i promoviranja kulturne baštine – vukovarski vodotoranj
Sanja Pavlović Šijanović i Davor Šijanović
Sažetak
Učenici vukovarske gimnazije svojim su IoT modelom vukovarskog vodotornja demonstrirali primjenu tehnologije u službi očuvanja i promoviranja kulturne baštine. Projektno orijentirano učenje temeljeno na uporabi suvremenih tehnologija u stvaranju vlastitih tehnoloških rješenja i interdisciplinarnost područja informatike i povijesti, učenicima je donijela izazove i poticaje za proučavanje prošlosti baš kao i razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina nužnih za upućeno i aktivno sudjelovanje u modernom društvu. Projekt je osvojio treće mjesto na kreativnom natječaju Junior Engineer Academy.
Ključni pojmovi: IoT tehnologija, kulturna baština, IRIM, vukovarski vodotoranj.
Uvod
Projekt „Tehnologija u službi očuvanja i promoviranja kulturne baštine – vukovarski vodotoranj“ realiziran je u sklopu donacijskog natječaja Instituta za razvoj i inovativnost mladih pod nazivom Junior Engineer Academy sa ciljem na autentičan način čuvati sjećanja na hrabre ljude i ratnu prošlost Grada Heroja jednako kao i odaslati poruku da je Vukovar grad okrenut budućnosti i svima koji u njemu žele živjeti, raditi, stvarati, svima koji žele biti dijelom te budućnosti.
Model vodotoranja u potpunosti je ispisan na 3D pisaču, pri čemu je korištena prozirna/ transparentna nit za ispis. Unutrašnjost je bez ispune što je omogućilo postavljanje LED traka. Led traka postavljena je na kvadratni štapić u dimenziji 10*10 mm pri čemu se na svakoj strani štapića nalazi LED traka sa 10 lampica, što ukupno čini brojku od 40 lampica. LED traka povezana je s Arduino MFR 1000 WiFi koji ima programski kod za 6 različitih modova prikaza osvjetljenja unutar vodotornja. Cijelim sustavom upravlja se pomoću Blynk aplikacije na mobilnom uređaju povezanom na WiFi mrežu pomoću mobilnog routera. Uz Arduino MKR 1000 WiFi i bežični WiFi router, korišten je i Arduino MKR Carrier Bord with Easy C a za izradu cjelokupnog modela vodotornja i njegovog okruženja, ispisano je preko 130 3D dijelova.
Junior Engineer Academy
Na ovogodišnji donacijski natječaj Instituta za razvoj i inovativnost mladih pod nazivom Junior Engineer Academy mogle su se, osim strukovnih škola, po prvi puta prijaviti i gimnazije te je organiziran suradnički tim vukovarske gimnazije sačinjen od učenika 2. razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja, ujedno i članova eTwinning projekta The green changemakers, u sastavu Blanka Bučko, Lara Šijanović, Fran Hutinec i Hrvoje Sovar te mentora, nastavnika Šijanović Davora i Sanje Pavlović Šijanović. Osnovno je obilježje ovog donacijskog natječaja uspostavljanje i održavanje bliskih kontakata s tvrtkama i sveučilištima koji učenicima omogućuju rani uvid u svijet rada inženjera i kvalificiranih stručnjaka u svim područjima tehnologije i znanosti. Svaka škola u projektu dobila je zadatak prijaviti kreativnu projektnu ideju s temom Očuvanja kulturne baštine pomoću tehnologije koju će realizirati doniranom opremom. Sudjelovanje u kreativnom natječaju bilo je obvezno za sve uključene ustanove u projektu Junior Engineer Academy 2.0. Uvodne aktivnosti obuhvatile su osnovnu i naprednu edukaciju u organizaciji Instituta za razvoj i inovativnost mladih putem online video radionica temeljem kojih su usvojene sve potrebne informacije za izradu praktičnog rješenja vezanog za realizaciju idejnog projekta.
Kombinacija izravnih i virtualnih susreta i aktivnosti kroz igru, učenje i stvaranje, rezultirala je izradom i prikazom modela vukovarskog vodotornja i pripadajućih sadržaja u potpunosti ispisanih na 3D pisaču.
Slika 1. Izrađeni model vukovarskog vodotornja
Vukovarski vodotoranj
Vukovarski vodotoranj izgrađen je u periodu od 1963. do 1968. godine, visine 50.33 metara i kapaciteta rezervoara od 2200 kubnih metara s primarnim ciljem spremanja vode u sklopu vodovodne mreže, te je po završetku svoje gradnje tada pripadao među najveće građevine takve vrste u cijelome svijetu. Danas je jedan od prepoznatljivih simbola Hrvatske i poznat je kao simbol vukovarske obrane, braniteljske hrabrosti te hrvatskog zajedništva. Za obnovu vukovarskog Vodotornja, koji je pogođen s više od 900 projektila i na kojem se nalazi čak 640 vidljivih ratnih rana, sredstva je prikupilo gotovo 7000 donatora sa svih kontinenata, građani Republike Hrvatske te brojni hrvatski gradovi, općine, županije i tvrtke. Učenici i djelatnici Gimnazije Vukovar organizirali su i proveli akciju “Vukovarski Vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva” kojom su prikupili i donirali sredstva za obnovu vodotornja. Vukovarski je vodotoranj 30. listopada 2020. otvoren za javnost nakon trogodišnje konzervacije i obnove.
Projekt vukovarskih gimnazijalaca „Tehnologija u službi očuvanja i promoviranja kulturne baštine – vukovarski vodotoranj“ uključivao je izradu idejnog rješenja, rezanje i sastavljanje drvenih dijelova makete, 3D ispis, programiranje i povezivanje s Blynk aplikacijom te fino podešavanje i pripremu za prezentaciju.
Slika 2. Glavna platforma u izradi
Osnova za sastavljanje modela je šperploča bukve debljine 4 mm i dijelovi ispisani na 3D pisaču.
Slika 3. Dijelovi korišteni u projektu ispisani na 3D pisaču
Model je izrađen iz dva dijela, oba od šperploče 4mm – donja baza dimenzija je 580 x 480 mm, dok je gornja baza 420 x 310 mm. Glavna nosiva platforma vodotornja kružnog je oblika i promjera je 300 mm. Spajanje i čvrstoća drvenih dijelova postignuta je ljepilom i pneumatskom klamericom. Na poziciji gornje plohe nosivog dijela (baze) postavljena je staza u obliku dekorativnog kamena i umjetna trava dok su na poziciji glavne platforme postavljeni svi funkcionalni dijelovi, ograda i umjetna trava.
Slika 4. Staza od dekorativnog kamena i umjetne trave Slika 5. Umjetna trava
Osim sastavljanja nosivih dijelova izvodili su se radovi lemljenja svih potrebnih spojeva spojnih žica, otpornika i kondenzatora.
Slika 6. Postavljanje elektroničkih komponenti
Programiranje Arduina i povezivanje elektroničkih komponenti bio je zahtjevan zadatak. Poseban problem bio je povezati Arduino na Wi-Fi mrežu te pokrenuti upravljanje osvjetljenjem vodotornja koristeći aplikaciju Blynk. Korišten je Arduino softver otvorenog koda (IDE) koji omogućava olakšano pisanje koda a ujedno se može koristiti s bilo kojom Arduino pločicom. Arduino Integrated Development Environment (IDE) je softver koji sadrži uređivač teksta za pisanje koda, područje za poruke, tekstualnu konzolu, alatnu traku s gumbima za uobičajene funkcije i izbornik s funkcijama.
Slika 7. Softver Arduino IDE
Koristeći Blynk platformu napravljena je aplikacija za pokretanje 6 različitih modula osvjetljenja. Za mobilnu aplikaciju Blynk korišten je račun dobiven od IRIMa. Drag and drop sistemom odabran je gumb, podešena funkciju, izgled, ime gumba, način rada, boja, tekst na gumbu te virtualni pin s kojim je gumb povezan kao i moguća stanja gumba. Preuzeta je dodatna knjižnica za povezivanje s WiFi mrežom. Serial.begin(9600) ostvaruje serijsku komunikaciju, pri čemu se vrijednost 9600 odnosi se na brzinu prijenosa veze i brzinu slanja podataka a putem naredbe Blynk.begin(auth,ssid,pass) ostvaruje se povezivanje na Blynk Cloud koristeći WiFi mrežu. Blynk.run() naredba održava vezu, slanje i primanje podataka.
Slika 8. Blynk i povezivanje na Wi-Fi mrežu mobilnog Interneta
Izrađeni model vukovarskog vodotornja predstavlja spoj ponosne prošlosti i perspektivne budućnosti koji čuva kulturnu baštinu i jača osjećaj identiteta dok istovremen promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.
Slika 9. Shema spajanja Adafruit Neopixel LED strip
Zaključak
U projektu Junior Engineer Academy 2.0 sudjelovalo je 25 srednjih škola iz Republike Hrvatske koje su ukupno prijavile 29 projekata a projekt Vukovarski vodotoranj osvojio je izvrsno treće mjesto.
Slika 10. Izgled osvjetljenog Vodotornja
Vukovarski gimnazijalci svojim radom i znanjem trude se doprinijeti podizanju kvalitete života mladih na području grada Vukovara a kroz brojne projektne suradnje kontinuirano se uključuju u procese izgradnje bolje, zelenije, uključivanje i digitalnije budućnosti. Projektna je aktivnost učenicima omogućila porast razine samopouzdanja u vlastite snage kao i pronalaženje vlastitih odgovora i rješenja za aktualne društvene probleme i izazove. Cjelokupnu realizaciju praktičnog STEM projekta podijelili su sa svojim vršnjacima u sklopu međunarodnog eTwinning projekta a zahvaljujući projektno orijentiranom učenju i interdisciplinarnosti, projektna je aktivnost potaknula interes sudionika projekta za upoznavanjem grada Vukovara i Republike Hrvatske. Kao takva, ne samo da je doprinijela razvoju vještina u području najbrže rastuće internetske tehnologije današnjice već i razumijevanju sadašnjosti te stjecanju znanja za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana lokalne zajednice, Hrvatske, Europe i svijeta.( Poveznica na video uradak učenika – predstavljanje projekta Vukovarski vodotoranj – kulturna baština Republike Hrvatske https://vimeo.com/721960858 i eng. verzija https://vimeo.com/727743905 )
Literatura
- Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva, dostupno na mrežnoj stranici https://vukovarskivodotoranj.hr/en/vukovar-water-tower/
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.