Potraga za boljim internetom 2023.

– za učenike

Kristina Slišurić i Valentina Blašković

Uvod

Potraga za boljim internetom 2023. za učenike pripremljena je kao izazov od 20 pitanja i zadataka, a s osnovnim ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija kao i slanja snažne poruke o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te ukazivanja na dostupnost kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade. Potraga za učenike bila je otvorena od 31. siječnja do 12. veljače. Za sudjelovanje u potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, a za uspješno traženje bile su potrebne kompetencije pretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija, prevencija nasilja, kvalitetni internetski sadržaji.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka moguće je ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova je od 2 do maksimalnih 20. U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta i upisali ga u Flingu. U potrazi je sudjelovao 2208 učenika.

Analiza zadataka

Lažni profili tema su i naziv prvog pitanja u kojem pozivamo učenika na igranje obrazovne online igre Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove. Kroz igru dabrica Darka i njeni prijatelji uče učenike važnim vještinama odgovornog i sigurnog ponašanja na internetu, te daju savjet što učiniti ako na društvenoj mreži dobijemo poruku s profila za koji mislimo da je lažan.  Važno je da učenici istražuju i uspoređuju vlastiti identitet u fizičkom i virtualnom okružju s namjerom da razumiju kako internet pruža slobodu odabira na koji se način predstaviti drugima u virtualnom okružju, što otvara mogućnost za stvaranje lažnih profila. Kada smo na internetu, nitko nas ne može vidjeti i imamo slobodu u kreiranju svoga virtualnog identiteta. To ljudima pruža mogućnost da pretjeruju u svome predstavljanju, varaju i stvaraju lažne profile. Zato trebamo biti vrlo oprezni kada komuniciramo na internetu i ne smijemo vjerovati svakome. Važno je uvjeriti se da profil nije lažan, odnosno provjeriti tko su prijatelji osobe čiji identitet provjeravamo. Ako ne postoji niti jedan zajednički prijatelj, velika je vjerojatnost da se radi o lažnome profilu. Posebno je važno s takvim osobama ne dijeliti osobne podatke (ime i prezime, adresa stanovanja, broj telefona, datum rođenja, OIB, adresa elektroničke pošte, lozinke…) da ih ne bi zlouporabile. Kao izvor za ovaj zadatak koristile smo Priručnik za učiteljice, učitelje i roditelje učenika 5. i 6. razreda osnovne škole.

O tome kako djeci približiti Konvenciju o pravima djeteta bavi se pitanje Dječja prava. Ove godine navršava se 20 godina otkako u Hrvatskoj djeluje pravobranitelj za djecu kao samostalno nezavisno tijelo specijalizirano za prava djeteta. Jedan od načina na koji nastoji približiti djeci je i ilustrirani godišnji kalendar, koji na jednostavan i zanimljiv način predstavlja Konvenciju i pojedine teme o pravima djeteta. Jedno od temeljnih dječjih prava je pravo djece na medijske sadržaje koji su oblikovani u skladu s njihovom dobi i potrebama, pravo na siguran pristup internetu te informacijama i odgovorima na sva pitanja koja su važna za njihov razvoj i napredovanje, zdravlje i dobrobit. Naziv tog prava tražio se kao odgovor na drugo pitanje. Kao izvor koristile smo mrežnu stranicu dijete.hr i godišnji kalendar. Jedno od temeljnih dječjih prava je pravo djece na medijske sadržaje koji su oblikovani u skladu s njihovom dobi i potrebama, pravo na siguran pristup internetu te informacijama i odgovorima na sva pitanja koja su važna za njihov razvoj i napredovanje, zdravlje i dobrobit. To je pravo opisano u mjesecu prosincu, a naši tragači trebali su pronaći naziv tog prava – pravo na pristup informacijama – u čemu je bilo uspješno 60% učenika.

Kako se djeca danas rano susreću s digitalnim tehnologijama, važno je od rane dobi poticati razvoj računalnog razmišljanja i logičkog zaključivanja. Već sedam godina učenici iz Hrvatske mogu sudjelovati u međunarodnom izazovu Bebras koji potiče razvoj računalnog razmišljanja od prvog razreda osnovne škole kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategija za analiziranje i rješavanje problema te programiranje. Pitanje Izazov traži odgovor na pitanja kako se spomenuto natjecanje naziva u Hrvatskoj što je točno odgovorilo oko 92% učenika.  Mrežna stranica udruge Suradnici u učenju bila je nam izvor za ovo pitanje.

U pitanju Razgibavanje cilj nam je bio učenicima prenijeti poruku da dugotrajno sjedenje za računalom ili nekim drugim digitalnim uređajima može dovesti do niza zdravstvenih problema, te se prilikom dužeg rada na računalu preporučuje razgibati svakih pola sata. Učenici su se trebali prisjetiti da u ispravnom sjedenju leđa moraju biti uspravna, stopala su ravno na podu ili nekoj drugoj podlozi, a ekran treba biti u visini očiju. Izvor za ovaj zadataka pronašle smo u priručniku Dabrica Darka zna se pristojno ponašati i na internetu, a učenici su mogli iskoristiti kotač s prikazanim vježbama i razgibati se za vrijeme Potrage. Iz dobivenih odgovora zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni na koji način treba ispravno sjediti prilikom rada na računalu.

Mrežna stranica Medijska pismenost služila nam kao izvor za stvaranje pitanja Kolačići. Mrežni kolačić (engl. cookie) je mala tekstovna datoteka s informacijama o aktivnostima i postavkama korisnika, koja se na njegov uređaj (računalo, mobitel i sl.) pohranjuje prigodom posjeta pojedinoj mrežnoj stranici. Vrlo često na mrežnim stranicama prihvaćamo kolačiće iako zapravo nismo sigurni jesu li oni nužni. U ovom pitanju učenici su trebali istražiti tvrdnju o kolačićima, u čemu su bili uspješni malo više od 60%.

Kriptografija je znanstvena disciplina o metodama za slanje poruka u obliku koji će biti razumljiv samo onima koji ih znaju pročitati, odnosno samo onima kojima su namijenjene. Zaštita tajnosti odnosno privatnosti sadržaja u računalnoj mreži osnovno je pitanje zaštite u računalnoj komunikaciji. Treba se omogućiti zaštita povjerljivosti kod osobne i poslovne komunikacije, financijskih transakcija te svih ostalih kao što je sigurnost zajednica i institucija te sličnih vrsta komunikacija koji se prenose mrežom, a to nam omogućuje kriptografija. Kriptografija omogućava dvjema osobama, pošiljatelju i primatelju, očuvanje tajnosti poruka, čak i kada se one prenose nesigurnim vezama koje su dostupne trećim osobama. U povijesti se često koriste razne vrste kriptiranja u vojne i diplomatske svrhe. Kodiranje podataka može biti i način sakrivanja poruke. Jedna od poznatih šifri je i šifra Pigpen korištena još u 18. stoljeću. Šifra Pigpen je specifična vrsta pisanog koda koja koristi razne simbole koji su načinjeni od prostornih konstrukcija za predstavljanje slova abecede, umjesto da zamijeni jedno slovo abecede drugim, u odnosu na tradicionalne šifre. U ovom zadatku, Tajne poruke, kod učenika smo htjele potaknuti promišljanje o važnosti čuvanja tajnosti podataka na internetu i načinima i strategijama koje se iza toga kriju.

U zadatku Strategija za bolji internet za djecu (BIK+) cilj nam je bio da djeca i mladi, naši tragači, pogledaju navedenu strategiju i vide čime se ona bavi. Europska komisija pomaže u stvaranju pravila i zakona Europske unije, a nedavno je pokrenula i novu Strategiju za bolji internet za djecu pod skraćenim nazivom BIK+. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je omogućiti sigurnost dječjeg digitalnog svijeta i da na njemu ne vidimo stvari zbog kojih se osjećamo uplašeno, nelagodno ili tužno. Ova je Strategija od velike važnosti za djecu i mlade na internetu jer su djeca i mladi na internetu sve povezaniji i na internetu provode sve više vremena. Tehnologiji se počinje pristupati u vrlo ranoj dobi putem različitih uređaja, a nažalost, nije sve na internetu pozitivno. Zlostavljanje na internetu i dalje predstavlja veliki problem. Mnoga djeca i mladi imaju manjak samopouzdanja kada provode vrijeme na internetu ili nemaju pristup potrebnom znanju, alatima i internetskim vezama. Brojne aplikacije i usluge kojima se služe djeca nisu prilagođene djeci pa su ona izložena neprimjerenom sadržaju i kontaktima ili drugim rizicima. Ova strategija želi uključiti djecu u donošenje odluka koje utječu na njihov život na internetu. Osim tog cilja, postoje još druga dva, a nazivamo ih stupovima. Što se želi postići trećim stupom Strategije tražili smo da otkriju naši tragači. Točnost ovog odgovora bilo je oko 50%, što nam govori da se učenici teže snalaze u većoj količini teksta koji treba analizirati. Strategiju možete pogledati na poveznici.

Kako bi kod učenika skrenule pažnju na prava osoba s invaliditetom u digitalnim komunikacijama osmislile smo pitanje Internet za sve. Učenike smo uputili na mrežnu stranicu HAKOM-a kako bi pokrenuli simulaciju i vidjeli barijere na koje nailaze osobe s poteškoćama vida i motoričkim poteškoćama pri korištenju interneta. Mrežne stranice, mobilne aplikacije, digitalni sadržaji mogu se prilagoditi kako bi ih mogli jednako koristiti i pristupiti im te ih razumjeti svi, bez obzira na vizualne, slušne ili motoričke poteškoće. Ta se praksa naziva digitalna pristupačnost, što je znalo 60% tragača.

Big data ili Veliki podaci pojam su koji se danas sve češće čuje. Ovim zadatkom učenike smo htjele upoznati s činjenicom da su podaci danas najvrjedniji resurs na svijetu i to kroz zanimljiv video. Internetske kompanije koriste se osobnim podacima svojih korisnika na različite načine. Big data, odnosno veliki podaci odnose se na velike količine informacija koje su stvorili ljudi ili ih generiraju uređaji (poput GPS signala, zapisa o kupovini, satelitske slike, itd.). Prikupljanje i skladištenje velikih količina raznovrsnih podataka nije ono što čini tehnologiju velikih podataka, već mogućnost obrade i analiza prikupljenih podataka za daljnju upotrebu u različite svrhe. Svi ti podaci koriste se za različite svrhe, među ostalim za ciljano oglašavanje, a ono što je važno osvijestiti je kako uglavnom nemamo kontrolu nad podacima koji se prikupljaju i nad svrhama za koje se potom upotrebljavaju, što znači da moramo biti oprezni pri ostavljanju svojih digitalnih tragova. 64% učenika koji su pogledali ovaj video točno je odgovorilo na postavljeno pitanje.

Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a njome se bavimo u pitanju Nomofobija, o kojoj smo više toga saznale na mrežnoj stranici Medijska pismenost. Ovisnost o mobitelu jedan je od velikih problema kojima se bave istraživanja o mentalnom zdravlju mladih. Tek su se zadnjih godina počeli pojavljivati prvi konkretni podaci, ne samo o štetnosti pretjeranog korištenja mobitela, već i stvarnom obujmu problema. Iako još nije uveden u stručnu literaturu kao potencijalna dijagnoza, prelazi granice normalnog ponašanja i često je riječ o kompulzivnim obrascima ponašanja, a pojavljuju se i problemi sa spavanjem, depresija, anksioznost. 78% učenika je odabralo točan odgovor. Iz ovog pitanja zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta i nemogućnosti normalnog funkcioniranja bez mobitela.

Teme elektroničkog nasilja i govora mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka – Govor mržnje, Trebam pomoć, Abuse služba, a kroz njih su učenici:

• potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijave zlostavljanje i neprimjeren sadržaj,
• te su osvijestili moguće načine i mjesta na kojima se može potražiti pomoć ili prijaviti neugodnost.

Učenici su odgovarali točno na ova pitanje, pa je postotak točnih odgovora oko 90%. Kao izvore koristile smo CARNET-ovu mrežnu stranicu i Kurikulum Pet za net – Sigurnost djece na internetu.

Igranjem igre koju smo pripremile u zadatku Trebam pomoć učenici su upoznati sa službama kojima se mogu obratiti ako na internetu doživi ruganje, vrijeđanje, ružno izražavanje, psovanje, ogovaranje, prijetnje ili uznemiravanje. Izrazito je važno da učenici reagiraju i pomažu prijatelju ako primijete loše ponašanje svojih vršnjaka, ruganja, vrijeđanja, ružno izražavanje, psovanje, ogovaranje, prijetnje ili uznemiravanja. Ako je neko dijete primilo uznemirujuću poruku, fotografiju, videosadržaj, komentar i slično, važno je zatražiti pomoć. Priručnik Dabrica Darka zna se pristojno ponašati na internetu pomogao nam je u stvaranju ovog zadataka.

Interland je avanturistička igra koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim te je osnovni cilj ovog pitanja bio uputiti učenike na igranje igre uz koju će naučiti mnoge korisne vještine. U igri postoje četiri svijeta: Toranj s blagom, Rijeka Java, Pažljiva planina i Kraljevstvo dobrote. Svaka od navedenih igara učenike uči vještinama potrebnima za savjesno, sigurno i pametno istraživanje interneta. Igra pomaže dodatno objasniti lekcije iz Budi internet genijalac kurikuluma i kroz igru omogućava djeci stvaranje dobrih navika u digitalnom svijetu. Uči ih razumjeti digitalnu interakciju (i njezine posljedice) u sigurnom, obrazovnom okruženju i 35% učenika odabralo je točan odgovor. Interland možete igrati na poveznici.

Zlonamjerni korisnici nas pokušavaju prevariti korištenjem socijalnog inženjeringa kako bi od nas dobili povjerljive ili osobne podatke i ukrali novac ili na naš uređaj isporučili zlonamjerni sadržaj. U istoimenom zadatku učenici su dobili poveznicu na kviz u kojem su pitanja vezana uz različite pojmove o zlonamjernim programima i korisnicima. Zadatak za učenike bio je proći kroz cijeli kviz i zabilježiti  na koliko su pitanja odabrali odgovor TOČNO, a na koliko  NETOČNO te od toga oblikovati šifru za unos.

Godine 2019. Sud pravde Europske unije utvrdio je da osobe od internetskih tražilica mogu zatražiti uklanjanje rezultata pretrage koji uključuju njihova imena kada pravo na privatnost tih ljudi nadmašuje interes rezultata pretrage u kojima se oni pojavljuju. Kada osoba podnese zahtjev, internetske tražilice (npr. Google) procijenit će prava pojedinca na privatnost u odnosu na interes javnosti da dobije informaciju i pravo na njenu distribuciju. U pitanju Pravo na zaborav učenici su na mrežnim stranicama Agencije za zaštitu osobnih podataka tražili što je potrebno priložiti uz popunjeni obrazac kako bi se predao zahtjev za uklanjanje rezultata pretraživanja s Googlea. Iako je 55% učenika mislilo da je potrebno priložiti OIB, točan odgovor je pronašlo 52% učenika i odabralo odgovor osobni identifikacijski dokument sa slikom.

Nacionalni CERT je odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže, odnosno nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj. Osnovni mu je zadatak obrada računalno-sigurnosnih incidenata s ciljem očuvanja kibernetičke sigurnosti. Nacionalni CERT pripremio je publikaciju “Sigurna knjižica” koja je nama poslužila kao izvor za istoimeno pitanje Sigurna knjižica. Knjižica je skup osnovnih informacija za podizanje svijesti i edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti na jednom mjestu. U Sigurnoj knjižici nalazi se prikaz osnovnih tema: od poznatih kibernetičkih prijetnji do načina zaštite. Učenici su ju trebali prolistati i dopuniti rečenicu, te je u tome bilo uspješno 34% tragača.

Materijali Budi Internet genijalac poslužili su nam kao izvori za pitanja 5 savjeta za siguran Internet i Radionica za roditelje i učenike. U pitanjima smo koristile podsjetnik s brzim savjetima za sigurniji Internet, te materijale za roditelje i učenike od 1. do 8. razreda namijenjene suradničkim aktivnostima roditelja i djece, a osmišljene kako bi učenici s roditeljima naučili biti sigurniji na internetu. Učenici su imali zadatak pronaći 5 savjeta za ljubazno ponašanje na internetu i označi koji od navedenih savjeta je opisan u pitanju, dok su u drugom zadatku među materijalima trebali pronaći kviz i odgovor na 5. pitanje upisati u prostor za odgovore. U ovim zadacima naglasak je bio na praćenju uputa zadatka, pretraživanje informacija i odvajanje bitnog od nebitnog.

Zadatak Igraj se i uči: online nastao je prema slikovnici istog imena koju je izradila je Insafe mreža u okviru Programa sigurnijeg interneta Europske komisije uz podršku Liberty Global i European Schoolnet. Slikovnica je usmjerena na uvođenje osnovnih ideja moderne tehnologije u svakodnevni rječnik i svakodnevne aktivnosti djece. Potiče poboljšanje osnovnog znanja iz jezika te matematičkih, društvenih i kulturnih vještina. Naglasak je u ovom zadatku također bio na snalaženju i traženje informacija, te opreznom i kritičkom vrednovanjem informacija. Slikovnicu možete prolistati na poveznici.

Teža i lakša pitanja

Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakša, a druga teža.

Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Interland u kojem je trebalo proučiti igru i prepoznati u kojem svijetu je cilj stvoriti dobar ugled i upravljati njime na internetu i u stvarnom svijetu, poštovati svoju i tuđu privatnost, razumjeti potencijalne posljedice digitalnog traga kojim se nije pravilno upravljalo i tražiti pomoć odraslih u nezgodnim situacijama.

Najlakše pitanje bilo je Razgibavanje,  a povezano je s pravilnim sjedenjem za računalom. Učenici su morali odabrati 3 točna odgovara – da tijekom rada za računalom leđa moraju biti uspravna, stopala su ravno na podu ili nekoj drugoj podlozi, a ekran je u visini očiju. Točnost odgovora na ovo pitanje bilo je 97%, što nam govori da su učenici svjesni kako trebaju pravilno sjediti za računalo i na što pri tome moraju paziti (leđa, stopala, ekran).

Potraga ima i dva pitanja koja ne dozvoljavaju prijelaz na iduće sve dok odgovor ne bude točan. Odabrale smo dvije različite vrste pitanja za tu ulogu.

Prvi stoper bile su Tajne poruke, vrsta pitanja je upis odgovora, a zadatak je bio dešifrirati napisanu poruku Pigpen šifrom, raznim simbolima načinjenim od prostornih konstrukcija. Učenici su prema priloženoj slici trebali prepoznati konstrukciju i pronaći gdje se nalaze slova. Svoj odgovor učenici su morali upisati velikim tiskanim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje. Cilj je bio podučiti učenike kriptografiji i jednom od načina šifriranja poruka.

Drugi stoper bilo je pitanje Govor mržnje, a ovoga puta izabrale smo tip pitanja višestruki odgovor. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći mrežnu stranicu i na njoj traženu informaciju, a cilj ovog zadatka je da učenici budu svjesni koliko je govor mržnje danas čest na internetu, ali da postoje sredstava borbe protiv njega.

NAGRADE

Diplomu za sve sudionike Potrage možete preuzeti ovdje.

Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu Flinga ploču) potvrditi svoj identitet.

Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr  ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.

Popis nagrađenih učenika možete vidjeti ovdje.

Sigurniji internet u našoj školi

Anamarija Baraba, Ivana Marasović, Maja Čulina,  Ana Car, Nina Kovačević, Jadranka Štulić, Marijana Modrić

Sažetak

Današnja nastava se velikim djelom odvija na internetu. Spoznavanje, istraživanje pa i zaključivanje često se provodi uz Internet. Mnoga djeca već od prvog razreda osnovne škole koriste pametne telefone, tablete ili računala. Korištenjem digitalnih tehnologija njihovo učenje je olakšano. Puno brže mogu pronaći traženu informaciju. Osim učenika, digitalna tehnologija i internet olakšavaju učenje i samim roditeljima. Osim učenja, internet i digitalne tehnologije učenici koriste i za komunikaciju te za zabavu koja je danas sve više u digitalnom obliku. Naš zadatak je osposobiti učenike da se sigurno i pravilno koriste internetom.

Ključni pojmovi: učenici, internet, Dan sigurnijeg interneta, škola, sigurnost.

Uvod

Internet je danas glavno „sredstvo“ za pronalazak bitnih informacija, rješenja, zabavu i komunikaciju. Iz tog razloga odlučili smo kao i svake godine obilježiti Dan sigurnijeg interneta u našoj školi. Sa svim učenicima u našoj školi provodile su se različite aktivnosti na temu sigurnijeg interneta. Za kraj smo spojili sve aktivnosti i njihove rezultate u novi proizvod, a to je naša školska web stranica „Sigurniji Internet u našoj školi“.

Cilj aktivnosti tijekom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta je bio osvijestiti učenike, ali i sve ostale koji će pregledavati našu školsku web stranicu, koliko je važno brinuti se za svoju, ali i za tuđu sigurnost na internetu. Kroz različite primjere učenici su pokazali kako se koristiti internetom, kako prepoznati nepoželjna ponašanja i kako reagirati na takva ponašanja na internetu.

Svi učenici OŠ Poličnik sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Svaki je razred imao određenu temu popraćenu pitanjima na koje je trebalo dati odgovor uz pomoć učiteljica informatike, i učiteljica razredne nastave te knjižničarke Ivane Marasović. Učiteljice Anamarija Baraba, Maja Čulina te knjižničarka Ivana Marasović s učenicima su provodili aktivnosti o sigurnosti na internetu dva školska sata. Učiteljice razredne nastave su sa svojim učenicima također provodili različite aktivnosti baš na sam dan sigurnijeg interneta 7. veljače, 2023. godine. Projekt je nazvan „Sigurniji Internet u našoj školi“. Za našu školsku web stranicu koristili smo sustav WordPress.

Središnji dio

S učenicima razredne nastave se radilo 3 školska sata, a s učenicima predmetne nastave 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu, na Padletu ili u Microsoft Wordu na pitanja koja su im bila postavljana. Učenici predmetne nastave su koristili i različite digitalne alate (Powtoon, Pixton, Canva) za izradu stripova, plakata te videozapisa, dok su učenici 8. razreda koristiti sustav WordPres za izradu naše web stranice.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su na satima informatike do veljače naučili mnogo o internetu. Učili su o opasnostima, savjetima, oprezu te odgovornom ponašanju na interetu. S obzirom na to, svaki razred je prikazao naučeno kroz odgovore na postavljena pitanja. Učenici su na satima informatike dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali na web stranicu. Učiteljice razredne nastave su s učenicima također obilježavali Dan sigurnijeg interneta i to baš na dan 7.veljače, 2023. godine. Učenici područne škole Suhovare su s učiteljicom Ninom Kovačević izrađivali zajednički razredni strip kojim je prikazano sigurno korištenje interneta. Uz pomoć učiteljice upoznali su se s digitalnim alatom Canva te na zanimljiv način obilježili dan sigurnijeg interneta. Učenici područne škole Rupalj su s učiteljicom Jadranom Štulić razgovarali o opsanostima na internetu. Na temelju njihovih prijedloga i zaključaka izradili su i razredni plakat koji prikazuje opasnosti na internetu. Učenici trećeg razreda matične škole su s učiteljicom Anom Car čitali slikovnicu „Sigurni s Neticom“. Nakon pročitane slikovnice zajedno su komentirali i donosili zajedničke zaključke. Za kraj su igrali edukativni kviz o sigurnosti na internetu. Učenici četvrtog razreda matične škole s učiteljicom Marijanom Modrić su korelirali nasatvu Hrvatskog jezika s temom Internet. Radili su tekst:“Pjesma računalu“ autora H.Braem gdje su govorili o dobrim i lošim stranama interneta te o samoj sigurnosti na internetu. Pred kraj sata izrađivali su skicu za plakat kojim će prikazati nevedenu temu.

5. razred

Učenici 5-og razreda bavili su se društvenim mrežama. Podijeljeni u grupe stvarali su odlomke koji govore o društvenim mrežama, njihovim prednostima i nedostatcima te o savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

U prvom polugodištu 6. razreda učenici su učili o malicioznim programima. Iskoristili su naučeno te su pisali o malicioznim programima. Osim naučenog sadržaja učenici su istraživali i zanimljivosti o računalnim virusima koje su također dio naše web stranice. Osim navedenoga, učenici su izrađivali i stripove o malicioznim programima u digitalnom alatu Pixton. Rad je bio u grupama.

7. razred

Učenici sedmih razreda bavili su se cyberbullyingom. Također su radili u grupama. Svaka grupa je imala svoj zadatak kako bi što bolje predstavili veliki problem nasilja na mreži. Objasnili su sam pojam, navodili oblike i primjere te načine kako reagirati na takav oblik nasilja. Izrađivali su videozapise, plakate i stripove kako bi na što bliži način predstavili cyberbulling. Digitalni alati koji su se koristili: Pixton, Powtoon i Canva.

8. razred

Učenici osmog razreda su se upoznali sa sustavom WordPress. Sve materijale i sadržaje koje su izradili svi ostali učenici OŠ Poličnik, učenici osmih razreda uredili su školsku web stranicu pod nazivom „Sigurniji Internet u našoj školi“.

Poveznica na mrežnu stranicu: Sigurniji internet u našoj školi

Za kraj

Uređenu, bogatu i zanimljivu web stranicu zajedno smo prelistavali, čitali i komentirali. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Učenici smatraju da su kvalitetno prikazali svoje znanje i vještine. Smatraju da imaju dosta znanja o sigurnosti na internetu, ali uvijek dobro dođe još nešto naučiti. Svjesni su da je važno brinuti se o sigurnosti na internetu, ali mi učitelji smatramo da učenike uvijek treba podsjećati na oprez prilikom korištenja interneta, a pogotovo prilikom korištenja današnjih društvenih mreža. Za sljedeću godinu učenici smatraju da bi mogli nadograditi svoja znanja i ideje pomoću kojih će predstaviti važnost sigurnosti na internetu. Kolegama preporučujemo da tijekom korištenja interneta obrate pažnju na moguće opasnosti te ih predstave kako okruženje koje nije sigurno, ali pravilnim postupcima i oprezom može biti. Neka ih sigurno korištenje interneta dovede do različitih digitalnih alata u kojima će s učenicima izrađivati zanimljive i poučne sadržaje.

Učenici stvaraju sigurniji internet

Ivona Trtanj Šneler

Sažetak

Učenici posebnog razrednog odjela OŠ Fran Franković ( 2.  do 4.razred) iz Rijeke  sudjelovali su u projektu „Dan sigurnijeg interneta“ 4.godinu zaredom provodeći dio zadanih aktivnosti Udruge „Suradnici u učenju“ koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja.

Ključni pojmovi: učenici, internet, sigurnost, društvene mreže, digitalni tragovi, Dan sigurnijeg interneta.

Inicijativa pokrenuta 2004. godine u sklopu projekta EU SafeBorders, a koju je mreža Insafe preuzela kao jednu od svojih najranijih akcija 2005. godine svake godine postaje sve značajnija prelazeći geografske okvire te se tako provodi u približno 180 država svijeta. Obuhvaćajući relevantne teme koje se tiču internetskog zlostavljanja putem društvenih mreža pa sve do osobnog digitalnog identiteta ( u javnoj domeni ), svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podići svijest o trenutnim i  novonastalim internetskim problemima. Centri za sigurniji internet i Odbori za Dan sigurnijeg interneta ( Insafe ) dio su europske mreže centara za sigurniji internet (SICs). Svaki nacionalni centar pa tako i Hrvatski uz telefonsku liniju za pomoć također provodi kampanje podizanja svijesti i obrazovne kampanje te blisko surađuje s mladima kako bi im u što većem broju osigurao sudjelovanje u prostoru interneta s osloncem na pozitivne i negativne primjere iz prakse.  Učenici posebnog razrednog odjela OŠ Fran Franković ( 2.  do 4.razred) iz Rijeke  sudjelovali su u projektu „Dan sigurnijeg interneta“ 4. godinu zaredom provodeći dio zadanih aktivnosti Udruge „Suradnici u učenju“ koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja.

Aktivnosti učenika

U uvodnom dijelu koristili smo tematske bojanke koje su ispisanim porukama potakle učenike na promišljanje o odgovornom korištenju interneta:

• pazi se prevaranata
• čuvaj svoje tajne
• dijeli pažljivo
• tko pita ne skita
• cool je biti dobar

tako da su naučili kako upotrijebiti moć interneta za širenje dobrih vibracija, suprotstaviti se nasilju i prijaviti ga, prijaviti bilo kakvo ružno ponašanje prema drugima na internetu, izraditi jednostavnu i lako pamtljivu lozinku, prepoznavati istinite od lažnih informacija, uočiti znakove moguće prevare i krađe identiteta te zatražiti pomoć ako im nešto stvara neugodnost.  Također su shvatili koje su posljedice dijeljenja informacija s drugim osobama.

Glavni dio sata započeo je zajedničkim pregledom prezentacije „Digitalni otisak“ na domeni https://www.dansigurnijeginterneta.org nakon koje se razvila dinamična rasprava između učenika  potaknuta izvrsnim primjerom ostavljanja njihovih otisaka u pijesku koji je u ovom slučaju simbolizirao internet s tom razlikom da se tragovi ostavljeni u internet prostoru ne mogu jednostavno ukloniti.

Izvor fotografije: www.unsplash.com

Kako svaka pozitivna poruka najlakše dolazi do primatelja kroz igru i zabavu slušali smo pjesmu pod nazivom „Internet“ u izvedbi dječjeg zbora „Genijalci“.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=0V00dXe3RO8&t=108s

Glavni dio sata završili smo online izazovom za učenike „Potraga za boljim internetom“ pomoću kojeg smo provjerili svoje znanje o sigurnijem internetu i stvorili pravu natjecateljsku atmosferu s obzirom da su najbolji sudionici imali priliku osvojiti atraktivne nagrade.

Projekt smo dovršili izradivši edukativni plakat na kojem su istaknuti savjeti za sigurnu uporabu interneta koji sada krasi zid naše učionice kontinuirano podsjećajući učenike na važnost njegove primjene i igrajući online igricu „Dabrica Darka otkriva digitalni svijet“. S velikom radošću svaki učenik dobio je diplomu za sudjelovanje.

Zaključak

Zahvaljujući ovom projektu i na temelju uočenog angažmana prikazanog od strane učenika evidentno je da se svjesnost o odgovornosti korištenja interneta kod učenika znatno podiže stvarajući sigurnije okružje za naredne generacije no isto tako naš razred svjestan je da moramo i dalje zajednički kontinuirano raditi na unaprjeđenju sigurnosti i svjesnosti korištenja interneta kako bi pomoću njega primili ono najbolje i aktivno sudjelovali u sprječavanju loših pojavnosti.

Literatura

1. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
2. https://ucitelji.hr/budi-internet-genijalac/
3. https://ucitelji.hr/dabrica-darka-growing-up-on-a-safer-internet/
4. https://www.dansigurnijeginterneta.org/:
5. https://www.youtube.com/watch?v=0V00dXe3RO8&t=108s

Internet patrola u našoj školi

Katarina Miloloža

Sažetak

Ove smo školske godine Dan sigurnijeg interneta u našoj školi obilježili na drukčiji način od uobičajenog. Predavanja i radionice za učenike održali su učenici naše škole. Tijekom prvog polugodišta učenici su istraživali, prikupljali, pripremali i stvarali materijale koje su koristili za vrijeme izlaganja u radionicama. Obradili su različite teme o sigurnijem internetu koje su prilagodili dobi učenika. Učenici su se odlično snašli u ulozi učitelja-predavača, a dojmovi su ostalih učenika i učitelja nakon održavanja radionica bili vrlo pozitivni.

Ključni pojmovi: učenici, internet, sigurnost, društvene mreže

Uvod

Od ove školske godine učenici šestih razreda OŠ Ljudevita Gaja u Osijeku mogli su pohađati izvannastavnu aktivnost Internet patrola. Izvedbeni kurikul izvannastavne aktivnosti imao je za cilj poučiti učenike osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet, ali i kroz različite aktivnosti ovladavati prezentacijskim, komunikacijskim i digitalnim vještinama.

Odmah na prvim satima krenuli smo s dogovorima i aktivnostima za važan događaj, obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Zadatak je bio da učenici odaberu razred, osmisle temu i pripreme predavanje za ostale učenike u našoj školi.

U tjednu obilježavanja Dana sigurnijeg internet na satima Informatike ili Sata razrednika, Internet patrola posjetila je sve razrede u našoj školi te održala predavanja na temu sigurnijeg intereta.

Središnji dio

Izvannastavnu aktivnost pohađa šest učenika šestih razreda. Na uvodnom satu zajedno smo dogovorili aktivnosti koje ćemo provoditi tijekom godine. Kao smjernice za razgovor, koristili smo odgojno-obrazovne ishode kurikula Budi internet genijalac. Sljedećih nekoliko sati razgovarali smo i raspravljali o temama koje su učenicima zanimljive, ali i o onima koje učenike zabrinjavaju kada su u virtualnom svijetu.

Prvi zadatak učenika bio je odabrati razrede u kojima žele održati predavanje. Nakon toga birali su temu koju će obraditi u određenom razredu, skrbeći se o uzrastu učenika kako bi odabranim učenicima (i uzrastu) teme bile korisne i zanimljive. Sljedećih nekoliko sati učenici su prikupljali informacije, oblikovali prezentacije, kvizove, pohvalnice i različite radne listiće koje su koristili tijekom radionice. Teme koje su pripremali bile su različite.

U prvom su razredu učenice Petra i Lana pripremile predavanje na temu Korak po korak u svijet tehnologije. Razgovarajući s učenicima doznale su koliko učenici provode vremena na internetu, što najviše vole pregledavati te koje uređaje koriste. Učenice su savjetovale učenike koliko vremena mogu provoditi pred ekranima s obzirom na njihovu dob.

U završnom su dijelu sata učenici crtali ono što najviše vole raditi na internetu. U informatičkoj je učionici postavljena galerija radova koji su nastali na radionici, a koju svi učenici mogu pogledati.

Slika 1. Radionica u trećem razredu

U drugom su razredu učenici Roko, Mateo i Jozo učenike savjetovali kako sigurno koristiti internet te koje osobne podatke nikada ne trebaju ostavljati na internetu. Učenici su bili ponosni kada su na kraju sata dobili zahvalnicu za sudjelovanje na radionici.

Slika 2. Radionica u drugom razredu

U trećem i četvrtom razredu učenici su razgovarali o opasnostima koje se mogu dogoditi na internetu te kako postupati i kome se obraditi ako se to dogodi.

Slika 3.Radionica u četvrtom razredu

Društvene mreže i online izazovi bila je tema koja je u petim razredima pokrenula zanimljivu raspravu. Učenica Lana na satu je osim svojih, koristila edukativne materijale koje je pripremio Centar za sigurniji Internet (Online izazovi).

Učenici šestih razreda istraživali su kakve su navike korištenja interneta njihovih vršnjaka. Zanimalo ih je koje društvene mreže koriste, koliko vremena na njima provode, koje igrice vole igrati. U digitalnom su alatu MS Forms osmislili anketu te je podijelili s ostalim učenicima koji su odgovarali na pitanja.

Slika 4. Podjela zahvalnica za sudjelovanje na Danu sigurnijeg interneta

O sigurnosti i neobičnim situacijama na internetu, razgovarali su učenici sedmih razreda. Učenici su raspravljali kako sigurno online kupovati, kako prepoznati opasnosti na internetu te kako reagirati u neočekivanim situacijama.

Slika 1. Gledanje filma u osmim razredima

Za učenike osmih razreda pripremljeno je kino. Učenici su gledali dokumentarni film Fake Famous. U filmu je riječ je o društvenom eksperimentu koji uključuje tri neslavne osobe koje pokušavaju postati utjecajne osobe na društvenim mrežama glumeći slavu. U filmu se koriste taktikama poput kupnje sljedbenika i lažiranja luksuznog načina života te su učenici imali priliku vidjeti kako sve to izgleda s one strane ekrana.

Zaključak

Ovakav je način nastave zaista vrlo zanimljiv i poučan i za učenike i za učitelja. Komunikacija je učenika i sugovornika zbog sličnosti u godinama slobodnija, a primjeri koje su odabrali vršnjaci za vršnjake bliski su i jasni.

Učenici koji su izlagali u radionicama tijekom priprema učili su kako koristiti internet kao izvor informacija, koristeći provjerene i sigurne izvore. Koristili su različite digitalne alate kako bi stvorili materijale za sudionike radionica, a tijekom predavanja razvijali su svoje prezentacijske i komunikacijske vještine. Iako je trema bila prisutna prije održavanja svake radionice, nakon završetka radionice učenici su bili vrlo zadovoljni i sretni odrađenim izlaganjem. Provedena evaluacija pokazala je da su učenici vrlo zadovoljni izlaganjima, odabranim temama i predavačima.

Nakon završetka obilježavanja dana sigurnijeg interneta, Internet patrola nakon zimskih praznika priprema nova predavanja i radionice kako bi u svojoj školi obilježila Dane medijske pismenosti.

Literatura

1. https://petzanet.ucitelji.hr/
2. https://ucitelji.hr/wp-content/uploads/2022/07/Budi-internet-genijalac-kurikulum-2022.pdf
3. Materijali koje je pripremio Centar za sigurniji Internet za obilježavanje dana sigurnijeg interneta 2023.

Učenje putem kreativnosti

Urška Gregorin

Sažetak

U članku pod naslovom “Učenje putem kreativnosti” predstavit ću različite teme učenja i s njima povezane aktivnosti.

Konfucijeva izreka “Što čujem, to zaboravim. Što vidim, to zapamtim. Što učinim, to shvatim.” je u procesu učenja i obrazovanja od iznimnog značaja.

Kreativna sam i maštovita osoba. Učiteljski poziv mi sve to omogućuje i putem svoje kreativnosti ispunjujem sebe i svoje učenike. Često tijekom nastave koristim različite metode učenja i oblike rada. Nastava je tako raznolika, a učenici pritom uživaju i stječu temeljno znanje i vještine. Poželjno je i preporučljivo da je podučavanje materije za učenje čim raznolikije. U 1. trijadi je dovoljno vremena za kreativnost učenika koji pritom stječu nova znanja i vještine.

Ključne riječi: učenje, kreativnost, učenici.

Uvod

Kao učiteljica, u sklopu svog poziva, podučavala sam prvenstveno u 1. trijadi (od 1. do 3. razreda) i na odjelu produžene nastave. Često sam se susretala s činjenicom da učenici uživaju u kreativnosti. Pritom su opušteni i kreativni. Najvažnije je da putem kreativnosti stječu nova znanja. Često tijekom podučavanja različitih predmeta ispreplićem tematiku koju podučavam s kreativnošću. Kreativno učenje omogućuje razvijanje domišljatosti, logike, pamćenja i mnogo drugih stvari.

Središnji dio

Predstavit ću nekoliko tema i s njima povezane aktivnosti. Sve su teme izvanredno važne u 1. obrazovnoj trijadi.

Promet

Promet je tema za učenje definirana i uvrštena u nastavni plan. Učenici se s ovom tematikom susreću već u 1. razredu jer podučavanje ponašanja u prometu počinje vrlo rano i traje čitav život.

Naša područna škola posvetila je mnogo pažnje sigurnosti učenika. Odrasli su primjer djeci. S ponašanjem u prometu učenici se upoznaju već u mjesecu rujnu, a na suradnju uvijek pozivamo i gospodina policajca. Najprije precizno pogledamo školsku rutu i nesigurne točke, a učenici uče pravilno prelaziti cestu. U 2. razredu učenici mogu samostalno dolaziti i odlaziti iz škole, bez pratnje roditelja. Učiteljice pritom potičemo na održiv način. Često objašnjavam djeci koliko je važno za naše zdravlje i naš okoliš pješice dolaziti u školu. Zdravlje je jedna od naših najvažnijih vrednota u životu.

Na predmetu upoznavanja s okolišem svaki učenik na list papira napiše jednu asocijaciju na temu prometa. Zatim listove plastificiram kako bi duže trajali. Tijekom razredne nastave često igramo igru pantomime. Učenik izvuče jedan listić i bez riječi, uz pomoć pokreta, dočara nacrtanu asocijaciju. Učenici su uživali u ovoj igri i jedva čekali ponovno igranje.

Slika 1. Plastificirane kartice

Slike 2 i 3. Igra pantomime u razredu

S učenicima se tijekom jeseni uputimo na promatranje prometnih znakova. Razgovaramo o svakom prometnom znaku. Potom učenici u razredu, u sklopu likovne kulture i uporabom likovne tehnike trganja kolaž papira, izrađuju prometni znak. Radove smo izložili u hodniku naše škole.

Slika 4. Izrađeni prometni znakovi

Nakon završene šetnje prihvatili smo se izrađivanja makete. Učenici su bili podijeljeni u grupe. Svaka grupa dobila je materijal i njime izradila okolicu škole. Maketa je bila veoma popularna među učenicima tijekom čitave godine. Tijekom odmora igrali su se na maketi i učili siguran put do škole i od nje.

Slika 5. Maketa škole s okolicom

Učenici pomoću aktivnosti povezanih s ponašanjem u prometu podižu svijest i jačaju svoju sigurnost čime stječu važna znanja i vještine.

Život nekad davno

Učenicima je vrlo zanimljiva tema život nekad davno. S ovom temom susreću se već u 1. razredu. Upoznavaju kakve su nekoć bile obitelji, kako su se ljudi oblačili, u kakvim su kućama živjeli i kakve su predmete koristili. Najzanimljivije je bilo kada su u posjetu došli stariji građani i ispričali o svom životu te donijeli sa sobom stare predmete, knjige, fotografije…

Učenici su naučili da se život nekad vrlo razlikovao od današnjeg vremena. Ljudi su mnoge stvari činili sami. Na satu likovne kulture izrađivali smo jednostavnog mačića. Učenici su ga najprije nacrtali, potom izrezali. Vrat su mu ovili omiljenom vunom. Na kraju je slijedilo crtanje pojedinosti (oči, uši, brkovi i njuškica).

Slika 6. Mačići od vune i kartona

Ljudi su u prošlosti često igrali društvene igre. U 2. je razredu svaki učenik izradio jednostavnu društvenu igru pod nazivom mlin.

Slika 7. Igraća podloga igre mlina

Postupak izrade:

Za početak smo na papir A4 formata nacrtali pravokutnike i označili uglove. Učenici su igraću podlogu obojali omiljenom bojom i tako dobili pozadinu. Zatim smo izrađenu igraću podlogu plastificirali zbog duže trajnosti. Uslijedila je izrada žetona. Za njihovu izradu koristili smo dva papira različite boje. Mi smo koristili zelenu i crvenu boju. Pomoću ravnala sa šablonom nacrtali smo krugove ne zeleni i crveni papir, zalijepili na tvrđi papiri izrezali. Društvena igra je spremna.

Slika 8. Igranje igre mlina

Učenicima sam objasnila pravila i slijedilo je igranje. Bilo je toliko zanimljivo da su školski odmori često bili namijenjeni igranju naše društvene igre. Pored kreativnosti i preciznosti tijekom izrade igre, kod igranja bile su važne spretnost i strategija.

Međusobni odnosi

Tijekom podučavanja veliku pozornost posvećujem međusobnim odnosima u razredu. Želim da učenici dolaze u školu zadovoljni, da se dobro osjećaju među svojim vršnjacima i da doista uživaju u nastavi. Crvena nit je strpljenje, empatija i poštovanje.

Slika 9. Ruke prijateljstva

U okviru likovne kulture učenici 1. razreda izrađivali su ruke prijateljstva. Dlan su položili na kolaž papir, ocrtali ga i izrezali. Zatim su izradili raznobojna srca koja predstavljaju ljubav.

Slika 10. Mozaik prijateljstva

Važno je biti da smo svjesni međusobnog poštovanja unatoč tome što smo svi međusobno različiti. Na tu temu izrađivali smo slagalicu prijateljstva. Svaki dio slagalice tvori cjelinu našeg razreda. Učenici drugog razreda su na dio slagalice nacrtali omiljene aktivnosti sa svojim prijateljima.

Zaključak

Učenjem putem kreativnosti učenici dobivaju sva potrebna znanja i vještine navedene u nastavnom planu. Također, zadovoljavaju svoje potrebe za kreativnošću, pritom se zabavljaju i osjećaju slobodno. Učenici uživaju u radu i učenju novih stvari. Zadatak učitelja je da učenicima tijekom samog procesa učenja prenese odgovarajuće znanje te da ih vodi, usmjerava i pomaže. Učenje može biti zabavno i za učenike i za učitelje.

Nastava na daljinu

Saša Klemenc

Sažetak

Pojava epidemije COVID-19 u prošloj školskoj godini postavila je preko noći mene i mnoge učitelje u ulogu “učitelja na daljinu”. Što točno znači ova sintaktička cjelina i koju strategiju učenja treba odabrati da bi bila uspješna? Nažalost, to je morao utvrditi svaki učitelj pojedinačno. Osim što sam se našla u ulozi „učiteljice na daljinu“, morala sam se snaći i kao majka 9-godišnjaka te tako iz prve ruke spoznati pozitivne i negativne strane obrazovanja na daljinu.

Ključne riječi: Covid19, daljina, učitelj, učenici, podučavanje, nemir

Uvod

U školskoj 2020./2021. godini podučavala sam 4. razred. S obzirom na to da je novonastala situacija u zemlji donijela neizvjesnost, već smo početkom školske godine posvetili jedan tehnički dan informatičkom opismenjavanju 4.razreda. Svi učitelji smatrali su da većina učenika ove dobi još nije bila dovoljno informatički potkovana da bi pokazala samostalnost u slučaju obrazovanja na daljinu. U školi smo se najprije povezali s učiteljima koji predaju informatiku. Svaki razred je odradio 5 samostalnih školskih sati, tijekom kojih smo učenike upoznali s Arnes online učionicom, pokazali im kako funkcionira, kako se u njoj otvara određena datoteka itd. Svaki od učenika dobio je također svoje korisničko ime i lozinku uz pomoć kojih je mogao ući u online učionicu. Također smo jednom tjedno provjeravali njihovo razumijevanje pregledom domaće zadaće koju su pronašli u online učionici svog razreda. Tim koji je oformljen za provedbu nastave 4. razreda donio je odluku da učenici svoje odrađene zadatke unose odnosno učitavaju u aplikaciju Google photos koja im je bila poznata od prethodne godine, umjesto u online učionicu. Ravnateljica nas je zamolila da za izvedbu potencijalnog »obrazovanja na daljinu« prikupimo podatke o učenicima, koji nemaju računala kako bismo im omogućili njihovu uporabu. Naše osnovno komunikacijsko okruženje bile su Arnes online učionica i Zoom.

Obrazovanje na daljinu

Tijekom prvog zatvaranja države uslijed pojave epidemije COVID-19, kontaktirala sam svakodnevno s učenicima i roditeljima putem e-pošte, Arnes online učionice i Zooma. Roditelje sam upoznala s radom na daljinu uz opširniju obavijest, u kojoj sam navela sve ključne informacije kako bi rad protekao što lakše. Najprije sam nedjeljom u online učionicu učitavala sve nastavne sadržaje odnosno zadatke koje su učenici morali izvršiti tijekom školskog tjedna. Naš zajednički dogovor bio je da mi urađene zadatke proslijede svaki dan ili barem do petka. Za učenike sam u online učionici pripremila i raspored nastavnih predmeta, kako bi školske zadatke mogli izvršavati kao što to rade u školi. U raspored su imali uključene i sate videokonferencije na platformi Zoom. Sa mnom su sate na Zoomu imali 3 puta, a s učiteljicom engleskog jezika i tjelesnog odgoja jednom tjedno. Na našim satima objašnjavala sam nove nastavne sadržaje za učenje, povremeno pregledala neke izvršene zadatke, a jedan sat Zooma uvijek je bio posvećen druženju. Na satima druženja dotakli smo se raznih tema: poteškoća u učenju tijekom obrazovanja na daljinu, nedostatka slobodnog vremena (neracionalno iskorišten dan) i usamljenosti (nedostatak druženja s prijateljima, školskim drugarima i drugaricama) te smo sudjelovali u raznim pokretnim igrama. Učenicima je mnogo značilo to što su se mogli sastajati putem videokonferencija na platformi Zoom. Nakon završenog sata omogućila sam učenicima nastavak druženja.

Primjer davanja uputa/pružanja informacija u online učionici:

* Školski tjedni nisu razvrstani po redoslijedu.

Sadržaj slike: NASTAVA NA DALJINU; VAŽNO! PISMENO OCJENJIVANJE-DRUŠTVO

Provjera znanja-pišemo u četvrtak, 15.4.2021.

Pismeno ocjenjivanje znanja imat ćemo u četvrtak, 22.4.2021.

Učim iz SDZ, str. 56-69, iz bilježnice i radnih/nastavnih listića: DOMŽALE-OPĆINSKO SREDIŠTE (OPĆINE) DOMŽALE

(dodano pod VAŽNO):

Da biste ponovili i osvježili pamćenje, te što lakše shvatili način uporabe bilješki iz bilježnice i SDZ, možete ponovno pogledati PPT prezentacije (u prilogu pod važno):

– Naselja u matičnoj pokrajini

Slike 1-8. Primjeri oznaka/simbola u online učionici 5. a (fotografija: Saša Klemenc)

Primjer predaje odnosno unosa ispunjenih zadataka učenika u aplikaciju Google Photos:

Slika 9. Zadatak iz prirodoslovlja (fotografija: Saša Klemenc)

Slika 10. Zadatak iz Društva i priloženi evaluacijski list za određeni školski tjedan (fotografija: Saša Klemenc)

Slika 11. Likovni zadatak, stvaranje od otpadnih materijala (fotografija: Saša Klemenc)

Nakon nekog vremena ispostavilo se da neki učenici ne rade školske zadatke onako kako smo se dogovorili. Pojedini učenici su već do sredine tjedna obavili sve zadatke, tako da su ostatak vremena mogli iskoristiti kao svoje slobodno vrijeme. Zbog te sam činjenice bila prisiljena promijeniti tijek rada. Tako sam se s učenicima sastajala svako jutro putem aplikacije Zoom, gdje sam im podijelila zadatke koje su morali završiti do 12 sati. Tada smo se ponovno sastali na Zoomu i zajedno provjerili njihove zadatke. Nije me iznenadilo da su neki učenici dobro surađivali, odazivali se, dok su se drugi skrivali iza ekrana ili nisu reagirali. U većini slučajeva neaktivni učenici su kao razlog naveli slabu internetsku vezu, no to im se nije uvijek moglo dogoditi. Pokazalo se da su aktivno sudjelovali oni učenici koji sudjeluju i u drugim aktivnostima u razredu.

Promijenjeni način rada dobio je veliku pohvalu roditelja jer su učenici bili usmjeravani odnosno vođeni cijelo dopodne i točno su znali što moraju raditi taj dan. Putem aplikacije Google Photos poslali su mi isključivo dogovorene zadatke (npr. pismene sastave i sl.). Iako smo prikupljali odnosno koristili razne prakse, pri čemu su se mnogi roditelji i učenici pomalo ‘gubili’ u pokušajima da se naviknu na novi način informiranja i djelovanja, negdje na sredini razdoblja postigli smo zadovoljavajući tempo rada. Uvelike su mi pomogle i podržale me online zajednice (SIO s konzultantima iz Zavoda za školstvo ili grupe na eTwining platformi) te masovni webinari koji su olakšali usvajanje online alata. Učitelji su također mnogo pomogli jedni drugima, jer su zahvaljujući društvenim mrežama velikodušno dijelili znanja i ideje s kolegama. Ne smijem zanemariti činjenicu da su i roditelji svojom otvorenošću odnosno iskrenošću značajno doprinijeli boljoj atmosferi, tj. fleksibilnijem i lakšem obavljanju školskih zadataka. Neki roditelji obavijestili su me da su zadovoljni mojim radom i da njihovoj djeci dobro ide, da napreduju u radu, dok su drugi bili kritičniji pri komentiranju. Povratne informacije roditelja bile su dragocjene jer su odražavale stvarna stanja u obiteljima mojih učenika i učenica. Činjenica je da su pri obrazovanju na daljinu najviše izgubili učenici koji imaju određene nedostatke u učenju. Uz redovno zaposlenje u školi, od prosinca sam dva puta tjedno u školi podučavala djevojčicu kojoj kod kuće nisu mogli pomoći. Osim što sam učenike podučavala preko ekrana računala te pomagala djevojčici pri radu na daljinu, bila sam i učiteljica svom sinu, koji je također pohađao 4. razred osnovne škole. Ni on još nije mogao na ovaj način samostalno obavljati školske zadatke. Ponekad sam se i sama osjećala kao neka hobotnica, jer su mi se pipci u isto vrijeme našli na nekoliko strana.

Kratkotrajno obrazovanje na daljini

U školskoj 2021./2022. godini podučavam učenike 5. razreda. U rujnu smo u školi nadogradili informatičko znanje učenika, odnosno pokazali im način predaje riješenih zadataka u online učionicu. U slučaju ponovnog obrazovanja na daljinu, aplikacija Google Photos više neće biti potrebna. Ubrzo im je novo informatičko znanje dobro došlo. Početkom studenog poslani smo u karantenu i opet smo bili prisiljeni obrazovati se od kuće odnosno na daljinu. Srećom, obrazovanje na daljinu više nam nije predstavljalo nepoznanicu, ali opet je bilo potrebno obaviti popriličan broj organizacijskih poslova. Način rada poznat nam je još od prošle godine pa smo ga zadržali. Spomenut ću samo da svoje učenike podučavam od 4. razreda. Radikalno sam im promijenila raspored školskih sati, tako da su imali samo jedan “moj” predmet dnevno. Sastajali smo se dva puta preko Zooma, u 8.30 i 12 sati. Ujutro sam im objašnjavala novo nastavno gradivo, neke smo zadatke rješavali zajedno, a ostale su morali predati u moju online učionicu. U 12 sati ponovno smo se sastali i provjerili ispravnost odabranih zadataka. Ovakav način rada osigurao je da učenici u svakom trenutku ostanu aktivni. S obzirom na to da smo isprobali tri različita načina uvođenja podučavanja na daljinu, učenicima je postao omiljen treći (posljednji) način. Povrh svega, istaknuli su da im se svidjelo to što su više vremena proveli na Zoomu slušajući moje objašnjenje i da su se mogli fokusirati samo na jedan školski predmet dnevno. Međutim, svi smo se složili da jedva čekamo sljedeći tjedan i vraćanje u prave školske klupe.

Primjer online učionice:Slika 12. Primjer online učionice 5. a u razdoblju karantene (fotografija: Saša Klemenc)

Sadržaj slike: RAD NA DALJINU (8.11.-12.11.2021.)

• poveznica za naše video susrete, -opći raspored, -raspored po danima. Učitaj (predaj) zapis o novom nastavnom gradivu (temi) u online učionicu danas do 17 sati (Zbrajanje i oduzimanje dužina).
• ZAPIS O NOVOM GRADIVU U BILJEŽNICU (Zbrajanje i oduzimanje dužina),
• engleski jezik.

UPUTE ZA SAMOSTALNI RAD – Zoom poveznica. Predaj domaću zadaću u online učionicu danas do 17 sati (SDZ2, str. 12/9. zadatak) -NARATIVNI TEKST, -Raspored po danima.

Primjer predaje odnosno unosa učenikovog zadatka u online učionicu:

Slika 13. Zadatak iz prirodoslovlja i tehnike, Prehrambena mreža (fotografija: Saša Klemenc)

Slika 14. Zadatak iz likovne umjetnosti, Prehrambeni lanac (fotografija: Saša Klemenc)

Obrazovanje kod kuće iz prve ruke

»Samoučenje je, čvrsto vjerujem, jedini pravi oblik učenja.«, napisao je Isaac Asimov. Ovo bi bila moja misao vodilja u tom razdoblju da u našem domu ne živi jedan veseli, nadobudni devetogodišnjak. Budući da sam pri upoznavanju s online alatima za nastavu na daljinu najviše naučila zahvaljujući samoučenju, uz velikodušnu podršku kolegica s druge strane ekrana, zaželjela sam da i djeca usvoje ovaj način odnosno misao vodilju. Međutim, u nekim područjima pojavile su se poteškoće, najprije pri motivaciji za učenje, a zatim pri izostanku živog kontakta s učiteljem, djetetovim stilom učenja itd. Uzmemo li u obzir prostorne i vremenske uvjete obrazovanja od kuće, moramo biti pošteno organizirani i disciplinirani kako ne bismo ometali jedni druge i kako bismo određene obveze završili u zadanom roku. Osim svega spomenutog, moramo uzeti u obzir i pravednu uporabu računala u kući te povremenu lošu internetsku vezu. Kao majka uviđam i određene prednosti obrazovanja na daljinu, poput činjenice da djeca rade svojim tempom, pri čemu jedan dio dječje populacije predstavljaju takozvane noćne, a drugi dio jutarnje ptice. Oni uvježbavaju i uče o planiranju, organiziranju, komunikaciji i bontonu putem e-pošte. Uče raditi uz uporabu računala. Povezuju se sa svojom braćom i sestrama pri ispunjavanju zadataka, igri i usvajanju novog nastavnog gradiva. Razvijaju kreativnost u radu, usvajaju nove kućanske vještine, sudjeluju u obiteljskoj ekonomiji. Također uče o međuljudskim odnosima, surađuju, razvijaju empatiju, iniciraju aktivnosti, pregovaraju, argumentiraju i testiraju se u ulogama vođe i podređenih.

Zaključak

Voljela bih da period obrazovanja na daljinu djeca ne zapamte samo kao tjeskobno razdoblje, puno napetosti i straha te ograničenja kretanja i kontakta s ljudima, već kao razdoblje iznimne povezanosti u obitelji. Želim im da spoznaju da nakon svake kiše uvijek zasja sunce. Koronavirus je ustrajan, ali mi smo još ustrajniji.

Literatura

1. Kang, Shiami K. (2014). Delfinja vzgoja. Radovljica: Didakta.
2. Palmer, Parker J. (2001). Poučevati s srcem. Ljubljana: Educy.
3. Kustec, S. (2021). Po poti znanja in srca. Ljubljana: Vzgoja.

Due to covid teaching outdoors

Melita Irman

Abstract

New corona virus occurred over the night and completely changed our lives. It also changed our school work. We all wish for having lessons at school in front of the pupils and not online, that is why we have to strictly follow the hygienic measures. In addition, the best thing is to spend as much time as possible in nature. In my article I want to present a few examples of how lessons can be carried out outside of the classroom. Teachers who work with younger pupils and teach them all subjects have more opportunities to take the pupils outside and can easily adjust their timetable.

Key words: lessons, pupils, covid, nature.

Introduction

New corona virus heavily cut into our lives and forced us to change our perspective on lessons. Over the night we were forced to start teaching online. Then we got back to school facilities and were told to have as many lessons as possible outdoors. I took my pupils outdoors several times even before this. In my experience, pupils comprehend content taught outdoors with more interest and enthusiasm. I am going to present a few examples of good practice of teaching outdoors subjects like Slovene, maths and science.

1. Advantages of outdoors lessons

Children who are involved in outdoor games are more independent, confident and skilful. Being out in the fresh air is a great advantage. We can carry out lessons in the school surroundings, like school yard, playground or nearby meadow. The richest place for teaching and learning outdoors is a forest. The most important thing here is that pupils love and really enjoy lessons carried out in this way and that they actually memorize much more.

Outdoor physical activities and learning are connected when teaching outdoors. Physical activities also have a positive effect on brain functioning. They help to release stress, burnout, they restore attention and concentration, and improve our well-being in general. Physical activities in nature also have effect on our physical health. Learning something new by visiting a meadow or forest leaves a different impact on children. Learnt knowledge gets meaning and becomes long-term knowledge. Teaching outdoors changes pupils’ role from often passive and sitting on the spot into active and suits them down to the ground.

2. Examples of teaching outdoors

Teachers of younger pupils can teach all subjects outdoors and make interdisciplinary connections. Outdoor lesson can be carried out regardless of season or weather. We can play various didactic activities outside. Pupils need some guidance form the teacher when they observe, listen, watch, feel and smell the environment, so they can completely experience it with all their senses. I am going to present some examples and ideas of teaching and revising the learnt content for different school subjects outdoors.

We can easily replace a school desk by using a hard grounding. Pupils can sit on foam cushions and put their mats with worksheets, notebooks or workbooks on their knees. This way we can revise content already learnt outside and enjoy some fresh air. Work in groups is another possibility that we can easily carry out outdoors, because groups can move further away one from the other and work without disturbing each other. Pupils, learning individually, through various activities outdoors proves to be the most effective of all.

When teaching Slovene we can practise comprehension and implementation of instructions, find synonyms, hypernyms, form different sentences. By naming phenomena, plants, animals, objects etc., we enrichen our vocabulary. We develop gross and fine motor skills by drawing lines with sticks on the ground or in snow. This way we can teach writing letters as well. Reading fairy tales to our pupils in a meadow or in a forest is a special experience for them. They can later pick up natural materials and use it for dramatization or illustrating the fairy tales.

We can achieve aims of all parts of the syllabus when teaching maths outdoors. Pebbles help pupils with counting, displaying the numbers and calculating. Using the concrete materials pupils assimilate the connection of calculation and multiplication. Teaching outdoors is highly recommended when introducing multiplication table. We can discuss objects’ features by observing the environment, pick up materials of different thickness and length. All that picked up material can also be classified by various criteria into different groups or sets according to size, form, colour etc. We can teach how to write numbers, for example, pupils can use wooden sticks to write numbers on the ground, chalk to write numbers on asphalt, or we write the number with some natural material and display it concretely. We can collect various information from nature and then differently display them. In addition, we can draw geometric shapes on the ground or make them out of fruits, find geometric shapes and bodies in nature. We can also assess and measure distance between trees, height and circumference of trees. In nature we find some symmetric things as well. Either we can look for them or pupils make symmetrical objects or images from natural materials (leaves, branches, pebbles etc.).

It is important that pupils learn subjects like science, technology and social studies through experiential learning. We can visit various natural and artificial environments, where pupils observe and learn how they work and what they consist of. We can go outside in all seasons and pupils learn about how nature changes and basic facts of each season. They can learn about different weather conditions, meteorological phenomena and measure the amount of rain and snow. So, a rainy day is absolutely no obstacle, but an excellent opportunity for measuring the amount of rain. This way pupils spend at least a little of their time at school outdoors despite the bad weather, they get some fresh air, take a walk and learn something new at the same time. In winter we can do experiments with ice, study the states of water, measure the air temperature, observe snowflakes, look for tracks in snow etc. In spring and summer, pupils learn about trees and flowers. They can smell and experience them with all senses, which is priceless compared to looking at the photos in their textbooks. Pupils learn about different ways of plants reproducing. Teachers can prepare an orientation run for pupils, where they train their reading of simple maps and orientation in nature. By doing all of the above they train their social skills as well.

3. Conclusion

Nature offers active learning because of its wide spectre of materials for learning activities, games and exploring. Teaching pupils who spend more time in nature is more effective, experiential, fun and relaxing. We all wish that pupils would like to be at school and teaching them by using various methods outdoors, in nature, and more often, certainly is one of the possibilities to achieve this aim.

My personal experience of teaching outdoors is very good. Pupils learn quickly, because all the activities have a meaning, besides they involve games and lots of physical activities. I hope these presented examples of teaching outdoors will encourage other colleague teachers to use them in their teaching practice.

Tehnički dan – pečemo kekse

Alenka Plevnik

Sažetak

U vremenu rada na daljinu, odnosno nastave na daljinu, učitelji smo prisiljeni upotrijebiti svu inovativnost i metode rada koje učeniku omogućuju samostalan rad. Izvedba dana aktivnosti je jedan od načina rada kod kojeg si možemo dopustiti opuštenost. U članku ću vam predstaviti izvođenje tehničkog dana za učenike prvog razreda.

Ključne riječi: tehnički dan, škola na daljinu, učenici.

Abstract

At the time of online classes it became necessary for teachers to be innovative, trying to make use of all those methods that enable a child to start working as independently as possible. The project »activity days« is one such method, allowing us to work at a more relaxed pace. The article presents how a project day was organized and carried out for the first graders.

1. Uvod

U vremenu proglašene pandemije, kad su u Sloveniji zatvorili vrtiće i osnovne škole, učitelji razredne nastave koji predajemo prvim razredima, pripremili smo učenicima aktivnosti za prirodoslovne, sportske i kulturne dane.

U prosincu smo za djecu pripremili tehnički dan. Željeli smo, da učenici zajedno sa svojim roditeljima na zabavan i kreativan način upoznaju Svetog Nikolu i Djeda Božićnjaka, te kroz priče upoznaju značenje prijateljstva, bliskosti i međusobne pomoći.

2. Dani aktivnosti u osnovnoj školi

Nastavni plan prvoga razreda osnovne škole predviđa izvođenje drugih oblika rada s učenicima, a tu spadaju kulturni, sporstki i tehnički dan. Dani aktivnosti dio su obaveznog programa i predstavljaju međupredmetnu povezanost određenog predmeta i discipline. Učitelji aktivnosti planiramo na aktivima na početku školske godine, tako da ih možemo uključiti u plan rada škole.

Dani aktivnosti predstavljaju 15 dana aktivnosti u vremenu nastave, a pojedinačni dan se izvodi u opsegu 5 školskih sati. Po planu rada u prvom razredu imamo 4 kulturna dana, 3 prirodoslovna dana, 5 sportskih dana i 3 tehnička dana.

Konceptom dana aktivnosti, koji je usvojio Nacionalni kurikularni svet i Strukovni svet RS za splošno obrazovanje (1998), dani aktivnosti su planirani tako da potiču djetetovu znatiželju, kreativnost, samoinicijativu, samostalno promatranje, usvajanje iskustava i znanja za razvijanje spretnosti te samostalno rješavanje problema.

3. Planiranje tehničkog dana

Kako bismo učenicima i prvenstveno roditeljima olakšali rad za školu od kuće, te kako bismo im ponudili zanimljivije aktivnosti, odlučili smo kako ćemo u vremenu nastave na daljinu organizirati tehnički dan. Počeo je prosinac, najsvečaniji mjesec u godini, mjesec pun očekivanja i čarolije. U domovima iz naših kuhinja miriše po svježe pečenim kolačima i keksima.

Odluka da organiziramo tehnički dan baš u ovo vrijeme nije bila teška. Tema dana aktivnosti povezana je s praznicima. Djeca će kod kuće s roditeljima upoznati priču o božićnim štrudlama, peći će kekse i kolače, razgovarati o nadolazećim praznicima, njihovom značenju i tradiciji.

4. Izvedba tehničkog dana na daljinu

Za nesmetanu izvedbu smo roditeljima na e-mail dan prije poslali popis svih sastojaka, koje će trebati sljedeći dan kod pečenja keksa.

Uvod u tehnički dan je bila priča o božićnim štrudlama, koja svojom poukom djeci poručuje kako biti sam nije lijepo i ugodno. Svatko želi imati prijatelje, svatko želi imati društvo jer je tako sve mnogo ugodnije i lakše.

Slika 1. Recepti

Za tu priliku smo učiteljice prvih razreda snimile videosnimak. Snimkom smo detaljno pokazale izradu tijesta za božićne štrudle i kekse.

Slika 2. Priprema videosnimka              Slika 3. Prikaz rada

Učenici su u svojoj domaćoj okolini, uz pomoć roditelja ili starije braće i sestara, pekli i stvarali dobrote, kojima su se zasladili u nadolazećim svečanim danima. Kao dokaz o uspješno obavljenom tehničkom danu, učenici su poslali fotografije dobrota koje su pripremili. Pošteno su nam rasle zazubice kod pregledavanja slastica.

Slika 4. Keksi1                               Slika 5. Keksi2

Slika 6. Keksi3

Za zaključak tehničkog dana, učenici su izradili novogodišnje ukrase, kojima će ukrasiti svoju sobu ili možda kuću. Izraditi će pahuljice iz papira. Ova aktivnost izrade ukrasa također je bila prikazana kratkim videom kojeg su pripremile učiteljice. Učenici su kao povratni informaciju poslali fotografije svojih radova i time je tehnički dan bio uspješno zaključen. Na sljedećoj video konferenciji upitali smo učenike i njihove roditelje o dojmovima tehničkog dana. Svi su pohvalili ideju, a nas učitelje time potaknuli k nastavku takvog načina rada.

Slika 7. Pahuljice iz papira         Slika 8. Šarene pahuljice

5. Zaključak

Slovenski pjevač Vlado Kreslin izvodi pjesmu naslova Sve se može. Izvođenjem tehničkog dana naziva Pečemo kekse, dokazali smo da se sve može. U slozi je moć i gdje je volja je put. Povratne informacije učenika i njihovih roditelja bile su pozitivne te su se svi na praznicima častili pečenim dobrotama.

6. Literatura

1. Dnevi dejavnosti (1998). Nacionalni kurikuralni svet in Strokovni svet Republike Slovenije za splošno izobraževanje. Pridobljeno https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf, 4. 12. 2020

Učenička Potraga za boljim internetom

Kristina Slišurić i Valentina Blašković

Potraga za boljim internetom 2022. za učenike pripremljena je kao izazov s ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta i općenito digitalnih tehnologija. To je ujedno bio i cilj cjelodnevne konferencije povodom Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. Potraga je otvorena 1. veljače, a učenici su je mogli rješavati do 8. veljače u ponoć.  Za sudjelovanje u interaktivnoj potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom, pristupom internetu i vrijeme, te kompetencije: pretraživanje interneta, kritičko promišljanje, čitanje s razumijevanjem, uočavanje bitnog, donošenje zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovara.

Ključne riječi: Potraga za boljim internetom, učenici, promicanje, internet, digitalna tehnologija.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka bilo je moguće ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova kretao se od 3 do maksimalnih 20. U potrazi za učenike do zadnje minute koliko je Potraga bila otvorena, sudjelovao je 2471 učenik. Ako vam se Potraga svidjela možete je kopirati, preurediti pitanja da odgovaraju vašim učenicima te se koristiti njome i dalje. Poveznica za kopiranje učeničke Potrage za boljim internetom.

U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole, te su osmislili svoj slogan za Dan sigurnijeg interneta koji su napisali i na dijeljenoj ploči. Pitanje sa sloganom je ujedno i pitanje za potvrdu identifikacije najboljih tragača.

Analiza zadataka

U zadatku Uguglaj svoje ime bavili smo se digitalnim ugledom s namjerom promišljanja učenika o posljedicama ostavljanja negativnih digitalnih tragova na internetu kao i koristi od pozitivnih tragova. Kao izvor korišteni su materijali s YouTube kanala projekta Pet za net.

Teme elektroničkog nasilja i govor mržnje provlačile su se kroz nekoliko zadataka (Riječi isto bole, Kada privatno postane javno, Prijavi zlostavljanje i neprimjeren sadržaj, Cool je biti dobar), a kroz njih su učenici potaknuti da na pozitivan način komuniciraju s drugima na internetu te kako da se nose s tuđim negativnim ponašanjem kao i kada potražiti pomoć odrasle osobe ili samostalno prijaviti zlostavljanje i neprimjeren sadržaj. Osvijestili su važnost čuvanja svojih osobnih fotografija kao i opasnost od brzog širenja podijeljenih fotografija na internetu. Kao izvor za ove zadatke korištene su stranice za prijavu zlostavljanja MUP-a Redbutton.mup.hr, materijali Budi internet genijalac, Budi internet genijalac kurikulum kao i avanturistička igra Interland koja učenje o digitalnoj sigurnosti čini interaktivnim i zabavnim.

Kako bi učenike podsjetili na njihova prava u digitalnom svijetu, osmišljeno je pitanje Naš pametni kalendar u kojem su učenici posjetili mrežnu stranicu Pravobraniteljice za djecu i pronašli ovogodišnji kalendar s istaknutim dječjim pravima.

Koji digitalni uređaji se koriste za surfanje internetom, kako koristiti emotikone, poznavanje autorskih prava, digitalni tragovi na internetu teme su koje su se provlačile kroz zadatke koji su povezani s igranjem računalne igre Dabrica Darka (Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, Dabrica Darka voli emotikone, Dabrica Darka otkriva kako ostaviti dobre digitalne tragove). Ovi su zadaci napravljeni za naše najmlađe tragače, a ujedno ih se htjelo potaknuti da igranjem ovih igara razvijaju osjećaj odgovornosti za vlastito ponašanje, unaprijede svoje digitalne kompetencije te nauče kako primjereno reagirati na neprikladna ponašanja.

Prekomjerna uporaba interneta danas je sve učestalija kao i problemi i posljedice koje ona nosi, a o njoj  govorimo u pitanju Upravljam svojim vremenom iz kojeg zaključujemo kako su učenici uglavnom svjesni negativnih posljedica prekomjerne uporabe interneta.

Razlikovanje istinitih od lažnih informacija na internetu iznimno je važno. Ta tema je uključena u pitanje (Dez)informacije, a kao izvor korišten je portal Medijska pismenost.

Krađa osobnih podataka u današnje vrijeme odvija se na različite načine koje učenici moraju znati prepoznati kako bi se zaštitili i primjereno reagirali. Ta je tema uključena u više zadataka – Phishing, Najsigurnija lozinka, Nemoj zagristi udicu, Naivna Ena, a kao izvor korištena je već spomenuta igra Interland, materijali i prezentacije Budi internet genijalac,  CARNET-ov portal Ne budi i ti hrvatski naivac  te izazov računalnog razmišljanja, međunarodno natjecanje Dabar.

Kako bi potakli učenike na uključivanje roditelja u zajedničke aktivnosti na internetu i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj, osmišljeno je pitanje Obiteljski vodič u kojem je istaknuta poveznica na dokument Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit u izdanju Googlea i  Udruge Suradnici u učenju.

Čuvanje osobnih podataka radi vlastite sigurnosti i sprečavanja krađe identiteta, elektroničkog nasilja i lošeg digitalnog ugleda tema je pitanja Kada privatno postane javno i Dijeli pažljivo.

Postavke privatnosti, filter mjehurići i komore jeke javljaju se u zadacima Filter mjehurići, Dva ovo dva ono, a vjerujemo kako su bili zanimljivi starijim učenicima pa je uključeno gledanje videa na temu Prepoznajte li filter mjehuriće i komore jeke s prošlogodišnjeg predavanja na konferenciji povodom Dana sigurnijeg interneta kao i Budi Internet genijalac prezentacije za učenike dostupne na mrežnim stranicama Udruge Suradnici u učenju.

Teža i lakša pitanja

Ako pogledamo statistiku Potrage, vidimo da su neka pitanja bila lakše, a druga teže rješiva. Kao najteže pitanje pokazalo se pitanje Kad privatno postane javno u kojem je na temelju slikovnog/grafičkog prikaza dijeljenja osobne fotografije i njezinog putovanja, trebalo napisati ispravno postupanje svakog sudionika priče kako bi se širenje fotografije spriječilo. Ovdje je bilo važno i pratiti dobivene upute kako se treba napisati ispravno rješenje (brojevi jedan do drugog, bez razmaka, zareza ili nekog drugog znaka) što je utjecalo na točnost samog odgovora. Postotak riješenosti ovog pitanja bio je oko 20%.

Najlakša pitanja bila su ona povezana s igranjem igre Dabrica Darka – Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, kao i Upravljam svojim vremenom koje provodimo za računalom i internetom. U navedenim zadacima točnost odgovora je oko 90 %. Ovdje izostavljamo ona pitanja koja nazivamo stoperi, a to su pitanja koja zahtijevaju točan odgovor kako bi učenik mogao prijeći na drugo pitanje odnosno zadatak.

Potraga je imala dva pitanja stopera. Odabrane su dvije različite vrste pitanja za tu ulogu. Prvi stoper bio je Najsigurnija lozinka, vrsta pitanja je višestruki izbor, a zadatak je preuzet s ovogodišnjeg natjecanja Dabar iz kategorije MiliDabar, dakle za 3. i 4. razred osnovne škole. Osim što je ovdje važno prepoznati najsigurniju lozinku i znati pravila za njeno formiranje, također je važno i pratiti upute iz samog zadatka odnosno čitati tekst s razumijevanjem, što je danas vrlo važna kompetencija.

Drugi stoper bilo je pitanje Projekti za sve, a ovoga puta izabran je tip pitanja koji je zahtijevao upis odgovora. Ovdje je bilo potrebno pokazati kompetencije pretraživanja interneta, dakle pronaći i posjetiti drugu mrežnu stranicu i na njoj potražiti traženu informaciju, čitanja s razumijevanjem kao i uočavanja bitnog. Također je trebalo pratiti uputu da se odgovor upiše velikim slovima jer jedino takav daje mogućnost prelaska na iduće pitanje.

Nagrade

Diplomu za sve sudionike potrage možete preuzeti ovdje.

I za kraj nešto o nagradama koje očekuju naše najbolje tragače. Nakon što je Potraga završila, za autorice Potrage krenula je nova Potraga – potraga za najboljim učenicima tragačima koji će dobiti nagrade. U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika koji će nakon što pronađu svoj nadimak, javiti se učiteljima u svojoj školi te svojim sloganom (koji su upisivali u Obrazac i na dijeljenu ploču) potvrditi svoj identitet. Molimo učitelje iz najboljih škola da nama potvrde informacije i da nam jave na e-mail: info@ucitelji.hr  ime i prezime učenika, nadimak i slogan iz Potrage, a zatim ime i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.

Sigurniji internet

Anamarija Baraba, Maja Čulina i Ivana Marasović

Sažetak

Današnji učenici svakodnevno koriste digitalne tehnologije. U nastavi se također koriste različiti digitalni alati pomoću kojih učenici usvajaju nastavne sadržaje ili ih ponavljaju. Koristeći se računalom koji je spojen na internet učenici mogu doći do različitih informacija, različito se zabavljati, komunicirati i sl. Djeca u ranoj dobi upoznaju računalo, mobitel, tablet, ali i internet. Djeca na internet gledaju kao mjesto na kojem mogu istraživati, ali nisu svjesna da velika količina informacija za njih predstavlja opasnost. Internet može biti sigurno okruženje za dijete, ali djetetu treba pokazati način.

Ključni pojmovi: sigurnost, učenici, internet, društvene mreže, maliciozni programi.

Uvod

Internet je svakodnevica skoro svakog čovjeka. Sve što ne znamo i sve što nas zanima pretražujemo na internetu. Djeca sve češće rješenje problema traže na internetu. Obilježavanjem Dana sigurnijega interneta odlučile smo sa svim učenicima provoditi određene aktivnosti koje smo na kraju sjedinili u jednu knjigu koja se sastoji od dva dijela.

Cilj aktivnosti koje smo provodili je bio pokazati učenicima koliko je važno brinuti se za sebe i za ljude oko sebe na internetu. Iz različitih primjera učenici su izvlačili pouke te načine kako uočiti i kako reagirati na određene opasnosti.

Svi učenici OŠ Poličnik (područne škole i matična škola) su sudjelovali u obilježavanju Dana sigurnijega interneta 8.veljače 2022.godine. Svaki razred je imao određenu temu o kojoj je pisao, odnosno odgovarao na pitanja uz pomoć učiteljica Anamarije Barabe, Maje Čuline te knjižničarke Ivane Marasović. Projekt je nazvan „ Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu“. Za našu knjigu koristili smo digitalni alat Book Creator. Osim knjige, učenici osmih razreda su napravili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon.

Središnji dio

S učenicima se radilo 2 školska sata. 1. sat se s učenicima razgovaralo o temama koje su im bile dodijeljene. 2. školski sat učenici su odgovarali u Microsoft Teamsu i na Padletu na pitanja koja su im bila postavljana. Odgovore su oblikovali kao mali odlomak knjige.

Razredna nastava

Učenici razredne nastave su do veljače iz svojih knjiga naučili dosta o internetu i sigurnosti na internetu. S obzirom na to, svaki razred je pokazao svoje usvojeno znanje kroz odgovore na pitanja koja su se odnosila na Internet i sigurnost na internetu. Učenici su dobili pitanja na papiru, a svoje odgovore su oblikovali kao odlomak koji smo poslije dodali u knjigu.

5. razred

Učenici 5-og razreda stvarali su priču o internetu i društvenim mrežama. Pisali su o prednostima, nedostatcima, ali i savjetima kako se ponašati na društvenim mrežama.

6. razred

S obzirom na to da se u 6-om razredu uči o malicioznim programima, učenici 6-ih razreda pisali su o njima. Predstavili su oblike malicioznih programa i opisali svaki od njih.

7. razred

Učenici sedmih razreda su pisali o cyberbullyingu. Radili su u grupama. Svaka grupa je imala određene smjernice prema kojima su stvorili priču o cyberbullyingu. Definirali su sam pojam te naveli oblike. Osim toga, dvije grupe su osmislile primjere cyberbullinga. Jedna grupa je pokazala primjer cyberbullyinga preko komentara na društvenim mrežama, a druga grupa je pokazala primjer putem whatsappa. Koristili su se Microsoft Wordom kojeg su zajednički mogli koristit preko office 365 za škole.

8. razred

Učenici osmih razreda su izradili „školsku seriju“ pomoću digitalnog alata Powtoon. Učenici su videom prikazali sve ono što knjiga sadrži. „Školska serija“ sastoji se od 4 epizode. Učenici su bili podijeljeni u grupe, a svaka grupa je izradila po jednu epizodu serije.

Poveznica na knjigu:
Uočimo, reagirajmo i štitimo se na internetu

Poveznica za školsku seriju:

1.1 dio
1.2 dio
2.1 dio
2.2 dio

Za kraj

Kada je knjiga bila gotova sa svakim su se razredom čitali radovi. Učenici su bili iznimno zadovoljni svojim radovima i uspjehom.

Zaključak

Naši učenici smatraju kako su jako dobro predstavili svoje znanje koje je potrebno za sigurnost na internetu. Usmjerili su svoje ideje i misli prema drugima kako bi ih osvijestili o važnosti zaštite na internetu. Za sljedeću godinu naši učenici smatraju da bi svoja znanja mogli nadopuniti te kroz još više primjera prikazati kako Internet nije sigurno okruženje, ali da može biti. Kolegama bi preporučili da uistinu shvate koliko nam je Internet potreban, a samim time prihvate i važnost zaštite nas i naših učenika u digitalnom okruženju.

Literatura

1. Babić,M., Bubica, N., Leko, S., Dimovski, Z., Stančić, M., Mihočka, N., Ružić, I., Vejnović, B. (2019), #Moj portal6, udžbenik informatike u šestom razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb
2. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., Bubica. N. (2020.), e-svijet 1, Školska knjiga, Zagreb.
3. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I., (2020.), e-svijet 2, Školska knjiga, Zagreb.
4. Blagus. J., LJubić Klemše N., Flisar Odorčić. A., MIhočka. N., Ružić. I. (2020.), e-svijet 3, Školska knjiga, Zagreb.
5. Blagus. J., LJubić Klemše N.,Ružić. I., Stančić. M. (2020.), e-svijet 4, Školska knjiga, Zagreb.

Maturanti obilježavaju sigurniji internet

Gordana Popović

Sažetak

U povodu Dana sigurnijeg internetaTehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka 4.g razred, učenici ,grafički tehničari pripreme, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta tako što su uredili pano na temu :Naša prava u digitalnom svijetu. Odjel 4.a, prirodoslovne gimnazije, sudjelovao je na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo?, koji je vodila školska pedagoginja, na satu razrednika. Učenici su bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja, odgovorima na predložene tvrdnje, pojmom influencera te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu u digitalnom alatu wordwall-u. Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Ključne riječi: učenici, pedagoška radionica, Dan sigurnijeg interneta, kviz

Uvod

U povodu Dana sigurnijeg interneta u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka održale su se prigodne aktivnosti uključujući pet razreda koji su pokazali interes za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. ( 4.g i 4.a)

Učenici 4.g razreda,grafički tehničari pripreme, istražili su na koji način bi mogli uredili predvorje škole i došli na ideju isprintati ovogodišnji kalendar „Naša prava u digitalnom svijetu“, koji je izašao na stranicama Pravobraniteljice za djecu,budući da u svojoj struci koriste digitalne printere i specifične vrste papira kako bi „gotov proizvod“ bio što kvalitetniji. Potom su ga predstavili na panou u holu, te na taj način dali svoj doprinos tom značajnom godišnjem događaju.

Učenici 4.a razreda, prirodoslovne gimnazije, sudjelovali su u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. godine tako što su na pedagoškoj radionici : Internet i društvene mreže – kako se ponašamo? koji je provodila školska pedagoginja Gordana Popović, prof. na satu razrednika, bili informirani o Danu sigurnijeg interneta te se iskustveno se bavili prednostima i nedostacima društvenih mreža ,forumom slučaja,odgovorima na predložene tvrdnje, influencerima te izradom maketa koje su predstavljale Internet.Na kraju sata, sudjelovali su u kvizu.Korištena je PowerPoint prezentacija autorice.

Cilj je bio:

• Definirati ulogu društvenih mreža i njezin utjecaj na mlade
• Prepoznati i opisati potencijalno problematične motive korištenja društvenih mreža
• Usvojiti razliku između pasivnog i aktivnog korištenja društvenih mreža.
• Prepoznati vrijednosti i kvalitete osoba na društvenim mrežam
• Poticati učenika na odgovorno ponašanje u online okruženju u svrhu prevencije
• Postavljeni su slijedeći ishodi:
• Primjenjivati uspješna komunikacijska pravilia u pedagoškoj radionici,
• Razumjeti važnost obilježavanja Dana sigurnijeg interneta,
• Navesti prednosti i nedostatke društvenih mreža, prepoznati „prave“ prijatelje uživo i online,
• Predložiti primjeren načine reagiranja u predloženom forumu slučaja,
• Riješiti uspješno kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku.

Navodimo slijedeće aktivnosti na satu :

Uvodni dio:

Motivacija: Pedagoginja je zamolila učenike da jednom riječju opišu što za njih znače društvene mreže. Učenici su rado odgovarali. Npr. povezanost, prozor u svijet, zabava, informiranje, igra, nove perspektive i dr. Na pitanje koje društvene mreže najčešče koristite učenici su odgovorili da je to Instagram i Tik-tok. Stvorena je pozitivna atmosfera, što je i bio cilj vježbe.

Glavni dio:

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: U današnjem virtualno oblikovanom svijetu, u kojemu mladi traže odgovore na brojna pitanja, dvojbe, istomišljenike, smisao života,utvrđuju stavove, oslanjajući se na tuđa iskustva, često i lažna svjedočanstva i lažne uspjehe…, itekako je potrebno osvijestiti da npr.slanje eksplicitnih fotografija ili širenje neprimjerenih videa nije način pokazivanja ljubavi i prijateljstva. Mlada se osoba treba znati primarno zauzeti za sebe, cjeniti sebe, postavljati zdrave granice svoje intime i jasno poručiti kako ju se takovim činom ugrožava kao osobu.Zbog svega navedenoga potrebno je osnažiti školske preventivne programe u kojima će se djecu, mlade, roditelje i sve nas u školskom sustavu obrazovati o svim činjenicama, pa i onoj da je slanje, zadržavanje i širenje neprimjerenih sadržaja Kazneno djelo. Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta želi se ukazati na opasnosti neodgovornog korištenja interneta te dati primjere zaštite privatnosti i zajednički podzati kompetencije za primjereno, odgovorno, svrhovito i sigurno korištenje interneta i svih digitalnih tehnologija.Dan sigurnijeg interneta jedna je od kampanja koja se Provodi od 2004. godine i to drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca svake godine. U 2022. Dan sigurnijeg interneta je utorak 8. veljače.

Aktivnost 1.„ Nikad nisam“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s njom ili ne.

Primjeri:

• Nikad nisam imala/o više od dva profila na jednoj društvenoj mreži
• Nikad nisam imala/o pauzu od društvenih mreža
• Nikad nisam objavio video na Youtube – u
• Nikad nisam napisao uvredljiv komentar na društvenoj mreži
• Nikad nisam koristio Tik-tok
• Nikad nisam podijelio lozinku svog profila sa nekom osobom
• Nikad nisam radio neke stvari za lajkove
• Nikad nisam stalkao nekoga
• Nikad ne koristim mobitel prije spavanja

Aktivnost 2. „Prednosti i nedostaci društvenih mreža“

Učenici su metodom „oluja ideja“ predložili prednosti i nedostatke društvenih mreža.

Aktivnost 3. „Forum slučaja“

Učenici su pročitali priču i metodom razgovora komentirali jesu li imali takvih sličnih iskustava, kako su se pri tome osjaćali i kako je problem riješen? Oko 20% učenika se izjasnilo kako je imalo takvih iskustava pri čemu su bili tužni i uplašeni, a rješenja su bila: blokiranje, prijava roditeljima i Školi.

Većina učenika je potvrdila da treba dobro razmisliti prije objave nekog sadržaja na društvenim mrežama.

Aktivnost 4. „Savjeti za korištenje društvenih mreža“

Učenici metodom „oluja ideja“ predlažu savjete za korištenje društvenih mreža.

Aktivnost 5. „Prijatelji online vs. uživo“

Voditeljica radionice je čitala tvrdnje, a učenici su dizanjem ruke odgovarali slažu li se s navedenim tvrdnjama ili ne.

• Može me nasmijati
• Može mi podijeliti neku tajnu
• Može tražiti pomoć
• Može iskreno reći svoje mišljenje
• Ostao bi mi prijatelj čak i kada ne bi bili u kontaktu
• Može primijetiti ako sam uzrujan
• Može me utješiti
• Može me razumjeti kako se osjećam

Aktivnost 6. „Aktivno ili pasivno“

Teorijska podloga koju je dala pedagoginja: Aktivno korištenje društvenih mreža podrazumijeva interakciju s prijateljima na društvenim mrežama, objavljivanje vlastitog sadržaja, “lajkanje” i komentiranje tuđeg sadržaja, pri čemu je sve to povezano s pozitivnim društvenim odnosima i boljom samosvijesti, a pasivno korištenje društvenih mreža odnosi se na one korisnike koji promatraju tuđe sadržaje bez ikakvih akcija, koji samo gledaju tuđe profile i fotografije, pri čemu dolazi do stvaranja društvene zavisti, i to zbog uspoređivanja s drugima. Pritom se pojedinci najčešće uspoređuju s drugima s obzirom na putovanja i način provođenja slobodnog vremena, društvene interakcije, na temelju izgleda te prikaza sreće i zadovoljstva vlastitim životom (Trifiro, 2018).

Učenici su u paru razmislili na koji način koriste društvene mreže te na glas podjelili svoja iskustva.

Aktivnost 7. „Internet idoli “

Voditeljica je na slajdu prikazala fotografije nekoliko Internet idola.Postavila je slijedeća pitanja:

Prepoznajete li ove osobe?
Čime se bave?
Kako ih zovemo?

Teorijska podloga :Mladi prate različite influencere, ovisno o svojim interesima – od igranja videoigara do modne industrije.Oni su kreatori javnog mišljenja i označavaju osobu koja ima nekakav utjecaj.Svoju popularnost su stekle zahvaljujući razvoju novih tehnologija, a svoje stavove oblikuju putem blogova, objava, tweetova.

Postoje oni influeceri čiji kanali mogu biti korisni u svakodnevnom životu a i oni koji negativno mogu djelovati na mentalno a čak i fizičko zdravlje mladih.

Voditeljica je vodila razgovor u smjeru analize njihovih objava, što se može od influencera naučiti i primijeniti i koliko su njihove objave stvarne?Upoznala je učenike s vezom marketinga i influecera jer je često riječ o prikrivenom oglašavanju.

Aktivnost 8. „Kreativnost na djelu“

Učenici su se podjelili u dvije skupine te su koristeći papir, plasične boce, karton, pur pjenu, različite boje osmislili što za njih predstavlja Internet.Jedna skupina je prezentirala Internet kao vulkan, a druga kao kružnu povezanost.

Završni dio: Učenici su rješavali kviz kojim se povezuju pojmovi vrste elektroničkog nasilja na engleskom jeziku (sexsting, flaming, catfishing, malware, trolling, cyber uhođenje, happy slapping, phishing, grooming, spam) s njihovim objašnjenima na hrvatskom jeziku u digitalnom alatu wordwall-u. Prikazani su rezultati kviza. 20% učenika znalo je odgovore na sva pitanja.

https://wordwall.net/hr/resource/28486582

umetanje slike 6

Iako je predviđeno vrijeme od tri sata bilo kratko da bi svi učenici mogli aktivno sudjelovati u kreativnom načinu izražavanja, dojmovi sudionika su beziznimno pozitivni.

Prenosimo dojmove učenika:

„Svidjelo mi se, iako za neke pojmove u kvizu nisam znao“

„Mislim da možemo smanjiti negativan utjecaj influencera na društvenih mreža tako da ih sami ne pratimo te prijateljima preporučimo nešto drugo što bi mogli primijeniti u svakodnevnom životu.

„Ovakav način rada mi se sviđa jer smo svi uključeni u rad, možemo reći svoje mišljenje i drugi put ću promisliti što objavljujem na društvenim mrežama…“

„Razmisliti ću kome ću pokloniti svoje vrijeme na Internetu.“

Učenicima je tema bila bliska i zanimljiva i s lakoćom su izvršavali postavljene zadatke. Svojim pitanjima i iznesenim razmišljanjima pokazali su da o ovom sadržaju imaju i nedoumica, a o njima možemo raspravljati i na nekim od sljedećih radionica.

Kada su radili praktični rad, učenicima je trebalo više vremena za dogovor nego za oblikovanje ideje..

Ono što bih svakako nastojala sljedeći put je i uključivanje razrednika i ostalih nastavnike u provođenje akcije.

Kolegama predlažem da pokušaju saznati koliko učenici znaju kako se zaštiti na internetu i kako se kvalitetno zaštiti s jedne strane od npr. virusa i neprimjerenih sadržaja a s druge npr. od govora mržnje nekih influensera.
Navedene aktivnosti mogu biti i dio nekog školskog projekta i školskog preventivnog programa a potrebno je uključiti učenike i nastavnike svih nastavnih predmeta i programa ( strukovnih i gimnazijskih). Time bi se još više potaknulo povezivanje sadržaja predmeta, međupredmetnih tema i međusobna suradnja nastavnika i učenika.

Zaključak

Učenička uključenost u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, pokazala je kako oni, rado sudjeluju u neformalnim aktivnostima, pedagoškim radionicama i žele prikazati svoj kreativni potencijal. Važno je što češće omogućavati sudjelovanje u sličnim aktivnostima tijekom školovanja. Ohrabruje, što su učenici spremni za takav pristup. Treba imati na umu da je online komunikacija i dalje jedno od rijetkih, ako ne i jedino područje o kojemu su mladi bolje informirani od odraslih, što nas nastavnike stavlja u posebno osjetljiv položaj.Naša je uloga da pomognemo u osiguravanju neškodljivog korištenja interneta. Ovakav oblik nastavnih metoda donio je pozitivne promjene u radu s razredom a pred učenike stavljene su aktivnosti koje su zahtijevale prilagodbu, toleranciju i fleksibilnost unutar skupina te ostvarenje planiranih ishoda.

Literatura

1. Društvene mreže i mladi – https://youtu.be/-G0rqbLFIjg
2. Ovisnost o internetu – https://youtu.be/AEr0cU2VWeM
3. Sadržaji s Loomena Dan sigurnijeg interneta 2020.
4. CARNET, Kralj, L. (2017) Priručnik „Sigurnost na internetu. Dostupno na https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2016/12/Prirucnik_Sigurnost-na-internetu.pdf, 8.2.2020.
5. https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/
6. https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-socijalna-usporedba/
7. https://dijete.hr/poruka-pravobraniteljice-uz-dan-sigurnijeg-interneta-2022/

Budi internet genijalac

– obrazovni sadržaji

Autori: Valentina Blašković, Arjana Blažic, Darija Dasović, Sanja Janeš, Lidija Kralj, Gordana Lohajner, Kristina Slišurić, Gordana Sokol. Darko Rakić, Helena Valečić

Budi internet genijalac je Googleov program kojim se poučava djecu osnovama digitalnog građanstva i sigurnosti kako bi mogli pouzdano istraživati internetski svijet. U Hrvatskoj ga provodi udruga “Suradnici u učenju” koja radi na prevođenju, lokalizaciji i prilagodbi materijala te organizira radionice za učenike, učitelje, roditelje i lokalnu zajednicu.

Za učitelje smo pripremili prezentacije koje mogu upotrijebiti prilikom poučavanja primjerenog, odgovornog i sigurnog korištenja interneta . Teme prezentacija su: pazi se prevaranata i cool je biti dobar, a obuhvaćaju šest različitih aktivnosti. Prezentacije se nadovezuju na lekcije opisane u kurikulumu Budi internet genijalac, a možete ih pogledati klikom na pripadnu sliku.

Za roditelje smo pripremili priručnik Obiteljski vodič za digitalnu dobrobit koji je  osmišljen kako bi vas potaknuo na promišljanje o uporabi tehnologije i usvajanje zdravih navika za cijelu obitelj. Pročitajte priručnik i primijenite ga zajedno s cijelom obitelji.

Za učenike su pripremljene prezentacije i radni materijali koji se mogu koristiti za samostalno učenje ili kao dio nastavnog procesa, a lekcije prate kurikulum Budi internet genijalac. Teme prezentacija su pazi se prevaranata, čuvaj svoje tajne, dijeli pažljivo, cool je biti dobar i tko pita ne skita. Svakako iskušajte svoje vještine i znanje o sigurnijem internetu i u igri Interland.

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 3. Nisam to mislio/la!

Lekcija 1. Dijeli pažljivo
Aktivnost 5. Čiji je ovo uopće profil?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 2. Tko si ti zapravo?

Lekcija 2. Pazi se prevaranata
Aktivnost 5. Kako pretraživati internet

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 3. Zadrži informaciju za sebe

Lekcija 3. Čuvaj svoje tajne
Aktivnost 4. Interland – toranj s blagom

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 4. Pazi na svoj ton

Lekcija 4. Cool je biti dobar
Aktivnost 5. Kako riječi mogu promijeniti sliku

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 4. Kako postupiti ako naiđem na uznemirujući sadržaj?

Lekcija 5. Tko pita ne skita
Aktivnost 7. I na internetu prijavi problem

Pogledajte i ostale sadržaje programa Budi internet genijalac.