Nastava upoznavanja okoliša na daljinu

silvija_permoser

Silvija Permoser

Sažetak

Uz epidemiju i nastavu na daljinu svi sudionici odgojno-obrazovnog rada susreli su se s novom, nepoznatom situacijom. Nastavu upoznavanja okoliša željela sam organizirati za učenike 1.razreda tako što ću ih motivirati da istražuju i budu aktivni. Aktivnosti sam podijelila u dva sklopa: izvođenje eksperimenata i aktivnosti u prirodi. Organizirani način rada bio je uspješan, jer su učenici bili motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju. Također su sami predlagali aktivnosti koje bi mogli izvoditi za vrijeme nastave na daljinu. Aktivnosti ću upotrijebiti i nadograditi i sa sljedećom generacijom učenika.

Ključne riječi: upoznavanje okoliša, nastava na daljinu, istraživanje, kretanje

Uvod

Proglašenje epidemije i zatvaranje škola nakon toga je sve nas, koji smo uključeni u obrazovni sustav, dovelo u novu, nepoznatu situaciju. Svi mi, koji smo uključeni u odgojno-obrazovni proces (učenici, učitelji i roditelji), nikada se do sada nismo našli u takvoj situaciji. Prvi dani bili su posvećeni ponavljanju i utvrđivanju znanja. Kada smo shvatili da je nastava na daljinu postala naša nova realnost, morali smo se posvetiti i obradi novog gradiva. Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? To su bila moja osnovna pitanja prilikom planiranja nastave i pripreme zadataka za učenike.

Planiranje rada

Za vrijeme nastave na daljinu podučavala sam djecu prvog razreda. Podučavanje mlađih učenika po prirodi je drugačije od podučavanja starijih. Njihovo učenje najučinkovitije je kada se odvija kroz igru i kretanje, tako da su moj vodič u planiranju i pripremi zadataka bila sljedeća pitanja: Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? Prilikom planiranja i pripreme zadataka imala sam u mislima da učenici trebaju istraživati, kretati se i upoznavati okoliš.

Pregledala sam nastavni plan za predmet Upoznavanje okoliša i naglasila sadržaje s kojima ću kod učenika moći razvijati vještine usporedbe, predviđanja i donošenja zaključaka, eksperimentiranja, promatranja, istraživanja. Kod učenika sam željela potaknuti kreativnost, korištenje svih njihovih čula i razvijati ručne vještine.

Spomenute vještine i sposobnosti trebale su se razvijati u sklopu svih tematskih sklopova predmeta upoznavanje okoliša. Teme sam prilagodila interesu djece, njihovom odazivu na prethodne zadatke i činjenici da učenici naše škole žive u ruralnom okruženju. Svi moji učenici su za vrijeme nastave na daljinu prirodu imali na dohvat ruke. Ova činjenica mi je bila velika potpora u planiranju aktivnosti.

Primjeri zadataka i aktivnosti

Od svih zadataka koje sam za vrijeme nastave na daljinu pripremila za učenike, predstavit ću one koji su bili vrlo dobro prihvaćeni među učenicima i na koje sam dobila više pozitivnih odaziva.

Započeli smo, naravno, s eksperimentom, koji je bio tematski povezan s epidemijom, a nakon toga smo nastavili s drugim eksperimentima. S odabranim sam eksperimentima kod učenika željela potaknuti detaljno promatranje, razmišljanje, donošenje zaključaka i predviđanje, što će se dogoditi, odnosno kako će se eksperiment odvijati te ukazati na važnost bilježenja tijeka eksperimenta.

  • PRESTRAŠENI PAPAR

Izvođenjem ovog eksperimenta provjerili su sviđa li se bacilima i bakterijama sapun. Tijekom postupka riješili su i nastavni listić te zaključili zašto prilikom slika 1_Eksperiment Prestrašeni paparpranja ruku koristimo sapun.

U manju posudicu ulili su vodu. U nju su usuli puno papra (“viruse i bakterije”). Umočili su prst u vodu s paprom i promatrali što se događa. Nakon toga su prst najprije umočili u sredstvo za pranje posuđa, a onda u vodu s paprom (Prestrašeni poper, s. a.).

Slika 1. Eksperiment Prestrašeni papar

  • SVJETLUCAVE KOVANICE

Prije izvođenja eksperimenta nacrtali su ili napisali što misle da će se dogoditi s kovanicama koje će staviti u ocat. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment.

U čašu su do polovice ulili ocat. U ocat su dodali malu žlicu soli i miješali toliko dugo dok se sol nije u potpunosti otopila. U otopinu su stavili par (najmanje četiri) kovanica (starih, prljavih, zahrđalih). Pričekali su par minuta slika 2_eksperiment Svjetlucave kovanicei nakon toga iz čaše izvadili dvije kovanice, stavili ih na papirnatu salvetu i ostavili da se osuše. Iz čaše su izvadili i preostale kovanice, isprali ih vodom i isto tako ostavili da se osuše. Kovanice su međusobno usporedili i u bilježnicu napisali svoje zaključke (Nieto Martinez, 2015, 48, 49).

Slika 2. Eksperiment Svjetlucave kovanice

  • SVIJEĆA U VODI

Prije izvođenja eksperimenta zapisali su predviđanje hoće li se svijeća ugasiti kad je prekriju čašom. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment i svoje zaključke nacrtali ili napisali.

Svijeću su stavili na tanjur i u njega nalili malo vode. U nazočnosti odrasle osobe upalili su svijeću. Upaljenu svijeću pažljivo su prekrili čašom i promatrali. Nakon toga su eksperiment ponovili i brojili koliko dugo svijeća gori ispod čaše (Sveča v vodi, s. a.).

  • TORNADO

Eksperiment su izveli prema uputama i nakon toga nacrtali što su primijetili tijekom procesa izvođenja.

Čašu su napunili vodom. Dodali su par kapi sredstva za pranje posuđa. Jednom rukom su držali čašu, a drugom rukom žlicu. Snažno su miješali u smjeru kazaljke na satu. Nakon toga su žlicu izvadili iz čaše i promatrali što se dešava u čaši.

Drugi sklop zadataka, koji im se također jako svidio, bio je usmjeren na aktivnosti u prirodi. Odnosile su se na kretanje, promatranje, istraživanje, poticanje kreativnosti i razvijanje ručnih vještina.

  • IGRA DODIRNI…

S roditeljima ili braćom i sestrama mogli su igrati igru Dodirni… Zadatak je bilo moguće izvoditi vani, u prirodi ili u stanu. Neke upute sam za njih pripremila ja, a ostale su učenici, odnosno drugi, koji su uključeni u igru, usput izmišljali.

Dodirni nešto što…

… čuješ,… miriše,… je hrapavo,… je ukusno, svijetli,… (Gradivo za učitelje, s. a.).

  • LOVIM BOJE

Učenici su tražili boje koje su navedene na nastavnom listiću. Nisu bili ograničeni mjestom na kojem su tražili boje, već uputama da boje traže u prirodi, a ne na predmetima koje je napravio čovjek.

Potraži nešto….

… žuto, … bijelo, … ljubičasto, … crno, … (Gradivo za učitelje, s. a.).

  • NAPRAVIMO SKLONIŠTE

Od materijala koji su pronašli u šumi sastavili su sklonište za patuljke. U tome su bili vrlo maštoviti i kreativni. Naravno, u radu im je bila potrebna i pomoć odrasle osobe.slika 3_Križić Kružić

  • KRIŽIĆ KRUŽIĆ

U šumi su potražili grančice i češere ili kamenčiće i napravili si prostor gdje mogu igrati igru Križić Kružić.

Slika 3: Igra Križić Kružić

  • UPOZNAJ DRVO

Pomoću nastavnog listića u šumi su tražili drveća različitih karakteristika: drvo s grubom korom, mlado drvo , drvo s rupom u deblu, odumrlo drvo … (Spoznaj drevo, 2020)

slika 4_ Kolaž dokaza učenika za zadatak Upoznaj drvoSlika 4: Kolaž dokaza učenika za zadatak Upoznaj drvo

  • ŽIVOTNI CIKLUS MASLAČKA

Na travnjaku su pomoću nastavnog listića tražili cvjetove maslačka u različitim fazama cvjetanja (Življenjski krog regrata, 2020).

  • ŠUMSKI BINGO

Pomoću nastavnog listića sa slikama životinja, biljaka i predmeta pronađenih u šumi, učenici su igrali bingo. Morali su pronaći pet životinja, biljaka ili predmeta u stupcu, retku ili dijagonali (Gozdni bingo, 2020).

Oba sklopa zadataka učenici su dobro prihvatili. Bili su motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju.

Zaključak

Nastava na daljinu od učitelja je zahtijevala puno energije, snalažljivosti i pozitivne usmjerenosti. Cilj koji sam si zadala u pripremi zadataka bio je ostvaren. Učenicima su zadaci bili zanimljivi, donijeli su im motiviranost za rad te su mnogo puta pripremljene zadatke nadograđivali svojim idejama. Uz potporu roditelja, učenici su mi slali dokaze o učenju i dojmove koje su stekli prilikom izvedenih eksperimenata i aktivnosti u prirodi.

U video konferencijskim sastancima i telefonskim razgovorima učenici su molili za slične zadatke te su mi poneku ideju predložili i sami. Sretna sam što sam za učenike uspjela pripremiti zadatke koji su u njima probudili interes za učenjem, razvili razne vještine i dali im motivaciju i za one, za njih “teže” zadatke, kao što su npr. vježbe čitanja i prepisivanja.

Nastavu već u normalnim okolnostima volim izvoditi aktivno i na otvorenom. Zahvaljujući iskustvu koje sam stekla tijekom izvođenja nastave na daljinu dobila sam potvrdu da je učenicima takav način rada blizak i da im se sviđa. Odlučila sam ga dodatno nadograditi za sljedeću generaciju učenika.

Literatura

  1. Gozdni bingo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/gozdni-bingo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  2. Gradivo za učitelje, Lilibi.si [online] https://www.lilibi.si/gradivo-za-ucitelje#tab=1 [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  3. Kolar, M., 2011. [elektronički izvor] Učni načrt. Program osnovna šola: Spoznavanje okolja, Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. Dostupno na: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  4. Nieto Martinez, C., 2015. [online] Zabavni poskusi za otroke, Ljubljana: Mladinska knjiga. Dostupno na: https://www.emka.si/webapp/wcs/stores/servlet/sl/emkasi/zabavni-poskusi-za-otroke-1970800-pr [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  5. Prestrašeni poper, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/prestraseni-poper [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  6. Razvojni krog regrata, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/razvojne-faze-cvetenja-regrata/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  7. Spoznaj drevo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/spoznaj-drevo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  8. Sveča v vodi, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/sveca-v-vodi [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  9. Izvori fotografija: osobni arhiv

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi

iva_ipsin

Iva Ipšin, profesor mentor informatike

Međunarodni Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine u veljači. Ove godine tema je bila “Zajedno za bolji internet”, sa svrhom osvješćivanja svih korisnika kako bi internet učinili sigurnijim i boljim mjestom za sve, a posebno za djecu i mlade.

Nastavnici informatike i matematike Srednje škole Ivan Švear Ivanić Grad provodili su aktivnosti na tu temu na sam dan obilježavanja 9. veljače 2021. godine, ali i kroz cijeli tjedan od 8. do 12. veljače 2021. godine.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, digitalni sadržaji, kviz, istraživanje.

1. Aktivnosti

Većina aktivnosti provodila se online zbog preporučenih epidemioloških mjera i aktualnom primjenjivom modelu nastave. Provedeno je mnoštvo radionica, predavanja, kvizova, anketa, razgovora, rasprava nakon pogledanih videopriloga (Isprepletena priča, Ovisnost o internetu, Društvene mreže i mladi, Gaming), projektnih zadataka izrade digitalnih sadržaja u gotovo svim razrednim odjelima, te je održan jedan roditeljski sastanak. Učenici su se mogli uključiti u ZOOM webinar za djecu i mlade pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“, te sudjelovati u nagradnom kvizu DSI2021 i kvizu Potragu za boljim internetom.

2. Teme

Teme koje su se obrađivale sa učenicima su: Autorska prava, Cyberbullying, Krađa identiteta, Zaštita osobnih podataka, Ovisnost o internetu, Razmisli pa klikni, Zloćudni programi i kako se zaštititi, Digitalni tragovi, Phishing, Hoax, Lozinke i higijena lozinki, Kome se obratiti za pomoć, Gaming, Kolačići, Privatnost i postavke privatnosti.

3. Primjeri digitalnih sadržaja koje su izradili učenici naše Škole

Digitalni sadržaj 1 (poveznica: https://prezi.com/view/OcEklil4WXhpWaf5BKlG/ ) izradila je učenica Iva Ozimec 2.c razreda Opće gimnazije (izdvojena lokacija Križ) u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Prezi.

Digitalni sadržaj 2 (poveznica: https://app.emaze.com/@AOTLFTWFR/tiles#Home ) izradila je učenica Marija Ferinović 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Emaze.

Digitalni sadržaj 3 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1gcVMIzMnn9QCoGR30Xn9kZBU5DCi2WVL/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lara Brebrić 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Canva.

Digitalni sadržaj 4 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1cJp76-a4B_SO17BxzjPzgpwYRq_65VvJ/view?usp=sharing ) izradila je Mirjam Bartolić učenica 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 5 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1afIRhKXQpeLaAj68VGDZuHrRAvfdf9aw/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lea Klasić 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 6 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1Y1daHCmRePeXnGix22JXzjZAHdZMjbma/view?usp=sharing ) izradila je učenica Margita Češković 1.a razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

4. Istraživanje – Sigurnost i ponašanje mladih na internetu

Istraživanje se provodilo sa svrhom analize karakteristika i ponašanja mladih srednjoškolaca na internetu (sudjelovali su samo učenici naše škole). Kao način prikupljanja podataka koristio se upitnik izrađen u aplikaciji Google Forms. Upitnik je bio dobrovoljan i anoniman, te se nisu prikupljali osobni podaci. Podaci prikupljeni upitnikom koriste se isključivo u istraživačke svrhe, a provodila ga je nastavnica Iva Ipšin. Vrijeme provođenja: 8. – 12.2.2021., u tjednu kada su se provodile aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta (9.2.2021.).

Uzorak: 184 odgovora

SKUPNI IZVJEŠTAJ (u postotcima)

Grafikon1

U upitniku je sudjelovalo 54,3% (100) dječaka, 40,8% (75) djevojaka, te se 4,9% (9) nije željelo izjasniti.

Grafikon2

Na upitnik najviše je bilo odgovora učenika prvih razreda 34,8% (64), a najmanje maturanata 12,5% (23).

Grafikon3

Prema izlaznim podacima većina učenika na internetu provode od 4 do 6 sati, i to njih 30,4% (56). Do 2 sata dnevno provodi ih samo 6% (11), a više od 8 sati dnevno provodi na internetu njih 18,5% (34).

Grafikon4

Učenici Internet najviše koriste za zabavu 64,1% (118). Za školske aktivnosti Internet najviše koristi njih 21,7% (40), dok je za informiranje internet važan za 9,2% (17) učenika. Također, zanemariv broj učenika Internet najviše koristi za sve navedeno, online igre, komunikaciju, gledanje serija i filmova.

Grafikon5

Od društvenih mreža učenici najviše koriste YouTube 95,7% (176), zatim Instagram 87,5% (161), Snapchat 70,1% (129), TikTok 52,2% (96), Facebook 38% (70), Pinterest 32,1% (59), Reddit i Twitter 15,2 % (28). Ostale društvene mreže koje učenici koriste ali u manjoj mjeri su MySpace, Linkedin, STEAM, WhatsApp, Viber, 9GAG, Trove-twich i Discord.

Grafikon6

Učenici se ponekad susreću sa sadržajima koji uključuju nasilje i to njih 59,8% (110). Nikada nije naišlo na nasilni sadržaj njih 36,4% (67), a često njih 3,8% (7).

Grafikon7

Dobar je pokazatelj da se njih 50% (92) nikada nije susrelo sa sadržajima na društvenim mrežama koji upućuju na vršnjačko nasilje (cyberbullying). 45,1% (83) učenika ponekad se susrelo s takvim sadržajem, a 4,9% (9) njih nikada.

Grafikon8

78% (144) učenika smatra da može prepoznati lažni profil na društvenoj mreži. Njih 19,6% (36) nije sigurno u vlastitu sposobnost otkrivanja lažnog profila, a samo 2,2% (5) ne zna prepoznati lažni profil na društvenoj mreži.

Grafikon9

Da im se netko lažno predstavio na društvenim mrežama tvrdi više od pola njih i to 56,5% (104). 35,9% (66) učenika nije se susrelo sa takvim slučajem, dok 7,6% (14) njih nisu sigurni tj. ne znaju.

Grafikon10

Sa lažnim profilima naši učenici postupaju na sljedeći način: gotovo pola njih 49,5% (91) ignorira zahtjeve, čak 40,8% (75) učenika prijavljuje lažan profil, 5,4% (10) odgovara da se nisu nikada susreli sa lažnim profilom, dva učenika nastavila su prijateljstvo s lažnim profilom zbog znatiželje, dok su u manjoj mjeri učenici blokirali lažne profile na društvenoj mreži.

Grafikon11

Čak 51.6% (95) učenika naišlo je na eksplicitne sadržaje i pornografiju na društvenim mrežama, njih 37% (68) nije nikada, a 11.4% (21) nažalost često se susreće sa takvim sadržajem.

Grafikon12

U slučaju neprimjerenog sadržaja učenici većinom prijavljuju takve sadržaje i to njih 60,3% (111), dok njih 33,2% (61) ne čini ništa. 5,4% (10) učenika obavijesti starije, a 1,1% (2) sudjeluje u komentiranju takvog sadržaja.

Grafikon13

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i pravila privatnosti, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 52,7% (97), ocjenom 5 32,1% (59) učenika, ocjenom 3 14,7% (27), dok se samo jedan učenik ocjenjuje ocjenom 2, a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Grafikon14

Prema izlaznim podacima vidljivo je da većina učenika istu lozinku koristi za sve usluge koje koristi na internetu, i to njih 73,9% (136). 20,7% (38) učenika ne koristi istu lozinku, dok u manjoj mjeri učenici za samo neke usluge imaju istu lozinku.

Grafikon15

Čak 50,5% (93) učenika svoje lozinke nikada ne mijenja. 30,4% (56) njih svoje lozinke mijenja jednom godišnje, 11,4% (21) svaka tri mjeseca, a 7,6% (14) učenika lozinke mijenja svakih 6 mjeseci.

Grafikon16

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i načina zaštite svojih uređaja od zloćudnih programa, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 43,5% (80), ocjenom 3 26,6% (49) učenika, ocjenom 5 25,5% (47), ocjenom 2 4,3% (8), a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Grafikon17

Svoje uređaje ima zaštićeno čak 76,6% (141) učenika, 14,7% (27) njih ne zna da li na uređaju ima neki antivirusni program, a 8,7% (16) učenika nema nikakvu zaštitu svog uređaja.

Grafikon18

85,3% (157) učenika redovito ažurira svoj uređaj, 8,7% (16) ne zna, a 6% (11) ne ažurira svoj uređaj.

Istraživanje je pokazalo da su učenici naše škole prilično samouvjereni u vlastito poznavanje mogućih rizika koje prijete na internetu, te načine na koje se mogu zaštititi. Također većina učenika ispravno postupa kada na društvenim mrežama naiđe na neprimjeren sadržaj i u slučaju kada im se netko lažno predstavlja. No, ono na čemu treba poraditi je edukacija mladih o higijeni i održavanju lozinki, te također edukacija i osvješćivanje o načinima zaštite svojih uređaja od zlonamjernih programa.

5. Zaključak

Učenici su pokazali veliku zainteresiranost za teme o kojima su slušali i rado su sudjelovali u aktivnostima koje su im pripremili njihovi nastavnici, te vjerujemo da će sve što su naučili i primjenjivati, te zajedno učiniti Internet boljim mjestom za sve nas.

6. Literatura

  1. https://csi.hr/
  2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  3. https://www.saferinternetday.org/

Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba!

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

U ovom se članku opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: na početku je uvod, zatim dio u kojem se govori o samom projektu, te opis i rezultati istraživanja. Na kraju se nalazi zaključak i popis literature. U radu je dato nekoliko tabela i grafičkih prikaza.

Ključne riječi: Erasmus + program, projekt, istraživanje, sreća.

Uvod

Članak govori o Erasmus + projektu i jednoj njegovoj aktivnosti. Ta aktivnost odnosi se na istraživanje o sreći. Istraživanje nosi naslov: „Ja sam sretna osoba”. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza koristila se kao alat za učenje i podučavanje.

Sve aktivnosti u sklopu istraživanja provedene su na satu i služile su kao primjer u obradi nastavnog sadržaja iz predmeta Statistika. Na stvarnom primjeru učenici su usvojili osnovne pojmove iz statistike, primijenili naučeno na tabelarnom i grafičkom prikazivanju podataka te izrekli vlastiti zaključak.

Osim istraživanja za potvrđivanja hipoteza, ovo istraživanje služilo je i za obradu i primjenu nastavnog sadržaja na primjeru te povezivanju teorijskog i praktičnog znanja.

Give a hand to become a friend

Social cohesion – give a hand to become a friend naziv je Erasmus + projekta koji se od 1. studenoga 2019. godine provodi u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. U projektu sudjeluju škole iz Mađarske, Bugarske, Litve, Španjolske i Portugala. Projekt je započeo 1. studenoga 2019. godine i traje 24 mjeseca, odnosno do 31. listopada 2021. godine. Radni jezik projekta je Engleski jezik. Glavni je cilj projekta razmjena dobrih praksi te povezanost i socijalna jednakost između naroda. Projekt uključuje mnoga društvena događanja poput: sportskih igara, planinarenja, istraživanje povijesnih mjesta, proslave lokalnih praznika, festivala, narodnih plesova, kazališnih skečeva i slično.

Teme koje će se obrađivati tijekom projekta jesu: stanovništvo Europske unije, svijest i demokracija u Europskoj uniji, mentalno zdravlje, umjetnost i glazbena terapija, sport, aktivnosti na otvorenom, okoliš, hrana, baština i sl. Prva je tema projekta Kulturna savjest. ICT nastavnici podučiti će učenike o sigurnosti na internetu te autorskim pravima. Učenici će istražiti kulturno naslijeđe partnera projekta. Prva se mobilnost odvija u Mađarskoj a zadatak su kulturno-tradicijske igre. Učenici će predstaviti svoju školu i državu te nekoliko kulturno-tradicijskih igara. Svaka će škola za drugu mobilnost u Bugarsku pripremiti uradak za glazbeni festival te prezentaciju svoje škole i zemlje iz koje dolaze. U ovom će se dijelu koristiti glazba kao alat za učenje. Druga je tema mentalno zdravlje koja će se provoditi kroz umjetnost i glazbenu terapiju. Svaka će zemlja pripremiti nekoliko tradicijskih pjesama za treću mobilnost za festival u Litvi. Sudionici će izraditi i digitalni časopis. U ovom se dijelu koristi tradicijska glazba kao alat za učenje. Zadatak kojim će se polaznici projekta baviti u Portugalu znanje je i istraživanje o likovnoj umjetnosti. Treća je tema sport i aktivnosti na otvorenome. Učenici će upoznati korištenje tehnologije u pješačenju i planinarenju. Puno će se hodati i planinariti kroz povijesna mjesta. Četvrta je tema prijateljsko okruženje. U Hrvatskoj će se obrađivati zadatak „Tclip_image002radicijski plesovi” kao alat za učenje. U Hrvatskoj će se organizirati festival plesa. Peta je tema hrana. Svaka će škola obilježiti dan posvećen zdravoj tradicijskoj hrani. Učenici će istražiti i prezentirati ljekovito bilje. U Španjolskoj će se obrađivati zadatak na temu kuhanja za zdravi život.

Slika 1. Logo projekta

Ja sam sretna osoba!

Jedna od aktivnosti unutar projekta je i provođenje istraživanja o sreći. Cilj je pronaći najsretniju skupinu učenika unutar škole. Istraživanje je osmišljeno na satu statistike u trećem razredu Gimnazije i strukovne škola Bernardina Frankopana u zanimanju ekonomist.

U suradnji s učenicima osmišljena je anketa koja se sastojala od dvije skupine pitanja. Prvu skupinu su činila demografska pitanja vezana uz spol, razred i smjer (zanimanje) a druga skupina pitanja odnosila se na stavove o sreći. Stavovi o sreći ocjenjivani su ocjenama od jedan do pet, a ocjenjivalo se deset tvrdnji. Ocjena jedan znači da se ispitanik uopće ne slaže s tvrdnjom, ocjena dva ispitanik se slaže u maloj mjeri s tvrdnjom, ocjena tri ispitanik se djelomično slaže s tvrdnjom, ocjena četiri ispitanik se u većoj mjeri slaže s tvrdnjom i ocjena pet ispitanik se u potpunosti slaže s tvrdnjom.

Nakon kratke rasprave između učenika, postavljene su dvije hipoteze koje se odnose na dvije tvrdnje unutar istraživanja. U istraživanje su stavljene i ostale tvrdnje kako bi se mogli kasnije donijeti i neki drugi zaključci. Prva hipoteza odnosi se na tvrdnju: Ja sam sretna osoba! Pretpostavljeno je da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem). Druga hipoteza se odnosi na tvrdnju Ja sam zadovoljan svojim životom! I ovdje je pretpostavljeno da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem).

Kad je anketa sastavljena i složena u dokument, isprintana je, te se krenulo u provođenje ispitivanja. Odlučeno je da će se podaci prikupljati klasičnom metodom. Učenici su u paru obišli razrede u školi i proveli ispitivanje. Nakon toga ankete su sortirane te je pomoću Microsoft Excela izrađena analiza istraživanja. U analizi rezultata korišten je i program Statistica.

Tabela 1. prikazuje broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju. U istraživanju je sudjelovalo 249 od 274 učenika.

Tabela 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, a po usmjerenjima,tj.zanimanjima. Za svako usmjerenje uzeta je prosječna ocjena. Iz tabele se vidi da je većina učenika ocijenila tvrdnje visokom ocjenom. Učenici opće i jezične gimnazije su najsretniji učenici, a učenici jezične gimnazije najzadovoljniji učenici naše Škole.

Tablica 1. Broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju, Ogulin, prosinac 2019. – siječanj 2020. tablica1Izvor: Vlastito istraživanje

Tablica 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po usmjerenjima, prosinac 2019. – siječanj 2020.tablica2Izvor: Vlastito istraživanje

Legenda:
v og = opća gimnazija
v jg = jezična gimnazija
v htt = hotelijersko – turistički tehničar
v e = ekonomist
v p = prodavač

Grafikon 1. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020.grafikon1Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 1. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći. Svaka tvrdnja ima prosječnu ocjenu. Iz rezultata zaključujemo da su naši učenici sretni učenici. Grafikon prikazuje da su naši učenici dali visoke ocjene sigurnosti, prijateljima, obitelji, a s druge strane niske ocjene su dali pitanjima vezanima uz materijalno, kao što je npr. najnoviji mobitel.

Grafikon 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020., rezultati po spolu grafikon2Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina, o sreći, a izdvojeno po spolu. Iz grafikona je vidljivo da su djevojke tvrdnje označavale višom ocjenom od dječaka.

Grafikon 3. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima za tvrdnje Ja sam sretna osoba! i Ja sam zadovoljan svojim životom!, prosinac 2019. – siječanj 2020.grafikon3Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 3. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima,a vezano za za tvrdnje :”Ja sam sretna osoba!” i „Ja sam zadovoljan svojim životom!”. Ove dvije tvrdnje ujedno su uzete i za hipoteze istraživanja. Pretpostavljeno je da će učenici tvrdnje ocijeniti ocjenom četiri. Tvrdnja: ”Ja sam sretna osoba!” ima prosječnu ocjenu 4,18 (izvor: grafikon 1.), čime je hipoteza potvrđena. Rezultati su prikazani po razredima, jer je zadatak bio i pronaći najsretniju skupinu učenika. Najsretnija skupina su učenici koji dolaze iz drugog c razreda. Iz grafikona se vidi da i drugi učenici ovoj tvrdnji daju prosječnu ocjenu četiri.

Grafikon 4. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima, prosinac 2019. – siječanj 2020.grafikon4Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 4. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima. Učenici su i po razredima tvrdnje označili visokim ocjenama. Iz grafikona se vidi da učenici sreću vide u zdravlju i obitelj te da su i oni sami sretni i zadovoljni.

Zaključak

Projektna nastava daje učenicima mogućnost povezivanja teorijskog i praktičnog znanja. Isto tako, učenici mogu raditi na konkretnim primjerima. Kroz ovo istraživanje moglo se puno toga naučiti, od osmišljavanja istraživanja, provođenja i analize do izvođenja zaključaka. Istraživanje je na zanimljiv način dalo učenicima priliku da usvoje osnovna znanja iz predmeta statistika. Istraživanje je jedno novo iskustvo za učenike, koje će zasigurno dugo pamtiti, jer su sudjelovali od početka do kraja istraživanja.

U radu su postavljene dvije hipoteze koje su i dokazane. Zanimljivo je da su prilikom osmišljavanja istraživanja izrečene još neke hipoteze koje su također potvrđene. Tako je npr. izrečena pretpostavka da sreća nije novac ili da sreća nije imati najnoviji mobitel.

Literatura

1. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion

2. Rumenović, B. (2015.): Smjernice za privlačenje i zadržavanje ljudskih resursa u ogulinskom kraju, specijalistički poslijediplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula

3. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu

Utjecaj klasične glazbe na koncentraciju djece

brigita_lutersmit

Brigita Luteršmit

Sažetak

Već i Platon je napisao: „Glazba je moralni zakon. Ona daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i šarm te život svemu što postoji.“

Poznato je da klasična glazba ima pozitivan utjecaj na učenje, da povećava koncentraciju i produktivnost te pozitivno utječe na samopouzdanje.

Učiteljica sam glazbene umjetnosti, pjevačkog zbora, klavira, satova glazbe u vrtiću i u prilici sam raditi s djecom od 4 do 14 godina starosti. Moj rad je vrlo raznolik. Susrećem se s djecom koju glazba istinski veseli i dio je njihovih života, kao i s djecom kojoj glazba služi samo za ispunjavanje tišine.

U svom istraživanju fokusirala sam se na utjecaj klasične glazbe, ponajprije na koncentraciju i produktivnost djece od vrtića do 9. razreda.

Slušali smo glazbu W. A. Mozarta, budući da se pretpostavlja da upravo ova glazba najviše utječe na koncentraciju djece, što se naziva Mozartov učinak.

Ključne riječi: Mozartov učinak, klasična glazba, istraživanje, slušanje

Uvod

Već i plod u trudnoći je vrlo osjetljiv i prijemčiv za glazbu te se uz različite zvukove budi, a prihvatljivost i osjećaj za glazbu trebali bi se najintenzivnije razvijati između treće i četvrte godine starosti. Mala djeca koja redovito pohađaju nastavu iz glazbe pokazuju veće motoričke i matematičke vještine te čitaju bolje od onih koji takvu nastavu nemaju.

Učenici srednjih škola koji pjevaju ili sviraju glazbeni instrument na provjerama znanja postižu značajno bolje rezultate od onih koji se ne bave takvim aktivnostima.

Kod odraslih osoba koje su u dječjoj dobi pohađale glazbenu nastavu sinkroniziranost moždanih polutki bolja je nego kod onih koji takvu nastavu nisu pohađale te takve osobe također bolje pamte riječi.

Pozitivni učinci glazbe:

  • može umiriti ili potaknuti otkucaje srca bebe u maternici,
  • jača imunološki sistem,
  • utječe na raspoloženje,
  • poboljšava pamćenje,
  • povećava koncentraciju,
  • povećava produktivnost,
  • liječi i umiruje,
  • poboljšava koncentraciju,
  • utječe na disanje i otkucaje srca,…
  • pozitivno utječe na učenje stranih jezika, znanje matematike,…

Utjecaj glazbe različitih povijesnih razdoblja

Pretpostavlja se da glazba različitih razdoblja ima različit utjecaj na ljude (Campbell 2000.).

GREGORIJANSKI KORAL trebao bi radi ritma disanja čovjeka pridonijeti osjećaju opuštenosti.
BAROKNA GLAZBA potiče osjećaj reda, stabilnosti i primjerena je okolišu za učenje ili rad.
KLASIČNA GLAZBA je jednostavna i poboljšava koncentraciju, percepciju prostora i pamćenje.
GLAZBA ROMANTIZMA primjerena je za poticanje emocionalne inteligencije.
GLAZBA IMPRESIONIZMA potiče kreativnost.

Klasična glazba kao glazba za koncentraciju, pamćenje i učenje

Glazba ima snažan utjecaj na čovjeka, stoga je vrlo važno kakvu glazbu slušamo. Kod učenja glazba ima značajnu ulogu budući da povećava koncentraciju i utječe na brže razumijevanje i pamćenje gradiva.

Poznato je da koncentraciju povećava glazba koja je ritmična (50-70 udaraca u minuti) i melodično jasna jer to umiruje moždanu aktivnost. U našem primjeru to je klasična glazba, prvenstveno glazba W. A. Mozarta.

Znanstvenici su se 200 godina nakon smrti W. A. Mozarta počeli baviti njegovom glazbom i otkrili su da bi mogla imati ljekovit utjecaj, što su nazvali »Mozartov učinak«.

Učenici koji su 10 minuta slušali Mozartovu sonatu za 2 klavira u D-duru, u rješavanju Stanford-Binet IQ testa postigli su 8-9 bodova više od onih koji su bili u tišini ili su slušali glazbu za relaksaciju (Habe 2005.).

Moja prva starosna grupa bila su djeca vrtićke dobi u starosti od 4 do 5 godina. Ova grupa je vrlo raznolika, kako po starosti, tako i po ponašanju. Djeca su vrlo živahna, te su razdoblja njihove koncentracije vrlo kratka.

Druga starosna grupa bila su djeca 1. trijade (1.-3. razred osnovne škole), a zadnja grupa djeca šestog i sedmog razreda.

Uočila sam da je klasična glazba najveći utjecaj imala na djecu u vrtiću. Postali su smireni i pospani, međutim, učinak je bio kratkotrajan.

Učenici 1. trijade za vrijeme slušanja snimke bili su vrlo smireni, a netom nakon slušanja nemirni i skloni ludiranju. Učiteljica 1. razreda pokušala je glazbenu snimku pustiti kasnije za vrijeme održavanja nastave, kada su bili pozornost i koncentracija učenika ponovno veći.

Najveći problem predstavljalo je slušanje glazbe u višim razredima, prvenstveno učenicima s posebnim potrebama. Za vrijeme slušanja bili su nemirni, nisu se mogli fokusirati na slušanje, izjavili su da ova glazba na njih djeluje uznemirujuće.

Slika 1.- Učenici 1. razreda za vrijeme slušanja
Slika 1. Učenici 1. razreda za vrijeme slušanja

Klasična glazba svakako utječe na djecu, odnosno na okolinu. Rezultati bi mogli biti jasniji ukoliko bismo glazbu koristili na nastavi u dužem vremenskom periodu, budući da je djeci potrebno vrijeme privikavanja na glazbu. Veći problem predstavljaju ponajprije stariji učenici koji prema klasičnoj glazbi imaju negativan stav jer uglavnom slušaju pop glazbu i njima klasična glazba nije stvarala opuštajuću atmosferu, nego su jedva čekali da snimka što prije završi.

Literatura

  1. CAMPBELL D., Mozart za otroke (prebujanje otrokove ustvarjalnosti in mišljenja s pomočjo glasbe). Ljubljana, 2004. U prijevodu: CAMPBELL, D., Mozart za djecu (poticanje dječje kreativnosti i razmišljanja pomoću glazbe). Ljubljana, 2004.,
  2. HABE K., Vpliv glasbe na kognitivno funkcioniranje. Ljubljana, 2005. Doktorska disertacija. U prijevodu: HABE K., Utjecaj glazbe na kognitivno funkcioniranje, Ljubljana, 2004., Doktorska disertacija
  3. KOREN D., Razvoj slušnega zaznavanja v povezavi z glasbenimi dejavnostmi v zgodnjem otroštvu. Ljubljana, 2016. Magistrsko delo. U prijevodu: KOREN D., Razvoj slušnog prepoznavanja vezanog uz glazbene aktivnosti u ranom djetinjstvu, Ljubljana, 2016., Magistarski rad
  4. Mrežna stranica Po čemu se Mozartova glazba ističe u odnosu s glazbom drugih velikih skladatelja?, pristupljeno 5. 2. 2019
  5. Mrežna stranica Utječe li klasična glazba na razvoj djeteta?, pristupljeno 5. 2. 2019

Fotografija – vlastiti izvor

Naša rimska priča

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

U današnje vrijeme je projektna nastava nezamjenjiv način rada u našim školama kojeg je nemoguće zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Projekt “Naša rimska priča” počeli smo provoditi s učenicima na redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj. Međupredmetno smo se povezali s izbornim predmetima Likovno stvaralaštvo i Informatika.

Istraživačku temu učenici su odabrali s obzirom na njihove interese. Proučavali smo život Rimljana u antičkom dobu. Prilikom rada surađivali smo i s Grand Hotelom Primus iz Ptuja koji nam je posudio odjeću koju su učenici predstavili na završnoj prezentaciji našeg projekta.

Takav način rada kod učenika je vrlo dobro prihvaćen. Učenici su iznimno aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta nego i kod planiranja i vrednovanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetna suradnja, istraživanje, život Rimljana

Uvod

Na redovnoj nastavi iz povijesti u svim razredima služim se projektnom nastavom pod uvjetom da su ispunjeni određeni kriteriji. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. Budući da projektnu nastavu nije moguće izvesti u 45 minuta, vrlo je poželjno da se nastava izvodi fleksibilno. Posebno značajno je i međupredmetno povezivanje s ostalim nastavnim predmetima te dobra suradnja s ostalim učiteljima. U ovom projektu ostvareno je međupredmetno povezivanje sa likovnom umjetnošću, tehnikom i tehnologijom te informatikom.

Svake godine na nastavi iz povijesti s učenicima sedmih razreda izvedemo projektni rad, naslovljen Naša rimska priča te nastavljamo rad i kroz izborni predmet Turistički odgoj.

Istraživačka tema je svake godine drugačija i u skladu je s nastavnim planom iz povijesti u sedmom razredu.

Glavni cilj koji želimo postići je učenje temeljeno na iskustvu i poticanje učenika na aktivno učenje.

Cijevi iz nastavnog plana:

SADRŽAJ IZBORA: SVAKODNEVNI ŽIVOT U ANTICI

Takvim načinom rada uvažavamo suvremene trendove poučavanja i rada s učenicima i tako razvijamo sljedeće kompetencije:

  • povećanje aktivne i samostalne uloge učenika na nastavi;
  • razvoj kompleksnog razmišljanja,
  • međupredmetno povezivanje na redovnoj nastavi;
  • razvoj ključnih kompetencija učenika (učenje za učenje, socijalne vještine, ručne spretnosti, informacijsko komunikacijske kompetencije, traženje rješenja….),
  • zalaganje za napredak učenika u timskom radu, međusobnoj suradnji, kod uporabe IKT (IKT=informacijsko komunikacijska tehnologija)

Učenicima sam dala vrlo detaljne upute za rad te prezentirala temu. Učenici su se podijelili u grupe s obzirom na njihove interese i želje. U svakoj su grupi odabrali vođu. Na nastavi iz informatike učenici su tražili podatke o svojoj temi.

U projekt je bila uključena i učiteljica likovne umjetnosti te su na tom predmetu učenici detaljnije upoznavali umjetnost starih Rimljana. Rad se odvijao u 4 grupe.

Prva grupa učenika bavila se tako istraživanjem odjevnih predmeta i modom u antici. Istraživali su kako su bili odjeveni muškarci, žene i djeca te kakva je bila razlika kod odijevanja između siromašnijih i bogatijih rimskih građana. U školi su izradili takvu odjeću, napravili frizure, dodali nakit i pripremili manju modnu reviju te su na taj način svoje spoznaje predstavili ostalim učenicima naše škole.

imageimage
Slike 1 i 2: Rimski buržoaz i senator (vlastiti izvor, 2017.)

clip_image002 clip_image004
Slike 3 i 4: Vestalka i rob (izvor: vlastiti, 2017)

clip_image002[4]Budući da projekt prikazujemo i na priredbi, povezali smo se s gradom Ptujem koji ima jaku rimsku tradiciju i Grand Hotelom Primus, gdje su nam izašli u susret posudivši nam prave rimske odjevne predmete.

Slika 5. Rimsko društvo (izvor: vlastito, 2017)

Druga grupa bavila se umjetnošću. Veći značaj pridodali su izradi mozaika, stoga je u toj radionici nastalo nekoliko krasnih proizvoda.

clip_image002[6] clip_image004
Slike 6 i 7: Mozaici (izvor: vlastiti, 2017.)

clip_image006 U trećoj su grupi učenici istraživali način stanovanja. Njihova tema bila je rimska kuća i njezina oprema. Istraživali su oblik rimske kuće, koje je prostorije sadržavala i kako je bila namještena, od kojeg je materijala bila sagrađena i kako su stari Rimljani svoja prebivališta ukrasili i uređivali. U radionicama su izrađivali glinene uljanice koje su stari Rimljani koristili za osvjetljivanje prostora.

Slika 8. Rimska umjetnost (izvor: vlastito, 2017)

clip_image002[8] clip_image004[4]
Slike 9 i 10: Uljne lampe (izvor: vlastito, 2017.)

Na satovima tehnike i tehnologije od kartona su izradili maketu rimske kuće koju još uvijek koristimo na nastavi iz povijesti.

Četvrta je grupa radila s glinom. Njihovi proizvodi bili su privjesci od gline s antičkim motivima.

clip_image002[10] clip_image004[6]
Slike 11 i 12: Privjesci od gline (izvor: vlastiti, 2017)

Naši su se učenici svojim proizvodima koji su nastali tijekom radionica i kraćim programom predstavili na priredbi koju organizira Turističko društvo Ptuj u Ptuju.

clip_image002image
Slike 13 i 14: Naša rimska priča (izvor: vlastita, 2017)

Opisani način rada s učenicima ima poseban značaj budući da na zabavan i praktičan način upoznaju kulturno naslijeđe, pri čemu se uzimaju u obzir njihovi interesi i želje. Tako stečeno znanje je dugotrajnije i svrhovito.

Literatura

  1. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf, pristupljeno 10.1.2019.
  2. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_zgodovina.pdf,  pristupljeno 10.1.2019.
  3. Fotografije, vlastiti izvor

Prirodni dan – istraživanje šume uz šumsku kutiju

anja_kancler

Anja Kancler

Sažetak

clip_image002Vrijeme koje provodimo vani, u prirodi, od velikog je značaja, jer nam daje zamah opuštenosti, zadovoljava potrebu za kretanjem i potiče nas na pronalaženje novih ideja. Učenici kao suvremeni istraživači trebaju razviti slobodno prirodno okruženje i raditi sa istraživačkim vještinama koje treba razviti čak i u ranom djetinjstvu.

Da bismo djeci približili prirodni okoliš i tijekom nastave, promatrali prirodu sa svim svojim osjetilima, svjesno je gledali, osjetili, kušali i čuli, za njih sam pripremila prirodni dan u šumi. Iz otpadnog ekološkog materijala napravili su šumsku kutiju. Učenici 1. razreda su na praznu kutiju za jaja naljepili deset različitih fotografija elemenata koji se mogu naći u prirodi. Zatim smo počeli slijediti našim prvim korakom istraživanja. Učenici su govorili o ideju koja će se istraživati i najavili istraživačko pitanje. Počelo je istraživanje na terenu, promatranje, sortiranje i usporedba. Učenici su bili vrlo uspješni u svom radu, pomogli jedni drugima, poticali se i naučili, da u šumi ima mnogo više nego što se vidi na prvi pogled.

Ključne riječi: šuma, istraživanje, prirodni dan, učenici

clip_image004 clip_image006

Uvod

Učenici danas imaju vrlo malo mogućnosti za izravan kontakt s prirodom. Mnoge stvari koje imaju priliku vidjeti ili dotaknuti već su izgubile svoje prirodne osobine. Tehnologija je transformirala načine, kako živimo i radimo, kako mislimo i vidimo sebe i svijet. Istraživanja več govore, da upotrjeba različitih informacijskih tehnologija uzrokuje smanjenje sposobnosti pamćenja i percepcije. Očekuje se, da će takva vrsta upotrebe dugoročno oslabiti našu kognitivnu sposobnost, osobito koncentraciju, fokus i memoriju.

Ako želimo, da učenici razumiju prirodu, moraju je istražiti i prodrijeti u njeno bogatstvo i značenje. Moraju je doživjeti i njihovo znanje će biti još jače.
Ljudi vide prirodu na različite načine. Neki misle, da je svaki korak zanimljiv i zbog toga žele je otkriti i istražiti, a drugi njene prisutnosti ponekad ni ne primječuju i ne vide ljepote koje nam nudi. Ako je moguće, moramo učiti učenike o prirodi u prirodi. Da bi se učenici približili prirodi i poticali otkrivanje, važno je uključiti što više osjetila.

clip_image008 clip_image010 clip_image012

Priprema za rad

Budući, da smo željeli potaknuti otkrivanje, promatranje i druge kreativne sposobnosti u učenju, istraživanje šume provedeno je uz pomoć šumske kutije. U naš rad uključili smo različite prirodne znanosti. Koristili smo otpadne embalaže za jaja. Na kutiju su zaljepili različite fotografije elementa koje možemo pronači u prirodi. Nakon aktivacije predznanja, govorili smo o ideji koja će se istražiti i najavili istraživačko pitanje. Koje stvari mogu naći u jesen i gdje? Učenici su predvidjeli svoja predviđanja. Razgovarali smo o koracima i postupcima istraživanja. Gdje ćemo ići, što ćemo promatrati, kako će se aktivnosti odvijati, čemu trebaju posvetiti posebnu pažnju i što će im biti zadaci. Sa učenicima smo odkrili, da moramo koristiti osjetila za uspješno istraživanje.

Rad u prirodi i rezultati

clip_image014Učenici su u šumi pažljivo promatrali, dotakli, slušali i tražili različite mirise. U šumi su se učenici pretvorili u prave istraživače, dok su z entuzijazmom punili prazna mjesta u šumskoj kutiji. Svoje kutije su uspoređivali i međusobno si pomogli u pretraživanju. Bili su jako usredotočeni na svoj rad i uključili se u događaje u šumi. Nađene elemente su opipali, mirisali i opisivali. Listove su uspoređivali, tražili razlike i razvrstali ih. Aktivnosti učenika nisu bile posebno usmjerene i poticane, radili su neovisno, međusobno povezano, bez vremenskog ograničenja, i time postigli bit promatranja i doživljavanja šume.

Zaključak

clip_image016Po završetku rada pogledali su kutije i razgovarali o tome, kako je aktivnost provedena. Rekli su ono što je bilo najzanimljivije i ono s čime su imali najviše problema, jesu li njihove prognoze bile ispravne i opravdane.

Shvatili su, da je šuma puno više nego što se čini na prvi pogled. Postoje mnoge druge stvari koje nikad prije nisu primijetili i o njima razmišljali. Listovi stabla više se ne razlikuju po boji, nego i po obliku, veličini i formi ruba listova. Sada, tijekom šetnje, obratit će pažnju na stvari koje nam nisu odmah vidljive. Otkrili su, da šumske plodove i stabla vrlo dobro prepoznaju i dobro razlikuju lišće stabla. Uz pomoč istraživačkih koraka, postigli smo temeljito razumijevanje događaja u jesenskoj šumi i šumskim tlima i promatranju.

Ovom vrstom rada privukli smo učenice prirodi, ohrabrili ih da razviju višu razinu mišljenja. Učenici su razvili suradničke vještine, kreativnost i autonomiju. U procesu istraživanja, stekli su nova znanja kroz vlastitu aktivnost, otkrili put do cilja i naučili kako prevladati prepreke, a ako bismo im mogli pokazati z različitim pristupima koliko je priroda zanimljiva i raznolika, često će se naći u ulozi istraživača.

Literatura

  1. http://www.modrijan.si/slv/Solski-program/Solski-program/Prirocniki-za-ucitelje-PDF
  2. https://www.zrss.si/naravoslovje2013/files/Vladimir_Mileksic.pdf
  3. https://oshwiki.eu/wiki/Vplivi_novih_tehnologij_na_spreminjanje_delovnega_okolja_in_zaposlenih
  4. https://www.zrss.si/pdf/VescineZnanstvenegaRaziskovanja.pdf

Istraživanje šume s vjevericom Zelenkom

petra_avgustin

Petra Avguštin

Sažetak

S učenicima smo otišli istraživati šumu. Svaki učenik je dobio radni list za rad na postajama. Djeci sam pročitala priču o vjeverici Zelenki, koja želi sa njima istraživati svijet u šumi. S vjevericom smo onda otišli u šumu. Kada su učenici riješili sve zadatke po postajama, zaradili su nagradu koju im je Zelenko ostavio u blizini šume.

Koju nagradu im je ostavio saznajte sami!

Obrazovni sadržaj: šuma

METODE PODUČAVANJA

  • frontalni rad
  • rad s konkretnim materijalom
  • promatranje, dodirivanje, slušanje
  • rad u skupinama
  • rad s pričom
  • ispitivanje
  • rad po postajama
  • objašnjenje, razgovor

CILJEVI

Učenici:

  • pravilno se ponašaju u šumi, poštuju živa bića u šumi
  • identificiraju različite vrste drveća
  • istražuju šumu sa svim svojim osjetilima
  • određuju smjer neba i orijentiraju se u prirodi
  • pravilno odvajaju otpad
  • ocjenjuju i mjere opseg debla i bilježe rezultat s mjernim brojem i jedinicom
  • razvijaju preciznost kod bacanja šišarki u metu
  • pronalaze rješenja zagonetki
  • slušaju priču s važnom porukom o ponašanju u šumi
  • pjevaju poznatu slovensku narodnu pjesmu
  • umjetnički stvaraju s prirodnim materijalom
  • razumiju važnost ljudskog zdravlja i kako održavati zdravlje
  • kritički vrjednuju važnost zaštite prirode

Tijek rada

U razredu sam razgovarala s učenicima o odlasku u šumu i što ćemo tamo raditi. Svaki učenik je dobio radni list (dodatak 1), s detaljnim uputama za rad na postajama. Zaustavili smo se prije ulaska u šumu. Učenicima sam prvo pročitala zagonetke o životinjama, biljkama i plodovima u šumi, a sami su tražili rješenja. Potom smo se igrali pantomime, gdje su djeca morala s pokretima imitirati šumske životinje i biljke.

clip_image002Nakon toga sam učenicima pročitala priču o vjeverici Zelenki (dodatak 2), koja želi s njima istraživati svijet u šumi. Priču sam sama napisala. Nakon toga smo se kao vjeverice razgibavali i podijelili u skupine od 3 učenika. Svaki učenik je dobio ogrlicu s likom vjeverice. Tko je imao istu sliku vjeverice, formirao je skupinu. Potom je počeo rad na postajama, gdje su sa svim svojim osjetilima istraživali svijet (dodirivanje, mirisanje, promatranje, slušanje).

clip_image004clip_image006clip_image010clip_image012clip_image008

Kada su učenici riješili sve zadatke po postajama, zaradili su clip_image014nagradu koju im je Zelenko ostavio u blizini šume. Zajedno smo odredili u kojem je smjeru sjever, a onda sam im rekla da se skriveno blago skriva na istoku. Pronašli su kutiju i kad su je otvorili u njoj su ugledali zlatne žirove.

Na putu natrag u školu učenici su morali pronaći stablo na kojem će izrasti žirovi. Kad su ga pronašli počeli su glasno i uzbuđeno vikati. U međuvremenu smo identificirali i utvrdili druge vrste drveća. Prije odlaska iz šume sakupljali smo šišarke, grančice, otpalo lišće, kamenčiće te potom na travnatim površinama školskog igrališta likovno stvarali s prirodnim materijalom.

clip_image016clip_image018clip_image020clip_image022

Zaključak

Djeca su naučili više o suradnji kod rada u skupinama, a svaki član skupine je preuzeo svoj dio odgovornosti. Ako netko nije znao kako bi započeo zadatak ostali su mu objasnili. Osjećali su međusobnu povezanost i bili su svjesni šume te pokazali poštivanje prema prirodnom okruženju. U šumi nisu glasno vikali, bili su opušteni, pažljivo su osluškivali zvukove oko sebe i nisu nanosili štetu živim bićima. Morali su kontrolirati vlastite emocije kada sa šišarkama ne bi pogodili metu. Opustili su se u šumi i osjećali se ugodno jer nisu morali sjedati u klupama i učiti na klasičan način. U školi su razmišljali o onome što su novo naučili tijekom ovog istraživačkog dana. Kritički su razmišljali o tome što svaki pojedinac može učiniti da bi priroda ostala netaknuta. Učenici su mogli biti kreativni u rješavanju zadataka i svatko je na drugačiji način obavljao zadatke. Velik dio kreativnosti također je prikazan u stvaranju s prirodnim materijalima.

Na kraju, učenici su podijeli svoja osjećanja o onome što im se svidjelo tijekom istraživanja šume. Djeca su naglasila da vole učiti vani, jer im to omogućava više gibanja i istraživanja, te su naglasili da žele više časova ove vrste.

 dodatak1dodatak1a

DODATAK 2

PRIČA ZA UVODNU MOTIVACIJU
ISTRAŽIVANJE ŠUME SA VJEVERICOM ZELENKOM

Mama vjeverica je dobila 3 mladunčeta. Među njima je jedan bio baš znatiželjan, to je bila vjeverica Zelenko. Jednog dana je odlučio napustiti gnijezdo i istražiti svijet u kojem se rodio. Gnijezdo u kojem je tako dugo živio je bilo za njega premaleno i previše dosadno, jer mu nije nudilo priliku da otkriva nove stvari. S druge strane, šuma je beskrajno velika i pruža brojne mogućnosti za istraživanje, skakanje i otkrivanje novih kutova za skrivanje žirova. Vjeverica Zelenko mora mnogo naučiti o svijetu, a vi ćete mu pomoći. U šumi se skriva nekoliko zadataka koji su za vjeverica tvrd orah. S prijateljima ćete mu pomoći pronaći odgovore.

Istražite svijet u šumi sa svim svojim osjetilima. Slušajte što vam drveće šapuće, mirišite zrak, dodirujte koru drveća, pažljivo promatrajte lišće, grmlje, zemlju, travu i sve na što upoznate. Ali nemojte zaboraviti! U šumi smo samo posjetitelji i ponašamo se sukladno s tim. U šumi samo gledamo živa bića. Biljke i životinje ćemo pustiti tamo gdje su, u njihovim prirodnim obitavalištima. Prije svega, morat ćemo uključiti dva važna gumba: mozak da bismo došli do rješenja i srce da u potrazi za rješenjima ne

»Medpredmetno povezovanje – sodoben način poučevanja«

dragica_segula

Dragica Šegula

Povzetek

V okviru projekta Popestrimo šolo so se na OŠ Podlehnik zvrstile različne ustvarjalno-poučne delavnice za učence, prilagojene interesom in starosti učencev. Dejavnosti smo medpredmetno povezali ter tako poskrbeli za višjo kvaliteto znanja.

Z učenci smo odkrivali značilnosti evropskega listopadnega gozda, spoznali najznačilnejše gozdne prebivalci ter prilagoditve njihovih gibal in prebavil. V gozdu smo iskali sledi živali in naredili mavčne odlitke odtisov njihovih nog. Našli smo tudi rogovja, okostja sesalcev, ptic ter hišice polžev. Zanimive najdbe smo likovno upodobili.

Po vrnitvi v šolo smo pripravili razstavo in na ogled povabili tudi ostale učence šole.

Učenci so pri takem načinu dela uporabili znanje biologije, naravoslovja, tehnike in tehnologije ter likovne umetnosti.

Ključne besede: gozd, medpredmetna povezava, raziskovanje, Popestrimo šolo, sledi živali.

Uvod

Sem učiteljica naravoslovnih predmetov – naravoslovja, kemije in biologije na OŠ Podlehnik. Poučujem učence od 6. do 9. razreda. V vseh svojih 30. letih poučevanja se trudim učencem približati naravo in vzbuditi vedoželjnost.

V osnovnih šolah se izvajajo različni projekti. Njihov namen je, v večji meri se posvetiti vzgojno-izobraževalnim potrebam učencev. Dejavnosti prispevajo k višjemu standardu dela v osnovni šoli in niso del rednega izobraževalnega programa.

Hkrati pa so takšni projekti tudi priložnost, da v delo z učenci vključujemo nove in sodobne metode dela. Na tak način postane delo učencem bolj zanimivo, pridobljeno znanje pa kvalitetnejše in trajnejše.

Med sodobne načine vzgojno-izobraževalnega dela štejemo tudi medpredmetno poučevanje. Takšno poučevanje temelji na povezovanju med večimi predmetnimi področji. Šole ga velikokrat izvajajo pri načrtovanju projektnih tednov ali ob izvedbi naravoslovnih, kulturnih in tehniških dni dejavnosti (Novak, 2005). Vse pogosteje pa to metodo vključujejo tudi v redno vzgojno-izobraževalno delo.

V OŠ Podlehnik smo izvajali projekt Popestrimo šolo (POŠ). V okviru projekta so se na šoli clip_image002zvrstile različne ustvarjalno-poučne delavnice za učence, prilagojene interesom in starosti učencev.

V projektno delo »Izdelava odtisov sledi živali« sem povabila učence od 6. do 9. razreda. Ti učenci že imajo potrebna znanja in obvladajo veščine samostojnega in praktičnega dela.

Slika 1. Vabilo na delavnice (vir: lasten, 2015)

1. Delo z literaturo

Učenci so v uvodu ponovili že usvojena znanja in ob delu z različnimi pisnimi in elektronskimi viri pridobili nova znanja o življenjskih razmerah v evropskem listopadnem gozdu, ki prevladuje tudi v okolici naše šole.

Seznanili so se z najpogostejšimi prebivalci tega gozda, značilnostmi njihovih gibal in pclip_image004rebavil, ki so posledica prilagoditve teh živali na življenje v gozdu. V literaturi so poiskali podatke o načinu življenja živali, zgradbi zobovja, rogovja in okončin, ter o tem, kakšne sledi puščajo te živali pri premikanju po snegu ali gozdnih tleh. Podatke, ki so jih zbrali, so pripravili za kasnejšo razstavo.

Slika 2. Najpogostejše gozdne živali, njihove okončine in sledi (vir: lasten, 2015)

2. Metoda priprave mavčnih sledi

clip_image006Če smo kasneje želeli pripraviti mavčne odlitke sledi živali, smo morali preučiti metodo izdelave takšnih odlitkov. Učenci so se ob pomoči učitelja tehnike in tehnologije seznanili z metodo izdelave ter spoznali vse korake, ki so potrebni za uspešno delo. Načrt dela so predstavili na plakatu, ki so ga kasneje uporabili na razstavi.

Slika 3. Načrt za izdelavo mavčnih odlitkov (vir: lasten, 2015)

clip_image0083. Delo na terenu

Po teoretičnem uvodu smo se z učenci z vsem potrebnim materialom za delo odpravili v gozd. Ker je nekaj dni pred tem deževalo, smo domnevali, da bomo pri iskanju odtisov nog na gozdnih tleh uspešni.

Slika 4. Pripomočki za delo (vir: lasten, 2015)

Že po nekajminutnem sprehodu po gozdu smo našli sledi srnjadi in divje svinje. Izdelali smo odlitke njihovih nog ter jih po nekaj minutah previdno odstranili od podlage. Z odlitki smo se vrnili do šole. Odlitke smo očistili ter jih pripravili za razstavo.

clip_image010 clip_image012
Slika 5 in 6: Čiščenje odlitkov in priprava za razstavo (vir: lasten, 2015)

clip_image014Na sprehodu po gozdu smo našli tudi rogovja, okostja sesalcev in ptic ter hišice polžev. Ves material smo prinesli v šolo in kasneje pripravili za razstavo.

 

Slika 7. Nabrani material (vir: lasten, 2015)

4. Priprava razstave

V učilnici za naravoslovje smo nabrani material uredili po sklopih ter ga poimenovali. Ker clip_image016smo želeli rezultate svojega dela predstaviti tudi drugim učencem naše šole, smo jih povabili na razstavo. Nabrani material je kasneje pri svojem delu uporabila tudi učiteljica likovne umetnosti.

Slika 8. Mavčni odlitki odtisov živali (vir: lasten, 2015)

 clip_image020clip_image018
Slika 9 in 10: Okostja in rogovja živali (vir: lasten, 2015)

5. Risanje skic

Cilj dejavnosti je, da pridobljen material in znanje uporabimo tudi pri poznejšem delu in drugih predmetih. Učenci so hišice polžev uporabili pri likovni umetnosti in se naučili, kako pravilno narisati skice.

clip_image022 clip_image024
Slika 11 in 12: Risanje skic pri likovni umetnosti (vir: lasten, 2015)

Zaključek

Čas, v katerem živimo, vse več znanstvenih dejstev, ki jih je potrebno osvojiti, ter spretnosti, ki jih je potrebno obvladati, zahtevajo od učencev tudi več medpredmetnega povezovanja. Tak način dela resda zahteva nekoliko več načrtovanja in usklajevanja dela v vzgojno-izobraževalni organizaciji, končni rezultat pa je celostno razumevanje sveta. Metoda je uporabna pri rednem delu v razredu, pa tudi pri raznih projektih, kjer je delo nekoliko bolj sproščeno, učenci se vanje vključujejo prostovoljno in se sploh ne zavedajo, da ob takem delu usvajajo številna nova znanja.

Literatura

  1. Novak, M., 2005. Vloga učitelja v devetletni šoli. Nova Gorica: Educa
  2. Sever, M.,2015. Medpredmetna povezava likovne umetnosti, državljanske vzgoje in etike. Didakta, 25, 32 – 36)
  3. https://www.google.si/search?q=medpredmetno+povezovanje+v+osnovni+%C5%A1oli&oq=medpredmetno&gs_l=psy-ab.1.1.0l3j0i30k1.1965.7066.0.8827.18.15.2.0.0.0.379.2209.0j4j2j3.9.0….0…1.1.64.psy-ab..7.11.2239…0i67k1j0i131k1j0i13k1j0i13i30k1.FU1Pj1aV7BA (pridobljeno 11. 9. 2017))

»Medpredmetno povezovanje – sodoben način poučevanja«

dragica_segula

Dragica Šegula

Povzetek

V okviru projekta Popestrimo šolo so se na OŠ Podlehnik zvrstile različne ustvarjalno-poučne delavnice za učence, prilagojene interesom in starosti učencev. Dejavnosti smo medpredmetno povezali ter tako poskrbeli za višjo kvaliteto znanja.

Z učenci smo odkrivali značilnosti evropskega listopadnega gozda, spoznali najznačilnejše gozdne prebivalci ter prilagoditve njihovih gibal in prebavil. V gozdu smo iskali sledi živali in naredili mavčne odlitke odtisov njihovih nog. Našli smo tudi rogovja, okostja sesalcev, ptic ter hišice polžev. Zanimive najdbe smo likovno upodobili.

Po vrnitvi v šolo smo pripravili razstavo in na ogled povabili tudi ostale učence šole.

Učenci so pri takem načinu dela uporabili znanje biologije, naravoslovja, tehnike in tehnologije ter likovne umetnosti.

Ključne besede: gozd, medpredmetna povezava, raziskovanje, Popestrimo šolo, sledi živali.

Uvod

Sem učiteljica naravoslovnih predmetov – naravoslovja, kemije in biologije na OŠ Podlehnik. Poučujem učence od 6. do 9. razreda. V vseh svojih 30. letih poučevanja se trudim učencem približati naravo in vzbuditi vedoželjnost.

V osnovnih šolah se izvajajo različni projekti. Njihov namen je, v večji meri se posvetiti vzgojno-izobraževalnim potrebam učencev. Dejavnosti prispevajo k višjemu standardu dela v osnovni šoli in niso del rednega izobraževalnega programa.

Hkrati pa so takšni projekti tudi priložnost, da v delo z učenci vključujemo nove in sodobne metode dela. Na tak način postane delo učencem bolj zanimivo, pridobljeno znanje pa kvalitetnejše in trajnejše.

Med sodobne načine vzgojno-izobraževalnega dela štejemo tudi medpredmetno poučevanje. Takšno poučevanje temelji na povezovanju med večimi predmetnimi področji. Šole ga velikokrat izvajajo pri načrtovanju projektnih tednov ali ob izvedbi naravoslovnih, kulturnih in tehniških dni dejavnosti (Novak, 2005). Vse pogosteje pa to metodo vključujejo tudi v redno vzgojno-izobraževalno delo.

V OŠ Podlehnik smo izvajali projekt Popestrimo šolo (POŠ). V okviru projekta so se na šoli clip_image002zvrstile različne ustvarjalno-poučne delavnice za učence, prilagojene interesom in starosti učencev.

V projektno delo »Izdelava odtisov sledi živali« sem povabila učence od 6. do 9. razreda. Ti učenci že imajo potrebna znanja in obvladajo veščine samostojnega in praktičnega dela.

Slika 1. Vabilo na delavnice (vir: lasten, 2015)

1. Delo z literaturo

Učenci so v uvodu ponovili že usvojena znanja in ob delu z različnimi pisnimi in elektronskimi viri pridobili nova znanja o življenjskih razmerah v evropskem listopadnem gozdu, ki prevladuje tudi v okolici naše šole.

Seznanili so se z najpogostejšimi prebivalci tega gozda, značilnostmi njihovih gibal in prebavil, ki so posledica prilagoditve teh živali na življenje v gozdu. V literaturi so poiskali clip_image004podatke o načinu življenja živali, zgradbi zobovja, rogovja in okončin, ter o tem, kakšne sledi puščajo te živali pri premikanju po snegu ali gozdnih tleh. Podatke, ki so jih zbrali, so pripravili za kasnejšo razstavo.

Slika 2. Najpogostejše gozdne živali, njihove okončine in sledi (vir: lasten, 2015)

2. Metoda priprave mavčnih sledi

Če smo kasneje želeli pripraviti mavčne odlitke sledi živali, smo morali preučiti metodo clip_image006izdelave takšnih odlitkov. Učenci so se ob pomoči učitelja tehnike in tehnologije seznanili z metodo izdelave ter spoznali vse korake, ki so potrebni za uspešno delo. Načrt dela so predstavili na plakatu, ki so ga kasneje uporabili na razstavi.

Slika 3. Načrt za izdelavo mavčnih odlitkov (vir: lasten, 2015)

3. Delo na terenu

clip_image008Po teoretičnem uvodu smo se z učenci z vsem potrebnim materialom za delo odpravili v gozd. Ker je nekaj dni pred tem deževalo, smo domnevali, da bomo pri iskanju odtisov nog na gozdnih tleh uspešni.

Slika 4. Pripomočki za delo (vir: lasten, 2015)

Že po nekajminutnem sprehodu po gozdu smo našli sledi srnjadi in divje svinje. Izdelali smo odlitke njihovih nog ter jih po nekaj minutah previdno odstranili od podlage. Z odlitki smo se vrnili do šole. Odlitke smo očistili ter jih pripravili za razstavo.

clip_image010 clip_image012
Slika 5 in 6: Čiščenje odlitkov in priprava za razstavo (vir: lasten, 2015)

clip_image014Na sprehodu po gozdu smo našli tudi rogovja, okostja sesalcev in ptic ter hišice polžev. Ves material smo prinesli v šolo in kasneje pripravili za razstavo.

 

Slika 7. Nabrani material (vir: lasten, 2015)

4. Priprava razstave

V učilnici za naravoslovje smo nabrani material uredili po sklopih ter ga poimenovali. Ker smo želeli rezultate svojega dela predstaviti tudi drugim učencem naše šole, smo jih povabili na razstavo. Nabrani material je kasneje pri svojem delu uporabila tudi učiteljica likovne umetnosti.

clip_image016
Slika 8. Mavčni odlitki odtisov živali (vir: lasten, 2015)

clip_image018 clip_image020
Slika 9 in 10: Okostja in rogovja živali (vir: lasten, 2015)

5. Risanje skic

Cilj dejavnosti je, da pridobljen material in znanje uporabimo tudi pri poznejšem delu in drugih predmetih. Učenci so hišice polžev uporabili pri likovni umetnosti in se naučili, kako pravilno narisati skice.

clip_image022 clip_image024
Slika 11 in 12: Risanje skic pri likovni umetnosti (vir: lasten, 2015)

Zaključek

Čas, v katerem živimo, vse več znanstvenih dejstev, ki jih je potrebno osvojiti, ter spretnosti, ki jih je potrebno obvladati, zahtevajo od učencev tudi več medpredmetnega povezovanja. Tak način dela resda zahteva nekoliko več načrtovanja in usklajevanja dela v vzgojno-izobraževalni organizaciji, končni rezultat pa je celostno razumevanje sveta. Metoda je uporabna pri rednem delu v razredu, pa tudi pri raznih projektih, kjer je delo nekoliko bolj sproščeno, učenci se vanje vključujejo prostovoljno in se sploh ne zavedajo, da ob takem delu usvajajo številna nova znanja.

Literatura

  1. Novak, M., 2005. Vloga učitelja v devetletni šoli. Nova Gorica: Educa
  2. Sever, M.,2015. Medpredmetna povezava likovne umetnosti, državljanske vzgoje in etike. Didakta, 25, 32 – 36)
  3. Medpredmetno povezovanje v osnovni šoli (pridobljeno 11. 9. 2017)

Raziskovanje ljudskega običaja

magda_humar

Magda Humar

Uvod

Cilj raziskovanja ljudskega običaja pustovanje je bil, kako vrtčevskim otrokom na primeren način približati dediščino domačega kraja ter v raziskovalno nalogo vključiti starše in stare starše z namenom medgeneracijskega povezovanja. Kulturna dediščina, na katero tako radi pozabimo, je prav gotovo zakladnica vrednot in vedenja, ki ga je potrebno prenašati iz roda v rod.

Opredelitev problema

Vprašanja učiteljice:

  • Kako so pustovali dedki in babice?
  • Kakšne obleke in maske so imeli?
  • Kako so se imenovale posamezne pustne šeme?

Zbiranje informacij

tablica

Potek raziskovanja

clip_image002Otrokom sem pokazala staro, narobe obrnjeno moško obleko. Istočasno sem jim pokazala obleko za princeso. Otroke sem vprašala, za katero priložnost nosimo taka oblačila?

Slika 1. Otroci ugibajo

Otroci so takoj ugotovili, da si obleko princese lahko oblečejo za pusta. Domnevali so, da so bile tudi njihove babice princese tako kot oni, zato niso takoj povezali narobe obrnjeno staro obleko s tem ljudskim običajem.

Z vprašanji, na katera so otroci ustno odgovarjali, sem jih spodbujala k razmišljanju o pustovanju nekoč:

Kako so pust praznovali dedki in babice v mladih letih?

  • Hodili so od hiše do hiše.
  • Oblekli so se tako kot mi, le v strgane obleke.

Kako so bili oblečeni?

  • Oblečeni so bili v indijance, kurente in ciganke.
  • Oblečeni so bili v živalske kožuhe.

Kje so dobili obleke?

  • Obleke so dobili doma na podstrešju ali pa jim jih je kdo posodil.
  • Zašila jih je mama.

Kaj so imeli na glavi?

  • Na glavi so imeli klobuke, maske in lasulje.
  • Namesto lasulje so imeli ovčjo volno.

Iz česa so bile izdelane maske?

  • Iz kartona, volne.

Kaj so počeli pri hiši?

  • clip_image004Pobirali so klobase in jajca.

Podatke smo preverili še pri starih starših, v literaturi in prinašanju starih pustnih oblačil in predmetov.

Slika 2. Maske iz papirja

Obisk babice

Babico smo vprašali, če bi nam povedala kaj zanimivega o pustu nekoč. Željno smo pričakovali pripovedi iz njene mladosti.

Otroci so izvedeli:

  • Da so se oblačili v enostavne stare obleke, ki so si jih sposodili od njihovih starih staršev.
  • Obraz so si namazali z ogljem.
  • Enostavne maske so si izdelali iz kartona v velikosti glave.
  • Majhni otroci so dobili po hišah jabolka ali orehe.
  • V sprevodu je bilo vedno veliko ljudi.
  • Najbolj znana maska je bila Drinko, ki je bila zavezana na »ketne«, na glavi je imela kravje roge in oblečena je bila v narobe obrnjen kožuh. Okrog pasu je imela privezan zvonec. Od tod tudi njegovo ime: drin, drin – Drinko.
  • »Na Pladnji« so pustno šemo, ki je bila oblečena v moškega in je imel na glavi klobuk, zažgali tako, da so ga polili z bencinom. Župnik je pripravil govor in vsi prisotni so »jokali«.
  • Čeprav se ne obuja več starega običaja pustovanja, se je do današnjih dni ohranilo zažiganje »pusta« na istem kraju.

Enega dečka je zanimalo, če so jim pri vsaki hiši kaj dali. Babica je odgovorila, da vedno, kajti drugače je bila to sramota za tisto hišo. Če pa kdo vrat ni odprl, so v okna metali jajca. Po babičinem ustnem izročilu smo izdelovali maske iz paketnega papirja.

Obisk potujoče knjižnice

clip_image006Prihod potujoče knjižnice smo v tem času izkoristili za brskanje po knjigah, ki govorijo o tem starem ljudskem običaju.

Slika 3. Brskanje po literaturi

Knjige smo si z zanimanjem ogledali in ob fotografijah spoznali, kakšne so bile nekoč maske clip_image008na Primorskem in tudi v drugih krajih Slovenije. Otroke je najbolj pritegnila maska kurenta. Največ pozornosti so posvetili knjigi, v kateri so bili opisi in fotografije prav posebnih mask v okolici našega domačega kraja. Iskali smo lik Drinka, ki je najbolj značilen za naš kraj, vendar ga žal nismo našli v nobeni knjigi.

Slika 4. Risanje pustnih mask

Po ogledu fotografij so otroci narisali različne pustne like, značilne za takratno obdobje. Njihove slike so bile zelo izvirne.

Zbiranje oblačil, pripomočkov

clip_image011Razna stara pustna oblačila, obutev, stare predmete, ki so jih dobili v ta namen, in stare fotografije smo razstavili v garderobi. Dobili smo tudi eno staro fotografijo, ki predstavlja pustni sprevod pred petdesetimi leti. Na njej se dobro vidi, kako se policist pelje na čelu sprevoda z motorjem.

Slika 5. Stara fotografija pustovanja

clip_image013Otroci so se tudi sami oblekli v stare obleke in ob tem zelo uživali. Zanimive so jim bile stare torbice in rute, ki so jih nekoč nosile ženske na glavi.

Slika 6. Oblačenje v stara oblačila

Zaključek

Otroci so izvedeli, da so nekoč pustovali drugače kot zdaj. Veliko stvari smo izvedeli iz pripovedovanja babice, starih staršev in iz literature. Tudi predmeti na razstavi so nam odgovorili na nekatere dileme in nam omogočili vpogled v preteklost.

Učenci so bili zelo navdušeni nad raziskovanjem. Zanimive so jim bile doma izdelane maske.

Zanimanje kljub končanemu projektu ni pojenjalo, saj so otroci z navdušenjem sprejemali ljudsko izročilo in se s prinesenimi oblekami in pripomočki igrali v prosti igri, brez vodenja.

Fotografije – osebni arhiv

Ločevanje zmesi

Učenje z raziskovanjem v prvem razredu

marinka_kozlevcar

Marinka Kozlevčar

Uvod

Učenje z raziskovanjem postaja vse bolj priljubljena oblika pouka.

Raziskovanje je eden od načinov pridobivanja znanja, ki je otrokom zanimiv, saj temelji na njihovi aktivni vlogi.

Lahko iščejo odgovore na lastna vprašanja ali pa na vprašanja učitelja, v vsakem primeru je rezultat odvisen od njihove aktivnosti.

Iz definicije Ameriškega nacionalnega raziskovalnega sveta je nastal posplošen opis pouka z raziskovanjem: Učence vodi k razvijanju razumevanja naravoslovnih pojmov skozi neposredno izkušnjo s snovmi, predmeti, rastlinami in drugimi bitji, s pomočjo knjig in drugih virov ter strokovnjakov, ob sprotnem argumentiranju in izmenjavi mnenj. Vse to poteka pod vodstvom učitelja. Krnel, Dušan. (2007)

S pomočjo raziskovalnega pristopa sledimo dvema temeljnima ciljema izobraževanja: ohraniti radovednost otrok in trajen interes za znanje ter oblikovati sposobnosti, ki so potrebne za samostojno reševanje problemov. Petek, D. (2012)

Prednosti raziskovalnega pouka sta večja motiviranost in večja samostojnost učencev. Znanje, pridobljeno med raziskovalnim učenjem, je običajno trajnejše od znanja, ki ga učenci pridobijo pri klasičnih oblikah pouka.

Slabost raziskovalnega pouka pa je, da načrtovanje in organizacija vzameta veliko časa. Vloga učitelja je pri usmerjanju učencev v vseh fazah raziskave izrednega pomena, zato se želimo dodatno usposabljati za raziskovalni pouk.

Priložnost usposabljanja je bila dana učiteljem, ki smo se vključili v mednarodni projekt Fibonacci. Nosilka projekta v Sloveniji je bila Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani.

Organizirane so bile brezplačne eksperimentalne delavnice, na razpolago smo imeli didaktična gradiva, ki so bila skladna z učnimi načrti za osnovno šolo. Izposodili smo si lahko eksperimentalne komplete za delo z učenci, ki so nam na voljo tudi po zaključku triletnega projekta.

Zavedamo se, da je učence potrebno postopoma voditi po poti raziskovanja, zato že šestletnikom predstavimo načine, kako se raziskave lotijo. Graditi je potrebno na učenju z razumevanjem, na razvijanju mišljenja in učenju temeljnih naravoslovnih pojmov in ne le na kopičenju podatkov.

Glavni del

En dan pred raziskavo preberemo Grimmovo pravljico Pepelka.

Raziskava

Nekdo potrka na vrata. Dobimo moder in rdeč zaboj. Polovica učencev se razvrsti k modremu, polovica k rdečemu zaboju.

Skupina pri modrem zaboju skupaj z učiteljico odide v drug prostor, kjer za Pepelko izdelajo plesno obleko.

1. Raziskovalno vprašanje (kaj želimo izvedeti)

Skupina, ki ostane, odpre rdeči zaboj. V njem so pripomočki in pismslika1o, v katerem nas Pepelka prosi za pomoč.

Želi se udeležiti plesa na gradu. Toda njena hudobna mačeha ji je dala težko nalogo. Ločiti mora velika, rjava semena od majhnih, rumenih. Zato nas sprašuje: »Kako naj najhitreje ločim velika in majhna semena. Ali s prsti ali s sitom ali z magnetom?«

Slika 1. Pepelkino pismo

Postavljanje hipotez (»Kaj mislite, s čim?«)

»S sitom.«
»Jaz tudi mislim, da s sitom.«
»S sitom, ker bodo majhna semena padla skozi.«
»Mislim, da ji sploh ne bo uspelo«
»Če je magnet zelo močan, se bo vse prijelo nanj.«
»Magnet je za kovino. S sitom bo najhitreje.«
»Ne, na magnet se ne bo nič prijelo. Najbolj hitro ji bo uspelo s prsti.«
»Poskusi naj s prsti, tako bo najhitreje.«

Predlagam, da naredimo poskus.

Vprašam jih: »Kaj nas je vprašala Pepelka? Kaj želimo izvedeti?«

Povem jim, da je to naše raziskovalno vprašanje. Zapišemo ga na tablo in na zapisovalne liste.

slika2
Slika 2. Raziskovalno vprašanje

2. Načrtovanje raziskave

Vprašam jih: Kaj za to potrebujemo?

slika3Pregledamo material in pripomočke, ki so v zaboju, jih zložimo na mizo in sproti zapisujemo oz. rišemo na tablo in na zapisovalne liste.

 

Slika 3. Ogled pripomočkov

slika4Slika 4. Pripomočki za raziskavo

Ponovno povedo, kaj je raziskovalno vprašanje.

Vprašam jih: »Kako bomo to storili?«

slika5Skupaj izdelamo načrt dela in ga zapišemo na tablo ter zapisovalne liste.

Slika 5. Načrt raziskave

slika63. Razdelitev vlog

Učenci so se razdelili v tri skupine po tri učence. Vsak je dobil svojo zadolžitev in temu primerno oznako.

Slika 6. Vloge

4. Raziskovanje

Vsaka skupina gre k eni mizi. Dela lahko samo raziskovalec, ostala dva opazujeta. Ko se zasliši zvonček, lahko začnejo. Skupina, ki konča, pride na dogovorjeno mesto in dvigne znak za prvo, drugo ali tretje mesto, odvisno od tega, kateri po vrsti končajo z delom.

Povem jim, da se mora delati točno po dogovorjenem načrtu.

Poskus naredimo trikrat. Vse tri skupine opravijo vse tri poskuse. Tako zagotovimo točnost poskusa.

slika7slika8
Slika 7. Ločevanje semen z magnetom       Slika 8. Ločevanje semen s prsti

slika9
Slika 9. Ločevanje semen s sitom

5. Zapisovanje in obdelava podatkov

Po vsakem poskusu učenci v tabelo vnesejo podatke.

slika10Slika 10. Tabela s podatki

6. Kaj se je zgodilo

Ponovno povedo, kaj je raziskovalno vprašanje.

Vprašam jih: »Kaj se je zgodilo?«

Ugotovitve zapišemo na tablo in na zapisovalne liste.

slika11Slika 11. Kaj se je zgodilo

7. Kaj smo ugotovili?

Ponovno povedo, kaj je raziskovalno vprašanje.

Vprašam jih: »Kaj smo ugotovili?«

Skupaj oblikujemo odgovor na zastavljeno raziskovalno vprašanje in ga zapišemo na tablo, zapisovalci pa na svoje zapisovalne liste.

slika12slika13
Slika 12. Ločevanje semen s sitom je bilo najhitrejše     Slika 13. Odgovor na raziskovalno vprašanje

8. Bi naslednjič naredili kaj drugače?

Izjave otrok:

»Jaz bi bila drugič raje raziskovalka in ne zapisovalka.«
»Jaz ne bi nič spremenil.«
»Prehitro se je končalo. Bolj dolgo bi delal, ker mi je bilo všeč.«
»Naredili smo vse točno po načrtu in vse je bilo lepo.«
»Magnet bi dala kar stran, saj vsi vemo, da se na magnet prime kovina in ne semena. Samo Pepelka tega ne ve.«

Sestavimo pismo z odgovorom na raziskovalno vprašanje, priložimo zapisovalne liste in pismo pošljemo Pepelki.

Skupini (modri in rdeči zaboj) se zamenjata.

Naslednji dan prejmemo zahvalno pismo, ki ga pošilja Pepelka.

Zaključek

Glavni cilj te raziskave je bil spoznavanje postopkov za ločevanje trdnih zmesi.

Uresničevali smo še druge cilje, predpisane v učnih načrtih. Ti cilji so, da učenci:

  • načrtujejo preprost poskus,
  • grafično prikažejo in predstavijo ugotovitve opazovanj, raziskav idr.,
  • izpolnjujejo tabele,
  • se znajo za delo pripraviti in po končanem delu pospraviti,
  • utrjujejo vrstilne števnike,
  • predlagajo, kako izvedemo poskus, napovedujejo izid poskusa,
  • razvijajo sposobnosti za grafično komuniciranje (uporaba simbolov),
  • prepoznajo nujnost sodelovanja med ljudmi,
  • uporabljajo preproste pripomočke, izvedejo poskus,
  • opazujejo in opazovano napišejo ali narišejo.

Otroci so se učili predvidevati, postavljali so hipoteze, opazovali, primerjali, analizirali. Ko so podatke obdelali, so jih tudi predstavili. Preko lastne aktivnosti in izredne motivacije za delo, so si pridobili novo znanje.

Delo v skupinah je potekalo umirjeno, med seboj so sodelovali in si pomagali.

To ni bila naša prva raziskava, zato so že vedeli, kako naj se raziskovanja lotijo. Potrebovali so manj navodil kot prvič.

Ugotavljam, da je za uspeh raziskave pri šestletnikih izredno pomembna dobra motivacija. Lahko je pridih skrivnostnosti ali pa prošnja za pomoč. Učenci so bili takoj pripravljeni pomagati Pepelki in so se dela lotili z veliko vnemo.

Na tablo in na zapisovalne liste smo sproti zapisovali zato, da se naučijo pravilnega postopka. Zapisovanje vzame zelo veliko časa in energije, saj šestletniki še ne pišejo oz. pišejo počasi.

Zelo si jim bile všeč njihove vloge. Čutili so se pomembne. Vsi so svoje delo opravili izredno natančno, odgovorno in točno tako, kot je bilo dogovorjeno.

Vesela sem bila, da smo nekaj hipotez ovrgli, saj so se tako prepričali o pomembnosti raziskav. Sami so ugotovili, da je najbolje narediti poskus, da se o nečem resnično prepričaš.

Na koncu pri vprašanju »Kaj smo ugotovili?«, so tisti s pravilno postavljenimi hipotezami odvrnili: »Saj sem vedel!« ali pa »Jaz sem prav povedal.«. Otroci imajo namreč zelo radi prav, ker nenehno tekmujejo med seboj. Narediti bo potrebno še veliko poskusov, da se bodo naučili, da ni pomembno tekmovanje, ampak raziskovanje oziroma odkrivanje odgovorov na »Kako bi …?, S čim bi …?«.

Povedala sem jim, da se zapisanega načrta ne sme spreminjati. V nasprotnem primeru ga je potrebno znova zapisati in se držati novega. Med raziskavo sem jih tudi večkrat vprašala, kaj je raziskovalno vprašanje.

Naučili so se, da je potrebno poskus večkrat ponoviti, da je veljaven.

Otroci so utrdili prejšnje znanje in pridobili nekaj novih izkušenj. Njihovo pozornost so pritegnili magneti, zato so predlagali novo raziskavo, pri kateri bi jih lahko uporabili.

Ponovno ugotavljam, kako je delo z manjšo skupino bolj učinkovito. Srečo imamo, da si v prvem razredu, kjer sva prisotni vzgojiteljica in učiteljica, tako delo lahko privoščimo.

Priznam, da bi se sama težje spopadla s tako raziskavo, če ne bi sodelovala v projektu Fibonacci. Tam sem dobila jasna in konkretna navodila ter postopek načrtovanja in izpeljave.

Literatura

  1. Program osnovna šola, Spoznavanje okolja, Učni načrt, 23. 8. 2016
  2. Program osnovna šola, Matematika, Učni nacrt, 23. 8. 2016
  3. http://www.fibonacci-project.si/, 18. 1. 2011
  4. Krnel, Dušan. 2007. Pouk z raziskovanjem. Naravoslovna solnica. 11 (1/3): 8–11.
  5. Petek, D. (2012). Zgodnje učenje in poučevanje naravoslovja z raziskovalnim pristopom. Revija za elementarno izobraževanje, 5 (4), 101–114. 
  6. Raušl, E. (2012). Učenje z raziskovanjem pri pouku naravoslovja. Didakta, 22 (158), 46–47.

Fotografije: osebni arhiv Marinka Kozlevčar

Medgeneracijsko sodelovanje

ivica_padarsic

Ivica Padaršič

Uvod

Številne dejavnosti v tem šolskem letu so nam narekovale tesno sodelovanje z našo okolico, mi pa smo se posebej posvetili sodelovanju s starimi starši, ki so obogatili naše projektno delo. Stari starši so naša velika zakladnica znanja bližnje in daljne preteklosti. Poleg prenosa informacij pa je izrednega pomena socialna interakcija med generacijama vnukov in dedkov. Učenci z vključevanjem starih staršev v pouk lahko zelo veliko pridobijo tudi na področju razvoja socialnih veščin.

1. Skupaj smo izvedli projekt

Na podružnični šoli Orehovica smo v okviru tedna DEKD (dnevi evropske kulturne dediščine) in TKD (teden kulturne dediščine) izvedli projektni teden z naslovom Ob bistrem potoku. Skozi ves teden smo se posvečali raziskovalnim dejavnostim, s katerimi smo pri učencih skušali oblikovati odgovoren odnos do vode in vodnih virov. Mnoge od dejavnosti tega tedna smo izvedli s pomočjo dedkov in babic oz. starejših krajanov.

1. Zbiranje ljudskih pesmi in pregovorov o vodi, ki jih znajo starši in stari starši.

2. Oskrbo z vodo nekoč so nam predstavili dedki in babice. Bili smo pri njih doma na obisku, nekateri so nas obiskali v šoli.

Družili smo se z dedki in babicami, ki so nam predstavili načine, kako so se nekoč oskrbovali z vodo (studenci, vodnjaki) in prikazali način pranja perila, ko vodovoda še ni bilo v naših krajih.

Skupaj smo si ogledali ostanke perišč in ohranjene vodnjake.

Učenci so zapisali vtise o obisku, v njih so predstavili oskrbo z vodo nekoč in kako so prale naše babice.

clip_image002 clip_image004

clip_image0063. Kulturno dediščino, ki jo predstavljajo ljudske pesmi o vodi, so nam prikazale ljudske pevke, ki so nas obiskale in se predstavile s pesmijo o vodi. Prikazale so tudi pranje perila nekoč. Učenci so zapeli skupaj z njimi. Med pevkami so kar tri naše babice oz. prababice. V tem tednu smo se naučili tudi pesmi o vodi.

clip_image0084. Ustvarjali smo pisno slikovna opozorila o varčevanju z vodo in urejali in zapisovali pregovore in pesmi o vodi, kaj so se naučili o vodi,… Učenci so predstavili svoje prispevke o oskrbi z vodo nekoč. Pri likovni umetnosti so se posvetili ustvarjanju pisno slikovnih opozoril o varčevanju z vodo, oblikovanju vodnjakov iz gline,…

Svoje izdelke in zbrano gradivo smo predstavili s priložnostno razstavo v šoli in izdali šolski bilten, v katerem smo predstavili dejavnosti skozi prispevke učencev.

clip_image010 clip_image012

Mentorji, ki smo z učenci izvajali projekt, smo prepričani, da smo z dejavnostmi v projektu prispevali k oblikovanju odgovornega odnosa učencev do vode in vodnih virov.

2. Pekli smo skupaj z babico

Četrtošolci smo raziskovali našo preteklost in se v predprazničnem času posvetili raziskovanju slovenskih šeg in navad ob božiču in novem letu v okviru vsebine o praznikih.

Spoštovanje do kruha je bilo vedno eden od temeljnih nepisanih zakonov v naši deželi. Kruh je bil vedno temelj življenjskih in letnih praznikov: krstna pogača, lectov kruh, božični kruh,… Posebej smo se posvetili prazničemu kruhu, ki ga poznamo v našem okolišu. V literaturi, ki sta jo zbrali Dušica Kunaver in Brigita Lipovšek, smo zasledili, da so na Dolenjskem gospodinje krasile božične kruhe z rožicami in pticami. Izdelovale so testene ptičke – »tičke«, ki so otrokom prinašale zdravje in moč. Prav pri nas je bil znan tudi praznični kruh iz »taboljše« – bele moke, praznični hlebec, na katerem je sedela testena ptičica. Temu kruhu so rekli tudi kruh »poprtnik«.

Skupaj z babico Stanko smo spekli praznični kruh in »tičke« in tako obudili delček ljudskega izročila.

clip_image014 clip_image016

3. Ko zazvenijo piščali in rog izpod dedkovih rok

Posvetili smo se ljudski glasbi in predvsem ljudskim glasbilom, ki so jih uporabljali že naši pradedje. Material za glasbila je bil seveda v naravi. V svoje raziskovalno delo smo vključili naše starše, stare starše in starejše krajane, ki so obogatili naše delo.

Učenci so se posvetili raziskovanju preteklosti preko ustnega izročila in zbiranja pisnih virov. V okviru tega projekta smo z medgeneracijskim sodelovanjem odkrivali delčke naše preteklosti, dedki in babice so s svojimi pripovedmi in prikazi obogatili naš vzgojno izobraževalni proces.

Ljudska glasbila smo obravnavali v skladu z njihovim namenom. Ljudska glasbila namreč nikoli niso bila sama sebi namen ampak imajo tako kot ljudska pesem neke »naloge« in se uporabljajo kot:

  • otroška zvočna igrača,
  • magično sredstvo in zvočno znamenje,
  • spremljava za pesmi in plese,
  • sredstvo za samostojno muziciranje,… (vir gls)

Viri navajajo, da so otroške zvočne igrače med ljudskimi glasbili najmanj raziskane. So dediščina že zdavnaj opuščenih glasbil ali del zelo starega izročila. (vir gls)

Med otroške zvočne igrače na našem območju zagotovo lahko prištevamo vse vrste piščali, ki so jih iz vrbovih ali leskovih vejic, ki se spomladi napolnijo z življenjskimi sokovi, izdelovali otokom očetje, dedki, strici, morda starejši bratje.

Seznanili smo se s postopkom izdelave piščalke iz leskove veje. Najprej smo se seznanili z natančnim navodilom kot ga predstavlja Grega Krže v Pri babici na kmetiji.

  1. Za izdelavo je potreben le oster nožič in za prst debela, približno petnajst centimetrov dolga veja brez stranskih vejic.
  2. Na ožji strani odrežemo vejo pod kotom in ustvarimo ustnik.
  3. Na vrhu debelejše strani izrežemo luknjico. Za prst nad njo zarežemo okoli cele vejice, da se lubje lažje loči od lesa.
  4. Z noževim ročajem močno potolčemo po lubju, da se loči od lesa, lubje zasukamo in potegnemo z vejice.
  5. Na mestu, kjer je luknja v lubju, iz lesa izrežemo luknjo do polovice veje in rahlo zbrusimo les do ustnika.
  6. Vejico oslinimo in čeznjo potegnemo lubje.

Seveda je bila izdelava precej bolj zanimiva, ko nam jo je nazorno predstavil naš dedek Marjan, ki nas je obiskal v razredu. Poleg piščali smo si ogledali tudi nastanek roga iz kostanjevega lubja. V rezljanju piščali smo se poizkusili tudi sami in ugotovili, da je izdelovanje zahtevno.

Izvedeli smo, da so otroci v naših krajih piščali izdelovali predvsem na paši, ko se je živina mirno pasla. Takrat so lahko na pašniku ob potoku ali na robu gozda našli primeren les in si izdelali piščal. Seveda v tistem času skorajda ni bilo pastirčka, ki bi mu v žepu manjkal oster nožič. Nožič je bil v preteklost posebna dragocenost, ki so jo predvsem fantje prejeli v dar morda od strica, botra, očeta,…

clip_image018 clip_image020

Vsak učenec v razredu je ob koncu ustvarjalne delavnice igral na svoje glasbilo, piščal oz. rog, ki so nastali pod vodstvom našega dedka.

Zaključek

Temelj spoznavanja naše preteklosti smo naslonili na ljudsko izročilo, ki smo ga ob opravilih naših dedov, praznovanjih in običajih povezali s spoznavanjem šeg in navad na Slovenskem. Učenci so s tako celostno spoznali delček preteklosti, v katerega sodijo način življenja nekoč/opravila, praznovanja ter ljudska glasbila, ki si podajajo roke. Za poglobljeno raziskovanje preteklosti in z njim ljudske dediščine smo se v tem šolskem letu odločili, ker ne moremo niti ne smemo prezreti dejstva, da je leto 2018 leto kulturne dediščine. Prav gotovo so nam jo najbolj približali naši stari starši. Tako znanje je bogatejše in trajnejše. To so učenci dokazali z odličnim znanjem, ki so ga pridobili v sodelovanju z dedki in babicami.

Literatura

  1. https://eucbeniki.sio.si/gls/3257/index4.html.
  2. Kunaver D. in Lipovšek B. Lipovšek, Slovenske šege … / ustno izročilo
  3. Krže, G. (2013). Pri babici na kmetiji. Bled: Arsov tisk belin Grafika.
  4. Voglar, M. (1981). Otrok in glasba. Ljubljana: DZS
  5. Učni načrt za 4. razred