Samovrednovanje

(učenici, nastavnici, roditelji)

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

Članak govori o obrazovnom istraživanju u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka provedenog u sklopu procesa samovrednovanja kojega provodi svaka školska ustanova autonomno i s punom odgovornošću, a vođena je unaprijed definiranim opisivačima kvalitete. Cilj školskog istraživanja je:

  • utvrđivanje trenutačnoga stanja i usporedba stavova roditelja, nastavnika i učenika
  • utvrđivanje potencijala za unaprjeđenje
  • sustavno unaprjeđenje kvalitete.

Ključne riječi: istraživanje, anketa, samovrednovanje.

Provodeći ankete s učenicima, roditeljima, nastavnicima ,povjerenstvo za samovrednovanje škole u kojemu je i stručna suradnica pedagoginja voditeljica tima za kvalitetu, objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke u svrhu poboljšanja kvalitete rada škole i dobrobiti učenika.

Postoje različita razmišljanja o tome kako bi se istraživanje za samovrednovanje moglo provoditi, no mi smo se odlučili za pristup koji je pred roditelje, nastavnike i učenike zahtijevao odgovore na specifična pitanja vezana za našu školu. Smatramo da će nas rezultati anketa sudionika odgojno obrazovnog procesa voditi upravo ka unapređivanju rada u samoj školi.

Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod ( o samovrednovanju i o anketama ), rezultati provedenih anketa, zaključak provedenih anketa, i za kraj, prezentacija u digitalnom alatu Canva te popis literature.

Ključne riječi: samovrednovanje, roditelji, nastavnici, učenici, ankete, istraživanje

Uvod

a) O samovrednovanju

Osigurana kvaliteta prvenstveno znači da je učenje u skladu s potrebama polaznika, poslodavaca, lokalne zajednice i gospodarstva.

Samovrednovanje je osmišljeno kako bi se osiguralo da interesi polaznika budu na prvome mjestu i da budu najvažniji. Namjera je postaviti polaznike, njihove potrebe, iskustva i postignuća u središte samovrednovanja i unaprjeđivanja. Nadalje, odgojno-obrazovni proces treba biti usklađen s potrebama poslodavaca, lokalne zajednice i gospodarstva. Ukratko, to je proces sustavnog i trajnog praćenja i preispitivanja vlastite prakse s ciljem unapređivanja rada škole.

Škola u ovaj proces uključuje sve ključne dionike: djelatnike škole, učenike, njihove roditelje, poslodavce, vanjske suradnike i partnere, lokalnu zajednicu…

Škola proces samovrednovanja provodi u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje, a opisivači kvalitete, prema kojima škola donosi prosudbe, grupirani su u 6 područja:

  • planiranje i programiranje rada
  • poučavanje i podrška učenju
  • postignuća učenika i ishodi učenja
  • materijalni uvjeti i ljudski potencijali – profesionalni razvoj radnika ustanove
  • suradnja unutar ustanove za strukovno obrazovanje – suradnja s ostalim dionicima promicanje ustanove
  • upravljanje (ustanova i kvaliteta)

Jedanput godišnje, temeljem svih prikupljenih dokaza i iz njih izvedenih prosudbi, škola piše Izvješće o samovrednovanju u kojemu na kritičan i objektivan način propituje kvalitetu ukupnoga rada i djelovanja škole, te predlaže plan unaprjeđenja svoga rada. Plan unaprjeđenja se ugrađuje u Godišnji plan i program rada škole, te u Školski kurikulum.

Proces samovrednovanja vodi Povjerenstvo za kvalitetu, u suradnji s ravnateljem Škole, školskim odborom, te svim djelatnicima škole.

b) O anketama

Anketirano je ukupno 208 roditelja, 46 nastavnika i 317 učenika. Istraživanje je provedeno u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u vremenu od 1.do 12. veljače 2022. Za potrebe istraživanja izrađen je online upitnik koji se za roditelje i nastavnike sastoji od 28 pitanja te za učenike od 20 pitanja. Pitanja za nastavnike podijeljena su na varijable vezane za Kurikulum škole, operativne nastavne planove i GIK-ove, zatim učenje i poučavanje, suradnju s obitelji i vanjskim dionicima, školsko ozračje, zaposlenike, suradnike i osoblje, zatim upravljanje i rukovođenje te uvjete rada. Upitnik za roditelje se sastojao od sljedećih varijabli: dijete i škola, nastava i ocjenjivanje, razvoj životnih vještina, odnos unutar škole i upravljanje školom te komunikacija s roditeljima. Upitnik za učenike sastojao se od varijabli: odnos prema školi, ocjenjivanje, odnosi s drugim učenicima, upravljanje i organizacija škole i strah od škole.

1. Rezultati provedenih anketa

Iz ugla stručnog suradnika – pedagoga istaknute su neke zanimljivosti do kojih se došlo analizom.

Rezultati pokazuju da se učenici i roditelji slažu oko toga da učenici vole školu jer se većina uglavnom slaže s tom tvrdnjom. Kod tvrdnje da nastavnici ocjenjuju objektivno nešto više roditelja se uglavnom slaže s tom tvrdnjom (75%) nego učenika (58.7%). Nastavnici smatraju da učenici imaju dovoljan broj ocjena te da je vidljiv kontinuitet u ocjenjivanju i praćenju. Učenici i roditelji se većinom slažu s time jer se 72.6% roditelja uglavnom i 13.5% u potpunosti slaže da nastavnici redovito prate i bilježe napredovanje učenika. Također, 63.1% učenika se slaže da ih nastavnici upućuju na koji način mogu poboljšati svoj rad. Uz to, nastavnici se slažu da redovito informiraju učenike o napredovanju i postignuću (93.5%). Kod tvrdnje da se u školi primjenjuju jasna pravila ponašanja, učenici i roditelji se slažu s obzirom da se većina učenika (84.3%) i većina roditelja (93,3%) slaže s tom tvrdnjom. Nastavnici i učenici se ne slažu kada je u pitanju knjižnica i njezina opremljenost, većina nastavnika se slaže da je ona dobro opremljena dok se nešto više od polovice ispitanih učenika slaže s time. Nastavnici većinom odgovaraju da se slažu (89,1%) da škola uvažava stavove roditelja i učenika vezanih za razvoj škole, dok se učenici kod tvrdnje da u školi imaju mogućnost sudjelovanja u donošenju važnih odluka za školu u nešto manjem broju slažu s time (45,8%). Također, kod tvrdnje da učenici sudjeluju u donošenju odluka u radu škole, najveći broj roditelja se uglavnom ne slaže s tom tvrdnjom (46,2%), dok se najveći broj nastavnika uglavnom slaže (45,7%). Nastavnici i roditelji se slažu oko toga da učenici, ali i roditelji učenika koji se susreću s problemima dobivaju kvalitetnu i potrebnu stručnu pomoć i podršku. Može se zaključiti kako se roditelji i učenici ne slažu u potpunosti kada je riječ o preventivnim programima i nasilju i školi, naime većina roditelja se slaže da škola provodi preventivne programe kojima štiti učenike od nasilja, zlostavljanja i zlouporabe droge, no 19,7% roditelja ipak odgovara da se uglavnom ne slaže s tom tvrdnjom. S druge strane, velika većina učenika se uopće ne slaže ili uglavnom ne slaže s tvrdnjama da su ih pojedini učenici ponižavali i vrijeđali u školi te da su ih pojedini učenici ponižavali i vrijeđali na društvenim mrežama.

2. Zaključak provedenih anketa

Zaključiti se može kako je kurikulum škole jasan, provediv i vremenski određen te da nastavnici uključuju u program i učenike s poteškoćama, odnosno da postoje individualizirani programi koji im to omogućuju. Nastavnici smatraju da u interakciji s učenicima iskazuju uvažavanje te da razvijaju međusobno povjerenje i pozitivne emocionalne odnose. Također, odgovaraju da koriste oblike, tehnike i metode poučavanja koje podržavaju razvoj emocionalnih i socijalnih kompetencija učenika. S druge strane, gotovo polovica učenika se ne slaže da nastavnici potiču njihovu kreativnost. To je područje na kojemu bi se trebalo poraditi. Može biti u obliku različitih radionica u kojima bi se ta kreativnost potaknula, kao i kroz različite aktivnosti koje se mogu uključiti u redovitu nastavu, a koje bi kod učenika na pozitivan način utjecale na takav razvoj. Osim toga, iako većina učenika odgovara da nastavnici uvažavaju njihovo mišljenje i ideje, 24% učenika se i dalje ne slaže s time. Uz to, većina učenika i roditelja smatra da učenici ne sudjeluju u donošenju važnih odluka za školu. Ovo područje moglo bi napredovati tako da se učenike češće uključi u donošenje odluka za školu, može ih se redovito pitati putem anketa ili razgovorom što oni smatraju da je potrebno poboljšati ili promijeniti. Na taj način bi se potaknula i njihova kreativnost. Područja koja bi se također mogla poboljšati prema odgovorima učenika su i prostor za druženje te fond knjižnice. Osim toga, čak 42,2% učenika se slaže da neki nastavnici kod njih izazivaju strah. Da bi se to poboljšalo i unaprijedilo potrebno bi bilo provesti razgovore i s nastavnicima i s učenicima kako se ti odnosi mogu poboljšati, mogle bi se organizirati i radionice o komunikaciji u kojima bi sudjelovali i nastavnici i učenici, a što bi koristilo u njihovom daljnjem odnosu. Kod podrške stručnih suradnika nastavnicima, kao i roditeljima i učenicima, može se zaključiti kako je ona dobra te da se mali broj njih ne slaže s time. Ostala navedena područja su uglavnom pozitivno ocijenjena, naravno u svakom području uvijek postoji mjesta za napredak, no dobar je znak biti na dobrom putu. Ono što je posebno dobro je svakako i komunikacija s roditeljima, odnosno lako su im dostupne informacije o ponašanju i napredovanju djeteta, roditeljski sastanci su redoviti i dobro organizirani te ih se potiče na suradnju. Područje na kojemu svakako treba poraditi je uključivanje učenika u donošenje odluka vezanih za školu, kao što je već spomenuto. Također, radni prostor nastavnika nije odgovarajući te bi se to moglo drugačije organizirati prema mogućnostima škole.

I za kraj

Uvođenje samovrednovanja u hrvatsko školstvo postavlja se kao zakonska obveza škola. Ova bi obveza mogla potaknuti važne procese unapređivanja kvalitete školskog obrazovanja, no da bi se takve pozitivne promjene pokrenule, potrebno je ostvariti odgovarajuće uvjete i u samim školama i u sustavu podrške školama. Stvarna se transformacija ne može ostvariti bez podrške, pomoći i direktnog uključivanja nastavnika, učenika, roditelja i vanjskih dionika koji zajedno čine najbolju moguću koherentnu organizaciju, vitalno zainteresiranu za kvalitetu i unapređivanje rada škola.

U svakom slučaju samovrednovanje za škole predstavlja novi izazov. O školi se treba razmišljati na novi način, traži se slobodno iskazivanje mišljenja, uočavaju se nedostaci, definiraju prioriteti, planira se razvoj i pokretanje razvojnih projekata. Upravo nam rezultati navedenog istraživanja govore kako smo kao škola na dobrom putu i što možemo učiniti da bismo bili još bolji.

Ističemo kako je završetak novi početak. Uspješna pitanja koja su u procesu samovrednovanja nastavljaju se i u slijedećem ciklusu. Neuspješna pitanja se mijenjaju ili zamjenjuju u novim akcijskim planovima nakon dogovora oko prioriteta.

„Po prvi puta se pripremamo…za budućnost koju nismo u stanju jasno opisati.“

(David Warlick)

Ovdje možete preuzeti digitalnu prezentaciju najvažnijih rezultata u Canvi.

Literatura

  1. Bezinović,P.(2007.)Priručnik za samovrjednovanje škola, Zagreb IDIZ
  2. Bezinović,P.(2007.)Samovrjednovanje škola-uloga kritičkog prijatelja škola, Zagreb:NCVVO
  3. Bezinović,P i Reškovac,T.(2017.)Priručnik za kritičke prijatelje škola, Radna inačica,Zagreb:NCVVO
  4. Jurić,V. (1989.) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
  5. Muraja,J. i Vranković,B , (2010.)Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, Zagreb:NCVVO
  6. Razvojni tim(2011.)Priručnik za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje,Zagreb:ASOO
  7. www.skolskenovine.hr
  8. www.ncvvo.hr
  9. http://www.aso.hr
  10. https://www.asoo.hr/UserDocsImages/Priru%C4%8Dnik%20za%20samovrjednovanje.pdf

Extracurricular Activity

Scientific Workshop

simona_lobnik

Simona Lobnik

Abstract

Extracurricular activity “Scientific Workshop” offers children the ability of active exploring. Daily objects and non-hazardous substances constitute a diverse array for the execution of scientific procedures. At the same time experiments with their astonishing outcomes – pops, movements without touching, explosive lift-offs…, invoke excitement in a child and encourage a wish for further exploring. In that way, dull lectures about the laws of nature transform into an exciting research adventure, play and satisfaction with ones one successful experiment which enrich child’s knowledge.

Key words: extracurricular activity, active learning, experimental work, exploring, play.

Introduction

With an active integration into class lessons, students are developing their capabilities. They train their abilities, evolve positive personal characteristics and develop a positive attitude towards nature.

Scientific literacy is a combination of understanding phenomena, processes and terms. Students train their skills and knowledge about scientific procedures, sort, measure, predict, assume and carry out experiments. With such activities, they become curious, critical and precise. At the same time, they gain social skills – collaborate in team work, follow the instructions, are able to organise their working space before and after the workshop (Skribe-Dimec 2012 in Žakelj et al. 2014, 16).

Scientific Workshop as an extracurricular, through its tasks works in connection with the contents of science class. In a child, who is curious by nature that very curiosity has to be awoken. A class experiment disrupts the daily routine of sitting and listening to the teacher’s explanation. Exploring sets the fundaments of child’s creativity and is a pleasant transition from passive into active learning.

Experiments originate from every day phenomena. That is, however, also the reason why they are especially interesting for children of younger age – who would not wish to build a rocket powered by an effervescent tablet and water?! An experiment that stirs surprise and joy in a child already in his or her second grade, leads towards enthusiastic research also in the upcoming years. At the extracurricular activity, we observe the phenomena, set hypotheses, debate about causes and consequences and are always happy when our experiments succeed. According to the instructions, every student sets his or her own materials needed to carry out the experiment. Materials are none health invasive and can be found in a home kitchen.

Children prefer such way of learning, which is confirmed by numerous applications for the workshop and regular attendance, but especially sparkling eyes of expectation and curiosity.

That is how in our class, we created an actual volcano, launched a rocked powered by effervescent tablet. We were having fun making extraordinary aeroplanes, built a hovercraft using a CD and a balloon, a rocket made of a plastic bottle, a flying peg top or a mini-helicopter, fought fire with an invisible firefighter etc.

After all that, we also participated at the community event where we inspired the audience by dancing and performing experiments.

Figure 1Figure 2
Figure 1. The ring of Fire            Figure 2. Volcano

Goals of the Scientific Workshop:

  • To get to know the scientific procedures and the basic terms of scientific research.
  • To get familiar with the term HYPOTHESIS.
  • To train in thinking, presuming and setting hypotheses.
  • To follow the instructions to create the experimental setup.
  • To become familiar with the basics of research with which the fundaments for further research work in the upcoming years of study are being established.
  • To become able to function as a part of a group.
  • Invoke curiosity as a positive quality for creativity.
  • Knowing how to learn from mistakes.
  • To abide the safety and the given instructions.
  • Experiencing joy and satisfaction upon succeeding.
  • To relax and have fun.

Monthly Intended Activities of the Scientific Workshop:

I run the extracurricular activity Scientific Workshop with pupils from the second and third grade. It is taking place once a week for two school hours throughout the entire schoolyear.

Table 1. Monthly Intended Activitiesimage

Using words and pictures, I will now present a few experiments of the workshop for pupils of the second and third grade of primary school.

Howercraft

Figure 3Figure 4
Figure 3. How to Inflate a Balloon?       Figure 4. The Hovercraft has Set off.

We need a CD, a cork from a plastic bottle and a balloon.

  • Inflate the balloon a few times beforehand, for it to become more elastic.
  • Carefully glue the cork to the middle of the CD using hot glue.
  • Put the balloon over the cork.
  • The balloon can now also be inflated through the underside of the CD.

More at: https://www.youtube.com/watch?v=DikofrxCiXs, 15/01/2022.

How to Inflate a Balloon?

Procedure:

  • Pour 0.2 l of water into a 0.5 l plastic bottle. Add a few spoons of Lemon Verbena Figure 5powder. Using a funnel made of paper, pour two teaspoons of baking soda into the balloon. Carefully sick the balloon to the top of the plastic bottle and watch out not to pour the soda out of the balloon too soon. Then lift up the balloon and shake it a bit for the soda to fall into the solution.
  • We are able to detect foam and bubbles and the balloon will start to inflate.

Figure 5. Is it Magic or is it Something else?

What is happening?

When we mix baking soda with the solution of Lemon Verbena powder, a chemical reaction occurs in which carbon dioxide gas (CO2) is produced. Due to the lack of space in the bottle it starts to spread in a way that it inflates the balloon.

More at:

A Table Volcano

Figure 6Figure 7
Figure 6. A Table Volcano               Figure 7. The Amazement

Procedure:

  • Pour approximately 1 dl of water into a plastic bottle. Dye the water with red tempera colour. Add some detergent and two teaspoons of baking soda.
  • Slowly swirl, so that it does NOT foam.
  • Add two teaspoons of Lemon Verbena powder or some vinegar to trigger the reaction. The solution will foam and from the bottle “hot lava” starts to flow.
  • Using a plastic bottle, some newspaper and starch glue, you can build a volcano and insert the bottle inside it as a crater.

Mini-Helicopters

Table 2. Worksheet – Mini-Helicoptersimage

Figure 8Figure 9
Figure 8. Brightly Coloured Look even Better         Figure 9. Ready for Take-off

How to Get an Egg into a Bottle and out?

Procedure:

  • Boil the egg, peal it and wait for it to get coFigure 10mpletely cold. Pick an egg that is as small as possible.
  • First, heat up the glass bottle well from the outside. To do so, use a hairdryer or put it under hot water. Position it horizontally and oil its opening a bit.
  • When the egg is put on the opening it starts to slowly drift into the bottle. In a few minutes it is inside it.

Figure 10. What on Earth?! Is that even Possible?!

Now, how are we going to get it out?

We perform the experiment in the opposite direction. We turn the bottle upside down, and heat it up from all sides. The warm air pushes the egg out of the bottle.

Conclusion

People are a part of nature, meaning science is an especially important aspect of a child’s life. Students have to be actively engaged into research – with their mind and handcraft. With the satisfaction upon successful experiments, however, the motivation for further research of children grows even more. In that way, they will want to know even more about a certain phenomenon (Žakelj, 2014).

That is exactly what the work in the extracurricular activity, with a smaller number of pupils, enables me to achieve. By the same token, even I as a teacher enjoy hearing children’s joyful shouts, seeing their eyes widely open and full of wonder, answer their questions that arise during the work, whilst their happiness and laughter give me the proof that it is worth it. That children are not only passionate about sitting and playing videogames. The curiosity comes from inside them, all we need to do is to offer them a chance to become active themselves. Through that they uncover the wonders of nature, its laws and the fact that we are inherently connected to it. That we only exist with the nature. Therefore, the upbringing of children in a positive spirit and a respect towards nature, is of an immense importance.

References

  1. Učni načrt za naravoslovje in tehniko (2011). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo
  2. Zorec, M. (2007). Naravoslovna delavnica: preprosti naravoslovni eksperimenti in projekti za vsakogar. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije
  3. Žakelj, A. (2014). Spoznavanje okolja naravoslovje in tehnika. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo, page 16 – https://www.zrss.si/pdf/pos-pouka-os-spozn-okolja.pdf

Figures (all): Own source

Istraživanje tipičnih jela staroga krša

andreja_trobec

Andreja Trobec

Sažetak

Život na Kršu usko je povezan s prirodom. Stoljećima ljudi ovdje prkose krškoj buri i s ljubavlju obrađuju skromne komadiće plodne crvene zemlje sakrivene u vrtačama. Nekad su ljudi sami proizvodili sve osnovne namirnice. Danas domaća hrana postaje iznimno vrijedno dobro koje sve više dobiva na važnosti. Iz toga se rodila ideja koja nas je odvela na put istraživanja tipičnih starih krških jela od prikupljanja starih recepata do pripreme pojedinačnih jela. Istraživanje je provedeno u simbiozi međugeneracijskih veza i suradnji s učenicima i učiteljima triju škole te s bakama i djedovima. Ovakav rad učenicima je dao neprocjenjivo iskustvo stjecanja pozitivnog stava prema hrani i ljudima koji ju pripremaju. U njima je, međutim, ostavljen važan trajan trag prepoznavanja važnosti očuvanja kulinarske tradicije našeg okoliša i poštivanja hrane kao našeg temeljnog dobra.

Ključne riječi: stari recepti, priprema jela, istraživanje, suradnja, domaća hrana

1. Uvod

Tijekom tjedna djeca većinu vremena provode u školi te su obroci hrane važan dio njihova dana. Gotovo svi učenici naše škole naručeni su na školski ručak. Svakodnevno se suočavamo s mnogima koji odbacuju manje poznata jela jer su navikli na monotoniju prehranu. Posljedično se zbog toga bavimo problematikom odbačene hrane. Učenici nam često u razgovoru kažu da su jela njihovih baka najbolja. Tako se rodila ideja da istražimo stara jela koja su naše bake kuhale i još uvijek kuhaju a sve to u sklopu međunarodnog programa Eko škola u koji smo uključeni. Istraživanje se temeljilo na pitanju: Što su naše bake kuhale?

Glavni ciljevi koje smo si postavili bili su:

  • upoznavanje starih recepata tipičnih jela našeg okoliša,
  • priprema odabranih jela po receptima naših baka,
  • stvaranje zbirke recepata,
  • učenje i druženje s učenicima s posebnim potrebama,
  • međugeneracijska suradnja i umrežavanje u prijenosu kulturne tradicije na mlađe naraštaje,
  • očuvanje kulinarske tradicije naših predaka.

2. Metode i materijali

U istraživački rad uključili su se učenici trećih razreda matične škole dr. Bogomir Magajna Divača, učenici područne škole Senožeče i učenici Obučnog centra Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača. Rad se odvijao unutar predmeta učenja o okolišu te slovenske i likovne umjetnosti. Prikupljeni pisani podaci do kojih su učenici došli od svojih djedova i baka uključeni su u istraživanje. Načini prikupljanja podataka prilagođeni su dobnoj strukturi djece. Glavna metoda koju smo koristili bila je promatranje. No, budući da su učenici često isključeni iz procesa pripreme hrane, budući da im roditelji to iskustvo ne nude kod kuće, više smo pažnje posvetili i praktičnom radu koji smo provodili u obliku radionica kuhanja.

Prvo smo upoznali učenike s problemom koji smo htjeli istražiti. To je bilo pitanje: Što su naše bake kuhale? Učenici su predložili da od svojih baka zatraže stare recepte lokalnih jela.

2. 1. Plan rada

Napravili smo plan rada:

  • prikupljanje starih recepata (metoda pribavljanja gradiva),
  • priprema i dizajn zbirke (klasifikacijska metoda, metoda intervjua),
  • izvedba kuharskih radionica (metoda praktičnog rada, metoda promatranja, metoda demonstracije),
  • predstavljanje rada na prezentacijskom štandu sajma Altermed u Celju (metoda obrazloženja, metoda demonstracije).

3. Rezultati

3. 1. Sakupljanje starih recepata

slika_1Ograničili smo vrijeme prikupljanja dokumenata recepata na Novu godinu. Učenici su do tada u školu donosili razne recepte i pohranjivali ih na dogovoreno mjesto. Tijekom prikupljanja zbirka se promatrala i o njoj se raspravljalo.

Slika 1. Stari zapis recepata

3. 2. Priprema i dizajn zbirke

Nakon prikupljanja recepata uslijedio je rad s prikupljenim materijalom. Recepte su razvrstali prema godišnjem dobu za pripremu pojedinog jela i na jela koja se pripremaju za vrijeme običaja i blagdana na Kršu te jela koja su se jela tijekom cijele godine. Napravljena je donja tablica.

Grafikon 1. Prikaz jela u godišnjim dobimaGrafikon 1.

3. 2. 1. Međupredmetna integracija

Na satu slovenskog su učenici prepisivali recepte a na satu likovnog stvarali vanjsku sliku zbirke. Budući da su nailazili na manje poznate dijalektne pojmove odlučili su napraviti vlastiti rječnik za korisnike recepata. Od svih recepata, pet ih je pristiglo u kombiniranu knjižicu, koju su nazvali “Recepti naših baka”.

slika_2U paket su bili uključeni recepti učenika iz sve tri škole. U kuharskim radionicama koje su uslijedile nakon prikupljanja, recepture su se i aktivno testirale.

Slika 2. Zbirka recepata “Recepti naših baka”

3. 3. Provedba kuharskih radionica

Temeljni dio istraživanja uključivao je aktivnosti u okviru pojedinačnih kuharskih radionica. Učenici i njihovi mentori, uz sudjelovanje vanjskih suradnika, pripremili su mnoga ukusna jela prema prikupljenim receptima.

Učenici trećih razreda središnje škole dr. Bogomira Magajne Divača posjetili su štićenike Centra za obuku Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača te zajedno s njima pripremili “štraube” s bijelim vinom.

Učenici područne škole Senožeče izveli su kuharsku radslika 3ionicu pripreme krafni. Na radionici su aktivno sudjelovale i bake učenika. Štićenici Centra za obuku Elvira Vatovec Strunjan, Jedinica Divača, posjetili su dom mještanina i sudjelovali u pripremi tradicionalne uskršnje delicije – „žouce“.

Slika 3. Na kuharskoj radionici

3. 4. Sudjelovanje na prezentacijskom štandu sajma Altermed u Celju

Zaključak zajedničkog rada bilo je predstavljanje na sajmu Altermed u Celju. Na kombiniranom štandu svih triju škola učenici su se predstavili svojim odabranim jelima koja suslika 4 sami pripremili na kuharskim radionicama. Sve pripreme i samo predstavljanje te uključivanje baka i djece s posebnim potrebama učenicima su pružili neprocjenjiva životna iskustva.

Slika 4. Predstavljanje na štandu sajma Altermed u Celju

4. Rasprava

Kroz prikupljanje starih recepata i pripremanje domaćih jela naših predaka željeli smo potaknuti učenike na formiranje pozitivnog stava prema hrani. Provodeći ovaj projekt učenici su osjetili kulturološke korijene povezanosti ljudi i hrane u svom okruženju. Sama promjena stava, međutim, nije završila završetkom projekta, već se nastavila sa svakim pojedincem. Učenici su kroz svoju radost zbog ovakvog načina učenja iskazali pozitivan stav. Naišli smo i na neke probleme s prikupljanjem podataka.

Učenici doseljenici iz drugih mjesta i zemalja nisu tako aktivno sudjelovala u pronalaženju recepata. Mnoga djeca imaju relativno mlade bake i djedove koji nisu upoznati s tradicionalnim lokalnim jelima. No, ovi problemi nisu predstavljali prepreku za rad, jer su se ti učenici mogli uključiti u druge dijelove istraživanja (kuhanje, pripremanje zbirke recepata, osmišljavanje prezentacijskog štanda i sl.). Ujedno su ovi problemi učenicima približili poznavanje sredine u kojoj žive. Pojavile su se nove ideje za daljnja istraživanja kao što su stara kuhinja i kuharska pomagala, svečana jela itd.

5. Zaključak

Današnji učenici gube istinski kontakt s prirodom. Ubrzani tempo života diktira prehrambene navike, koje ostavljaju negativne posljedice na učenike, a koje se već izvana očituju u vidu prekomjerne težine. Kroz provedene istraživačke aktivnosti učenici su stekli aktivna iskustva upoznavanja starih domaćih jela koja su se nekada svakodnevno pojavljivala na tanjurima stanovnika Krša. Sam sadržaj prigrlio je kulturnu baštinu naše sredine koja polako tone u zaborav i danas nam samo stariji ljudi svojim pričama pomažu da je sačuvamo.

U nastavnom planu i programu takvi su sadržaji zanemareni zbog drugih sadržaja učenja i, skoro pa izgubljeni. Zbog veličine nastavnih planova, nastavnici se rjeđe odlučuju za ovakav način rada. Zato su poticajni projekti ove vrste, koji pozivaju nastavnike i učenike na istraživanje, dobrodošli. Sav trud i rad nagrađen je zadovoljstvom djece, što se pokazuje ne samo u izvođenju pojedinačne aktivnosti, već se nastavlja i dalje tkanjem pozitivnih odnosa u razrednoj skupini. Provedene aktivnosti učenicima su dale najvažniju poruku da se u očuvanju kulturne tradicije naših predaka svi moramo nastojati truditi i na taj način je održavati.

6. Naš rječnik

nona – baka
frtalja – omlet od jaja sa svježim začinskim biljem
salovi piškoti – keksi iz sala, salenjaci
snideno testo – dizano tijesto
češpovi njoki – njoki od šljiva
njoki – njoki od krumpira
fancli – miške; fritule, slatko u karnevalskom razdoblju
štraube – flancati; kao kroštule, slatko u karnevalskom razdoblju
žouca – hladetina, mekano želatinasto jelo od očišćenih kuhanih svinjskih dijelova (papci, uši, njuška, rep)
likof – proslava uz gozbu po završetku velikog posla (nakon košnje trave)
bndima – berba grožđa

7. Literatura

  1. Baša, R., Debevec, V., Iskra Miklavčič, I., Kranjc, D., Kreš, D., 2016. Žlahtni okusi naših starih lokalnih jedi: jedilnik biosfernega območja Kras in porečja Reke. Škocjan pri Divači: Park Škocjanske jame.
  2. Renčelj, S., 2011. Dobrote Krasa in Brkinov: povabilo na pokušino. Sežana: območno obrtna-podjetniška zbornica.
  3. Renčelj, S., 1999. Kraška kuhinja. Ljubljana: Kmečki glas.

Pogled u razred

Broj 143, svibanj 2022.
ISSN 1848-2171

Pogled_iconRazred je kao sustav u kojem je naglasak na komunikaciji. Andrej Peklar je proveo istraživanje kako bi otkrio koje kvalitete učenici žele od idealnog učitelja. Što je saznao, možete pročitati ovdje. Više…

Pogled_iconZadatak škole je osigurati sigurno i poticajno okruženje za učenje. Postizanje ovog cilja temelji se na sustavu vrijednosti. Anja Jalsovec u članku opisuje neke primjere prakse uključivanja vrijednosti u nastavu u razredu. Više…

Pogled_iconDolores Štemberga kao učiteljica u osnovnoj školi susrela se s radom s nadarenim učenicima. Za njih je provela aktivnosti i radionice koje su im potrebne za njihov razvoj na različitim područjima. Više…

Pogled_icon21. stoljeće obilježeno je sve većom potrošnjom plastike. Učiteljica biologije Ines Pirmanšek je uključila svoje učenike u međunarodni ekološki projekt „Plastični pirati – Idemo, Europa“, čija je svrha i cilj podizanje svijesti učenika o važnosti negativnog utjecaja plastike na vodene ekosustave. Više…

Pogled_iconKoncept održivog razvoja jedan je od najprisutnijih pojmova u našim životima. Kristinka Lemaić, Josip Filić i Mate Sabol ispričali su kako su nastavnici Industrijske strojarske škole sudjelovali na godišnjem okupljanju CARNET-ovih korisnika i suradnika kako bi predstavili rad učenika, drobilicu za plastiku, koju su učenici izradili u odjelima Školske radionice. Više…

Pogled_iconMonika Hóbor predlaže kako organizirati nastavu astronomije u nižim razredima, koji su zadaci učitelja te navodi nekoliko savjeta za poučavanje astronomije. U radu također predlaže kako prikazati prirodne pojave u svemiru kroz igru, obzirom da ju djeca jako vole i da putem igre najbolje usvajaju gradivo. Više…

Pogled_iconU članku Mojce Debeljak možete pročitati kako su se prvašići međusobno dopisivali, unatoč činjenici da su na začetku svog puta opismenjavanja, kada još uvijek ne znaju puno toga napisati. Više…

Pogled_iconMojca Kogoj je provela akcijsko istraživanje koje je bilo uspješno. Djeca su konkretno i postupno upoznavala pojmove, činjenice, predviđala i zaključivala jesu li njihova predviđanja točna, a također su odmah saznala i prave rezultate o kojima smo mogli ponovno razgovarati. Više…

Pogled_iconZnamo da je čitanje temeljna vještina potrebna za stjecanje znanja, učenje i uspješnu radnu karijeru. U svom profesionalnom području više je puta nailazila na „otpor čitanja“. Natalija Černjak u svoj rad odlučila je implementirati pristup čitanja koji će pojedincu omogućiti učinkovitije i brže čitanje. Više…

Pogled_iconU sklopu projekta Nataša Bezić je potaknula učenike na razmišljanje o otpadu i načinu postupanja otpadom kroz nastavu likovne kulture. Nastoji podići svijest mladih o važnosti reciklaže u vremenu klimatskih promjena u našoj životnoj sredini. Više…

Pogled_iconŠkolska knjižnica sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa u školi. Nina Kranjec sa svojim aktivnostima i različitim projektima za poticanje čitanja, doprinosi razvoju čitalačke kulture djeteta i stvaranju pozitivnog odnosa prema knjizi. Tako je uvela i kamišibaj kazalište. Više…

Pogled_iconSandra Petek u pripremi za nastavni sat opisala je tijek i svrhu teme Međusobni odnosi (prijateljstvo). U današnje vrijeme Sat razrednog odjela je i više nego potrebni za stvaranje pozitivne razredne komunikacije, povjerenja, međusobne suradnje, rješavanja problema, stvaranja kontakata te naposljetku i zadovoljavanju psiholoških potreba. Više…

Pogled_iconSanja Pavlović Šijanović je sudjelovala u projektu koji je omogućio povezivanje učenika Tehničke škole Karlovac i Gimnazije Vukovar s ciljem upoznavanja specifičnosti života osoba s posebnim potrebama. Učenici su kroz brojne aktivnosti analizirali utjecaj pomoćnih tehnologija i prilagođenih digitalnih sadržaja na život osoba s posebnim potrebama. Više…

Pogled_iconRazvojni odjel vrtića uključuje djecu s prilagođenim programom za djecu predškolskog uzrasta s posebnim potrebama. Odgojiteljica predškolske djece, Silvana Ciglar Ašič, opisuje primjer uključivanja djeteta iz razvojnog odjela našeg vrtića u redovni odjel. Više…

Pogled_iconZadatak osnovnoškolskih učitelja je postupno podučavati djecu i navikavati ih na samostalnost u prometu. Tea Zagorc je koordinatorica u projektu „Sigurno u vrtić i školu“ čiji je cilj nadograditi sveobuhvatno znanje djece o sigurnosti u prometu i tako ih osvijestiti o važnoj održivoj komponenti. Više…

Pogled_iconDjeca u školi svakodnevno doživljavaju različite emocije. Ljutnju kad se posvađaju s drugim učenicima, tugu kad nisu izabrani u skupinu… Tina Omahna u svojem radu koristi Tehniku emocionalne slobode (eng. Emotional Freedom Technique – EFT). Više…

Gordana Lohajner

Covid-19 i škola 2021.

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

Rad govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod, zatim opis istraživanja, rezultati istraživanja, a na kraju zaključak i popis literature.

Ključne riječi: istraživanje, statistika, Covid-19, škola.

Uvod

Članak govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini koje je provedeno tijekom mjeseca siječnja i veljače 2021. godine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza istraživanja koristila se kao metoda za učenje i poučavanje iz predmeta Statistika. Učenici su na stvarnom primjeru usvajali osnovne pojmove o prikupljanju, obradi i analizi statističkih podataka. Na temelju prikupljenih podataka donesen je zaključak o istraživanju.

Opis istraživanja

Obrazovno istraživanje pod nazivom „Covid-19 i škola 2021.“ provedeno je u sklopu predmeta Statistika u 3. c razredu, zanimanje ekonomist. Istraživanje su osmislili i proveli učenici Lea Ćuk, Matea Špehar, Petra Gračanin, Ana Salopek, Patricia Gračanin, Paulina Cindrić te­­­­ profesor Branko Rumenović­, a provedeno je u razdoblju od 20. siječnja do 20. veljače 2021. godine.

Zašto smo proveli ovo istraživanje? Prije svega htjeli smo primijeniti ono što smo naučili u nastavi Statistike o prikupljanju podataka na praktičnom primjeru. Osim prikupljanja podataka, naučili smo i obrađivati te prezentirati podatke na konkretnom primjeru. Covid-19 predstavlja problem koji nas je sve zatekao, nešto što do sada nismo imali. U jednom trenutku, praktički preko noći, učenici i nastavnici prešli su na obrazovanje na daljinu. Sve se odvija uz pomoć interneta i ostalih komunikacijskih alata. Škole u 2021. godini privikle su se na novi model nastave – obrazovanje na daljinu. Nastava se na daljinu u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana odvija preko mrežne platforme MS Teams. U istraživanju su se koristili različiti web alati, kao npr. mentimetar za prikupljanje ideja, MS Forms za kreiranje ankete i prikupljanje podataka, MS Excell za obradu podataka, MS Word i MS Power-point za prezentaciju podataka. Za potrebe istraživanja korišteni su i ostali mrežni alati, kao što su Linoit te PosterMyWall te razni Google alati. Anketa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sastoji se od tri demografska pitanja, a ostalih petnaest pitanja odnosi se na samu temu istraživanja. Na pitanja se mogu davati odgovori i ocjene. Posljednjih šest pitanja u istraživanju odnose se na ispitivanje zadovoljstva učenika.

Školu pohađa 264 učenika, od toga 191 učenica i 73 učenika. Naša škola ima pet usmjerenja i to: opća i jezična gimnazija, ekonomist, hotelijersko – turistički tehničar i prodavač. Učenici su grupirani u 18 razrednih odjela. U istraživanju je sudjelovalo 207 učenika i to 159 učenica i 48 učenika. U postotku to izgleda ovako: 77 % učenica, a 23 % učenika. Prosječno vrijeme koje je utrošeno na davanje odgovora po anketi iznosi 2:44 minute. Najviše ispitanika bilo je iz drugog razreda (70), četvrtog (52), trećeg (43), a najmanje iz prvog razreda (42). Po smjerovima, najviše ispitanika je iz opće gimnazije (70), hotelijersko – turističkog tehničara (55), ekonomista (36), a najmanje iz jezične gimnazije (26) i prodavača (20). U istraživanju su sudjelovali učenici različite životne dobi – od prvog do četvrtog razreda naše škole.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani su pomoću grafičkih prikaza. Svaki grafički prikaz sadrži broj, naziv, objašnjenje i izvor podataka. U grafikonima su prikazani rezultati za drugi dio anketnih pitanja. Ovaj dio sadrži pitanja koja su prikazana grafikonom strukturnog kruga, kao i pitanja u kojima se ocjenjivalo zadovoljstvo učenika. Prije samog istraživanja pretpostavili smo da će učenici u istraživanju navesti kako imaju problema prilikom nastave na daljinu, kako je ona teška, kako u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere te da je budućnost obrazovanja u nastavi na daljinu (online).

Grafikon 1. prikazuje odgovore učenika na piranje U školi su potrebne strože epidemiološke mjere. 152 učenika odgovorilo je da nisu potrebne strože epidemiološke mjere. Iz navedenog odgovora zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere i da ih nije potrebno mijenjati.

clip_image002

clip_image004

Grafikon 2. prikazuje odgovore učenika na izjavu Nastavu možemo pratiti online, a ispite pisati u školi. 109 učenika odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje, a 98 učenika je protiv ovog prijedloga. Iako je većina glasova za praćenje nastave online, a i pisanje ispita online, zaključujemo da je ovdje potrebno još dodatno istražiti i razraditi ovaj prijedlog iz razloga što je odnos između odgovora jako mali.

Grafikon 3. prikazuje odgovore učenika na pitanje Što mislite o odluci da dio učenika ide u školu, a dio pohađa nastavu online? Najveći dio učenika ne slaže se s tom odlukom, čak njih 113 ili 55 %, 41 ili 20 % učenika slaže se s tom odlukom, a 53 ili 25 % učenika nema mišljenje. Iz analize grafikona zaključujemo da se učenici ne slažu s tom tvrdnjom te da je većina učenika za to da svi zajedno pohađaju školu.

clip_image006

clip_image008

Grafikon 4. prikazuje odgovore na pitanje Što je bolje: nastava na daljinu, nastava uživo, kombinacija nastave na daljinu i nastave u živo ili ostalo? 82 ili 40 % učenika odlučilo se za nastavu na daljinu, 71 ili 34 % učenika odlučilo se za nastavu uživo, a 51 ili 25 % učenika odlučilo se za kombinaciju nastave na daljinu i nastave uživo, dok je 2 ili 1 % učenika izabralo neki drugi model. Iz navedenog zaključujemo da dosta učenika preferira model nastave C, odnosno nastavu na daljinu.

Grafikon 5. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastavni sadržaji u nastavi na daljinu u odnosu na nastavu uživo obrađuju se u jednakom opsegu, u većem opsegu ili u smanjenom opsegu. 93 učenika ili 45 odgovorilo je da se nastava obrađuje u jednakom opsegu, 70 učenika ili 34 % učenika da se nastava obrađuje u većem opsegu, a 44 ili 21 % učenika da se nastava obrađuje u smanjenom opsegu. Možemo zaključiti da se nastava na daljinu obrađuje u jednakom opsegu kao i nastava uživo.

Grafikon 6. prikazuje odgovore učenika na pitanje Imate li tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu? Većina učenika, čak njih 112, izjavilo je da ponekad ima tehničkih poteškoća, 81 učenik nema poteškoća, a 14 učenika ima tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu.

clip_image010

clip_image012

clip_image014

Grafikon 7. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastava na daljinu u odnosu na nastavu uživo oduzima mi više vremena, manje vremena ili podjednako vremena. 83 učenika odgovorilo je da im nastava na daljinu oduzima više vremena, 84 učenika odgovaraju podjednako, a 40 učenika kaže da im nastava na daljinu uzima manje vremena od nastave uživo. Iz navedenog zaključujemo da nastava na daljinu, u odnosu na nastavu uživo, oduzima više ili podjednako vremena od nastave uživo.

clip_image016

Grafikon 8. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama. 155 ili 74.88 % učenika ne slaže se s ovom tvrdnjom, a 52 ili 25.12 % učenika podržava ovu tvrdnju. Iz ovih odgovora zaključujemo da učenici ne podržavaju tvrdnju da cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama.

Grafikon 9. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Podržavam uvođenje nastave na daljinu za stalno. 107 učenika ne podržava ovu tvrdnju, a 99 učenika podržava. Odnos između ovih odgovora je malen pa je potrebno dodatno razmotriti ovu tvrdnju. Zanimljivo je ovu tvrdnju usporediti s prijašnjom pitanjem (grafikon 4). Tamo skoro 40 % učenika podržava nastavu na daljinu.

clip_image018

U sljedećem setu pitanja ocjenjuje se zadovoljstvo učenika pojedinom tvrdnjom. Za svaku tvrdnju učenici su dali jednu ocjenu od jedan do pet. Značenje ocjena je sljedeće: 1 – uopće se ne slažem, 2 – slažem se u manjoj mjeri, 3 – djelomično se slažem, 4 – u većoj mjeri se slažem i 5 – u potpunosti se slažem.

Izjave i prosječne ocjene:

  • Maske su potrebne na hodniku! – prosječna ocjena 3.55
  • Maske su potrebne na satu! – prosječna ocjena 2.75
  • Motiviran/a sam za nastavu na daljinu! – prosječna ocjena 3.39
  • Nastava na daljinu (online) bolja je od nastave uživo! – prosječna ocjena 2.98
  • Nastava uživo bolja je od nastave na daljinu! – prosječna ocjena 3.26
  • Online nastava je budućnost obrazovanja – prosječna ocjena 2.84

Zanimljivo je nekoliko činjenica. Učenici djelomično podržavaju maske na hodnicima, a u manjoj mjeri na satu. Učenici su dali bolje prosječne ocjene nastavi uživo nego nastavi na daljinu. Najveća zanimljivost je da su učenici u manjoj mjeri suglasni s tvrdnjom Online nastava je budućnost obrazovanja.

Zaključak

Kao što je već navedeno, ovo istraživanje provodilo se u svrhu usvajanja nastavnih sadržaja iz predmeta Statistike. Osim toga, učenici su na praktičnom primjeru vidjeli kako izgleda osmišljavanje, provođenje i analiza istraživanja. Osim u svrhu učenja, istraživanjem se htjelo saznati i što učenici misle o epidemiološkim mjerama u našoj školi, koje poteškoće imaju u online nastavi, jesu li zadovoljni online nastavom ta kako ocjenjuju pojedine tvrdnje vezane za epidemiološke mjere u našoj školi. Istraživanjem smo dobili povratnu informaciju od učenika vezano za COVID-19 i školu 2021. Zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere te da su učenici zadovoljni nastavom na daljinu, ali da učenici ne vide online nastavu kao budućnost obrazovanja. U istraživanju smo potvrdili samo jednu svoju pretpostavku, a to je da u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere. Učenici ponekad imaju tehničkih problema prilikom nastave na daljinu, nastava na daljinu učenicima oduzima podjednako vremena kao nastava u živo.

Vjerujemo kako je učenicima u posljednje vrijeme dosta računala, interneta i online druženja s jedne strane, a s druge strane im je oduzeto druženje, odlazak u školu u realnom vremenu. Sve to dovelo je do nekog zasićenja virtualnim okruženjem pa tako učenici ne vide budućnost obrazovanja u online nastavi. Bit će potrebno puno vremena da se svi vratimo u normalnu kolotečinu života u realnom vremenu, puno toga nam je oduzeto u vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19, ali možda smo dobili i malo više vremena koje možemo posvetiti sebi.

Literatura

  1. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu
  2. Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba (2020.), Pogled kroz prozor, digitalni časopis za obrazovne stručnjake, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/10/31/istrazivanje-o-sreci-ja-sam-sretna-osoba/
  3. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion
  4. Istraživanje i projekt: Poteškoće u učenju (2012.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/poteskoce

Our Culture – European Heritage

erikaLK_valentinaJ

Erika Likan Kelentrić i Valentina Japec

Sažetak

Želimo predstaviti naš uspješno završen Erasmus projekt Our Culture – European Slika 2Heritage. Dolazimo iz OŠ Nikole Hribara koja se nalazi u središtu Turopolja, u gradu Velikoj Gorici te se ubraja među najveće škole u Republici Hrvatskoj. Poznati smo po provođenju mnogih aktivnosti, projekata i organizaciji kulturnih manifestacija u koje su aktivno uključeni nastavnici, učenici i roditelji. Usko smo povezani sa lokalnom zajednicom kroz izložbe, radionice i brojne nastupe u kulturnim ustanovama našeg grada. Naš zavičaj Turopolje domovina je podgutnice od koje je nastala kravata. Time naša baština postaje ne samo europsko naslijeđe nego moderna poveznica sa svim zemljama Europe i svijeta.

Ključne riječi: baština, istraživanje, kultura, upoznavanje, tolerancija.

Misao vodilja prilikom pisanja projekta bila je spoznaja da današnji ubrzan način života koji teži napretku, često dovodi do zanemarivanja vlastite kulture, ali i kulture ostalihSlika 3 europskih zemalja. Svi mislimo kako poznajemo i razumijemo kulturu, ali zapitali smo se – je li stvarno tako? Kulturu često uzimamo zdravo za gotovo. Povezujemo je s hranom koju jedemo, s praznicima i blagdanima koje slavimo te odjećom koju nosimo u posebnim prigodama. Shvatili smo da su to samo površni aspekti kulture koji su nam odmah dostupni i vidljivi. Takav odnos prema kulturnoj baštini može dovesti do nerazumijevanja, nesnalaženja i osuđivanja kultura različitih od naše. Ponukani spoznajom da naši učenici, a i mi sami, slabo poznajemo kompleksnost kulture, odlučili smo istražiti kulturnu baštinu našeg naroda i država koje nas okružuju. Povezali smo se sa partnerskim školama iz Italije i Makedonije te krenuli u izradu projekta.

Kako bismo bili sigurni da smo na pravom putu, prije početka pisanja projekta među učenicima smo istražili poznavanje kulturne baštine vlastitog kraja. Većina učenika je znala ponešto o tome preko priča roditelja, djedova i baka, ali se s istim nije aktivno Slika 4susretala. Zato smo kao cilj našeg projekta odabrali istraživanje kulturne baštine – materijalne i nematerijalne, kako svoje tako i europskih zemalja koje nas okružuju. Aktivnosti projekta smo zamislili na način da budu zanimljive, dostupne, povezane sa europskom kulturom i dokumentirane kroz digitalne alate. Na taj način rezultati našeg projekta uvijek će biti dostupni svima koji se žele baviti daljnjim istraživanjem kulturne baštine, a ponajprije našim učenicima, učiteljima, roditeljima te užoj i široj zajednici. S obzirom da surađujemo sa stranim partnerima, putem društvenih mreža i međunarodnih platformi, rezultati projekta su vidljivi i na internacionalnoj razini.

Nakon što smo dobili obavijest da nam je projekt odobren od strane Agencije za mobilnost i….., u njegovo provođenje aktivno smo uključili učenike i učitelje naše škole koji su iskazali interes za sudjelovanje, roditelje, djedove i bake te lokalnu zajednicu. Učitelji su organizirali i koordinirali aktivnosti i radionice u kojima su sudjelovali brojni učenici i roditelji. U svom radu korelirali smo elemente kulturne baštine kroz jezik, glazbu, ples, hranu, povijesne sadržaje, likovnu umjetnost i tradicionalne igre. Roditelji, kao i članovi uže i šire obitelji, sudjelovali su u prenošenju znanja vezanih uz tradicionalne običaje pomažući u prikupljanju materijala koji su pomogli uspješnoj realizaciji našeg projekta. Brojni vanjski suradnici bili su pozvani održati predavanja o kulturnoj baštini našeg kraja, a lokalna zajednica nam je pomogla u prezentiranju svega što smo radili.

Naša škola, kao koordinator projekta, u aktivnostima je stavila naglasak na istraživanje tradicionalnih plesova, pjesama, hrane, igara i legenda te izrađivanju ručnih radova s tradicionalnim motivima. U suradnji s lokalnom zajednicom, učenici i učitelji su se upoznali s turopoljskim govorom, koji je uvršten u popis nematerijalne baštine Hrvatske. Pomoću starih recepata, prikupljenih iz priča djedova i baka, učenici su pripremali i kušali tradicionalna turopoljska jela. Učenici su izrađivali reklame za tradicionalni proizvod lokalne kulture te izrađivali digitalne karte Turopolja s prostornim razmještajem kulturno-povijesnih spomenika. Različitim tehnikama likovnog izražavanja su prikazivali motive kulturne baštine svoga kraja, ali i kulture država partnera. Igrali smo stare tradicionalne dječje igre i brojalice. Izradom multimedijalnog kviza s temama kulturne baštine, učenici su promovirali europsku baštinu. Suradnjom s lokalnim KUD-om, učenici su naučili plesove i pjesme našeg kraja te država partnera.

Škola iz Italije je, uz zajedničke aktivnosti, bila zadužena za proučavanje dvoraca, crkvi, legendi i tradicionalnih običaja. Škola iz Makedonije brinula je o digitalnim alatima koji su se koristili kroz trajanje projekta, proučavala stare dječje igre, crkve, arheološka nalazišta, tradicionalne pjesme, plesove, instrumente i nošnje.

Projekt je trajao dvije godine, a nakon provedenih aktivnosti učenici su naučili Slika 5prepoznati, analizirati i vrednovati elemente materijalne i nematerijalne kulturne baštine zavičaja i država partnera. Kao rezultat zajedničkih aktivnosti ostvareni su planirani rezultati: video o projektu, rječnik u tiskanom i digitalnom obliku, tradicionalna kuharica u tiskanom i digitalnom obliku, digitalne tematske karte, knjiga legendi, brojni ručni radovi s tradicionalnim motivima. U našoj školi je uređen etno kutak u kojem i dalje redovito izlažemo radove učenika vezane uz kulturnu baštinu te objavljujemo novosti vezane uz kulturu i tradiciju našeg kraja.

Tijekom mobilnosti, ali i u međusobnom druženja s učenicima iz drugih zemalja, učenici i nastavnici su stekli znanje o važnosti očuvanja kulturne baštine, kako svoje tako i zemalja partnera. Provođenjem ovog projekta, učenici su razvili svoje socijalne vještine, komunikacijske vještine, ali i životne vještine. Spoznali su da poznavanjem i očuvanjem kulturne baštine svoga kraja bolje shvaćaju svoju prošlost, a koja ih onda osnažuje u daljnjem budućem životu.
Posebno bi istakli poveznicu koja prikazuje video uradak s većinom odrađenih aktivnosti i brojnim rezultatima našeg zajedničkog rada na ovom projektu.

Planiramo i dalje nastaviti u tom smjeru s novim generacijama učenika koji nam dolaze kako bi podučili da elemente tradicije mogu staviti u moderan kontekst današnjeg vremena pri tome izgrađujući kreativnost, medijsku pismenost, prezentacijske vještine i samopouzdanje. A najviše od svega, podučiti ih staviti kulturnu baštinu u širi kontekst i pritom smanjili predrasude te razvijali toleranciju s obzirom na različitost kultura.

Nastava upoznavanja okoliša na daljinu

silvija_permoser

Silvija Permoser

Sažetak

Uz epidemiju i nastavu na daljinu svi sudionici odgojno-obrazovnog rada susreli su se s novom, nepoznatom situacijom. Nastavu upoznavanja okoliša željela sam organizirati za učenike 1.razreda tako što ću ih motivirati da istražuju i budu aktivni. Aktivnosti sam podijelila u dva sklopa: izvođenje eksperimenata i aktivnosti u prirodi. Organizirani način rada bio je uspješan, jer su učenici bili motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju. Također su sami predlagali aktivnosti koje bi mogli izvoditi za vrijeme nastave na daljinu. Aktivnosti ću upotrijebiti i nadograditi i sa sljedećom generacijom učenika.

Ključne riječi: upoznavanje okoliša, nastava na daljinu, istraživanje, kretanje

Uvod

Proglašenje epidemije i zatvaranje škola nakon toga je sve nas, koji smo uključeni u obrazovni sustav, dovelo u novu, nepoznatu situaciju. Svi mi, koji smo uključeni u odgojno-obrazovni proces (učenici, učitelji i roditelji), nikada se do sada nismo našli u takvoj situaciji. Prvi dani bili su posvećeni ponavljanju i utvrđivanju znanja. Kada smo shvatili da je nastava na daljinu postala naša nova realnost, morali smo se posvetiti i obradi novog gradiva. Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? To su bila moja osnovna pitanja prilikom planiranja nastave i pripreme zadataka za učenike.

Planiranje rada

Za vrijeme nastave na daljinu podučavala sam djecu prvog razreda. Podučavanje mlađih učenika po prirodi je drugačije od podučavanja starijih. Njihovo učenje najučinkovitije je kada se odvija kroz igru i kretanje, tako da su moj vodič u planiranju i pripremi zadataka bila sljedeća pitanja: Koje gradivo? Na koji način? Gdje? Čime? Prilikom planiranja i pripreme zadataka imala sam u mislima da učenici trebaju istraživati, kretati se i upoznavati okoliš.

Pregledala sam nastavni plan za predmet Upoznavanje okoliša i naglasila sadržaje s kojima ću kod učenika moći razvijati vještine usporedbe, predviđanja i donošenja zaključaka, eksperimentiranja, promatranja, istraživanja. Kod učenika sam željela potaknuti kreativnost, korištenje svih njihovih čula i razvijati ručne vještine.

Spomenute vještine i sposobnosti trebale su se razvijati u sklopu svih tematskih sklopova predmeta upoznavanje okoliša. Teme sam prilagodila interesu djece, njihovom odazivu na prethodne zadatke i činjenici da učenici naše škole žive u ruralnom okruženju. Svi moji učenici su za vrijeme nastave na daljinu prirodu imali na dohvat ruke. Ova činjenica mi je bila velika potpora u planiranju aktivnosti.

Primjeri zadataka i aktivnosti

Od svih zadataka koje sam za vrijeme nastave na daljinu pripremila za učenike, predstavit ću one koji su bili vrlo dobro prihvaćeni među učenicima i na koje sam dobila više pozitivnih odaziva.

Započeli smo, naravno, s eksperimentom, koji je bio tematski povezan s epidemijom, a nakon toga smo nastavili s drugim eksperimentima. S odabranim sam eksperimentima kod učenika željela potaknuti detaljno promatranje, razmišljanje, donošenje zaključaka i predviđanje, što će se dogoditi, odnosno kako će se eksperiment odvijati te ukazati na važnost bilježenja tijeka eksperimenta.

  • PRESTRAŠENI PAPAR

Izvođenjem ovog eksperimenta provjerili su sviđa li se bacilima i bakterijama sapun. Tijekom postupka riješili su i nastavni listić te zaključili zašto prilikom slika 1_Eksperiment Prestrašeni paparpranja ruku koristimo sapun.

U manju posudicu ulili su vodu. U nju su usuli puno papra (“viruse i bakterije”). Umočili su prst u vodu s paprom i promatrali što se događa. Nakon toga su prst najprije umočili u sredstvo za pranje posuđa, a onda u vodu s paprom (Prestrašeni poper, s. a.).

Slika 1. Eksperiment Prestrašeni papar

  • SVJETLUCAVE KOVANICE

Prije izvođenja eksperimenta nacrtali su ili napisali što misle da će se dogoditi s kovanicama koje će staviti u ocat. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment.

U čašu su do polovice ulili ocat. U ocat su dodali malu žlicu soli i miješali toliko dugo dok se sol nije u potpunosti otopila. U otopinu su stavili par (najmanje četiri) kovanica (starih, prljavih, zahrđalih). Pričekali su par minuta slika 2_eksperiment Svjetlucave kovanicei nakon toga iz čaše izvadili dvije kovanice, stavili ih na papirnatu salvetu i ostavili da se osuše. Iz čaše su izvadili i preostale kovanice, isprali ih vodom i isto tako ostavili da se osuše. Kovanice su međusobno usporedili i u bilježnicu napisali svoje zaključke (Nieto Martinez, 2015, 48, 49).

Slika 2. Eksperiment Svjetlucave kovanice

  • SVIJEĆA U VODI

Prije izvođenja eksperimenta zapisali su predviđanje hoće li se svijeća ugasiti kad je prekriju čašom. Nakon toga su prema uputama izveli eksperiment i svoje zaključke nacrtali ili napisali.

Svijeću su stavili na tanjur i u njega nalili malo vode. U nazočnosti odrasle osobe upalili su svijeću. Upaljenu svijeću pažljivo su prekrili čašom i promatrali. Nakon toga su eksperiment ponovili i brojili koliko dugo svijeća gori ispod čaše (Sveča v vodi, s. a.).

  • TORNADO

Eksperiment su izveli prema uputama i nakon toga nacrtali što su primijetili tijekom procesa izvođenja.

Čašu su napunili vodom. Dodali su par kapi sredstva za pranje posuđa. Jednom rukom su držali čašu, a drugom rukom žlicu. Snažno su miješali u smjeru kazaljke na satu. Nakon toga su žlicu izvadili iz čaše i promatrali što se dešava u čaši.

Drugi sklop zadataka, koji im se također jako svidio, bio je usmjeren na aktivnosti u prirodi. Odnosile su se na kretanje, promatranje, istraživanje, poticanje kreativnosti i razvijanje ručnih vještina.

  • IGRA DODIRNI…

S roditeljima ili braćom i sestrama mogli su igrati igru Dodirni… Zadatak je bilo moguće izvoditi vani, u prirodi ili u stanu. Neke upute sam za njih pripremila ja, a ostale su učenici, odnosno drugi, koji su uključeni u igru, usput izmišljali.

Dodirni nešto što…

… čuješ,… miriše,… je hrapavo,… je ukusno, svijetli,… (Gradivo za učitelje, s. a.).

  • LOVIM BOJE

Učenici su tražili boje koje su navedene na nastavnom listiću. Nisu bili ograničeni mjestom na kojem su tražili boje, već uputama da boje traže u prirodi, a ne na predmetima koje je napravio čovjek.

Potraži nešto….

… žuto, … bijelo, … ljubičasto, … crno, … (Gradivo za učitelje, s. a.).

  • NAPRAVIMO SKLONIŠTE

Od materijala koji su pronašli u šumi sastavili su sklonište za patuljke. U tome su bili vrlo maštoviti i kreativni. Naravno, u radu im je bila potrebna i pomoć odrasle osobe.slika 3_Križić Kružić

  • KRIŽIĆ KRUŽIĆ

U šumi su potražili grančice i češere ili kamenčiće i napravili si prostor gdje mogu igrati igru Križić Kružić.

Slika 3: Igra Križić Kružić

  • UPOZNAJ DRVO

Pomoću nastavnog listića u šumi su tražili drveća različitih karakteristika: drvo s grubom korom, mlado drvo , drvo s rupom u deblu, odumrlo drvo … (Spoznaj drevo, 2020)

slika 4_ Kolaž dokaza učenika za zadatak Upoznaj drvoSlika 4: Kolaž dokaza učenika za zadatak Upoznaj drvo

  • ŽIVOTNI CIKLUS MASLAČKA

Na travnjaku su pomoću nastavnog listića tražili cvjetove maslačka u različitim fazama cvjetanja (Življenjski krog regrata, 2020).

  • ŠUMSKI BINGO

Pomoću nastavnog listića sa slikama životinja, biljaka i predmeta pronađenih u šumi, učenici su igrali bingo. Morali su pronaći pet životinja, biljaka ili predmeta u stupcu, retku ili dijagonali (Gozdni bingo, 2020).

Oba sklopa zadataka učenici su dobro prihvatili. Bili su motivirani za rad, a istovremeno su napredovali i u promatranju, predviđanju i eksperimentiranju.

Zaključak

Nastava na daljinu od učitelja je zahtijevala puno energije, snalažljivosti i pozitivne usmjerenosti. Cilj koji sam si zadala u pripremi zadataka bio je ostvaren. Učenicima su zadaci bili zanimljivi, donijeli su im motiviranost za rad te su mnogo puta pripremljene zadatke nadograđivali svojim idejama. Uz potporu roditelja, učenici su mi slali dokaze o učenju i dojmove koje su stekli prilikom izvedenih eksperimenata i aktivnosti u prirodi.

U video konferencijskim sastancima i telefonskim razgovorima učenici su molili za slične zadatke te su mi poneku ideju predložili i sami. Sretna sam što sam za učenike uspjela pripremiti zadatke koji su u njima probudili interes za učenjem, razvili razne vještine i dali im motivaciju i za one, za njih “teže” zadatke, kao što su npr. vježbe čitanja i prepisivanja.

Nastavu već u normalnim okolnostima volim izvoditi aktivno i na otvorenom. Zahvaljujući iskustvu koje sam stekla tijekom izvođenja nastave na daljinu dobila sam potvrdu da je učenicima takav način rada blizak i da im se sviđa. Odlučila sam ga dodatno nadograditi za sljedeću generaciju učenika.

Literatura

  1. Gozdni bingo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/gozdni-bingo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  2. Gradivo za učitelje, Lilibi.si [online] https://www.lilibi.si/gradivo-za-ucitelje#tab=1 [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  3. Kolar, M., 2011. [elektronički izvor] Učni načrt. Program osnovna šola: Spoznavanje okolja, Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo. Dostupno na: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_spoznavanje_okolja_pop.pdf [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  4. Nieto Martinez, C., 2015. [online] Zabavni poskusi za otroke, Ljubljana: Mladinska knjiga. Dostupno na: https://www.emka.si/webapp/wcs/stores/servlet/sl/emkasi/zabavni-poskusi-za-otroke-1970800-pr [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  5. Prestrašeni poper, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/prestraseni-poper [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  6. Razvojni krog regrata, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/razvojne-faze-cvetenja-regrata/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  7. Spoznaj drevo, 2020. Inštitut za gozdno pedagogiko [online] Dostupno na: http://gozdna-pedagogika.si/spoznaj-drevo/ [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  8. Sveča v vodi, Cevkovo mesto [online] Dostupno na: http://www.cevko.si/brihtna-buca/sveca-v-vodi [datum posjeta stranice: 1. 7. 2020.].
  9. Izvori fotografija: osobni arhiv

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi

iva_ipsin

Iva Ipšin, profesor mentor informatike

Međunarodni Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine u veljači. Ove godine tema je bila “Zajedno za bolji internet”, sa svrhom osvješćivanja svih korisnika kako bi internet učinili sigurnijim i boljim mjestom za sve, a posebno za djecu i mlade.

Nastavnici informatike i matematike Srednje škole Ivan Švear Ivanić Grad provodili su aktivnosti na tu temu na sam dan obilježavanja 9. veljače 2021. godine, ali i kroz cijeli tjedan od 8. do 12. veljače 2021. godine.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, digitalni sadržaji, kviz, istraživanje.

1. Aktivnosti

Većina aktivnosti provodila se online zbog preporučenih epidemioloških mjera i aktualnom primjenjivom modelu nastave. Provedeno je mnoštvo radionica, predavanja, kvizova, anketa, razgovora, rasprava nakon pogledanih videopriloga (Isprepletena priča, Ovisnost o internetu, Društvene mreže i mladi, Gaming), projektnih zadataka izrade digitalnih sadržaja u gotovo svim razrednim odjelima, te je održan jedan roditeljski sastanak. Učenici su se mogli uključiti u ZOOM webinar za djecu i mlade pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“, te sudjelovati u nagradnom kvizu DSI2021 i kvizu Potragu za boljim internetom.

2. Teme

Teme koje su se obrađivale sa učenicima su: Autorska prava, Cyberbullying, Krađa identiteta, Zaštita osobnih podataka, Ovisnost o internetu, Razmisli pa klikni, Zloćudni programi i kako se zaštititi, Digitalni tragovi, Phishing, Hoax, Lozinke i higijena lozinki, Kome se obratiti za pomoć, Gaming, Kolačići, Privatnost i postavke privatnosti.

3. Primjeri digitalnih sadržaja koje su izradili učenici naše Škole

Digitalni sadržaj 1 (poveznica: https://prezi.com/view/OcEklil4WXhpWaf5BKlG/ ) izradila je učenica Iva Ozimec 2.c razreda Opće gimnazije (izdvojena lokacija Križ) u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Prezi.

Digitalni sadržaj 2 (poveznica: https://app.emaze.com/@AOTLFTWFR/tiles#Home ) izradila je učenica Marija Ferinović 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Emaze.

Digitalni sadržaj 3 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1gcVMIzMnn9QCoGR30Xn9kZBU5DCi2WVL/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lara Brebrić 2.b razreda Opće gimnazije u sklopu izborne nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni online alat Canva.

Digitalni sadržaj 4 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1cJp76-a4B_SO17BxzjPzgpwYRq_65VvJ/view?usp=sharing ) izradila je Mirjam Bartolić učenica 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 5 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1afIRhKXQpeLaAj68VGDZuHrRAvfdf9aw/view?usp=sharing ) izradila je učenica Lea Klasić 1.b razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

Digitalni sadržaj 6 (poveznica: https://drive.google.com/file/d/1Y1daHCmRePeXnGix22JXzjZAHdZMjbma/view?usp=sharing ) izradila je učenica Margita Češković 1.a razreda Opće gimnazije u sklopu nastave Informatike. Učenica je za izradu koristila digitalni alat PowerPoint.

4. Istraživanje – Sigurnost i ponašanje mladih na internetu

Istraživanje se provodilo sa svrhom analize karakteristika i ponašanja mladih srednjoškolaca na internetu (sudjelovali su samo učenici naše škole). Kao način prikupljanja podataka koristio se upitnik izrađen u aplikaciji Google Forms. Upitnik je bio dobrovoljan i anoniman, te se nisu prikupljali osobni podaci. Podaci prikupljeni upitnikom koriste se isključivo u istraživačke svrhe, a provodila ga je nastavnica Iva Ipšin. Vrijeme provođenja: 8. – 12.2.2021., u tjednu kada su se provodile aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta (9.2.2021.).

Uzorak: 184 odgovora

SKUPNI IZVJEŠTAJ (u postotcima)

Grafikon1

U upitniku je sudjelovalo 54,3% (100) dječaka, 40,8% (75) djevojaka, te se 4,9% (9) nije željelo izjasniti.

Grafikon2

Na upitnik najviše je bilo odgovora učenika prvih razreda 34,8% (64), a najmanje maturanata 12,5% (23).

Grafikon3

Prema izlaznim podacima većina učenika na internetu provode od 4 do 6 sati, i to njih 30,4% (56). Do 2 sata dnevno provodi ih samo 6% (11), a više od 8 sati dnevno provodi na internetu njih 18,5% (34).

Grafikon4

Učenici Internet najviše koriste za zabavu 64,1% (118). Za školske aktivnosti Internet najviše koristi njih 21,7% (40), dok je za informiranje internet važan za 9,2% (17) učenika. Također, zanemariv broj učenika Internet najviše koristi za sve navedeno, online igre, komunikaciju, gledanje serija i filmova.

Grafikon5

Od društvenih mreža učenici najviše koriste YouTube 95,7% (176), zatim Instagram 87,5% (161), Snapchat 70,1% (129), TikTok 52,2% (96), Facebook 38% (70), Pinterest 32,1% (59), Reddit i Twitter 15,2 % (28). Ostale društvene mreže koje učenici koriste ali u manjoj mjeri su MySpace, Linkedin, STEAM, WhatsApp, Viber, 9GAG, Trove-twich i Discord.

Grafikon6

Učenici se ponekad susreću sa sadržajima koji uključuju nasilje i to njih 59,8% (110). Nikada nije naišlo na nasilni sadržaj njih 36,4% (67), a često njih 3,8% (7).

Grafikon7

Dobar je pokazatelj da se njih 50% (92) nikada nije susrelo sa sadržajima na društvenim mrežama koji upućuju na vršnjačko nasilje (cyberbullying). 45,1% (83) učenika ponekad se susrelo s takvim sadržajem, a 4,9% (9) njih nikada.

Grafikon8

78% (144) učenika smatra da može prepoznati lažni profil na društvenoj mreži. Njih 19,6% (36) nije sigurno u vlastitu sposobnost otkrivanja lažnog profila, a samo 2,2% (5) ne zna prepoznati lažni profil na društvenoj mreži.

Grafikon9

Da im se netko lažno predstavio na društvenim mrežama tvrdi više od pola njih i to 56,5% (104). 35,9% (66) učenika nije se susrelo sa takvim slučajem, dok 7,6% (14) njih nisu sigurni tj. ne znaju.

Grafikon10

Sa lažnim profilima naši učenici postupaju na sljedeći način: gotovo pola njih 49,5% (91) ignorira zahtjeve, čak 40,8% (75) učenika prijavljuje lažan profil, 5,4% (10) odgovara da se nisu nikada susreli sa lažnim profilom, dva učenika nastavila su prijateljstvo s lažnim profilom zbog znatiželje, dok su u manjoj mjeri učenici blokirali lažne profile na društvenoj mreži.

Grafikon11

Čak 51.6% (95) učenika naišlo je na eksplicitne sadržaje i pornografiju na društvenim mrežama, njih 37% (68) nije nikada, a 11.4% (21) nažalost često se susreće sa takvim sadržajem.

Grafikon12

U slučaju neprimjerenog sadržaja učenici većinom prijavljuju takve sadržaje i to njih 60,3% (111), dok njih 33,2% (61) ne čini ništa. 5,4% (10) učenika obavijesti starije, a 1,1% (2) sudjeluje u komentiranju takvog sadržaja.

Grafikon13

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i pravila privatnosti, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 52,7% (97), ocjenom 5 32,1% (59) učenika, ocjenom 3 14,7% (27), dok se samo jedan učenik ocjenjuje ocjenom 2, a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Grafikon14

Prema izlaznim podacima vidljivo je da većina učenika istu lozinku koristi za sve usluge koje koristi na internetu, i to njih 73,9% (136). 20,7% (38) učenika ne koristi istu lozinku, dok u manjoj mjeri učenici za samo neke usluge imaju istu lozinku.

Grafikon15

Čak 50,5% (93) učenika svoje lozinke nikada ne mijenja. 30,4% (56) njih svoje lozinke mijenja jednom godišnje, 11,4% (21) svaka tri mjeseca, a 7,6% (14) učenika lozinke mijenja svakih 6 mjeseci.

Grafikon16

Kod samoprocjene na ponuđenoj skali od 1 (minimalno) do 5 (u potpunosti) vezano za poznavanje rizika i načina zaštite svojih uređaja od zloćudnih programa, učenici se u većini ocjenjuju ocjenom 4 i to njih 43,5% (80), ocjenom 3 26,6% (49) učenika, ocjenom 5 25,5% (47), ocjenom 2 4,3% (8), a ocjenom 1 niti jedan učenik.

Grafikon17

Svoje uređaje ima zaštićeno čak 76,6% (141) učenika, 14,7% (27) njih ne zna da li na uređaju ima neki antivirusni program, a 8,7% (16) učenika nema nikakvu zaštitu svog uređaja.

Grafikon18

85,3% (157) učenika redovito ažurira svoj uređaj, 8,7% (16) ne zna, a 6% (11) ne ažurira svoj uređaj.

Istraživanje je pokazalo da su učenici naše škole prilično samouvjereni u vlastito poznavanje mogućih rizika koje prijete na internetu, te načine na koje se mogu zaštititi. Također većina učenika ispravno postupa kada na društvenim mrežama naiđe na neprimjeren sadržaj i u slučaju kada im se netko lažno predstavlja. No, ono na čemu treba poraditi je edukacija mladih o higijeni i održavanju lozinki, te također edukacija i osvješćivanje o načinima zaštite svojih uređaja od zlonamjernih programa.

5. Zaključak

Učenici su pokazali veliku zainteresiranost za teme o kojima su slušali i rado su sudjelovali u aktivnostima koje su im pripremili njihovi nastavnici, te vjerujemo da će sve što su naučili i primjenjivati, te zajedno učiniti Internet boljim mjestom za sve nas.

6. Literatura

  1. https://csi.hr/
  2. https://www.dansigurnijeginterneta.org/
  3. https://www.saferinternetday.org/

Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba!

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

U ovom se članku opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: na početku je uvod, zatim dio u kojem se govori o samom projektu, te opis i rezultati istraživanja. Na kraju se nalazi zaključak i popis literature. U radu je dato nekoliko tabela i grafičkih prikaza.

Ključne riječi: Erasmus + program, projekt, istraživanje, sreća.

Uvod

Članak govori o Erasmus + projektu i jednoj njegovoj aktivnosti. Ta aktivnost odnosi se na istraživanje o sreći. Istraživanje nosi naslov: „Ja sam sretna osoba”. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza koristila se kao alat za učenje i podučavanje.

Sve aktivnosti u sklopu istraživanja provedene su na satu i služile su kao primjer u obradi nastavnog sadržaja iz predmeta Statistika. Na stvarnom primjeru učenici su usvojili osnovne pojmove iz statistike, primijenili naučeno na tabelarnom i grafičkom prikazivanju podataka te izrekli vlastiti zaključak.

Osim istraživanja za potvrđivanja hipoteza, ovo istraživanje služilo je i za obradu i primjenu nastavnog sadržaja na primjeru te povezivanju teorijskog i praktičnog znanja.

Give a hand to become a friend

Social cohesion – give a hand to become a friend naziv je Erasmus + projekta koji se od 1. studenoga 2019. godine provodi u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. U projektu sudjeluju škole iz Mađarske, Bugarske, Litve, Španjolske i Portugala. Projekt je započeo 1. studenoga 2019. godine i traje 24 mjeseca, odnosno do 31. listopada 2021. godine. Radni jezik projekta je Engleski jezik. Glavni je cilj projekta razmjena dobrih praksi te povezanost i socijalna jednakost između naroda. Projekt uključuje mnoga društvena događanja poput: sportskih igara, planinarenja, istraživanje povijesnih mjesta, proslave lokalnih praznika, festivala, narodnih plesova, kazališnih skečeva i slično.

Teme koje će se obrađivati tijekom projekta jesu: stanovništvo Europske unije, svijest i demokracija u Europskoj uniji, mentalno zdravlje, umjetnost i glazbena terapija, sport, aktivnosti na otvorenom, okoliš, hrana, baština i sl. Prva je tema projekta Kulturna savjest. ICT nastavnici podučiti će učenike o sigurnosti na internetu te autorskim pravima. Učenici će istražiti kulturno naslijeđe partnera projekta. Prva se mobilnost odvija u Mađarskoj a zadatak su kulturno-tradicijske igre. Učenici će predstaviti svoju školu i državu te nekoliko kulturno-tradicijskih igara. Svaka će škola za drugu mobilnost u Bugarsku pripremiti uradak za glazbeni festival te prezentaciju svoje škole i zemlje iz koje dolaze. U ovom će se dijelu koristiti glazba kao alat za učenje. Druga je tema mentalno zdravlje koja će se provoditi kroz umjetnost i glazbenu terapiju. Svaka će zemlja pripremiti nekoliko tradicijskih pjesama za treću mobilnost za festival u Litvi. Sudionici će izraditi i digitalni časopis. U ovom se dijelu koristi tradicijska glazba kao alat za učenje. Zadatak kojim će se polaznici projekta baviti u Portugalu znanje je i istraživanje o likovnoj umjetnosti. Treća je tema sport i aktivnosti na otvorenome. Učenici će upoznati korištenje tehnologije u pješačenju i planinarenju. Puno će se hodati i planinariti kroz povijesna mjesta. Četvrta je tema prijateljsko okruženje. U Hrvatskoj će se obrađivati zadatak „Tclip_image002radicijski plesovi” kao alat za učenje. U Hrvatskoj će se organizirati festival plesa. Peta je tema hrana. Svaka će škola obilježiti dan posvećen zdravoj tradicijskoj hrani. Učenici će istražiti i prezentirati ljekovito bilje. U Španjolskoj će se obrađivati zadatak na temu kuhanja za zdravi život.

Slika 1. Logo projekta

Ja sam sretna osoba!

Jedna od aktivnosti unutar projekta je i provođenje istraživanja o sreći. Cilj je pronaći najsretniju skupinu učenika unutar škole. Istraživanje je osmišljeno na satu statistike u trećem razredu Gimnazije i strukovne škola Bernardina Frankopana u zanimanju ekonomist.

U suradnji s učenicima osmišljena je anketa koja se sastojala od dvije skupine pitanja. Prvu skupinu su činila demografska pitanja vezana uz spol, razred i smjer (zanimanje) a druga skupina pitanja odnosila se na stavove o sreći. Stavovi o sreći ocjenjivani su ocjenama od jedan do pet, a ocjenjivalo se deset tvrdnji. Ocjena jedan znači da se ispitanik uopće ne slaže s tvrdnjom, ocjena dva ispitanik se slaže u maloj mjeri s tvrdnjom, ocjena tri ispitanik se djelomično slaže s tvrdnjom, ocjena četiri ispitanik se u većoj mjeri slaže s tvrdnjom i ocjena pet ispitanik se u potpunosti slaže s tvrdnjom.

Nakon kratke rasprave između učenika, postavljene su dvije hipoteze koje se odnose na dvije tvrdnje unutar istraživanja. U istraživanje su stavljene i ostale tvrdnje kako bi se mogli kasnije donijeti i neki drugi zaključci. Prva hipoteza odnosi se na tvrdnju: Ja sam sretna osoba! Pretpostavljeno je da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem). Druga hipoteza se odnosi na tvrdnju Ja sam zadovoljan svojim životom! I ovdje je pretpostavljeno da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem).

Kad je anketa sastavljena i složena u dokument, isprintana je, te se krenulo u provođenje ispitivanja. Odlučeno je da će se podaci prikupljati klasičnom metodom. Učenici su u paru obišli razrede u školi i proveli ispitivanje. Nakon toga ankete su sortirane te je pomoću Microsoft Excela izrađena analiza istraživanja. U analizi rezultata korišten je i program Statistica.

Tabela 1. prikazuje broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju. U istraživanju je sudjelovalo 249 od 274 učenika.

Tabela 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, a po usmjerenjima,tj.zanimanjima. Za svako usmjerenje uzeta je prosječna ocjena. Iz tabele se vidi da je većina učenika ocijenila tvrdnje visokom ocjenom. Učenici opće i jezične gimnazije su najsretniji učenici, a učenici jezične gimnazije najzadovoljniji učenici naše Škole.

Tablica 1. Broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju, Ogulin, prosinac 2019. – siječanj 2020. tablica1Izvor: Vlastito istraživanje

Tablica 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po usmjerenjima, prosinac 2019. – siječanj 2020.tablica2Izvor: Vlastito istraživanje

Legenda:
v og = opća gimnazija
v jg = jezična gimnazija
v htt = hotelijersko – turistički tehničar
v e = ekonomist
v p = prodavač

Grafikon 1. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020.grafikon1Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 1. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći. Svaka tvrdnja ima prosječnu ocjenu. Iz rezultata zaključujemo da su naši učenici sretni učenici. Grafikon prikazuje da su naši učenici dali visoke ocjene sigurnosti, prijateljima, obitelji, a s druge strane niske ocjene su dali pitanjima vezanima uz materijalno, kao što je npr. najnoviji mobitel.

Grafikon 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020., rezultati po spolu grafikon2Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina, o sreći, a izdvojeno po spolu. Iz grafikona je vidljivo da su djevojke tvrdnje označavale višom ocjenom od dječaka.

Grafikon 3. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima za tvrdnje Ja sam sretna osoba! i Ja sam zadovoljan svojim životom!, prosinac 2019. – siječanj 2020.grafikon3Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 3. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima,a vezano za za tvrdnje :”Ja sam sretna osoba!” i „Ja sam zadovoljan svojim životom!”. Ove dvije tvrdnje ujedno su uzete i za hipoteze istraživanja. Pretpostavljeno je da će učenici tvrdnje ocijeniti ocjenom četiri. Tvrdnja: ”Ja sam sretna osoba!” ima prosječnu ocjenu 4,18 (izvor: grafikon 1.), čime je hipoteza potvrđena. Rezultati su prikazani po razredima, jer je zadatak bio i pronaći najsretniju skupinu učenika. Najsretnija skupina su učenici koji dolaze iz drugog c razreda. Iz grafikona se vidi da i drugi učenici ovoj tvrdnji daju prosječnu ocjenu četiri.

Grafikon 4. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima, prosinac 2019. – siječanj 2020.grafikon4Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 4. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima. Učenici su i po razredima tvrdnje označili visokim ocjenama. Iz grafikona se vidi da učenici sreću vide u zdravlju i obitelj te da su i oni sami sretni i zadovoljni.

Zaključak

Projektna nastava daje učenicima mogućnost povezivanja teorijskog i praktičnog znanja. Isto tako, učenici mogu raditi na konkretnim primjerima. Kroz ovo istraživanje moglo se puno toga naučiti, od osmišljavanja istraživanja, provođenja i analize do izvođenja zaključaka. Istraživanje je na zanimljiv način dalo učenicima priliku da usvoje osnovna znanja iz predmeta statistika. Istraživanje je jedno novo iskustvo za učenike, koje će zasigurno dugo pamtiti, jer su sudjelovali od početka do kraja istraživanja.

U radu su postavljene dvije hipoteze koje su i dokazane. Zanimljivo je da su prilikom osmišljavanja istraživanja izrečene još neke hipoteze koje su također potvrđene. Tako je npr. izrečena pretpostavka da sreća nije novac ili da sreća nije imati najnoviji mobitel.

Literatura

1. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion

2. Rumenović, B. (2015.): Smjernice za privlačenje i zadržavanje ljudskih resursa u ogulinskom kraju, specijalistički poslijediplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula

3. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu

Utjecaj klasične glazbe na koncentraciju djece

brigita_lutersmit

Brigita Luteršmit

Sažetak

Već i Platon je napisao: „Glazba je moralni zakon. Ona daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i šarm te život svemu što postoji.“

Poznato je da klasična glazba ima pozitivan utjecaj na učenje, da povećava koncentraciju i produktivnost te pozitivno utječe na samopouzdanje.

Učiteljica sam glazbene umjetnosti, pjevačkog zbora, klavira, satova glazbe u vrtiću i u prilici sam raditi s djecom od 4 do 14 godina starosti. Moj rad je vrlo raznolik. Susrećem se s djecom koju glazba istinski veseli i dio je njihovih života, kao i s djecom kojoj glazba služi samo za ispunjavanje tišine.

U svom istraživanju fokusirala sam se na utjecaj klasične glazbe, ponajprije na koncentraciju i produktivnost djece od vrtića do 9. razreda.

Slušali smo glazbu W. A. Mozarta, budući da se pretpostavlja da upravo ova glazba najviše utječe na koncentraciju djece, što se naziva Mozartov učinak.

Ključne riječi: Mozartov učinak, klasična glazba, istraživanje, slušanje

Uvod

Već i plod u trudnoći je vrlo osjetljiv i prijemčiv za glazbu te se uz različite zvukove budi, a prihvatljivost i osjećaj za glazbu trebali bi se najintenzivnije razvijati između treće i četvrte godine starosti. Mala djeca koja redovito pohađaju nastavu iz glazbe pokazuju veće motoričke i matematičke vještine te čitaju bolje od onih koji takvu nastavu nemaju.

Učenici srednjih škola koji pjevaju ili sviraju glazbeni instrument na provjerama znanja postižu značajno bolje rezultate od onih koji se ne bave takvim aktivnostima.

Kod odraslih osoba koje su u dječjoj dobi pohađale glazbenu nastavu sinkroniziranost moždanih polutki bolja je nego kod onih koji takvu nastavu nisu pohađale te takve osobe također bolje pamte riječi.

Pozitivni učinci glazbe:

  • može umiriti ili potaknuti otkucaje srca bebe u maternici,
  • jača imunološki sistem,
  • utječe na raspoloženje,
  • poboljšava pamćenje,
  • povećava koncentraciju,
  • povećava produktivnost,
  • liječi i umiruje,
  • poboljšava koncentraciju,
  • utječe na disanje i otkucaje srca,…
  • pozitivno utječe na učenje stranih jezika, znanje matematike,…

Utjecaj glazbe različitih povijesnih razdoblja

Pretpostavlja se da glazba različitih razdoblja ima različit utjecaj na ljude (Campbell 2000.).

GREGORIJANSKI KORAL trebao bi radi ritma disanja čovjeka pridonijeti osjećaju opuštenosti.
BAROKNA GLAZBA potiče osjećaj reda, stabilnosti i primjerena je okolišu za učenje ili rad.
KLASIČNA GLAZBA je jednostavna i poboljšava koncentraciju, percepciju prostora i pamćenje.
GLAZBA ROMANTIZMA primjerena je za poticanje emocionalne inteligencije.
GLAZBA IMPRESIONIZMA potiče kreativnost.

Klasična glazba kao glazba za koncentraciju, pamćenje i učenje

Glazba ima snažan utjecaj na čovjeka, stoga je vrlo važno kakvu glazbu slušamo. Kod učenja glazba ima značajnu ulogu budući da povećava koncentraciju i utječe na brže razumijevanje i pamćenje gradiva.

Poznato je da koncentraciju povećava glazba koja je ritmična (50-70 udaraca u minuti) i melodično jasna jer to umiruje moždanu aktivnost. U našem primjeru to je klasična glazba, prvenstveno glazba W. A. Mozarta.

Znanstvenici su se 200 godina nakon smrti W. A. Mozarta počeli baviti njegovom glazbom i otkrili su da bi mogla imati ljekovit utjecaj, što su nazvali »Mozartov učinak«.

Učenici koji su 10 minuta slušali Mozartovu sonatu za 2 klavira u D-duru, u rješavanju Stanford-Binet IQ testa postigli su 8-9 bodova više od onih koji su bili u tišini ili su slušali glazbu za relaksaciju (Habe 2005.).

Moja prva starosna grupa bila su djeca vrtićke dobi u starosti od 4 do 5 godina. Ova grupa je vrlo raznolika, kako po starosti, tako i po ponašanju. Djeca su vrlo živahna, te su razdoblja njihove koncentracije vrlo kratka.

Druga starosna grupa bila su djeca 1. trijade (1.-3. razred osnovne škole), a zadnja grupa djeca šestog i sedmog razreda.

Uočila sam da je klasična glazba najveći utjecaj imala na djecu u vrtiću. Postali su smireni i pospani, međutim, učinak je bio kratkotrajan.

Učenici 1. trijade za vrijeme slušanja snimke bili su vrlo smireni, a netom nakon slušanja nemirni i skloni ludiranju. Učiteljica 1. razreda pokušala je glazbenu snimku pustiti kasnije za vrijeme održavanja nastave, kada su bili pozornost i koncentracija učenika ponovno veći.

Najveći problem predstavljalo je slušanje glazbe u višim razredima, prvenstveno učenicima s posebnim potrebama. Za vrijeme slušanja bili su nemirni, nisu se mogli fokusirati na slušanje, izjavili su da ova glazba na njih djeluje uznemirujuće.

Slika 1.- Učenici 1. razreda za vrijeme slušanja
Slika 1. Učenici 1. razreda za vrijeme slušanja

Klasična glazba svakako utječe na djecu, odnosno na okolinu. Rezultati bi mogli biti jasniji ukoliko bismo glazbu koristili na nastavi u dužem vremenskom periodu, budući da je djeci potrebno vrijeme privikavanja na glazbu. Veći problem predstavljaju ponajprije stariji učenici koji prema klasičnoj glazbi imaju negativan stav jer uglavnom slušaju pop glazbu i njima klasična glazba nije stvarala opuštajuću atmosferu, nego su jedva čekali da snimka što prije završi.

Literatura

  1. CAMPBELL D., Mozart za otroke (prebujanje otrokove ustvarjalnosti in mišljenja s pomočjo glasbe). Ljubljana, 2004. U prijevodu: CAMPBELL, D., Mozart za djecu (poticanje dječje kreativnosti i razmišljanja pomoću glazbe). Ljubljana, 2004.,
  2. HABE K., Vpliv glasbe na kognitivno funkcioniranje. Ljubljana, 2005. Doktorska disertacija. U prijevodu: HABE K., Utjecaj glazbe na kognitivno funkcioniranje, Ljubljana, 2004., Doktorska disertacija
  3. KOREN D., Razvoj slušnega zaznavanja v povezavi z glasbenimi dejavnostmi v zgodnjem otroštvu. Ljubljana, 2016. Magistrsko delo. U prijevodu: KOREN D., Razvoj slušnog prepoznavanja vezanog uz glazbene aktivnosti u ranom djetinjstvu, Ljubljana, 2016., Magistarski rad
  4. Mrežna stranica Po čemu se Mozartova glazba ističe u odnosu s glazbom drugih velikih skladatelja?, pristupljeno 5. 2. 2019
  5. Mrežna stranica Utječe li klasična glazba na razvoj djeteta?, pristupljeno 5. 2. 2019

Fotografija – vlastiti izvor

Naša rimska priča

lidija_seserko

Lidija Šešerko

Sažetak

U današnje vrijeme je projektna nastava nezamjenjiv način rada u našim školama kojeg je nemoguće zamisliti bez uspješne suradnje s drugim učiteljima i predmetima, to jest, međupredmetne suradnje.

Projekt “Naša rimska priča” počeli smo provoditi s učenicima na redovnoj nastavi iz povijesti i s učenicima koji su pohađali izborni predmet Turistički odgoj. Međupredmetno smo se povezali s izbornim predmetima Likovno stvaralaštvo i Informatika.

Istraživačku temu učenici su odabrali s obzirom na njihove interese. Proučavali smo život Rimljana u antičkom dobu. Prilikom rada surađivali smo i s Grand Hotelom Primus iz Ptuja koji nam je posudio odjeću koju su učenici predstavili na završnoj prezentaciji našeg projekta.

Takav način rada kod učenika je vrlo dobro prihvaćen. Učenici su iznimno aktivni i mogu sudjelovati ne samo kod izvođenja projekta nego i kod planiranja i vrednovanja.

Ključne riječi: projektna nastava, međupredmetna suradnja, istraživanje, život Rimljana

Uvod

Na redovnoj nastavi iz povijesti u svim razredima služim se projektnom nastavom pod uvjetom da su ispunjeni određeni kriteriji. Prvi važan čimbenik je vremensko ograničenje. Budući da projektnu nastavu nije moguće izvesti u 45 minuta, vrlo je poželjno da se nastava izvodi fleksibilno. Posebno značajno je i međupredmetno povezivanje s ostalim nastavnim predmetima te dobra suradnja s ostalim učiteljima. U ovom projektu ostvareno je međupredmetno povezivanje sa likovnom umjetnošću, tehnikom i tehnologijom te informatikom.

Svake godine na nastavi iz povijesti s učenicima sedmih razreda izvedemo projektni rad, naslovljen Naša rimska priča te nastavljamo rad i kroz izborni predmet Turistički odgoj.

Istraživačka tema je svake godine drugačija i u skladu je s nastavnim planom iz povijesti u sedmom razredu.

Glavni cilj koji želimo postići je učenje temeljeno na iskustvu i poticanje učenika na aktivno učenje.

Cijevi iz nastavnog plana:

SADRŽAJ IZBORA: SVAKODNEVNI ŽIVOT U ANTICI

Takvim načinom rada uvažavamo suvremene trendove poučavanja i rada s učenicima i tako razvijamo sljedeće kompetencije:

  • povećanje aktivne i samostalne uloge učenika na nastavi;
  • razvoj kompleksnog razmišljanja,
  • međupredmetno povezivanje na redovnoj nastavi;
  • razvoj ključnih kompetencija učenika (učenje za učenje, socijalne vještine, ručne spretnosti, informacijsko komunikacijske kompetencije, traženje rješenja….),
  • zalaganje za napredak učenika u timskom radu, međusobnoj suradnji, kod uporabe IKT (IKT=informacijsko komunikacijska tehnologija)

Učenicima sam dala vrlo detaljne upute za rad te prezentirala temu. Učenici su se podijelili u grupe s obzirom na njihove interese i želje. U svakoj su grupi odabrali vođu. Na nastavi iz informatike učenici su tražili podatke o svojoj temi.

U projekt je bila uključena i učiteljica likovne umjetnosti te su na tom predmetu učenici detaljnije upoznavali umjetnost starih Rimljana. Rad se odvijao u 4 grupe.

Prva grupa učenika bavila se tako istraživanjem odjevnih predmeta i modom u antici. Istraživali su kako su bili odjeveni muškarci, žene i djeca te kakva je bila razlika kod odijevanja između siromašnijih i bogatijih rimskih građana. U školi su izradili takvu odjeću, napravili frizure, dodali nakit i pripremili manju modnu reviju te su na taj način svoje spoznaje predstavili ostalim učenicima naše škole.

imageimage
Slike 1 i 2: Rimski buržoaz i senator (vlastiti izvor, 2017.)

clip_image002 clip_image004
Slike 3 i 4: Vestalka i rob (izvor: vlastiti, 2017)

clip_image002[4]Budući da projekt prikazujemo i na priredbi, povezali smo se s gradom Ptujem koji ima jaku rimsku tradiciju i Grand Hotelom Primus, gdje su nam izašli u susret posudivši nam prave rimske odjevne predmete.

Slika 5. Rimsko društvo (izvor: vlastito, 2017)

Druga grupa bavila se umjetnošću. Veći značaj pridodali su izradi mozaika, stoga je u toj radionici nastalo nekoliko krasnih proizvoda.

clip_image002[6] clip_image004
Slike 6 i 7: Mozaici (izvor: vlastiti, 2017.)

clip_image006 U trećoj su grupi učenici istraživali način stanovanja. Njihova tema bila je rimska kuća i njezina oprema. Istraživali su oblik rimske kuće, koje je prostorije sadržavala i kako je bila namještena, od kojeg je materijala bila sagrađena i kako su stari Rimljani svoja prebivališta ukrasili i uređivali. U radionicama su izrađivali glinene uljanice koje su stari Rimljani koristili za osvjetljivanje prostora.

Slika 8. Rimska umjetnost (izvor: vlastito, 2017)

clip_image002[8] clip_image004[4]
Slike 9 i 10: Uljne lampe (izvor: vlastito, 2017.)

Na satovima tehnike i tehnologije od kartona su izradili maketu rimske kuće koju još uvijek koristimo na nastavi iz povijesti.

Četvrta je grupa radila s glinom. Njihovi proizvodi bili su privjesci od gline s antičkim motivima.

clip_image002[10] clip_image004[6]
Slike 11 i 12: Privjesci od gline (izvor: vlastiti, 2017)

Naši su se učenici svojim proizvodima koji su nastali tijekom radionica i kraćim programom predstavili na priredbi koju organizira Turističko društvo Ptuj u Ptuju.

clip_image002image
Slike 13 i 14: Naša rimska priča (izvor: vlastita, 2017)

Opisani način rada s učenicima ima poseban značaj budući da na zabavan i praktičan način upoznaju kulturno naslijeđe, pri čemu se uzimaju u obzir njihovi interesi i želje. Tako stečeno znanje je dugotrajnije i svrhovito.

Literatura

  1. http://www.zrss.si/pdf/240611114513_gla__priporocila_in_opozorila.pdf, pristupljeno 10.1.2019.
  2. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_zgodovina.pdf,  pristupljeno 10.1.2019.
  3. Fotografije, vlastiti izvor

Prirodni dan – istraživanje šume uz šumsku kutiju

anja_kancler

Anja Kancler

Sažetak

clip_image002Vrijeme koje provodimo vani, u prirodi, od velikog je značaja, jer nam daje zamah opuštenosti, zadovoljava potrebu za kretanjem i potiče nas na pronalaženje novih ideja. Učenici kao suvremeni istraživači trebaju razviti slobodno prirodno okruženje i raditi sa istraživačkim vještinama koje treba razviti čak i u ranom djetinjstvu.

Da bismo djeci približili prirodni okoliš i tijekom nastave, promatrali prirodu sa svim svojim osjetilima, svjesno je gledali, osjetili, kušali i čuli, za njih sam pripremila prirodni dan u šumi. Iz otpadnog ekološkog materijala napravili su šumsku kutiju. Učenici 1. razreda su na praznu kutiju za jaja naljepili deset različitih fotografija elemenata koji se mogu naći u prirodi. Zatim smo počeli slijediti našim prvim korakom istraživanja. Učenici su govorili o ideju koja će se istraživati i najavili istraživačko pitanje. Počelo je istraživanje na terenu, promatranje, sortiranje i usporedba. Učenici su bili vrlo uspješni u svom radu, pomogli jedni drugima, poticali se i naučili, da u šumi ima mnogo više nego što se vidi na prvi pogled.

Ključne riječi: šuma, istraživanje, prirodni dan, učenici

clip_image004 clip_image006

Uvod

Učenici danas imaju vrlo malo mogućnosti za izravan kontakt s prirodom. Mnoge stvari koje imaju priliku vidjeti ili dotaknuti već su izgubile svoje prirodne osobine. Tehnologija je transformirala načine, kako živimo i radimo, kako mislimo i vidimo sebe i svijet. Istraživanja več govore, da upotrjeba različitih informacijskih tehnologija uzrokuje smanjenje sposobnosti pamćenja i percepcije. Očekuje se, da će takva vrsta upotrebe dugoročno oslabiti našu kognitivnu sposobnost, osobito koncentraciju, fokus i memoriju.

Ako želimo, da učenici razumiju prirodu, moraju je istražiti i prodrijeti u njeno bogatstvo i značenje. Moraju je doživjeti i njihovo znanje će biti još jače.
Ljudi vide prirodu na različite načine. Neki misle, da je svaki korak zanimljiv i zbog toga žele je otkriti i istražiti, a drugi njene prisutnosti ponekad ni ne primječuju i ne vide ljepote koje nam nudi. Ako je moguće, moramo učiti učenike o prirodi u prirodi. Da bi se učenici približili prirodi i poticali otkrivanje, važno je uključiti što više osjetila.

clip_image008 clip_image010 clip_image012

Priprema za rad

Budući, da smo željeli potaknuti otkrivanje, promatranje i druge kreativne sposobnosti u učenju, istraživanje šume provedeno je uz pomoć šumske kutije. U naš rad uključili smo različite prirodne znanosti. Koristili smo otpadne embalaže za jaja. Na kutiju su zaljepili različite fotografije elementa koje možemo pronači u prirodi. Nakon aktivacije predznanja, govorili smo o ideji koja će se istražiti i najavili istraživačko pitanje. Koje stvari mogu naći u jesen i gdje? Učenici su predvidjeli svoja predviđanja. Razgovarali smo o koracima i postupcima istraživanja. Gdje ćemo ići, što ćemo promatrati, kako će se aktivnosti odvijati, čemu trebaju posvetiti posebnu pažnju i što će im biti zadaci. Sa učenicima smo odkrili, da moramo koristiti osjetila za uspješno istraživanje.

Rad u prirodi i rezultati

clip_image014Učenici su u šumi pažljivo promatrali, dotakli, slušali i tražili različite mirise. U šumi su se učenici pretvorili u prave istraživače, dok su z entuzijazmom punili prazna mjesta u šumskoj kutiji. Svoje kutije su uspoređivali i međusobno si pomogli u pretraživanju. Bili su jako usredotočeni na svoj rad i uključili se u događaje u šumi. Nađene elemente su opipali, mirisali i opisivali. Listove su uspoređivali, tražili razlike i razvrstali ih. Aktivnosti učenika nisu bile posebno usmjerene i poticane, radili su neovisno, međusobno povezano, bez vremenskog ograničenja, i time postigli bit promatranja i doživljavanja šume.

Zaključak

clip_image016Po završetku rada pogledali su kutije i razgovarali o tome, kako je aktivnost provedena. Rekli su ono što je bilo najzanimljivije i ono s čime su imali najviše problema, jesu li njihove prognoze bile ispravne i opravdane.

Shvatili su, da je šuma puno više nego što se čini na prvi pogled. Postoje mnoge druge stvari koje nikad prije nisu primijetili i o njima razmišljali. Listovi stabla više se ne razlikuju po boji, nego i po obliku, veličini i formi ruba listova. Sada, tijekom šetnje, obratit će pažnju na stvari koje nam nisu odmah vidljive. Otkrili su, da šumske plodove i stabla vrlo dobro prepoznaju i dobro razlikuju lišće stabla. Uz pomoč istraživačkih koraka, postigli smo temeljito razumijevanje događaja u jesenskoj šumi i šumskim tlima i promatranju.

Ovom vrstom rada privukli smo učenice prirodi, ohrabrili ih da razviju višu razinu mišljenja. Učenici su razvili suradničke vještine, kreativnost i autonomiju. U procesu istraživanja, stekli su nova znanja kroz vlastitu aktivnost, otkrili put do cilja i naučili kako prevladati prepreke, a ako bismo im mogli pokazati z različitim pristupima koliko je priroda zanimljiva i raznolika, često će se naći u ulozi istraživača.

Literatura

  1. http://www.modrijan.si/slv/Solski-program/Solski-program/Prirocniki-za-ucitelje-PDF
  2. https://www.zrss.si/naravoslovje2013/files/Vladimir_Mileksic.pdf
  3. https://oshwiki.eu/wiki/Vplivi_novih_tehnologij_na_spreminjanje_delovnega_okolja_in_zaposlenih
  4. https://www.zrss.si/pdf/VescineZnanstvenegaRaziskovanja.pdf