Medijska pismenost – radionica Fake News

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Kako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i neprovjerene izvore, sve su češća pitanja s kojima se susreću djeca i mladi, budući su mediji, više nego ikada, svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan, a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina ili interneta. Današnja su djeca najviše izložena utjecaju medija i iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove.

Prema statistici Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a iz 2018. godine, 81% hrvatskih građana smatra kako se djecu ne podučava u dovoljnoj mjeri o kritičkom vrednovanju medija te opasnostima koje mediji mogu nanijeti, pri čemu se odgovornima smatraju roditelji i šira obitelj (57%) te obrazovni sustav (33%) dok 7% građana smatra da su mediji oni koji trebaju biti odgovorni za edukaciju o medijskoj pismenosti. Podatak iz istraživanja provedenog uoči 2. Dana medijske pismenosti, od strane IPSOS pulsa, metodom osobnih intervjua na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 15 godina, potvrdilo je potrebu za medijskim obrazovanjem i ukazalo na važnost inicijativa koje promiču medijsku pismenosti, budući je tek 8% ispitanika izjavilo kako je imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Medijska edukacija doista djeci olakšava razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija, tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici utjecaja koji mediji imaju na pojedinca i cjelokupno društvo. Važnost kritičke medijske pismenosti temelji se na razvijanju kritičkog poimanja pomoću kojih će djeca i mladi vladati medijima, a ne obratno, budući da djeca i mladi trebaju moći zauzeti stav o medijskim sadržajima i kritički ih vrednovati kako medijski sadržaji i korištenje masovnih medija ne bi postali ovisnost kojoj se neće moći oduprijeti.

Imajući u vidu sve navedeno, prošle školske godine učenici vukovarske gimnazije o medijskoj pismenosti učili su izravnim sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na drugim Danima medijske pismenosti sudjelovalo je preko 13 tisuća djece i mladih iz cijele Hrvatske pri čemu su u 90 gradova i mjesta diljem Hrvatske održana čak 273 događanja na kojima su se razvijale vještine kritičkog promišljanja, te se razgovaralo o poštovanju sebe i drugih u medijima, toleranciji i drugim temama medijske pismenosti.

Tom prilikom bili smo aktivni sudionici medijske edukacije i to “na licu mjesta” koja je učenike osnažila i pripremila za razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija i to izravnom demonstracijom tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici objašnjenjem utjecaja koji mediji imaju na nas i cjelokupno društvo. Shvatili da novinarstvo proširuje vidike, čini ljude zrelijima i mudrijima i da biti novinar nije samo posao već i strast prema istini. Učenici su imali priliku izravno razgovarati sa novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja, doživljaj i percepciju novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih.

S obzirom na pozitivna iskustva i dojmove, i ove školske godine odlučili smo obilježiti događanje povodom Dana medijske pismenosti ali ovoga puta u virtualnom okruženju. Zbog situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, započela je nastava na daljinu uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije. Budući je tehnologija prisutna u skoro svakom aspektu života, često dobivamo dojam kako ona, oslanjajući se u prvom redu na internet, otuđuje ljude. Mi smo odlučili dokazati suprotno i tehnologiju iskoristiti za povezivanje učenika i nastavnika u zajedničkoj aktivnosti povodom Dana medijske pismenosti. Od iznimne koristi bili su nam materijali o lažnim vijestima i dezinformacijama i o kritičkom vrednovanju izvora koje nam je preporučila glavna urednica portala Medijska pismenost i koordinatorica Dana medijske pismenosti gđa. Ana Dokler.

Cilj tematske aktivnosti bio je saznati kako nastaju i kojim se sve medijima prenose vijesti te kako razlikovati istinite od lažnih vijesti. Radionica je bile namijenjena svim učenicima vukovarske gimnazije pri čemu su učenici putem alata Flipgrid na video zidu Medijska pismenost – Fake News (https://flipgrid.com/gvfakenews) postavljali svoje odgovore putem video zapisa u trajanju do 5 minuta. Odgovore su mogli svi sudionici poslušati i komentirati. Na ovakav interaktivan način učenici su se međusobno povezali u jedinstvenom prostoru komunikacije. Iznimno zabavna aktivnost bila je zaista i vrlo edukativna. Učenici su prepoznali brojne situacije uporabe medije u svrhu dezinformiranja i masovne obmane javnosti naročito putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje te iznijeli svoja promišljanja o načinima kako prepoznati lažne vijesti te kao se od njih i zaštiti. (video zapis odgovora objavljen je na službenoj stranici škole).

Zaključili smo kako ne postoji jednostavan ni univerzalan način za prepoznavanje lažnih vijesti ali postoje smjernice koje nam mogu olakšali prepoznavanje takvih lažnih vijesti i pomoći u borbi protiv širenja takvih vijesti. Iznimno je važno provjeriti izvor i sadržaj, radi li se o nama poznatoj web stranici/adresi, navode li se imena novinara, urednika, izdavača, mogućnosti kontakta, je li vijest potpisana i može li se pronaći još dodatnih informacije o autoru, sadrži li tekst podatke koje možete provjeriti, sadrži li članak navedene poveznice na dokumente ili dublje izvore koji ga čine vjerodostojnim. Potrebno je pogledati je li članak objavljen na satiričnoj stranici budući se takvi portali znaju našaliti s informacijama.

Svakako je potrebno provjeriti i datum objave vijesti te čitati dalje od naslova. Naslovi mogu biti napisani senzacionalistički i sadržavati dezinformaciju a zasigurno ne mogu sadržavati cijelu informaciju što nas može navesti i na krivi zaključak. Posebno je neodgovorno dijeliti članke na društvenim mrežama, ukoliko nismo pročitali cijeli tekst. Poželjno je provjeriti i fotografije, ima li fotografija autora, je li se već negdje pojavljivala u istovjetnom izgledu ili je mijenjana i dorađena a sve u svrhu uvjerljivijeg prenošenja napisanog sadržaja. Važno je osvijestiti osobne stavove budući oni lako mogu utjecati na prosudbu pri čemu predrasude i emocije mogu poremetiti objektivno rasuđivanje.

No, najvažnije od svega je koristiti zdrav razum i kritički promišljati o onome što smo pročitali. Uvijek možemo koristiti i klasične izvore poput stručne literature, zatražiti mišljenje i savjete osoba u koje imamo povjerenja ili stručnjaka koji se bave određenim područjima. Postoje i brojni fact-checking portali koji se bave provjerom istinitosti objavljenih informacija kojima možemo poslati upit, poput Faktograf.hr

Lažne vijesti zasigurno su postale dio naše svakodnevice, osobito na društvenim mrežama a postaju i sve veći problem današnjeg društva. Ovim aktivnostima učenici su stekli osnovna znanja o funkcioniranju medija i stvaranju medijskih sadržaja te su razvili svijest i kritičko promišljanje po pitanju prepoznavanja lažnih vijesti.

Odgojem za medije u školu, unosimo vrijednosti o tome kako savjesno koristiti medije, potaknuti kritičku analizu medijskih sadržaja, osvijestiti pozitivne i negativne utjecaje medija i digitalne tehnologije, povećati informiranost o medijskoj sferi i medijskom utjecaju te potičemo i osnažujemo učenike na odgovorno korištenje medija i produkciju medijskih sadržaja koji doprinose demokratizaciji društva.

Webinar – Dan sigurnijeg interneta 2020.

sanjaPS_davorS_kristinkaL

Sanja Pavlović Šijanović, Davor Šijanović i Kristinka Lemaić

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Industrijska strojarska škola iz ZagreSlika1 Interaktivni webinar Dan sigurnijeg internetaba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar koji je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju.

Slika 1. Interaktivni webinar Dan sigurnijeg interneta

Poučavanje djece osnovnim principima sigurnosti u online okruženju iznimno je važan korak kojim stvaramo pozitivna online iskustva djece i mladih. Stoga upravo na Dan sigurnijeg interneta intenzivno provodimo raznovrsne aktivnosti o korištenju tehnologije odgovorno, s poštovanjem, kritički i kreativno.

Svake godine u našim školama koristimo Dan sigurnijeg interneta za istraživanje novog područja ili teme koja je važna za učenike s kojima radimo svaki dan. Ove godine Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar organizirale su interaktivni webinar u kojem su u fokus stavljena brojna pitanja s kojima se učenici susreću svSlika 2 Učenici vukovarske gimnazijeakodnevno, poput načina na koji mladi upravljaju svojim internetskim identitetom, načina na koji internet oblikuje stavove i promišljanja mladih o sebi i drugima te pitanje omogućuje li internet mladima eksperimentiranje i izražavanje ili se osjećaju ograničenima u tome tko mogu i žele biti online.

Slika 2. Učenici vukovarske gimnazije

Cilj webinara je, poučavanjem, razmjenom iskustava i primjerima dobre prakse, potaknuti i osnažiti učenike svih dobnih skupina u međusobnom podržavanju, prihvaćanju razlika i stvaranju istinski uključivog interneta.

Dan sigurnijeg interneta (SID) ove godine, obilježava se 11. veljače 2020. pod sloganom “Zajedno za bolji internet” u više od 140 zemalja, a koordinira ih zajednička mreža Insafe/INHOPE, uz potporu Europske komisije i nacionalnih centara za sigurniji internet širom Europe, a u Republici Hrvatskoj koordinator aktivnosti je Centar za sigurniji internet s partnerima i suradnicima.

Prvi webinar pod nazivom: „Dan sigurnijeg interneta 2018. Poštuj, stvaraj i poveži se! Bolji internet počinje s tobom“ na inicijativu strukovne učiteljice Kristinke Lemaić iz zagrebačke Industrijske strojarske škole, a u suradnji s profesoricom Sanjom Pavlović Šijanović iz Gimnazije Vukovar, pratilo je više od 60 škola i 2000 učenika koji su imali priliku čuti, uključiti se i dati svoj osvrt na niz raznolikih tema vezanih za prednosti i nedostatke interneta, mogućnosti komunikacije korištenjem interneta, zaštiti osobnih podataka, internetske prijevare, nasilje preko interneta, moguće opasnosti i zamke društvenih mreža te načine zaštite vlastite privatnosti.

Nakon niza pozitivnih povratnih informacija učenika i nastavnika – sudionika webinara, zaključili smo kako smo webinarom uspjeli ohrabriti i osnažiti učenike u razvoju kritičkog mišljenja o tome kako na pravilan i siguran način koristiti informacijsko-komunikacijske tehnologije u realnom i virtualnom okruženju, a brojni upiti o održavanju novog webinara i činjenica da djeca i mladi kroz internet tehnologije pronalaze nove prostore za kreiranje životnog stila, ponukali su nas da 11. veljače 2020. godine organiziramo novi webinar te pripremimo sadržaje i za učenike osnovnih i srednjih škola. Pitanje njihove sigurnosti obvezuje nas na aktivnosti kojima ćemo učenike upoznavati s prednostima i nedostatcima interneta te im neprestano pružati sigurne mogućnosti za sretno djetinjstvo i uspješno snalaženje u svijetu tehnologija. I pripreme za webinar mogle su početi.

Učenici Gimnazije Vukovar izradili su niz raznovrsnih popratnih materijala poput brošura (korišten je alat FlipSnack http://www.flipsnack.com/, plakata (korišteni su alati Canva (https://www.canva.com/), Piktochart http://piktochart.com/ i Photovisija https://www.photovisi.com/), video uradaka (korišteni su alati Animoto https://animoto.com/ i Wevideo https://www.wevideo.com/), web stranica (korišteni su alati WordPress https://wordpress.com/ i Weebly https://www.weebly.com/) i zanimljivih igara u Scratchu https://scratch.mit.edu/). Nastao je niz uradaka edukativnog sadržaja o korištenju interneta na primjeren, odgovoran i siguran način.

Slika 3 Interaktivnost učenika putem kahoot kvizaOsim webinara, koji je izravno iz Industrijske strojarske škole i Gimnazije Vukovar odaslan u mnoštvo škola u Republici Hrvatskoj, u Industrijskoj strojarskoj školi organizirane su popratne aktivnosti u vidu kreativno-edukativnih radionica i debata na temu potencijalnih rizika i opasnosti koji su prisutni na internetu.

Slika 3. Interaktivnost učenika putem Kahoot kviza

Slika 4 Interaktivnost učenika putem mentimentraWebinar je okupio preko 350 škola i 1500 učenika diljem Republike Hrvatske u zajedničkom virtualnom okruženju. Svi sudionici mogli su sudjelovati u nizu interaktivnih sadržaja (Mentimeter, Kahoot kviz) te pogledati pripremljene sadržaje i kratke video uratke koji prenose poruke o odgovornom i sigurnom korištenju interneta.

  Slika 4. Interaktivnost učenika putem mentimentra

Vukovarska gimnazija ugostila je policijske službenice iz Policijske uprave Vukovarsko- srijemske županije, gospođe Marijanu Ivakić i Mirnu Marić, koje već tradicionalno na Dan sigurnijeg interneta, učenicima vukovarske gimnazije, a ovoga puta obratile su se svim sudionicima webinara, ukazuju na potencijalne, prijeteće online opasnosti ukoliko nismo spremni nositi se sa suvremenim tehnološkim dostignućima i inSlika 5 Policijske sluzbenice odjela za prevenciju Mirna Maric i Marijana Ivakicternetskim mogućnostima. Posebno su istaknule važnost podizanja razine sigurnosti u svrhu zaštite privatnosti podataka pri čemu su učenike upoznale i sa zakonskim okvirima vezanim za korištenje intSlika 6 Tiskane brošure o sigurnom korištenju internetaerneta.

Slika 5. Policijske službenice odjela za prevenciju Mirna Marić i Marijana Ivakić

Slika 6. Tiskane brošure o sigurnom korištenju interneta

Zajednička poveznica svih predstavljanih sadržaja, žive riječi i popratnih aktivnosti, primjereno je, odgovorno i sigurno korištenje interneta, a u svrhu lakšeg, sigurnijeg i kvalitetnijeg snalaženja u svijetu suvremenih tehnologija. Od nas odraslih, roditelja, učitelja, nastavnika, očekuje se edukativno i preventivno djelovanje u svim sferama odgojno-obrazovnog ciklusa. Tako i na području suvremenih tehnologija moramo zajednički stvoriti sigurno okruženje kao preduvjet zdravom razvoju i odrastanju djece i mladih. Stoga, nastavljamo dalje i slušamo se i gledamo u novom webinaru povodom Dana sigurnijeg interneta 2021. godine!

Brojnim programerskim aktivnostima obilježili

Europski tjedan programiranja2019

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Učenici i nastavnici Gimnazije Vukovar brojnim su programerskim aktivnostima obilježili Europski tjedan programiranja2019

3TJEDAN PROGRAMIRANJA 0Europski tjedan programiranja #codeEU društvena je inicijativa promovirana 2013. godine od strane mladih savjetnika za Digitalnu agendu Europske komisije, vode ju volonteri, a podržava Europska komisija.

Svake godine pridružuje se sve veći broj sudionika iz preko 46 zemalja u Europi i šire, koji prijavljuju događanja povezana s programiranjem. Ove godine, posebno je olakšano kreiranje događanja, budući da su sve informacije i edukativni sadržaji, resursi i uputstva bili dostupni i na hrvatskom jeziku.

S obzirom da su i škole mogle organizirati događanja povezana s programiranjem u okviru izazova CodeWeek4All, učenici Gimnazije Vukovar odlučili su sudjelovati u novom izazovu. Do sada su učenici tri puta zahvaljujući svom aktivnom sudjelovanju, uspjeli osvojiti Potvrdu o izvrsnosti u programerskoj pismenosti, te su to pokušali i ove godine.

Učenjem programiranja djeca postaju mislioci, kreatori i inovatori koji svoje ideje i radove oživljavaju i realiziraju te im stečena znanja pomažu u shvaćanju i prihvaćanju svijeta koji se turbulentno mijenja. Programiranjem proširujemo svoje razumijevanje o tome kako funkcionira tehnologija te razvijemo vještine i sposobnosti kako bismo istraživali nove ideje i bili inovativni.

Steve Jobs – poznati vizionar i jedan od osnivača tvrtke Apple u jednom je intervju-u izjavio: „Mislim da svi u zemlji moraju učiti programirati jer na taj način uče razmišljati“. Doista, programiranje djeci daje samopouzd3tjedan programiranja1anje i vjeru kako mogu postati dizajneri i stvaratelji. S obzirom da su današnje generacije od malih nogu okružene tehnologijom, potrebno je iskoristiti njihov interes i podignuti razinu logičkog i apstraktnog razmišljanja, a učenje programskih jezika i programiranja upravo je idealna platforma za ostvarenje toga cilja. Uz sve navedeno, neosporna je činjenica da se stjecanje informatičkih znanja smatra sjajnim ulaganjem u vlastitu budućnost jer se poslovi iz područja informacijskih tehnologija, uključujući programiranje, nameću kao poslovi budućnosti, a opće je poznata i činjenica da na tržištu rada postoji veliki nedostatak stručnjaka iz ovog područja. Zato i ne čudi veliki interes naših učenika da iskoriste svaku ponuđenu aktivnost u ovom području a time i uključivanje u ovaj događaj.

Nakon što smo donijeli odluku o sudjelovanju u Europskom tjednu programiranja, odabrali smo aktivnosti koje ćemo provoditi, i naše planirane događaje prijavili smo na https://codeweek.eu/add#. Ovisno o dobnim skupinama učenika i njihovim predznanjima pripremili smo radionice različitog karaktera. Radionice i predavanja obilježile su period od 9. do 16. listopada.

Za sve učenike i djelatnike pripremljena je interaktvna izložba s kojom smo i započeli Matijaobilježavanje Tjedna programiranja. Projektni tim Gimnazije Vukovar pomoću Arduino komponenti izradio je projekt Seizmograf s kojim je pobijedio na natječaju Hrvatskog Telekoma Generacija Next i projekt Pametni grad s kojim je pobijedio na Arduino Day a koje je predstavio učenicima i nastavnicima u srijedu 9.10. u 9:predstavljanje30. Interaktivnim izlaganjem, demonstriranjem rada i odgovaranjem na pitanja, omogućili su svim učenicima i nastavnicima aktivni angažman i upoznavanje sa područjem Arduino komponenti i programiranja. S projektom Seizmograf i Pametni grad, učenici Matija Karaula i Matko Gašparić pod mentorstvom nastavnika Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanović, 3izlozba6sudjelovali su na prvom Maker Faire održanom u Zagrebu 12. i 13. listopada, te su za projekt Pametni grad zajedničkim glasovima članova organizacije primili titulu istaknuti maker (Merit of Maker). Titulu ju ponijelo još 5 udruga/škola, a budući da je sudje3izlozba8lovalo preko 200 izlagača sa više od 60 projekata, iznimno smo ponosni na ovo postignuće.

Učenicima svih dobnih skupina ponuđena je radionica u kojoj su putem Scratch-a stvarali igre, priče, animacije i druge interaktivne sadržaje. Scratch je vizulani programski jezik. Programiranje u Scratchu razlikuje se od programiranja u drugim vizualnim programskim okolinama, jer se u njemu rabe naredbene strukture u obliku grafičkih programskih blokova, pa se na taj način eliminira mogućnost sintaksnih pogrešaka. Kroz izradu igri, kvizova, animacija i čestitki učenici su usvajali koncepte petlji, odlučivanja, varijabli i toka programa. Dodatne sadržaje možete pogledati ovdje. Učenici svih dobnih skupina izrazili su želju za kreiranjem vlastitih igara u Scratchu te njihovim dijeljenjem sa drugim sudionicima, što pokazuje da proces igrifikacije u nastavi svakako utječe motivirajuće na učenje, povećava interes, samostalnost, spremnost i sposobnost povezivanja a smanjuje strah od pogrešaka što omogućava svakom pojedinačno osobnu i samokritičnu kontrolu postignuća i napretka. Igrifikacija se tako pokazala kao izvrstan proces integriranja elemenata igre u kurikulum i integriranja umjetnosti i STEMa.

Stoga smo nastavili sa igrifikacijom kreirajući projekte uporabom LttleBits-a. Putem edukacijskih kompleta Little Bits-a učenicima je omogućeno upoznavanje sa svijetom Internet of Things te je potaknut razvoj kreativnosti, kolaboracije, inovativnosti, stjecanje 3tjedan programiranja2korisnih iskustava tijekom učenja, a sve to sa ciljem unapređivanja vještina i stjecanja potrebnih znanja kako bi se pripremili za tržište rada u kojem nedostaje stručnjaka u području programiranja. Komplet se sastoji od elektroničkih “kockica” koje se lako spajaju pomoću ugrađenih magnetića a kako kockice potiču maštu, kreativnost i nadasve inovativnost te je djeci u svijet programiranja najlakše kročiti kroz igru te smo igrajući se kockicama isprogramirali vlastite projekte Spinmate, Spinroller i BitBot u kojima je aktivno sudjelovao i velik broj djevojaka koje su vrlo kreativne i spremne za stvaranje vlastititih mala čuda.

Sudjelovali smo i na događaju uživo: How to Create Your Own Game in One Hour with Matthias Löwe (Code Week Ambassador in Germany) i dizajnirali igre zajedno sa učenicima diljem Europe te ih objavili ovdje.

Učenicima su u sklopu događanja Razvijamo računalno razmišljanje – algoritmi izrađivali algoritme te su ih praktično mogli isprobati u sučelju programskog jezika Python. Python je edukativan i metodičko- didaktički koncipiran programski jezik koji se može prilagoditi različitim uzrastima učenika. Omogućuje stjecanje znanja iz područja različitih 3tjedan programiranja3(jednostavnih i složenih) programskih struktura tako da čini postupak učenja jasnijim i jednostavnijim. Učenici su se upoznali s pojmovima algoritam i binarno pretraživanje te su povezali pojam algoritama sa svakodnevnom aktivnošću kao što je pretraživanje direktorija ili rječnika. Učenici su radom u paru, aktivno sudjelovali u aktivnostima i ispravljali pogreške svojih kolega iz razreda dok su pregledavali njihove algoritme realizirane kodom napisanim u programskom jeziku Python te su primjenjivali binarno pretraživanje (postupak opisan je u videozapisu) Ova aktivnost preuzeta je s CodeWeeka gdje se nalaze sva uputstva potrebna za njenu realizaciju.

Provedene su radionice u kojima su učenici upoznali aplikaciju http://ai2.appinventor.mit.edu ,a koja omogućuje učenicima da na jednostavan način, pomoću slaganja vizualnih blokova (objekata), kreiraju aplikacije za AndroidOS. Učenici su prošli proces spajanja mobilnog uređaja s računalom (preporučena je bežična mreža u učionici iako je spajanje moguće preko USB ulaza) i programirali su svoju prvu aplikaciju koja prevodi glasovnu poruku na odabrane strane jezike pod nazivom TranslateMe. Ponuđen im je i tečaj Intro to App Lab putem kojeg izrađuju vlastitu aplikaciju u JavaScriptu pomoću programiranja temeljenog na blokovima, a dodatno su se mogli upustiti u izradu vlastite aplikacije kroz projekt: Create a new App.

Svim ovim radionicama osnovna ideja bila je potaknuti djecu da istražuju, smišljaju i ostvaruju svoje zamisli, koje zatim mogu pokazati drugima putem interneta, usput usvajajući osnove programiranja, matematike, vizualnog i interaktivnog dizajna. Zajedničkim radom uspjeli smo programiranje učiniti transparentnijim, demistificirati povezane vještine i okupiti sve motivirane učenike u zajedničkom učenju. Učenje programiranja daje mogućnosti iterativnog rješavanja problema i testiranja ideja koje olakšavaju shvaćanje i razumijevanje digitalnog svijeta koji nastanjujemo. Što više znamo, to je znatiželja i želja za prakticiranjem sve veća.

S obzirom na veliku znatiželju i interes za uključivanjem u ovaj događaj, prijavili smo se i na izazov http://codeweek.eu/codeweek4all/, pri čemu smo nakon online registracije dobili jedinstveni kod kojim smo se identificirali u svim organiziranim događanjima i povezali preko 10 aktivnosti. Vjerujemo da će organizatori i za ovu godinu procijeniti da smo zadovoljili uvjete za dobivanje Potvrde o izvrsnosti u programerskoj pismenosti (Certificate of Excellence in Coding Literacy). Nakon svih provedenih aktivnosti zasigurno možemo ustvrditi da je programiranje puno više od pisanja samog programskog koda a novim stečenim znanjima, vještinama, sposobnostima i iskustvima spremniji smo za nove izazove digitalnog doba.

Glas Slavonije za vukovarske gimnazijalce

organizirao radionicu „Djeca upoznaju medije“

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Vukovarski gimnazijalci u sklopu Dana medijske pismenosti doživjeli jedan nezaboravan novinarski dan u redakciji Glasa Slavonije i tvrtki Inchoo

Mediji su svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina iliiInterneta. Mediji svakodnevno prenose raznolike informativne, edukativne i zabavne sadržaji koji imaju utjecaja na svakog od nas i kao takvi omogućuju nam shvaćanje svijeta ali i našeg mjesta u njemu. Oni koji su medijski pismeni mogu kontrolirati utjecaje medijskih poruka umjesto da dozvole da te poruke kontroliraju njih. Današnja su djeca najviše izložena utjecaju medija i iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove. Medijska edukacija djeci olakšava razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija, tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici utjecaja koji mediji imaju na nas i cjelokupno društvo.

Imajući u vi3cdu sve navedeno, učenici 3c razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja, vođeni svojim nastavnicama Sanjom Pavlović Šijanović i Kristinom Kristek, odlučili su podići svoje kompetencije i razinu svoga znanja o medijskoj pismenosti sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 8. do 12. travnja 2019.

U petak 29. ožujka, uputili smo se u Osijek, u redakciju Glasa Slavonije u kojem nas je dočekala novinarka i urednica rubrike Osijek, gospođa Ivana Rab Guljaš koja inchoo - pripremanam je iz vlastitog dugogodišnjeg iskustva otkrila kako izgleda jedan radni dan u njihovoj redakciji i tko je za što zadužen i odgovoran. Učenici su imali priliku izravno razgovarati sa novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja, doživljaj i percepciju novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih. Glas Slavonije prati rad gradova, među kojima je i Vukovar te rad gradskih službi i županije a svatko u redakciji ima svoje sektore koje uređuje, poput ekonomije, sporta, kultura, novosti, oglasnika. Ono što čitamo rezultat je izlaska novinara i fotografa na teren gdje prikupljaju informacije intervjuima, razgovorima, fotografiranjem te po povratku u redakciju iste te informacije prenose u računalo i obrađuju dok glavni urednik rukovodi radom svih urednika pojedinih rubrika i novinara te odobrava i zadaje nove teme.

S obzirom da je naš zadatak bio izići na pravi novinarski teren i pripremiti reportažu, prvo smo morali odraditi deteljnu pripremu i upoznati koje su to odlike kvalitetne i zanimljivo napisane novinske reportaže. Teorija bez prakse ne vrijedi mnogo, te smo se uputili na naše odredište, u tvrtku Inchoo koja se već 10 godina bavi izradom, dizajnom i optimizacijom online trgovine. Dočekala nas je event koordinatorica Zrinka Antolović koja nas je provela kroz tvrku a mi smo ostali ugodno iznenađeni internim uređenjem koje odiše svjetlom, karakterističnim detaljima i nadasve ugodnom atmosferom. Saznali smo da im je u samom rasporedu prostora i idejama o uređenju, puno pomogla dizajnerica jungle roominterijera Jelena Havelka. Posebno nam se dojmila soba za sastanak koja izgleda poput džungle s lijanama (u kojima se skrivaju kablovi, jer ipak se radi o IT sektoru, ali je soba bez prozora i odlično rješenje za opuštanje i samovanje), likovi iz stripova na zidu i njihove poruke, tzv. “čarolija” velika fotelja iznad koje se nalaze lampice koje mijenjaju boje, ručno oslikani stolci i stolovi, ženski takozvani Che-Che kutak u kojem smo se i fotografirali, uredi sa nazivima američkih gradova i još mnogo toga. Nakon fotografiranja udobno smo se smjestili, okrijepili i saznali da u Inchoo tvrtki radi 50 zaposlenika i da su tijekom svoga rada spješno izradili 450 projekata s više od 150 klijenata iz 45 zemalja. Inchoo je tvrtka osnovana u Osijeku 2008. godine i pruža cjelovita rješenja na Magento platformi (profesionalno softversko rješenje za online trgovine bazirano na open-source tehnologiji) ali je i jedan od osnivača udruge Osijek Software City kojucenici 3ca potiče aktivnosti u lokalnoj IT zajednici organizirajući raznolika predavanja i radionice (i za nas su održali radionicu i pokazali nam prve korake u radu sa setom LEGO Mindostorms EV3), prakticiraju i studentske prakse te potiču i sudjeluju u organizaciji hackathonea. Dobili i smo zadatak osmisliti objavu na Instagram profile Inchoonet o našoj radionici ali kako se nismo uspjeli usuglasiti kako će u konačnici izgledati, odlučili smo biti iskreni pa objava izgleda ovako: Radionica je zamišljena da vukovarski gimnazijalci naprave ovu objavu ali se nisu mogli dogovoriti što će napisati! Zaključak koji se nametnuo nakon ovoga, da ćemo se oko reportaže morati puno više potruditi! Sa objavom je završilo i naše druženje u tvrtki Inchoo, a u Glasu Slavonije nas je čekala okrijepa u vidu pizze i soka. Poslijednje mjesto koje smo posjetili bila je radijska postaja u kojoj smo saznali kako se ostvaruje interakcija sa slušateljima, kako se promoviraju pozitivne vrijednosti u emisijama informativnoga programa, programa iz kulture, sporta, zdravlja i u emisijima za djecu. Saznali smo kao se bira glazba, kako se uključuje u eter i mnoštvo drugih zanimljivih informacija.

Puni dojmova i ideja o tome kako ćemo izraditi našu reportažu, priveli smo i naše druženje kraju. Zaključili smo da biti novinar nije nimalo lak zadatak. Na svom putu do reportaže, uvidjeli smo da novinari moraju uspostaviti dobar kontakt s ljudima iz raznih područja jer su svi oni potencijalni izvori informacija i ukoliko im to ne pođe za rukom, teško da će moći do potrebnih informacija. Uz to što moraju biti odlučni, ljubazni i uporni, moraju biti iznimno praktični, snalažljivi i promišljati o svakoj situaciji. Uvijek moraju iskazivati zainteresiranost i znati postaviti prava pitanja a za prava pitanja nije dovoljno samo znanje i znatiželja već i ogromna doza hrabrosti. Moraju biti na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Shvatili smo da novinarstvo proširuje vidike, čini ljude zrelijima i mudrijima i da biti novinar nije samo posao već i strast prema istini. Možda naša reportaža ne bude savršena, ali savršeno je već to što smo imali priliku biti novinari na jedan dan i što sa sigurnošću možemo ustvrditi da smo se u Vukovar, našu školu, naše domove, vratili medijski pismeniji i sa puno većom dozom kritičkog promišljanja o sadržajima koje nam mediji nude a svoja znanja ćemo kroz naše buduće aktivnosti prenositi i drugim učenicima i sa poštovanjem ćemo gledati na novinarsku profesiju!

Do boljeg i sigurnijeg interneta – DSI 2019. u Gimnaziji Vukovar

sanja_PS

Sanja Pavlović-Šijanović

Dan sigurnijeg interneta (SID) ove godine, obilježava se 5. veljače 2019. pod sloganom “Zajedno za bolji internet” kojim se upućuje poziv na akciju i udruživanje svih dionika da svojim doprinosom sudjeluju u stvaranju boljeg interneta za svakoga, a naročito za mlađe korisnike. Svi zajedno, roditelji, skrbnici, nastavnici i odgajatelji imaju ključnu ulogu i dijele odgovornost za odgoj i obrazovanje djece i mladih o potencijalima i rizicima digitalnog svijeta.

Baš kao i u realnom svijetu, odgovornost odraslih je utrti put i poučavati djecu i mlade o svemu što boravak u virtualnom svijetu nosi sa sobom i o svemu što je potrebno kako bi u tom svijetu bili sigurni. Neprimjereno ponašanje na internetu izlaže djecu i mlade raznim vrstama rizika, međutim rizici ne bi smjeli nikoga odvratiti od koristi i pozitivnih strana koje nam donosi digitalna revolucija!

Iz svega navedenog, proizlazi da je poučavanje djece osnovnim principima sigurnosti u online okruženju iznimno bitan korak kojim stvaramo pozitivna online iskustva djece i mladih. Škole kroz svoje brojne sadržaje u nastavi, izvannastavne aktivnosti i projekte, podižu razinu educiranosti u primjeni postupaka i mjera opreza koje djeca i mladi mogu poduzeti kako bi željene podatke znali organiziranirati i podijeliti a da ih pri tome zadrže sigurne od manipulacija i krađe. Na taj način emotivno zdravlje i dobrobit djece i mladih bit će velikim dijelom zaštićeni.

Ove školske godine, vukovarski gimnazijalci aktualizirali su tri pitanja koja utječu na dobrobit djece i mladih korisnika, a to su: društvene mreže, internetsko zlostavljanje i neprikladan sadržaj.

Prvo aktualno pitanje, pitanje društvenih mreža, predstavljeno je putem plakata izloženih u predvorju a tematikom su se bavili najmlađi učenici vukovarskplakati u predvorju skolee gimnazije. Plakatima su prikazani razni aspekti društvenih mreža, od pogleda na društvene mreže kao fenomena suvremenog komuniciranja, utjecaja društvenih mreža na emocinalni život djece i mladih, pozitivnih i negativnih strana društvenih mreža, prikaza mogućnosti Yammera i Edmoda u nastavi i za nastavu, efektu likeova, zamkama društvenih mreža, prijateljima on i off line te nizom drugih zanimljivih sadržaja. Plakati su izazvali visoku razinu zainteresiranosti učenika svih dobnih skupina, te će ostati u predvorju još neko vrijeme jer iako dan sigurnijeg interneta obilježavamo samo jedan dan, on mora biti naša svakodnevica.

Drugo aktualno pitanje, pitanje internetskog zlostavljanja – cyberbullyinga, učenici su ploomen kolegij DSI2019redstavili putem prezentacija i video uradaka obrađujući potencijalne situacije poput poticanja grupne mržnje, vrijeđanja, uznemiravanja, slanja neprimjerenih poruka, krađe identiteta i podataka i to promatrajući ih kroz aspekte uzroka i posljedica. Zaključak je morao dati odgovor na pitanja: Što učiniti, kome se obratiti za pomoć i kako prevenirati takva ponašanja i potencijalno rizične situacije? Ovim sadržajem bavili su se učenici drugih i trećih razreda a svoje prezentacije i video uratke predstavili su tijekom Dana sigurnijeg interneta, prezentirajući ih u predvorju škole. Tijekom odmora između školskih sati, uvijek je nekoliko učenika-autora uradaka bilo dostupno za pitanja, debate, polemike i dijeljenje znanja i iskustava sa ostalim učenicima i nastavnicima. Odmori su bili vrlo dinamični, razgovori žustri, burni ali nadasve poučni i konstruktivni.

Treće pitanje bilo je rezervirano za najstarije učenike vucenici 3C razreda - prezentacija1ukovarske gimnazije, koji su pitanje neprikladnog sadržaja promatrali i doživljali na različite načine. Forma za izražavanje stavova i promišljanja bila je vođena rasprava. Budući je ovo tema s kojom su se učenici tijekom svoga obrazovanja često susretali, interes za aktivnim sudjelovanjem nije izostao. Učenici su razmjenjivali svoje kriterije prosuđivanja i promišljali o razlozima svojih izbora kriterija i u konačnici iznosili svoj sud. Razgovaralo se o širenju nasilnih i uvredljivih komentara, kreiranju internet stranica ili pisanju poruka koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka, načinima uznemiravanja, objavljivanju privatnih podataka ili neistina na chatu, blogu ili internet stranici. Zaključak oko kojeg su se jednoglasno usuglasili da roditelji i nastavnici trebaju zajedno i kontinuirano poučavati djecu sigurnom korištenju interneta kako bi mogli prepoznati potencijalnu opasnost i izbjeći rizična ponašanja. Interesantno je što su maturanti stavili naglasak na preuzimanje vlastite odgovornosti, odnosno potrebe da se djecu od najranije dobi uči o preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje i za posljedice određenih postupaka, koje pogađaju njih same, ali i druge s kojima su u kontaktu.

loomen kolegij DSI2019Za učenike svih razreda pripremljen je loomen kolegij Dan sigurnijeg interneta 2019 sa pitanjima vezanim za deset simulacija potencijalnih problemskih situacija s kojima je moguće susresti se u online okruženju. Situacije su odraz svakodnevnih online aktivnosti sa potencijalnim rizicima ugroze privatnosti i sigurnosti. Po završetku, učenici su mogli preuzeti digitalni certifikat kao nagradu a još vrjednije od certifikata, mogli su prodiskutirati ponuđene odgovore za pojedine situacije te osvijestiti i uvidjeti kako i sutuacije koje na prvi pogled djeluju potpuno bezazleno, mogu prerasti u probleme kojima ugrožavamo vlastitu sigurnost ne samo u online već i u realnom okruženju.

Iako već osam godina u kontinuitetu aktivno obilježavamo Dan sigurnijeg interneta, svake godine, učenici realiziraju nove i drugačije aktivnosti kojima uspjevaju podići svijest o potrebi sigurnog i odgovornog korištenja Interneta a to ulijeva nadu i vjeru da zajedno možemo učiniti Internet boljim i sigurnijim mjestom za sve nas!

Micro:bit u integriranoj nastavi informatike i fizike

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Da se micro:bit može koristiti u integriranoj nastavi micro bitinformatike i fizike pokazali su učenici 2b razreda Jezičnog usmjerenja Gimnazije Vukovar vođeni nastavnicom informatike Sanjom Pavlović Šijanović i nastavnikom fizike Ivanom Menđušićem.

Iako jezična usmjerenja u gimnazijama imaju informatiku samo u drugom razredu i iako je ova školska godina za njih tek početak intenzivnijeg bavljenja područjem programiranja, naši učenici pokazali su da je programiranje uz pomoć Makecode sučelja znatno olakšano te pristupačnije za početnike u svijetu kodova, a samim tim i poticajnije jer su postignuća na zavidnoj razini. Naime web pripreme za mjerenjasučelje za programiranje micro:bita u Makecode editoru s lijeve strane sadrži simulator na kojem se odmah po pisanju programa, sam program i izvršava pa se vizualizacijom istovremeno uočavaju isprogramirane radnje a uz to jednostavno možemo učiti i bez samog uređaja. U sredini se nalazi izbornik sa kategorijama naredbi iz kojeg odabiremo željene naredbe i odvlačimo ih u desni dio sučelja gdje pišemo program. Upoznavanje sa sučeljem i pisanje prvog programa „Smješka“ kojeg smo potom učitali na micro:bit, bile su naše početne aktivnosti, koje su rezultirale 100% uspješnošću i istim postotkom izazvale zadkodiranjeovoljstvo i želju za danjim aktivnostima. Vrlo brzo smo savladali programiranje tipkala, definiranje varijabli, smisao programskih petlji, ispitivanje uvjeta i ugradnju matematičkih operatora, što nam je bilo potrebno za naš glavni zadatak – programiranje micro:bita – senzora i konvertera temperature. Započeli smo jednostavnijim zadatkom u kojem je micro:bit samo očitavao temperaturu, potom ju pretvarao u stupnjeve Celzijuse, preračunavao ih u Kelvine i na kraju u Fahrenheite. U konačnici, pripremili smo micro:bit koji je našim programom postao konverter izmjerene temperature. Time je naš posao vezan za programiranje micro:bita bio završen.

Nakon toga je nastupilo vakumiranje micro:bitova, jer smo željeli da nam micro:bitovi – nastavnicisenzori, mjere temperature zagrijavane vode, leda, otopljenog leda…Sve je to trebalo pripremiti, pa smo se opskrbili i plamenikom, kutijom kuhinjske soli, menzurama, ledom, posudama, vrećicama i uređajem za vakumiranje…prava mala kuhinja i fizika u stvarnim situacijama. Učenici su usvojili pojam termodinamičke ili apsolutne temperature, te rad živina termometra. Prisjetili su se kako pretvarati temperaturu iz Celzijeve u apsolutnu ljestvicu i obrnuto, te kako pretvarati Fahrenheit u Celzijevu ljestvicu i obrnuto.

fizikafizika2

Micro:bit računala su mjerila nasumičene temperature koje su se nalazile u različitim ledposudama. Izmjerene podatke početne (sobne temperature) i konačne (npr. u nekoj od posuda) mjerili su u nasumično odabranim mjernim ljestvicama. Dane su podatke preračunavali u Celzijevu ili Kelvinovu temperaturnu ljestvicu da bi dobili razliku temperature npr. kolika je razlika temperatura prostorije i leda. Na jednostavan i zanimljiv način učenici su razvili sposobnost kontrole varijabli koristeći se proporcionalnom logikom.

A kako kuhinju uvijek treba i pospremiti, tako smo na kraju sve micro:bitove, izvadili iz vakumiranih vrećica, pospremili baterije, oprali posude, ugasili plamenivakumiranje micro bitake, led se rastopio, pa je bilo brisanja i parketa…i u konačnici, odradili smo jako puno posla ali zadovoljstvo sa lica nas nastavnika i naših učenika nije nestalo. Dapače, proveli smo i anonimnu anketu putem edukativne društvene mreže Yammer, u kojoj smo tražili povratnu informaciju učenika, da li im se ovakav način integrirane svidio, i svi učenici su izrazili svoje zadovoljstvo i želju za ovakvim vidom nastave.

Štopripreme1 nam je sve trebalo kako bismo sve ovo proveli? Puno pripreme i osmišljavanja ovakvog načina rada, popis potrebnih sredstava za ostvarenje željenih ishoda iz područja informatike i fizike, entuzijazma i želje za kreativnijom i zanimljivijom nastavom, i četiri školska sata (dva sata za potrebe obrade sadržaja iz informatike i fizike i dva sata za implementaciju obrađenih sadržaja kroz konkretnu primjenu).

Na kraju, slobodno možemo zaključiti da integrirana fizikanastava, iako iziskuje znatno više pripreme i znatno veći angažman učenika i nastavnika, donosi i znatno više dobrobiti. Područja primjene micro:bitova su neiscrpna, mogućnosti su neograničene i ovaj naš primjer dokaz je da implementacija micro:bitova u nastavni proces može pomoći učenicima u stjecanju znanja, vještina i sposobnosti potrebnih da iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije prerastu u aktivne dizajnere i stvaraoce novih alata s kojima će se moći unaprijediti učenje, rješavati probleme ili jednostavno se zabaviti te u potpunosti iskoristiti prednosti života i gospodarstva 21. stoljeća.

U skladu s prirodom – ekološka akcija vukovarskih gimnazijalaca

EE otpad nusproizvod modernog doba

sanja_PS 

Sanja Pavlović Šijanović

Doba u kojem živimo obilježeno je nizom prednosti i dobrobiti nastalih razvojem i primjenom suvremene tehnologije. Život bez moderne tehnologije postao je gotovo nezamisliv, sve raznovrsnija primjena međusobno povezanih uređaja i odgovarajućih usluga djeluje na pojedinca, društvo i okoliš. Danas paralelno koegzistiraju različite generacije koje različito (ne)iskorištavaju dostupne tehnološke mogućnosti, međutim nove generacije odrastaju uz nove tehnologije i između ostalog, ne poznaju život bez interneta i gadgeta (novi trend u IT industriji, mali hi tech multimedijalni, zabavni ili poslovni uređaji). Tehnološke promjene događaju se 24 sata dnevno i vrlo brzo postaju sastavnicom i rutinom svakodnevnog života. Kao primjer tome, služi činjenica da je za milijardu pretplatnika fiksne telefonske linije, svijetu bilo potrebno punih 100 godina, a samo 25 godina za umrežavanje pet milijardi mobilnih pretplatnika (Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericsson Nikola Tesla).

Tehnologija napreduje, a uređaji ulaze u modu i izlaze iz nje tijekom svega nekoliko mjeseci. poziv na ekolosku akcijuKako se proizvodnja elektroničkih uređaja povećava, paralelno se gomila i sve je više električnog i elektroničkog otpada (EE otpada). Tako se, primjera radi, u svijetu godišnje proda više od milijardu novih mobitela, a svaki novi model mobitela nudi nove funkcionalnosti, servise, aplikacije…što dovodi do porasta broja odbačenih mobitela koji osim u ladicama završavaju i u smeću. Isto tako, svakih nekoliko godina mijenjamo računalo jer nam trebaju bolje performanse, mijenjamo televizore u skladu s estetskim stilom cijelog životnog prostora, zapravo, uređaji koje svakodnevno koristimo postaju iznimno potrošna roba.

To znači da se moramo jače pozabaviti EE otpadom, prije nego se otme kontroli. Predviđena stopa rasta količine EE otpada za iduće dvije godine je 33 posto.

Gimnazija Vukovar ponosni je nositelj Zlatnog statusa međunarodne „Eko škole“ a ujedno je i e-Škola koja prolazi kroz proces cjelovite informatizacije poslovanja same škole ali i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrele škole za 21.stoljeće što ispred nas stavlja zadatak, obvezu i poticaj na provođenje raznolikih ekoloških aktivnosti i projekata s ciljem ispunjavanja zadanih smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš te nužnost kontinuiranog osposobljavanja mladih generacija za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti.

Svjesni svih ovih činjenica u Gimnaziji Vukovar provode se aktivnosti vezane za ekološko aktivnostizbrinjavanje EE otpada. Kako smo prošle školske godine proveli iznimno uspješnu akciju prikupljanja EE otpada u koju smo uključili ne samo cijelu školu već i lokalnu zajednicu, uočili smo potrebu za nastavkom ove aktivnosti i sam po sebi nametnuo se zadatak kojim ćemo ponoviti prošlogodišnju akciju. Tako smakcija2o ove godine, krenuli već početkom siječnja edukacijama, debatama, izradama prikladnih plakata, brošura i informiranjem svekolike javnosti o početku i načinu provođenja akcije te dogovorili preuzimanje i prijevoz prikupljenog EE otpada do sabirnog centra.

Zadatak postavljen pred svakog učenika, bio je u vlvrijedni uceniciastitom kućanstvu uz pomoć roditelja, pronaći i donijeti barem jedan uređaj koji za svoj rad koristi električnu energiju, a koji im iz bilo kojeg razloga više nije potreban. Svakim danom, naša je škola zaprimala sve više raznolikih uređaja, bilo je tu glačala, aparata za kavu, uređaja za šišanje i sušenje kose, usisavača, električnih ventilatora, radio i TV aparata, bušilica, računala, pisača i ponajviše mobilnih telefona.

Količina i raznovrsnost prikupljenih mobilnih telefona, izazvala je veliko zanimanje učenika i telefonija-izlozbanastavnika, te nismo mogli odoljeti a da prije nego što se oprostimo s njima, napravimo i malu izložbu kojom smo pokušali kronološki prikazati prvenstveno razvoj mobilne telefonije. S obzirom da se 3. travanj 1973. godine smatra početkom ere mobilne telefonije, taj dan smo i postavili izložbu. Između niza mobilnih telefonmobilni uredjajia, pokazali smo i primjerke najpopularnijih mobitela prije 2000. godine, Ericsson R380 i legendarne Nokie 2210, 5110 i 3310 koju posebno pamtimo po legendarnoj igri Snake II i nakon 2000. godine, poput Nokie 1100, Samsung SPH-M100 Uproar, pa do iPhona, Samsung Galaxy…

Obzirom na sustavne promjene u informacijsko-komunikacijskog tehnologiji i pojavljivanje novih elektroničkih kućanskih pomagala ova vrsta otpada predstavlja jednu od najbrže rastućih kategorija otpada uzrokujući time dva problema: onečišćenje okoliša i nepovratni gubitak vrijednih sirovina. EE otpad može sadržavati opasne materijale, kao što su npr. olovo, krom, kadmij, živa, fosfor, berilij, barij, silicij, arsen…. dok s druge strane, EE otpad sadrži brojne vrijedne materijale (staklo, plastiku, plemenite metalemetal zec), koji se mogu ponovno iskoristiti. Tako se primjerice od reciklaže samo 1000 mobilnih uređaja može dobiti 18 kilograma bakra, 400 grama srebra, 40 grama zlata i 20 grama paladijuma. Ponovna uporaba i recikliranje sirovina iz islužene EE opreme pomaže u očuvanju prirodnih resursa i sprječavanju onečišćenja zraka i vode. Zbog svega navedenog od izuzetne je važnosti spriječiti nastanak EE otpada i ponovno iskoristiti ili reciklirati staru EE opremu i uređaje te na taj način smanjiti njegov štetan utjecaj na okoliš. Naš prikupljeni EE otpad odvest će i zbrinuti Tvrtka Metal-Zec, ovlaštena od Ministarstva zaštite okoliša, a naša kućanstva nastavit će živjeti u harmoniji s prirodom!

Gimnazija Vukovar pred sebe je postavila prioritetan zadatak kojim će u procesu odgoja i obrazovanja sustavno djelovati u skladu sa odgovornim odnosom prema okolišu kao i o načinu njegova očuvanja jer jedino na takav način može inicirati promjene i pripremati učenike za donošenje odluka i aktivno djelovanje u skladu s načelima održivog razvitka. Sva naša dosadašnja nastojanja, uloženi napori i ostvarene aktivnosti, rezultirale su podizanjem ekološke svijesti, motivacije i osobne odgovornosti za okoliš.

STEM revolucija u Gimnaziji Vukovar

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

gimnazija VukovarCroatian Makers je projekt udruge Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM a osnivači udruge su Nenad i Rujana Bakić. IRIM donira opremu te razvija robotiku i automatiku u školama i udrugama za rad s mladima.

U siječnju 2017. pokrenuli su crowdfunding kampanju STEM revolucija za masovno uvođenje BBC micro:bit tehnologije u hrvatske škole. Početkom veljače 2017. otvorili su croatian makersnatječaj za uključenje svih osnovnih i srednjih škola, udruga, knjižnica i drugih ustanova koje rade s djecom i to sa ciljem da svim ustanovama koje se uključe besplatno doniraju BBC micro:bitove. Gimnazija Vukovar u tome je vidjela svoju priliku i prijavila se na natječaj te na taj način osigurala 20 micro:bitova koji su već stigli u školu.

BBC micro:bit zajednički je pothvat tvrtki: BBC-a, Microsofta, Amazona, Samsunga i drugih partnera i najsuvremenija je tehnologija za jednostavnu i atraktivnu poduku u STEM području, ali i drugim područjima, dizajnu te umjetnosti.

BBC micro:bit je edukativan i kreativan alat čija svrha je inspirirati novu generaciji mladih. sudionici radioniceGrađom nalikuje na kreditnu karticu a radi se o računalu s ARM procesorom, 25 LED-a, konektorima za spajanje dodatnih senzora (termometar, senzor vlage…), ima mogućnost Bluetooth veze za lakše spajanje ili upravljanje preko drugih uređaja te se na njemu nalaze 2 tipke koje se mogu programirati za raznovrsne zadatke poput upravljanja drugim uređajima, ispisivanja poruka, prebacivanja glazbe….

Mogućnosti su neograničene i kao takav može pomoći učenicima u stjecanju znanja, vještina i sposobnosti potrebnih da iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije prerastu u aktivne dizajnere i stvaraoce novih alata s kojima će se moći unaprijediti učenje, rješavati probleme ili jednostavno se zabaviti te u potpunosti iskoristiti prednosti života i gospodarstva 21. stoljeća.

Jednostavnost i svestranost ovog uređaja čine ga laganim i zabavnim polazištem za ulazak u digitalni svijet u mladoj dobi, ali isto tako može biti moćan alat za iskusne programere, dizajnere, umjetnike, znanstvenike i inženjere. (http://croatianmakers.hr/hr/naslovnica/)

Micro:bit radionice za mentore iz vukovarsko-srijemske županije održane su 02. i 03. ožujka 2017. u OŠ Bartola Kašića u Vinkovcima pod vodstvom nastavnika Vedrana Menđušića. Ovim projektom zaista stvaramo aktivnu zajednicu nastavnika, edukatora i ostalih koji rade s djecom, ali i šire: pravo civilno društvo, angažirano i aktivno u promjeni i poboljšanju školstva i obrazovanja u Hrvatskoj.

radna atmosfera-nastavniciradna atmosfera-ucenici

Gimnazija Vukovar svjesna je činjenice da svoje učenike mora pripremiti za cjeloživotno učenje koje se nameće kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja i zato ulaže iznimne napore i dokazuje spremnost za implementaciju novih tehnologija u svim segmentima kurikuluma i tako omogućuje svojim učenicima dobru startnu poziciju za ravnopravno pozicioniranje u utrci za globalno tržište rada.

Za početak, mikro:bitovi se koriste u nastavi informatike te učenici upoznaju osnove rada s micro:bitom kroz Microsoft PXT sučelje i pišu svoje prve programe poput smješka, kockice za čovječe ne ljuti se, termometra, kompasa, igre magarca…naravno tu je i MicroPpythonython – potpuno text-based editor, savršen za razvijanje i nadogradnju programerskih vještina. S obzirom na širok spektar primjene, micro:bitovi će naći svoje mjesto i u drugim nastavnim predmetima te će učenici stjecati sveobuhvatna znanja i puno jednostavnije uočavati korelacije međupredmetnih sadržaja a sve u svrhu stjecanja primjenjivih znanja i vještina.

anaivan 2b

Ovakav vid rada i učenja, učenici jako dobro prihvaćaju i već na samom početku vidimo da su mogućnosti primjene micro:bitova neiscrpne. Pozivamo sve škole koje još nije zahvatila STEM revolucija, da nam se pridruže jer ćemo tako moći zajedno stvarati nove projekte, izmjenjivati ideje, znanja i iskustva a sve sa ciljem podizanja razine digitalne zrelosti škola a time i cjelokupnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Početni primjeri programa mogu se naći pod nazivom: Radionica BBC micro:bit, kreirani su u aplikaciji Libar.

Dan sigurnijeg interneta pod sloganom

„Be the change: unite for a better Internet“ obilježen u Gimnaziji Vukovar

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Dan sigurnijeg interneta obilježava se u cijelom svijetu, u veljači svake godine, sa ciljem promicanja sigurne i pozitivne uporabe digitalne tehnologije od strane djece i mladih. Gimnazija Vukovar aktivni je sudionik i organizator niza događanja već šest godina u kontinuitetu. Ovaj Dan sigurnijeg interneta temeljili smo na educiranju i osnaživanju djece u području odgovornog i sigurnog provođenja vremena online kako bi svi postali pozitivna promjena za „bolji Internet“ ali ne samo na današnji već za svaki novi dan.

Vukovarski gimnazijalci sudjelovali su u mnogobrojnim aktivnostima. Cijeli tjedan, počevši sa ponedjeljkom 06. veljače i zaključno sa petkom 10. veljače, učenici su mogli sudjelovati u raznovrsnim aktivnostima ali sa istim ciljem a to je razvijanje svijesti o opasnostima Interneta a time i sposobnosti i odgovornosti za njegovo sigurno korištenje.

Tako je ponedjeljak bio rezerviran za učenike drugih razreda koji su imali priliku pogledati snimku webinara predstavljenog u sklopu projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)”, pod nazivom Sigurnost na Internetu, putem kojeg su mogli čuti o potencijalnim opasnostima koje su moguće prilikom uporabe interneta (tehnologija, zaštita osobnih podataka, govor mržnje, elektroničko nasilje), te saznati na koji način se navedeni rizici mogu smanjiti (online prava i odgovornosti, primjereno i odgovorno ponašanje u virtualnom svijetu), odnosno koji su savjeti za sigurnije korištenje interneta te na što sve u treba obratiti pažnju i kome se obratiti ako se dogodi povreda sigurnosti. Sadržaj webinara potaknuo je raspravu i razmjenu iskustava i ideja kako Internet učiniti boljim i sigurnijim mjestom.

Drugo događanje bilo je predavanje o medijima i njihovom utjecaju na društvo. Edukativno interaktivno predavanje održao je nekadašnji učenik Gimnazije Vukovar a sada glavni i odgovorni urednik Hrvatskog Radio Vukovara, Robert Rac. Putem predavanja učenici su mogli čuti i aktivno promišljati o negativnoj ali i prvenstveno pozitivnoj strani medija koji imaju za cilj obogatiti našu zbilju i olakšati nam pojedine segmente života u ubrzanom društvu u kojem živimo. Učenike su posebno zanimali načini informiranja i manipuliranja informacijama, kako i u kolikoj mjeri medijsko nasilje utječe na djecu odnosno da li nasilje prikazano putem interaktivnih medija (interneta, računala i videoigrica) ima jači utjecaj na djecu od pasivnih medija (televizija, filmovi) te utjecaj medija u obrazovanju. Mnoštvo pitanja ukazuje na potrebu i nužnost uvođenja pedagoških programa u području medijske pismenosti (odgoja) kojima će učenici razvijati vještine kritičkog analiziranja onoga što su vidjela, čula i pročitala.

Utorak su također obilježila dva događanja. U jutarnjim satima to je bilo predavanje „Zaštita prije svega“ koje je održala policijska službenica za prevenciju Marina Bukal iz PU vukovarsko – srijemske, s kojom naša škola surađuje u nizu preventivnih aktivnosti i čija su predavanja uvijek rado i u velikom broju posjećena. Tako su predavanja bila namijenjena najmlađim Gimnazijalcima koji su imali priliku čuti i postavljati pitanja vezana za sigurnost i zakonsku regulativu u području korištenja interneta. Učenici su između ostalog upoznali i dvije aplikacije koje je razvilo Ministarstvo unutarnjih poslova, a to su Red button i MUP – sigurnost i povjerenje. Aplikacija Red button ili Crveno dugme razvijena je 2013. godine s ciljem kako bi djeca mogla prijavljivati zlonamjerne sadržaje na koje nailaze putem interneta. Aplikacija MUP – sigurnost i povjerenje napravljena je s ciljem kako bi građani, uključujući i djecu, mogli prijavljivati kaznena djela i prekršaje izravno na policiju.

Drugo događanje bilo je vezano za aktivnosti koje provodi Centar za sigurniji Internet. Zahvaljujući suradnji sa Centrom za sigurniji Internet učenici su imali priliku putem Skype for business alata raspravljati o trenutnim problemima na internetu, internet predatorima te saznati načine kako se pripremiti i uključiti u web kviz sa ciljem osvješćivanja djece o opasnostima koje vrebaju na internetu.

Srijeda je bila rezervirana za maturante i Visoko učilište Algebra sa dva zasebna predavanja „Pripreme za poslove budućnosti” u području digitalnog marketinga, sistemskog i programskog inženjerstva te multimedijskog računarstva. Algebrina stručna savjetnica, Ružica Krpan predstavila je učenicima potencijalne prilike za stjecanje novih znanja i vještina relevantnih za razvoj karijere u budućnosti (društvene mreže, Google profesionalni alati za oglašavanje i odnosi s javnosti putem digitalnih platformi od najkompetentnijih predavača iz realne poslovne prakse). Drugo predavanje održano od strane gdina Milana Dukića baziralo se na prezentiranju tehnologija koje će oblikovati našu budućnost (3D printeri, autonomna vozila, 3D hologrami, Internet stvari, dronovi…) te objašnjavanju pojava utjecaja novih tehnologija na promjenu potražnje na tržištu rada. Učenicima se ukazalo na situaciju na hrvatskom i svjetskom tržištu rada, na trendove u području ekonomije, informatike i poslovnog upravljanja, te utjecaj tehnologije na poslovanje. Izvrsna predavanja od strane izvrsnih predavača nisu ostavila učenike ravnodušnim što se moglo vidjeti po nizu pitanja i razgovora sa predavačima. Takva povratna informacija dokaz je kako je nužno osigurati što više ovakvih načina edukacije i karijernog savjetovanja. Pored toga, potiče ih se i na daljnje visokoškolsko obrazovanje kroz predstavljanje mogućnosti razvoja karijere u području digitalne ekonomije, programskog i sistemskog inženjerstva te multimedijskog računalstva.

Četvrtak je obilježio učionički rad sa trećim razredima koji su koristili besplatne web 2.0 alate za kreiranje sadržaja na temu sigurnijeg interneta nakon čega je uslijedila tridesetominutna edukacija putem koje smo pokušali ukazati na nove trendove na području pravne zaštite digitalnih sadržaja, osobito softvera i audiovizualnih sadržaja, te smo se dotakli pitanja zaštite i ostvarivanja prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. U sklopu predavanja pokušali smo dati odgovore na pitanja Što su i čemu služe Creative Commons licencijski ugovori? Učenicima je prikazan video zapis kojim se objašnjavaju Creative Commons licence_

Više informacija može se pronaći na ovoj stranici.

Posljednji dan u tjednu posvećenom sigurnijem korištenju interneta, petak, organiziran je tako što su predstavljeni svi kreirani učenički materijali, od materijalnih i digitalnih plakata, brošura, Internet stranica, stripova, prezentacija… Brošure nastale u besplatnom alatu http://flipsnackedu.com/ dali smo tiskati i tiskanu verziju učenici su ponijeli svojim kućama i roditeljima/skrbnicima a sve sa ciljem poticanja razgovora između djece i roditelja/skrbnika o sigurnosti na internetu. Otvoreni dijalog djeteta i roditelja/skrbnika baš poput otvorenog i iskrenog dijaloga učenika i nastavnika osigurava pozitivno i sigurno ponašanje na internetu i korištenje internetskih usluga.

Iako nam je ovo već šesta godina (projektni tim: Sanja Pavlović Šijanović, prof.mentor, Karolina Dvojković, prof.mentor i Davor Šijanović, prof., ravnatelj) da aktivno organiziramo događanja vezana za temu sigurnijeg interneta, nismo iscrpili sve ideje i već aktivno promišljamo o događanjima za sljedeću školsku godinu. Činjenica da djeca i mladi kroz internet tehnologije pronalaze nove prostore za kreiranje životnog stila, pitanje njihove sigurnosti obvezuje nas nastavnike da pronađemo što adekvatnije načine i metode kako bismo ih osposobili za korištenje interneta na primjeren, odgovoran i siguran način te da zajedno s njima stvaramo sigurno online okruženje iz kojeg ćemo crpiti sve njegove dobrobiti. Vjerujemo da smo na dobrom putu i zato nastavljamo dalje…

Sat kodiranja (Hour of Code) u Gimnaziji Vukovar

sanjaPS_karolinaD

Sanja Pavlović Šijanović i Karolina Dvojković

hour of code1S obzirom da informatičko obrazovanje postaje svakim danom sve važnije i jedan je od osnovnih izazova 21. stoljeća za koje moramo pripremiti naše učenike, Gimnazija Vukovar uključila se u jedan od najvećih edukativno-informatičkih programa učenja programiranja poznat pod nazivom Sat kodiranja. Status Microsoft Showcase School i aktivno sudjelovanje u Europskom tjednu programiranja sa više od 200 učenika koje nam je donijelo Potvrdu o izvrsnosti u sat kodiranja u Gimnaziji Vukovarprogramerskoj pismenosti, dokaz su da naši učenici mogu i žele svojim znanjima, vještinama, sposobnostima i iskustvima savladavati izazove digitalnog doba, stjecati nova informatička znanja i ulagati u vlastitu budućnost u području informacijskih tehnologija u kojima se programiranje nameće kao posao budućnosti.

sat kodiranja u Gimnaziji Vukovar1Sat kodiranja organiziran je od strane Code.org, javne i neprofitne organizacije posvećene širenju informatike i stjecanju prvih programerskih iskustava i time predstavlja globalni pokret kojeg čine deseci milijuna učenika u preko 180 zemalja. Projekt u Hrvatskoj provodi nevladina udruga Osijek Software City s 15 drugih nevladinih udruga uz podršku tvrtke Microsoft a u Gimnaziji Vukovar za provedbu i organizaciju zaslužne su profesorice Sanja Pavlović Šijanović i Karolina Dvojković uz podršku ravnatelja Davora Šijanovića.

Sat kodiranja organiziran je u tjednu podučavanja informatike: Computer Science panoEducation Week od ponedjeljka 05. do petka 09.12.2016. godine iako smo sa pripremama započeli znatno ranije. Sve je započelo pregledavanjem ponuđenih vodiča i izborom nekoliko ponuđenih lekcija. Uslijedila je prijava na https://code.org/ i priprema za samu realizaciju. S obzirom da je sat kodiranja osmišljen za demistifikaciju kodiranja i kao dokaz da svatko može naučiti osnove programiranja, za početak smo isprobali početničke a potom i naprednije tutorijale.

Učenici su kroz blok sate nastave informatike naučili programirati droide u igri Zvjezdani snjezno kraljevstvo s Annom i Elsomratovi u galaksiji daleko odavde, sa Annom i Elsom istraživali su čaroliju i ljepotu leda u Snježnom kraljevstvu, pomagali ljutitim pticama Angry Birds da kroz labirint uhvate zločeste svinje, koje su im ukrale jaja, dizajnirali igricu uz pomoć likova iz crtanog filma Ice Age te stvarali glazbu kroz sat kodiranja - minecraft adventurerosnovne kodove Scratcha u tutorijalu Make Music with Scratch. I naravno kreirali najpopularniju igru Minecraft (Designer i Adventurer) koja na zabavan način upoznaje učenike s osnovama kodiranja, potičući ih na istraživanje dvodimenzionalnog svijeta Minecrafta u kojem svojim potezima ispunjavaju različite zadatke čime se generiraju računalni kodovi. Od naprednijih sat kodiranja- minecraft designertutorijala isprobali smo Silent teacher koji zahtjeva poznavanje JavaScripta i Pythona i kroz osnovne naredbe pridruživanja, grananja i ponavljanja postavlja izazove koje treba postepeno rješavati, CodeCombat: Game Development- strateška igra u kojoj sa osnovama Pythona i JavaScripta treba poraziti ogre, proći labirinte i doći do posljednjeg nivoa te tutorijal Python with Turtles (kornjačina grafika) koji omogućuje učenicima crtanje i rad sa grafičkim oblicima što je ujedno i uvijek najzanimljivija tema bilo kojeg programskog jezika pa tako i Pythona.

Neovisno o izboru igre, učenici tijekosat koduranja-minecraft adventurer2m rješavanja izazova koriste već poznato Code.org drag-and-drop sučelje kodiranja kako bi naučili pojmove računalne znanosti kao što su programiranje, orijentacija u odnosu na objekt, logičke petlje, grananje i sl. Učenici se suočavaju s određenim brojem izazova koje trebaju riješiti, što u konačnici dovodi do izrade vlastite jednostavne igre koju je potom moguće podijeliti i igrati s prijateljima (primjer učeničkih igara – Star Wars: Building a Galaxy with Code).

Ove godine Microsoft je podržao sat kodiranja s novim Minecraft vodičem, sportte je bilo moguće pratiti i trening za nastavnike Hour of Code Facilitator Training, organiziranom online u tri termina (22., 23. i 30. 11.). Novi online vodič dostupan je besplatno na stranici http://code.org/minecraft, a omogućuje početnicima u kodiranju stvoriti i podijeliti svoja postignuća u igri Minecraft, te je osmišljen kako bi svakom sudioniku omogućio razvoj vještina potrebnih za rješavanje problema ali i razvoj kritičkog razmišljanja koje je od iznimnog značaja u današnjem tehnološkom svijetu. Od 100 milijuna igrača koji vole Minecraft, 38 posto su žene, pa ovaj vodič može pomoći uključiti što više žena i djevojaka u svijet informatike. Što se tiče same uključenosti djevojka u sat kodiranja, ona je u našoj školi uvjetovana strukturom pri samom upisu u školu, tako da su u ovu aktivnost jednako bili uključeni i dječaci i djevojke. Svaki prijavljeni nastavnik mogao je na svojoj osobnoj početnoj stranici pratiti učeničke račune i njihov napredak.

Istraživanje koje smo proveli nakon provedenih aktivnosti kodiranja pokazuju da gotovo i nema razlike u postignućima između djevojaka i dječaka. Na postignuća isključivo utječe osobni angažman, motiviranost i znatiželja, a sve to neovisno je o spolu učenika.

Kao nagradu za ostvarene rezultate, na stranici https://code.org/certificates , ispisali smo zaslužene certifikate svim učenicima koji su sudjelovali u satu kodiranja.

Sat kodiranja daje priliku svim učenicima u svim školama da se susretnu sa programiranjem i samom informatikom. Iz tog razloga i ne iznenađuje broj od 1 713 980 osoba koje su dale svoju podršku inicijativi po kojoj svi učenici u svim školama trebaju imati priliku naučiti informatiku. Dijelimo stav da bi svaki učenik trebao imati priliku usvajati znanja iz područja računalne znanosti jer znanja iz ovog područja pomažu u razvijanju vještina rješavanja problema, logike i kreativnosti. Počevši rano, učenici će imati temelj za uspjeh u karijeri u 21-om stoljeću.

Naši učenici odlučili su odvojiti znatno više vremena od predviđenog blok sata jer su uvidjeli kako je računalna znanost zabavna i kreativna a s obzirom da tutorijali ostaju na internetu cijele godine, sat kodiranja proširio se na cijeli dan, čitav tjedan….i sigurni smo da će neki naši sadašnji učenici u bliskoj budućnosti stasati i u programere računalnih i video igara.

Dabar je došao u Hrvatsku i (p)ostao Loomen

darijaD_sandaS_sanjaPS_karolinaB_vesnaT_lidijaK

Darija Dasović Rakijašić, Sanda Šutalo, Sanja Pavlović Šijanović, Karolina Brleković, Vesna Tomić i Lidija Kralj

imagePrvo međunarodno natjecanje Dabar održano je u Hrvatskoj u tjednu od 7. do 11. studenog 2016. Organizator natjecanja je udruga “Suradnici u učenju” uz podršku Hrvatskog saveza informatičara i Visokog učilišta Algebra, CARNeta i CROZ-a, te pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Međunarodna inicijativa Dabar (Bebras) promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i široj javnosti. Cilj natjecanja je pokazati da računalo nije samo igračka za društvene mreže i gledanje filmova, nego i izvor zanimljivih logičkih zadataka koji učenje i razvoj računalnog razmišljanja čine zanimljivijim i dinamičnijim. Dabar je osmišljen kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja.

Natjecanje je započelo 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2015. uključivalo je 55 zemalja i više od 1.000.000 sudionika.

U Hrvatskoj je natjecanje organizirano na CARNetovom sustavu Loomen, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr. Učenici su se natjecali u jednoj od pet kategorija:

  • MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
  • MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
  • KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
  • MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
  • GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Neovisno o kategoriji, učenici su morali riješiti 15 izazovnih zadataka uz vremensko ograničenje od 45 minuta.

Da je Dabar više od natjecanja, pokazao je i broj prijavljenih škola i zainteresiranih učenika. Sudjelovalo je čak 209 škola, i 5927 sudionika, čime smo postali jedna od najuspješnijih zemalja u prvoj godini natjecanja (uz SAD, Rusiju i Njemačku). Ovogodišnje natjecanje Dabar obilježila je impozantna brojka od 5927 sudionika, a rezultati su više nego zadovoljavajući.

Od 255 učenika uključenih u kategoriju MikroDabar, najbolji rezultat je iznosio 14 bodova (od mogućih 15), odnosno 93.33% riješenosti. U kategoriji MiliDabar sudjelovalo je 773 učenika, a najbolji rezultat iznosio je 12.92 bodova, odnosno 86.13%. S obzirom da su ovo naši najmlađi sudionici (učenici razredne nastave) iznimno smo ponosni na angažman njihovih učiteljica i hrabrost učenika da se upuste u ovakvu vrstu izazova.

Učenici viših razreda OŠ pokazali su velik interes za ovo natjecanje. U kategoriji KiloDabar sudjelovalo 1982 učenika, a u kategoriji MegaDabar 1694 učenika. Najbolji rezultat u kategoriji KiloDabar iznosio je 12 bodova odnosno 80%, dok u kategoriji MegaDabar bilježimo najbolji rezultat, riješenost 100%. Najstarija kategorija, GigaDabar, imala je 960 učenika uz najbolji rezultat od 14 bodova, odnosno 93.33%.

Svi sudionici natjecanja zasluženo su dobili diplome za sudjelovanje i svoje prve bedževe u Loomenu. Oni najbolji (10% najboljih u svakoj kategoriji i svakom razredu) dobili su i diplome za izniman uspjeh na natjecanju i zlatni bedž.

U pozadini natjecanja bio je velik broj učitelja i nastavnika – volontera, koji su bili zaduženi za sve radnje kako bi samo natjecanje proteklo bez poteškoća. Njihov se posao sastojao od prevođenja, objave zadataka na društvenim mrežama, pripremanja prezentacija za nastavnike, odabira i dodatne prilagodbe zadataka, kreiranja kolegija u Loomenu, unosa pitanja u Loomenu, pisanja i snimanja uputa za prijave, odgovaranja na prijave, odgovaranja na pitanja, pružanja pomoći pri prijavi u Loomen, analiziranja rezultata, računanja postotaka i prosjeka, prebrojavanja imena, dizajniranja bedževa i diploma, ručne dodjele bedževa za najboljih 10%…. Zapravo, radilo se baš sve da natjecanje bude izazov svim sudionicima natjecanja i da svi budu zadovoljni svojim radom i rezultatima! Svi su oni nagrađeni bedžem s natpisom NajDabroUčitelj.

Još jednom zahvala učenicima, učiteljima, nastavnicima, suradnicima… svima koji su dali svoj doprinos da Dabar uspješno zaživi u Hrvatskoj.

graf1

Ukupan broj učenika i postotak učenika koji su točno riješili više od 30% testa.

 

Primjer najbolje rješenog zadatka iz kategorije MikroDabar  (62%)

Tko je najglasniji?
Koji je od četiri programa postavljen na najveću glasnoću?

dabar2

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije MirkoDabar (7%)

Sakupljanje drva

Tijekom svog silaska s vrha planine, dabar Tezej prikuplja drva za svoj dom iz nekoliko stanica. Svaka stanica ima drugačiju količinu drva. Dok silazi on ne može početi ponovno penjanje. Staze sa stanicama drveta mogu se vidjeti na slici ispod.
Svaki krug je stanica, a broj u njemu predstavlja količinu drva koju Tezej može prikupiti. Koja je maksimalna ukupna količina drva koju dabar Tezej može prikupiti tijekom spuštanja?

Dabar3.png

Odaberite jedan odgovor:

  1. 21
  2. 20
  3. 19
  4. 18

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije MiliDabar (41%)

Bakino putovanje

Baka živi u kućici i svake subote posjećuje svoje unuke koji stanuju u jednom od mnogih stanova u zgradi.
Uvijek ide istim putem:

  • Znamo da uvijek posjeti fitnes centar, a prije njega predahne na klupi ispod stabla.
  • Dok sjedi na klupi jede rolice koje je prije kupila u pekarnici.
  • Na putu nakon fitnes centra prolazi pokraj škole i tamo nudi voće djeci koja se igraju na školskom igralištu.
  • Voće kupuje u trgovini koju posjećuje neposredno prije pekarnice.
  • I da ne zaboravimo, na samom početku svog putovanja, nakon izlaska iz kućice uvijek pozdravi susjede.

Razmjesti mjesta koja baka posjećuje u pravilan redoslijed u skladu s pričom.

Dabar4.png

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije MiliDabar (10%)

Neonski natpis

Iznad ulaza u dabrovski restoran River se nalazi veliki svijetleći natpis. Boje se mijenjaju na sljedeći način: plava – crvena – žuta – plava. Dodatno, ako istovremeno tri susjedna slova zasvijetle plavom bojom, srednje slovo će postati crveno.
Trajanje pojedine boje je sljedeće:

  • plava boja – 3 minute,
  • crvena boja – 2 minute,
  • žuta boja – 1 minutu.

Vlasnik restorana je natpis upalio u 18 sati i ovako je izgledao:dabar5

Kako izgleda natpis tijekom šeste minute nakon paljenja reklame?

dabar6

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije KiloDabar (39 %)

Tajne poruke

Agenti Boris i Berta komuniciraju putem tajnih poruka. Boris je Berti želio poslati tajnu poruku: MEETBILLYBEAVERAT6
Napisanu poruku složio je u tablicu s četiri stupca te je u polja koja su ostala prazna upisao znak X.

dabar7

Pomoću tablice zapisao je novu tajnu poruku, prateći redoslijed znakova u stupcima: BYVTEIBE6ELERXTLAAX
Berta je odgovorila Borisu koristeći istu metodu. Poslala mu je tajnu poruku: OIERKLTEILH!WBEX
Koju je poruku poslala Berta?

 

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije KiloDabar (2 %)

Ograda

Dabrić pokušava izraditi ogradu od papira kao što je prikazano na slici:

dabar8

Da bi napravio ogradu kao na slici, prvo treba presaviti papir kao što je prikazano, a zatim škarama pažljivo izrezati oblik.

dabar9
Koliko je presavijanja potrebno za zadanu ogradu?

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije MegaDabar  (73%)

Autobusna postaja

Kuće pet dabrova, označene likom dabra, raspoređene su  na sljedeći način:

dabar10
Dabrovi žele postaviti autobusnu postaju na jednom od devet mjesta obilježenih plavim šesterokutom. Udaljenosti između šesterokuta prikazane su na slici. Prema odluci svih pet dabrova zbroj udaljenosti od njihove kuće do autobusnog stajališta mora biti što je moguće kraći. Ako mjesta obilježimo brojevima kao na slici, u pravokutnik predviđen za unos odgovora upiši broj mjesta na kojem treba napraviti autobusnu postaju.

dabar11

 

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije MegaDabar (14%)

Neonski natpis

Iznad ulaza u dabrovski restoran River se nalazi veliki svijetleći natpis. Boje se mijenjaju na sljedeći način: plava – crvena – žuta – plava. Dodatno, ako istovremeno tri susjedna slova zasvijetle plavom bojom, srednje slovo će postati crveno.

Trajanje pojedine boje je sljedeće:

  • plava boja – 3 minute,
  • crvena boja – 2 minute,
  • žuta boja – 1 minutu.

Vlasnik restorana je natpis upalio u 18 sati i ovako je izgledao:dabar5

Kako izgleda natpis tijekom šeste minute nakon paljenja reklame?

dabar6

 

Primjer najbolje riješenog zadatka iz kategorije GigaDabar  (75%)

Dijeta

David je na šestodnevnoj dijeti. Svakoga dana može jesti samo jednu vrstu namirnice iz sljedeće liste: krumpir dabar15 , mrkvu dabar16 , ribu dabar17i  grašak dabar18.
Svaki dan određuje što će jesti prema sljedećim pravilima:

  1. dva dana zaredom ne smije jesti istu vrstu hrane,
  2. mrkvu mora jesti svaki treći dan počevši od trećeg dana,
  3. ribu može jesti ako prethodni dan nije jeo krumpir.

Tablica prikazuje njegov plan prehrane u prethodna četiri dana:

dabar12

Koju vrstu hrane David treba jesti 5. i 6. dan?

 

Primjer najlošije riješenog zadatka iz kategorije GigaDabar (14%)

Poštarov obilazak

Dabar Tomo je poštar koji svaki dan obilazi jedan dio grada. Svaka linija na slici predstavlja ulicu, a slova predstavljaju raskrižja. Tomo svaki dan kreće iz pošte, obilazi kuće u svim ulicama i vraća se u poštu.  Dabar Tomo kreće iz pošte (označene slovom P).

dabar13

Koliko će najmanje ulica prehodati kako bi se vratio natrag do pošte, a da bi obišao sve kuće?

Svi rezultati i povratne informacije učenicima su dostupni u e-kolegiju Dabar, a za vježbanje i otkrivanje tajni Dabra na raspolaganju vam je e-kolegij PseudoDabar u kojem su objavljeni i zadatci s ovogodišnjeg natjecanja.

Možda sljedeće godine i vi osvojite zlatnog Dabra.

dabar14

Dodatne informacije potražite na portalu ucitelji.hr ili mailom na urednistvo@ucitelji.hr

 

 

Europski tjedan programiranja u Gimnaziji Vukovar

Sanja Pavlović Šijanović

plakati Europski tjedan programiranjaEuropski tjedan programiranja ili skraćeno #codeEU pokrenuli su 2013. mladi savjetnici za Digitalnu agendu Europske komisije, a inicijativa i dalje raste. Naime prošle je godine više od pola milijuna ljudi sudjelovalo na gotovo 8000 događanja povezanih s programiranjem u 46 zemalja u Europi i šire. S obzirom da su i škole mogle organizirati događanja povezana s programiranjem u okviru izazova CodeWeek4All, učenici Gimnazije Vukovar odlučili su sudjelovati u novom izazovu. Učenjem programiranja djeca postaju mislioci, kreatori i inovatori koji svoje ideje i radove oživljavaju i realiziraju. Steve Jobs- poznati vizionar i jedan od osnivača tvrtke Apple u jednom je intervju-u izjavio: „Mislim da svi u zemlji moraju učiti programirati jer na taj način uče razmišljati“. Ono djeci daje samopouzdanje i vjeru kako mogu postati dizajneri i stvaratelji. S obzirom da su današnje generacije od malih nogu okružene tehnologijom, potrebno je iskoristiti njihov interes i Algoritmipodignuti razinu logičkog i apstraktnog razmišljanja, a učenje programskih jezika i programiranja upravo je idealna platforma za ostvarenje toga cilja. Uz sve navedeno, neosporna je činjenica da se stjecanje informatičkih znanja smatra sjajnim ulaganjem u vlastitu budućnost jer se poslovi iz područja informacijskih tehnologija, uključujući programiranje, nameću kao poslovi budućnosti, a opće je poznata i činjenica da na tržištu rada postoji veliki nedostatak stručnjaka iz ovog područja. Zato i ne čudi veliki interes naših učenika da iskoriste svaku ponuđenu aktivnost u ovom području a time i uključivanje u ovaj događaj.

Nakon što smo donijeli odluku o sudjelovanju u Europskom tjednu programiranja, odabrali Programiranjesmo aktivnosti koje ćemo provoditi, i naše planirane događaje prijavili smo na http://events.codeweek.eu/add/. Ovisno o dobnim skupinama učenika i njihovim predznanjima pripremili smo radionice različitog karaktera. Radionice i predavanja obilježile su cijeli radni tjedan od subote 15. do petka 21. listopada. Učenici prvih razreda imali su zadatak izrađivati prigodne materijalne i digitalne plakate na temu Povijest programiranja i Europski tjedan programiranja, učenicima 2. razreda održana su prigodna teorijska predavanja vezana za izradu algoritama, dijagrama tijeka i psudokoda te radionice gdje su svoje algoritme praktično mogli isprobati u sučelju programskog jezika Python. Python je edukativan i metodičko- didaktički koncipiran programski jezik koji se može prilagoditi različitim uzrastima učenika. Omogućuje stjecanje znanja iz područja različitih (jednostavnih i složenih) programskih Pythonstruktura tako da čini postupak učenja jasnijim i jednostavnijim. Učenici trećih razreda sudjelovali su u radionici u kojoj su putem Scratch-a stvarali igre, priče, animacije i druge interaktivne sadržaje dok su učenici četvrtih razreda rješavali složenije problemske zadatke u Pythonu. Interesantna je činjenica da su učenici svih dobnih skupina izrazili želju za kreiranjem vlastitih igara u Scratchu te njihovim dijeljenjem sa drugim sigrifikacijaudionicima, što pokazuje da proces igrifikacije u nastavi svakako utječe motivirajuće na učenje, povećava interes, samostalnost, spremnost i sposobnost povezivanja a smanjuje strah od pogrešaka što omogućava svakom pojedinačno osobnu i samokritičnu kontrolu postignuća i napretka. Igrifikacija se tako pokazala kao izvrstan proces integriranja elemenata igre u kurikulum i integriranja umjetnosti i STEMa.

Svim ovim radionicama osnovna ideja bila je potaknuti djecu da istražuju, smišljaju i ostvaruju svoje zamisli, koje zatim mogu pokazati drugima putem interneta, usput usvajajući osnove programiranja, matematike, vizualnog i interaktivnog dizajna. Zajedničkim radom uspjeli smo programiranje učiniti transparentnijim, demistificirati povezane vještine i okupiti sve motivirane učenike u zajedničkom učenju.

ScratchScratch1Vizualno programiranje

Učenje programiranja daje mogućnosti iterativnog rješavanja problema i testiranja ideja koje olakšavaju shvaćanje i razumijevanje digitalnog svijeta koji nastanjujemo. Što više znamo, to je znatiželja i želja za prakticiranjem sve veća. Tako je i Alessandro Bogliolo, koordinator ambasadora tjedna programiranja izjavio: „Programiranjem se intuicija pretvara u rješenje, a ideja u inovaciju. Računalnim načinom razmišljanja oslobađa se stvaralački potencijal. Ovdje nije riječ o tehnologiji, već o osobnom osnaživanju.“

S obzirom na veliku znatiželju i interes za uključivanjem u ovaj događaj, prijavili smo se i na izazov http://codeweek.eu/codeweek4all/, pri čemu smo nakon online registracije dobili jedinstveni kod kojim smo se identificirali u svim organiziranim događanjima. U zadanom prijavnom obrascu iskazali smo ukupan broj učenika u samoj školi kako bi organizatori mogli sumirati sve sudionike događanja i na temelju izvješća o provedenim događanjima i broju uključenih sudionika donijeti odluku jesmo li zadovoljili uvjete za dobivanje Potvrde o izvrsnosti u programerskoj pismenosti (Certificate of Excellence in Coding Literacy).

videođ

S obzirom da je u Gimnaziji Vukovar tijekom Tjedna programiranja u svim provedenim aktivnostima sudjelovalo oko 200 učenika što je više od 50% stope sudjelovanja, naša je škola uspješno savladala zadani izazov i stoga vjerujemo da će nam na našu adresu stići i Potvrda o izvrsnosti u programerskoj pismenosti. Iznimno smo ponosni na ovo postignuće, dobro smo se zabavili, naigrali, pokazali da programiranje može biti puno više od samog programskog koda i zato nastavljamo dalje i to u još većem broju i sa novim znanjima, vještinama, sposobnostima i iskustvima kako bi bili što spremniji za nove izazove digitalnog doba.