje)
• Od tekstova koje poznaješ odaberi basnu i obrazloži zašto si odabrao taj tekst. (obrazloženje, apstrahiranje)
• Što u tekstu ukazuje na to da se doista radi o basni? (dedukcija)
• U basni pouku uvijek naučimo na kraju. Što misliš, kakve su mogućnosti primjene pouke kod kuće i u školi? (analiza pogrešaka)
• Zamisli da si učiteljica slovenskog. Želiš potaknuti učenika da čitaju još jednu basnu. Kako ćeš to učiniti? (rješavanje problema)
• Napiši zanimljiv blog o svojoj omiljenoj basni. U njega možeš uključiti i snimku, najbolje je da je napraviš sam. Možete raditi u grupama s ostalim učenicima iz razreda i osigurati scenarij, scensku postavu i glazbu. (rješavanje problema, analiza, sinteza, invencija)

b) Obrada podataka i prezentacija ideja

U školskoj knjižnici odaberi basne jednog slovenskog i jednog stranog basnopisca. Napravi usporedbu i sažetak obje basne. Provedi anketu među učenicima iz razreda za kojeg basnopisca znaju i pokušaj napraviti grafičku prezentaciju na računalu u online učionici.

Također, napravi kviz u online učionici i pošalji poveznicu učenicima iz razreda da ga riješe. Nakon toga neka ti daju povratne informacije. (analiza, sinteza, evaluacija)

Sve to možeš izložiti roditeljima i drugima u školi.

c) Grupno sudjelovanje

Suradnja se odvija gotovo tijekom cijele aktivnosti.

d) Krajnji cilj

• Samoregulacija: je li voliš čitati basne? Zašto (ne)? Koje voliš? Koje ne? Zašto? Voliš li općenito čitati? Objasni zašto (ne)?

Pitanja učitelja:

• Kako ide grupni rad? Gdje sam ja kao član grupe? Čime sam pridonio ukupnom rezultatu? Jesam li uzeo u obzir mišljenje drugih u aktivnosti? Zašto (ne)? Jesam li pozitivno utjecao na rad grupe? Gdje bi se još mogao poboljšati? Što mi se najviše svidjelo u radu? Što želiš zadržati u budućnosti, a što ne? Kako mogu promijeniti stvari koje mi se ne sviđaju?
• Učitelj može prije aktivnosti formulirati kriterije po kojima učenici znaju da su ciljevi njihovog rada ispunjeni.

e) Deskriptivni kriteriji i deskriptori za provjeru i ocjenjivanje znanja

Literatura

1. Golob, T. (2016). Metoda debate pri pouku sociologije v srednji šoli = The method of debate in high school sociology class: magistrsko delo.
2. Marentič Požarnik, B. (1995). Pomen operativnega oblikovanja vzgojno-izobraževalnih smotrov za uspešnejši pouk. V: Izbrana poglavja iz didaktike (ur. Blažič), Novo mesto: Pedagoška obzorja, str. 5 ̶ 80.
3. Marzano, A. (2013). Harvesting the sea: the exploitation of marine resources in the Roman Mediterranean, Oxford: Oxford University Press, 2013.
4. Marzano, R. J. (2000). Transforming classroom grading, Alexandria: ASCD.
5. Marzano, R. J. , Pickering, D. J., McTighe, J. (1993). Assesing Student Outcomers.m Alexandria: ASCD.
6. Marzano, R. J.; Marzano, J. S.; Pickering, D. (2003). Classroom management that works: research-based strategies for every teacher, Alexandria, Va: Association for Supervision and Curriculum Development: ASCD.
7. Pravilnik o preverjanju in ocenjevanju znanja ter napredovanju učencev v 9-letni osnovni šoli. Uradni list Republike Slovenije, št. 12/9 in 33/97.
8. Razdevšek Pučko, C. (1997). Vpliv kognitivne psihologije na spremembo paradigme preverjanja in ocenjevanja znanja, Psihološka obzorja, 97/4.
9. Rožman Krivec, L. (2018). Vodenje za učenje in didaktične značilnosti pouka v osnovni šoli: doktorska disertacija.
10. Rutar Ilc, Z., Sentočnik, S. (2001). Koncepti znanja, učenje za razumevanje. V: Modeli učenja in poučevanja, Zbornik prispevkov 2001, Ljubljana: ZŠ, str. 19 ̶ 45.
11. Sentočnik, S. (2000). Avtentične oblike preverjanja in ocenjevanja za kakovostnejše učenje in poučevanje. V: Vzgoja in izobraževanje 2 ̶ 3, str. 82 ̶ 87.
12. Wiggins, G. (1998). Educative Assessment. San Francisco: Jossey-Bass.

Prilog

Ivan Andrejevič Krilov
SELJAK I LISICA

1 »Reci mi, kuma-lijo, kakva ti je to strast,
2 krasti kokoške?«
3 reći će seljak lisici, srevši se s njom.
4 »Boga mi te žalim!
5 Slušaj, sad smo nas dvoje sami,
6 reći ću ti pravi istinu:
7 u tvom zanatu ne vidim ni trunke dobra,
8 a da ne govorim da je krasti i grijeh i sramota
9 i da te ruži cijeli svijet;
10 a pored toga, nema dana da se ne bojiš
11 da zbog ručka ili svoje večere
12 ne ostaviš kožu u kokošinjcu.
13 Pa jesu li vrijedne toga sve kokoške!«
14 »A kome je takav život prijatan!«
15 odgovori mu lisica.
16 »Meni je u njemu sve tako žalosno,
17 da mi ni hrana ne godi.
18 Kad bi ti samo znao kako sam ja u duši poštena.
19 Ali što da radim – nužda me goni, djeca;
20 a pritom mi ponekad, dragi kume,
21 i to pada na um;
22 da li ja jedina na svijetu živim od krađe
23 iako mi je taj zanat kao oštar nož?«
24 »E pa dobro«,
25 reći će joj seljak. »Ako me stvarno ne lažeš,
26 ja ću te spasiti grijeha:
27 i dat ću ti pošteno da zaradiš svoj kruh.
28 Unajmit ću te da mi čuvaš kokošinjac od lisica!
29 Tko će, ako ne lija, najbolje znati lisičja lukavstva?
30 Zato kod mene ni u čemu nećeš oskudijevati i
31 živjet ćeš sita i zadovoljna.«
32 Dogovoreno! Od toga dana lisica je čuvala kokošinjac.
33 Lija je imala svega što joj srce hoće,
34 jer je seljak bio široke ruke.
35 Bila je svaki dan sve sitija
36 i svakim tjednom sve ugojenija
37 ali nije postala poštenija;
38 nekuradeni zalogaj joj se brzo ogadio.
39 I kuma svoju službu završi,
40 time što jedne mračnije noći,
41 podavi svom kumu sve kokoške.
–––––––
42 Tko u sebi osjeća poštenost i zakon,
43 taj neće ukrasti niti prevariti,
44 ma u kakvoj nevolji bio;
45 a lopovu možeš cijelu košaru zlata,
46 on će i dalje krast.

(I. Minatti, urednik, Pedeset basni Ivana Andrejeviča Krilova, Mladinska knjiga, Ljubljana 1964.)

Liječenje fotosinteze u 5. razredu

Polona Gole

Sažetak

Svaki put kada duboko udahnemo ili pojedemo svoj omiljeni obrok, trebamo zahvaliti biljkama. To je zato što biljke oslobađaju kisik i osiguravaju prehranu za svaku životinju na zemlji. Poznavanje detalja fotosinteze pomaže našim učenicima razumjeti kako biljke osiguravaju te elemente i održavaju život.

Ključne riječi: fotosinteza, klorofil, likovna umjetnost, istraživanje.

1. Uvod

Nastavnim planom i programom za prirodoslovlje i tehnologiju u 5. razredu osnovne škole predviđeno je liječenje fotosinteze. Učenici moraju znati objasniti da biljke proizvode hranu (organsku tvar) i kisik iz vode i ugljičnog dioksida, te da je za taj proces (fotosinteza) potrebna i sunčeva svjetlost kao izvor energije i klorofila. Mi smo se time bavili interdisciplinarno.

1.1. Klorofil

Klorofil, zelena boja koja se nalazi u lišću biljke, ključni je sastojak u procesu fotosinteze. Također čini sjajnu boju! Stoga smo odlučili dokazati da se doista radi o boji i koristili zeleno lišće u likovnoj umjetnosti kao boju.

Za ovaj projekt nam je bilo potrebno:

• 8-10 listova po učeniku,
• bijeli list papira
• metalna žlica.

Zamolio sam učenike da od kuće donesu vrećicu lišća. Listovi špinata, na primjer, daju puno zelenog klorofila, dok neke druge vrste lišća ne daju toliko. Otkrili smo da je najbolje ne koristiti listove s voskom jer ih je teže pritisnuti i ne otpuštaju lako klorofil.

Presavinuli smo list bijelog papira na pola. (Koristili smo predloške stabala.)

Postavili smo nekoliko listova između presavijenog papira.

Snažno smo pritiskali plahte između strana i trljali ih metalnom žlicom. Plastične žlice treba izbjegavati jer se lome kada ih pritisnete koliko god je potrebno.

Neki od mojih učenika počeli su ribati lišće, ali su brzo otkrili da zapravo mogu “oslikati” svoje slike tako da uvijaju lišće i koriste ih kao kistove. To je trajalo manje vremena, oslobađalo se više klorofila i mogli su bolje kontrolirati gdje se pigment nalazi na crtežu.

1.2. Fotosinteza

Upitala sam učenike mogu li se sjetiti što su tog dana jeli? Ako su jeli biljke (poput voća, povrća ili žitarica), energiju u ovoj hrani dobivali su od sunca – fotosintezom! Ako su jeli meso, to je bila životinja koja je jela biljke… ili životinja koja je jela životinje koje su jele biljke! Tako otkrivamo da je sve što jedemo u nekom trenutku dobilo energiju iz fotosinteze, onda sve postaje malo zanimljivije!

Priča slijedi:

Sjeme je zasađeno prije nekoliko mjeseci. To je jedno od nekoliko tisuća zasađenih na istom polju. Sada je proljeće, iz sjemena niče mladica koja raste kroz tlo prema gore. Napokon, mladica probija gornji sloj tla. Gledajući izdaleka, cijelo polje počinje poprimati novi izgled, više nije smeđe, sada je zeleno. Lijep je proljetni dan i sunce sjajno sija. Od izbojka se uvija list. Kemikalija u listu – ista kemikalija koja lišću daje zelenu boju – hvata energiju sunčeve svjetlosti. Ova svjetlosna energija se fotosintezom pretvara u biljnu hranu. Tijekom proljeća i ljeta biljka nastavlja rasti. Njegovo lišće fotosintezom pretvara više svjetlosne energije u kemijsku. Tijekom tog procesa, biljka također apsorbira ugljični dioksid iz zraka i emitira kisik. Pred kraj ljeta seljak žanje njivu. Biljka je spremna za prodaju i odnesena u supermarket. Tvoja mama kupi biljku i koristi je za tvoju večeru. Energiju koju je biljka akumulirala od sunca sada koristi vaše tijelo! Zahvaljujući fotosintezi, možete trčati i zabavljati se sa svojim prijateljima!

Slijedi rasprava o fotosintezi pomoću radne bilježnice.

1.3. Eksperiment

Ciljevi: Učenici znaju da biljci za fotosintezu trebaju sunčeva svjetlost, voda i ugljični dioksid. U eksperimentu učenici promatraju mogu li biljke napredovati bez sva tri bitna elementa za fotosintezu – vode, sunčeve svjetlosti i ugljičnog dioksida.

Materijali:

• tri prazne boce od 2 litre (odrezati vrh),
• škare,
• ljepljiva traka,
• vrč za vodu
• kutija u koju se može staviti boca sa sadnicom (ili ormarić ili tamni ormarić u koji možete staviti bocu 3).

Postupci:

1. Odrežite vrhove plastičnih boca.
2. Iskopati tri male biljke (otprilike iste veličine) iz školskog dvorišta.
3. Svaku stavite u jednu od boca od 2 litre.
4. Dvije boce sadnica stavite na sunce, a jednu ispod kutije u ormaru (da ne pada sunčeva svjetlost).
5. Boca 1 – kontrolna boca koja svakodnevno prima vodu i sunčevu svjetlost. Boca 2 (na sunčevoj svjetlosti) ne dobiva vodu. Boca 3 (u mraku) se zalijeva svaki dan, ali ne dobiva sunčevu svjetlost.
6. Nakon 10 dana pogledajte boce.

Jesu li učenici tijekom promatranja pomislili ili uočili kakve razlike među biljkama?

Nakon 10 dana su nam objasnili da li smo dobili rezultat koji smo očekivali?

2. Zaključak

Kao učitelji, umjetnost možemo vidjeti kao suprotnost znanosti. Znanost se bavi podacima, dok je umjetnost izraz kreativnosti. Ali imaju mnogo toga zajedničkog. I umjetnici i znanstvenici pomno promatraju svijet oko sebe. Pitaju, istražuju i otkrivaju. Kombiniranje ova dva svijeta u vašoj učionici može dovesti do dubljeg razumijevanja znanstvenih tema i pomoći učenicima da razviju kreativne vještine rješavanja problema.

Literatura

KURIKULUM – Naravoslovje in tehnika

Multimedijska izložba stripova

Budi internet genijalac

Valentina Blašković i Vesna Majdandžić

Budi internet genijalac je Googleov program kojemu je cilj poučavanje djece osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet. Na temelju tog programa udruga Suradnici u učenju pripremila je obrazovne sadržaje te provodi edukacije u školama. Jedna od aktivnosti koja je provedena u školama je natječaj za izradu stripa o temama koje su učenici istraživali na radionicama u projektu Budi internet genijalac. Natječaj je bio namijenjen učenicima škola koje sudjeluju u projektu i u kojima su provedene aktivnosti iz kurikuluma Budi internet genijalac. Škole u kojima se provodi projekt Budi internet genijalac se nalaze u potresom pogođenom području i na otocima: OŠ Popovača, OŠ Ivana Kukuljevića Sisak, OŠ Mate Lovraka Petrinja, OŠ Ivan Goran Kovačić Gora, OŠ Gvozd, OŠ Maria Martinolića Mali Lošinj, OŠ Petar Lorini Dugi Otok, OŠ Grohote Šolta, OŠ Braća Glumac Lastovo  i OŠ Mljet. Natječaj za izradu stripova proveden je od 15. studenog do 23. prosinca 2022.

Ključne riječi: Budi internet genijalac, sigurnost, Google, digitalno građanstvo, sigurnost, istraživanje, udruga Suradnici u učenju.

Kurikulum Budi internet genijalac sastoji se od 5 tema: Dijeli pažljivo, Pazi se prevaranata, Čuvaj svoje tajne, Cool je biti dobar i Tko pita ne skita kroz koje učenici uče kako istraživati internetski svijet mudro, oprezno, sigurno, ljubazno i hrabro. Za svoj strip učenici su mogli birati jednu od ovih tema. U temi Dijeli pažljivo učenici su istraživali kada zadržati informaciju za sebe i kako nas drugi vide, odnosno što su digitalni tragovi i kako odgovorno komunicirati. Krađa identiteta i internetske prijevare preko sumnjivih mrežnih stranica i poveznica zahtijevaju vještine prepoznavanja koje su učenici vježbali u temi Pazi se prevaranata. Kako osmisliti dobru lozinku i kako zaštiti svoje osobne podatke učenici su učili kroz temu Čuvaj svoje tajne. Prepoznavanje lošeg ponašanja i suprotstavljanje takvom ponašanju vještine se koje su učenici usvajali u temi Cool je biti dobar. Kome se obratiti za pomoć i kako pravilno reagirati aktivnosti su teme Tko pita ne skita.

Po sadržajima stripova vidjeli smo da su se učenici osnažili za kritičko razmišljanje pri istraživanju interneta, kao i zaštitu privatnosti, naglašavali su pristojno i ljubazno ponašanje, te promišljeno i odgovorno dijeljenje digitalnih sadržaja i pružanje podrške vršnjacima.

Osim zadanih tema, u natječaju je postavljen uvjet dužine stripova (6 do 12 kadrova) a učenici su mogli strip nacrtati na papiru ili izraditi u digitalnom obliku.

Ukupno je 5 škola koje su prijavile radove učenika i koje su sudjelovale u nagradnom natječaju za izradu stripova: jedna otočna škola – Osnovna škola Grohote Šolta, i 4 škole koje se nalaze u potresom pogođenom području – OŠ Ivan Goran Kovačić Gora, OŠ Ivana Kukuljevića Sisak, OŠ Mate Lovraka Petrinja i OŠ Popovača.

Iz svih pet škola ukupno je prijavljeno 57 radova.

• Učenici Osnovne škole Grohote Šolta izradili su čak 25 radova, od kojih je 20 stripova crtano na papiru, a 5 izrađeno u digitalnom obliku.
• Iz OŠ Ivan Goran Kovačić Gora pristigla su nam 3 stripa – 1 crtani i 2 digitalna.
• 2 stripa stigla su iz OŠ Ivana Kukuljevića Sisak i oba rada su crtana na papiru.
• Iz OŠ Popovača prijavljeno je 14 crtanih stripova učenika.
• 13 učeničkih stripova je pristiglo iz Osnovne škole Mate Lovraka Petrinja i svi su radovi napravljeni u digitalnom obliku.

Ukupan broj prijavljenih stripova po temama:

• Tema s najviše radova bila je Pazi se prevaranata, 18 učenika izabralo je ovu temu za svoj strip.
• Čuvaj svoje tajne tema je koja je također bila prilično zastupljena u stripovima učenika, čak 16 radova.
• O tome kako je Cool biti dobar vidjeli smo u 11 radova, a temu su birali učenici svih 5 škola što govori o svjesnosti i razumijevanju učenika što je loše ponašanje na internetu i kako ga spriječiti.
• Temu Dijeli pažljivo odabralo je 6 učenika.
• Temu Tko pita ne skita odabralo je 6 učenika.

U svim školama poštivali su se uvjeti natječaja, radovi su prijavljeni u vremenskom roku i izabrana je odgovarajuća tehnika izrade. Ukupno je 37 stripova izrađenih na papiru, te 20 u digitalnom obliku. Svi radovi su zadovoljili najmanji broj kadrova (6) a samo jedan rad je premašio zadan najveći broj kadrova (12).

Nagrađeno je 15 radova koji su se posebno istaknuli među prijavljenim stripovima:

• OŠ Grohote Šolta: 4 stripa – 2 su crtana i 2 digitalna.
• OŠ Ivan Goran Kovačić Gora: 2 stripa – 1 crtani i 1 digitalni.
• OŠ Ivana Kukuljevića Sisak – 1 crtani strip.
• OŠ Mate Lovraka Petrinja 4 stripa su nagrađena, svi su digitalni.
• OŠ Popovača 4 stripa, svi crtani na papiru.

9. veljače 2023. na kazališnoj predstavi “Internet genijalci” koju je premijerno pogledalo više od 600 učenika iz škola koje sudjeluju u projektu Budi internet genijalac, udruga Suradnici u učenju odlučila je svečano proglasiti i nagraditi autore najboljih stripova. Svi nagrađeni učenici dobili su priznanje, set lego kockica i hoodicu.

Čestitamo učenicima i mentorima nagrađenih stripova i zahvaljujemo im na maštovitim situacijama, odličnim likovnim radovima, te prezentiranim znanjima iz područja digitalnog građanstva i sigurnosti pri istraživanju internetskog svijeta. Zahvaljujemo i učenicima čiji radovi nisu među nagrađenima jer su svi izvrsni i posao kod odlučivanja najboljih nije bio nimalo lagan. Svi učenici su svojim radovima pokazali uspješne rezultate provođenja projekta Budi internet genijalac.

Preuzmite pdf datoteku ili pogledajte Sway s kratkim informacijama o natječaju za izradu stripova te nagrađenim i nenagrađenim stripovima.

Samovrednovanje

(učenici, nastavnici, roditelji)

Gordana Popović

Sažetak

Članak govori o obrazovnom istraživanju u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka provedenog u sklopu procesa samovrednovanja kojega provodi svaka školska ustanova autonomno i s punom odgovornošću, a vođena je unaprijed definiranim opisivačima kvalitete. Cilj školskog istraživanja je:

• utvrđivanje trenutačnoga stanja i usporedba stavova roditelja, nastavnika i učenika
• utvrđivanje potencijala za unaprjeđenje
• sustavno unaprjeđenje kvalitete.

Ključne riječi: istraživanje, anketa, samovrednovanje.

Provodeći ankete s učenicima, roditeljima, nastavnicima ,povjerenstvo za samovrednovanje škole u kojemu je i stručna suradnica pedagoginja voditeljica tima za kvalitetu, objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke u svrhu poboljšanja kvalitete rada škole i dobrobiti učenika.

Postoje različita razmišljanja o tome kako bi se istraživanje za samovrednovanje moglo provoditi, no mi smo se odlučili za pristup koji je pred roditelje, nastavnike i učenike zahtijevao odgovore na specifična pitanja vezana za našu školu. Smatramo da će nas rezultati anketa sudionika odgojno obrazovnog procesa voditi upravo ka unapređivanju rada u samoj školi.

Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod ( o samovrednovanju i o anketama ), rezultati provedenih anketa, zaključak provedenih anketa, i za kraj, prezentacija u digitalnom alatu Canva te popis literature.

Ključne riječi: samovrednovanje, roditelji, nastavnici, učenici, ankete, istraživanje

Uvod

a) O samovrednovanju

Osigurana kvaliteta prvenstveno znači da je učenje u skladu s potrebama polaznika, poslodavaca, lokalne zajednice i gospodarstva.

Samovrednovanje je osmišljeno kako bi se osiguralo da interesi polaznika budu na prvome mjestu i da budu najvažniji. Namjera je postaviti polaznike, njihove potrebe, iskustva i postignuća u središte samovrednovanja i unaprjeđivanja. Nadalje, odgojno-obrazovni proces treba biti usklađen s potrebama poslodavaca, lokalne zajednice i gospodarstva. Ukratko, to je proces sustavnog i trajnog praćenja i preispitivanja vlastite prakse s ciljem unapređivanja rada škole.

Škola u ovaj proces uključuje sve ključne dionike: djelatnike škole, učenike, njihove roditelje, poslodavce, vanjske suradnike i partnere, lokalnu zajednicu…

Škola proces samovrednovanja provodi u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje, a opisivači kvalitete, prema kojima škola donosi prosudbe, grupirani su u 6 područja:

• planiranje i programiranje rada
• poučavanje i podrška učenju
• postignuća učenika i ishodi učenja
• materijalni uvjeti i ljudski potencijali – profesionalni razvoj radnika ustanove
• suradnja unutar ustanove za strukovno obrazovanje – suradnja s ostalim dionicima promicanje ustanove
• upravljanje (ustanova i kvaliteta)

Jedanput godišnje, temeljem svih prikupljenih dokaza i iz njih izvedenih prosudbi, škola piše Izvješće o samovrednovanju u kojemu na kritičan i objektivan način propituje kvalitetu ukupnoga rada i djelovanja škole, te predlaže plan unaprjeđenja svoga rada. Plan unaprjeđenja se ugrađuje u Godišnji plan i program rada škole, te u Školski kurikulum.

Proces samovrednovanja vodi Povjerenstvo za kvalitetu, u suradnji s ravnateljem Škole, školskim odborom, te svim djelatnicima škole.

b) O anketama

Anketirano je ukupno 208 roditelja, 46 nastavnika i 317 učenika. Istraživanje je provedeno u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u vremenu od 1.do 12. veljače 2022. Za potrebe istraživanja izrađen je online upitnik koji se za roditelje i nastavnike sastoji od 28 pitanja te za učenike od 20 pitanja. Pitanja za nastavnike podijeljena su na varijable vezane za Kurikulum škole, operativne nastavne planove i GIK-ove, zatim učenje i poučavanje, suradnju s obitelji i vanjskim dionicima, školsko ozračje, zaposlenike, suradnike i osoblje, zatim upravljanje i rukovođenje te uvjete rada. Upitnik za roditelje se sastojao od sljedećih varijabli: dijete i škola, nastava i ocjenjivanje, razvoj životnih vještina, odnos unutar škole i upravljanje školom te komunikacija s roditeljima. Upitnik za učenike sastojao se od varijabli: odnos prema školi, ocjenjivanje, odnosi s drugim učenicima, upravljanje i organizacija škole i strah od škole.

1. Rezultati provedenih anketa

Iz ugla stručnog suradnika – pedagoga istaknute su neke zanimljivosti do kojih se došlo analizom.

Rezultati pokazuju da se učenici i roditelji slažu oko toga da učenici vole školu jer se većina uglavnom slaže s tom tvrdnjom. Kod tvrdnje da nastavnici ocjenjuju objektivno nešto više roditelja se uglavnom slaže s tom tvrdnjom (75%) nego učenika (58.7%). Nastavnici smatraju da učenici imaju dovoljan broj ocjena te da je vidljiv kontinuitet u ocjenjivanju i praćenju. Učenici i roditelji se većinom slažu s time jer se 72.6% roditelja uglavnom i 13.5% u potpunosti slaže da nastavnici redovito prate i bilježe napredovanje učenika. Također, 63.1% učenika se slaže da ih nastavnici upućuju na koji način mogu poboljšati svoj rad. Uz to, nastavnici se slažu da redovito informiraju učenike o napredovanju i postignuću (93.5%). Kod tvrdnje da se u školi primjenjuju jasna pravila ponašanja, učenici i roditelji se slažu s obzirom da se većina učenika (84.3%) i većina roditelja (93,3%) slaže s tom tvrdnjom. Nastavnici i učenici se ne slažu kada je u pitanju knjižnica i njezina opremljenost, većina nastavnika se slaže da je ona dobro opremljena dok se nešto više od polovice ispitanih učenika slaže s time. Nastavnici većinom odgovaraju da se slažu (89,1%) da škola uvažava stavove roditelja i učenika vezanih za razvoj škole, dok se učenici kod tvrdnje da u školi imaju mogućnost sudjelovanja u donošenju važnih odluka za školu u nešto manjem broju slažu s time (45,8%). Također, kod tvrdnje da učenici sudjeluju u donošenju odluka u radu škole, najveći broj roditelja se uglavnom ne slaže s tom tvrdnjom (46,2%), dok se najveći broj nastavnika uglavnom slaže (45,7%). Nastavnici i roditelji se slažu oko toga da učenici, ali i roditelji učenika koji se susreću s problemima dobivaju kvalitetnu i potrebnu stručnu pomoć i podršku. Može se zaključiti kako se roditelji i učenici ne slažu u potpunosti kada je riječ o preventivnim programima i nasilju i školi, naime većina roditelja se slaže da škola provodi preventivne programe kojima štiti učenike od nasilja, zlostavljanja i zlouporabe droge, no 19,7% roditelja ipak odgovara da se uglavnom ne slaže s tom tvrdnjom. S druge strane, velika većina učenika se uopće ne slaže ili uglavnom ne slaže s tvrdnjama da su ih pojedini učenici ponižavali i vrijeđali u školi te da su ih pojedini učenici ponižavali i vrijeđali na društvenim mrežama.

2. Zaključak provedenih anketa

Zaključiti se može kako je kurikulum škole jasan, provediv i vremenski određen te da nastavnici uključuju u program i učenike s poteškoćama, odnosno da postoje individualizirani programi koji im to omogućuju. Nastavnici smatraju da u interakciji s učenicima iskazuju uvažavanje te da razvijaju međusobno povjerenje i pozitivne emocionalne odnose. Također, odgovaraju da koriste oblike, tehnike i metode poučavanja koje podržavaju razvoj emocionalnih i socijalnih kompetencija učenika. S druge strane, gotovo polovica učenika se ne slaže da nastavnici potiču njihovu kreativnost. To je područje na kojemu bi se trebalo poraditi. Može biti u obliku različitih radionica u kojima bi se ta kreativnost potaknula, kao i kroz različite aktivnosti koje se mogu uključiti u redovitu nastavu, a koje bi kod učenika na pozitivan način utjecale na takav razvoj. Osim toga, iako većina učenika odgovara da nastavnici uvažavaju njihovo mišljenje i ideje, 24% učenika se i dalje ne slaže s time. Uz to, većina učenika i roditelja smatra da učenici ne sudjeluju u donošenju važnih odluka za školu. Ovo područje moglo bi napredovati tako da se učenike češće uključi u donošenje odluka za školu, može ih se redovito pitati putem anketa ili razgovorom što oni smatraju da je potrebno poboljšati ili promijeniti. Na taj način bi se potaknula i njihova kreativnost. Područja koja bi se također mogla poboljšati prema odgovorima učenika su i prostor za druženje te fond knjižnice. Osim toga, čak 42,2% učenika se slaže da neki nastavnici kod njih izazivaju strah. Da bi se to poboljšalo i unaprijedilo potrebno bi bilo provesti razgovore i s nastavnicima i s učenicima kako se ti odnosi mogu poboljšati, mogle bi se organizirati i radionice o komunikaciji u kojima bi sudjelovali i nastavnici i učenici, a što bi koristilo u njihovom daljnjem odnosu. Kod podrške stručnih suradnika nastavnicima, kao i roditeljima i učenicima, može se zaključiti kako je ona dobra te da se mali broj njih ne slaže s time. Ostala navedena područja su uglavnom pozitivno ocijenjena, naravno u svakom području uvijek postoji mjesta za napredak, no dobar je znak biti na dobrom putu. Ono što je posebno dobro je svakako i komunikacija s roditeljima, odnosno lako su im dostupne informacije o ponašanju i napredovanju djeteta, roditeljski sastanci su redoviti i dobro organizirani te ih se potiče na suradnju. Područje na kojemu svakako treba poraditi je uključivanje učenika u donošenje odluka vezanih za školu, kao što je već spomenuto. Također, radni prostor nastavnika nije odgovarajući te bi se to moglo drugačije organizirati prema mogućnostima škole.

I za kraj

Uvođenje samovrednovanja u hrvatsko školstvo postavlja se kao zakonska obveza škola. Ova bi obveza mogla potaknuti važne procese unapređivanja kvalitete školskog obrazovanja, no da bi se takve pozitivne promjene pokrenule, potrebno je ostvariti odgovarajuće uvjete i u samim školama i u sustavu podrške školama. Stvarna se transformacija ne može ostvariti bez podrške, pomoći i direktnog uključivanja nastavnika, učenika, roditelja i vanjskih dionika koji zajedno čine najbolju moguću koherentnu organizaciju, vitalno zainteresiranu za kvalitetu i unapređivanje rada škola.

U svakom slučaju samovrednovanje za škole predstavlja novi izazov. O školi se treba razmišljati na novi način, traži se slobodno iskazivanje mišljenja, uočavaju se nedostaci, definiraju prioriteti, planira se razvoj i pokretanje razvojnih projekata. Upravo nam rezultati navedenog istraživanja govore kako smo kao škola na dobrom putu i što možemo učiniti da bismo bili još bolji.

Ističemo kako je završetak novi početak. Uspješna pitanja koja su u procesu samovrednovanja nastavljaju se i u slijedećem ciklusu. Neuspješna pitanja se mijenjaju ili zamjenjuju u novim akcijskim planovima nakon dogovora oko prioriteta.

„Po prvi puta se pripremamo…za budućnost koju nismo u stanju jasno opisati.“

(David Warlick)

Ovdje možete preuzeti digitalnu prezentaciju najvažnijih rezultata u Canvi.

Literatura

1. Bezinović,P.(2007.)Priručnik za samovrjednovanje škola, Zagreb IDIZ
2. Bezinović,P.(2007.)Samovrjednovanje škola-uloga kritičkog prijatelja škola, Zagreb:NCVVO
3. Bezinović,P i Reškovac,T.(2017.)Priručnik za kritičke prijatelje škola, Radna inačica,Zagreb:NCVVO
4. Jurić,V. (1989.) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
5. Muraja,J. i Vranković,B , (2010.)Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, Zagreb:NCVVO
6. Razvojni tim(2011.)Priručnik za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje,Zagreb:ASOO
7. www.skolskenovine.hr
8. www.ncvvo.hr
9. http://www.aso.hr
10. https://www.asoo.hr/UserDocsImages/Priru%C4%8Dnik%20za%20samovrjednovanje.pdf

Extracurricular Activity

Scientific Workshop

Simona Lobnik

Abstract

Extracurricular activity “Scientific Workshop” offers children the ability of active exploring. Daily objects and non-hazardous substances constitute a diverse array for the execution of scientific procedures. At the same time experiments with their astonishing outcomes – pops, movements without touching, explosive lift-offs…, invoke excitement in a child and encourage a wish for further exploring. In that way, dull lectures about the laws of nature transform into an exciting research adventure, play and satisfaction with ones one successful experiment which enrich child’s knowledge.

Key words: extracurricular activity, active learning, experimental work, exploring, play.

Introduction

With an active integration into class lessons, students are developing their capabilities. They train their abilities, evolve positive personal characteristics and develop a positive attitude towards nature.

Scientific literacy is a combination of understanding phenomena, processes and terms. Students train their skills and knowledge about scientific procedures, sort, measure, predict, assume and carry out experiments. With such activities, they become curious, critical and precise. At the same time, they gain social skills – collaborate in team work, follow the instructions, are able to organise their working space before and after the workshop (Skribe-Dimec 2012 in Žakelj et al. 2014, 16).

Scientific Workshop as an extracurricular, through its tasks works in connection with the contents of science class. In a child, who is curious by nature that very curiosity has to be awoken. A class experiment disrupts the daily routine of sitting and listening to the teacher’s explanation. Exploring sets the fundaments of child’s creativity and is a pleasant transition from passive into active learning.

Experiments originate from every day phenomena. That is, however, also the reason why they are especially interesting for children of younger age – who would not wish to build a rocket powered by an effervescent tablet and water?! An experiment that stirs surprise and joy in a child already in his or her second grade, leads towards enthusiastic research also in the upcoming years. At the extracurricular activity, we observe the phenomena, set hypotheses, debate about causes and consequences and are always happy when our experiments succeed. According to the instructions, every student sets his or her own materials needed to carry out the experiment. Materials are none health invasive and can be found in a home kitchen.

Children prefer such way of learning, which is confirmed by numerous applications for the workshop and regular attendance, but especially sparkling eyes of expectation and curiosity.

That is how in our class, we created an actual volcano, launched a rocked powered by effervescent tablet. We were having fun making extraordinary aeroplanes, built a hovercraft using a CD and a balloon, a rocket made of a plastic bottle, a flying peg top or a mini-helicopter, fought fire with an invisible firefighter etc.

After all that, we also participated at the community event where we inspired the audience by dancing and performing experiments.

Figure 1. The ring of Fire            Figure 2. Volcano

Goals of the Scientific Workshop:

• To get to know the scientific procedures and the basic terms of scientific research.
• To get familiar with the term HYPOTHESIS.
• To train in thinking, presuming and setting hypotheses.
• To follow the instructions to create the experimental setup.
• To become familiar with the basics of research with which the fundaments for further research work in the upcoming years of study are being established.
• To become able to function as a part of a group.
• Invoke curiosity as a positive quality for creativity.
• Knowing how to learn from mistakes.
• To abide the safety and the given instructions.
• Experiencing joy and satisfaction upon succeeding.
• To relax and have fun.

Monthly Intended Activities of the Scientific Workshop:

I run the extracurricular activity Scientific Workshop with pupils from the second and third grade. It is taking place once a week for two school hours throughout the entire schoolyear.

Table 1. Monthly Intended Activities

Using words and pictures, I will now present a few experiments of the workshop for pupils of the second and third grade of primary school.

Howercraft

Figure 3. How to Inflate a Balloon?       Figure 4. The Hovercraft has Set off.

We need a CD, a cork from a plastic bottle and a balloon.

• Inflate the balloon a few times beforehand, for it to become more elastic.
• Carefully glue the cork to the middle of the CD using hot glue.
• Put the balloon over the cork.
• The balloon can now also be inflated through the underside of the CD.

More at: https://www.youtube.com/watch?v=DikofrxCiXs, 15/01/2022.

How to Inflate a Balloon?

Procedure:

• Pour 0.2 l of water into a 0.5 l plastic bottle. Add a few spoons of Lemon Verbena powder. Using a funnel made of paper, pour two teaspoons of baking soda into the balloon. Carefully sick the balloon to the top of the plastic bottle and watch out not to pour the soda out of the balloon too soon. Then lift up the balloon and shake it a bit for the soda to fall into the solution.
• We are able to detect foam and bubbles and the balloon will start to inflate.

Figure 5. Is it Magic or is it Something else?

What is happening?

When we mix baking soda with the solution of Lemon Verbena powder, a chemical reaction occurs in which carbon dioxide gas (CO₂) is produced. Due to the lack of space in the bottle it starts to spread in a way that it inflates the balloon.

More at:

A Table Volcano

Figure 6. A Table Volcano               Figure 7. The Amazement

Procedure:

• Pour approximately 1 dl of water into a plastic bottle. Dye the water with red tempera colour. Add some detergent and two teaspoons of baking soda.
• Slowly swirl, so that it does NOT foam.
• Add two teaspoons of Lemon Verbena powder or some vinegar to trigger the reaction. The solution will foam and from the bottle “hot lava” starts to flow.
• Using a plastic bottle, some newspaper and starch glue, you can build a volcano and insert the bottle inside it as a crater.

Mini-Helicopters

Table 2. Worksheet – Mini-Helicopters

Figure 8. Brightly Coloured Look even Better         Figure 9. Ready for Take-off

How to Get an Egg into a Bottle and out?

Procedure:

• Boil the egg, peal it and wait for it to get completely cold. Pick an egg that is as small as possible.
• First, heat up the glass bottle well from the outside. To do so, use a hairdryer or put it under hot water. Position it horizontally and oil its opening a bit.
• When the egg is put on the opening it starts to slowly drift into the bottle. In a few minutes it is inside it.

Figure 10. What on Earth?! Is that even Possible?!

Now, how are we going to get it out?

We perform the experiment in the opposite direction. We turn the bottle upside down, and heat it up from all sides. The warm air pushes the egg out of the bottle.

Conclusion

People are a part of nature, meaning science is an especially important aspect of a child’s life. Students have to be actively engaged into research – with their mind and handcraft. With the satisfaction upon successful experiments, however, the motivation for further research of children grows even more. In that way, they will want to know even more about a certain phenomenon (Žakelj, 2014).

That is exactly what the work in the extracurricular activity, with a smaller number of pupils, enables me to achieve. By the same token, even I as a teacher enjoy hearing children’s joyful shouts, seeing their eyes widely open and full of wonder, answer their questions that arise during the work, whilst their happiness and laughter give me the proof that it is worth it. That children are not only passionate about sitting and playing videogames. The curiosity comes from inside them, all we need to do is to offer them a chance to become active themselves. Through that they uncover the wonders of nature, its laws and the fact that we are inherently connected to it. That we only exist with the nature. Therefore, the upbringing of children in a positive spirit and a respect towards nature, is of an immense importance.

References

1. Učni načrt za naravoslovje in tehniko (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo
2. Zorec, M. (2007). Naravoslovna delavnica: preprosti naravoslovni eksperimenti in projekti za vsakogar. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije
3. Žakelj, A. (2014). Spoznavanje okolja naravoslovje in tehnika. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo, page 16 – https://www.zrss.si/pdf/pos-pouka-os-spozn-okolja.pdf

Figures (all): Own source

Istraživanje tipičnih jela staroga krša

Andreja Trobec

Sažetak

Život na Kršu usko je povezan s prirodom. Stoljećima ljudi ovdje prkose krškoj buri i s ljubavlju obrađuju skromne komadiće plodne crvene zemlje sakrivene u vrtačama. Nekad su ljudi sami proizvodili sve osnovne namirnice. Danas domaća hrana postaje iznimno vrijedno dobro koje sve više dobiva na važnosti. Iz toga se rodila ideja koja nas je odvela na put istraživanja tipičnih starih krških jela od prikupljanja starih recepata do pripreme pojedinačnih jela. Istraživanje je provedeno u simbiozi međugeneracijskih veza i suradnji s učenicima i učiteljima triju škole te s bakama i djedovima. Ovakav rad učenicima je dao neprocjenjivo iskustvo stjecanja pozitivnog stava prema hrani i ljudima koji ju pripremaju. U njima je, međutim, ostavljen važan trajan trag prepoznavanja važnosti očuvanja kulinarske tradicije našeg okoliša i poštivanja hrane kao našeg temeljnog dobra.

Ključne riječi: stari recepti, priprema jela, istraživanje, suradnja, domaća hrana

1. Uvod

Tijekom tjedna djeca većinu vremena provode u školi te su obroci hrane važan dio njihova dana. Gotovo svi učenici naše škole naručeni su na školski ručak. Svakodnevno se suočavamo s mnogima koji odbacuju manje poznata jela jer su navikli na monotoniju prehranu. Posljedično se zbog toga bavimo problematikom odbačene hrane. Učenici nam često u razgovoru kažu da su jela njihovih baka najbolja. Tako se rodila ideja da istražimo stara jela koja su naše bake kuhale i još uvijek kuhaju a sve to u sklopu međunarodnog programa Eko škola u koji smo uključeni. Istraživanje se temeljilo na pitanju: Što su naše bake kuhale?

Glavni ciljevi koje smo si postavili bili su:

• upoznavanje starih recepata tipičnih jela našeg okoliša,
• priprema odabranih jela po receptima naših baka,
• stvaranje zbirke recepata,
• učenje i druženje s učenicima s posebnim potrebama,
• međugeneracijska suradnja i umrežavanje u prijenosu kulturne tradicije na mlađe naraštaje,
• očuvanje kulinarske tradicije naših predaka.

2. Metode i materijali

U istraživački rad uključili su se učenici trećih razreda matične škole dr. Bogomir Magajna Divača, učenici područne škole Senožeče i učenici Obučnog centra Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača. Rad se odvijao unutar predmeta učenja o okolišu te slovenske i likovne umjetnosti. Prikupljeni pisani podaci do kojih su učenici došli od svojih djedova i baka uključeni su u istraživanje. Načini prikupljanja podataka prilagođeni su dobnoj strukturi djece. Glavna metoda koju smo koristili bila je promatranje. No, budući da su učenici često isključeni iz procesa pripreme hrane, budući da im roditelji to iskustvo ne nude kod kuće, više smo pažnje posvetili i praktičnom radu koji smo provodili u obliku radionica kuhanja.

Prvo smo upoznali učenike s problemom koji smo htjeli istražiti. To je bilo pitanje: Što su naše bake kuhale? Učenici su predložili da od svojih baka zatraže stare recepte lokalnih jela.

2. 1. Plan rada

Napravili smo plan rada:

• prikupljanje starih recepata (metoda pribavljanja gradiva),
• priprema i dizajn zbirke (klasifikacijska metoda, metoda intervjua),
• izvedba kuharskih radionica (metoda praktičnog rada, metoda promatranja, metoda demonstracije),
• predstavljanje rada na prezentacijskom štandu sajma Altermed u Celju (metoda obrazloženja, metoda demonstracije).

3. Rezultati

3. 1. Sakupljanje starih recepata

Ograničili smo vrijeme prikupljanja dokumenata recepata na Novu godinu. Učenici su do tada u školu donosili razne recepte i pohranjivali ih na dogovoreno mjesto. Tijekom prikupljanja zbirka se promatrala i o njoj se raspravljalo.

Slika 1. Stari zapis recepata

3. 2. Priprema i dizajn zbirke

Nakon prikupljanja recepata uslijedio je rad s prikupljenim materijalom. Recepte su razvrstali prema godišnjem dobu za pripremu pojedinog jela i na jela koja se pripremaju za vrijeme običaja i blagdana na Kršu te jela koja su se jela tijekom cijele godine. Napravljena je donja tablica.

Grafikon 1. Prikaz jela u godišnjim dobima

3. 2. 1. Međupredmetna integracija

Na satu slovenskog su učenici prepisivali recepte a na satu likovnog stvarali vanjsku sliku zbirke. Budući da su nailazili na manje poznate dijalektne pojmove odlučili su napraviti vlastiti rječnik za korisnike recepata. Od svih recepata, pet ih je pristiglo u kombiniranu knjižicu, koju su nazvali “Recepti naših baka”.

U paket su bili uključeni recepti učenika iz sve tri škole. U kuharskim radionicama koje su uslijedile nakon prikupljanja, recepture su se i aktivno testirale.

Slika 2. Zbirka recepata “Recepti naših baka”

3. 3. Provedba kuharskih radionica

Temeljni dio istraživanja uključivao je aktivnosti u okviru pojedinačnih kuharskih radionica. Učenici i njihovi mentori, uz sudjelovanje vanjskih suradnika, pripremili su mnoga ukusna jela prema prikupljenim receptima.

Učenici trećih razreda središnje škole dr. Bogomira Magajne Divača posjetili su štićenike Centra za obuku Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača te zajedno s njima pripremili “štraube” s bijelim vinom.

Učenici područne škole Senožeče izveli su kuharsku radionicu pripreme krafni. Na radionici su aktivno sudjelovale i bake učenika. Štićenici Centra za obuku Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača, posjetili su dom mještanina i sudjelovali u pripremi tradicionalne uskršnje delicije – „žouce“.

Slika 3. Na kuharskoj radionici

3. 4. Sudjelovanje na prezentacijskom štandu sajma Altermed u Celju

Zaključak zajedničkog rada bilo je predstavljanje na sajmu Altermed u Celju. Na kombiniranom štandu svih triju škola učenici su se predstavili svojim odabranim jelima koja su sami pripremili na kuharskim radionicama. Sve pripreme i samo predstavljanje te uključivanje baka i djece s posebnim potrebama učenicima su pružili neprocjenjiva životna iskustva.

Slika 4. Predstavljanje na štandu sajma Altermed u Celju

4. Rasprava

Kroz prikupljanje starih recepata i pripremanje domaćih jela naših predaka željeli smo potaknuti učenike na formiranje pozitivnog stava prema hrani. Provodeći ovaj projekt učenici su osjetili kulturološke korijene povezanosti ljudi i hrane u svom okruženju. Sama promjena stava, međutim, nije završila završetkom projekta, već se nastavila sa svakim pojedincem. Učenici su kroz svoju radost zbog ovakvog načina učenja iskazali pozitivan stav. Naišli smo i na neke probleme s prikupljanjem podataka.

Učenici doseljenici iz drugih mjesta i zemalja nisu tako aktivno sudjelovala u pronalaženju recepata. Mnoga djeca imaju relativno mlade bake i djedove koji nisu upoznati s tradicionalnim lokalnim jelima. No, ovi problemi nisu predstavljali prepreku za rad, jer su se ti učenici mogli uključiti u druge dijelove istraživanja (kuhanje, pripremanje zbirke recepata, osmišljavanje prezentacijskog štanda i sl.). Ujedno su ovi problemi učenicima približili poznavanje sredine u kojoj žive. Pojavile su se nove ideje za daljnja istraživanja kao što su stara kuhinja i kuharska pomagala, svečana jela itd.

5. Zaključak

Današnji učenici gube istinski kontakt s prirodom. Ubrzani tempo života diktira prehrambene navike, koje ostavljaju negativne posljedice na učenike, a koje se već izvana očituju u vidu prekomjerne težine. Kroz provedene istraživačke aktivnosti učenici su stekli aktivna iskustva upoznavanja starih domaćih jela koja su se nekada svakodnevno pojavljivala na tanjurima stanovnika Krša. Sam sadržaj prigrlio je kulturnu baštinu naše sredine koja polako tone u zaborav i danas nam samo stariji ljudi svojim pričama pomažu da je sačuvamo.

U nastavnom planu i programu takvi su sadržaji zanemareni zbog drugih sadržaja učenja i, skoro pa izgubljeni. Zbog veličine nastavnih planova, nastavnici se rjeđe odlučuju za ovakav način rada. Zato su poticajni projekti ove vrste, koji pozivaju nastavnike i učenike na istraživanje, dobrodošli. Sav trud i rad nagrađen je zadovoljstvom djece, što se pokazuje ne samo u izvođenju pojedinačne aktivnosti, već se nastavlja i dalje tkanjem pozitivnih odnosa u razrednoj skupini. Provedene aktivnosti učenicima su dale najvažniju poruku da se u očuvanju kulturne tradicije naših predaka svi moramo nastojati truditi i na taj način je održavati.

6. Naš rječnik

nona – baka
frtalja – omlet od jaja sa svježim začinskim biljem
salovi piškoti – keksi iz sala, salenjaci
snideno testo – dizano tijesto
češpovi njoki – njoki od šljiva
njoki – njoki od krumpira
fancli – miške; fritule, slatko u karnevalskom razdoblju
štraube – flancati; kao kroštule, slatko u karnevalskom razdoblju
žouca – hladetina, mekano želatinasto jelo od očišćenih kuhanih svinjskih dijelova (papci, uši, njuška, rep)
likof – proslava uz gozbu po završetku velikog posla (nakon košnje trave)
bndima – berba grožđa

7. Literatura

1. Baša, R., Debevec, V., Iskra Miklavčič, I., Kranjc, D., Kreš, D., 2016. Žlahtni okusi naših starih lokalnih jedi: jedilnik biosfernega območja Kras in porečja Reke. Škocjan pri Divači: Park Škocjanske jame.
2. Renčelj, S., 2011. Dobrote Krasa in Brkinov: povabilo na pokušino. Sežana: območno obrtna-podjetniška zbornica.
3. Renčelj, S., 1999. Kraška kuhinja. Ljubljana: Kmečki glas.

Pogled u razred

Broj 143, svibanj 2022.
ISSN 1848-2171

Razred je kao sustav u kojem je naglasak na komunikaciji. Andrej Peklar je proveo istraživanje kako bi otkrio koje kvalitete učenici žele od idealnog učitelja. Što je saznao, možete pročitati ovdje. Više…

Zadatak škole je osigurati sigurno i poticajno okruženje za učenje. Postizanje ovog cilja temelji se na sustavu vrijednosti. Anja Jalsovec u članku opisuje neke primjere prakse uključivanja vrijednosti u nastavu u razredu. Više…

Dolores Štemberga kao učiteljica u osnovnoj školi susrela se s radom s nadarenim učenicima. Za njih je provela aktivnosti i radionice koje su im potrebne za njihov razvoj na različitim područjima. Više…

21. stoljeće obilježeno je sve većom potrošnjom plastike. Učiteljica biologije Ines Pirmanšek je uključila svoje učenike u međunarodni ekološki projekt „Plastični pirati – Idemo, Europa“, čija je svrha i cilj podizanje svijesti učenika o važnosti negativnog utjecaja plastike na vodene ekosustave. Više…

Koncept održivog razvoja jedan je od najprisutnijih pojmova u našim životima. Kristinka Lemaić, Josip Filić i Mate Sabol ispričali su kako su nastavnici Industrijske strojarske škole sudjelovali na godišnjem okupljanju CARNET-ovih korisnika i suradnika kako bi predstavili rad učenika, drobilicu za plastiku, koju su učenici izradili u odjelima Školske radionice. Više…

Monika Hóbor predlaže kako organizirati nastavu astronomije u nižim razredima, koji su zadaci učitelja te navodi nekoliko savjeta za poučavanje astronomije. U radu također predlaže kako prikazati prirodne pojave u svemiru kroz igru, obzirom da ju djeca jako vole i da putem igre najbolje usvajaju gradivo. Više…

U članku Mojce Debeljak možete pročitati kako su se prvašići međusobno dopisivali, unatoč činjenici da su na začetku svog puta opismenjavanja, kada još uvijek ne znaju puno toga napisati. Više…

Mojca Kogoj je provela akcijsko istraživanje koje je bilo uspješno. Djeca su konkretno i postupno upoznavala pojmove, činjenice, predviđala i zaključivala jesu li njihova predviđanja točna, a također su odmah saznala i prave rezultate o kojima smo mogli ponovno razgovarati. Više…

Znamo da je čitanje temeljna vještina potrebna za stjecanje znanja, učenje i uspješnu radnu karijeru. U svom profesionalnom području više je puta nailazila na „otpor čitanja“. Natalija Černjak u svoj rad odlučila je implementirati pristup čitanja koji će pojedincu omogućiti učinkovitije i brže čitanje. Više…

U sklopu projekta Nataša Bezić je potaknula učenike na razmišljanje o otpadu i načinu postupanja otpadom kroz nastavu likovne kulture. Nastoji podići svijest mladih o važnosti reciklaže u vremenu klimatskih promjena u našoj životnoj sredini. Više…

Školska knjižnica sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa u školi. Nina Kranjec sa svojim aktivnostima i različitim projektima za poticanje čitanja, doprinosi razvoju čitalačke kulture djeteta i stvaranju pozitivnog odnosa prema knjizi. Tako je uvela i kamišibaj kazalište. Više…

Sandra Petek u pripremi za nastavni sat opisala je tijek i svrhu teme Međusobni odnosi (prijateljstvo). U današnje vrijeme Sat razrednog odjela je i više nego potrebni za stvaranje pozitivne razredne komunikacije, povjerenja, međusobne suradnje, rješavanja problema, stvaranja kontakata te naposljetku i zadovoljavanju psiholoških potreba. Više…

Sanja Pavlović Šijanović je sudjelovala u projektu koji je omogućio povezivanje učenika Tehničke škole Karlovac i Gimnazije Vukovar s ciljem upoznavanja specifičnosti života osoba s posebnim potrebama. Učenici su kroz brojne aktivnosti analizirali utjecaj pomoćnih tehnologija i prilagođenih digitalnih sadržaja na život osoba s posebnim potrebama. Više…

Razvojni odjel vrtića uključuje djecu s prilagođenim programom za djecu predškolskog uzrasta s posebnim potrebama. Odgojiteljica predškolske djece, Silvana Ciglar Ašič, opisuje primjer uključivanja djeteta iz razvojnog odjela našeg vrtića u redovni odjel. Više…

Zadatak osnovnoškolskih učitelja je postupno podučavati djecu i navikavati ih na samostalnost u prometu. Tea Zagorc je koordinatorica u projektu „Sigurno u vrtić i školu“ čiji je cilj nadograditi sveobuhvatno znanje djece o sigurnosti u prometu i tako ih osvijestiti o važnoj održivoj komponenti. Više…

Djeca u školi svakodnevno doživljavaju različite emocije. Ljutnju kad se posvađaju s drugim učenicima, tugu kad nisu izabrani u skupinu… Tina Omahna u svojem radu koristi Tehniku emocionalne slobode (eng. Emotional Freedom Technique – EFT). Više…

Gordana Lohajner

Covid-19 i škola 2021.

Branko Rumenović

Sažetak

Rad govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod, zatim opis istraživanja, rezultati istraživanja, a na kraju zaključak i popis literature.

Ključne riječi: istraživanje, statistika, Covid-19, škola.

Uvod

Članak govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini koje je provedeno tijekom mjeseca siječnja i veljače 2021. godine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza istraživanja koristila se kao metoda za učenje i poučavanje iz predmeta Statistika. Učenici su na stvarnom primjeru usvajali osnovne pojmove o prikupljanju, obradi i analizi statističkih podataka. Na temelju prikupljenih podataka donesen je zaključak o istraživanju.

Opis istraživanja

Obrazovno istraživanje pod nazivom „Covid-19 i škola 2021.“ provedeno je u sklopu predmeta Statistika u 3. c razredu, zanimanje ekonomist. Istraživanje su osmislili i proveli učenici Lea Ćuk, Matea Špehar, Petra Gračanin, Ana Salopek, Patricia Gračanin, Paulina Cindrić te­­­­ profesor Branko Rumenović­, a provedeno je u razdoblju od 20. siječnja do 20. veljače 2021. godine.

Zašto smo proveli ovo istraživanje? Prije svega htjeli smo primijeniti ono što smo naučili u nastavi Statistike o prikupljanju podataka na praktičnom primjeru. Osim prikupljanja podataka, naučili smo i obrađivati te prezentirati podatke na konkretnom primjeru. Covid-19 predstavlja problem koji nas je sve zatekao, nešto što do sada nismo imali. U jednom trenutku, praktički preko noći, učenici i nastavnici prešli su na obrazovanje na daljinu. Sve se odvija uz pomoć interneta i ostalih komunikacijskih alata. Škole u 2021. godini privikle su se na novi model nastave – obrazovanje na daljinu. Nastava se na daljinu u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana odvija preko mrežne platforme MS Teams. U istraživanju su se koristili različiti web alati, kao npr. mentimetar za prikupljanje ideja, MS Forms za kreiranje ankete i prikupljanje podataka, MS Excell za obradu podataka, MS Word i MS Power-point za prezentaciju podataka. Za potrebe istraživanja korišteni su i ostali mrežni alati, kao što su Linoit te PosterMyWall te razni Google alati. Anketa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sastoji se od tri demografska pitanja, a ostalih petnaest pitanja odnosi se na samu temu istraživanja. Na pitanja se mogu davati odgovori i ocjene. Posljednjih šest pitanja u istraživanju odnose se na ispitivanje zadovoljstva učenika.

Školu pohađa 264 učenika, od toga 191 učenica i 73 učenika. Naša škola ima pet usmjerenja i to: opća i jezična gimnazija, ekonomist, hotelijersko – turistički tehničar i prodavač. Učenici su grupirani u 18 razrednih odjela. U istraživanju je sudjelovalo 207 učenika i to 159 učenica i 48 učenika. U postotku to izgleda ovako: 77 % učenica, a 23 % učenika. Prosječno vrijeme koje je utrošeno na davanje odgovora po anketi iznosi 2:44 minute. Najviše ispitanika bilo je iz drugog razreda (70), četvrtog (52), trećeg (43), a najmanje iz prvog razreda (42). Po smjerovima, najviše ispitanika je iz opće gimnazije (70), hotelijersko – turističkog tehničara (55), ekonomista (36), a najmanje iz jezične gimnazije (26) i prodavača (20). U istraživanju su sudjelovali učenici različite životne dobi – od prvog do četvrtog razreda naše škole.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani su pomoću grafičkih prikaza. Svaki grafički prikaz sadrži broj, naziv, objašnjenje i izvor podataka. U grafikonima su prikazani rezultati za drugi dio anketnih pitanja. Ovaj dio sadrži pitanja koja su prikazana grafikonom strukturnog kruga, kao i pitanja u kojima se ocjenjivalo zadovoljstvo učenika. Prije samog istraživanja pretpostavili smo da će učenici u istraživanju navesti kako imaju problema prilikom nastave na daljinu, kako je ona teška, kako u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere te da je budućnost obrazovanja u nastavi na daljinu (online).

Grafikon 1. prikazuje odgovore učenika na piranje U školi su potrebne strože epidemiološke mjere. 152 učenika odgovorilo je da nisu potrebne strože epidemiološke mjere. Iz navedenog odgovora zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere i da ih nije potrebno mijenjati.

Grafikon 2. prikazuje odgovore učenika na izjavu Nastavu možemo pratiti online, a ispite pisati u školi. 109 učenika odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje, a 98 učenika je protiv ovog prijedloga. Iako je većina glasova za praćenje nastave online, a i pisanje ispita online, zaključujemo da je ovdje potrebno još dodatno istražiti i razraditi ovaj prijedlog iz razloga što je odnos između odgovora jako mali.

Grafikon 3. prikazuje odgovore učenika na pitanje Što mislite o odluci da dio učenika ide u školu, a dio pohađa nastavu online? Najveći dio učenika ne slaže se s tom odlukom, čak njih 113 ili 55 %, 41 ili 20 % učenika slaže se s tom odlukom, a 53 ili 25 % učenika nema mišljenje. Iz analize grafikona zaključujemo da se učenici ne slažu s tom tvrdnjom te da je većina učenika za to da svi zajedno pohađaju školu.

Grafikon 4. prikazuje odgovore na pitanje Što je bolje: nastava na daljinu, nastava uživo, kombinacija nastave na daljinu i nastave u živo ili ostalo? 82 ili 40 % učenika odlučilo se za nastavu na daljinu, 71 ili 34 % učenika odlučilo se za nastavu uživo, a 51 ili 25 % učenika odlučilo se za kombinaciju nastave na daljinu i nastave uživo, dok je 2 ili 1 % učenika izabralo neki drugi model. Iz navedenog zaključujemo da dosta učenika preferira model nastave C, odnosno nastavu na daljinu.

Grafikon 5. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastavni sadržaji u nastavi na daljinu u odnosu na nastavu uživo obrađuju se u jednakom opsegu, u većem opsegu ili u smanjenom opsegu. 93 učenika ili 45 odgovorilo je da se nastava obrađuje u jednakom opsegu, 70 učenika ili 34 % učenika da se nastava obrađuje u većem opsegu, a 44 ili 21 % učenika da se nastava obrađuje u smanjenom opsegu. Možemo zaključiti da se nastava na daljinu obrađuje u jednakom opsegu kao i nastava uživo.

Grafikon 6. prikazuje odgovore učenika na pitanje Imate li tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu? Većina učenika, čak njih 112, izjavilo je da ponekad ima tehničkih poteškoća, 81 učenik nema poteškoća, a 14 učenika ima tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu.

Grafikon 7. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastava na daljinu u odnosu na nastavu uživo oduzima mi više vremena, manje vremena ili podjednako vremena. 83 učenika odgovorilo je da im nastava na daljinu oduzima više vremena, 84 učenika odgovaraju podjednako, a 40 učenika kaže da im nastava na daljinu uzima manje vremena od nastave uživo. Iz navedenog zaključujemo da nastava na daljinu, u odnosu na nastavu uživo, oduzima više ili podjednako vremena od nastave uživo.

Grafikon 8. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama. 155 ili 74.88 % učenika ne slaže se s ovom tvrdnjom, a 52 ili 25.12 % učenika podržava ovu tvrdnju. Iz ovih odgovora zaključujemo da učenici ne podržavaju tvrdnju da cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama.

Grafikon 9. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Podržavam uvođenje nastave na daljinu za stalno. 107 učenika ne podržava ovu tvrdnju, a 99 učenika podržava. Odnos između ovih odgovora je malen pa je potrebno dodatno razmotriti ovu tvrdnju. Zanimljivo je ovu tvrdnju usporediti s prijašnjom pitanjem (grafikon 4). Tamo skoro 40 % učenika podržava nastavu na daljinu.

U sljedećem setu pitanja ocjenjuje se zadovoljstvo učenika pojedinom tvrdnjom. Za svaku tvrdnju učenici su dali jednu ocjenu od jedan do pet. Značenje ocjena je sljedeće: 1 – uopće se ne slažem, 2 – slažem se u manjoj mjeri, 3 – djelomično se slažem, 4 – u većoj mjeri se slažem i 5 – u potpunosti se slažem.

Izjave i prosječne ocjene:

• Maske su potrebne na hodniku! – prosječna ocjena 3.55
• Maske su potrebne na satu! – prosječna ocjena 2.75
• Motiviran/a sam za nastavu na daljinu! – prosječna ocjena 3.39
• Nastava na daljinu (online) bolja je od nastave uživo! – prosječna ocjena 2.98
• Nastava uživo bolja je od nastave na daljinu! – prosječna ocjena 3.26
• Online nastava je budućnost obrazovanja – prosječna ocjena 2.84

Zanimljivo je nekoliko činjenica. Učenici djelomično podržavaju maske na hodnicima, a u manjoj mjeri na satu. Učenici su dali bolje prosječne ocjene nastavi uživo nego nastavi na daljinu. Najveća zanimljivost je da su učenici u manjoj mjeri suglasni s tvrdnjom Online nastava je budućnost obrazovanja.

Zaključak

Kao što je već navedeno, ovo istraživanje provodilo se u svrhu usvajanja nastavnih sadržaja iz predmeta Statistike. Osim toga, učenici su na praktičnom primjeru vidjeli kako izgleda osmišljavanje, provođenje i analiza istraživanja. Osim u svrhu učenja, istraživanjem se htjelo saznati i što učenici misle o epidemiološkim mjerama u našoj školi, koje poteškoće imaju u online nastavi, jesu li zadovoljni online nastavom ta kako ocjenjuju pojedine tvrdnje vezane za epidemiološke mjere u našoj školi. Istraživanjem smo dobili povratnu informaciju od učenika vezano za COVID-19 i školu 2021. Zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere te da su učenici zadovoljni nastavom na daljinu, ali da učenici ne vide online nastavu kao budućnost obrazovanja. U istraživanju smo potvrdili samo jednu svoju pretpostavku, a to je da u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere. Učenici ponekad imaju tehničkih problema prilikom nastave na daljinu, nastava na daljinu učenicima oduzima podjednako vremena kao nastava u živo.

Vjerujemo kako je učenicima u posljednje vrijeme dosta računala, interneta i online druženja s jedne strane, a s druge strane im je oduzeto druženje, odlazak u školu u realnom vremenu. Sve to dovelo je do nekog zasićenja virtualnim okruženjem pa tako učenici ne vide budućnost obrazovanja u online nastavi. Bit će potrebno puno vremena da se svi vratimo u normalnu kolotečinu života u realnom vremenu, puno toga nam je oduzeto u vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19, ali možda smo dobili i malo više vremena koje možemo posvetiti sebi.

Literatura

1. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu
2. Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba (2020.), Pogled kroz prozor, digitalni časopis za obrazovne stručnjake, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/10/31/istrazivanje-o-sreci-ja-sam-sretna-osoba/
3. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion
4. Istraživanje i projekt: Poteškoće u učenju (2012.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/poteskoce

Our Culture – European Heritage

Erika Likan Kelentrić i Valentina Japec

Sažetak

Želimo predstaviti naš uspješno završen Erasmus projekt Our Culture – European Heritage. Dolazimo iz OŠ Nikole Hribara koja se nalazi u središtu Turopolja, u gradu Velikoj Gorici te se ubraja među najveće škole u Republici Hrvatskoj. Poznati smo po provođenju mnogih aktivnosti, projekata i organizaciji kulturnih manifestacija u koje su aktivno uključeni nastavnici, učenici i roditelji. Usko smo povezani sa lokalnom zajednicom kroz izložbe, radionice i brojne nastupe u kulturnim ustanovama našeg grada. Naš zavičaj Turopolje domovina je podgutnice od koje je nastala kravata. Time naša baština postaje ne samo europsko naslijeđe nego moderna poveznica sa svim zemljama Europe i svijeta.

Ključne riječi: baština, istraživanje, kultura, upoznavanje, tolerancija.

Misao vodilja prilikom pisanja projekta bila je spoznaja da današnji ubrzan način života koji teži napretku, često dovodi do zanemarivanja vlastite kulture, ali i kulture ostalih europskih zemalja. Svi mislimo kako poznajemo i razumijemo kulturu, ali zapitali smo se – je li stvarno tako? Kulturu često uzimamo zdravo za gotovo. Povezujemo je s hranom koju jedemo, s praznicima i blagdanima koje slavimo te odjećom koju nosimo u posebnim prigodama. Shvatili smo da su to samo površni aspekti kulture koji su nam odmah dostupni i vidljivi. Takav odnos prema kulturnoj baštini može dovesti do nerazumijevanja, nesnalaženja i osuđivanja kultura različitih od naše. Ponukani spoznajom da naši učenici, a i mi sami, slabo poznajemo kompleksnost kulture, odlučili smo istražiti kulturnu baštinu našeg naroda i država koje nas okružuju. Povezali smo se sa partnerskim školama iz Italije i Makedonije te krenuli u izradu projekta.

Kako bismo bili sigurni da smo na pravom putu, prije početka pisanja projekta među učenicima smo istražili poznavanje kulturne baštine vlastitog kraja. Većina učenika je znala ponešto o tome preko priča roditelja, djedova i baka, ali se s istim nije aktivno susretala. Zato smo kao cilj našeg projekta odabrali istraživanje kulturne baštine – materijalne i nematerijalne, kako svoje tako i europskih zemalja koje nas okružuju. Aktivnosti projekta smo zamislili na način da budu zanimljive, dostupne, povezane sa europskom kulturom i dokumentirane kroz digitalne alate. Na taj način rezultati našeg projekta uvijek će biti dostupni svima koji se žele baviti daljnjim istraživanjem kulturne baštine, a ponajprije našim učenicima, učiteljima, roditeljima te užoj i široj zajednici. S obzirom da surađujemo sa stranim partnerima, putem društvenih mreža i međunarodnih platformi, rezultati projekta su vidljivi i na internacionalnoj razini.

Nakon što smo dobili obavijest da nam je projekt odobren od strane Agencije za mobilnost i….., u njegovo provođenje aktivno smo uključili učenike i učitelje naše škole koji su iskazali interes za sudjelovanje, roditelje, djedove i bake te lokalnu zajednicu. Učitelji su organizirali i koordinirali aktivnosti i radionice u kojima su sudjelovali brojni učenici i roditelji. U svom radu korelirali smo elemente kulturne baštine kroz jezik, glazbu, ples, hranu, povijesne sadržaje, likovnu umjetnost i tradicionalne igre. Roditelji, kao i članovi uže i šire obitelji, sudjelovali su u prenošenju znanja vezanih uz tradicionalne običaje pomažući u prikupljanju materijala koji su pomogli uspješnoj realizaciji našeg projekta. Brojni vanjski suradnici bili su pozvani održati predavanja o kulturnoj baštini našeg kraja, a lokalna zajednica nam je pomogla u prezentiranju svega što smo radili.

Naša škola, kao koordinator projekta, u aktivnostima je stavila naglasak na istraživanje tradicionalnih plesova, pjesama, hrane, igara i legenda te izrađivanju ručnih radova s tradicionalnim motivima. U suradnji s lokalnom zajednicom, učenici i učitelji su se upoznali s turopoljskim govorom, koji je uvršten u popis nematerijalne baštine Hrvatske. Pomoću starih recepata, prikupljenih iz priča djedova i baka, učenici su pripremali i kušali tradicionalna turopoljska jela. Učenici su izrađivali reklame za tradicionalni proizvod lokalne kulture te izrađivali digitalne karte Turopolja s prostornim razmještajem kulturno-povijesnih spomenika. Različitim tehnikama likovnog izražavanja su prikazivali motive kulturne baštine svoga kraja, ali i kulture država partnera. Igrali smo stare tradicionalne dječje igre i brojalice. Izradom multimedijalnog kviza s temama kulturne baštine, učenici su promovirali europsku baštinu. Suradnjom s lokalnim KUD-om, učenici su naučili plesove i pjesme našeg kraja te država partnera.

Škola iz Italije je, uz zajedničke aktivnosti, bila zadužena za proučavanje dvoraca, crkvi, legendi i tradicionalnih običaja. Škola iz Makedonije brinula je o digitalnim alatima koji su se koristili kroz trajanje projekta, proučavala stare dječje igre, crkve, arheološka nalazišta, tradicionalne pjesme, plesove, instrumente i nošnje.

Projekt je trajao dvije godine, a nakon provedenih aktivnosti učenici su naučili prepoznati, analizirati i vrednovati elemente materijalne i nematerijalne kulturne baštine zavičaja i država partnera. Kao rezultat zajedničkih aktivnosti ostvareni su planirani rezultati: video o projektu, rječnik u tiskanom i digitalnom obliku, tradicionalna kuharica u tiskanom i digitalnom obliku, digitalne tematske karte, knjiga legendi, brojni ručni radovi s tradicionalnim motivima. U našoj školi je uređen etno kutak u kojem i dalje redovito izlažemo radove učenika vezane uz kulturnu baštinu te objavljujemo novosti vezane uz kulturu i tradiciju našeg kraja.

Tijekom mobilnosti, ali i u međusobnom druženja s učenicima iz drugih zemalja, učenici i nastavnici su stekli znanje o važnosti očuvanja kulturne baštine, kako svoje tako i zemalja partnera. Provođenjem ovog projekta, učenici su razvili svoje socijalne vještine, komunikacijske vještine, ali i životne vještine. Spoznali su da poznavanjem i očuvanjem kulturne baštine svoga kraja bolje shvaćaju svoju prošlost, a koja ih onda osnažuje u daljnjem budućem životu.
Posebno bi istakli poveznicu koja prikazuje video uradak s većinom odrađenih aktivnosti i brojnim rezultatima našeg zajedničkog rada na ovom projektu.

Planiramo i dalje nastaviti u tom smjeru s novim generacijama učenika koji nam dolaze kako bi podučili da elemente tradicije mogu staviti u moderan kontekst današnjeg vremena pri tome izgrađujući kreativnost, medijsku pismenost, prezentacijske vještine i samopouzdanje. A najviše od svega, podučiti ih staviti kulturnu baštinu u širi kontekst i pritom smanjili predrasude te razvijali toleranciju s obzirom na različitost kultura.

Nastava upoznavanja okoliša na daljinu

Silvija Permoser

Sažetak

Uz epidemiju i nastavu na daljinu svi sudionici odgojno-obrazovnog rada susreli su se s novom, nepoznatom situacijom. Nastavu upoznavanja okoliša željela sam organizirati za učenike 1.razreda tako što ću ih motivirati da istražuju i budu aktivni. Aktivnosti sam podijelila u dva sklopa: izvođenje eksperimenata i aktivnosti u prirodi. Organizirani način rada bio je uspješan, jer su učenici bili motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju. Također su sami predlagali aktivnosti koje bi mogli izvoditi za vrijeme nastave na daljinu. Aktivnosti ću upotrijebiti i nadograditi i sa sljedećom generacijom učenika.

Ključne riječi: upoznavanje okoliša, nastava na daljinu, istraživanje, kretanje

Uvod

Proglašenje epidemije i zatvaranje škola nakon toga je sve nas, koji smo uključeni u obrazovni sustav, dovelo u novu, nepoznatu situaciju. Svi mi, koji smo uključeni u odgojno-obrazovni proces (učenici, učitelji i roditelji), nikada se do sada nismo našli u takvoj situaciji. Prvi dani bili su posvećeni ponavljanju i utvrđivanju znanja. Kada smo shvatili da je nastava na daljinu postala naša nova realnost, morali smo se posvetiti i obradi novog gradiva. Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? To su bila moja osnovna pitanja prilikom planiranja nastave i pripreme zadataka za učenike.

Planiranje rada

Za vrijeme nastave na daljinu podučavala sam djecu prvog razreda. Podučavanje mlađih učenika po prirodi je drugačije od podučavanja starijih. Njihovo učenje najučinkovitije je kada se odvija kroz igru i kretanje, tako da su moj vodič u planiranju i pripremi zadataka bila sljedeća pitanja: Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? Prilikom planiranja i pripreme zadataka imala sam u mislima da učenici trebaju istraživati, kretati se i upoznavati okoliš.

Pregledala sam nastavni plan za predmet Upoznavanje okoliša i naglasila sadržaje s kojima ću kod učenika moći razvijati vještine usporedbe, predviđanja i donošenja zaključaka, eksperimentiranja, promatranja, istraživanja. Kod učenika sam željela potaknuti kreativnost, korištenje svih njihovih čula i razvijati ručne vještine.

Spomenute vještine i sposobnosti trebale su se razvijati u sklopu svih tematskih sklopova predmeta upoznavanje okoliša. Teme sam prilagodila interesu djece, njihovom odazivu na prethodne zadatke i činjenici da učenici naše škole žive u ruralnom okruženju. Svi moji učenici su za vrijeme nastave na daljinu prirodu imali na dohvat ruke. Ova činjenica mi je bila velika potpora u planiranju aktivnosti.

Primjeri zadataka i aktivnosti

Od svih zadataka koje sam za vrijeme nastave na daljinu pripremila za učenike, predstavit ću one koji su bili vrlo dobro prihvaćeni među učenicima i na koje sam dobila više pozitivnih odaziva.

Započeli smo, naravno, s eksperimentom, koji je bio tematski povezan s epidemijom, a nakon toga smo nastavili s drugim eksperimentima. S odabranim sam eksperimentima kod učenika željela potaknuti detaljno promatranje, razmišljanje, donošenje zaključaka i predviđanje, što će se dogoditi, odnosno kako će se eksperiment odvijati te ukazati na važnost bilježenja tijeka eksperimenta.

• PRESTRAŠENI PAPAR

Izvođenjem ovog eksperimenta provjerili su sviđa li se bacilima i bakterijama sapun. Tijekom postupka riješili su i nastavni listić te zaključili zašto prilikom pranja ruku koristimo sapun.

U manju posudicu ulili su vodu. U nju su usuli puno papra (“viruse i bakterije”). Umočili su prst u vodu s paprom i promatrali što se događa. Nakon toga su prst najprije umočili u sredstvo za pranje posuđa, a onda u vodu s paprom (Prestrašeni poper, s. a.).

Slika 1. Eksperiment Prestrašeni papar

• SVJETLUCAVE KOVANICE

Prije izvođenja eksperimenta nacrtali su ili napisali što misle da će se dogoditi s kovanicama koje će staviti u ocat. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment.

U čašu su do polovice ulili ocat. U ocat su dodali malu žlicu soli i miješali toliko dugo dok se sol nije u potpunosti otopila. U otopinu su stavili par (najmanje četiri) kovanica (starih, prljavih, zahrđalih). Pričekali su par minuta i nakon toga iz čaše izvadili dvije kovanice, stavili ih na papirnatu salvetu i ostavili da se osuše. Iz čaše su izvadili i preostale kovanice, isprali ih vodom i isto tako ostavili da se osuše. Kovanice su međusobno usporedili i u bilježnicu napisali svoje zaključke (Nieto Martinez, 2015, 48, 49).

Slika 2. Eksperiment Svjetlucave kovanice

• SVIJEĆA U VODI

Prije izvođenja eksperimenta zapisali su predviđanje hoće li se svijeća ugasiti kad je prekriju čašom. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment i svoje zaključke nacrtali ili napisali.

Svijeću su stavili na tanjur i u njega nalili malo vode. U nazočnosti odrasle osobe upalili su svijeću. Upaljenu svijeću pažljivo su prekrili čašom i promatrali. Nakon toga su eksperiment ponovili i brojili koliko dugo svijeća gori ispod čaše (Sveča v vodi, s. a.).

• TORNADO

Eksperiment su izveli prema uputama i nakon toga nacrtali što su primijetili tijekom procesa izvođenja.

Čašu su napunili vodom. Dodali su par kapi sredstva za pranje posuđa. Jednom rukom su držali čašu, a drugom rukom žlicu. Snažno su miješali u smjeru kazaljke na satu. Nakon toga su žlicu izvadili iz čaše i promatrali što se dešava u čaši.

Drugi sklop zadataka, koji im se također jako svidio, bio je usmjeren na aktivnosti u prirodi. Odnosile su se na kretanje, promatranje, istraživanje, poticanje kreativnosti i razvijanje ručnih vještina.

• IGRA DODIRNI…

S roditeljima ili braćom i sestrama mogli su igrati igru Dodirni… Zadatak je bilo moguće izvoditi vani, u prirodi ili u stanu. Neke upute sam za njih pripremila ja, a ostale su učenici, odnosno drugi, koji su uključeni u igru, usput izmišljali.

Dodirni nešto što…

… čuješ,… miriše,… je hrapavo,… je ukusno, svijetli,… (Gradivo za učitelje, s. a.).

• LOVIM BOJE

Učenici su tražili boje koje su navedene na nastavnom listiću. Nisu bili ograničeni mjestom na kojem su tražili boje, već uputama da boje traže u prirodi, a ne na predmetima koje je napravio čovjek.

Potraži nešto….

… žuto, … bijelo, … ljubičasto, … crno, … (Gradivo za učitelje, s. a.).

• NAPRAVIMO SKLONIŠTE

Od materijala koji su pronašli u šumi sastavili su sklonište za patuljke. U tome su bili vrlo maštoviti i kreativni. Naravno, u radu im je bila potrebna i pomoć odrasle osobe.

• KRIŽIĆ KRUŽIĆ

U šumi su potražili grančice i češere ili kamenčiće i napravili si prostor gdje mogu igrati igru Križić Kružić.

Slika 3: Igra Križić Kružić

• UPOZNAJ DRVO

Pomoću nastavnog listića u šumi su tražili drveća različitih karakteristika: drvo s grubom korom, mlado drvo , drvo s rupom u deblu, odumrlo drvo … (Spoznaj drevo, 2020)

Slika 4: Kolaž dokaza učenika za zadatak Upoznaj drvo

• ŽIVOTNI CIKLUS MASLAČKA

Na travnjaku su pomoću nastavnog listića tražili cvjetove maslačka u različitim fazama cvjetanja (Življenjski krog regrata, 2020).

• ŠUMSKI BINGO

Pomoću nastavnog listića sa slikama životinja, biljaka i predmeta pronađenih u šumi, učenici su igrali bingo. Morali su pronaći pet životinja, biljaka ili predmeta u stupcu, retku ili dijagonali (Gozdni bingo, 2020).

Oba sklopa zadataka učenici su dobro prihvatili. Bili su motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju.

Zaključak

Nastava na daljinu od učitelja je zahtijevala puno energije, snalažljivosti i pozitivne usmjerenosti. Cilj koji sam si zadala u pripremi zadataka bio je ostvaren. Učenicima su zadaci bili zanimljivi, donijeli su im motiviranost za rad te su mnogo puta pripremljene zadatke nadograđivali svojim idejama. Uz potporu roditelja, učenici su mi slali dokaze o učenju i dojmove koje su stekli prilikom izvedenih eksperimenata i aktivnosti u prirodi.

U video konferencijskim sastancima i telefonskim razgovorima učenici su molili za slične zadatke te su mi poneku ideju predložili i sami. Sretna sam što sam za učenike uspjela pripremiti zadatke koji su u njima probudili interes za učenjem, razvili razne vještine i dali im motivaciju i za one, za njih “teže” zadatke, kao što su npr. vježbe čitanja i prepisivanja.

Nastavu već u normalnim okolnostima volim izvoditi aktivno i na otvorenom. Zahvaljujući iskustvu koje sam stekla tijekom izvođenja nastave na daljinu dobila sam potvrdu da je učenicima takav način rada blizak i da im se sviđa. Odlučila sam ga dodatno nadograditi za sljedeću generaciju učenika.

Literatura

1. Gozdni bingo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/gozdni-bingo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
2. Gradivo za učitelje, Lilibi.si [online] https://www.lilibi.si/gradivo-za-ucitelje#tab=1 [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
3. Kolar, M., 2011. [elektronički izvor] Učni načrt. Program osnovna šola: Spoznavanje okolja, Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. Dostupno na: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
4. Nieto Martinez, C., 2015. [online] Zabavni poskusi za otroke, Ljubljana: Mladinska knjiga. Dostupno na: https://www.emka.si/webapp/wcs/stores/servlet/sl/emkasi/zabavni-poskusi-za-otroke-1970800-pr [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
5. Prestrašeni poper, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/prestraseni-poper [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
6. Razvojni krog regrata, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/razvojne-faze-cvetenja-regrata/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
7. Spoznaj drevo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/spoznaj-drevo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
8. Sveča v vodi, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/sveca-v-vodi [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
9. Izvori fotografija: osobni arhiv

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi

Iva Ipšin, profesor mentor informatike

Međunarodni Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine u veljači. Ove godine tema je bila “Zajedno za bolji internet”, sa svrhom osvješćivanja svih korisnika kako bi internet učinili sigurnijim i boljim mjestom za sve, a posebno za djecu i mlade.

Nastavnici informatike i matematike Srednje škole Ivan Švear Ivanić Grad provodili su aktivnosti na tu temu na sam dan obilježavanja 9. veljače 2021. godine, ali i kroz cijeli tjedan od 8. do 12. veljače 2021. godine.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, digitalni sadržaji, kviz, istraživanje.

1. Aktivnosti

Većina aktivnosti provodila se online zbog preporučenih epidemioloških mjera i aktualnom primjenjivom modelu nastave. Provedeno je mnoštvo radionica, predavanja, kvizova, anketa, razgovora, rasprava nakon pogledanih videopriloga (Isprepletena priča, Ovisnost o internetu, Društvene mreže i mladi, Gaming), projektnih zadataka izrade digitalnih sadržaja u gotovo svim razrednim odjelima, te je održan jedan roditeljski sastanak. Učenici su se mogli uključiti u ZOOM webinar za djecu i mlade pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“, te sudjelovati u nagradnom kvizu DSI2021 i kvizu Potragu za boljim internetom.

2. Teme

Teme koje su se obrađivale sa učenicima su: Autorska prava, Cyberbullying, Krađa identiteta, Zaštita osobnih podataka, Ovisnost o internetu, Razmisli pa klikni, Zloćudni programi i kako se zaštititi, Digitalni tragovi, Phishing, Hoax, Lozinke i higijena lozinki, Kome se obratiti za pomoć, Gaming, Kolačići, Privatnost i postavke privatnosti.

3. Primjeri digitalnih sadržaja koje su izradili učenici naše Škole

Digitalni sadržaj 1 (poveznica: https://prezi.com/view/OcEklil4WXhpWaf5BKlG/ ) izradila je učenica Iva Ozimec 2.c razreda Opće gimnazije (izdvojena lokacija Križ) u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Prezi.

Digitalni sadržaj 2 (poveznica: https://app.emaze.com/@AOTLFTWFR/tiles#Home ) izradila je učenica Marija Ferinović 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Emaze.

Digitalni sadržaj 3 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1gcVMIzMnn9QCoGR30Xn9kZBU5DCi2WVL/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lara Brebrić 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Canva.

Digitalni sadržaj 4 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1cJp76-a4B_SO17BxzjPzgpwYRq_65VvJ/view?usp=sharing ) izradila je Mirjam Bartolić učenica 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 5 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1afIRhKXQpeLaAj68VGDZuHrRAvfdf9aw/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lea Klasić 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 6 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1Y1daHCmRePeXnGix22JXzjZAHdZMjbma/view?usp=sharing ) izradila je učenica Margita Češković 1.a razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

4. Istraživanje – Sigurnost i ponašanje mladih na internetu

Istraživanje se provodilo sa svrhom analize karakteristika i ponašanja mladih srednjoškolaca na internetu (sudjelovali su samo učenici naše škole). Kao način prikupljanja podataka koristio se upitnik izrađen u aplikaciji Google Forms. Upitnik je bio dobrovoljan i anoniman, te se nisu prikupljali osobni podaci. Podaci prikupljeni upitnikom koriste se isključivo u istraživačke svrhe, a provodila ga je nastavnica Iva Ipšin. Vrijeme provođenja: 8. – 12.2.2021., u tjednu kada su se provodile aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta (9.2.2021.).

Uzorak: 184 odgovora

SKUPNI IZVJEŠTAJ (u postotcima)

U upitniku je sudjelovalo 54,3% (100) dječaka, 40,8% (75) djevojaka, te se 4,9% (9) nije željelo izjasniti.

Na upitnik najviše je bilo odgovora učenika prvih razreda 34,8% (64), a najmanje maturanata 12,5% (23).

Prema izlaznim podacima većina učenika na internetu provode od 4 do 6 sati, i to njih 30,4% (56). Do 2 sata dnevno provodi ih samo 6% (11), a više od 8 sati dnevno provodi na internetu njih 18,5% (34).

Učenici Internet najviše koriste za zabavu 64,1% (118). Za školske aktivnosti Internet najviše koristi njih 21,7% (40), dok je za informiranje internet važan za 9,2% (17) učenika. Također, zanemariv broj učenika Internet najviše koristi za sve navedeno, online igre, komunikaciju, gledanje serija i filmova.

Od društvenih mreža učenici najviše koriste YouTube 95,7% (176), zatim Instagram 87,5% (161), Snapchat 70,1% (129), TikTok 52,2% (96), Facebook 38% (70), Pinterest 32,1% (59), Reddit i Twitter 15,2 % (28). Ostale društvene mreže koje učenici koriste ali u manjoj mjeri su MySpace, Linkedin, STEAM, WhatsApp, Viber, 9GAG, Trove-twich i Discord.

Učenici se ponekad susreću sa sadržajima koji uključuju nasilje i to njih 59,8% (110). Nikada nije naišlo na nasilni sadržaj njih 36,4% (67), a često njih 3,8% (7).

Dobar je pokazatelj da se njih 50% (92) nikada nije susrelo sa sadržajima na društvenim mrežama koji upućuju na vršnjačko nasilje (cyberbullying). 45,1% (83) učenika ponekad se susrelo s takvim sadržajem, a 4,9% (9) njih nikada.

78% (144) učenika smatra da može prepoznati lažni profil na društvenoj mreži. Njih 19,6% (36) nije sigurno u vlastitu sposobnost otkrivanja lažnog profila, a samo 2,2% (5) ne zna prepoznati lažni profil na društvenoj mreži.

Da im se netko lažno predstavio na društvenim mrežama tvrdi više od pola njih i to 56,5% (104). 35,9% (66) učenika nije se susrelo sa takvim slučajem, dok 7,6% (14) njih nisu sigurni tj. ne znaju.

Sa lažnim profilima naši učenici postupaju na sljedeći način: gotovo pola njih 49,5% (91) ignorira zahtjeve, čak 40,8% (75) učenika prijavljuje lažan profil, 5,4% (10) odgovara da se nisu nikada susreli sa lažnim profilom, dva učenika nastavila su prijateljstvo s lažnim profilom zbog znatiželje, dok su u manjoj mjeri učenici blokirali lažne profile na društvenoj mreži.

Čak 51.6% (95) učenika naišlo je na eksplicitne sadržaje i pornografiju na društvenim mrežama, njih 37% (68) nije nikada, a 11.4% (21) nažalost često se susreće sa takvim sadržajem.

U slučaju neprimjerenog sadržaja učenici većinom prijavljuju takve sadržaje i to njih 60,3% (111), dok njih 33,2% (61) ne čini ništa. 5,4% (10) učenika obavijesti starije, a 1,1% (2) sudjeluje u komentiranju takvog sadržaja.

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i pravila privatnosti, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 52,7% (97), ocjenom 5 32,1% (59) učenika, ocjenom 3 14,7% (27), dok se samo jedan učenik ocjenjuje ocjenom 2, a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Prema izlaznim podacima vidljivo je da većina učenika istu lozinku koristi za sve usluge koje koristi na internetu, i to njih 73,9% (136). 20,7% (38) učenika ne koristi istu lozinku, dok u manjoj mjeri učenici za samo neke usluge imaju istu lozinku.

Čak 50,5% (93) učenika svoje lozinke nikada ne mijenja. 30,4% (56) njih svoje lozinke mijenja jednom godišnje, 11,4% (21) svaka tri mjeseca, a 7,6% (14) učenika lozinke mijenja svakih 6 mjeseci.

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i načina zaštite svojih uređaja od zloćudnih programa, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 43,5% (80), ocjenom 3 26,6% (49) učenika, ocjenom 5 25,5% (47), ocjenom 2 4,3% (8), a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Svoje uređaje ima zaštićeno čak 76,6% (141) učenika, 14,7% (27) njih ne zna da li na uređaju ima neki antivirusni program, a 8,7% (16) učenika nema nikakvu zaštitu svog uređaja.

85,3% (157) učenika redovito ažurira svoj uređaj, 8,7% (16) ne zna, a 6% (11) ne ažurira svoj uređaj.

Istraživanje je pokazalo da su učenici naše škole prilično samouvjereni u vlastito poznavanje mogućih rizika koje prijete na internetu, te načine na koje se mogu zaštititi. Također većina učenika ispravno postupa kada na društvenim mrežama naiđe na neprimjeren sadržaj i u slučaju kada im se netko lažno predstavlja. No, ono na čemu treba poraditi je edukacija mladih o higijeni i održavanju lozinki, te također edukacija i osvješćivanje o načinima zaštite svojih uređaja od zlonamjernih programa.

5. Zaključak

Učenici su pokazali veliku zainteresiranost za teme o kojima su slušali i rado su sudjelovali u aktivnostima koje su im pripremili njihovi nastavnici, te vjerujemo da će sve što su naučili i primjenjivati, te zajedno učiniti Internet boljim mjestom za sve nas.

6. Literatura

1. https://csi.hr/
2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
3. https://www.saferinternetday.org/