Nastava na daljinu

sasa_klemenc

Saša Klemenc

Sažetak

Pojava epidemije COVID-19 u prošloj školskoj godini postavila je preko noći mene i mnoge učitelje u ulogu “učitelja na daljinu”. Što točno znači ova sintaktička cjelina i koju strategiju učenja treba odabrati da bi bila uspješna? Nažalost, to je morao utvrditi svaki učitelj pojedinačno. Osim što sam se našla u ulozi „učiteljice na daljinu“, morala sam se snaći i kao majka 9-godišnjaka te tako iz prve ruke spoznati pozitivne i negativne strane obrazovanja na daljinu.

Ključne riječi: Covid19, daljina, učitelj, učenici, podučavanje, nemir

Uvod

U školskoj 2020./2021. godini podučavala sam 4. razred. S obzirom na to da je novonastala situacija u zemlji donijela neizvjesnost, već smo početkom školske godine posvetili jedan tehnički dan informatičkom opismenjavanju 4.razreda. Svi učitelji smatrali su da većina učenika ove dobi još nije bila dovoljno informatički potkovana da bi pokazala samostalnost u slučaju obrazovanja na daljinu. U školi smo se najprije povezali s učiteljima koji predaju informatiku. Svaki razred je odradio 5 samostalnih školskih sati, tijekom kojih smo učenike upoznali s Arnes online učionicom, pokazali im kako funkcionira, kako se u njoj otvara određena datoteka itd. Svaki od učenika dobio je također svoje korisničko ime i lozinku uz pomoć kojih je mogao ući u online učionicu. Također smo jednom tjedno provjeravali njihovo razumijevanje pregledom domaće zadaće koju su pronašli u online učionici svog razreda. Tim koji je oformljen za provedbu nastave 4. razreda donio je odluku da učenici svoje odrađene zadatke unose odnosno učitavaju u aplikaciju Google photos koja im je bila poznata od prethodne godine, umjesto u online učionicu. Ravnateljica nas je zamolila da za izvedbu potencijalnog »obrazovanja na daljinu« prikupimo podatke o učenicima, koji nemaju računala kako bismo im omogućili njihovu uporabu. Naše osnovno komunikacijsko okruženje bile su Arnes online učionica i Zoom.

Obrazovanje na daljinu

Tijekom prvog zatvaranja države uslijed pojave epidemije COVID-19, kontaktirala sam svakodnevno s učenicima i roditeljima putem e-pošte, Arnes online učionice i Zooma. Roditelje sam upoznala s radom na daljinu uz opširniju obavijest, u kojoj sam navela sve ključne informacije kako bi rad protekao što lakše. Najprije sam nedjeljom u online učionicu učitavala sve nastavne sadržaje odnosno zadatke koje su učenici morali izvršiti tijekom školskog tjedna. Naš zajednički dogovor bio je da mi urađene zadatke proslijede svaki dan ili barem do petka. Za učenike sam u online učionici pripremila i raspored nastavnih predmeta, kako bi školske zadatke mogli izvršavati kao što to rade u školi. U raspored su imali uključene i sate videokonferencije na platformi Zoom. Sa mnom su sate na Zoomu imali 3 puta, a s učiteljicom engleskog jezika i tjelesnog odgoja jednom tjedno. Na našim satima objašnjavala sam nove nastavne sadržaje za učenje, povremeno pregledala neke izvršene zadatke, a jedan sat Zooma uvijek je bio posvećen druženju. Na satima druženja dotakli smo se raznih tema: poteškoća u učenju tijekom obrazovanja na daljinu, nedostatka slobodnog vremena (neracionalno iskorišten dan) i usamljenosti (nedostatak druženja s prijateljima, školskim drugarima i drugaricama) te smo sudjelovali u raznim pokretnim igrama. Učenicima je mnogo značilo to što su se mogli sastajati putem videokonferencija na platformi Zoom. Nakon završenog sata omogućila sam učenicima nastavak druženja.

Primjer davanja uputa/pružanja informacija u online učionici:

* Školski tjedni nisu razvrstani po redoslijedu.

clip_image002

Sadržaj slike: NASTAVA NA DALJINU; VAŽNO! PISMENO OCJENJIVANJE-DRUŠTVO

Provjera znanja-pišemo u četvrtak, 15.4.2021.

Pismeno ocjenjivanje znanja imat ćemo u četvrtak, 22.4.2021.

Učim iz SDZ, str. 56-69, iz bilježnice i radnih/nastavnih listića: DOMŽALE-OPĆINSKO SREDIŠTE (OPĆINE) DOMŽALE

(dodano pod VAŽNO):

Da biste ponovili i osvježili pamćenje, te što lakše shvatili način uporabe bilješki iz bilježnice i SDZ, možete ponovno pogledati PPT prezentacije (u prilogu pod važno):

– Naselja u matičnoj pokrajini

clip_image004clip_image006clip_image008clip_image010clip_image016clip_image012clip_image014
Slike 1-8. Primjeri oznaka/simbola u online učionici 5. a (fotografija: Saša Klemenc)

Primjer predaje odnosno unosa ispunjenih zadataka učenika u aplikaciju Google Photos:

clip_image018Slika 9. Zadatak iz prirodoslovlja (fotografija: Saša Klemenc)

clip_image020
Slika 10. Zadatak iz Društva i priloženi evaluacijski list za određeni školski tjedan (fotografija: Saša Klemenc)

clip_image022Slika 11. Likovni zadatak, stvaranje od otpadnih materijala (fotografija: Saša Klemenc)

Nakon nekog vremena ispostavilo se da neki učenici ne rade školske zadatke onako kako smo se dogovorili. Pojedini učenici su već do sredine tjedna obavili sve zadatke, tako da su ostatak vremena mogli iskoristiti kao svoje slobodno vrijeme. Zbog te sam činjenice bila prisiljena promijeniti tijek rada. Tako sam se s učenicima sastajala svako jutro putem aplikacije Zoom, gdje sam im podijelila zadatke koje su morali završiti do 12 sati. Tada smo se ponovno sastali na Zoomu i zajedno provjerili njihove zadatke. Nije me iznenadilo da su neki učenici dobro surađivali, odazivali se, dok su se drugi skrivali iza ekrana ili nisu reagirali. U većini slučajeva neaktivni učenici su kao razlog naveli slabu internetsku vezu, no to im se nije uvijek moglo dogoditi. Pokazalo se da su aktivno sudjelovali oni učenici koji sudjeluju i u drugim aktivnostima u razredu.

Promijenjeni način rada dobio je veliku pohvalu roditelja jer su učenici bili usmjeravani odnosno vođeni cijelo dopodne i točno su znali što moraju raditi taj dan. Putem aplikacije Google Photos poslali su mi isključivo dogovorene zadatke (npr. pismene sastave i sl.). Iako smo prikupljali odnosno koristili razne prakse, pri čemu su se mnogi roditelji i učenici pomalo ‘gubili’ u pokušajima da se naviknu na novi način informiranja i djelovanja, negdje na sredini razdoblja postigli smo zadovoljavajući tempo rada. Uvelike su mi pomogle i podržale me online zajednice (SIO s konzultantima iz Zavoda za školstvo ili grupe na eTwining platformi) te masovni webinari koji su olakšali usvajanje online alata. Učitelji su također mnogo pomogli jedni drugima, jer su zahvaljujući društvenim mrežama velikodušno dijelili znanja i ideje s kolegama. Ne smijem zanemariti činjenicu da su i roditelji svojom otvorenošću odnosno iskrenošću značajno doprinijeli boljoj atmosferi, tj. fleksibilnijem i lakšem obavljanju školskih zadataka. Neki roditelji obavijestili su me da su zadovoljni mojim radom i da njihovoj djeci dobro ide, da napreduju u radu, dok su drugi bili kritičniji pri komentiranju. Povratne informacije roditelja bile su dragocjene jer su odražavale stvarna stanja u obiteljima mojih učenika i učenica. Činjenica je da su pri obrazovanju na daljinu najviše izgubili učenici koji imaju određene nedostatke u učenju. Uz redovno zaposlenje u školi, od prosinca sam dva puta tjedno u školi podučavala djevojčicu kojoj kod kuće nisu mogli pomoći. Osim što sam učenike podučavala preko ekrana računala te pomagala djevojčici pri radu na daljinu, bila sam i učiteljica svom sinu, koji je također pohađao 4. razred osnovne škole. Ni on još nije mogao na ovaj način samostalno obavljati školske zadatke. Ponekad sam se i sama osjećala kao neka hobotnica, jer su mi se pipci u isto vrijeme našli na nekoliko strana.

Kratkotrajno obrazovanje na daljini

U školskoj 2021./2022. godini podučavam učenike 5. razreda. U rujnu smo u školi nadogradili informatičko znanje učenika, odnosno pokazali im način predaje riješenih zadataka u online učionicu. U slučaju ponovnog obrazovanja na daljinu, aplikacija Google Photos više neće biti potrebna. Ubrzo im je novo informatičko znanje dobro došlo. Početkom studenog poslani smo u karantenu i opet smo bili prisiljeni obrazovati se od kuće odnosno na daljinu. Srećom, obrazovanje na daljinu više nam nije predstavljalo nepoznanicu, ali opet je bilo potrebno obaviti popriličan broj organizacijskih poslova. Način rada poznat nam je još od prošle godine pa smo ga zadržali. Spomenut ću samo da svoje učenike podučavam od 4. razreda. Radikalno sam im promijenila raspored školskih sati, tako da su imali samo jedan “moj” predmet dnevno. Sastajali smo se dva puta preko Zooma, u 8.30 i 12 sati. Ujutro sam im objašnjavala novo nastavno gradivo, neke smo zadatke rješavali zajedno, a ostale su morali predati u moju online učionicu. U 12 sati ponovno smo se sastali i provjerili ispravnost odabranih zadataka. Ovakav način rada osigurao je da učenici u svakom trenutku ostanu aktivni. S obzirom na to da smo isprobali tri različita načina uvođenja podučavanja na daljinu, učenicima je postao omiljen treći (posljednji) način. Povrh svega, istaknuli su da im se svidjelo to što su više vremena proveli na Zoomu slušajući moje objašnjenje i da su se mogli fokusirati samo na jedan školski predmet dnevno. Međutim, svi smo se složili da jedva čekamo sljedeći tjedan i vraćanje u prave školske klupe.

Primjer online učionice:clip_image024Slika 12. Primjer online učionice 5. a u razdoblju karantene (fotografija: Saša Klemenc)

Sadržaj slike: RAD NA DALJINU (8.11.-12.11.2021.)

  • poveznica za naše video susrete, -opći raspored, -raspored po danima. Učitaj (predaj) zapis o novom nastavnom gradivu (temi) u online učionicu danas do 17 sati (Zbrajanje i oduzimanje dužina).
  • ZAPIS O NOVOM GRADIVU U BILJEŽNICU (Zbrajanje i oduzimanje dužina),
  • engleski jezik.

UPUTE ZA SAMOSTALNI RAD – Zoom poveznica. Predaj domaću zadaću u online učionicu danas do 17 sati (SDZ2, str. 12/9. zadatak) -NARATIVNI TEKST, -Raspored po danima.

Primjer predaje odnosno unosa učenikovog zadatka u online učionicu:

clip_image026Slika 13. Zadatak iz prirodoslovlja i tehnike, Prehrambena mreža (fotografija: Saša Klemenc)

clip_image028
Slika 14. Zadatak iz likovne umjetnosti, Prehrambeni lanac (fotografija: Saša Klemenc)

Obrazovanje kod kuće iz prve ruke

»Samoučenje je, čvrsto vjerujem, jedini pravi oblik učenja.«, napisao je Isaac Asimov. Ovo bi bila moja misao vodilja u tom razdoblju da u našem domu ne živi jedan veseli, nadobudni devetogodišnjak. Budući da sam pri upoznavanju s online alatima za nastavu na daljinu najviše naučila zahvaljujući samoučenju, uz velikodušnu podršku kolegica s druge strane ekrana, zaželjela sam da i djeca usvoje ovaj način odnosno misao vodilju. Međutim, u nekim područjima pojavile su se poteškoće, najprije pri motivaciji za učenje, a zatim pri izostanku živog kontakta s učiteljem, djetetovim stilom učenja itd. Uzmemo li u obzir prostorne i vremenske uvjete obrazovanja od kuće, moramo biti pošteno organizirani i disciplinirani kako ne bismo ometali jedni druge i kako bismo određene obveze završili u zadanom roku. Osim svega spomenutog, moramo uzeti u obzir i pravednu uporabu računala u kući te povremenu lošu internetsku vezu. Kao majka uviđam i određene prednosti obrazovanja na daljinu, poput činjenice da djeca rade svojim tempom, pri čemu jedan dio dječje populacije predstavljaju takozvane noćne, a drugi dio jutarnje ptice. Oni uvježbavaju i uče o planiranju, organiziranju, komunikaciji i bontonu putem e-pošte. Uče raditi uz uporabu računala. Povezuju se sa svojom braćom i sestrama pri ispunjavanju zadataka, igri i usvajanju novog nastavnog gradiva. Razvijaju kreativnost u radu, usvajaju nove kućanske vještine, sudjeluju u obiteljskoj ekonomiji. Također uče o međuljudskim odnosima, surađuju, razvijaju empatiju, iniciraju aktivnosti, pregovaraju, argumentiraju i testiraju se u ulogama vođe i podređenih.

Zaključak

Voljela bih da period obrazovanja na daljinu djeca ne zapamte samo kao tjeskobno razdoblje, puno napetosti i straha te ograničenja kretanja i kontakta s ljudima, već kao razdoblje iznimne povezanosti u obitelji. Želim im da spoznaju da nakon svake kiše uvijek zasja sunce. Koronavirus je ustrajan, ali mi smo još ustrajniji.

Literatura

  1. Kang, Shiami K. (2014). Delfinja vzgoja. Radovljica: Didakta.
  2. Palmer, Parker J. (2001). Poučevati s srcem. Ljubljana: Educy.
  3. Kustec, S. (2021). Po poti znanja in srca. Ljubljana: Vzgoja.

Due to covid teaching outdoors

melita_irman

Melita Irman

Abstract

New corona virus occurred over the night and completely changed our lives. It also changed our school work. We all wish for having lessons at school in front of the pupils and not online, that is why we have to strictly follow the hygienic measures. In addition, the best thing is to spend as much time as possible in nature. In my article I want to present a few examples of how lessons can be carried out outside of the classroom. Teachers who work with younger pupils and teach them all subjects have more opportunities to take the pupils outside and can easily adjust their timetable.

Key words: lessons, pupils, covid, nature.

Introduction

New corona virus heavily cut into our lives and forced us to change our perspective on lessons. Over the night we were forced to start teaching online. Then we got back to school facilities and were told to have as many lessons as possible outdoors. I took my pupils outdoors several times even before this. In my experience, pupils comprehend content taught outdoors with more interest and enthusiasm. I am going to present a few examples of good practice of teaching outdoors subjects like Slovene, maths and science.

1. Advantages of outdoors lessons

Children who are involved in outdoor games are more independent, confident and skilful. Being out in the fresh air is a great advantage. We can carry out lessons in the school surroundings, like school yard, playground or nearby meadow. The richest place for teaching and learning outdoors is a forest. The most important thing here is that pupils love and really enjoy lessons carried out in this way and that they actually memorize much more.

Outdoor physical activities and learning are connected when teaching outdoors. Physical activities also have a positive effect on brain functioning. They help to release stress, burnout, they restore attention and concentration, and improve our well-being in general. Physical activities in nature also have effect on our physical health. Learning something new by visiting a meadow or forest leaves a different impact on children. Learnt knowledge gets meaning and becomes long-term knowledge. Teaching outdoors changes pupils’ role from often passive and sitting on the spot into active and suits them down to the ground.

2. Examples of teaching outdoors

Teachers of younger pupils can teach all subjects outdoors and make interdisciplinary connections. Outdoor lesson can be carried out regardless of season or weather. We can play various didactic activities outside. Pupils need some guidance form the teacher when they observe, listen, watch, feel and smell the environment, so they can completely experience it with all their senses. I am going to present some examples and ideas of teaching and revising the learnt content for different school subjects outdoors.

We can easily replace a school desk by using a hard grounding. Pupils can sit on foam cushions and put their mats with worksheets, notebooks or workbooks on their knees. This way we can revise content already learnt outside and enjoy some fresh air. Work in groups is another possibility that we can easily carry out outdoors, because groups can move further away one from the other and work without disturbing each other. Pupils, learning individually, through various activities outdoors proves to be the most effective of all.

When teaching Slovene we can practise comprehension and implementation of instructions, find synonyms, hypernyms, form different sentences. By naming phenomena, plants, animals, objects etc., we enrichen our vocabulary. We develop gross and fine motor skills by drawing lines with sticks on the ground or in snow. This way we can teach writing letters as well. Reading fairy tales to our pupils in a meadow or in a forest is a special experience for them. They can later pick up natural materials and use it for dramatization or illustrating the fairy tales.

We can achieve aims of all parts of the syllabus when teaching maths outdoors. Pebbles help pupils with counting, displaying the numbers and calculating. Using the concrete materials pupils assimilate the connection of calculation and multiplication. Teaching outdoors is highly recommended when introducing multiplication table. We can discuss objects’ features by observing the environment, pick up materials of different thickness and length. All that picked up material can also be classified by various criteria into different groups or sets according to size, form, colour etc. We can teach how to write numbers, for example, pupils can use wooden sticks to write numbers on the ground, chalk to write numbers on asphalt, or we write the number with some natural material and display it concretely. We can collect various information from nature and then differently display them. In addition, we can draw geometric shapes on the ground or make them out of fruits, find geometric shapes and bodies in nature. We can also assess and measure distance between trees, height and circumference of trees. In nature we find some symmetric things as well. Either we can look for them or pupils make symmetrical objects or images from natural materials (leaves, branches, pebbles etc.).

It is important that pupils learn subjects like science, technology and social studies through experiential learning. We can visit various natural and artificial environments, where pupils observe and learn how they work and what they consist of. We can go outside in all seasons and pupils learn about how nature changes and basic facts of each season. They can learn about different weather conditions, meteorological phenomena and measure the amount of rain and snow. So, a rainy day is absolutely no obstacle, but an excellent opportunity for measuring the amount of rain. This way pupils spend at least a little of their time at school outdoors despite the bad weather, they get some fresh air, take a walk and learn something new at the same time. In winter we can do experiments with ice, study the states of water, measure the air temperature, observe snowflakes, look for tracks in snow etc. In spring and summer, pupils learn about trees and flowers. They can smell and experience them with all senses, which is priceless compared to looking at the photos in their textbooks. Pupils learn about different ways of plants reproducing. Teachers can prepare an orientation run for pupils, where they train their reading of simple maps and orientation in nature. By doing all of the above they train their social skills as well.

3. Conclusion

Nature offers active learning because of its wide spectre of materials for learning activities, games and exploring. Teaching pupils who spend more time in nature is more effective, experiential, fun and relaxing. We all wish that pupils would like to be at school and teaching them by using various methods outdoors, in nature, and more often, certainly is one of the possibilities to achieve this aim.

My personal experience of teaching outdoors is very good. Pupils learn quickly, because all the activities have a meaning, besides they involve games and lots of physical activities. I hope these presented examples of teaching outdoors will encourage other colleague teachers to use them in their teaching practice.

Tehnički dan – pečemo kekse

alenka_plevnik

Alenka Plevnik

Sažetak

U vremenu rada na daljinu, odnosno nastave na daljinu, učitelji smo prisiljeni upotrijebiti svu inovativnost i metode rada koje učeniku omogućuju samostalan rad. Izvedba dana aktivnosti je jedan od načina rada kod kojeg si možemo dopustiti opuštenost. U članku ću vam predstaviti izvođenje tehničkog dana za učenike prvog razreda.

Ključne riječi: tehnički dan, škola na daljinu, učenici.

Abstract

At the time of online classes it became necessary for teachers to be innovative, trying to make use of all those methods that enable a child to start working as independently as possible. The project »activity days« is one such method, allowing us to work at a more relaxed pace. The article presents how a project day was organized and carried out for the first graders.

1. Uvod

U vremenu proglašene pandemije, kad su u Sloveniji zatvorili vrtiće i osnovne škole, učitelji razredne nastave koji predajemo prvim razredima, pripremili smo učenicima aktivnosti za prirodoslovne, sportske i kulturne dane.

U prosincu smo za djecu pripremili tehnički dan. Željeli smo, da učenici zajedno sa svojim roditeljima na zabavan i kreativan način upoznaju Svetog Nikolu i Djeda Božićnjaka, te kroz priče upoznaju značenje prijateljstva, bliskosti i međusobne pomoći.

2. Dani aktivnosti u osnovnoj školi

Nastavni plan prvoga razreda osnovne škole predviđa izvođenje drugih oblika rada s učenicima, a tu spadaju kulturni, sporstki i tehnički dan. Dani aktivnosti dio su obaveznog programa i predstavljaju međupredmetnu povezanost određenog predmeta i discipline. Učitelji aktivnosti planiramo na aktivima na početku školske godine, tako da ih možemo uključiti u plan rada škole.

Dani aktivnosti predstavljaju 15 dana aktivnosti u vremenu nastave, a pojedinačni dan se izvodi u opsegu 5 školskih sati. Po planu rada u prvom razredu imamo 4 kulturna dana, 3 prirodoslovna dana, 5 sportskih dana i 3 tehnička dana.

Konceptom dana aktivnosti, koji je usvojio Nacionalni kurikularni svet i Strukovni svet RS za splošno obrazovanje (1998), dani aktivnosti su planirani tako da potiču djetetovu znatiželju, kreativnost, samoinicijativu, samostalno promatranje, usvajanje iskustava i znanja za razvijanje spretnosti te samostalno rješavanje problema.

3. Planiranje tehničkog dana

Kako bismo učenicima i prvenstveno roditeljima olakšali rad za školu od kuće, te kako bismo im ponudili zanimljivije aktivnosti, odlučili smo kako ćemo u vremenu nastave na daljinu organizirati tehnički dan. Počeo je prosinac, najsvečaniji mjesec u godini, mjesec pun očekivanja i čarolije. U domovima iz naših kuhinja miriše po svježe pečenim kolačima i keksima.

Odluka da organiziramo tehnički dan baš u ovo vrijeme nije bila teška. Tema dana aktivnosti povezana je s praznicima. Djeca će kod kuće s roditeljima upoznati priču o božićnim štrudlama, peći će kekse i kolače, razgovarati o nadolazećim praznicima, njihovom značenju i tradiciji.

4. Izvedba tehničkog dana na daljinu

Za nesmetanu izvedbu smo roditeljima na e-mail dan prije poslali popis svih sastojaka, koje će trebati Slika 1sljedeći dan kod pečenja keksa.

Uvod u tehnički dan je bila priča o božićnim štrudlama, koja svojom poukom djeci poručuje kako biti sam nije lijepo i ugodno. Svatko želi imati prijatelje, svatko želi imati društvo jer je tako sve mnogo ugodnije i lakše.

Slika 1. Recepti

Za tu priliku smo učiteljice prvih razreda snimile videosnimak. Snimkom smo detaljno pokazale izradu tijesta za božićne štrudle i kekse.

Slika 2Slika 3Slika 2. Priprema videosnimka              Slika 3. Prikaz rada

Učenici su u svojoj domaćoj okolini, uz pomoć roditelja ili starije braće i sestara, pekli i stvarali dobrote, kojima su se zasladili u nadolazećim svečanim danima. Kao dokaz o uspješno obavljenom tehničkom danu, učenici su poslali fotografije dobrota koje su pripremili. Pošteno su nam rasle zazubice kod pregledavanja slastica.

Slika 4Slika 5
Slika 4. Keksi1                               Slika 5. Keksi2

Slika 6
Slika 6. Keksi3

Za zaključak tehničkog dana, učenici su izradili novogodišnje ukrase, kojima će ukrasiti svoju sobu ili možda kuću. Izraditi će pahuljice iz papira. Ova aktivnost izrade ukrasa također je bila prikazana kratkim videom kojeg su pripremile učiteljice. Učenici su kao povratni informaciju poslali fotografije svojih radova i time je tehnički dan bio uspješno zaključen. Na sljedećoj video konferenciji upitali smo učenike i njihove roditelje o dojmovima tehničkog dana. Svi su pohvalili ideju, a nas učitelje time potaknuli k nastavku takvog načina rada.

Slika 7Slika 8
Slika 7. Pahuljice iz papira         Slika 8. Šarene pahuljice

5. Zaključak

Slovenski pjevač Vlado Kreslin izvodi pjesmu naslova Sve se može. Izvođenjem tehničkog dana naziva Pečemo kekse, dokazali smo da se sve može. U slozi je moć i gdje je volja je put. Povratne informacije učenika i njihovih roditelja bile su pozitivne te su se svi na praznicima častili pečenim dobrotama.

6. Literatura

  1. Dnevi dejavnosti (1998). Nacionalni kurikuralni svet in Strokovni svet Republike Slovenije za splošno izobraževanje. Pridobljeno https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf, 4. 12. 2020

Učenička Potraga za boljim internetom

kristinaS_valentinaB

Kristina Slišurić i Valentina Blašković

Potraga za boljim internetom 2022. za učenike pripremljena je kao izazov s ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija. To je ujedno bio i cilj cjelodnevne konferencije povodom Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. Potraga je otvorena 1. veljače, a učenici su je mogli rješavati do 8. veljače u ponoć.  Za sudjelovanje u interaktivnoj potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, te kompetencije: pretraživanje interneta, kritičko promišljanje, čitanje s razumijevanjem, uočavanje bitnog, donošenje zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka bilo je moguće ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova kretao se od 3 do maksimalnih 20. U potrazi za učenike do zadnje minute koliko je Potraga bila otvorena, sudjelovao je 2471 učenik. Ako vam se Potraga svidjela možete je kopirati, preurediti pitanja da odgovaraju vašim učenicima te se koristiti njome i dalje. Poveznica za kopiranje učeničke Potrage za boljim internetom.

U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta koji su napisali i na dijeljenoj ploči. Pitanje sa sloganom je ujedno i pitanje za potvrdu identifikacije najboljih tragača.

Analiza zadataka

U zadatku Uguglaj svoje ime bavili smo se digitalnim ugledom s namjerom promišljanja učenika o posljedicama ostavljanja negativnih digitalnih tragova na internetu kao i koristi od pozitivnih tragova. Kao izvor korišteni su materijali s YouTube kanala projekta Pet za net.

Teme elektroničkog nasilja i govor mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka (Riječi isto bole, Kada privatno postane javno, Prijavi zlostavljanje i neprimjeren sadržaj, Cool je biti dobar), a kroz njih su učenici potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijaviti zlostavljanje i neprimjeren sadržaj. Osvijestili su važnost čuvanja svojih osobnih fotografija kao i opasnost od brzog širenja podijeljenih fotografija na internetu. Kao izvor za ove zadatke korištene su stranice za prijavu zlostavljanja MUP-a Redbutton.mup.hr, materijali Budi internet genijalac, Budi internet genijalac kurikulum kao i avanturistička igra Interland koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim.

Kako bi učenike podsjetili na njihova prava u digitalnom svijetu, osmišljeno je pitanje Naš pametni kalendar u kojem su učenici posjetili mrežnu stranicu Pravobraniteljice za djecu i pronašli ovogodišnji kalendar s istaknutim dječjim pravima.

Koji digitalni uređaji se koriste za surfanje internetom, kako koristiti emotikone, poznavanje autorskih prava, digitalni tragovi na internetu teme su koje su se provlačile kroz zadatke koji su povezani s igranjem računalne igre Dabrica Darka (Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, Dabrica Darka voli emotikone, Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove). Ovi su zadaci napravljeni za naše najmlađe tragače, a ujedno ih se htjelo potaknuti da igranjem ovih igara razvijaju osjećaj odgovornosti za vlastito ponašanje, unaprijede svoje digitalne kompetencije te nauče kako primjereno reagirati na neprikladna ponašanja.

Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a o njoj  govorimo u pitanju Upravljam svojim vremenom iz kojeg zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta.

Razlikovanje istinitih od lažnih informacija na internetu iznimno je važno. Ta tema je uključena u pitanje (Dez)informacije, a kao izvor korišten je portal Medijska pismenost.

Krađa osobnih podataka u današnje vrijeme odvija se na različite načine koje učenici moraju znati prepoznati kako bi se zaštitili i primjereno reagirali. Ta je tema uključena u više zadataka – Phishing, Najsigurnija lozinka, Nemoj zagristi udicu, Naivna Ena, a kao izvor korištena je već spomenuta igra Interland, materijali i prezentacije Budi internet genijalac,  CARNET-ov portal Ne budi i ti hrvatski naivac  te izazov računalnog razmišljanja, međunarodno natjecanje Dabar.

Kako bi potakli učenike na uključivanje roditelja u zajedničke aktivnosti na internetu i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj, osmišljeno je pitanje Obiteljski vodič u kojem je istaknuta poveznica na dokument Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit u izdanju Googlea i  Udruge Suradnici u učenju.

Čuvanje osobnih podataka radi vlastite sigurnosti i sprečavanja krađe identiteta, elektroničkog nasilja i lošeg digitalnog ugleda tema je pitanja Kada privatno postane javno i Dijeli pažljivo.

Postavke privatnosti, filter mjehurići i komore jeke javljaju se u zadacima Filter mjehurići, Dva ovo dva ono, a vjerujemo kako su bili zanimljivi starijim učenicima pa je uključeno gledanje videa na temu Prepoznajte li filter mjehuriće i komore jeke s prošlogodišnjeg predavanja na konferenciji povodom Dana sigurnijeg interneta kao i Budi Internet genijalac prezentacije za učenike dostupne na mrežnim stranicama Udruge Suradnici u učenju.

Teža i lakša pitanja

Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakše, a druga teže rješiva. Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Kad privatno postane javno u kojem je na temelju slikovnog/grafičkog prikaza dijeljenja osobne fotografije i njezinog putovanja, trebalo napisati ispravno postupanje svakog sudionika priče kako bi se širenje fotografije spriječilo. Ovdje je bilo važno i pratiti dobivene upute kako se treba napisati ispravno rješenje (brojevi jedan do drugog, bez razmaka, zareza ili nekog drugog znaka) što je utjecalo na točnost samog odgovora. Postotak riješenosti ovog pitanja bio je oko 20%.

Najlakša pitanja bila su ona povezana s igranjem igre Dabrica Darka – Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, kao i Upravljam svojim vremenom koje provodimo za računalom i internetom. U navedenim zadacima točnost odgovora je oko 90 %. Ovdje izostavljamo ona pitanja koja nazivamo stoperi, a to su pitanja koja zahtijevaju točan odgovor kako bi učenik mogao prijeći na drugo pitanje odnosno zadatak.

Potraga je imala dva pitanja stopera. Odabrane su dvije različite vrste pitanja za tu ulogu. Prvi stoper bio je Najsigurnija lozinka, vrsta pitanja je višestruki izbor, a zadatak je preuzet s ovogodišnjeg natjecanja Dabar iz kategorije MiliDabar, dakle za 3. i 4. razred osnovne škole. Osim što je ovdje važno prepoznati najsigurniju lozinku i znati pravila za njeno formiranje, također je važno i pratiti upute iz samog zadatka odnosno čitati tekst s razumijevanjem, što je danas vrlo važna kompetencija.

Drugi stoper bilo je pitanje Projekti za sve, a ovoga puta izabran je tip pitanja koji je zahtijevao upis odgovora. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći i posjetiti drugu mrežnu stranicu i na njoj potražiti traženu informaciju, čitanja s razumijevanjem kao i uočavanja bitnog. Također je trebalo pratiti uputu da se odgovor upiše velikim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje.

Nagrade

Diplomu za sve sudionike potrage možete preuzeti ovdje.

I za kraj nešto o nagradama koje očekuju naše najbolje tragače. Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu ploču) potvrditi svoj identitet. Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr  ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.

image
image

Sigurniji internet

anamarijaB_majaC_ivanaM

Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović

Sažetak

Današnji učenici svakodnevno koriste digitalne tehnologije. U nastavi se također koriste različiti digitalni alati pomoću kojih učenici usvajaju nastavne sadržaje ili ih ponavljaju. Koristeći se računalom koji je spojen na internet učenici mogu doći do različitih informacija, različito se zabavljati, komunicirati i sl. Djeca u ranoj dobi upoznaju računalo, mobitel, tablet, ali i internet. Djeca na internet gledaju kao mjesto na kojem mogu istraživati, ali nisu svjesna da velika količina informacija za njih predstavlja opasnost. Internet može biti sigurno okruženje za dijete, ali djetetu treba pokazati način.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici, internet, društvene mreže, maliciozni programi.

Uvod

Internet je svakodnevica skoro svakog čovjeka. Sve što ne znamo i sve što nas zanima pretražujemo na internetu. Djeca sve češće rješenje problema traže na internetu. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučile smo sa svim učenicima provoditi određene aktivnosti koje smo na kraju sjedinili u jednu knjigu koja se sastoji od dva dijela.

Cilj aktivnosti koje smo provodili je bio pokazati učenicima koliko je važno brinuti se za sebe i za ljude oko sebe na internetu. Iz različitih primjera učenici su izvlačili pouke te načine kako uočiti i kako reagirati na određene opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik (područne škole i matična škola) su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 8.veljače 2022.godine. Svaki razred je imao određenu temu o kojoj je pisao, odnosno odgovarao na pitanja uz pomoć učiteljica Anamarije Barabe, Maje Čuline te knjižničarke Ivane Marasović. Projekt je nazvan „ Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu“. Za našu knjigu koristili smo digitalni alat Book Creator. Osim knjige, učenici osmih razreda su napravili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu i na Padletu na pitanja koja su im bila postavljana. Odgovore su oblikovali kao mali odlomak knjige.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su do veljače iz svojih knjiga naučili dosta o internetu i sigurnosti na internetu. S obzirom na to, svaki razred je pokazao svoje usvojeno znanje kroz odgovore na pitanja koja su se odnosila na Internet i sigurnost na internetu. Učenici su dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali u knjigu.

5. razred

Učenici 5-og razreda stvarali su priču o internetu i društvenim mrežama. Pisali su o prednostima, nedostatcima, ali i savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

S obzirom na to da se u 6-om razredu uči o malicioznim programima, učenici 6-ih razreda pisali su o njima. Predstavili su oblike malicioznih programa i opisali svaki od njih.

7. razred

Učenici sedmih razreda su pisali o cyberbullyingu. Radili su u grupama. Svaka grupa je imala određene smjernice prema kojima su stvorili priču o cyberbullyingu. Definirali su sam pojam te naveli oblike. Osim toga, dvije grupe su osmislile primjere cyberbullinga. Jedna grupa je pokazala primjer cyberbullyinga preko komentara na društvenim mrežama, a druga grupa je pokazala primjer putem whatsappa. Koristili su se Microsoft Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko office 365 za škole.

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon. Učenici su videom prikazali sve ono što knjiga sadrži. „Školska serija“ sastoji se od 4 epizode. Učenici su bili podijeljeni u grupe, a svaka grupa je izradila po jednu epizodu serije.

Poveznica na knjigu:
Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu

Poveznica za školsku seriju:

1.1 dio
1.2
dio
2.1 dio
2.2 dio

Za kraj

Kada je knjiga bila gotova sa svakim su se razredom čitali radovi. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Naši učenici smatraju kako su jako dobro predstavili svoje znanje koje je potrebno za sigurnost na internetu. Usmjerili su svoje ideje i misli prema drugima kako bi ih osvijestili o važnosti zaštite na internetu. Za sljedeću godinu naši učenici smatraju da bi svoja znanja mogli nadopuniti te kroz još više primjera prikazati kako Internet nije sigurno okruženje, ali da može biti. Kolegama bi preporučili da uistinu shvate koliko nam je Internet potreban, a samim time prihvate i važnost zaštite nas i naših učenika u digitalnom okruženju.

Literatura

  1. Babić,M., Bubica, N., Leko, S., Dimovski, Z., Stančić, M., Mihočka, N., Ružić, I., Vejnović, B. (2019), #Moj portal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb
  2. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., Bubica. N. (2020.), e-svijet 1, Školska knjiga, Zagreb.
  3. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., (2020.), e-svijet 2, Školska knjiga, Zagreb.
  4. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I. (2020.), e-svijet 3, Školska knjiga, Zagreb.
  5. Blagus. J., LJubić Klemše N.,Ružić. I., Stančić. M. (2020.), e-svijet 4, Školska knjiga, Zagreb.

Maturanti obilježavaju sigurniji internet

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

U povodu Dana sigurnijeg internetaTehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka 4.g razred, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su uredili pano na temu :Naša prava u digitalnom svijetu. Odjel 4.a, prirodoslovne gimnazije, sudjelovao je na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo?, koji je vodila školska pedagoginja, na satu razrednika. Učenici su bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja, odgovorima na predložene tvrdnje, pojmom influencera te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu u digitalnom alatu wordwall-u. Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz

Uvod

U povodu Dana sigurnijeg interneta u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka održale su se prigodne aktivnosti uključujući pet razreda koji su pokazali interes za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. ( 4.g i 4.a)

Učenici 4.g razreda,grafički tehničari pripreme, istražili su na koji način bi mogli uredili predvorje škole i došli na ideju isprintati ovogodišnji kalendar „Naša prava u digitalnom slika 1 - izrada panoa za Dan sigurnijeg internetasvijetu“, koji je izašao na stranicama Pravobraniteljice za djecu,budući da u svojoj struci koriste digitalne printere i specifične vrste papira kako bi „gotov proizvod“ bio što kvalitetniji. Potom su ga predstavili na panou u holu, te na taj način dali svoj doprinos tom značajnom godišnjem događaju.

slika 2 izradili smo pano za Dan sigurnijeg internetaslika 3 pano Dan sigurnijeg interneta

Učenici 4.a razreda, prirodoslovne gimnazije, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. godine tako što su na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo? koji je provodila školska pedagoginja Gordana Popović, prof. na satu razrednika, bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja,odgovorima na predložene tvrdnje, influencerima te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu.Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Cilj je bio:

  • Definirati ulogu društvenih mreža i njezin utjecaj na mlade
  • Prepoznati i opisati potencijalno problematične motive korištenja društvenih mreža
  • Usvojiti razliku između pasivnog i aktivnog korištenja društvenih mreža.
  • Prepoznati vrijednosti i kvalitete osoba na društvenim mrežam
  • Poticati učenika na odgovorno ponašanje u online okruženju u svrhu prevencije
  • Postavljeni su slijedeći ishodi:
  • Primjenjivati uspješna komunikacijska pravilia u pedagoškoj radionici,
  • Razumjeti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta,
  • Navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati „prave“ prijatelje uživo i online,
  • Predložiti primjeren načine reagiranja u predloženom forumu slučaja,
  • Riješiti uspješno kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku.

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu :

slika na radioniciUvodni dio:

Motivacija: Pedagoginja je zamolila učenike da jednom riječju opišu što za njih znače društvene mreže. Učenici su rado odgovarali. Npr. povezanost, prozor u svijet, zabava, informiranje, igra, nove perspektive i dr. Na pitanje koje društvene mreže najčešče koristite učenici su odgovorili da je to Instagram i Tik-tok. Stvorena je pozitivna atmosfera, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: U današnjem virtualno oblikovanom svijetu, u kojemu mladi traže odgovore na brojna pitanja, dvojbe, istomišljenike, smisao života,utvrđuju stavove, oslanjajući se na tuđa iskustva, često i lažna svjedočanstva i lažne uspjehe…, itekako je potrebno osvijestiti da npr.slanje eksplicitnih fotografija ili širenje neprimjerenih videa nije način pokazivanja ljubavi i prijateljstva. Mlada se osoba treba znati primarno zauzeti za sebe, cjeniti sebe, postavljati zdrave granice svoje intime i jasno poručiti kako ju se takovim činom ugrožava kao osobu.Zbog svega navedenoga potrebno je osnažiti školske preventivne programe u kojima će se djecu, mlade, roditelje i sve nas u školskom sustavu obrazovati o svim činjenicama, pa i onoj da je slanje, zadržavanje i širenje neprimjerenih sadržaja Kazneno djelo. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želi se ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti i zajednički podzati kompetencije za primjereno, odgovorno, svrhovito i sigurno korištenje interneta i svih digitalnih tehnologija.Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja koja se Provodi od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2022. Dan sigurnijeg interneta je utorak 8. veljače.

Aktivnost 1.„ Nikad nisam“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s njom ili ne.

Primjeri:

  • Nikad nisam imala/o više od dva profila na jednoj društvenoj mreži
  • Nikad nisam imala/o pauzu od društvenih mreža
  • Nikad nisam objavio video na Youtube – u
  • Nikad nisam napisao uvredljiv komentar na društvenoj mreži
  • Nikad nisam koristio Tik-tok
  • Nikad nisam podijelio lozinku svog profila sa nekom osobom
  • Nikad nisam radio neke stvari za lajkove
  • Nikad nisam stalkao nekoga
  • Nikad ne koristim mobitel prije spavanja

Aktivnost 2. „Prednosti i nedostaci društvenih mreža“

Učenici su metodom „oluja ideja“ predložili prednosti i nedostatke društvenih mreža.

Aktivnost 3. „Forum slučaja“

Učenici su pročitali priču i metodom razgovora komentirali jesu li imali takvih sličnih iskustava, kako su se pri tome osjaćali i kako je problem riješen? Oko 20% učenika se izjasnilo kako je imalo takvih iskustava pri čemu su bili tužni i uplašeni, a rješenja su bila: blokiranje, prijava roditeljima i Školi.

Većina učenika je potvrdila da treba dobro razmisliti prije objave nekog sadržaja na društvenim mrežama.

Aktivnost 4. „Savjeti za korištenje društvenih mreža“

Učenici metodom „oluja ideja“ predlažu savjete za korištenje društvenih mreža.

Aktivnost 5. „Prijatelji online vs. uživo“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s navedenim tvrdnjama ili ne.

  • Može me nasmijati
  • Može mi podijeliti neku tajnu
  • Može tražiti pomoć
  • Može iskreno reći svoje mišljenje
  • Ostao bi mi prijatelj čak i kada ne bi bili u kontaktu
  • Može primijetiti ako sam uzrujan
  • Može me utješiti
  • Može me razumjeti kako se osjećam

Aktivnost 6. „Aktivno ili pasivno“

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Aktivno korištenje društvenih mreža podrazumijeva interakciju s prijateljima na društvenim mrežama, objavljivanje vlastitog sadržaja, “lajkanje” i komentiranje tuđeg sadržaja, pri čemu je sve to povezano s pozitivnim društvenim odnosima i boljom samosvijesti, a pasivno korištenje društvenih mreža odnosi se na one korisnike koji promatraju tuđe sadržaje bez ikakvih akcija, koji samo gledaju tuđe profile i fotografije, pri čemu dolazi do stvaranja društvene zavisti, i to zbog uspoređivanja s drugima. Pritom se pojedinci najčešće uspoređuju s drugima s obzirom na putovanja i način provođenja slobodnog vremena, društvene interakcije, na temelju izgleda te prikaza sreće i zadovoljstva vlastitim životom (Trifiro, 2018).

Učenici su u paru razmislili na koji način koriste društvene mreže te na glas podjelili svoja iskustva.

Aktivnost 7. „Internet idoli “

Voditeljica je na slajdu prikazala fotografije nekoliko Internet idola.Postavila je slijedeća pitanja:

Prepoznajete li ove osobe?
Čime se bave?
Kako ih zovemo?

Teorijska podloga :Mladi prate različite influencere, ovisno o svojim interesima – od igranja videoigara do modne industrije.Oni su kreatori javnog mišljenja i označavaju osobu koja ima nekakav utjecaj.Svoju popularnost su stekle zahvaljujući razvoju novih tehnologija, a svoje stavove oblikuju putem blogova, objava, tweetova.

Postoje oni influeceri čiji kanali mogu biti korisni u svakodnevnom životu a i oni koji negativno mogu djelovati na mentalno a čak i fizičko zdravlje mladih.

Voditeljica je vodila razgovor u smjeru analize njihovih objava, što se može od influencera naučiti i primijeniti i koliko su njihove objave stvarne?Upoznala je učenike s vezom marketinga i influecera jer je često riječ o prikrivenom oglašavanju.

Aktivnost 8. „Kreativnost na djelu“

Učenici su se podjelili u dvije skupine te su koristeći papir, plasične boce, karton, pur pjenu, različite boje osmislili što za njih predstavlja Internet.Jedna skupina je prezentirala Internet kao vulkan, a druga kao kružnu povezanost.

slika 4 kreativnost na djelu Internet kao vulkanslika 5 kreativnost na djelu Internet kao povezanost

Završni dio: Učenici su rješavali kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku (sexsting, flaming, catfishing, malware, trolling, cyber uhođenje, happy slapping, phishing, grooming, spam) s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku u digitalnom alatu wordwall-u. Prikazani su rezultati kviza. 20% učenika znalo je odgovore na sva pitanja.

https://wordwall.net/hr/resource/28486582

umetanje slike 6

Iako je predviđeno vrijeme od tri sata bilo kratko da bi svi učenici mogli aktivno sudjelovati u kreativnom načinu izražavanja, dojmovi sudionika su beziznimno pozitivni.

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, iako za neke pojmove u kvizu nisam znao“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj influencera na društvenih mreža tako da ih sami ne pratimo te prijateljima preporučimo nešto drugo što bi mogli primijeniti u svakodnevnom životu.

„Ovakav način rada mi se sviđa jer smo svi uključeni u rad, možemo reći svoje mišljenje i drugi put ću promisliti što objavljujem na društvenim mrežama…“

„Razmisliti ću kome ću pokloniti svoje vrijeme na Internetu.“

Učenicima je tema bila bliska i zanimljiva i s lakoćom su izvršavali postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su radili praktični rad, učenicima je trebalo više vremena za dogovor nego za oblikovanje ideje..

Ono što bih svakako nastojala sljedeći put je i uključivanje razrednika i ostalih nastavnike u provođenje akcije.

Kolegama predlažem da pokušaju saznati koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu i kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje nekih influensera.
Navedene aktivnosti mogu biti i dio nekog školskog projekta i školskog preventivnog programa a potrebno je uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Učenička uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako oni, rado sudjeluju u neformalnim aktivnostima, pedagoškim radionicama i žele prikazati svoj kreativni potencijal. Važno je što češće omogućavati sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Treba imati na umu da je online komunikacija i dalje jedno od rijetkih, ako ne i jedino područje o kojemu su mladi bolje informirani od odraslih, što nas nastavnike stavlja u posebno osjetljiv položaj.Naša je uloga da pomognemo u osiguravanju neškodljivog korištenja interneta. Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Literatura

  1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
  2. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
  3. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
  4. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
  5. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
  6. https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-socijalna-usporedba/
  7. https://dijete.hr/poruka-pravobraniteljice-uz-dan-sigurnijeg-interneta-2022/

Budi internet genijalac

– obrazovni sadržaji

udruga_suradnici_u_ucenju

Autori: Valentina Blašković, Arjana Blažic, Darija Dasović, Sanja Janeš, Lidija Kralj, Gordana Lohajner, Kristina Slišurić, Gordana Sokol. Darko Rakić, Helena Valečić

Budi internet genijalac je Googleov program kojim se poučava djecu osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet. U Hrvatskoj ga provodi udruga “Suradnici u učenju” koja radi na prevođenju, lokalizaciji i prilagodbi materijala te organizira radionice za učenike, učitelje, roditelje i lokalnu zajednicu.

Za učitelje smo pripremili prezentacije koje mogu upotrijebiti prilikom poučavanja primjerenog, odgovornog i sigurnog korištenja interneta . Teme prezentacija su: pazi se prevaranata i cool je biti dobar, a obuhvaćaju šest različitih aktivnosti. Prezentacije se imagenadovezuju na lekcije opisane u kurikulumu Budi internet genijalac, a možete ih pogledati klikom na pripadnu sliku.

Za roditelje smo pripremili priručnik Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit koji je  osmišljen kako bi vas potaknuo na promišljanje o uporabi tehnologije i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj. Pročitajte priručnik i primijenite ga zajedno s cijelom obitelji.

Za učenike su pripremljene prezentacije i radni materijali koji se mogu koristiti za samostalno učenje ili kao dio nastavnog procesa, a lekcije prate kurikulum Budi internet genijalac. Teme prezentacija su pazi se prevaranata, čuvaj svoje tajne, dijeli pažljivo, cool je biti dobar i tko pita ne skita. Svakako iskušajte svoje vještine i znanje o sigurnijem internetu i u igri Interland.

image

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 3. Nisam to mislio/la!

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 5. Čiji je ovo uopće profil?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 2. Tko si ti zapravo?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 5. Kako pretraživati internet

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 3. Zadrži informaciju za sebe

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 4. Interland – toranj s blagom

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 4. Pazi na svoj ton

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 5. Kako riječi mogu promijeniti sliku

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 4. Kako postupiti ako naiđem na uznemirujući sadržaj?

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 7. I na internetu prijavi problem

Pogledajte i ostale sadržaje programa Budi internet genijalac.

Škola na daljinu u Sloveniji

mateja_cizerle

Mateja Cizerle

Sažetak

Članak govori o tome kako je u Sloveniji započelo obrazovanje na daljinu te jesu li učitelji bili spremni na ovakav način podučavanja. U početku sam mislila da takav način rada neće biti toliko zahtjevan koliko se to u sljedećih nekoliko tjedana pokazalo. Nailazila sam na različite prepreke, primjerice nepoznavanje informatičkih alata, gubitak motivacije kod učenika, negodovanje roditelja. U članku se opisuje i kako sam uspjela uspješno isplanirati školsko gradivo, na koji sam ga način prenijela učenicima te kako sam pratila njihov napredak.

Ključne riječi: obrazovanje na daljinu, informatički alati, komunikacijski kanali, roditelji, učenici, usvajanje gradiva,

Uvod

Sloveniju je bolest COVID-19 prvi put zahvatila u ožujku 2020. godine pojavom prvog slučaja zaraze, nakon čega se sve brže i brže širila. Vlada Republike Slovenije odlučila se za potpuni lockdown. To je značilo da su se 9. ožujka 2020. zatvorili svi dječji vrtići, osnovne i srednje škole te svi fakulteti, i započelo obrazovanje od kuće, odnosno obrazovanje na daljinu. Bili smo potpuno nepripremljeni na nastalu situaciju, nisu postojali protokoli komuniciranja, a poznavanje rada korištenjem računalnih alata bilo je daleko od dostatnoga. Nismo mogli ni zamisliti kako će se obrazovanje na daljinu razvijati. Učitelji i nastavnici u školi primili su dopis Ministarstva obrazovanja u kojem je pisalo da se škole zatvaraju na razdoblje od 14 dana. Međutim, obrazovanje na daljinu nije trajalo samo 14 dana, već čitavih 10 tjedana.

Načini prenošenja gradiva

Za gradivo koje su učenici morali svladati trebalo je pronaći način na koji im se ono može prenijeti tako da ga razumiju. Mnogo sam vremena trošila na sastavljanje uputa koje će učenicima biti dovoljno jasne i razumljive. U tih 10 tjedana roditelji su kod kuće kombinirali ulogu učitelja i roditelja. Često bi izražavali svoje negodovanje, jer uloga roditelja nešto je sasvim drugo od uloge učitelja. Bilo im je teško gradivo objašnjavati djeci, jer ne posjeduju pedagoško znanje. Upravo sam zbog toga počela tražiti načine kojima bi se roditeljima taj posao olakšao i gradivo učenicima prenijelo na dovoljno kvalitetan način. Tako sam s pomoću različnih komunikacijskih kanala počela snimati predavanja. Učenici su ih mogli pogledati bilo kad i onoliko puta koliko su željeli kako bi gradivo i usvojili. Snimila sam predavanja, važne pojmove, izvođenje postupaka, postupke rješavanja matematičkih zadataka… Osim toga, snimke su bile važne i zato što su me učenici mogli vidjeti, čuti. Koristila sam različite alate, aplikacije: Zoom, Padlet, Thatquiz, Kahoot.

Zatim su učitelji preko Zoom-a počeli održavati video sjednice. Virtualna okupljanja postala su vrlo važna, jer ste se s učenicima mogli vidjeti, zajedno s njima ponoviti i utvrditi gradivo, a ako neki dio gradiva nije bio dovoljno jasan, mogli ste ga dodatno objasniti. Tijekom video susreta dobila bih i povratnu informaciju o njihovu radu. Ubrzo sam kod učenika primijetila gubitak motivacije za rad, koji je bio izraženiji kod učenika s teškoćama i učenika imigranata. Kako je vrijeme odmicalo rad učenika bio je manje kontinuiran, uz mnogo isprika zašto nešto nisu napravili, prepisali, izračunali. Trebalo je razmisliti kako dalje.

Srećom, broj oboljelih počeo je padati i 18. svibnja 2020. vrata škole ponovno su se otvorila za učenike od 1. do 3. razreda, a zatim nakon 1. srpnja i za sve ostale. Po povratku u školu ubrzo smo uočili ogromne praznine u znanju učenika. U planiranju nastave u novoj školskoj godini 2020./2021. u obzir smo uzeli i ono što učenici moraju usvojiti, a nisu to uspjeli u školskoj godini 2019./2020.

Način podučavanja

Pokazalo se da ni u školskoj godini 2020./2021. nije moguće izbjeći obrazovanje na daljinu i 9. studenoga 2020. vrata svih škola i dječjih vrtića ponovno su se zatvorila. Učitelji su se odmah organizirali, a usvajanje gradiva odvijalo se neometano dalje. Kako bi učenici imigranti bili jače motivirani pružena im je individualna pomoć u učenju. Kontinuirano provjeravanje znanja bilo je vrlo važno. Ako bih primijetila da s nekim gradivom postoje poteškoće, gradivo bih odmah dodatno pojasnila i ponovila, kako bismo mogli nastaviti dalje. Fleksibilnost i prilagodljivost vrlo su važne. Prilagoditi je trebalo oblike i metode podučavanja, ali i učenja. Gradivo je trebalo diferencirati i na neki način slijediti načelo „manje je više”. Učitelji i nastavnici, ali i uprava škole, bili su mnogo bolje pripremljeni na obrazovanje na daljinu nego je to bio slučaj tijekom proljetnoga zatvaranja. Zabilježen je protokol koji definira odvijanje obrazovanja na daljinu, obveze učenika i učitelja. Prihvaćene su i „Arnes Učilnice“ (učionice Arnes), jedinstven komunikacijski kanal kojim se učenicima prenosi gradivo. Na taj su način učitelji postali jedinstveni, dosljedniji, jer su svi poštovali zabilježeni protokol. Razlika između proljetnog i jesenskog zatvaranja škole je u tome što sam ja sad veći naglasak stavljala na prikupljanje dokaza učenika o njihovu učenju. Svaki dan slali su mi fotografije domaćih zadaća i na taj sam način jednostavno provjerila jesu li gradivo razumjeli i usvojili. Mislim da su tijekom ovog razdoblja učenici napravili veliki korak ka samostalnosti.

Zaključak

Nastava na daljinu nikako ne može zamijeniti odgojno-obrazovni rad koji učitelji i nastavnici obavljaju u školi neposredno s učenicima. Svi mi, učitelji, ali i učenici i njihovi roditelji, trudili smo se najviše što smo mogli. Satove preko video susreta pokušali smo održavati kvalitetno i svi u školi vodili su brigu o motivaciji i fizičkoj aktivnosti učenika. Dokazali smo da je obrazovanje na daljinu moguće. Možda se ovakvim načinom rada kod učenika postiglo bolje čitanje s razumijevanjem, veća sposobnost pismenog izražavanja, djeca su postala samostalnija … No, točno je i da obrazovanje od kuće ima i nekih negativnih strana, a one će se na žalost ispoljiti tek nakon nekog vremena.

Pozitivna klima

tijekom učenja na daljinu

nina_volcanjk

Nina Volčanjk

Sažetak

U članku je prikazano kako sam održavala pozitivnu razrednu klimu i osjećaj povezanosti između učitelja i učenika i samih učenika tijekom dvomjesečnog nastavnog razdoblja. Rezultati su pokazali da se učenici, još uvijek, međusobno dobro povezuju nakon što su se vratili u školu. Klima u razredu se donekle čak i poboljšala.

Ključne riječi: učenje na daljinu, osnovna škola, učenici, pozitivna klima u razredu.

Maintaining a positive classroom climate during distance learning

Abstract

In the paper I present how I maintained a positive classroom climate and a sense of connection between the teacher and students and the students themselves during the two-month period of distance learning. The results show that students were at the return to school very well connected. The classroom climate has even improved somewhat.

Key words: distance learning, primary school, pupils, classroom climate.

Uvod

Društveni odnosi koje učenici mogu formirati u školi mogu biti primjereni (prikladni) ili neprimjereni ali u svakom slučaju utječu na kvalitetu školovanja učenika (Košir, 2013).

Škola i razred su veliki društveni kontekst s kojim se učenik svakodnevno susreće (Košir, 2013).

Kvalitetni međuljudski odnosi u razredu izuzetno su važan dio kvalitetne provedbe odgojno-obrazovnog procesa (Košir, 2013).

Svi učenici koji čine pojedini dio razredne zajednice, imaju potrebu za sigurnošću i kohezijom i doživljavaju sebe kao dostojne i poštovane osobe. Ključ za to je uključenost učitelja koji može promicati kvalitetu međuljudskih odnosa ali i negativno utjecati na međuljudske odnose (Košir, 2013).

U svakom slučaju, razredna klima ne ovisi isključivo o učitelju već je uvjetovana mnogim čimbenicima koji utječu na to kako će razred funkcionirati kao cjelina (Michie, van Stalen, West, 2011).

Pozitivna klima u učionici ima pet sljedećih karakteristika (Zacarian, Alvarez-Ortiz, Haynes, 2020):

a) Pozitivni odnosi na osnovi imovine vidljivi su među svima u učionici.
b) Učenici imaju glas i mogućnost izbora u pitanjima koja se njih tiču.
c) Lekcije su relevantne povezivanjem kurikuluma sa životom učenika.
d) Fizičko okruženje u učionici odgovara preferencijama učenja učenika.
e) Rutine i prakse imaju predvidljiv ritam.

Učenje na daljinu

Učenje na daljinu suvremeni je način učenja i usvajanja novih znanja, zasnovan na materijalima koje učitelj pruža učenicima primjenom različitih informacijskih tehnologija.

Kod učenja na daljinu postoje prednosti i nedostatci. Najvažnije prednosti su sljedeće:

a) Proces učenja na daljinu stavlja učenje u ruke učenika, učitelj je taj koji priprema nastavu koju će učenik slijediti.
b) Učenik može usvajati znanje vlastitim tempom i na mjestu i vremenu koje njemu odgovara.
c) Učitelj se ne mora ograničiti na vrijeme, ima više slobode kod pripreme različitih sadržaja za istu nastavnu jedinicu. Učenici mogu odabrati one koje im najbolje odgovaraju.
d) Povratne informacije koje su ključne za bilo koju vrstu učenja uvijek su dostupne.
e) Učenik se ne obraća samo učitelju, nego i na drugim učenicima, tako da mogu učiti jedni od drugih (Mayerova, 2014).

Među negativne posljedice mogli bi dodati:

a) Učenici su kroz učenje na daljinu u socijalnoj izolaciji, često uče sami, zanemarujući razvoj socijalnih vještina.
b) Učenje je manje individualizirano. Često se gubi mogućnost naknadnog objašnjenja (Cook, 2007).

Tijekom učenja na daljinu susreli smo se s mnogim kontroverznim značajkama učenja na daljinu. Veliki naglasak smo stavili na razvijanje socijalnih odnosa i održavanja pozitivne klime.

Empirijska istraživanja

Svrha istraživanja

Svrha istraživanja bila je ispitati utjecaj učenja na daljinu na razrednu klimu i međuljudske odnose u razredu. Posebno nas je zanimala povezanost učenika prije i poslije učenja na daljinu i stupanj međusobnog prihvaćanja i odbijanja.

Metodologija

U istraživačkom radu korišten je idiografski pristup i deskriptivna istraživačka metoda, kvalitativna eksperimentalna studija slučaja bez kontrolne skupine. Opisali smo učenike trećeg razreda u jednoj školi u Podravskoj regiji u Sloveniji. Prosječna dob sudionika bila je 8 godina. U istraživanju je sudjelovalo 22 učenika, od toga 9 djevojčica i 13 dječaka.

Upotrijebila sam sociometrijski test. Proveden je 27. siječnja 2020 prije učenja na daljinu, koje je započelo 16. ožujka 2020. Učenje na daljinu se je izvodilo do 18. svibnja 2020. Prvog lipnja napravili smo još jedan sociometrijski test.

Učitelj u razredu je promatrao i zabilježio podatke o razredni klimi tijekom cijele godine.

Podaci su prikupljeni kvalitativnom metodom.

Rezultati

Rezultati sociometrijskog testa provedenog u siječnju pokazali su da među učenicima postoji izrazita razdvojenost između djevojčica i dječaka. Jedna djevojčica nije bila prihvaćena kod dječaka, jedna kod djevojčica. Ostale djevojčice su formirale dvije zatvorene skupine. Cijeli razred nije prihvaćao tri učenika, dvojica iz te skupine su prijatelji. Ostali dječaci su formirali skupine po tri dječaka zajedno.

Razrednica je primijetila da se djevojčice često međusobno isključuju. Povremeno su bile isključene dvije djevojčice ali nikada obje istovremeno. Neprihvaćene dječake su više puta zadirkivali i vrijeđali. Kod tih dječaka je bilo prisutno i verbalno i fizičko nasilje. Jedan od dječaka koji je bio među neprihvaćenima je najčešće bio i nasilan.

Na sociometrijskom testu su dječaci i djevojčice zapisali pozitivan i negativan odgovor. Kod prvog testa je samo nekolicina izrazila želju da ne napišu negativan odgovor. Dinamika u razredu je vrlo zahtjevna jer je u razredu pet učenika s posebnim potrebama (ADHD, Aspergov sindrom, blaga cerebralna paraliza, disleksija sa skotopijskim sindromom) i djevojčica iz inozemstva. Ta djeca su u nekoliko navrata napominjala kako se loše osjećaju u razredu.

23. ožujka započelo je razdoblje učenja da daljinu. U tom periodu je razrednica primjenjivala različite načine održavanja dobre klime u učionici tako da je održavala vezu između učenika i učitelja i između samih učenika. Uz pisani materijal, svakodnevno je učiteljica dijelila svoje snimke s objašnjenjima, osobnom životnim događajima, pozdravima i željama za djecu. Tjedno je provodila video konferenciju u kojoj su sudjelovali svi učenici. Svakog je tjedna prikupljala tematske fotografije (kako izgleda moje učenje kod kuće, najsmješnije fotografije u tjednu itd.) i druge učeničke materijale (zagonetke, eseje, pisma skrivenih pošiljatelja, pisanje razglednica skrivenom učeniku u razredu) i posredovala ih na kraju tjedna. Svakodnevno je davala povratne informacije učenicima za njihove zadaće. U povratnim informacijama i aktivnostima vezanim za održavanje osjećaja povezanosti i dobre klime u učionici se usredotočila i na jače poticanje pozitivnog ponašanja.

U međuvremenu je vodila i pojedinačne video ili telefonske društvene razgovore s naglaskom na savladavanju poteškoća kod pojedinaca sa anomalijama u ponašanju i pojedinaca koji su tijekom školske godine bili neprihvaćeni u razredu.

Nakon dvomjesečne nastave na daljinu učenici su se 18. svibnja vratili u školu.

Rezultati sociometrijskog testa provedenog u lipnju su pokazali veću povezanost učenika. Djevojčice su formirale dvije grupe u kojima nije bilo eliminacije pojedinca. Med dječacima je bilo manje fizičkog i verbalnog nasilja. Nitko nije bio zanemaren, jedan dječak je i dalje bio neprihvaćen. Učenici su potvrdili da se u razredu osjećaju bolje. Kada su učenici u sociometrijskom testu morali navesti negativan odgovor, čak teći učenika to nije htjela učiniti.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Ciljni graf 27. siječnja 2020       Slika 2. Ciljni graf 18. svibnja 2020

Iz zapisa učiteljice koja je vodila bilješke tijekom cijele godine, razredno odjeljenje je postiglo veliki napredak na području socijalne klime. Na kraju godine se fizičko nasilje znatno smanjilo ali su se formirale skupine među dječacima. Djevojčice su sporove rješavale puno (mnogo) samostalnije krajem godine. Povremeno se događala eliminacija iz grupe. Na kraju su još uvijek dječaci i djevojčice ostali razdvojeni. Učenici su također napredovali i na individualnoj razini. Dječaci koji su početkom školske godine imali vrlo negativan stav, više su napredovali. Dječak s ADHD-om postao je mnogo neovisniji, dobro je reagirao i na povećanu razinu frustracije. Dječak s Aspergerovim sindromom još je uvijek imao problema s organizacijom, ali bio je uspješniji u pridruživanju grupama i pridruživanju u igri. Tome su doprinjeli razrednici koji su dječaku s Aspergerovim sindromom, individualno, prije početka igre, objasnili pravila igre. Na taj način je dječak bio uspješniji i prihvaćeniji.

Najbolji pokazatelj poboljšane klime u razredu je došao do izražaja kod grupnog rada, kada su učenici nasumce bili podijeljeni u grupe. Počeli su si međusobno pomagati jedni drugima i nije došlo do odbacivanja pojedinaca s negativnim reakcijama. Učenici su u velikoj mjeri razvili osjećaj empatije, međusobne pomoći i prihvaćanja različitosti. To se je odrazilo na cijeli obrazovni proces. Tako se je na kraju godine dinamika nastave značajno poboljšala i rad u učionici je bio kvalitetniji.

Zaključak

Iz dobivenih rezultata možemo vidjeti da je učenje na daljinu bio novitet za učenike. Naglasak tijekom učenja na daljinu bio je i na izgradnji dobrih međuljudskih odnosa u razredu. Na kraju školske godine klima u učionici je bila pozitivnija. Među učenicima je bilo manje konflikata.

Treba napomenuti da rezultat za bolju klimu u učionici nije učenje na daljinu. Učenje na daljinu nedovoljno je za radikalnu promjenu razredne klime, posebno zato što učenje na daljinu ima negativan utjecaj na razvoj društvenih odnosa jer su ti odnosi brzo zanemare. Također, teško je govoriti o međusobnoj povezanosti razredne klime i učenja na daljinu.

Tijekom učenja na daljinu učiteljica je primijenila različite metode i načine održavanja i poboljšanja dobre klime za učenje. Na međuljudskim odnosima, poštovanju i izgradnji pozitivne klime radila je tijekom cijele školske godine.

U svakom slučaju, učenici i učitelji otkrili su pozitivne promjene koje su se dogodile tijekom ispitivanog razdoblja. Stoga bi bilo vrijedno provesti longitudinalno proučavanje utjecaja učenja na daljinu na međuljudske odnose, poštovanje i prihvaćanje između učenika. Učitelj također mora staviti veliki naglasak na društvene odnose tijekom učenja na daljinu.

Literatura

  1. Cook, D. (2007). Web-based learning: pros, const and controversies. Medical education; str. 37-42).
  2. Košir, K. (2013). Socialni odnosi v šoli. Univerzitetna knjižnica Maribor, Maribor.
  3. Mayerova, Š. i Rosicka, Z. (2014). E-Learning Pros and Cons: Active Learning Culture? Social and Behavioral Sciences (str. 958-962).
  4. S. Michie, M. van Stalen, R. West. (2011). The behaviour change wheel: A new method of characterising and designing behaviour change interventions. Implementation science (str. 1 – 12). BioMedCentral.
  5. D. Zacarian, L. Alvarez-Ortiz i J. Haynes. (2020). Five elements of a positive classroom environment for students living with adversity. Dostop: https://inservice.ascd.org/five-elements-of-a-positive-classroom-environment-for-students-living-with-adversity/.

Rad savjetodavnog radnika

u doba ”korone”

alenka_plevnik

Alenka Plevnik

Sažetak

Istraživanju sam pristupila uz pretpostavku da su savjetodavni djelatnici u ovo doba epidemije dodatno opterećeni jer obavljaju mnogo dodatnih zadataka koje su dobili s namjenom rješavanja nevolja i problema pojedinaca. Za pomoć u obliku intervjua smo zamolili suradnicu, savjetodavnu djelatnicu naše škole. Rad savjetodavnog djelatnika za vrijeme ”korone” ne može se nikako jednačiti s radom u živo jer nisu usporedivi. Pa ipak ne bismo mogli reći da je rad na daljinu ”naporniji” nego radije ”jako drugačiji”.

Ključni pojmovi: savjetodavni radnik, učenici, savjetovanje, rad na daljinu.

Abstract

I approached the research with the premise that during these times counsel workers are additionally burdened because they are performing many extra tasks which have been entrusted to them for the sake of solving the hardships and troubles of individuals. We asked a coworker who is a counsel worker in our school for help in the form of an interview. It is not possible to equate the work of a counsel worker during covid times with ”live” work (as opposed to online work) for these two forms of counsel work are not comparable. This doesn’t mean though that we could describe counsel work from a distance (online) as ”more demanding” but rather as ”very different”.

Keywords: counsel worker, students, counseling, work from a distance

1. Uvod

Savjetodavnog djelatnika „korona vrijeme” stavlja pred nove i drugačije izazove. Tijekom ovog kriznog razdoblja pojavljuju se kod djece, kod zaposlenih kao i kod roditelja različiti problemi.

Naše istraživačko pitanje je sljedeće: Kako se odvija rad savjetodavnog djelatnik u školi za vrijeme “korone“. Zanima nas da li se posao savjetodavnog djelatnika u školi u doba korone promijenio i što je to što je drugačije. Koliko se rad za vrijeme korone razlikuje od uobičajenog i koji su poslovi stavljeni na “stranu“.

U kratkom intervjuu sa savjetodavnom djelatnicom jedne ljubljanske osnovne škole dobit ćemo povratnu informaciju o tome kakav je njen posao u doba korone.

2. Savjetodavni djelatnik u školi

U školi je savjetodavna služba prva s kojom se roditelji i djeca susreću. To je također prostor u kojem se uspostavlja savjetodavni odnos sa svim sudionicima u školi (Programske smjernice savjetodavna služba u vrtiću, 2008). Savjetodavni odnos je taj pomoću kojeg se savjetodavni djelatnik trudi održavati otvorene mogućnosti za neprestano uspostavljanje i razvijanje mreže pomoći i suradnje (Vogrinc i Krek, 2012).

“Savjetodavna služba je odgovorna da sa svoje strane uvijek iznova uspostavlja i održava savjetodavni odnos sa svim sudionicima u vrtiću odnosno u školi“ (Vogrinc i Krek, 2012, str. 6). Taj za nju značajan odnos uspostavlja i održava rad s učenicima, roditeljima, učiteljima i drugim stručnim radnicima, vodstvom škole te vanjskim stručnim suradnicima (Bezić, Rupar i Škarič, 2003). “Savjetodavna služba ostvaruje svoje poslanstvo savjetovanjem, konzultacijama i koordinacijom te izvodi tri temeljne vrste pomoći“ (isto, str. 90).

Savjetodavna služba surađuje i pomaže svim sudionicima na različitim područjima svakodnevnog života i rada u odgojno-obrazovnim zavodima. Školski savjetodavni djelatnici zbog svojeg specifičnog stručnog znanja svojim su suradnicima unutar pojedinačne ustanove, kako učiteljima, drugim stručnim djelatnicima, tako vodstvu, ponajprije suradnici koji zajedno s njima ostvaruju postavljene ciljeve škole i niso zamišljeni kao unutrašnji servis (Bezić, Rupar i Škarič, 2003) koji bi rješavao probleme umjesto drugih.

U doba izvanrednih okolnosti u Sloveniji možemo se pouzdati u savjetodavne djelatnike zbog njihovog načina surađivanja i povezivanja po čitavoj vertikali unutar odgojno-obrazovne ustanove, posebnog stručnog znanja kojeg imaju, te sposobnosti rješavanja složenih problema na više nivoa: pedagoškom, psihološkom i socijalnom (Bezić, Rupar i Škarič, 2003). Prema potrebi znaju se povezati i i s vanjskim ustanovama te pomažu vodstvu škole u rješavanju pitanja sadržaja i organizacijskih pitanja. Na taj način savjetodavna služba u školi predstavlja važan potporni element u savjetovanju i traženju rješenja na raznim područjima (isto).

3. Djelatnost savjetodavnog djelatnika u školi za vrijeme “korone“

U Sloveniji je savjetodavni djelatnik sistematizirano radno mjesto opredijeljeno u Pravilniku o normativima i standardima za izvođenje programa osnovnih škola. To je velika prednost jer u mnogim državama za obavljanje takve djelatnosti na lokalnom nivou unajmljuju zaposlene u strukovnim centrima koji su zaduženi za više škola, a istodobno moraju tražiti pomoć i od privatnih organizacija (Vogrinc i Krek, 2012).

Da bismo ustanovili koliko se rad savjetodavnog djelatnika u školi u doba epidemije i izvanrednih okolnosti razlikuje od rada u uobičajenim okolnostima, održali smo intervju sa školskom savjetodavnom djelatnicom. Pitanja su se odnosila na tijek radnog dana, prednosti i slabosti i novog načina rada, psihofizičko stanje, povratne informacije sudionika te eventualna nova ili drugačija zaduženja.

Iz odgovora možemo rezimirati da radno vrijeme traje oko 8 sati dnevno, prije svega radi dobre organizacije. Savjetodavna djelatnica svaki dan najprije pregleda elektronsku poštu i eventualne zabilješke u elektronskom dnevniku. Bez svakodnevne točne pripreme prioritetnog popisa koji nastaje na osnovu primljenih informacija, bi vrlo brzo izgubila crvenu nit – tijekom dana su naime upravo telefonski pozivi koji često zbunjuju misli, a ponekad zahtijevaju intervenciju bez odgađanja. Na taj si način može barem okvirno organizirati vrijeme za hitne sastanke na daljinu. Unatoč tome da ima doma mogućnost i prostor da se umakne, službeni i obiteljski život često se jako isprepliću jer poruke i molbe dolaze na elektronsku poštu i u poslijepodnevnom vremenu, što od nje zahtijeva mnogo fleksibilnosti, a prije svega, kao što je već spomenuto, planiranje unaprijed.

Kao najveći nedostatak ili problem rada na daljinu ona navodi odsutnost svakodnevne interakcije s učenicima i suradnicima. A koliko je ima, to je virtualno ili po telefonu, što se ne može usporediti s osobnom interakcijom. Mnogo više je posla i kontakta s roditeljima. Često ima osjećaj da rješava probleme kojih ne bi bilo da su u školi, a koji nisu povezani s njenom djelatnošću (kompjutori koji ne rade, problemi s internetom …), te da se roditelji ne obraćaju k njoj u tolikoj mjeri zbog odgojnih problema i problema oko učenja kao što su to inače činili dok se nastava održavala u školi. Isto tako nije moguće izvoditi sve radne zadatke (hospitacije, promatranje djece), i upravo zato se rad na daljinu ne može jednačiti s radom u živo, jer nisu usporedivi, ali nikako ne smatra da je rad na daljinu “naporniji“ već da je “jako drugačiji”.

Kao što se odvija sva komunikacija s djecom i roditeljima na daljinu (telefon, e-pošta, video konferencije), tako se odvija i sva komunikacija sa suradnicima i vodstvom. Uvijek se raduje svakoj povratnoj informaciji i kaže da joj nedostaje više povratnih informacija od samih učenika. Jako joj nedostaju susreti s njima na školskim hodnicima. O svim posljedicama koje će doći zbog svega ovoga radije uopće ne razmišlja.

Kao prednost ističe uštedu na vremenu koje bi inače potrošila za vožnju na posao. To kompenzira s kretanjem po prirodi, čitanjem stručne literature i individualnim stručnim obrazovanjem. Svjesna je da je skrb za vlastito dobro stanje ključ do uspjeha i pozitivnog načina gledanja i uspješnog rješavanja problema koji se nagomilaju tijekom dana.

4. Zaključak

Uloga savjetodavne službe ključna je u međusobnoj suradnji gdje uspostavlja prostor za zbližavanje različitih sudionika, za povezivanje, za međusobnu pomoć i potporu i gdje se združuju izvori znanja, dijeli znanje i iskustva svih sudionika (Gregorčič Mrvar, Jeznik i Kroflič, 2020).

Iz našega intervjua možemo zaključiti da savjetodavna djelatnica navodi kao najvažnije u radu na daljinu dobru osobnu organiziranost i razgraničenje službe i slobodnog vremena. Također navodi neke prednosti rada na daljinu: ušteda vremena kojeg bi inače potrošila u vožnji na radno mjesto; rad na kompjutoru i obavljanje telefonskih razgovora iz domaćeg okruženja. Također je svjesna važnosti rasterećenja i opuštanja (gibanje, meditacija …). Najviše joj nedostaju međuljudski odnosi i naročito neposredni rad s učenicima. Iz rečenoga se vidi da se trudi sačuvati značenje i svrhu savjetodavne službe na daljinu, traži rješenja, obrazuje se i sve vrijeme je djeci, roditeljima i suradnicima na raspolaganju za potporu i savjetovanje.

Vrijeme korone zahtijeva od svih pedagoških djelatnika promjene. Promjene načina i metoda rada, prilagođavanje novoj i nepoznatoj situaciji povećava potrebu po inovativnosti i dobroj samoorganizaciji i promjenu samoga sebe. To je mnogo puta izvan znanoga i udobnoga, a to sve prouzrokuje stres i tjeskobu, što se pak može ublažiti radom na samome sebi.

S obzirom na pridobivene podatke možemo zaključiti da rad savjetodavnog djelatnika zahtijeva za vrijeme epidemije najviši stupanj učinkovitog funkcioniranja u ulozi organizatora, savjetnika, idejnog vođe, potpornog člana, tražitelja inovativnih rješenja, podsticatelja komunikacije, psihoterapeuta, mentora i supervizora drugima i ne kao zadnje i samome sebi. Radni zadaci koji združuju više različitih profila i koje bi inače obavljalo najmanje 5 osoba sada su spojeni u jednu službu pod jednostavnim nazivom “savjetodavni djelatnik“, a koji je zapravo mnogo, mnogo više od toga što samo ime govori.

5. Literatura

  1. Bezić, T., Rupar, B. in Škarič, J. (2003). Načrtovanje, spremljanje in evalvacija dela svetovalne službe. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  2. Gregorčič Mrvar, P., Jeznik K. in Kroflič R. (2020). Razmislek o vlogi in pomenu šolskih svetovalnih služb v času epidemije. Pridobljeno: https://pedagogika-andragogika.ff.uni-lj.si/aktualno-covid-19, 19. 11. 2020 ob 17.04.
  3. Šarić, M. in Gregorčič Mrvar, P. (2020). Nekaj predlogov za delo šolske svetovalne službe v času izolacije zaradi epidemije. Pridobljeno https://pedagogika-andragogika.ff.uni-lj.si/aktualno-covid-19, 19. 11. 2020 ob 17.33.
  4. Programske smernice svetovalne služba v šoli. (2011). Pridobljeno https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Programske_smernice_za_svetovalno_sluzbo_v_osnovni_soli.pdf, 14. 11. 2020.
  5. Vogrinc, J. in Krek, J. (2012). Delovanje svetovalne službe. Pridobljeno http://pefprints.pef.uni-lj.si/1188/1/Vogrinc_Krek_Delovanje_svetovalne.pdf, 16. 11. 2020 ob 17.10.

Minecraft svijet za učenje

gordanaS_gordanaL

Gordana Sokol i Gordana Lohajner

Sažetak

Slika 1. LogoUz igru se sve čini lakše i jednostavnije. Igra kao nastavna metoda ima pozitivan utjecaj na emocionalni razvoj djeteta, na motivaciju, na poticanje mašte i kreativnosti. Djeca uz igru uče na zabavan način bez osjećaja prisile. Minecraft: Education Edition pokazao se idealan za poučavanje jer potiče STEM vještine i maštu te omogućuje suradnju i rješavanje problema u različitim predmetima. U članku ćemo predstaviti koje su prednosti korištenja Minecraft: Education Edition u odgojno-obrazovnom programu te kako krenuti.

Ključne riječi: Minecraft, igra, učenici, prednosti.

Zašto Minecraft u podučavanju?

Nastavnici su svjesni kako današnje učenike je teško motivirati za nastavne sadržaje. Igre su samo jedan od načina koje nam pomažu kako bi ih što više zainteresirali za trenutačno gradivo.

Osim toga, Minecraft omogućuje interaktivno učenje, pruža mogućnost otkrivanja ili istraživanja čime se povećava njihova znatiželja te se potiče aktivno učenje.

Nastavnik pomoću Minecraft može „oživiti“ svoj kurikulum. U tu svrhu, Minecraft: Education Edition uključuje stotine izrađenih Minecraft svjetova koje učenici  i nastavnici mogu preuzeti i zaputiti se u avanturu. Svaki ponuđeni svijet ima:

  • kratki opis svijeta,
  • ishode učenja,
  • opis aktivnosti za učenike, Slika 2. Lekcija
  • što će učenik moći nakon izvršenih zadataka,
  • vještine koje će usvojiti,
  • vrijeme za rješavanje,
  • dob za koju je svijet prikladan,

i na temelju navedenoga možemo odlučiti želimo li ga koristiti u svojem nastavnom procesu ili ne.

Slika 2. Primjer Minecraft svijeta

MorSlika 2. Preuzimanje svjetovaamo istaknuti kako je jedini nedostatak što su svjetovi na engleskom jeziku. Na ovoj mrežnoj stranici možete pronaći i preuzeti svjetove.

Slika 3. Mrežna stranica s ponuđenim  svjetovima po predmetima

Pokretanje edukativne igre je vrlo jednostavno. Dvoklikom miša na preuzetu datoteku ili nakon prijave u Minecraft Education Edition možete učitati svijet klikom na gumb Import.

Svjetovi se mogu igrati bez mrežnog povezivanja, pa se dodatno ne opterećuje mrežna veza na primjer tijekom online nastave.

Postoje svjetovi gdje svaki učenik individualno rješava ponuđene zadatke, ali postoje svjetovi gdje se radi u timovima. Učenici u timovima izgrađuju, surađuju i komuniciraju u sigurnom okruženju te se na taj način razvijaju komunikacijske vještine. Prednost individualnog je što učenici samostalno određuju brzinu igranja prema njihovim sposobnostima i mogućnostima te stječu osjećaj kompetencije i samopouzdanja.

Osim postojećih svjetova, učenici mogu izgraditi svoje vlastite svjetove prema vlastitim željama ili naputcima od strane nastavnika.

Gdje ga možemo primijeniti?

Minecraft svijet možemo koristiti u različitim etapama satova. Ukoliko ga koristimo u uvodnom dijelu sata učenicModelii usvajaju odnosno uče novi nastavni sadržaj, a opet možemo ga primijeniti nakon obrađenog nastavnog sadržaja ili ponavljanja.

Ono što je za nas nastavnike itekako važno, a to je da je primjenljiv u svim oblicima nastave. I u školi – normalnoj nastavi, ili kad smo online, ili u mješovitom obliku nastave.

Slika 4. Primjenjiv u svim oblicima nastave

Vodiči kroz svijet

Kako bi učenici znali što je njihov zadatak u Minecraft svijetu postoje NPCs (engl. Non-NPCPlayer Characters). To su likovi koji nas vode, pomažu i usmjeravaju u samoj igri. Osim što komuniciraju s nama, također pružaju dodatne informacije o lekcijama, savjete ii upute. Desnim klikom miša na NPCs prikazuje se dijaloški okvir kojeg trebamo pročitati kako bi mogli izvršiti zadatak koji se očekuje od nas. Time se kod djece potiče čitalačka pismenost, a svi znamo kako je ona važna i temelj u svim predmetnim područjima. 

Slika 5. NPC

U dijaloškom okviru postoje i URL gumbi čija je uloga da nas vodi do mrežne stranice. Dijaloški okvirVažno je napomenuti kako učenici prilikom toga posjećuju samo provjerene mrežne stranice koje su umetnute u postojećem svijetu ili u svijetu koje je nastavnik odobrio, odnosno dopustio.

Slika 6. Dijaloški okvir

Osim NPCs-a, postoje i ploče čija je također svrha komunikacija unutar igre – upute, ciljevi i dodatne informacije učenicima.

Zaključak

Minecraft: Education Edition je edukativna igra uz koju učenik samostalno ili u grupi pronalazi rješenja, ponekad i pokušajem-pogreškom. Postojeći svjetove koje možete preuzeti, možete uskladiti sa svojim kurikulumom iz predmeta – znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (STEM), povijest, jezične umjetnosti i digitalno građanstvo. Svrha današnjeg školovanja da promičemo ključne vještine 21. stoljeća, kao što su kreativnost, rješavanje problema i kritičko mišljenje, a prednost korištenja Minecraft je promicanje tih vještina i time ih pripremajući za buduće radno mjesto.

Literatura

1. Minecraft Official Site | Minecraft Education Edition

Iskustva rada nastavnika

u online okruženju

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka je kao i sve škole u vremenu pandemije COVID -19 od ožujka do lipnja 2020. godine radila u online okruženju. Provodeći ankete i razgovore s nastavnicima stručna suradnica pedagoginja objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke razgovora s nastavnicima o načinu provođenja i radu nastavnika od kuće, a sve u svrhu dobrobiti učenika. Ovakav oblik nastave donio je velike promjene u školi te postoje različita razmišljanja o tome kako bi se mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti.

Ključne riječi: nastavnici, učenici, ankete, razgovori, online nastava

Uvod

Početkom Covid-19 pandemije u ožujku 2020, stanje u Republici Hrvatskoj znatno se promijenilo u svim sferama života, pa tako i u školstvu. Odgojno-obrazovne ustanove bile su u kratkom vremenskom roku primorane prijeći na online nastavu, pa tako i Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka. Online nastava mnogima je bila novitet i nepoznanica, jer se Škola do toga trenutka nije susrela s takvim oblikom nastave u tolikoj mjeri iako smo uključeni u projekt E-škole. Neki nastavnici su već imali vještine i znanja koja su bila potrebna za online rad, a neki su se morali “preko noći” snaći. Svi smo se nosili s više ili manje uspjeha sa svim izazovima koji su bili pred svima nama. Stručna suradnica – pedagoginja , svoj je rad usmjerila na pružanje podrške nastavnicima, učenicima i roditeljima.

1. Rezultati provedenih anketa

Provedena je anketa među učenicima i nastavnicima početkom svibnja, a cilj ankete bio je unaprijediti virtualni odgojno – obrazovni rad učenika i nastavnika. Anketa za nastavnike provedena je u virtualnoj zbornici i pristupilo joj je 28 profesora i dipl. inž. a anketa za učenike provedena je u virtualnim razredima i pristupilo je 206 učenika.

slika1 Anketa nastavnicislika2 Anketa učenici
Slike 1. Anketa nastavnici                   Slika 2. Anketa učenici

Iz ugla stručnog suradnika – pedagoga istaknute su neke zanimljivosti do kojih se došlo analizom.

Ono u čemu su se učenici i nastavnici složili jest ocjena vrlo dobar za zadovoljstvo radom. Nastavnici su procjenjivali kako su zadatci jasno postavljeni i ocijenili ih ocjenom odličan, dok smo kod učenika imali podjednaku procjenu između ocjene vrlo dobar i dobar. Najveći nesrazmjer uočen je kod procjene slobode pitanja učenika za odgodu roka i predaje zadaća. Nastavnici su je ocijenili ocjenom odličan, dok su učenici dali negativnu ocjenu.

Na pitanja o načinu komunikacije između učenika i nastavnika u online nastavi, većina učenika (58 %) odgovorilo je kako se služilo različitim načinima komunikacije iako je na razini škole dogovorena komunikacija putem TEAMS-a. Nastavnici su postavljali nastavne materijale i poveznice te provodili provjere znanja (kviz, ispit, i sl.), a učenici su izrađivali digitalne sadržaje (prezentacije, plakate, umne mape). Uzajamna komunikacija se odvijala i pomoću video poziva preko Teamsa, Zooma ili dr.

38 % učenika odgovorilo je kako su im nastavnici postavljali samo nastavne materijale i poveznice na platformu, dok je 4 % učenika navelo komunikaciju s nastavnicima samo putem video-poziva ili izrađivanja digitalnih materijala.

Na osnovu rezultata ankete u svrhu unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog procesa na Nastavničkom vijeću predloženo je slijedeće:

  • Jasno uputiti učenike u svezi kriterija i načina ocjenjivanja
  • Redovito pratiti napredak učenika i davati im konkretne povratne informacije o tome
  • Dati učenicima duže vrijeme za izradu i predaju zadataka
  • Bolje procjenjivati količinu nastavnih sadržaja
  • Koristiti jednostavne i jasne poruke u komunikaciji i davanju povratnih informacija
  • Primjenjivati individualni pristup učenicima na osnovi njihovih sposobnosti

2. Rezultati razgovora s nastavnicima

Nakon povratka u školske klupe početkom nove nastavne godine važno je bilo zbog godišnjeg planiranja rada Škole analizu ankete potkrijepiti i povratnim informacijama „u živo“. Odabrana je metoda individualnog, slobodnog razgovora jer je to najprisniji oblik suradnje nastavnika i pedagoga.

Budući da takav razgovor obiluje digresijama, broj i vrsta informacija nije unaprijed određena. Podatci su se bilježili slijedom a ne sustavno i kasnije ih se sređivalo. Taj prividni nedostatak imao je i dobre strane jer je ozračje za razgovor bilo ugodno i suradničko. Razgovori su se odvijali s desetak nastavnika i tražilo se njihovo mišljenje o utjecaju online nastava na promjene u radu, o njenim prednostima i nedostacima iz osobnog iskustva.

Pitanja za motivaciju bila su sljedeća:

  1. Kako se odvijalo poučavanje online (objašnjavanje nastavnih sadržaja, održavanje testova, ispitivanja i sl.)?
  2. Postoji li razlika u znanju prije i nakon online nastave i u čemu najviše?
  3. Jeste li ponovnim početkom nastave u školi radili neke nadoknade nastavnih sadržaja za koje ste smatrali da ih učenici nisu dovoljno dobro svladali tijekom online nastave i koje su to bile?
  4. Što mislite o prednostima i nedostacima online nastave?
  5. Prema vašem dosadašnjem iskustvu, kako su učenici reagirali na nju?
  6. Vaše zaključno mišljenje o online nastavi?

Nastavnici su isticali kako je online nastava, osim što je promijenila rad škole , donijela i druge izazove koje je trebalo svladati u kratkom vremenskom roku, kako njima tako i učenicima i roditeljima. Bilo je puno prilagodbe, fleksibilnosti i dodatnoga rada.

Prilagodba je uključivala mnoge vještine za koje neki od njih nisu niti znali da ih posjeduju. Smatrali su kako su i učenici bili u nezavidnoj situaciji zbog uskraćenosti za socijalne kontakte i fizičku prisutnost na nastavi na koju su bili naviknuti.

Online poučavanje nije predstavljalo problem jer su svoje nastavne sadržaje objašnjavali kao i u učionici. Jedina je značajna razlika bila u provođenju praktične nastave koju online nastava nije dopuštala .Testovi i ispitivanja su se održavali također online, ali kriteriji ocjenjivanja i načini vrednovanja su se mijenjali i prilagođavali novonastaloj situaciji. Navode kako su snizili kriterije ocjenjivanja i od učenika nisu imali očekivanja kao prije online nastave. Za procjenu znanja učenika smatrali su kako je ono kao i inače ovisilo o njihovoj motivaciji, a ona je padala kako se približavao kraj nastavne godine .

Nisu mogli previše utjecati na to hoće li učenici slušati predavanja i pozorno pratiti, a za neke učenike, koji su bili povučeni i tihi, kažu kako su u online nastavi pokazali svoj pravi potencijal te su ispravili i dobili veće ocjene nego u redovnoj nastavi.

Ističu i prednost rada od kuće jer nije bilo kašnjenja na nastavu, s čim se susreću u redovnoj nastavi s učenicima putnicima. Mogli su raditi više stvari odjednom i nije im se mogla dogoditi neka ozljeda ili nezgoda kao u školi u interakciji s drugom djecom. (npr. u nastavi TZK-a)

S druge strane, primijećeno je kako neki učenici nisu imali od koga zatražiti pomoć u trenutku rada, dok bi na nastavi u školi brže dolazili do informacija od nastavnika ili vršnjaka što je svojevrsni paradoks jer je svrha korištenja Interneta brže dolaženje do informacija. Od učenika se u nekim predmetima očekivalo da rade više nego na nastavi i jednostavno nisu mogli pratiti taj tempo. Također, nije se mogla posvetiti pažnja učeniku kome je to bilo potrebno kao što bi to činili na nastavi.

Nastavnici navode probleme s internetskom vezom i uređajima. Svi učenici nisu imali adekvatnu opremu za praćenje online nastave pa je to otežavalo rad i njima, a i nastavnicima. Isticali su izazove pristupanja internetskoj vezi te posjedovanja slabije opreme za praćenje nastave. Predlažu bolju informiranost o materijalnom statusu učenika, njihovim financijskim mogućnostima te bržu reakciju za osiguranje jednakih uvjeta rada od kuće za sve.

Udobnost svog doma ističu se kao prednost online nastave dok nemogućnost viđanja školskih kolega i prijatelja vide kao nedostatak

Zaključak

Online nastava je oblik nastave koji je unio velike promjene u školi. Postoje različita razmišljanja o tome kako bi se online nastava mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti. Cilj je bio zaštiti zdravlje u svrhu dobrobiti učenika, a svi su radili onako kako su najbolje znali i umjeli u izvanrednim okolnostima. Uzimajući u obzir mnoge čimbenike, nastavnici su većinom zadovoljni učeničkim znanjem, njihovim trudom i radom za vrijeme online nastave

Online nastava na daljinu se i dalje odvija u izvanrednim okolnostima i treba iskoristiti sve njezine prednosti, a pokušati otkloniti nedostatke.

Literatura

  1. Jurić,V. (1989.) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
  2. Staničić,S, Resman,M. (2020.) Pedagog u vrtiću, školi, domu, “Znamen“, Zagreb