Tehnički dan – pečemo kekse

alenka_plevnik

Alenka Plevnik

Sažetak

U vremenu rada na daljinu, odnosno nastave na daljinu, učitelji smo prisiljeni upotrijebiti svu inovativnost i metode rada koje učeniku omogućuju samostalan rad. Izvedba dana aktivnosti je jedan od načina rada kod kojeg si možemo dopustiti opuštenost. U članku ću vam predstaviti izvođenje tehničkog dana za učenike prvog razreda.

Ključne riječi: tehnički dan, škola na daljinu, učenici.

Abstract

At the time of online classes it became necessary for teachers to be innovative, trying to make use of all those methods that enable a child to start working as independently as possible. The project »activity days« is one such method, allowing us to work at a more relaxed pace. The article presents how a project day was organized and carried out for the first graders.

1. Uvod

U vremenu proglašene pandemije, kad su u Sloveniji zatvorili vrtiće i osnovne škole, učitelji razredne nastave koji predajemo prvim razredima, pripremili smo učenicima aktivnosti za prirodoslovne, sportske i kulturne dane.

U prosincu smo za djecu pripremili tehnički dan. Željeli smo, da učenici zajedno sa svojim roditeljima na zabavan i kreativan način upoznaju Svetog Nikolu i Djeda Božićnjaka, te kroz priče upoznaju značenje prijateljstva, bliskosti i međusobne pomoći.

2. Dani aktivnosti u osnovnoj školi

Nastavni plan prvoga razreda osnovne škole predviđa izvođenje drugih oblika rada s učenicima, a tu spadaju kulturni, sporstki i tehnički dan. Dani aktivnosti dio su obaveznog programa i predstavljaju međupredmetnu povezanost određenog predmeta i discipline. Učitelji aktivnosti planiramo na aktivima na početku školske godine, tako da ih možemo uključiti u plan rada škole.

Dani aktivnosti predstavljaju 15 dana aktivnosti u vremenu nastave, a pojedinačni dan se izvodi u opsegu 5 školskih sati. Po planu rada u prvom razredu imamo 4 kulturna dana, 3 prirodoslovna dana, 5 sportskih dana i 3 tehnička dana.

Konceptom dana aktivnosti, koji je usvojio Nacionalni kurikularni svet i Strukovni svet RS za splošno obrazovanje (1998), dani aktivnosti su planirani tako da potiču djetetovu znatiželju, kreativnost, samoinicijativu, samostalno promatranje, usvajanje iskustava i znanja za razvijanje spretnosti te samostalno rješavanje problema.

3. Planiranje tehničkog dana

Kako bismo učenicima i prvenstveno roditeljima olakšali rad za školu od kuće, te kako bismo im ponudili zanimljivije aktivnosti, odlučili smo kako ćemo u vremenu nastave na daljinu organizirati tehnički dan. Počeo je prosinac, najsvečaniji mjesec u godini, mjesec pun očekivanja i čarolije. U domovima iz naših kuhinja miriše po svježe pečenim kolačima i keksima.

Odluka da organiziramo tehnički dan baš u ovo vrijeme nije bila teška. Tema dana aktivnosti povezana je s praznicima. Djeca će kod kuće s roditeljima upoznati priču o božićnim štrudlama, peći će kekse i kolače, razgovarati o nadolazećim praznicima, njihovom značenju i tradiciji.

4. Izvedba tehničkog dana na daljinu

Za nesmetanu izvedbu smo roditeljima na e-mail dan prije poslali popis svih sastojaka, koje će trebati Slika 1sljedeći dan kod pečenja keksa.

Uvod u tehnički dan je bila priča o božićnim štrudlama, koja svojom poukom djeci poručuje kako biti sam nije lijepo i ugodno. Svatko želi imati prijatelje, svatko želi imati društvo jer je tako sve mnogo ugodnije i lakše.

Slika 1. Recepti

Za tu priliku smo učiteljice prvih razreda snimile videosnimak. Snimkom smo detaljno pokazale izradu tijesta za božićne štrudle i kekse.

Slika 2Slika 3Slika 2. Priprema videosnimka              Slika 3. Prikaz rada

Učenici su u svojoj domaćoj okolini, uz pomoć roditelja ili starije braće i sestara, pekli i stvarali dobrote, kojima su se zasladili u nadolazećim svečanim danima. Kao dokaz o uspješno obavljenom tehničkom danu, učenici su poslali fotografije dobrota koje su pripremili. Pošteno su nam rasle zazubice kod pregledavanja slastica.

Slika 4Slika 5
Slika 4. Keksi1                               Slika 5. Keksi2

Slika 6
Slika 6. Keksi3

Za zaključak tehničkog dana, učenici su izradili novogodišnje ukrase, kojima će ukrasiti svoju sobu ili možda kuću. Izraditi će pahuljice iz papira. Ova aktivnost izrade ukrasa također je bila prikazana kratkim videom kojeg su pripremile učiteljice. Učenici su kao povratni informaciju poslali fotografije svojih radova i time je tehnički dan bio uspješno zaključen. Na sljedećoj video konferenciji upitali smo učenike i njihove roditelje o dojmovima tehničkog dana. Svi su pohvalili ideju, a nas učitelje time potaknuli k nastavku takvog načina rada.

Slika 7Slika 8
Slika 7. Pahuljice iz papira         Slika 8. Šarene pahuljice

5. Zaključak

Slovenski pjevač Vlado Kreslin izvodi pjesmu naslova Sve se može. Izvođenjem tehničkog dana naziva Pečemo kekse, dokazali smo da se sve može. U slozi je moć i gdje je volja je put. Povratne informacije učenika i njihovih roditelja bile su pozitivne te su se svi na praznicima častili pečenim dobrotama.

6. Literatura

  1. Dnevi dejavnosti (1998). Nacionalni kurikuralni svet in Strokovni svet Republike Slovenije za splošno izobraževanje. Pridobljeno https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf, 4. 12. 2020

Učenička Potraga za boljim internetom

kristinaS_valentinaB

Kristina Slišurić i Valentina Blašković

Potraga za boljim internetom 2022. za učenike pripremljena je kao izazov s ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija. To je ujedno bio i cilj cjelodnevne konferencije povodom Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. Potraga je otvorena 1. veljače, a učenici su je mogli rješavati do 8. veljače u ponoć.  Za sudjelovanje u interaktivnoj potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, te kompetencije: pretraživanje interneta, kritičko promišljanje, čitanje s razumijevanjem, uočavanje bitnog, donošenje zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka bilo je moguće ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova kretao se od 3 do maksimalnih 20. U potrazi za učenike do zadnje minute koliko je Potraga bila otvorena, sudjelovao je 2471 učenik. Ako vam se Potraga svidjela možete je kopirati, preurediti pitanja da odgovaraju vašim učenicima te se koristiti njome i dalje. Poveznica za kopiranje učeničke Potrage za boljim internetom.

U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta koji su napisali i na dijeljenoj ploči. Pitanje sa sloganom je ujedno i pitanje za potvrdu identifikacije najboljih tragača.

Analiza zadataka

U zadatku Uguglaj svoje ime bavili smo se digitalnim ugledom s namjerom promišljanja učenika o posljedicama ostavljanja negativnih digitalnih tragova na internetu kao i koristi od pozitivnih tragova. Kao izvor korišteni su materijali s YouTube kanala projekta Pet za net.

Teme elektroničkog nasilja i govor mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka (Riječi isto bole, Kada privatno postane javno, Prijavi zlostavljanje i neprimjeren sadržaj, Cool je biti dobar), a kroz njih su učenici potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijaviti zlostavljanje i neprimjeren sadržaj. Osvijestili su važnost čuvanja svojih osobnih fotografija kao i opasnost od brzog širenja podijeljenih fotografija na internetu. Kao izvor za ove zadatke korištene su stranice za prijavu zlostavljanja MUP-a Redbutton.mup.hr, materijali Budi internet genijalac, Budi internet genijalac kurikulum kao i avanturistička igra Interland koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim.

Kako bi učenike podsjetili na njihova prava u digitalnom svijetu, osmišljeno je pitanje Naš pametni kalendar u kojem su učenici posjetili mrežnu stranicu Pravobraniteljice za djecu i pronašli ovogodišnji kalendar s istaknutim dječjim pravima.

Koji digitalni uređaji se koriste za surfanje internetom, kako koristiti emotikone, poznavanje autorskih prava, digitalni tragovi na internetu teme su koje su se provlačile kroz zadatke koji su povezani s igranjem računalne igre Dabrica Darka (Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, Dabrica Darka voli emotikone, Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove). Ovi su zadaci napravljeni za naše najmlađe tragače, a ujedno ih se htjelo potaknuti da igranjem ovih igara razvijaju osjećaj odgovornosti za vlastito ponašanje, unaprijede svoje digitalne kompetencije te nauče kako primjereno reagirati na neprikladna ponašanja.

Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a o njoj  govorimo u pitanju Upravljam svojim vremenom iz kojeg zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta.

Razlikovanje istinitih od lažnih informacija na internetu iznimno je važno. Ta tema je uključena u pitanje (Dez)informacije, a kao izvor korišten je portal Medijska pismenost.

Krađa osobnih podataka u današnje vrijeme odvija se na različite načine koje učenici moraju znati prepoznati kako bi se zaštitili i primjereno reagirali. Ta je tema uključena u više zadataka – Phishing, Najsigurnija lozinka, Nemoj zagristi udicu, Naivna Ena, a kao izvor korištena je već spomenuta igra Interland, materijali i prezentacije Budi internet genijalac,  CARNET-ov portal Ne budi i ti hrvatski naivac  te izazov računalnog razmišljanja, međunarodno natjecanje Dabar.

Kako bi potakli učenike na uključivanje roditelja u zajedničke aktivnosti na internetu i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj, osmišljeno je pitanje Obiteljski vodič u kojem je istaknuta poveznica na dokument Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit u izdanju Googlea i  Udruge Suradnici u učenju.

Čuvanje osobnih podataka radi vlastite sigurnosti i sprečavanja krađe identiteta, elektroničkog nasilja i lošeg digitalnog ugleda tema je pitanja Kada privatno postane javno i Dijeli pažljivo.

Postavke privatnosti, filter mjehurići i komore jeke javljaju se u zadacima Filter mjehurići, Dva ovo dva ono, a vjerujemo kako su bili zanimljivi starijim učenicima pa je uključeno gledanje videa na temu Prepoznajte li filter mjehuriće i komore jeke s prošlogodišnjeg predavanja na konferenciji povodom Dana sigurnijeg interneta kao i Budi Internet genijalac prezentacije za učenike dostupne na mrežnim stranicama Udruge Suradnici u učenju.

Teža i lakša pitanja

Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakše, a druga teže rješiva. Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Kad privatno postane javno u kojem je na temelju slikovnog/grafičkog prikaza dijeljenja osobne fotografije i njezinog putovanja, trebalo napisati ispravno postupanje svakog sudionika priče kako bi se širenje fotografije spriječilo. Ovdje je bilo važno i pratiti dobivene upute kako se treba napisati ispravno rješenje (brojevi jedan do drugog, bez razmaka, zareza ili nekog drugog znaka) što je utjecalo na točnost samog odgovora. Postotak riješenosti ovog pitanja bio je oko 20%.

Najlakša pitanja bila su ona povezana s igranjem igre Dabrica Darka – Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, kao i Upravljam svojim vremenom koje provodimo za računalom i internetom. U navedenim zadacima točnost odgovora je oko 90 %. Ovdje izostavljamo ona pitanja koja nazivamo stoperi, a to su pitanja koja zahtijevaju točan odgovor kako bi učenik mogao prijeći na drugo pitanje odnosno zadatak.

Potraga je imala dva pitanja stopera. Odabrane su dvije različite vrste pitanja za tu ulogu. Prvi stoper bio je Najsigurnija lozinka, vrsta pitanja je višestruki izbor, a zadatak je preuzet s ovogodišnjeg natjecanja Dabar iz kategorije MiliDabar, dakle za 3. i 4. razred osnovne škole. Osim što je ovdje važno prepoznati najsigurniju lozinku i znati pravila za njeno formiranje, također je važno i pratiti upute iz samog zadatka odnosno čitati tekst s razumijevanjem, što je danas vrlo važna kompetencija.

Drugi stoper bilo je pitanje Projekti za sve, a ovoga puta izabran je tip pitanja koji je zahtijevao upis odgovora. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći i posjetiti drugu mrežnu stranicu i na njoj potražiti traženu informaciju, čitanja s razumijevanjem kao i uočavanja bitnog. Također je trebalo pratiti uputu da se odgovor upiše velikim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje.

Nagrade

Diplomu za sve sudionike potrage možete preuzeti ovdje.

I za kraj nešto o nagradama koje očekuju naše najbolje tragače. Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu ploču) potvrditi svoj identitet. Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr  ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.

image
image

Sigurniji internet

anamarijaB_majaC_ivanaM

Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović

Sažetak

Današnji učenici svakodnevno koriste digitalne tehnologije. U nastavi se također koriste različiti digitalni alati pomoću kojih učenici usvajaju nastavne sadržaje ili ih ponavljaju. Koristeći se računalom koji je spojen na internet učenici mogu doći do različitih informacija, različito se zabavljati, komunicirati i sl. Djeca u ranoj dobi upoznaju računalo, mobitel, tablet, ali i internet. Djeca na internet gledaju kao mjesto na kojem mogu istraživati, ali nisu svjesna da velika količina informacija za njih predstavlja opasnost. Internet može biti sigurno okruženje za dijete, ali djetetu treba pokazati način.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici, internet, društvene mreže, maliciozni programi.

Uvod

Internet je svakodnevica skoro svakog čovjeka. Sve što ne znamo i sve što nas zanima pretražujemo na internetu. Djeca sve češće rješenje problema traže na internetu. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučile smo sa svim učenicima provoditi određene aktivnosti koje smo na kraju sjedinili u jednu knjigu koja se sastoji od dva dijela.

Cilj aktivnosti koje smo provodili je bio pokazati učenicima koliko je važno brinuti se za sebe i za ljude oko sebe na internetu. Iz različitih primjera učenici su izvlačili pouke te načine kako uočiti i kako reagirati na određene opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik (područne škole i matična škola) su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 8.veljače 2022.godine. Svaki razred je imao određenu temu o kojoj je pisao, odnosno odgovarao na pitanja uz pomoć učiteljica Anamarije Barabe, Maje Čuline te knjižničarke Ivane Marasović. Projekt je nazvan „ Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu“. Za našu knjigu koristili smo digitalni alat Book Creator. Osim knjige, učenici osmih razreda su napravili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu i na Padletu na pitanja koja su im bila postavljana. Odgovore su oblikovali kao mali odlomak knjige.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su do veljače iz svojih knjiga naučili dosta o internetu i sigurnosti na internetu. S obzirom na to, svaki razred je pokazao svoje usvojeno znanje kroz odgovore na pitanja koja su se odnosila na Internet i sigurnost na internetu. Učenici su dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali u knjigu.

5. razred

Učenici 5-og razreda stvarali su priču o internetu i društvenim mrežama. Pisali su o prednostima, nedostatcima, ali i savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

S obzirom na to da se u 6-om razredu uči o malicioznim programima, učenici 6-ih razreda pisali su o njima. Predstavili su oblike malicioznih programa i opisali svaki od njih.

7. razred

Učenici sedmih razreda su pisali o cyberbullyingu. Radili su u grupama. Svaka grupa je imala određene smjernice prema kojima su stvorili priču o cyberbullyingu. Definirali su sam pojam te naveli oblike. Osim toga, dvije grupe su osmislile primjere cyberbullinga. Jedna grupa je pokazala primjer cyberbullyinga preko komentara na društvenim mrežama, a druga grupa je pokazala primjer putem whatsappa. Koristili su se Microsoft Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko office 365 za škole.

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon. Učenici su videom prikazali sve ono što knjiga sadrži. „Školska serija“ sastoji se od 4 epizode. Učenici su bili podijeljeni u grupe, a svaka grupa je izradila po jednu epizodu serije.

Poveznica na knjigu:
Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu

Poveznica za školsku seriju:

1.1 dio
1.2
dio
2.1 dio
2.2 dio

Za kraj

Kada je knjiga bila gotova sa svakim su se razredom čitali radovi. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Naši učenici smatraju kako su jako dobro predstavili svoje znanje koje je potrebno za sigurnost na internetu. Usmjerili su svoje ideje i misli prema drugima kako bi ih osvijestili o važnosti zaštite na internetu. Za sljedeću godinu naši učenici smatraju da bi svoja znanja mogli nadopuniti te kroz još više primjera prikazati kako Internet nije sigurno okruženje, ali da može biti. Kolegama bi preporučili da uistinu shvate koliko nam je Internet potreban, a samim time prihvate i važnost zaštite nas i naših učenika u digitalnom okruženju.

Literatura

  1. Babić,M., Bubica, N., Leko, S., Dimovski, Z., Stančić, M., Mihočka, N., Ružić, I., Vejnović, B. (2019), #Moj portal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb
  2. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., Bubica. N. (2020.), e-svijet 1, Školska knjiga, Zagreb.
  3. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., (2020.), e-svijet 2, Školska knjiga, Zagreb.
  4. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I. (2020.), e-svijet 3, Školska knjiga, Zagreb.
  5. Blagus. J., LJubić Klemše N.,Ružić. I., Stančić. M. (2020.), e-svijet 4, Školska knjiga, Zagreb.

Maturanti obilježavaju sigurniji internet

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

U povodu Dana sigurnijeg internetaTehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka 4.g razred, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su uredili pano na temu :Naša prava u digitalnom svijetu. Odjel 4.a, prirodoslovne gimnazije, sudjelovao je na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo?, koji je vodila školska pedagoginja, na satu razrednika. Učenici su bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja, odgovorima na predložene tvrdnje, pojmom influencera te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu u digitalnom alatu wordwall-u. Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz

Uvod

U povodu Dana sigurnijeg interneta u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka održale su se prigodne aktivnosti uključujući pet razreda koji su pokazali interes za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. ( 4.g i 4.a)

Učenici 4.g razreda,grafički tehničari pripreme, istražili su na koji način bi mogli uredili predvorje škole i došli na ideju isprintati ovogodišnji kalendar „Naša prava u digitalnom slika 1 - izrada panoa za Dan sigurnijeg internetasvijetu“, koji je izašao na stranicama Pravobraniteljice za djecu,budući da u svojoj struci koriste digitalne printere i specifične vrste papira kako bi „gotov proizvod“ bio što kvalitetniji. Potom su ga predstavili na panou u holu, te na taj način dali svoj doprinos tom značajnom godišnjem događaju.

slika 2 izradili smo pano za Dan sigurnijeg internetaslika 3 pano Dan sigurnijeg interneta

Učenici 4.a razreda, prirodoslovne gimnazije, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. godine tako što su na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo? koji je provodila školska pedagoginja Gordana Popović, prof. na satu razrednika, bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja,odgovorima na predložene tvrdnje, influencerima te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu.Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Cilj je bio:

  • Definirati ulogu društvenih mreža i njezin utjecaj na mlade
  • Prepoznati i opisati potencijalno problematične motive korištenja društvenih mreža
  • Usvojiti razliku između pasivnog i aktivnog korištenja društvenih mreža.
  • Prepoznati vrijednosti i kvalitete osoba na društvenim mrežam
  • Poticati učenika na odgovorno ponašanje u online okruženju u svrhu prevencije
  • Postavljeni su slijedeći ishodi:
  • Primjenjivati uspješna komunikacijska pravilia u pedagoškoj radionici,
  • Razumjeti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta,
  • Navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati „prave“ prijatelje uživo i online,
  • Predložiti primjeren načine reagiranja u predloženom forumu slučaja,
  • Riješiti uspješno kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku.

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu :

slika na radioniciUvodni dio:

Motivacija: Pedagoginja je zamolila učenike da jednom riječju opišu što za njih znače društvene mreže. Učenici su rado odgovarali. Npr. povezanost, prozor u svijet, zabava, informiranje, igra, nove perspektive i dr. Na pitanje koje društvene mreže najčešče koristite učenici su odgovorili da je to Instagram i Tik-tok. Stvorena je pozitivna atmosfera, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: U današnjem virtualno oblikovanom svijetu, u kojemu mladi traže odgovore na brojna pitanja, dvojbe, istomišljenike, smisao života,utvrđuju stavove, oslanjajući se na tuđa iskustva, često i lažna svjedočanstva i lažne uspjehe…, itekako je potrebno osvijestiti da npr.slanje eksplicitnih fotografija ili širenje neprimjerenih videa nije način pokazivanja ljubavi i prijateljstva. Mlada se osoba treba znati primarno zauzeti za sebe, cjeniti sebe, postavljati zdrave granice svoje intime i jasno poručiti kako ju se takovim činom ugrožava kao osobu.Zbog svega navedenoga potrebno je osnažiti školske preventivne programe u kojima će se djecu, mlade, roditelje i sve nas u školskom sustavu obrazovati o svim činjenicama, pa i onoj da je slanje, zadržavanje i širenje neprimjerenih sadržaja Kazneno djelo. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želi se ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti i zajednički podzati kompetencije za primjereno, odgovorno, svrhovito i sigurno korištenje interneta i svih digitalnih tehnologija.Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja koja se Provodi od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2022. Dan sigurnijeg interneta je utorak 8. veljače.

Aktivnost 1.„ Nikad nisam“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s njom ili ne.

Primjeri:

  • Nikad nisam imala/o više od dva profila na jednoj društvenoj mreži
  • Nikad nisam imala/o pauzu od društvenih mreža
  • Nikad nisam objavio video na Youtube – u
  • Nikad nisam napisao uvredljiv komentar na društvenoj mreži
  • Nikad nisam koristio Tik-tok
  • Nikad nisam podijelio lozinku svog profila sa nekom osobom
  • Nikad nisam radio neke stvari za lajkove
  • Nikad nisam stalkao nekoga
  • Nikad ne koristim mobitel prije spavanja

Aktivnost 2. „Prednosti i nedostaci društvenih mreža“

Učenici su metodom „oluja ideja“ predložili prednosti i nedostatke društvenih mreža.

Aktivnost 3. „Forum slučaja“

Učenici su pročitali priču i metodom razgovora komentirali jesu li imali takvih sličnih iskustava, kako su se pri tome osjaćali i kako je problem riješen? Oko 20% učenika se izjasnilo kako je imalo takvih iskustava pri čemu su bili tužni i uplašeni, a rješenja su bila: blokiranje, prijava roditeljima i Školi.

Većina učenika je potvrdila da treba dobro razmisliti prije objave nekog sadržaja na društvenim mrežama.

Aktivnost 4. „Savjeti za korištenje društvenih mreža“

Učenici metodom „oluja ideja“ predlažu savjete za korištenje društvenih mreža.

Aktivnost 5. „Prijatelji online vs. uživo“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s navedenim tvrdnjama ili ne.

  • Može me nasmijati
  • Može mi podijeliti neku tajnu
  • Može tražiti pomoć
  • Može iskreno reći svoje mišljenje
  • Ostao bi mi prijatelj čak i kada ne bi bili u kontaktu
  • Može primijetiti ako sam uzrujan
  • Može me utješiti
  • Može me razumjeti kako se osjećam

Aktivnost 6. „Aktivno ili pasivno“

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Aktivno korištenje društvenih mreža podrazumijeva interakciju s prijateljima na društvenim mrežama, objavljivanje vlastitog sadržaja, “lajkanje” i komentiranje tuđeg sadržaja, pri čemu je sve to povezano s pozitivnim društvenim odnosima i boljom samosvijesti, a pasivno korištenje društvenih mreža odnosi se na one korisnike koji promatraju tuđe sadržaje bez ikakvih akcija, koji samo gledaju tuđe profile i fotografije, pri čemu dolazi do stvaranja društvene zavisti, i to zbog uspoređivanja s drugima. Pritom se pojedinci najčešće uspoređuju s drugima s obzirom na putovanja i način provođenja slobodnog vremena, društvene interakcije, na temelju izgleda te prikaza sreće i zadovoljstva vlastitim životom (Trifiro, 2018).

Učenici su u paru razmislili na koji način koriste društvene mreže te na glas podjelili svoja iskustva.

Aktivnost 7. „Internet idoli “

Voditeljica je na slajdu prikazala fotografije nekoliko Internet idola.Postavila je slijedeća pitanja:

Prepoznajete li ove osobe?
Čime se bave?
Kako ih zovemo?

Teorijska podloga :Mladi prate različite influencere, ovisno o svojim interesima – od igranja videoigara do modne industrije.Oni su kreatori javnog mišljenja i označavaju osobu koja ima nekakav utjecaj.Svoju popularnost su stekle zahvaljujući razvoju novih tehnologija, a svoje stavove oblikuju putem blogova, objava, tweetova.

Postoje oni influeceri čiji kanali mogu biti korisni u svakodnevnom životu a i oni koji negativno mogu djelovati na mentalno a čak i fizičko zdravlje mladih.

Voditeljica je vodila razgovor u smjeru analize njihovih objava, što se može od influencera naučiti i primijeniti i koliko su njihove objave stvarne?Upoznala je učenike s vezom marketinga i influecera jer je često riječ o prikrivenom oglašavanju.

Aktivnost 8. „Kreativnost na djelu“

Učenici su se podjelili u dvije skupine te su koristeći papir, plasične boce, karton, pur pjenu, različite boje osmislili što za njih predstavlja Internet.Jedna skupina je prezentirala Internet kao vulkan, a druga kao kružnu povezanost.

slika 4 kreativnost na djelu Internet kao vulkanslika 5 kreativnost na djelu Internet kao povezanost

Završni dio: Učenici su rješavali kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku (sexsting, flaming, catfishing, malware, trolling, cyber uhođenje, happy slapping, phishing, grooming, spam) s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku u digitalnom alatu wordwall-u. Prikazani su rezultati kviza. 20% učenika znalo je odgovore na sva pitanja.

https://wordwall.net/hr/resource/28486582

umetanje slike 6

Iako je predviđeno vrijeme od tri sata bilo kratko da bi svi učenici mogli aktivno sudjelovati u kreativnom načinu izražavanja, dojmovi sudionika su beziznimno pozitivni.

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, iako za neke pojmove u kvizu nisam znao“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj influencera na društvenih mreža tako da ih sami ne pratimo te prijateljima preporučimo nešto drugo što bi mogli primijeniti u svakodnevnom životu.

„Ovakav način rada mi se sviđa jer smo svi uključeni u rad, možemo reći svoje mišljenje i drugi put ću promisliti što objavljujem na društvenim mrežama…“

„Razmisliti ću kome ću pokloniti svoje vrijeme na Internetu.“

Učenicima je tema bila bliska i zanimljiva i s lakoćom su izvršavali postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su radili praktični rad, učenicima je trebalo više vremena za dogovor nego za oblikovanje ideje..

Ono što bih svakako nastojala sljedeći put je i uključivanje razrednika i ostalih nastavnike u provođenje akcije.

Kolegama predlažem da pokušaju saznati koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu i kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje nekih influensera.
Navedene aktivnosti mogu biti i dio nekog školskog projekta i školskog preventivnog programa a potrebno je uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Učenička uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako oni, rado sudjeluju u neformalnim aktivnostima, pedagoškim radionicama i žele prikazati svoj kreativni potencijal. Važno je što češće omogućavati sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Treba imati na umu da je online komunikacija i dalje jedno od rijetkih, ako ne i jedino područje o kojemu su mladi bolje informirani od odraslih, što nas nastavnike stavlja u posebno osjetljiv položaj.Naša je uloga da pomognemo u osiguravanju neškodljivog korištenja interneta. Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Literatura

  1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
  2. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
  3. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
  4. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
  5. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
  6. https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-socijalna-usporedba/
  7. https://dijete.hr/poruka-pravobraniteljice-uz-dan-sigurnijeg-interneta-2022/

Budi internet genijalac

– obrazovni sadržaji

udruga_suradnici_u_ucenju

Autori: Valentina Blašković, Arjana Blažic, Darija Dasović, Sanja Janeš, Lidija Kralj, Gordana Lohajner, Kristina Slišurić, Gordana Sokol. Darko Rakić, Helena Valečić

Budi internet genijalac je Googleov program kojim se poučava djecu osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet. U Hrvatskoj ga provodi udruga “Suradnici u učenju” koja radi na prevođenju, lokalizaciji i prilagodbi materijala te organizira radionice za učenike, učitelje, roditelje i lokalnu zajednicu.

Za učitelje smo pripremili prezentacije koje mogu upotrijebiti prilikom poučavanja primjerenog, odgovornog i sigurnog korištenja interneta . Teme prezentacija su: pazi se prevaranata i cool je biti dobar, a obuhvaćaju šest različitih aktivnosti. Prezentacije se imagenadovezuju na lekcije opisane u kurikulumu Budi internet genijalac, a možete ih pogledati klikom na pripadnu sliku.

Za roditelje smo pripremili priručnik Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit koji je  osmišljen kako bi vas potaknuo na promišljanje o uporabi tehnologije i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj. Pročitajte priručnik i primijenite ga zajedno s cijelom obitelji.

Za učenike su pripremljene prezentacije i radni materijali koji se mogu koristiti za samostalno učenje ili kao dio nastavnog procesa, a lekcije prate kurikulum Budi internet genijalac. Teme prezentacija su pazi se prevaranata, čuvaj svoje tajne, dijeli pažljivo, cool je biti dobar i tko pita ne skita. Svakako iskušajte svoje vještine i znanje o sigurnijem internetu i u igri Interland.

image

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 3. Nisam to mislio/la!

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 5. Čiji je ovo uopće profil?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 2. Tko si ti zapravo?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 5. Kako pretraživati internet

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 3. Zadrži informaciju za sebe

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 4. Interland – toranj s blagom

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 4. Pazi na svoj ton

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 5. Kako riječi mogu promijeniti sliku

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 4. Kako postupiti ako naiđem na uznemirujući sadržaj?

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 7. I na internetu prijavi problem

Pogledajte i ostale sadržaje programa Budi internet genijalac.

Škola na daljinu u Sloveniji

mateja_cizerle

Mateja Cizerle

Sažetak

Članak govori o tome kako je u Sloveniji započelo obrazovanje na daljinu te jesu li učitelji bili spremni na ovakav način podučavanja. U početku sam mislila da takav način rada neće biti toliko zahtjevan koliko se to u sljedećih nekoliko tjedana pokazalo. Nailazila sam na različite prepreke, primjerice nepoznavanje informatičkih alata, gubitak motivacije kod učenika, negodovanje roditelja. U članku se opisuje i kako sam uspjela uspješno isplanirati školsko gradivo, na koji sam ga način prenijela učenicima te kako sam pratila njihov napredak.

Ključne riječi: obrazovanje na daljinu, informatički alati, komunikacijski kanali, roditelji, učenici, usvajanje gradiva,

Uvod

Sloveniju je bolest COVID-19 prvi put zahvatila u ožujku 2020. godine pojavom prvog slučaja zaraze, nakon čega se sve brže i brže širila. Vlada Republike Slovenije odlučila se za potpuni lockdown. To je značilo da su se 9. ožujka 2020. zatvorili svi dječji vrtići, osnovne i srednje škole te svi fakulteti, i započelo obrazovanje od kuće, odnosno obrazovanje na daljinu. Bili smo potpuno nepripremljeni na nastalu situaciju, nisu postojali protokoli komuniciranja, a poznavanje rada korištenjem računalnih alata bilo je daleko od dostatnoga. Nismo mogli ni zamisliti kako će se obrazovanje na daljinu razvijati. Učitelji i nastavnici u školi primili su dopis Ministarstva obrazovanja u kojem je pisalo da se škole zatvaraju na razdoblje od 14 dana. Međutim, obrazovanje na daljinu nije trajalo samo 14 dana, već čitavih 10 tjedana.

Načini prenošenja gradiva

Za gradivo koje su učenici morali svladati trebalo je pronaći način na koji im se ono može prenijeti tako da ga razumiju. Mnogo sam vremena trošila na sastavljanje uputa koje će učenicima biti dovoljno jasne i razumljive. U tih 10 tjedana roditelji su kod kuće kombinirali ulogu učitelja i roditelja. Često bi izražavali svoje negodovanje, jer uloga roditelja nešto je sasvim drugo od uloge učitelja. Bilo im je teško gradivo objašnjavati djeci, jer ne posjeduju pedagoško znanje. Upravo sam zbog toga počela tražiti načine kojima bi se roditeljima taj posao olakšao i gradivo učenicima prenijelo na dovoljno kvalitetan način. Tako sam s pomoću različnih komunikacijskih kanala počela snimati predavanja. Učenici su ih mogli pogledati bilo kad i onoliko puta koliko su željeli kako bi gradivo i usvojili. Snimila sam predavanja, važne pojmove, izvođenje postupaka, postupke rješavanja matematičkih zadataka… Osim toga, snimke su bile važne i zato što su me učenici mogli vidjeti, čuti. Koristila sam različite alate, aplikacije: Zoom, Padlet, Thatquiz, Kahoot.

Zatim su učitelji preko Zoom-a počeli održavati video sjednice. Virtualna okupljanja postala su vrlo važna, jer ste se s učenicima mogli vidjeti, zajedno s njima ponoviti i utvrditi gradivo, a ako neki dio gradiva nije bio dovoljno jasan, mogli ste ga dodatno objasniti. Tijekom video susreta dobila bih i povratnu informaciju o njihovu radu. Ubrzo sam kod učenika primijetila gubitak motivacije za rad, koji je bio izraženiji kod učenika s teškoćama i učenika imigranata. Kako je vrijeme odmicalo rad učenika bio je manje kontinuiran, uz mnogo isprika zašto nešto nisu napravili, prepisali, izračunali. Trebalo je razmisliti kako dalje.

Srećom, broj oboljelih počeo je padati i 18. svibnja 2020. vrata škole ponovno su se otvorila za učenike od 1. do 3. razreda, a zatim nakon 1. srpnja i za sve ostale. Po povratku u školu ubrzo smo uočili ogromne praznine u znanju učenika. U planiranju nastave u novoj školskoj godini 2020./2021. u obzir smo uzeli i ono što učenici moraju usvojiti, a nisu to uspjeli u školskoj godini 2019./2020.

Način podučavanja

Pokazalo se da ni u školskoj godini 2020./2021. nije moguće izbjeći obrazovanje na daljinu i 9. studenoga 2020. vrata svih škola i dječjih vrtića ponovno su se zatvorila. Učitelji su se odmah organizirali, a usvajanje gradiva odvijalo se neometano dalje. Kako bi učenici imigranti bili jače motivirani pružena im je individualna pomoć u učenju. Kontinuirano provjeravanje znanja bilo je vrlo važno. Ako bih primijetila da s nekim gradivom postoje poteškoće, gradivo bih odmah dodatno pojasnila i ponovila, kako bismo mogli nastaviti dalje. Fleksibilnost i prilagodljivost vrlo su važne. Prilagoditi je trebalo oblike i metode podučavanja, ali i učenja. Gradivo je trebalo diferencirati i na neki način slijediti načelo „manje je više”. Učitelji i nastavnici, ali i uprava škole, bili su mnogo bolje pripremljeni na obrazovanje na daljinu nego je to bio slučaj tijekom proljetnoga zatvaranja. Zabilježen je protokol koji definira odvijanje obrazovanja na daljinu, obveze učenika i učitelja. Prihvaćene su i „Arnes Učilnice“ (učionice Arnes), jedinstven komunikacijski kanal kojim se učenicima prenosi gradivo. Na taj su način učitelji postali jedinstveni, dosljedniji, jer su svi poštovali zabilježeni protokol. Razlika između proljetnog i jesenskog zatvaranja škole je u tome što sam ja sad veći naglasak stavljala na prikupljanje dokaza učenika o njihovu učenju. Svaki dan slali su mi fotografije domaćih zadaća i na taj sam način jednostavno provjerila jesu li gradivo razumjeli i usvojili. Mislim da su tijekom ovog razdoblja učenici napravili veliki korak ka samostalnosti.

Zaključak

Nastava na daljinu nikako ne može zamijeniti odgojno-obrazovni rad koji učitelji i nastavnici obavljaju u školi neposredno s učenicima. Svi mi, učitelji, ali i učenici i njihovi roditelji, trudili smo se najviše što smo mogli. Satove preko video susreta pokušali smo održavati kvalitetno i svi u školi vodili su brigu o motivaciji i fizičkoj aktivnosti učenika. Dokazali smo da je obrazovanje na daljinu moguće. Možda se ovakvim načinom rada kod učenika postiglo bolje čitanje s razumijevanjem, veća sposobnost pismenog izražavanja, djeca su postala samostalnija … No, točno je i da obrazovanje od kuće ima i nekih negativnih strana, a one će se na žalost ispoljiti tek nakon nekog vremena.

Pozitivna klima

tijekom učenja na daljinu

nina_volcanjk

Nina Volčanjk

Sažetak

U članku je prikazano kako sam održavala pozitivnu razrednu klimu i osjećaj povezanosti između učitelja i učenika i samih učenika tijekom dvomjesečnog nastavnog razdoblja. Rezultati su pokazali da se učenici, još uvijek, međusobno dobro povezuju nakon što su se vratili u školu. Klima u razredu se donekle čak i poboljšala.

Ključne riječi: učenje na daljinu, osnovna škola, učenici, pozitivna klima u razredu.

Maintaining a positive classroom climate during distance learning

Abstract

In the paper I present how I maintained a positive classroom climate and a sense of connection between the teacher and students and the students themselves during the two-month period of distance learning. The results show that students were at the return to school very well connected. The classroom climate has even improved somewhat.

Key words: distance learning, primary school, pupils, classroom climate.

Uvod

Društveni odnosi koje učenici mogu formirati u školi mogu biti primjereni (prikladni) ili neprimjereni ali u svakom slučaju utječu na kvalitetu školovanja učenika (Košir, 2013).

Škola i razred su veliki društveni kontekst s kojim se učenik svakodnevno susreće (Košir, 2013).

Kvalitetni međuljudski odnosi u razredu izuzetno su važan dio kvalitetne provedbe odgojno-obrazovnog procesa (Košir, 2013).

Svi učenici koji čine pojedini dio razredne zajednice, imaju potrebu za sigurnošću i kohezijom i doživljavaju sebe kao dostojne i poštovane osobe. Ključ za to je uključenost učitelja koji može promicati kvalitetu međuljudskih odnosa ali i negativno utjecati na međuljudske odnose (Košir, 2013).

U svakom slučaju, razredna klima ne ovisi isključivo o učitelju već je uvjetovana mnogim čimbenicima koji utječu na to kako će razred funkcionirati kao cjelina (Michie, van Stalen, West, 2011).

Pozitivna klima u učionici ima pet sljedećih karakteristika (Zacarian, Alvarez-Ortiz, Haynes, 2020):

a) Pozitivni odnosi na osnovi imovine vidljivi su među svima u učionici.
b) Učenici imaju glas i mogućnost izbora u pitanjima koja se njih tiču.
c) Lekcije su relevantne povezivanjem kurikuluma sa životom učenika.
d) Fizičko okruženje u učionici odgovara preferencijama učenja učenika.
e) Rutine i prakse imaju predvidljiv ritam.

Učenje na daljinu

Učenje na daljinu suvremeni je način učenja i usvajanja novih znanja, zasnovan na materijalima koje učitelj pruža učenicima primjenom različitih informacijskih tehnologija.

Kod učenja na daljinu postoje prednosti i nedostatci. Najvažnije prednosti su sljedeće:

a) Proces učenja na daljinu stavlja učenje u ruke učenika, učitelj je taj koji priprema nastavu koju će učenik slijediti.
b) Učenik može usvajati znanje vlastitim tempom i na mjestu i vremenu koje njemu odgovara.
c) Učitelj se ne mora ograničiti na vrijeme, ima više slobode kod pripreme različitih sadržaja za istu nastavnu jedinicu. Učenici mogu odabrati one koje im najbolje odgovaraju.
d) Povratne informacije koje su ključne za bilo koju vrstu učenja uvijek su dostupne.
e) Učenik se ne obraća samo učitelju, nego i na drugim učenicima, tako da mogu učiti jedni od drugih (Mayerova, 2014).

Među negativne posljedice mogli bi dodati:

a) Učenici su kroz učenje na daljinu u socijalnoj izolaciji, često uče sami, zanemarujući razvoj socijalnih vještina.
b) Učenje je manje individualizirano. Često se gubi mogućnost naknadnog objašnjenja (Cook, 2007).

Tijekom učenja na daljinu susreli smo se s mnogim kontroverznim značajkama učenja na daljinu. Veliki naglasak smo stavili na razvijanje socijalnih odnosa i održavanja pozitivne klime.

Empirijska istraživanja

Svrha istraživanja

Svrha istraživanja bila je ispitati utjecaj učenja na daljinu na razrednu klimu i međuljudske odnose u razredu. Posebno nas je zanimala povezanost učenika prije i poslije učenja na daljinu i stupanj međusobnog prihvaćanja i odbijanja.

Metodologija

U istraživačkom radu korišten je idiografski pristup i deskriptivna istraživačka metoda, kvalitativna eksperimentalna studija slučaja bez kontrolne skupine. Opisali smo učenike trećeg razreda u jednoj školi u Podravskoj regiji u Sloveniji. Prosječna dob sudionika bila je 8 godina. U istraživanju je sudjelovalo 22 učenika, od toga 9 djevojčica i 13 dječaka.

Upotrijebila sam sociometrijski test. Proveden je 27. siječnja 2020 prije učenja na daljinu, koje je započelo 16. ožujka 2020. Učenje na daljinu se je izvodilo do 18. svibnja 2020. Prvog lipnja napravili smo još jedan sociometrijski test.

Učitelj u razredu je promatrao i zabilježio podatke o razredni klimi tijekom cijele godine.

Podaci su prikupljeni kvalitativnom metodom.

Rezultati

Rezultati sociometrijskog testa provedenog u siječnju pokazali su da među učenicima postoji izrazita razdvojenost između djevojčica i dječaka. Jedna djevojčica nije bila prihvaćena kod dječaka, jedna kod djevojčica. Ostale djevojčice su formirale dvije zatvorene skupine. Cijeli razred nije prihvaćao tri učenika, dvojica iz te skupine su prijatelji. Ostali dječaci su formirali skupine po tri dječaka zajedno.

Razrednica je primijetila da se djevojčice često međusobno isključuju. Povremeno su bile isključene dvije djevojčice ali nikada obje istovremeno. Neprihvaćene dječake su više puta zadirkivali i vrijeđali. Kod tih dječaka je bilo prisutno i verbalno i fizičko nasilje. Jedan od dječaka koji je bio među neprihvaćenima je najčešće bio i nasilan.

Na sociometrijskom testu su dječaci i djevojčice zapisali pozitivan i negativan odgovor. Kod prvog testa je samo nekolicina izrazila želju da ne napišu negativan odgovor. Dinamika u razredu je vrlo zahtjevna jer je u razredu pet učenika s posebnim potrebama (ADHD, Aspergov sindrom, blaga cerebralna paraliza, disleksija sa skotopijskim sindromom) i djevojčica iz inozemstva. Ta djeca su u nekoliko navrata napominjala kako se loše osjećaju u razredu.

23. ožujka započelo je razdoblje učenja da daljinu. U tom periodu je razrednica primjenjivala različite načine održavanja dobre klime u učionici tako da je održavala vezu između učenika i učitelja i između samih učenika. Uz pisani materijal, svakodnevno je učiteljica dijelila svoje snimke s objašnjenjima, osobnom životnim događajima, pozdravima i željama za djecu. Tjedno je provodila video konferenciju u kojoj su sudjelovali svi učenici. Svakog je tjedna prikupljala tematske fotografije (kako izgleda moje učenje kod kuće, najsmješnije fotografije u tjednu itd.) i druge učeničke materijale (zagonetke, eseje, pisma skrivenih pošiljatelja, pisanje razglednica skrivenom učeniku u razredu) i posredovala ih na kraju tjedna. Svakodnevno je davala povratne informacije učenicima za njihove zadaće. U povratnim informacijama i aktivnostima vezanim za održavanje osjećaja povezanosti i dobre klime u učionici se usredotočila i na jače poticanje pozitivnog ponašanja.

U međuvremenu je vodila i pojedinačne video ili telefonske društvene razgovore s naglaskom na savladavanju poteškoća kod pojedinaca sa anomalijama u ponašanju i pojedinaca koji su tijekom školske godine bili neprihvaćeni u razredu.

Nakon dvomjesečne nastave na daljinu učenici su se 18. svibnja vratili u školu.

Rezultati sociometrijskog testa provedenog u lipnju su pokazali veću povezanost učenika. Djevojčice su formirale dvije grupe u kojima nije bilo eliminacije pojedinca. Med dječacima je bilo manje fizičkog i verbalnog nasilja. Nitko nije bio zanemaren, jedan dječak je i dalje bio neprihvaćen. Učenici su potvrdili da se u razredu osjećaju bolje. Kada su učenici u sociometrijskom testu morali navesti negativan odgovor, čak teći učenika to nije htjela učiniti.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Ciljni graf 27. siječnja 2020       Slika 2. Ciljni graf 18. svibnja 2020

Iz zapisa učiteljice koja je vodila bilješke tijekom cijele godine, razredno odjeljenje je postiglo veliki napredak na području socijalne klime. Na kraju godine se fizičko nasilje znatno smanjilo ali su se formirale skupine među dječacima. Djevojčice su sporove rješavale puno (mnogo) samostalnije krajem godine. Povremeno se događala eliminacija iz grupe. Na kraju su još uvijek dječaci i djevojčice ostali razdvojeni. Učenici su također napredovali i na individualnoj razini. Dječaci koji su početkom školske godine imali vrlo negativan stav, više su napredovali. Dječak s ADHD-om postao je mnogo neovisniji, dobro je reagirao i na povećanu razinu frustracije. Dječak s Aspergerovim sindromom još je uvijek imao problema s organizacijom, ali bio je uspješniji u pridruživanju grupama i pridruživanju u igri. Tome su doprinjeli razrednici koji su dječaku s Aspergerovim sindromom, individualno, prije početka igre, objasnili pravila igre. Na taj način je dječak bio uspješniji i prihvaćeniji.

Najbolji pokazatelj poboljšane klime u razredu je došao do izražaja kod grupnog rada, kada su učenici nasumce bili podijeljeni u grupe. Počeli su si međusobno pomagati jedni drugima i nije došlo do odbacivanja pojedinaca s negativnim reakcijama. Učenici su u velikoj mjeri razvili osjećaj empatije, međusobne pomoći i prihvaćanja različitosti. To se je odrazilo na cijeli obrazovni proces. Tako se je na kraju godine dinamika nastave značajno poboljšala i rad u učionici je bio kvalitetniji.

Zaključak

Iz dobivenih rezultata možemo vidjeti da je učenje na daljinu bio novitet za učenike. Naglasak tijekom učenja na daljinu bio je i na izgradnji dobrih međuljudskih odnosa u razredu. Na kraju školske godine klima u učionici je bila pozitivnija. Među učenicima je bilo manje konflikata.

Treba napomenuti da rezultat za bolju klimu u učionici nije učenje na daljinu. Učenje na daljinu nedovoljno je za radikalnu promjenu razredne klime, posebno zato što učenje na daljinu ima negativan utjecaj na razvoj društvenih odnosa jer su ti odnosi brzo zanemare. Također, teško je govoriti o međusobnoj povezanosti razredne klime i učenja na daljinu.

Tijekom učenja na daljinu učiteljica je primijenila različite metode i načine održavanja i poboljšanja dobre klime za učenje. Na međuljudskim odnosima, poštovanju i izgradnji pozitivne klime radila je tijekom cijele školske godine.

U svakom slučaju, učenici i učitelji otkrili su pozitivne promjene koje su se dogodile tijekom ispitivanog razdoblja. Stoga bi bilo vrijedno provesti longitudinalno proučavanje utjecaja učenja na daljinu na međuljudske odnose, poštovanje i prihvaćanje između učenika. Učitelj također mora staviti veliki naglasak na društvene odnose tijekom učenja na daljinu.

Literatura

  1. Cook, D. (2007). Web-based learning: pros, const and controversies. Medical education; str. 37-42).
  2. Košir, K. (2013). Socialni odnosi v šoli. Univerzitetna knjižnica Maribor, Maribor.
  3. Mayerova, Š. i Rosicka, Z. (2014). E-Learning Pros and Cons: Active Learning Culture? Social and Behavioral Sciences (str. 958-962).
  4. S. Michie, M. van Stalen, R. West. (2011). The behaviour change wheel: A new method of characterising and designing behaviour change interventions. Implementation science (str. 1 – 12). BioMedCentral.
  5. D. Zacarian, L. Alvarez-Ortiz i J. Haynes. (2020). Five elements of a positive classroom environment for students living with adversity. Dostop: https://inservice.ascd.org/five-elements-of-a-positive-classroom-environment-for-students-living-with-adversity/.

Rad savjetodavnog radnika

u doba ”korone”

alenka_plevnik

Alenka Plevnik

Sažetak

Istraživanju sam pristupila uz pretpostavku da su savjetodavni djelatnici u ovo doba epidemije dodatno opterećeni jer obavljaju mnogo dodatnih zadataka koje su dobili s namjenom rješavanja nevolja i problema pojedinaca. Za pomoć u obliku intervjua smo zamolili suradnicu, savjetodavnu djelatnicu naše škole. Rad savjetodavnog djelatnika za vrijeme ”korone” ne može se nikako jednačiti s radom u živo jer nisu usporedivi. Pa ipak ne bismo mogli reći da je rad na daljinu ”naporniji” nego radije ”jako drugačiji”.

Ključni pojmovi: savjetodavni radnik, učenici, savjetovanje, rad na daljinu.

Abstract

I approached the research with the premise that during these times counsel workers are additionally burdened because they are performing many extra tasks which have been entrusted to them for the sake of solving the hardships and troubles of individuals. We asked a coworker who is a counsel worker in our school for help in the form of an interview. It is not possible to equate the work of a counsel worker during covid times with ”live” work (as opposed to online work) for these two forms of counsel work are not comparable. This doesn’t mean though that we could describe counsel work from a distance (online) as ”more demanding” but rather as ”very different”.

Keywords: counsel worker, students, counseling, work from a distance

1. Uvod

Savjetodavnog djelatnika „korona vrijeme” stavlja pred nove i drugačije izazove. Tijekom ovog kriznog razdoblja pojavljuju se kod djece, kod zaposlenih kao i kod roditelja različiti problemi.

Naše istraživačko pitanje je sljedeće: Kako se odvija rad savjetodavnog djelatnik u školi za vrijeme “korone“. Zanima nas da li se posao savjetodavnog djelatnika u školi u doba korone promijenio i što je to što je drugačije. Koliko se rad za vrijeme korone razlikuje od uobičajenog i koji su poslovi stavljeni na “stranu“.

U kratkom intervjuu sa savjetodavnom djelatnicom jedne ljubljanske osnovne škole dobit ćemo povratnu informaciju o tome kakav je njen posao u doba korone.

2. Savjetodavni djelatnik u školi

U školi je savjetodavna služba prva s kojom se roditelji i djeca susreću. To je također prostor u kojem se uspostavlja savjetodavni odnos sa svim sudionicima u školi (Programske smjernice savjetodavna služba u vrtiću, 2008). Savjetodavni odnos je taj pomoću kojeg se savjetodavni djelatnik trudi održavati otvorene mogućnosti za neprestano uspostavljanje i razvijanje mreže pomoći i suradnje (Vogrinc i Krek, 2012).

“Savjetodavna služba je odgovorna da sa svoje strane uvijek iznova uspostavlja i održava savjetodavni odnos sa svim sudionicima u vrtiću odnosno u školi“ (Vogrinc i Krek, 2012, str. 6). Taj za nju značajan odnos uspostavlja i održava rad s učenicima, roditeljima, učiteljima i drugim stručnim radnicima, vodstvom škole te vanjskim stručnim suradnicima (Bezić, Rupar i Škarič, 2003). “Savjetodavna služba ostvaruje svoje poslanstvo savjetovanjem, konzultacijama i koordinacijom te izvodi tri temeljne vrste pomoći“ (isto, str. 90).

Savjetodavna služba surađuje i pomaže svim sudionicima na različitim područjima svakodnevnog života i rada u odgojno-obrazovnim zavodima. Školski savjetodavni djelatnici zbog svojeg specifičnog stručnog znanja svojim su suradnicima unutar pojedinačne ustanove, kako učiteljima, drugim stručnim djelatnicima, tako vodstvu, ponajprije suradnici koji zajedno s njima ostvaruju postavljene ciljeve škole i niso zamišljeni kao unutrašnji servis (Bezić, Rupar i Škarič, 2003) koji bi rješavao probleme umjesto drugih.

U doba izvanrednih okolnosti u Sloveniji možemo se pouzdati u savjetodavne djelatnike zbog njihovog načina surađivanja i povezivanja po čitavoj vertikali unutar odgojno-obrazovne ustanove, posebnog stručnog znanja kojeg imaju, te sposobnosti rješavanja složenih problema na više nivoa: pedagoškom, psihološkom i socijalnom (Bezić, Rupar i Škarič, 2003). Prema potrebi znaju se povezati i i s vanjskim ustanovama te pomažu vodstvu škole u rješavanju pitanja sadržaja i organizacijskih pitanja. Na taj način savjetodavna služba u školi predstavlja važan potporni element u savjetovanju i traženju rješenja na raznim područjima (isto).

3. Djelatnost savjetodavnog djelatnika u školi za vrijeme “korone“

U Sloveniji je savjetodavni djelatnik sistematizirano radno mjesto opredijeljeno u Pravilniku o normativima i standardima za izvođenje programa osnovnih škola. To je velika prednost jer u mnogim državama za obavljanje takve djelatnosti na lokalnom nivou unajmljuju zaposlene u strukovnim centrima koji su zaduženi za više škola, a istodobno moraju tražiti pomoć i od privatnih organizacija (Vogrinc i Krek, 2012).

Da bismo ustanovili koliko se rad savjetodavnog djelatnika u školi u doba epidemije i izvanrednih okolnosti razlikuje od rada u uobičajenim okolnostima, održali smo intervju sa školskom savjetodavnom djelatnicom. Pitanja su se odnosila na tijek radnog dana, prednosti i slabosti i novog načina rada, psihofizičko stanje, povratne informacije sudionika te eventualna nova ili drugačija zaduženja.

Iz odgovora možemo rezimirati da radno vrijeme traje oko 8 sati dnevno, prije svega radi dobre organizacije. Savjetodavna djelatnica svaki dan najprije pregleda elektronsku poštu i eventualne zabilješke u elektronskom dnevniku. Bez svakodnevne točne pripreme prioritetnog popisa koji nastaje na osnovu primljenih informacija, bi vrlo brzo izgubila crvenu nit – tijekom dana su naime upravo telefonski pozivi koji često zbunjuju misli, a ponekad zahtijevaju intervenciju bez odgađanja. Na taj si način može barem okvirno organizirati vrijeme za hitne sastanke na daljinu. Unatoč tome da ima doma mogućnost i prostor da se umakne, službeni i obiteljski život često se jako isprepliću jer poruke i molbe dolaze na elektronsku poštu i u poslijepodnevnom vremenu, što od nje zahtijeva mnogo fleksibilnosti, a prije svega, kao što je već spomenuto, planiranje unaprijed.

Kao najveći nedostatak ili problem rada na daljinu ona navodi odsutnost svakodnevne interakcije s učenicima i suradnicima. A koliko je ima, to je virtualno ili po telefonu, što se ne može usporediti s osobnom interakcijom. Mnogo više je posla i kontakta s roditeljima. Često ima osjećaj da rješava probleme kojih ne bi bilo da su u školi, a koji nisu povezani s njenom djelatnošću (kompjutori koji ne rade, problemi s internetom …), te da se roditelji ne obraćaju k njoj u tolikoj mjeri zbog odgojnih problema i problema oko učenja kao što su to inače činili dok se nastava održavala u školi. Isto tako nije moguće izvoditi sve radne zadatke (hospitacije, promatranje djece), i upravo zato se rad na daljinu ne može jednačiti s radom u živo, jer nisu usporedivi, ali nikako ne smatra da je rad na daljinu “naporniji“ već da je “jako drugačiji”.

Kao što se odvija sva komunikacija s djecom i roditeljima na daljinu (telefon, e-pošta, video konferencije), tako se odvija i sva komunikacija sa suradnicima i vodstvom. Uvijek se raduje svakoj povratnoj informaciji i kaže da joj nedostaje više povratnih informacija od samih učenika. Jako joj nedostaju susreti s njima na školskim hodnicima. O svim posljedicama koje će doći zbog svega ovoga radije uopće ne razmišlja.

Kao prednost ističe uštedu na vremenu koje bi inače potrošila za vožnju na posao. To kompenzira s kretanjem po prirodi, čitanjem stručne literature i individualnim stručnim obrazovanjem. Svjesna je da je skrb za vlastito dobro stanje ključ do uspjeha i pozitivnog načina gledanja i uspješnog rješavanja problema koji se nagomilaju tijekom dana.

4. Zaključak

Uloga savjetodavne službe ključna je u međusobnoj suradnji gdje uspostavlja prostor za zbližavanje različitih sudionika, za povezivanje, za međusobnu pomoć i potporu i gdje se združuju izvori znanja, dijeli znanje i iskustva svih sudionika (Gregorčič Mrvar, Jeznik i Kroflič, 2020).

Iz našega intervjua možemo zaključiti da savjetodavna djelatnica navodi kao najvažnije u radu na daljinu dobru osobnu organiziranost i razgraničenje službe i slobodnog vremena. Također navodi neke prednosti rada na daljinu: ušteda vremena kojeg bi inače potrošila u vožnji na radno mjesto; rad na kompjutoru i obavljanje telefonskih razgovora iz domaćeg okruženja. Također je svjesna važnosti rasterećenja i opuštanja (gibanje, meditacija …). Najviše joj nedostaju međuljudski odnosi i naročito neposredni rad s učenicima. Iz rečenoga se vidi da se trudi sačuvati značenje i svrhu savjetodavne službe na daljinu, traži rješenja, obrazuje se i sve vrijeme je djeci, roditeljima i suradnicima na raspolaganju za potporu i savjetovanje.

Vrijeme korone zahtijeva od svih pedagoških djelatnika promjene. Promjene načina i metoda rada, prilagođavanje novoj i nepoznatoj situaciji povećava potrebu po inovativnosti i dobroj samoorganizaciji i promjenu samoga sebe. To je mnogo puta izvan znanoga i udobnoga, a to sve prouzrokuje stres i tjeskobu, što se pak može ublažiti radom na samome sebi.

S obzirom na pridobivene podatke možemo zaključiti da rad savjetodavnog djelatnika zahtijeva za vrijeme epidemije najviši stupanj učinkovitog funkcioniranja u ulozi organizatora, savjetnika, idejnog vođe, potpornog člana, tražitelja inovativnih rješenja, podsticatelja komunikacije, psihoterapeuta, mentora i supervizora drugima i ne kao zadnje i samome sebi. Radni zadaci koji združuju više različitih profila i koje bi inače obavljalo najmanje 5 osoba sada su spojeni u jednu službu pod jednostavnim nazivom “savjetodavni djelatnik“, a koji je zapravo mnogo, mnogo više od toga što samo ime govori.

5. Literatura

  1. Bezić, T., Rupar, B. in Škarič, J. (2003). Načrtovanje, spremljanje in evalvacija dela svetovalne službe. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  2. Gregorčič Mrvar, P., Jeznik K. in Kroflič R. (2020). Razmislek o vlogi in pomenu šolskih svetovalnih služb v času epidemije. Pridobljeno: https://pedagogika-andragogika.ff.uni-lj.si/aktualno-covid-19, 19. 11. 2020 ob 17.04.
  3. Šarić, M. in Gregorčič Mrvar, P. (2020). Nekaj predlogov za delo šolske svetovalne službe v času izolacije zaradi epidemije. Pridobljeno https://pedagogika-andragogika.ff.uni-lj.si/aktualno-covid-19, 19. 11. 2020 ob 17.33.
  4. Programske smernice svetovalne služba v šoli. (2011). Pridobljeno https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Programske_smernice_za_svetovalno_sluzbo_v_osnovni_soli.pdf, 14. 11. 2020.
  5. Vogrinc, J. in Krek, J. (2012). Delovanje svetovalne službe. Pridobljeno http://pefprints.pef.uni-lj.si/1188/1/Vogrinc_Krek_Delovanje_svetovalne.pdf, 16. 11. 2020 ob 17.10.

Iskustva rada nastavnika

u online okruženju

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka je kao i sve škole u vremenu pandemije COVID -19 od ožujka do lipnja 2020. godine radila u online okruženju. Provodeći ankete i razgovore s nastavnicima stručna suradnica pedagoginja objavljuje specifične rezultate anketa i zaključke razgovora s nastavnicima o načinu provođenja i radu nastavnika od kuće, a sve u svrhu dobrobiti učenika. Ovakav oblik nastave donio je velike promjene u školi te postoje različita razmišljanja o tome kako bi se mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti.

Ključne riječi: nastavnici, učenici, ankete, razgovori, online nastava

Uvod

Početkom Covid-19 pandemije u ožujku 2020, stanje u Republici Hrvatskoj znatno se promijenilo u svim sferama života, pa tako i u školstvu. Odgojno-obrazovne ustanove bile su u kratkom vremenskom roku primorane prijeći na online nastavu, pa tako i Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića iz Osijeka. Online nastava mnogima je bila novitet i nepoznanica, jer se Škola do toga trenutka nije susrela s takvim oblikom nastave u tolikoj mjeri iako smo uključeni u projekt E-škole. Neki nastavnici su već imali vještine i znanja koja su bila potrebna za online rad, a neki su se morali “preko noći” snaći. Svi smo se nosili s više ili manje uspjeha sa svim izazovima koji su bili pred svima nama. Stručna suradnica – pedagoginja , svoj je rad usmjerila na pružanje podrške nastavnicima, učenicima i roditeljima.

1. Rezultati provedenih anketa

Provedena je anketa među učenicima i nastavnicima početkom svibnja, a cilj ankete bio je unaprijediti virtualni odgojno – obrazovni rad učenika i nastavnika. Anketa za nastavnike provedena je u virtualnoj zbornici i pristupilo joj je 28 profesora i dipl. inž. a anketa za učenike provedena je u virtualnim razredima i pristupilo je 206 učenika.

slika1 Anketa nastavnicislika2 Anketa učenici
Slike 1. Anketa nastavnici                   Slika 2. Anketa učenici

Iz ugla stručnog suradnika – pedagoga istaknute su neke zanimljivosti do kojih se došlo analizom.

Ono u čemu su se učenici i nastavnici složili jest ocjena vrlo dobar za zadovoljstvo radom. Nastavnici su procjenjivali kako su zadatci jasno postavljeni i ocijenili ih ocjenom odličan, dok smo kod učenika imali podjednaku procjenu između ocjene vrlo dobar i dobar. Najveći nesrazmjer uočen je kod procjene slobode pitanja učenika za odgodu roka i predaje zadaća. Nastavnici su je ocijenili ocjenom odličan, dok su učenici dali negativnu ocjenu.

Na pitanja o načinu komunikacije između učenika i nastavnika u online nastavi, većina učenika (58 %) odgovorilo je kako se služilo različitim načinima komunikacije iako je na razini škole dogovorena komunikacija putem TEAMS-a. Nastavnici su postavljali nastavne materijale i poveznice te provodili provjere znanja (kviz, ispit, i sl.), a učenici su izrađivali digitalne sadržaje (prezentacije, plakate, umne mape). Uzajamna komunikacija se odvijala i pomoću video poziva preko Teamsa, Zooma ili dr.

38 % učenika odgovorilo je kako su im nastavnici postavljali samo nastavne materijale i poveznice na platformu, dok je 4 % učenika navelo komunikaciju s nastavnicima samo putem video-poziva ili izrađivanja digitalnih materijala.

Na osnovu rezultata ankete u svrhu unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog procesa na Nastavničkom vijeću predloženo je slijedeće:

  • Jasno uputiti učenike u svezi kriterija i načina ocjenjivanja
  • Redovito pratiti napredak učenika i davati im konkretne povratne informacije o tome
  • Dati učenicima duže vrijeme za izradu i predaju zadataka
  • Bolje procjenjivati količinu nastavnih sadržaja
  • Koristiti jednostavne i jasne poruke u komunikaciji i davanju povratnih informacija
  • Primjenjivati individualni pristup učenicima na osnovi njihovih sposobnosti

2. Rezultati razgovora s nastavnicima

Nakon povratka u školske klupe početkom nove nastavne godine važno je bilo zbog godišnjeg planiranja rada Škole analizu ankete potkrijepiti i povratnim informacijama „u živo“. Odabrana je metoda individualnog, slobodnog razgovora jer je to najprisniji oblik suradnje nastavnika i pedagoga.

Budući da takav razgovor obiluje digresijama, broj i vrsta informacija nije unaprijed određena. Podatci su se bilježili slijedom a ne sustavno i kasnije ih se sređivalo. Taj prividni nedostatak imao je i dobre strane jer je ozračje za razgovor bilo ugodno i suradničko. Razgovori su se odvijali s desetak nastavnika i tražilo se njihovo mišljenje o utjecaju online nastava na promjene u radu, o njenim prednostima i nedostacima iz osobnog iskustva.

Pitanja za motivaciju bila su sljedeća:

  1. Kako se odvijalo poučavanje online (objašnjavanje nastavnih sadržaja, održavanje testova, ispitivanja i sl.)?
  2. Postoji li razlika u znanju prije i nakon online nastave i u čemu najviše?
  3. Jeste li ponovnim početkom nastave u školi radili neke nadoknade nastavnih sadržaja za koje ste smatrali da ih učenici nisu dovoljno dobro svladali tijekom online nastave i koje su to bile?
  4. Što mislite o prednostima i nedostacima online nastave?
  5. Prema vašem dosadašnjem iskustvu, kako su učenici reagirali na nju?
  6. Vaše zaključno mišljenje o online nastavi?

Nastavnici su isticali kako je online nastava, osim što je promijenila rad škole , donijela i druge izazove koje je trebalo svladati u kratkom vremenskom roku, kako njima tako i učenicima i roditeljima. Bilo je puno prilagodbe, fleksibilnosti i dodatnoga rada.

Prilagodba je uključivala mnoge vještine za koje neki od njih nisu niti znali da ih posjeduju. Smatrali su kako su i učenici bili u nezavidnoj situaciji zbog uskraćenosti za socijalne kontakte i fizičku prisutnost na nastavi na koju su bili naviknuti.

Online poučavanje nije predstavljalo problem jer su svoje nastavne sadržaje objašnjavali kao i u učionici. Jedina je značajna razlika bila u provođenju praktične nastave koju online nastava nije dopuštala .Testovi i ispitivanja su se održavali također online, ali kriteriji ocjenjivanja i načini vrednovanja su se mijenjali i prilagođavali novonastaloj situaciji. Navode kako su snizili kriterije ocjenjivanja i od učenika nisu imali očekivanja kao prije online nastave. Za procjenu znanja učenika smatrali su kako je ono kao i inače ovisilo o njihovoj motivaciji, a ona je padala kako se približavao kraj nastavne godine .

Nisu mogli previše utjecati na to hoće li učenici slušati predavanja i pozorno pratiti, a za neke učenike, koji su bili povučeni i tihi, kažu kako su u online nastavi pokazali svoj pravi potencijal te su ispravili i dobili veće ocjene nego u redovnoj nastavi.

Ističu i prednost rada od kuće jer nije bilo kašnjenja na nastavu, s čim se susreću u redovnoj nastavi s učenicima putnicima. Mogli su raditi više stvari odjednom i nije im se mogla dogoditi neka ozljeda ili nezgoda kao u školi u interakciji s drugom djecom. (npr. u nastavi TZK-a)

S druge strane, primijećeno je kako neki učenici nisu imali od koga zatražiti pomoć u trenutku rada, dok bi na nastavi u školi brže dolazili do informacija od nastavnika ili vršnjaka što je svojevrsni paradoks jer je svrha korištenja Interneta brže dolaženje do informacija. Od učenika se u nekim predmetima očekivalo da rade više nego na nastavi i jednostavno nisu mogli pratiti taj tempo. Također, nije se mogla posvetiti pažnja učeniku kome je to bilo potrebno kao što bi to činili na nastavi.

Nastavnici navode probleme s internetskom vezom i uređajima. Svi učenici nisu imali adekvatnu opremu za praćenje online nastave pa je to otežavalo rad i njima, a i nastavnicima. Isticali su izazove pristupanja internetskoj vezi te posjedovanja slabije opreme za praćenje nastave. Predlažu bolju informiranost o materijalnom statusu učenika, njihovim financijskim mogućnostima te bržu reakciju za osiguranje jednakih uvjeta rada od kuće za sve.

Udobnost svog doma ističu se kao prednost online nastave dok nemogućnost viđanja školskih kolega i prijatelja vide kao nedostatak

Zaključak

Online nastava je oblik nastave koji je unio velike promjene u školi. Postoje različita razmišljanja o tome kako bi se online nastava mogla provoditi. Pred nastavnike i učenike stavljen je zadatak koji je zahtijevao mnogo prilagodbe, tolerancije i fleksibilnosti. Cilj je bio zaštiti zdravlje u svrhu dobrobiti učenika, a svi su radili onako kako su najbolje znali i umjeli u izvanrednim okolnostima. Uzimajući u obzir mnoge čimbenike, nastavnici su većinom zadovoljni učeničkim znanjem, njihovim trudom i radom za vrijeme online nastave

Online nastava na daljinu se i dalje odvija u izvanrednim okolnostima i treba iskoristiti sve njezine prednosti, a pokušati otkloniti nedostatke.

Literatura

  1. Jurić,V. (1989.) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
  2. Staničić,S, Resman,M. (2020.) Pedagog u vrtiću, školi, domu, “Znamen“, Zagreb

Prirodoslovni dan

– na poljoprivrednom imanju

vesna_gulin

Vesna Gulin

Sažetak

Priroda je izuzetno važna za čovječanstvo jer pažljivim promatranjem promatramo zakone života na našem planetu. Uči nas kako živjeti u skladu sa sobom i sa zakonima prirode. Također ima pozitivan učinak na naše zdravlje. Djeca bi trebala provoditi puno vremena vani u prirodi, jer je to vrlo važno za njihov razvoj. Nažalost, djeca danas ne provode puno vremena u prirodi. Jer roditelji nemaju vremena ili ne uzimaju to da bi svoju djecu odveli u prirodu. Škola se mora potruditi, da omogući kontakt s prirodom, posebno za onu djecu koja žive u gradovima. Nastava treba biti osmišljena tako da se u prirodi izvode razne aktivnosti. Djeca s pozitivnim iskustvima u “stvarnom svijetu”, uključivanjem svih osjetila, stječu znanje koje je trajnije.

Ključne riječi: dani aktivnosti, prirodoslovni dan, priroda, poljoprivredno imanje, učenici.

1. Uvod

Na OŠ Solkan učenike 2. razreda vodimo na prirodoslovni dan na poljoprivredno imanje Pri Strgarjevih na Banjšice. Nekada ne bi bio taj prirodoslovni dan ništa posebno, jer su djeca većinu vremena provodila vani u prirodi, penjali se po drveću, sami izrađivali drvene predmete, trčali po travnjacima, pomagali roditeljima kod poljoprivrednih poslova… Kod istraživanja prirodnih ljepota osjetili su slobodu, bogatili svoju maštu, razvijali motoriku i socijalne odnose u druženju s vršnjacima. Današnja djeca prirodu skoro više ne poznaju, osobito gradska djeca, koja ne žive u dodiru s prirodom. Vrijeme provode vani, isključivo na igralištima sa spravama za dječju igru, čije su funkcije ograničene. Za upoznavanje prirode se upotrebljava računalo i knjige umjesto šetnje šumom ili poljoprivrednim imanjem, što je daleko od realnog iskustva i pravog razumijevanja. Veliki broj djece pozna, na primjer, konje i krave samo sa slika i televizije, računala ili knjiga. Ne poznaju povrće, voće, gdje raste i koliko je posla i znanja potrebno za branje dobrog uroda. Povrće i voće vide samo na policama trgovina. Ukratko, današnja djeca ne poznaju floru i faunu i njenu važnost. Upoznavanje prirode i njenih ekosistema je ukljSlika 1. Pogled na odlasku kući (1)učeno u pedagoško-obrazovne procese u vrtićima i školama, ali je djeci teško povezati teoriju sa praksom. Na žalost, provode premalo vremena u prirodi, gdje bi mogli oboje na nenametljiv način povezati.

Slika 1. Pogled na odlasku kući

I kad kao učiteljica provedeš jedan dan sa gradskim učenicima na poljoprivrednom imanju i kad ti učenica na odlasku kući kaže: »Kakva lijepa sloboSlika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar (1)da!«, znaš da im taj prirodoslovni dan ne možeš uskratiti. Tako već godinama naše male Solkance vodimo na nezaboravan dan – na poljoprivredno imanje.

Slika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar

2. Sadržaj

2.1. Dani aktivnosti

Dani aktivnosti su dio obaveznog programa osnovne škole, koji povezuje različita područja, uključena u nastavne predmete. Ti dani se izvode po godišnjem planu škole. Ciljevi tih dana su omogućiti učenicima utvrđivanje i povezivanje znanja, dobivenog kod pojedinih predmeta i predmetnih područja, upotreba tog znanja in njegovo nadgrađivanje s praktičnim učenjem u kontekstu međusobnog surađivanja.

U školskoj godini imamo 15 dana aktivnosti, što u cijelom programu obaveznog obrazovanja iznosi 135 dana. Takav dan se izvodi u opsegu 5 pedagoških satova. Među dane aktivnosti svrstavamo kulturne, sportske, tehničke in prirodoslovne dane.

2.2 Prirodoslovni dan

Učenici sa prirodoslovnim danima aktivno i sistematski dopunjuju i produbljuju teoretsko znanje, koje su dobili za vrijeme redovite nastave i povezuju ga u nove kombinacije. Aktivnosti ih potiču na samostalno in kritično mišljenje, omogućuju upotrebu znanja i upoznavanje novih metoda i tehnika istraživačkog rada (terenski, laboratorijski rad itd.). Aktivno promatraju, upoznavaju i doživljavaju pokrajinu kao cjelinu i pojedine dijelove okoliša, upoznaju i razumiju suživot čovjeka i prirode. Prirodu doživljavaju intenzivno, otkrivaju njene ljepote in vrednote, oblikuju pozitivan odnos do prirode, života, učenja i rada. Postaju svjesni značenja čuvanja zdravlja i okoliša.

Planiranje i organizacija prirodoslovnih dana od učitelja zahtjeva dobru pripremu. Mora slijediti ciljeve nastavnog plana i izabrati odgovarajuću temu, koju će učenici upoznati. Prednost pred teoretskim znanjem učitelj da iskustvenom učenju. Ako je moguće, škola se poveže sa društvenom okolicom.

2.3. Prirodoslovni dan – poljoprivredno imanje

Prirodoslovni dan se brižno planira u okviru aktiva učitelja 2. razreda. Prethodno pripremimo plan, koji sadrži:

  • sklop: živa bića,
  • temu: poljoprivredno imanje,
  • operativne ciljeve:

    – prepoznaju, imenuju i uspoređuju različita živa bića i okoliše,
    – saznaju da je život živih bića ovisan o drugim bićima i od nežive prirode,
    – znaju potražiti razlike i sličnosti među životinjama,
    – upoznaju, što trebaju sami in što druga bića za život,
    – saznaju da životinje trebaju za život vodu, hranu i zrak,
    – saznaju da se životinje hrane biljkama, drugim životinjama ili objema,
    – saznaju da životinje imaju potomke, koji obično dolaze od ženke i mužjaka i da su potomci slični njima,
    – saznaju da se ljudi i životinje rode, rastu, imaju potomke, ostare i umru,
    – opuste se, vesele se i razgibavaju na svježem zraku,

  • metode rada: ekskurzija, govorno-tekstno, iskustveno učenje,
  • oblike rada: frontalno, grupno, individualno,
  • nastavna i radna pomoćna sredstva: radni list, pisaljka, fotoaparat,
  • planer i izvođač: razrednice, obitelj Strgar,
  • kraj, vrijeme: Banjšice, travanj/svibanj,
  • trajanje prirodoslovnog dana: 5 školskih sati,
  • sigurnosne mjere,
  • etape prirodoslovnog dana.

2.3.1. Tok prirodoslovnog dana

1. ETAPA:
Razgovaramo o prirodoslovnom danu i pripremimo ga već par dana prije izvedbe. U školi dobiju prve informacije. Učenici si sami pripreme radni list, koji će ih na terenu podsjetiti na što moraju obratiti pažnju, što treba pažljivo promatrati. Na taj način ih uključujemo u pripreme aktivnosti i navikavamo na sistematsko promatranje.

2. ETAPA:
Središnja aktivnost se odvija na poljoprivrednom imanju Pri Strgarjevih. Obitelj Strgar nas već godinama gosti na svom imanju, jer su i oni svjesni da današnja djeca nemaju kontakta sa prirodom i da ne poznaju život na selu.

Na dolasku su djeca nesigurna, ne znaju što ih čeka, plašljiva su kod dodirivanja životinja, osjećaju se nelagodno, radi neprijatnih mirisa u staji…

Slika 4. Učenici zatvaraju nos na ulasku u hljevSlika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje
        Slika 4. Učenici zatvaraju nos   Slika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje

Za vrijeme razgledavanja imanja, farme i sjenika djeca se oslobađaju od neprijatnih osjećaja. Jednostavno uživaju u igri na sjeniku, miluju životinje, slobodno trče po seoskom dvorištu, travnjaku…

Slika 6. Igra na sjenikuSlika 7. Dodirivanje životinja               Slika 6. Igra na sjeniku                 Slika 7. Dodirivanje životinja

3. ETAPA:
U školi učenici naprave analizu prirodoslovnog dana. U grupama razgovaraju što su doznali na poljoprivrednom imanju. Pomažu si s radnim listovima, koje su rješavali na imanju i sa pitanjima, koja ih pripreme učiteljice.

4. ETAPA:
U zaključnom dijelu utvrđujemo i provjeravamo, da li smo dostigli postavljene ciljeve, učvrstimo i produbimo nova saznanja učenika. Učiteljice se najviše razvesele, kad vide da je dostignut nenapisan cilj – savladavanje strahova pred životinjama.

3. Zaključak

Pomoću prirodoslovnog dana si učiteljice postave puno ciljeva iz nastavnog plana, a najvažniji su nenapisani ciljevi za život. Na dolasku na imanje djeca imaju puno strahova in predrasuda. Na odlasku u školu djeca se ih otresu i dobiju osjećaj slobode.

Svijet prirode je za nas posebno dragocjen, jer nam s pažljivim promatranjem otkriva životne zakonitosti na našem planetu, i ne samo to, priroda je prostor našeg kreativnog, istraživačkog i kritičnog učenja.

Dijete pokušava zadovoljiti svoju radoznalost neposredno, zato želi životinju ili biljku primiti, opipati, pomirisati. Ono po prirodi teži zadovoljavanju svih svojih osjetila – vida, dodira, mirisa, ukusa i sluha. Na osnovi čuvstvenih saznanja, kao bol, toplina, hladnoća .. dobiva svoja spoznavanja o prirodi i životu. Na žalost, živimo u vremenu, u kojem su suvremena djeca prikraćena za taj važan dio njihovog razvoja.

4. Literatura

  1. Andreja Švajger, 2011: Naravoslovni dan – Ribnik v 3. razredu osnovne šole, diplomsko delo, unoiverza v Mariboru, https://dk.um.si/Dokument.php?id=24674.
  2. Nastavni plan za osnovnu školu,  https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf.

Fotografije: osobni arhiv Vesna Gulin

Grafičari i sigurnost na internetu

gordana_popovic

Gordana Popović

Sažetak

U Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka u 3.g razredu, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su na pedagoškoj radionici : Grafičari i sigurniji Internet koji je vodila školska pedagoginja bili informirani o Danu sigurnijeg interneta, iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža i pojmovima elektroničkog nasilja izradom plakata, rješavali izazove različitih slučaja vezano za prihvaćanje različitosti i govora mržnje. Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu Zajedno za bolji Internet.

Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz.

Uvod

Pedagošku radionicu „Grafičari i sigurniji internet“ provodila je školska pedagoginja Gordana Popović, prof. u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka. 9. veljače 2021. povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. U radionici su sudjelovali učenici programa: grafički tehničar pripreme 3. g razreda koji pohađaju stručnu praksu u školi iz stručnog predmeta informatike. Cilj je bio, kroz korelaciju praktične nastave informatike i međupredmetnih tema građanskog odgoja i IKT tehnologije, različitim aktivnostima, poticati učenike odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju u svrhu prevencije elektroničkog nasilja. Korištena je prezentacija autorice izrađena u digitalnom alatu Canva.

Prezentaciju možete pogledati ovdje.

Postavljeni su slijedeći ishodi: upoznati učenike sa komunikacijskim pravilima u pedagoškoj radionici, istaknuti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati primjere elektroničkog nasilja, predložiti primjerene načine reagiranja u predloženim studijama slučaja, riješiti uspješno kviz Interaktivna potraga za boljim internetom

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu.

Uvodni dio:

Motivacija: Kako si? Pedagoginja je motivirala učenike pitanjima o tome tko ih je zadnji put pitao kako su i da na ljestvici od 1 do 10 izraze kako se svatko od učenika osjeća. Oni su se kroz smijeh uključili u aktivnost te opustili, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Digitalna tehnologija i online nastava pružaju nam prilike za nove izazove, kontakte i ostvarenja različitih uspjeha. Koristeći internet, koji je u današnje vrijeme dostupan skoro svakom pojedincu, izloženi smo i različitim metodama njegove zlouporabe. Zbog toga je potreba za preventivnim djelovanjem u Školi od iznimne važnosti, kao i pronalazak posebnih sustava zaštite pojedinaca i skupina mladih. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želimo na ovom susretu ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti. Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja programa Bolji Internet za djecu. Provodi se od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2021. Dan sigurnijeg interneta je utorak 9. veljače i odvija se pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“.

Prednosti i nedostaci društvenih mreža

Na pitanje koje sve društvene mreže koriste, učenici su ih vrlo sigurno nabrajali i izražavali svoje mišljenje te zaključili kako najviše koriste Instangram. U paru su razmislili o prednostima i nedostacima društvenih mreža te izrađivali zajedno po plakat u dvije skupine na način da su crtali znak i pisali prednosti i nedostatke svake društvene mreže. Predstavnici skupina su prezentirali plakate.

društvene  mreze 2društvene mreze 1

Elektroničko nasilje

Učenici su se podijelili u tri skupine i svaka skupina je dobila zadatak da u Photoshopu napravi plakat odgovorivši na slijedeća pitanja: Što je elektroničko nasilje? Koje su posljedice elektroničkog nasilja? Gdje se sve može pojaviti elektroničko nasilje?

cyberbulling plakatplakat eletktroničko nasiljerad na plakatu 1rad na plakatuplakat posljedice e - nasilja

Primjeri slučaja nasilja na internetu

Pedagoginja je učenicima podijelila tekstove s primjerima slučaja te su ih učenici trebali pročitati i odgovoriti na pitanja te prezentirati zaključke. Saznali su kome mogu prijaviti nasilje na internetu i obratiti za pomoć u slučaju potrebe.

Završni dio: Interaktivna potraga za boljim internetom i sudjelovanje na kvizu „Zajedno za bolji Internet“

kviz 1kviz 2kviz 3kviz 4

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, a za uključivanje u kviz su postojale primamljive nagrade.“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj društvenih mreža tako da budemo sve manje na mobitelima i računalima a više se družimo vani na svježem zraku te se bavimo sportom.“

„Ovakav način rada dao mi je dobar temelj za koristiti se internetom jer ću promisliti koliko sam sigurna i što ću objaviti na društvenim mrežama…“

Nadamo se da će učenici biti pažljivi i odgovorni u donošenju odluka na mreži upravo na način kako su to i istaknuli svojim radovima i ostvarenim aktivnostima.

Odgovarale su im preporučene metode i sadržaji, osim što su pojedini učenici izražavali nezadovoljstvo ako njihova ideja nije bila prihvaćena u skupini što nam govori da moramo raditi na prihvaćanju različitosti i drugih i drugačijih. Sa zanimanjem su izvršili postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su crtali plakate, učenici su to napravili za kraće vrijeme i bolje su se snalazili u međusobnoj komunikaciji, nego kad su ih trebali oblikovali u Photoshopu kada su tražili i pomoć predmetnog nastavnika informatike.

Ono što bih svakako napravila drugačije sljedeći put jest da bi dala više vremena za provođenje planiranih aktivnosti, a nastojala bi uključiti i ostale nastavnike u provođenje akcije, mada je i ove godine oko desetak nastavnika sudjelovalo u nekoj od aktivnosti a najviše u provođenju kviza sa učenicima.

Planirane aktivnosti bile su planirane za tri školska sata. Podijelila bih ih na dva dana. Prvi dan bismo odradili radionicu a drugi dan samo kviz.

Kolegama predlažem da provjere koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu. Ne možemo pretpostavljati da, ako radimo s generacijama kojima je blisko korištenje mobitelima i računalima, znaju svi kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje i e-nasilja.
Ova akcija može se provesti i kao školski projekt te uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Naša uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako učenici, unatoč snalaženju na sustavu e-učenja, mogu imati problema u raspravi sa svojim vršnjacima. To je moguće promijeniti ako im se češće omogući sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom svog školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Na prvi dojam nisam znala što mogu očekivati upustivši se i sama u pustolovinu Zajedno za bolji Internet, ali sam se u potpunosti iznenadila različitošću zadataka u kvizu i za učenike i za nastavnike koji mi se jako svidio jer je bio drugačiji od onih koje smo do sada radili .Učiti učenike kako prezentirati svoja saznanja i radove važno je u demokratskim društvima. Iz prezentiranih podataka moguće je uočiti kako učenici ističu kao jednu od najvažnijih prednosti povođenja iskustvenog načina rada iznošenja slobode izražavanja misli i osjećaja što je temelja pretpostavka ostvarivanja demokratskih odnosa.

U tradicionalnoj nastavi učenje se smatra individualnim procesom, no danas se ono ne odvija „u glavama“ nego u međusobnim odnosima kroz kontakte i zato je važno da nastavnici učenicima omoguće suradnju. To smo i uspjeli obilježavajući Dan sigurnijeg interneta.

Korišteni obrazovni sadržaji: prezentacija kao dodatni materijal

  1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
  2. Gaming – https://youtu.be/WUccQIJEmkg
  3. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
  4. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
  5. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
  6.  https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/

Sportski dan

u okviru redovne nastave tjelesnog odgoja na malo drugačiji način

samo_gorisek

Samo Gorišek

Sažetak

U današnje vrijeme učenici su sve više “okupirani” računalnom tehnologijom pa je sve manje vremena i mjesta za tjelesnu aktivnost i sport. Stoga sam odlučio da uz redovne sate tjelesnog odgoja na školi i u okviru sportskih dana koji su uključeni u redovnu nastavu tjelesnog odgoja, u sadržaj nastave unesem nešto novo. Odlučio sam da jedan sportski dan koji spada u redovnu nastavu tjelesnog odgoja posvetim upoznavanju novih sportskih disciplina odnosno sportovima kojih jednostavno nema u okviru redovne nastave tjelesnog odgoja. Takvim novim sportskim danom koji je uključen u redovnu nastavu učenici su, i to svaki razred, na jednom mjestu i u jedno dopodne upoznali po četiri različite vrste sportova. Tako su učenici tijekom svih četiri godine upoznali čak 16 različitih vrsta sportova. U članku je prikazan sadržaj i organizacija takvog sportskog dana. Ali uspjeh koji smo željeli time postići, a to je zadovoljstvo učenika i povećanje interesa za sportske aktivnosti, zahtijeva puno suradnje između različitih učesnika.

Ključne riječi: sportski dan, učenici, novi sportovi

Uvod

Živimo u vremenu koje je izrazito nesklono našoj djeci, našim učenicama i učenicima. Roditelji naše djece u većini slučajeva rade po cijele dane. Njihovo radno vrijeme nije usklađeno s ostalim životnim potrebama, jer većina njih radi od 8. do 16. sati, a pojedini roditelji rade i na dva ili više mjesta kako bi zaradili za normalni život. A djeca su za to vrijeme prepuštena ulici ili pak cijele dane sjede za računalima. Sve to jako negativno utječe na psihosocijalni razvoj djece, a takav način života posebice je katastrofalan za normalan motorički razvoj djeteta.

U današnjem svijetu kapitalizma teško da bismo mogli promijeniti radno vrijeme radnika ali ipak se kao struka možemo potruditi za izmjenu odnosno povećanje broja sati tjelesnog odgoja. To povećanje sati tjelesnog odgoja trebalo bi biti takvo, da bi svi učenici u osnovnim, ali i u srednjim školama, imali jedan sat tjelesnog odnosno sportskog odgoja dnevno. A najviše možemo učiniti time, i to odmah, da tjelovježbu na nastavi tjelesnog odgoja učinimo zanimljivijom, a poglavito možemo promijeniti sadržaje i povećati kvalitetu organizacije dana aktivnosti, posebice sportskih dana. Sportski dani trebali bi biti sadržajno bogati, a istodobno i dostatno aktivni, da se postigne da su učenici na kraju dana i ugodno fizički umorni.

Određivanje predmeta i problema

Nastavni plan za predmetno područje tjelesnog odgoja, ili, kako se to danas kaže, sporta, određuje da su sportski dani u okviru nastave tjelesnog odgoja obvezni za sve učenike, a po sadržaju i percepciji učenika trebali bi biti i vedri i bogati. Nastavni plan predviđa da tijekom svih godina osnovnog školovanja učenici imaju po pet sportskih dana, a svaki sportski dan mora trajati pet školskih sati.

Budući da se moj članak odnosi na sportski dan koji je organizacijski vezan na učenike druge i treće trijade, detaljnije ću predstaviti sadržaje sportskih dana koji su predviđeni za učenike te dobi.

Za učenike druge trijade nastavnim se planom traži, da su dva sportska dana namijenjena planinarenju, jedan bi trebao biti namijenjen sportovima u zimsko doba (igre na snijegu, sanjkanje, skijanje, snowboarding, klizanje itd.), jedan je namijenjen takmičenjima između razreda u različitim sportskim igrama ili atletskom višeboju, a jedan je dan namijenjen upoznavanju različitih aerobnih aktivnosti u prirodi (orijentacija, vožnja biciklom, veslanje, nordijsko hodanje itd.) ili upoznavanju novih sportova (ples, jahanje, streličarstvo, hokej na travi, tenis, borilački sportovi itd).

Za učenike treće trijade nastavnim se planom propisuju sljedeći sadržaji sportskih dana. Barem jedan dan mora biti namijenjen planinarenju, jedan bi se morao održati u zimsko doba (skijanje, snowboarding, trčanje na skijama, zimsko planinarenje, klizanje itd.). Na jednom sportskom danu učenici bi trebali upoznati različite aerobne aktivnosti u prirodi (orijentacija, vožnja biciklom, kajakaštvo, veslanje, nordijsko hodanje itd.). Sportski dan u proljeće mora biti namijenjen takmičenjima između razreda u različitim sportskim igrama ili atletskom višeboju. I na kraju, učenici trebaju imati organizirani sportski dan na kojem će upoznavati nove sportove koji se u procesu redovnog sportskog odgoja ne mogu održavati ili upoznati (Kovač et al. 2011., 46, 47).

Važno je i to da su na sportskim danima aktivni svi učenici i da im sportski dan predstavlja ugodan doživljaj. A to od učitelja tjelesnog odgoja zahtijeva dobru organizaciju i besprijekornu izvedbu.

Glavni dio

Niz godina na našoj smo školi za učenike imali sljedeće sadržaje sportskih dana. Prvi sportski dan bilo je planinarenje na Sleme. To je obično bilo u mjesecu listopadu. Drugi sportski dan bio je zimski sportski dan (zimsko planinarenje u Cirkovce, klizanje u Velenju i skijanje na Kopama). Održavao se je krajem mjeseca prosinca. I treći sportski dan bio je zimski. Svi učenici išli su u zimski sportski centar Rogla, gdje su vozili dasku na snijegu, skijali, sanjkali, trčali na skijama i imali zimsko planinarenje. Taj dan održali smo u mjesecu veljači. Četvrti sportski dan bilo je orijentacijsko planinarenje. Provodili smo ga u mjesecu travnju. Zadnji sportski dan bile su sportske igre koje smo održali krajem mjeseca svibnja.

Na moju inicijativu, u školskoj godini 2015./16. škola se je odlučila da probamo s novim oblikom sportskoga dana. Taj je zamijenio prvi zimski sportski dan. Sadržaj tog novog sportskog dana bilo je upoznavanje novih sportova. Zato sam mu već tada i dao ime »Sportski dan u okviru redovne nastave na malo drugačiji način«. Na tom sportskom danu učenici su upoznavali sportove koje u procesu redovnog tjelesnog školskog odgoja ne možemo provoditi.

Sportski dan organizirali smo za učenike od 6. do 9. razreda. Svi sportovi su se predstavili u Rdečoj (op. prev. Crvenoj) dvorani u Velenju. U svakom razredu učenici su upoznavali po četiri nova sporta.

Šesti razred upoznavao je sljedeće sportove: karate, tenis, golf i strijeljanje zračnom puškom.

Sedmi razred upoznavao je sljedeće sportove: judo, stolni tenis, penjanje po umjetnom zidu i ples.

Osmi razred upoznavao je sljedeće sportove: teakwando, badminton, mačevanje i prstomet (flinger int).

Deveti razred upoznavao je sljedeće sportove: boks, squash, streličarstvo i pikado.

Moj moto u odabiru vrste sporta bio je taj da u svakom razredu upoznaju jednu borilačku sportsku disciplinu i jednu sportsku disciplinu u kojoj se koristi reket, dok sam ostale sportove odabirao s obzirom na ponudu sportskih društava i klubova u Gradskoj općini Velenje. A jedan od glavnih kriterija bio je taj da se sportovi mogu izvoditi u „Rdečoj dvorani“ u Velenju.

Prije održavanja sportskog dana na satovima tjelesnog odgoja učenicima sam ukratko predstavio sadržaje, organizaciju i lokaciju pojedinih aktivnosti.

Učenici su sportski dan započeli u 8.00 sati, zborom u školi. Dežurni učenici užinu su podijelili ostalim učenicama i učenicima. Učenici su u školu morali doći sportski obučeni (trenerka, sportska majica i naprtnjačom u kojoj su morali imati čistu sportsku obuću). Nakon toga učenici su u pratnji učitelja pješice otišli do Rdeče dvorane u Velenju.

Rdeča dvorana je jedini sportski objekt u Velenju u kojem se na jednom mjestu i u jedno dopodne može predstaviti čak šesnaest sportskih disciplina. Od škole je udaljena oko 10 do 15 minuta hode. Kada su učenici došli u dvoranu, rasporedili su se na sportska mjesta prema planu sportskih disciplina i vremenskom rasporedu izvedbe pojedinih aktivnosti po pojedinim razredima.

Slika 1. Plan lokacija pojedinih sportskih disciplina u Rdečoj dvoraniimageIzvor: osobni arhiv

Tablica 1: Vremenski raspored izvedbe pojedinih aktivnosti po odjelimaimage
Izvor: Osobni arhiv

Nakon što su učenici stigli na svoje mjesto, odložili su suvišnu odjeću, naprtnjače i obuli čistu sportsku obuću. Iza toga su pojedini predstavnici različitih sportskih društava i klubova učenicama ukratko (10 minut), teoretski predstavili određenu sportsku disciplinu. Nakon toga uslijedio je praktički prikaz dijela određene sportske discipline na način da su i svi prisutni učenici bili fizički aktivni. Aktivnost na pojedinoj postaji trajala je 35 minuta. 5 minuta prije kraja aktivnosti na jednoj postaji mikrofonom sam dao znak za kraj aktivnosti i najavio zamjenu prostora za vježbanje. U 10 minuta učenici su zamijenili mjesta i na zvučni signal ponovno otpočeli s aktivnostima na drugoj postaji.

Nakon završene 2. postaje učenici su imali 20 minuta za užinu. Užinu su imali na istom mjestu na kojem su završili 2. postaju. Nakon završene užine mikrofonom sam najavio aktivnosti na narednoj postaji. Učenici su se premjestili na 3. postaju i otpočeli s aktivnošću. Nakon 50 minuta aktivnosti na 3. postaji uslijedila je i zadnja zamjena postaja. Aktivnosti na zadnjoj postaji završile su u 12.30 sati.

Nakon toga učenici su se presvukli i promijenili obuću. Napunjeni novim teoretskim i motoričkim informacijama u 12.45 sati napustili su dvoranu i u pratnji učitelja otišli natrag u školu. Za put natrag do škole trebalo im je još oko 10 do 15 minuta pa su učenici natrag u školu stigli u 13.00 sati.

Na kraju sportskog dana učenici su bili oduševljeni, prepuni novih doživljaja i iskustva. Na pojedinim radionicama dobili su i letke koji su učenike pozivali na vježbanje u provjerenim sportskim disciplinama.

Organizaciji takvog sportskog dana treba posvetiti poprilično vremena, budući da se mora kontaktirati svih 12 sportskih društava odnosno klubova, vodeće ljude Rdeče dvorane u Velenju, Gradsku općinu Velenje – ured za negospodarske javne službe.

Dopustite mi da nabrojim sva društva i klubove koji su nam besplatno pomogli u organizaciji sportskog dana: Planinsko društvo Velenje – alpinistički odsjek, Squash klub Velenje, Šaleški tenis klub Velenje, Badminton klub Velenje, Stolno teniski klub Tempo Velenje, Golf klub Velenje, Judo klub Velenje, Karate klub Velenje, Taekwondo klub Velenje, Plesna škola Spin Velenje, Pikado klub Strela Velenje, Društvo umirovljenika Velenje – prstomet, Klub mačevanja Rudolf Cvetko Velenje, Klub streličarstva Velenje i Streljačko društvo Mrož Velenje.

Za taj projekt zahvala pripada i Gradskoj općini Velenje koja nam je omogućila besplatno unajmljivanje Rdeče dvorane u Velenju.

Svim navedenim postigli smo da je ovakav oblik sportskog dana za sve učenike bio potpuno besplatan!

Zaključak

Nakon što je ovakav sportski dan već četiri puta održan, s radošću mogu ustvrditi da je učenike oduševio takav oblik školskog dana. U četiri ponavljanja učenici od 6. do 9. razreda upoznali su čak 16 novih sportskih disciplina odnosno sportova. U okviru redovne nastave tjelesnog odgoja na raspolaganju nemamo dovoljno sportskih rekvizita, primjerenog prostora, a niti dovoljno znanja, da bi sve ove sportove mogli predstaviti učenicima. Učenici su jako pohvalili ovakav oblik sportskih dana. Nakon takvih sportskih dana doma su odlazili bogatiji informacijama o određenim sportovima i sportskim društvima koja su vodila spomenute radionice.

Prema riječima mentora pojedinih radionica, a i prema riječima samih učenika, nakon toga se je priličan broj učenika uključio u jedno od tih društava. Nadam se da smo time popriličan broj učenika maknuli od računala i njima sličnih elektronskih uređaja te im pokazali kako i na koji način mogu kvalitetnije provoditi svoje slobodno vrijeme.

Literatura

  1. Kovač, M. et al. 2011. Sportski odgoj – nastavni plan. Ljubljana: Ministarstvo obrazovanja i sporta: Zavod RS za obrazovanje