Uklonimo stres metodom EFT

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

U članku je predstavljena EFT metoda (Emotional FreedomTechnique), koja pomaže kod različitih tegoba. Detaljno je opisana izvedba ove tehnike i njezini učinci na tijelo. Mogu je izvoditi kako učenici, tako i učitelji, s obzirom na to da je jednostavna i vrlo učinkovita, ukoliko se izvodi redovito. Istaknuti čimbenik na koji ovom tehnikom djelujemo je stres, koji je u životu i na radnom mjestu često prisutan.

Ključne riječi: EFT metoda, kortizol, stres, tapkanje.

1. Uvod

Ljudi su svakodnevno izloženi situacijama koje stvaraju stres i unutarnju napetost. Navedeno se događa većini ljudi i stoga se čini da je to normalno. Stres nastaje tako što ljudi na vanjske okolnosti i situacije odgovaraju blokiranjem protoka energije u tijelu. Osvještavanje negativnih utjecaja stresa utječe na mogućnost njihovog smanjenja. Postoji nekoliko različitih pristupa kako ovladati stresnim situacijama i ublažiti ih.

2. Što je EFT metoda?

EFT metoda je kao:

  • akupunktura, ali bez uporabe igli,
  • psihoterapija, ali uključuje i tjelesnu komponentu,
  • masaža kojoj je dodana i emocionalna komponenta.

EFT metodu nazivamo još i tapkanje (lagano udaranje). Postupak izgleda tako što prstima tapkamo određene akupunkturne točke dok u međuvremenu pričamo o neugodnom sjećanju i o različitim neugodnim osjećajima.

3. Utjecaj EFT metode

Dr. Church je zajedno s dr. Davidom Feinsteinom dokazao pozitivan utjecaj tapkanja na razinu kortizola. Kortizol je poznat kao hormon stresa koji se otpušta kada naše tijelo zbog utjecaja stresa dođe u stanje koje se naziva stanje borbe ili bijega. Taj hormon podiže razinu šećera u krvi, ubrzava otkucaje srca te se kao posljedica podigne unutarnja temperatura tkiva mišića, čime se mišićni sustav priprema na akciju. Tapkanjem se razina kortizola snižava. Balansira se energijski sistem tijela te se tako otklanja smetnja, a time i negativan osjećaj. Tapkanjem postižemo rasterećenje od negativnih misli i negativnih osjećaja. Kod tapkanja po meridijanima se uz pravilnu verbalnu komunikaciju identificira problem i uklanjaju se svi negativni osjećaji i problemi koje imamo. Ljudi brzo postižu olakšanje i unutarnji mir.

4. Izvođenje EFT vježbi

Osnovni postupak sastavljen je od tapkanja prstima na određene akupunkturne točke tijela i istovremenog izgovaranja određenih riječi kojima se opisuje emocionalni problem ili neugodan osjećaj u tijelu. Tijekom procesa tapkanja potrebno je koncentrirati se na tu negativnu emociju ili uspomenu. Tapkanjem se istovremeno stimuliraju energijski putevi i tako se regulira energijska smetnja. Tapkamo na 9 različitih točaka. Pri tapkanju koriste se jedan, dva ili tri prsta. Točke se stimuliraju 5 do 10 puta. Pri tome je potrebno smireno disati i ponavljati tegobu. Pomoću EFT tehnike u kratkom se vremenu mogu postići velike promjene i olakšanje.

Točke za tapkanje su:

  • na ruci: na vanjskoj strani oba dlana, između zapešća i malog prsta, znači mjesto gdje bismo dlanom udarili karate udarac, stoga je nazivamo i karate točka,
  • na glavi: na vrhu glave,
  • na unutarnjoj strani obrva: na početku obrva, tik uz nos,
  • na vanjskoj strani oka: na vanjskoj strani oka, na kosti,
  • ispod oka: na kosti ispod oka,
  • ispod nosa: između gornje usne i nosa,
  • ispod usta: u naboru između donje usne i brade,
  • na ključnoj kosti: na spoju između ključne i prsne kosti,
  • ispod pazuha: uz stranu tijela, jedan dlan ispod pazuha; kod muškaraca u visini bradavice, kod žena na mjestu grudnjaka.

Slika 1 EFT točke
Slika 1. Točke EFT metode

5. Zaključak

EFT metoda ili tapkanje je praktična i jednostavna metoda za svladavanje svakidašnjeg stresa. Povoljno utječe na razinu hormona stresa kortizola te smanjuje stres i napetost. Njezin učinak je sličan akupunkturi, masaži i psihoterapiji. Vježbe je moguće izvoditi svugdje i u bilo koje vrijeme. U vježbu su uključene različite akupunkturne točke čitavog tijela. Uključivanje EFT metode u život predstavlja drugačiji pristup uklanjanju negativnih osjećaja. Za željeni rezultat potrebno je tek nešto volje i vremena.

6. Literatura

  1. Gider, F. (2015) Stres je povezan z energijski neravnovesjem. Pristupljeno na: https://www.bizinaizi.si/stres-in-energijsko-neravnovesje/
  2. Kuster, V. (2018) EFT tehnika: Priročnik za tapkanje. Pristupljeno na: https://www.vlastakuster.si/To%C4%8Dke_za_tapkanje.php
  3. Fotografija. Pristupljeno na: https://www.vlastakuster.si/To%C4%8Dke_za_tapkanje.php

Utjecaj kulturnih priredbi na mlade

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

Putem intervjua bit će predstavljen pozitivan utjecaj kulturnih priredbi na mlade, posebno kada su aktivno uključeni u predstavu. Na taj se način susreću s novim izazovima, stječu šira znanja, uče sudjelovati, preuzimati odgovornost u timu i međusobno se ohrabrivati, čime se razvija i njihova empatija.

Ključne riječi: empatija, kulturne priredbe, odgovornost, ohrabrivanje, sudjelovanje, znanje.

Uvod

Učitelji koji osluškuju želje svojih učenika znaju da mladi žele više nego što je propisano nastavnim planom. Mladi žele nove izazove, žele upoznati svoje talente, razvijati ih i predstaviti se svojim kolegama, profesorima i široj publici. To su za mnoge od njih nezaboravni trenuci. Toje vrijeme tijekom kojeg se koncentriraju na svoju ulogu, zaborave prošlost i ne razmišljaju o budućnosti.

U intervjuu je predstavljena profesorica Nasta Ovin koja je predavala engleski jezik u jednoj od gimnazija u Mariboru. Uz pomoć literarno – glazbenih priredbi učenicima je omogućavala stjecanje širih znanja i kompetencija te ih je na taj način pripremila za životne izazove.

S velikim entuzijazmom ste se prihvatili organizacije kulturnih priredbi za školu i izvan nje. Odakle taj žar, to oduševljenje?

Želju za stvaranjem imala sam oduvijek. S obzirom na to da sam i sama kao učenica vrlo rado nastupala, upoznala sam taj jedinstveni osjećaj koji se može iskusiti na pozornici. Također je i kontakt s publikom za mene bio poseban doživljaj. Upravo sam to željela podijeliti s mladima. Važno je znati kod mladih probuditi oduševljenje za nešto novo i lijepo. Na taj način mlade se lakše potakne na suradnju. Utjecaj pozitivnog značaja učitelja je zarazan i ima veliku snagu.

Uglavnom ste organizirali literarno-glazbene priredbe. Kako ste s time započeli?

Čega god sam se prihvatila, prihvatila sam se srcem i pokušala osluhnuti mlade. Željela sam da u tome uživaju i istovremeno stječu nova znanja za život. Kada sam pisala dramski tekst ili prikupljala literarne priloge, uvijek sam ih imala pred očima. Na nenametljiv način pokušala sam im dati ono što u razredu nisam mogla. I teme su im bile bliske. Bile su to teme o mladosti, ljubavi i smislu života. Kada je scenarij bio napisan, zajedno smo ga pročitali i o tome razgovarali. Željela sam da uhvate poruku teksta. Osluhnula sam i njihove ideje i želje. To su za mene bili najljepši trenuci.

U vašim su predstavama sudjelovali i glazbenici i plesači izvana? Zašto ste donijeli takvu odluku?

Htjela sam predstavu učiniti raznovrsnijom i stoga sam na suradnju pozvala glazbenike i plesače Konzervatorija za glazbu i balet Maribor te plesne parove iz Plesne škole Pingi. Unatoč tome što se sudionici isprva nisu poznavali, među njima su se s vremenom stvorila prijateljstva. Vladala je posebna energija. Međusobno su se podupirali, pomagali si i trudili se da sve teče upravo onako kao što su zamislili. Nekima je ovo druženje na vježbama značilo više nego sam nastup.

Kakav je utjecaj kulturnih priredbi na mlade?

Velik. Mladi koji su aktivno uključeni u predstavu steknu samopouzdanje i postanu kreativniji. Zanimljivo je i saznanje da se mogu lakše uživjeti u različite životne uloge i situacije, budući dana pozornici moraju igrati različite uloge. Nadalje, na taj način uče kontrolirati svoj um, tijelo i glas te biti koncentrirani na sadašnji trenutak. To im omogućava da izoštre memoriju i povećaju pažnju. Također razviju međusobno poštivanje, povjerenje, odgovornost i osjećaj za članove tima. Istraživanjima je potvrđeno da učenici tijekom igranja uloga, recitiranja i čitanja literarnih djela poboljšavaju svoj govor budući da koriste književni jezik. Također je utvrđeno da se mladi aktivnim sudjelovanjem na kulturnim priredbama oblikuju u kultivirane mlade ljude, a takva događanja pozitivno utječu i na mlade gledatelje njihovih predstava.

Kako su učenici koji su nastupali doživjeli te priredbe i kakav je bio odaziv gledatelja?

Nakon svakog nastupa uvijek je dragocjena povratna informacija o tome kako su učenici doživjeli svoj nastup te kakvi su bili njihovi osjećaji. Također je bila dragocjena ocjena gledatelja u dvorani. Kada su mi se učenici javili putem e-pošte, jedna od učenica je napisala. „Mislim da govorim u ime svih učenika ako napišem da smo vrlo veseli i ponosni na sebe, a prije svega na Vas, budući da bez vašeg zalaganja to ne bi bilo moguće. Hvala za sve naporne vježbe i sate koje ste uložili u ovu predstavu, a i u nas. Hvala vam za svu podršku i samopouzdanje koje ste nam poboljšavali iz tjedna u tjedan. Već se radujemo daljnjoj suradnji s Vama.“ I njihovi su roditelji bili oduševljeni. Netko je čak rekao da je osjećao kao da gleda profesionalne glumce, a ne učenike. Moji kolege također su pozitivno ocijenili projekt. Bili su iznenađeni kada su na pozornici ugledali svoje učenike koji su ozbiljno i odgovorno odglumili svoje uloge. Izrazili su i mišljenje da je takvih predstava nažalost premalo.

Zaključak

Osigurajmo mladima da se izraze i da razviju svoj potencijal što više mogu. Pružimo im priliku da steknu nova iskustva, vještine i znanja. Istaknimo njihove vrline i dajmo im povjerenje. Osigurajmo im opuštenu atmosferu gdje mogu izraziti svoje ideje, mišljenja ili želje. Isto tako je važno da ih se pohvali za dobro obavljen posao i trud. To im daje poticaj, umanjuje njihov stres i tjeskobu te povećava motivaciju za daljnje stvaranje. Pokažimo im njihovo bolje ja, koje se usuđuje i uspijeva u svom naumu.

Slika 1Slika 2
Slika 1 i 2: Obrazi ljubezni, Narodni dom Maribor, 2014.

Slika 3Slika 3. Čari Mladosti, Narodni dom Maribor, 2015.

Metoda nastave „Brain Gym”

Amadeja Turnšek, profesorica glazbe, učiteljica harmonike

Sažetak

Potreba za uključivanjem novih metoda u nastavu danas je nužna. Pretjerana opterećenost učenika sve je veća te se na nastavi oni teže mogu sabrati i koncentrirati na gradivo.

U članku je predstavljena tehnika nazvana „Brain Gym” (tjelovježba za mozak). Detaljno su opisane četiri vježbe i njihov pozitivan utjecaj na organizam. Učinkovitost tih vježbi vrlo se brzo pokazala na učenicima. Učenici su smireniji i pribraniji, što rezultira lakšim razumijevanjem gradiva i praćenjem nastavnog sata.

Ključne riječi: Brain Gym, preopterećenje, učinkovitost, pribranost.

1. Uvod

Djeca su iz godine u godinu sve više opterećena. Uz redovnu nastavu pohađaju i razne izvanškolske aktivnosti (nogomet, karate, glazbena škola, plesna škola,…). Bez obzira na to što ih dodatne aktivnosti vesele i opuštaju, ponekad je tih sadržaja previše. Zbog toga se na nastavi teže koncentriraju. Nakon pohađanja seminara „Brain Gym”, novo je znanje bilo potrebno prenijeti u nastavu. Te vježbe pomažu učenicima da se lakše saberu i koncentriraju na rad. Uz vježbe se zabavljaju i rezultat toga je veća opuštenost i prijemčivost za nova znanja.

2. Što je „Brain Gym”?

„Brain Gym” je program koji su utemeljili dr. Paul E. Dennison i njegova supruga Gail E. Dennison. Kod ove metode riječ je o redoslijedu jednostavnih i laganih pokreta koje izvode učenici za poboljšanje učenja. Metoda omogućava povezivanje i aktiviranje svih područja u mozgu koja su potrebna za poboljšanje učenja. Temelji se na pretpostavci da je tjelesno i motoričko učenje temelj svega učenja, budući da je kretanje čovjeka vrlo povezano s osjećajnim i mentalnim događanjima u mozgu. „Brain Gym” metoda stimulira rad mozga za učinkovito učenje i tako otkriva učenicima njihove skrivene mentalne potencijale. Odabranim aktivnostima potiču se pamćenje, razmišljanje i misli.

Utvrđeno je da se time poboljšava:

  • koordinirano gibanje čitavog tijela,
  • koncentracija i pamćenje,
  • savladavanje hiperaktivnosti ili suvišna sanjarenja,
  • čitanje i pisanje,
  • jezične i matematičke vještine,
  • komunikacija,
  • organizacijske vještine,
  • razumijevanje,
  • emocionalna ravnoteža,
  • savladavanje stresa i postizanje ciljeva,
  • motivacija i osobni rast,
  • samopouzdanje i samopoštovanje.

3. Vježbe „Brain Gym”

U „Brain Gym” metodi postoji 26 vježbi pokreta. Najviše se koriste 4 vježbe koje su nazvane PACE. PACE je skraćenica sastavljena od početnih slova vježbi koje u prijevodu s engleskog znače pozitivno, aktivno, jasno i energetičko (positive, active, clear, energetic). To su četiri stanja potrebna za uspješno učenje kompletnim mozgom. Tim redoslijedom točno su određene vježbe „Brain Gym” koje pomažu postizanju prirodnog ritma, odnosno unutarnje ravnoteže pojedinca. Pritom je također od velikog značenja konzumacija dovoljne količine vode. Važno je da popijemo 1,5 do 2 litre vode dnevno. To je već prva vježba.

Pijenje vode na organizam ima mnoge pozitivne učinke:

  • potiče učinkovito električno i kemijsko povezivanje između mozga i živčanog sustava,
  • odstranjuje otpadne tvari iz organizma,
  • poboljšava pamćenje,
  • poboljšava koncentraciju,
  • poboljšava mentalnu i tjelesnu kondiciju,
  • otpušta stres,
  • potiče djelovanje mozga.

Slijedeća vježba naziva se moždani gumbići. Jednom rukom masiramo mekano tkivo ispod ključne kosti desno i lijevo od prsne kosti, a drugu ruku položimo na pupak. Masiramo 20 do 30 sekundi, odnosno dok napetost ne popusti.

Pozitivni učinci:

  • brže putovanje poruka iz lijeve moždane polutke u desnu,
  • mozak apsorbira više kisika i bolje je prokrvljen,
  • povećava se količina energije,
  • poboljšava se opuštenost mišića vrata i ramena,
  • uklanjaju se poteškoće kod čitanja.

Slijedeća vježba je ukriženo gibanje. Kod ove vježbe naizmjenično podižemo jednu ruku i suprotnu nogu. Pritom podignutom rukom dodirujemo koljeno podignute noge.

Pozitivni učinci:

  • poboljšana koordinacija lijeve i desne strane tijela,
  • povećana izdržljivost,
  • poboljšana percepcija,
  • poboljšani vid i sluh.

Vrlo je učinkovita i vježba za povezivanje i umirivanje. U prvom dijelu vježbe sjednemo i prekrižimo gležanj lijeve noge preko desnog. Ruke ispružimo ispred sebe, položimo lijevo zapešće preko desnog, isprepletemo prste i položimo ruke na prsa. Potom zatvorimo oči i neko vrijeme duboko dišemo. U drugom dijelu vježbe prekrižene noge razdvojimo. Spojimo vrške prstiju obje ruke i duboko dišemo.

Pozitivni učinci:

  • lakše ostajemo koncentrirani,
  • povećana pozornost,
  • poboljšana ravnoteža i usklađenost pokreta,
  • poboljšan osjećaj za okolinu, poboljšano slušanje i razumijevanje govora,
  • produbljeno disanje.

4. Izvođenje „Brain Gym” vježbi

Slika 1Vježbe „Brain Gym” vrlo su učinkovite kada učenici na nastavu dolaze nemirni. Najprije im ponudimo čašu vode. (Slika 1.)

Potom učenik sjedne ili na stojeći nježno masira mekano tkivo ispod Slika 2ključne kosti, a drugu položi na pupak. Ta dva moždana gumbića predstavljaju centar ravnoteže. Tijekom masaže tih dviju točaka pomiče očima lijevo i desno. (Slika 2.)

Slijedeća vježba je ukriženo gibanje. Pri toj vježbi učenik stoji i najprije podigne desnu nogu savijenu u koljenu. Laktom lijeve ruke dodirne koljeno. Nakon toga se ruka i noga zamijene. Ovu vježbu izvede 6 puta. Na kraju se umiri. (Slika 3 i 4.)

Slika 3Slika 4

Slika 5Slijedi zadnja vježba u ovom nizu. U prvom dijelu vježbe učenik položi gležanj lijeve noge preko desnog. Obje ruke isteSlika 6gne pred sebe, prekriži lijevo zapešće preko desnog, ispreplete prste i položi ruke na prsa. Tako stoji nekoliko sekundi. (Slika 5.)

Drugi dio vježbe za smirivanje izvede se na način da učenik stoji i spoji prste ruku ispred sebe. (Slika 6.)

5. Zaključak

„Brain Gym” vježbe pokazale su se kao vrlo učinkovita metoda rada s učenicima koji na nastavi imaju problema s koncentracijom i fokusiranjem. Potrebno je samo malo vremena i spremnosti učitelja da posegne za novim metodama rada. Zašto ne iskoristiti različite mogućnosti koje su nam na raspolaganju i time koristiti ne samo učenicima, već i sebi? Učenici na taj način povećavaju svoju pribranost i rad s njima je lakši. Darja Škraba Krmelj (2015) napisala je da mozak voli učiti. Stoga aktivno i uporno vježbajte svaki dan. Rezultate ne možemo očekivati preko noći, ali voljom i upornošću puno toga možemo postići.

6. Literatura

  1. Brain Gym Slovenija® (2008). Kaj je Brain Gym.
  2. Dennison, P. E. in Dennison, G. E. (1994). Telovadba za možgane. Ljubljana: Naklada Rokus Klett.
  3. Razinger, U. (2014). Opis pozitivnih učinkov vaj.
  4. Škraba Krmelj, D. (2015). Kaj so Brain gym vaje?

Fotografije: vlastiti izvor

Kako savladati tremu prije nastupa

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

DSCN5598Glazbenik dobro poznaje tremu. Na nastupima je gotovo uvijek prisutna. Je li moguće nastupiti bez treme koja djeluje destruktivno? Uz pomoć različitih tehnika, upornošću i radom na sebi to je moguće. Predstavljeni su uzroci i znakovi treme. U članku je opisan način uporabe tehnike vizualizacije i njezin utjecaj na učenike.

Ključne riječi: trema, nastup, vizualizacija

1. Uvod

Učitelj glazbe se u svom radu često susreće s tremom. Kod nekih učenika je trema, odnosno strah od nastupanja, a često i od ispita vrlo izražena. Može ih onesposobiti i onemogućiti im da pokažu sve svoje znanje pred publikom. Nakon neuspješno izvedenog nastupa razočarani su, nezadovoljni, tužni i lošeg raspoloženja. Loš nastup izrazito utječe na njihovo samopouzdanje i daljnji tijek obrazovanja.

Za učinkovitu promjenu nije dovoljan samo razgovor, stoga su neka djeca bila uključena u tehnike vizualizacije. Ponavljanje ove vježbe prije nastupa nekim je učenicima značajno pomoglo kod same izvedbe nastupa i prije ispita.

2. Što je trema

Trema je vrsta straha koji se odnosi na budućnost. Zamišljamo situaciju za koju nismo uvjereni da ćemo je dobro izvesti i sumnjamo da smo dovoljno dobro spremni.

3. Uzroci treme

Razloga za tremu postoji više i kod svakog se učenika iskazuju na drugačiji način. Najčešći razlozi su:

  • manjak samopouzdanja,
  • nova i neuobičajena situacija,
  • novi okoliš,
  • svjesnost svojih nedostataka,
  • strah od pogrješke,
  • strah od mišljenja drugih,
  • nedovoljna pripremljenost.

4. Znakovi treme

Poznajemo različite znakove treme. Najčešći znakovi su:

  • znojne ruke i hladni dlanovi,
  • ubrzani otkucaji srca,
  • drhtanje ruku,
  • suha usta,
  • slabost,
  • ukočeni mišići,
  • glavobolja,
  • probavne smetnje,
  • negativne misli,
  • napetost,
  • pretjerana osjetljivost,
  • razdražljivost.

5. Vježba vizualizacije

Rad učitelja glazbe usko je vezan uz nastupe. Nekim učenicima nastupi predstavljaju veliki stres i stvaraju nervozu. Neki učenici nemaju tremu i vrlo su sigurni u svoje sviranje, dok se drugi dio učenika u trenucima prije nastupa bori s velikom tremom koja ih sprječava da odsviraju skladbu najbolje što znaju.

Pravilnim pristupom puno se toga može promijeniti. Potrebna je samo volja i upornost. Vrlo je važno kakvo je naše razmišljanje o događaju koji nam stvara stres, kakva je naša vizija tog događaja i kakve osjećaje proživljavamo razmišljajući o navedenom stresoru.

Zbog toga je tehnika vizualizacije vrlo primjerena. Izvodi se kod učenika s izraženom tremom. Vježba se izvodi nekoliko puta prije nastupa.

Učenik opušteno sjedne na stolicu. Instrument ostaje na tlu. Potom zatvori oči i riječima je vođen kroz vizualizaciju nastupa. Zamišlja kako prije nastupa sjedi s ostalim učenicima u sobi. Na stolici sjedi mirno i pribrano. Nije važno što se događa oko njega. Ostali učenici ga ne zanimaju. Važno je da bude svjestan da se je dugo pripremao za nastup te da će uskoro biti vrijeme da to pokaže i ostalima. Na red dolazi njegova točka. Samouvjereno i s uspravnim držanjem zakorači na pozornicu. Na sredini pozornice je postavljen stolac. Laganim koracima mu prilazi i sjedne. Dvorana je puna ljudi i sva pažnja je usmjerena na njega. Stigao je njegov trenutak. U skladbu je bilo uloženo puno sati vježbanja i truda. Rastvara harmoniku, u miru udahne i počne izvoditi skladbu. Zasvira vrlo lijepo, opušteno i točno. Nakon što završi sa skladbom, podigne se i nakloni publici. Publika ga nagradi glasnim pljeskom. Zadovoljan i sretan odlazi iz dvorane.

Nakon nastupa učenici kod kojih je provedena tehnika vizualizacije su rekli da je njihova trema bila značajno manja. Sada nastupi u njima bude ugodne osjećaje, a motivacija za vježbanjem je još veća.

6. Zaključak

Oduševljenje i zadovoljna lica učenika potiču učitelja da nastavlja provoditi navedenu tehniku koja se pri radu s učenicima pokazala kao izrazito učinkovita. Budimo svjesni potencijala kojeg nosimo u sebi i iskoristimo ga. Misao je sve. Mislima stvaramo našu realnost i kreiramo svoju budućnost.

Slika 1. Uspješan nastup mladih harmonikaša

7. Literatura

· https://samozavestni.si/clanki_in_objave/asertivnost_trening_asertivnosti_in_custvena_pismenost/13/trema_je_koristno_custvo/, pristupljeno 21. 5. 2019

Fotografija: vlastiti izvor

Malo drugačiji nastavni sati

amadeja_turnsek

Amadeja Turnšek

Sažetak

U intervjuu su predstavljena iskustva bivše profesorice engleskog jezika Naste Ovin, koja je predavala na jednoj od gimnazija u Mariboru. U svojoj dugogodišnjoj praksi koristila se različitim nastavnim metodama i u ovom intervjuu je predstavljena jedna od njih.

Sa svojim učenicima provodila je inovativni projekt “Malo drugačiji nastavni sati”. Projekt se temeljio na pedagoškim radionicama koje su se bavile ljudskim vrijednostima.

Ključne riječi: ljudske vrijednosti, inovativni projekt, pedagoške radionice.

Uvod

Znanje je bez sumnje najviša vrednota. Ono se ne stječe samo u školi, iz udžbenika. Ukoliko želimo odgojiti samouvjerenu, odgovornu mladu osobu koja je spremna suočiti se s novim izazovima i koja je svjesna što želi postići u svom životu, u tom je duhu moramo i odgajati. U tom procesu učitelji imaju veliku ulogu. Učenike trebaju ispravno usmjeravati i pokazati im pravi put, a mladi ga moraju proći sami. Postoji više načina kako obogatiti znanje iz udžbenika te učitelji trebaju znati što time žele postići i kako se toga prihvatiti.

Zašto ste odlučili započeti s uvođenjem noviteta i kakvi su oni bili?

Dugogodišnjim radom u jednoj od gimnazija u Mariboru došla sam do spoznaje da učenicima mogu pružiti puno više nego što je zapisano u udžbenicima i da je udžbenik samo jedan od izvora, a ne zbirka svih očekivanih odgovora i čitav sadržaj predmeta. Moja je namjera bila da učenici u školi imaju mogućnost upoznati se s novim sadržajima i drugačijim načinom rada. Zato sam započela s inovativnim projektom “Malo drugačiji nastavni sati”. Projekt je izvođen u obliku pedagoških radionica. Najprije su bili uključeni samo prvi i drugi razredi. Teme koje smo obrađivali bile su povezane s ljudskim vrijednostima: zahvalnost, međusobni odnosi, snaga riječi, viđenje samog sebe, nenasilje, rasizam i diskriminacija, samopoštovanje, vještine uspješnog razumijevanja, upornost.

Koji je bio cilj projekta “Malo drugačiji nastavni sati”?

Svrha projekta nije bila samo osmišljavanje nastavnih sati i dodavanje novih sadržaja, nego i rad u opuštenoj atmosferi, učenje suradnje u grupi, kako se fokusirati na rad i biti svjestan svoje odgovornosti te razvoj empatije. Također sam ohrabrivala učenike na izražavanje svojih mišljenja, argumentiranje svojih ideja te na otvoren razgovor o problemima mladih i pokušaje pronalaska rješenja za iste.

Kako ste započeli projekt?

S obzirom na to da sam željela da na radionicama možemo otvoreno razgovarati, naša je prva radionica bila namijenjena komunikaciji. U školu sam pozvala svoju bivšu učenicu, koja je tada bila apsolventica psihologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, i zamolila je da s učenicima izvede radionicu o učinkovitoj komunikaciji. Naziv njezine radionice bio je “Jesi li svjestan što ti drugi žele poručiti?”. I sama sam prisustvovala toj radionici i naučila sam ponajprije koliko je važno slušati sugovornika. Komunikacijske vještine su strane onome tko ne zna slušati druge. Ubrzo nakon toga i sama sam pripremila radionicu “Vještine uspješnog sporazumijevanja” za sve učenike prvih i drugih razreda te za njihove roditelje.

Čini mi se da bismo mogli izbjeći mnoge konflikte i riješiti brojne probleme kad bismo znali razgovarati. Koje je Vaše mišljenje o tome?

U potpunosti se slažem s Vama. Komunikacija je sastavni dio našeg svakodnevnog života. Većina ljudi je uvjerena da se nauči komunicirati kada se nauči govoriti. To, na žalost, nije tako. U praksi nam je kvalitetna komunikacija prilično strana. To je vještina koju trebamo vježbati ukoliko ne želimo konflikte i želimo kvalitetne odnose s ljudima. Učinkovita komunikacija ključ je za kvalitetne odnose koji utječu na osobnu sreću pojedinca, na zadovoljstvo i na uspjeh. Zato je vrlo važno da steknemo komunikacijske vještine, razvijemo empatiju i počnemo pažljivo slušati sugovornika kako bismo znali što nam želi poručiti.

Kažete da ste na pedagoškim radionicama pokušali otvoreno razgovarati. Što ste time željeli postići?

Ukoliko je učitelj dovoljno otvoren i zna slušati mlade, lakše je pokrenuti opušten, otvoren razgovor. Tako se brže prepozna njihov problem i može im se pomoći. Učenici su mi se, na primjer, više puta požalili da s roditeljima ne mogu razgovarati jer ih ne razumiju, ne čuju, ne daju im podršku, nego ograničavaju, kritiziraju i nameću svoja načela i pravila, što oni ne žele. Usprkos tome mladi trebaju biti svjesni da je dijalog s roditeljima nužan, iako u određenom razdoblju adolescencije teško prihvaćaju njihove ideje i uvjerenja. “Mlad čovjek treba ideje, mišljenja i teorije koje zagovaraju roditelji, budući da mu pomažu kod formiranja njegovih vlastitih.“ (Braconnier, 2001, str. 71) Moraju znati i da je loša komunikacija jedan od glavnih razloga za nastanak sukoba između njih i roditelja te da se problemi ne mogu kvalitetno rješavati na taj način.

I kako su učenici prihvatili pedagoške radionice na nastavnim satima?

Iznenađujuće dobro. Na kraju svake od radionica riješili su kratak upitnik pomoću kojeg sam pokušala utvrditi jesu li se sadržaji i način rada svidjeli učenicima. Rezultati su se poboljšavali iz godine u godinu, što upućuje na činjenicu da su učenici nove sadržaje i drugačiji način rada vrlo dobro prihvatili. Rekli su da su dobili doživotno znanje koje će moći upotrijebiti i kasnije. Najviše im se svidjelo što su mogli razgovarati u opuštenoj atmosferi, izražavati svoja mišljenja, biti saslušani i što ih se razumjelo. Nitko ih nije ismijavao. Međusobno su se upoznavali i učili jedni od drugih.

Što biste za kraj savjetovali učiteljima?

Omogućite mladima da se izraze. Ponudite im okružje u kojem će svoj bogat potencijal moći maksimalno razvijati. Dajte im priliku da steknu nova iskustva, vještine i znanja. Umjesto toga da se fokusirate na njihove pogreške i slabosti, istaknite njihove vrline. Pokažite im njihovo bolje ja, njihovo pravo ja, koje se usuđuje i uspijeva u svom naumu.

Zaključak

Učitelji moraju biti svjesni da su mladi najprilagodljivija kategorija a20181005_134523ktivne populacije i da upravo učitelji imaju veliku ulogu kod oblikovanja njihove osobnosti. Stoga im trebaju biti dobar uzor. Život im trebaju prikazati kao veliku priliku za učenje i rast. Trebaju im reći da ih život ne smije umarati. Ako ih umara, to znači da ga ne znaju živjeti. U životu uvijek trebaju biti pozorni i uhvatiti svaki trenutak. Onaj tko nije sposoban za to, kasnije se čudi što su njegove najbolje godine već iza njega, i to prije nego što je uopće shvatio smisao života.

Slika 1. Nasta Ovin, prof.

Literatura

  1. Braconnier, A. (2001). Kako razumeti mladostnika. Tržič: Učila.
  2. Fotografije – osobna arhiva