Pogled u proljetnim danima

Broj 141, ožujak 2022.
ISSN 1848-2171

Aleksandra Žarković Preac želi učenicima pružiti poticajne predčitačke i predpisačke aktivnosti u skladu s njihovim razvojem i u skladu s individualnim potrebama. Učenici koji dobro usvoje predčitačke sposobnosti imaju mnogo manje poteškoća s čitanjem i pisanjem. Više…

U vremenu rada na daljinu, odnosno nastave na daljinu, učitelji su prisiljeni upotrijebiti svu inovativnost i metode rada koje učeniku omogućuju samostalan rad. Alenka Plevnik je predstavila izvođenje tehničkog dana za učenike prvog razreda. Više…

Čitanje je važna vještina i utječe na naš život. Alenka Petrič u članku je objasnila koje metode čitanja učitelj može koristiti u poučavanju svojih učenika, na što mora biti oprezan, na koji način pristupa učeniku kako bi učenik zavolio čitanje. Više……

Djeci pričamo priče o divnim putovanjima u različite svjetove i pobuđujemo njihovu znatiželju. Dječja znatiželja saveznik je svakog učitelja, a saveznik Mance Pezelj Berger su ilustracije koji se pokazao kao sjajan alat za učitelje. Više…

Obitelj ima značajan utjecaj na razvoj djetetove pismenosti. Daniela Čalušić u svom članku predstavlja različite načine motiviranja obiteljskog čitanja. Više…

Change je naziv međunarodnog projekta koji se provodi u devet zemalja Europske unije. U Hrvatskoj ga koordinira JRS – Isusovačka služba za izbjeglice. Osnovni cilj je educirati mlade o izbjeglicama te ih senzibilizirati što pridonosi boljoj inkluziji novih članova našega društva, kaže Dijana Požgaj. Više…

Umjetničko izražavanje može imati i terapeutski učinak tijekom rada od kuće i nedostatka društva, jer učenici mogu izraziti svoje osjećaje kroz kreativni proces. Za Elu Leskovšek učenje na daljinu je bio pravi izazov kako likovnu umjetnost približiti učenicima s posebnim potrebama. Više…

Svjetski dan animacije obilježava se od 2002. godine u spomen na dan kada je 1892. u Parizu organizirana prva projekcija animiranog filma. Jasmina Purgar u sklopu nastave informatike provela je aktivnosti stvaranja kratkog animiranog filma povezujući pritom znanja iz više nastavnih predmeta s vještinama rada na računalu. Više…

Digitalno zrele škole temelje se na razvoju digitalne infrastrukture, ali i na stjecanje kompetencija didaktičko-metodičke uporabe IKT. Zbog toga, u svrhu osuvremenjivanja odgoja i obrazovanja u školi se provodi dvogodišnji Erasmus+ projekt pod vodstvom Irene Bando. Više…

Jačajmo zdravlje u osnovnoj školi je naziv projektnog odgojno-obrazovnog rada koji se odvijao kod interesne aktivnosti Fit školarac. Uključeni su bili učenici drugog razreda. Lea Košak odabrala je temu o zdravlju uglavnom zbog proživljavanja teških vremena u posljednjoj godini dana zbog epidemije COVID-a 19. Više…

U članku Ljubice Klanac opisana je projektna suradnja dviju škola, OŠ prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Starog i OŠ Ivana Brlić–Mažuranić iz Orahovice povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige pod nazivom Razlistaj se. Više…

Marjetka Hočevar je provela istraživanje u kojem se usredotočila na obiteljski život i provođenje zajedničkog vremena u drugom valu epidemije. Rezultati su pokazali da su učenici u tom razdoblju proveli više korisnog vremena s roditeljima nego inače. Vjerujem da će to iskustvo doprinijeti cjelovitijem razvoju djece i boljem uspjehu učenika, kako na nastavnom tako i na cjeloživotnom području. Više…

Jedna od brojnih aktivnosti kurikuluma Gimnazije Sesvete je i obilježavanje Međunarodnog dana sreće (20.ožujka). Sonja Jordanić Golub i Božana Sertić kao stručne suradnice osobitu pažnju posvećuju očuvanju i jačanju mentalnog zdravlja učenika. Kroz radionicu „Za mene je sreća“ nastojalo se potaknuti učenike da prepoznaju aktivnosti koje ih čine sretnijima te da uvide važnost konstantnog ulaganja u mentalno zdravlje što doprinosi psihološkoj otpornosti u ovim izazovnim vremenima.Više…

Znamo da iskustva obogaćuju i snažno se utiskuju u naše sjećanje. Stoga suvremene metode poučavanja, posebno iskustveno učenje, u tome igraju važnu ulogu. Suzana Petek svake godine sa svojim učenicima sudjeluje u projektu u kojem upoznavaju države Europske unije. Više…

U članku pod naslovom Prirodoslovni dan u šumi predstavljene su aktivnosti koje su se izvodile u šumi. Najljepše aktivnosti su one koje su u neposrednom kontaktu s prirodom. Također, Tea Zagorc upoznaje nas s jogom kao znanost o čovjeku. Znamo kako današnji način života brojnoj djeci onemogućuje da se u dovoljnoj mjeri kreću na zdrav i prirodan način. Više…

U predškolskom razdoblju odgojitelji postaju sve svjesniji važnosti rane pismenosti. U vrtiću stvaramo ugodno i podržavajuće okruženje u kojem možemo graditi na složenom procesu koji se sastoji od čitanja, pisanja, govora i slušanja. Tjaša Ovniček govori o ciljevima s područja jezika. Više…

Gordana Lohajner

Početno opismenjavanje

uz pomoć osjetila

Aleksandra Žarković Preac

Sažetak

Početno opismenjavanje namijenjeno je učenicima koji uče slova i pripremaju se za funkcionalnu pismenost. Ona ovisi o tome koliko su dobro učenici završili opismenjavanje. U početnom opismenjavanju posebnu pozornost posvećujem vizualnom razaznavanju, glasovnom prepoznavanju, grafomotorici. U vizualnom razaznavanju mnoga djeca pogrešno pišu velika slova. Često imaju i problema s različitim malim slovima, koja su različito orijentirana (b-d, p-b, p-g). Iz ovoga slijedi da je sposobnost razlikovanja slova povezana s orijentacijom. Učenici imaju mnogo poteškoća u glasovnom razlikovanju riječi, što utječe na uspješnost čitanja i pisanja. Zato početne vježbe opismenjavanja provodim cjelokupno sa svim osjetilima.

Ključne riječi: opismenjavanje, osjetila, funkcionalna pismenost, diferencijacija.

1. Uvod

Kao učiteljica u prvim razredima osnovne škole, ustanovila sam da je manje od polovice djece pri ulasku u prvi razred adekvatno razvila predčitačke i predpisačke vještine. Zato razvijam poticajno okruženje i pritom iskorištavam brojne mogućnosti koje nam pruža naš svakodnevni život. Često se susrećem s problemima koji prate opismenjavanje. Provodim puno vremena pronalazeći relevantne sadržaje i aktivnosti. Neke sadržaje dobila sam na edukacijama, neke sam našla u knjigama i časopisima, neke sam sastavila samostalno. Željela bih vam predstaviti primjere dobre prakse.

2. Najvažnije vježbe za razvoj osjetila

Vizualne percepcije razvijam izvođenjem vježbi u kojima učenici traže iste ili različite predmete ili slike. Traže predmete iste boje ili nijanse. Traže nedostajuće elemente.

Slušne percepcije razvijam sa slušanjem različitih zvukova (pretakanje vode, presipanje sjemena, metalni zvukovi, kidanje papira …).

Kušanje ima vrlo moćan učinak na pamćenje. Zato potičem učenike da uče kušajući kiselo, slano, slatko, gorko, prepoznajući voće …

Mirisne percepcije kod učenika razvijam prepoznavanjem različitih začina, meda, voća …

Taktilnu percepciju potičem s identificiranjem predmeta, osoba, dodirivanjem različitih materijala (krupice, pliš, zrnje itd.).

Davanje uputa

Prvo dajem učenicima jednostavne upute (s jednom ili dvije informacije), zatim informacije sa zahtjevnijim uputama (tri, četiri informacije), a zatim informacije sa suprotnim uputama (učenik radi suprotno od onoga što čuje).

Vježbe za početno opismenjavanje

Svaki učenik ima individualne sklonosti u učenju, pa su i opismenjuju različitom brzinom i na različite načine. Neki od njih već su razvili određene vještine i stoga brže prelaze s rješavanja jednog zadataka na drugi. Upravo zbog toga na početku novih sadržaja uvijek provjerim njihovo predznanje i ponovimo vještine prethodnog sata. Učenici koji nisu savladali vještine prethodne lekcije, ponavljaju je s jednostavnim zadacima. Rad diferenciram tako da u njega uključujem različite metode rada i izazove.

Vertikalna linija: Donesem žutu loptu (sunce) u krug. Pitam učenika na što ih podsjeća žuta lopta. Kada pogode da je to sunce, stanem na stolicu i pokažem gdje je sunce. Također učenici prstom pokažu sunce, a zatim loptu spustim na pod. Učenici, međutim, polako spuštaju prst i pokazuju put lopte.

Ponavljam vježbu izlazeći na travu s učenicima. Učenici s prstom ocrtavaju put rasta trave odozdo prema gore. U učionici traže predmete koji imaju vertikalne linije i povlače prst preko njih.

Položim na pod list iz bloka i gore nacrtam žuto sunce i zelenu travu odozdo. Žutom bojom učenici crtaju vertikalne crte i istodobno ponavljaju: »Odozgo prema dolje.« Kada svi učenici nacrtaju okomite linije odozgo prema dolje, ja uzmem zelenu boju i nacrtam liniju odozdo prema gore. Svi učenici to ponove, istodobno glasno ponavljajući: »Odozdo prema gore.« Pazim da učenici ne okreću list te da pravilno drže olovku.

Vodoravna linija: Donesem dvije staklene čaše u krug, jedna je do polovice napunjena vodom. Čaše pažljivo idu u krug, a svaki učenik prelijeva vodu iz jedne u drugu. Kada svi učenici završe prelijevanje, vodim razgovor o vodi u čaši kako bih došli do pojma vodoravan. U učionici traže predmete koje imaju vodoravne linije i crtaju prstom po njima.

Postavim list u sredinu kruga i nacrtam jabuku s desne strane, a leptira na lijevoj strani. Nacrtam vodoravnu liniju od jabuke do leptira crvenom bojom i govorim: »Vodoravna linija.« Vježbu ponavljaju svi učenici istodobno govoreći: »Vodoravna linija.« I ovdje pazim da učenici ne okreću list te da pravilno drže olovku.

U sredini kruga također postavim kutiju s poveznim kockama i sastavim dvije kocke, sljedeći učenik dodaje kocku i pazi da linija ostane vodoravna. Učenici sastavljaju dugu vodoravnu liniju. Vježbu možemo završiti tako da učenici u krugu oduzimaju kocke.

Lijevo, desno: Donesem pladanj narezanih crvenih jabuka u krug. Učeniku koji sjedi pored mene dam pladanj, a lijevom rukom uzmem krišku jabuke i pojedem je. Učenici jedni drugima predaju pladanj i svaki učenik s lijevom rukom uzme krišku jabuke pojede je.

Uzmem plišanog leptira u desnu ruku. Predam ga učeniku koji sjedi pored mene. Mora ga uzeti desnom rukom. Zadatak je gotov kad opet dobijem leptira.

Uzmem pladanj s krupicama i nalijepim jabuku s lijeve strane, leptira s desne strane. Učenici povlače liniju s prstom i izgovaraju: »S lijeva na desno,« da utvrde oba pojma. Ako učenik pogriješi, vježbu pravilno ponovi. Zadatak je završen kada svi učenici odrade vježbu.

Uzmem kartončić s crvenom i plavom štipaljkom. Predam je učeniku s moje lijeve strane. On uzme jednu štipaljku i kaže: »Crvena štipaljka je na lijevoj strani.« ili: »Plava štipaljka je na desnoj strani.« Podigne štipaljku i preda je sljedećem učeniku.

Duge i kratke riječi:  Stavim dugu i kratku vrpcu u sredinu kruga. Izaberem dva učenika. Jedan ima vrlo dugo ime, a drugi vrlo kratko. Svaki od njih kaže svoje ime. Kažem učenicima da je svaka vrpca za jednog učenika i pitam ih uz koju bi se vrpcu postavili učenici. Kada utvrde da je dugačka vrpca za dugačka imena, a kratka vrpca za kratka, svaki učenik se postavlja u red k vrpci koja označava duljinu njegovog imena. Zajedno zaključimo kojih imena u našem razredu ima više.

Vrpce ostaju u sredini kruga, a ja dodam različite predmete. Uzmem predmet, imenujem ga i otkrijem je li riječ duga ili kratka. Postavljam ga ka odgovarajućoj vrpci. Vježbu nastavlja učenik s moje lijeve strane. Ostali učenici tiho prate rad i utvrđuju je li zadatak obavljen pravilno. Pomažem učenicima koji imaju poteškoća.

Vježbu nadograđujemo tako da učenici sa zavezanim očima opipavaju predmete koje smo prethodno razvrstali. Oni imenuju predmet i kažu je li riječ duga ili kratka. Ostali učenici, odmičući dlanove, pokazuju duljinu riječi.

Vježbe u slogovanju: Učenici ustanu i stupaju u mjestu. Čekam da svi uđu u jednakomjerni ritam. Učenici se pozdravljaju i prenose loptu. Pozdrav je gotov kada lopta dođe natrag do mene. U ritmu izgovaram: »Ja sam Aleksandra.« Učenici ponove: »Vi ste Aleksandra.« Zatim učenik s moje lijeve strane nastavlja. Igra se može igrati i pljeskanjem. Svaki učenik utvrdi koliko je puta zapljeskao.

Nastavljam igru tako da npr. zapljeskam dva puta. Ustaju svi učenici koji u imenu imaju dva sloga. Istodobno provjeravam jesu li ustali pravi učenici.

Robota stavim u krug. Učenicima kažem da robot robotski govori rezanjem riječi. Robotski pozdravim učenike (po-zdra-vlje-ni). U sredini kruga su zatvorene posude koje sadrže hranu jakog mirisa (jagode, med, cimet, lavanda, polovica limuna, banana, kiseli krastavci, kobasica …). Učeniku na lijevoj strani dam robota, on odabere jednu posudicu, otvori je i pomiriše, te robotski kaže riječ. Zatim daje robota sljedećem učeniku. Pomažem učenicima koji imaju poteškoća.

Mjerimo riječi: U krug donesem pladanj s krupicama. Izgovorim svoje ime i vučem prstom preko krupica. Dajem pladanj učeniku s moje lijeve strane koji izmjeri duljinu svoga imena crtanjem linije.

Sličice stavim u sredinu kruga tako da je dio slika sakriven. Svaki učenik ima napravljenu zvečku od sjemena. Odabere jednu sličicu i presipanjem sjemena u zvečku označi duljinu riječi. Učenici zvukom određuju je li riječ duga ili kratka. Kad svi učenici završe, sličice se zamijene tako što ih daju lijevom susjedu.

Vježbe za prepoznavanje glasova: Lopta (žoga) putuje u krug. Desnom rukom se rukujem i pozdravim učenika s moje lijeve strane, a lijevom rukom mu pružim loptu. Kada mi se lopta vrati, učenici riječi lopta određuju prvi glas, tako da ga naglašavaju i lagano razvuku. Zatim ponovimo vježbu tražeći druge riječi koje počinju s glasom ž.

Zakotrljam loptu nekom od učenika. On kaže svoje ime i naglašava prvi glas, tražimo i druge riječi koje počinju tim glasom. Učenik nastavlja igru prebacujući loptu sljedećem učeniku. Ponavljamo i vježbu za posljednji glas u imenu.

Učenicima podijelim predmete, koje potom polože ispred sebe. Kažem učenicima da bih željela kupiti predmet od učenika s moje lijeve strane. Učenik kaže da ga poklanja ako pogodim prvi i posljednji glas. Igru promijenimo tako da učenicima kažem da bih željela kupiti predmet i izgovorim prvi i posljednji glas. Učenik koji ima takav predmet daje mi ga i sam nastavlja igru. Pravilo je da se svaki predmet kupuje samo jednom, tako da svi učenici stignu na red.

Sve ove vježbe izvodimo prvo za prvi glas, zatim za posljednji i na kraju za sve glasove koji su u određenoj riječi.

Kada učenici razviju orijentaciju, slušnu percepciju, svjesnost o glasovima, poslušaju upute, određuju duljinu riječi, razvijaju vizualne percepcije, započinjemo s čitanjem slova. U učenju slova također se pomažem svim osjetilima, kao i pokretom i pjesmicama koje su navedene u knjizi Pismenost i razvoj svih osjetila.

5. Zaključak

Učenicima želim pružiti poticajne predčitačke i predpisačke aktivnosti u skladu s njihovim razvojem i u skladu s individualnim potrebama. Shvatila sam da ako učenici vrlo dobro usvoje predčitačke sposobnosti, imaju mnogo manje poteškoća s čitanjem i pisanjem. Naravno, u radu se moraju uzeti u obzir razlike među učenicima, pa se rad često vrši u manjim skupinama. Jednom kada utvrdim razlike među učenicima, lakše mi je prilagoditi nastavu. Naglašavam razigrani razvoj vještina koje prethode opismenjavanju, a time i razvoj pozitivnog stava prema opismenjavanju. U svom radu polazim od iskustvenog učenja. To povećava pamćenje i aktivnost učenika.

Učenike treba poticati na istraživanje, jer im se tako pokazuje da imamo povjerenja u njih i njihove sposobnosti. Time jačamo njihovu znatiželju, neovisnost, samopouzdanje i kreativnost.

6. Literatura

1. Heacox, D. (2009.):Diferencijacija za uspjeh svih
2. Doljak, M. (2012.): Individualizirano i diferencirano opismenjavanje u 1. razredu OŠ. Diplomski rad. Ljubljana: Pedagoški fakultet.
3. Štupnikar, M. (2010.): Opismenjavanje i razvoj svih osjetila

Fotografije (vlastiti izvor)

Tehnički dan – pečemo kekse

Alenka Plevnik

Sažetak

U vremenu rada na daljinu, odnosno nastave na daljinu, učitelji smo prisiljeni upotrijebiti svu inovativnost i metode rada koje učeniku omogućuju samostalan rad. Izvedba dana aktivnosti je jedan od načina rada kod kojeg si možemo dopustiti opuštenost. U članku ću vam predstaviti izvođenje tehničkog dana za učenike prvog razreda.

Ključne riječi: tehnički dan, škola na daljinu, učenici.

Abstract

At the time of online classes it became necessary for teachers to be innovative, trying to make use of all those methods that enable a child to start working as independently as possible. The project »activity days« is one such method, allowing us to work at a more relaxed pace. The article presents how a project day was organized and carried out for the first graders.

1. Uvod

U vremenu proglašene pandemije, kad su u Sloveniji zatvorili vrtiće i osnovne škole, učitelji razredne nastave koji predajemo prvim razredima, pripremili smo učenicima aktivnosti za prirodoslovne, sportske i kulturne dane.

U prosincu smo za djecu pripremili tehnički dan. Željeli smo, da učenici zajedno sa svojim roditeljima na zabavan i kreativan način upoznaju Svetog Nikolu i Djeda Božićnjaka, te kroz priče upoznaju značenje prijateljstva, bliskosti i međusobne pomoći.

2. Dani aktivnosti u osnovnoj školi

Nastavni plan prvoga razreda osnovne škole predviđa izvođenje drugih oblika rada s učenicima, a tu spadaju kulturni, sporstki i tehnički dan. Dani aktivnosti dio su obaveznog programa i predstavljaju međupredmetnu povezanost određenog predmeta i discipline. Učitelji aktivnosti planiramo na aktivima na početku školske godine, tako da ih možemo uključiti u plan rada škole.

Dani aktivnosti predstavljaju 15 dana aktivnosti u vremenu nastave, a pojedinačni dan se izvodi u opsegu 5 školskih sati. Po planu rada u prvom razredu imamo 4 kulturna dana, 3 prirodoslovna dana, 5 sportskih dana i 3 tehnička dana.

Konceptom dana aktivnosti, koji je usvojio Nacionalni kurikularni svet i Strukovni svet RS za splošno obrazovanje (1998), dani aktivnosti su planirani tako da potiču djetetovu znatiželju, kreativnost, samoinicijativu, samostalno promatranje, usvajanje iskustava i znanja za razvijanje spretnosti te samostalno rješavanje problema.

3. Planiranje tehničkog dana

Kako bismo učenicima i prvenstveno roditeljima olakšali rad za školu od kuće, te kako bismo im ponudili zanimljivije aktivnosti, odlučili smo kako ćemo u vremenu nastave na daljinu organizirati tehnički dan. Počeo je prosinac, najsvečaniji mjesec u godini, mjesec pun očekivanja i čarolije. U domovima iz naših kuhinja miriše po svježe pečenim kolačima i keksima.

Odluka da organiziramo tehnički dan baš u ovo vrijeme nije bila teška. Tema dana aktivnosti povezana je s praznicima. Djeca će kod kuće s roditeljima upoznati priču o božićnim štrudlama, peći će kekse i kolače, razgovarati o nadolazećim praznicima, njihovom značenju i tradiciji.

4. Izvedba tehničkog dana na daljinu

Za nesmetanu izvedbu smo roditeljima na e-mail dan prije poslali popis svih sastojaka, koje će trebati sljedeći dan kod pečenja keksa.

Uvod u tehnički dan je bila priča o božićnim štrudlama, koja svojom poukom djeci poručuje kako biti sam nije lijepo i ugodno. Svatko želi imati prijatelje, svatko želi imati društvo jer je tako sve mnogo ugodnije i lakše.

Slika 1. Recepti

Za tu priliku smo učiteljice prvih razreda snimile videosnimak. Snimkom smo detaljno pokazale izradu tijesta za božićne štrudle i kekse.

Slika 2. Priprema videosnimka              Slika 3. Prikaz rada

Učenici su u svojoj domaćoj okolini, uz pomoć roditelja ili starije braće i sestara, pekli i stvarali dobrote, kojima su se zasladili u nadolazećim svečanim danima. Kao dokaz o uspješno obavljenom tehničkom danu, učenici su poslali fotografije dobrota koje su pripremili. Pošteno su nam rasle zazubice kod pregledavanja slastica.

Slika 4. Keksi1                               Slika 5. Keksi2

Slika 6. Keksi3

Za zaključak tehničkog dana, učenici su izradili novogodišnje ukrase, kojima će ukrasiti svoju sobu ili možda kuću. Izraditi će pahuljice iz papira. Ova aktivnost izrade ukrasa također je bila prikazana kratkim videom kojeg su pripremile učiteljice. Učenici su kao povratni informaciju poslali fotografije svojih radova i time je tehnički dan bio uspješno zaključen. Na sljedećoj video konferenciji upitali smo učenike i njihove roditelje o dojmovima tehničkog dana. Svi su pohvalili ideju, a nas učitelje time potaknuli k nastavku takvog načina rada.

Slika 7. Pahuljice iz papira         Slika 8. Šarene pahuljice

5. Zaključak

Slovenski pjevač Vlado Kreslin izvodi pjesmu naslova Sve se može. Izvođenjem tehničkog dana naziva Pečemo kekse, dokazali smo da se sve može. U slozi je moć i gdje je volja je put. Povratne informacije učenika i njihovih roditelja bile su pozitivne te su se svi na praznicima častili pečenim dobrotama.

6. Literatura

1. Dnevi dejavnosti (1998). Nacionalni kurikuralni svet in Strokovni svet Republike Slovenije za splošno izobraževanje. Pridobljeno https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf, 4. 12. 2020

Učiteljeve strategije čitanja

Alenka Petrič

Sažetak

U ovom članku predstavit ću vam koliko je čitanje važna vještina i kako utječe na naš život. Objasnit ću koje metode čitanja učitelj koristi u poučavanju svojih učenika, na što mora biti oprezan, na koji način pristupa učeniku, kako bi učenik odmah zavolio čitanje. Učitelj mora biti strpljiv, posebno na samom početku učenja, kako se učenik zbog nestrpljivosti ne bi umorio od čitanja, da mu koncentracija ne bi oslabila, misli pobjegle. Tada bi se učenik mogao brzo obeshrabriti i prestati čitati. Učitelj tako majstorski vodi učenika do spoznaje, da čitanje donosi radost, sreću, ushićenje, doživljavanje drugih imaginarnih svjetova i mašte. Opisala sam i svoje poglede, zapažanja i strategije čitanja kod svojih učenika u osnovnoj školi.

Ključne riječi: usredotočenost, trening čitanja, motivacija čitanja, razumijevanje čitanja, koraci učenja čitanja.

1. Uvod

Čitanje ima veliko značenje, jer nam je potrebno na svakom koraku našega života. Djeca proučavaju slikovnice kao mališani, a zatim napreduju do sve složenijih tekstualnih struktura. Čitanje nam stoga pomaže da shvatimo svijet u kojem živimo, jer je ono najvažnija društvena sposobnost potrebna u školi, ali i u igri. Učenje čitanja, naravno, nije mačji kašalj, već zahtjevna i opsežna aktivnost, koja zahtijeva vježbu i disciplinu. Učenici najprije moraju naučiti slova, način na koji ih zapisujemo te koliko ih ima, zatim moraju naučiti povezivati glasove u riječi, naučiti nove pojmove, susretati se s nepoznatim, teškim riječima i razumjeti pročitano.

2. Učiteljeve strategije čitanja kod učenika u osnovnoj školi

U osnovnoj školi učitelj uči djecu važnosti pažljivog, polakog čitanja, čitanja polako riječ po riječ te važnosti praćenja interpunkcijskih znakova. Čitanje se usvaja svakodnevnim treningom, vježbom i to najmanje deset ili petnaest minuta dnevno. Kod savladavanja tehnike čitanja, učenik povezuje više riječi zajedno u smislene cjeline, rečenice, odlomke, a najiskusniji učenici povezuju i cijele dijelove stranica. Vježbajući čitati, učenici također savladavaju i bolju koncentraciju, brže razmišljanje i bolju integraciju podataka. Mogli bismo reći da mozak dobiva sve bolju kondiciju, a učenici bogate svoj rječnik, te šire svoje vidike.

Kad učenik ima poteškoća u praćenju teksta prilikom čitanja, učitelj savjetuje učeniku da pokrije tekst koji je već pročitao. Ako je potrebno, može si pomoći i prstom, kartonom ili karticom za čitanje. Tijekom čitanja učenik naglas izgovara odgovarajuće riječi. Kod situacija gdje učenik riječi pročita prvo tiho, a tek onda naglas, gdje mu učitelj riječi otkriva po slogovima ili je učenik sam otkrije prstom te kasnije sastavi glasove, gdje učenik prelazi očima preko lista ili čita pogrešnim redoslijedom, učitelj mu izradi karticu za čitanje, gdje je otkriven samo jedan pojedinačni redak teksta.

Kod čitanja učenik se svjesno usredotočuje na tekst, osnažujući tako svoju usredotočenost, jer je ona iznimno važna za razumijevanje pročitanog. Bez usredotočenosti učenik neće moći pratiti ono što je pročitao. Čitanje književnih tekstova izvrstan je lijek za današnju opsjednutost multitaskingom, poput pisanja e-mailova dok učenik razgovara s nekim putem interneta, drugim krajičkom oka nadgleda svoj telefon i istodobno provjerava obavijesti na društvenim mrežama. Takva navika kod učenika odvlači pažnju i smanjuje produktivnost.

Svakodnevnom vježbom čitanja učenik postaje sve bolji, a čitanje sve brže. Prednost brzog čitanja je u ritmu i tečnom, brzom čitanju, što ne dopušta mozgu da razmišlja o drugim stvarima, pa su učenici pribraniji i posljedično čitaju brže i s razumijevanjem. Sporiji čitatelj brže se umara zbog višekratnog zaustavljanja, ponovnog čitanja te nestrpljivosti kod samog čitanja. Koncentracija mu slabi, a misli bježe negdje drugdje, pa ne može slijediti značenje pročitanih riječi. Učenici koji su već stekli tehniku brzog čitanja, kažu kako bismo brzo čitanje mogli usporediti s gledanjem filma, jer se učenicima cijela priča otkriva u kratkom vremenu, a događaji o kojima čitaju kao da su doživljeni.

3. Zaključak

Sama kod nastave slovenskog jezika primjećujem da čitanje baš i nije nešto što bi učenici u potpunosti željeli. Često nailazim na otpor prema čitanju i neodobravanje, posebno u višim razredima, što je posebno zanimljivo, a najvjerojatnije zbog toga dolazi zbog trenutnog okruženja učenika brojnim tehnikom, tehnologijom te društvenim mrežama. Kad primijetim da je učenik nesiguran ili odbija čitati, potičem ga da on pročita kraće ili laganije riječi, a ja ću mu pomoći pročitati one teže i duže. Na taj način se tijekom čitanja teksta međusobno izmjenjujemo i nadopunjujemo, učenik i ja. Učenik ponavlja riječ koju sam pročitao naglas. Također primjećujem, da su učenici loši u samostalnim vježbama čitanja i treninzima, jer ne čitaju redovito sami, što na kraju rezultira lošim i neučinkovitim čitanjem te nerazumijevanjem pročitanog, što dovodi do otpora i neodobravanja.

Svakodnevno motiviram svoje učenike ali svjesna sam, da neću uspjeti pridobiti nekoga tko čitanju pristupa s otporom, jer  ako upotrijebim prisilu, naletjet ću na još veće učenikove prepreke i blokade. Stoga pokušavam motivirati i nadahnuti pojedine učenike, usmjeravajući ih prvo na teme, sadržaje koji ih čine sretnima u životu. Savjetujem da prvo pročita kratke članke, časopise i slično. Svjesna sam da djeca dolaze iz različitih obiteljskih okruženja. Mnogi učenici u obitelji nemaju primjer i uzor dobrog čitatelja, pa kod takvih slučajeva slušam svoju intuiciju i pokušavam otkriti na kojoj je razini čitanja učenik trenutno, a zatim mu pristupam u skladu s tim.

4. Literatura

1. 10 koristi branja. (12. 7. 2017). http://www.minipoliglotini.com. https://www.minipoliglotini.com/blog/posts/10-koristi-branja-
2. Krumpačnik, N. Branje je zakon!: spoznajte 11 vsakodnevnih koristi branja, ki jih podpira znanost. (19. 2. 2018). motiviran.si. https://motiviran.si/branje-11-koristi-ki-jih-podpira-znanost/
3. Pospešeno branje, trening za možgane. (30. 9. 2014). zdravo.si. https://www.zdravo.si/hitro-branje-zdravo-si/

Od ilustracija do novih priča

Manca Pezelj Berger

Sažetak

Isto kao i roditeljsku ljubav, djeca trebaju i umjetnost. Mark Twain napisao je da čovjek koji ne čita nema nikakvu prednost u odnosu na onoga koji ne zna čitati. Kada djeci pričamo o čitanju, pričamo priče o divnim putovanjima u različite svjetove i pobuđujemo njihovu znatiželju. Dječja znatiželja saveznik je svakog učitelja, a umjetnost je – u mom članku su to ilustracije –  sjajan alat za učitelje. Ilustracije ponekad trebaju riječi, koje stvaraju nove priče. Koliko učenika ima u učionici, toliko priča možemo dobiti njihovim sudjelovanjem. Djeca mogu upoznati važnost čitanja na ugodan način, a čitanje sve više potiče njihov kognitivni i emocionalni razvoj. Istodobno je važno objasniti pojedine priče i voditi promišljen razgovor o njima. Pomoću njega poboljšavamo djetetovo rasuđivanje te mu tako nudimo uvjete za razvoj više razine moralne prosudbe. Za poticanje čitanja potreban je promišljen pristup: u početku to mogu biti razumljivi crteži koji kasnije traže razmišljanje, raspravu. Zašto knjige mogu biti zabranjene, zašto su ih spaljivali ili možda knjige također tuku? Ili ih tučemo brojnim ekranima koji djeci oduzimaju vrijeme? S pet ilustracija započela je nova knjiga pod olovkom mojih učenika.

Ključne riječi: ilustracije, priče, stvaranje, suradnja, značenje čitanja.

Uvod

Britanski spisatelj Philip Pullman koji je 2005. godine primio nagradu Astrid Lindgren napisao je da djeca trebaju umjetnost, priče, pjesme i glazbu jednako kao što trebaju ljubav, hranu, svjež zrak i igru. Dolazi i do zanimljivog otkrića: „Ako djetetu ne date hranu, šteta brzo postaje vidljiva. Ako ne dopustite djetetu da ima svjež zrak i igru, šteta je vidljiva, ali ne tako brzo. Ako djetetu ne pružite ljubav, šteta se možda neće vidjeti nekoliko godina, ali je trajna. Međutim, ako djetetu ne date umjetnost i priče, pjesme i glazbu, štetu nije tako lako uočiti, ali ipak postoji. Polje umjetnosti im je poput tamne strane mjeseca! “

Kako od ilustracija do priča i značenja čitanja?
Budući da su mi roditelji u mladosti poticali interes prema knjigama, ovu ljubav imam u sebi. Razmišljam kako bih je mogla prenijeti dalje. Došla sam na ideju kako dodatno potaknuti čitanje u razredu.

Ilustracije predstavljaju prvi kontakt djece s knjigama. Odlučila sam pomoću njih učenike navesti na stvaranje vlastitih priča te da nakon razgovora s njima shvate značenje čitanja. Kad govorimo o čitanju, pričamo priče o putovanjima u različite svjetove. U razredu ovo putovanje prikazujem kao čarobno, neponovljivo, ugodno, zanimljivo, zabavno i opuštajuće. U nježnim godinama djeca su posebno znatiželjna, a radoznalost smatram bliskim suradnikom. Svjesna sam da „čitanje potiče dječji kognitivni i emocionalni razvoj“ (Kropp 2000, str. u predgovoru), te da „čitanjem, razgovorom, razmišljanjem, reprodukcijom individualnih mladenačkih problema poboljšavamo djetetovo i adolescentsko razmišljanje te mu tako nudimo uvjete za razvoj višeg stupnja moralne prosudbe. ”(Vidmar 2017, str. 14).
Kako sam započela s radom? U razred sam donijela veliku mapu. Pomalo tajanstvenim glasom i posebnim osmijehom rekla sam da su u njoj skrivene ilustracije kojima treba dati sadržaj, priču. Nakon toga uslijedilo je pitanje što misle, o čemu govore ilustracije skrivene u mapi. Dječja lica pokazala su da nemaju pojma o čemu se radi, ali pokazali su interes jer ipak su djeca nezaustavljivo znatiželjna. Učenike sam pridobila na svoju stranu te sam se sad morala samo pobrinuti da stignemo do cilja, do novih priča koje će učenicima ostati u sjećanju i potaknuti ih na redovito čitanje. Uslijedilo je kratko objašnjenje. Pogledali smo slike i razgovarali o njima. Učenici su metodom suradničkog učenja morali pisati priče. Pet ilustracija zahtijevalo je manji intelektualni napor. Učenici su postali književnici. Dodijeljeni rad shvatili su vrlo ozbiljno i entuzijastično.

1. Strip

Komentar: Dobar strip ima barem dvostruki učinak. Slika je ukras teksta i opis nekog životnog događaja. Među učenicima strip je naišao na veliko odobravanje jer ih je podsjetio na vječne svađe koje sve obitelji ovoga svijeta proživljavaju prije spavanja. Ali ipak sam morala sama upozoriti na poantu ilustracije, glavnu ‘glumicu’ sa slike – knjigu, koja je izazvala zadovoljstvo, kako majci, tako i sinu. Također sam naglasila da stripovima obično nije potreban dugačak tekst, ali da bi učenici iz njega ipak trebali napisati priče. Sve su bile slične i s istom porukom: “I mi se svađamo.”

Slika 1. Poznata priča 

2. Ilustracija

Upute su bile jednostavne. Voljela bih čitati priče o tome zašto su se bake skrile ispod stola prepunog zanimljivih knjiga.

Komentar: Jedna od curica odmah je rekla: “Bake se smiju.” To je bilo sve. Potvrdila sam i podsjetila djecu da sastave vlastitu priču. Koliko se kreativne energije prosulo kroz učionicu dok smo upoznali nove bajke na tu temu. Saznali smo da bake jako vole knjige i da također vole pričati bajke, da se jedna od baka razboljela i više ne može čitati. Predložila sam da je posjeti grupa djece te joj čita pola sata te da o tome napišu priču za školske novine. Tako je i bilo. Baka je bila sretna, kao i djeca koja su dobila slatkiše i dobar osjećaj da pomažu starijima, dok je razred dobio nove priče na temu baka.

Slika 2. Bake koje se smiju

3. Ilustracija

Komentar: Treću sliku odmah je prepoznao jedan od učenika koji je istaknuo da vuk i Crvenkapica ipak nisu čitali knjige. Lijepo je obnovio priču, zaradivši pohvale. No, nismo otišli dalje od spoznaje da vuk i djevojčica s crvenom kapom mogu zajedno čitati knjige. “Knjiga zbližava” nazvali smo simpatičnu ilustraciju i saželi da knjiga ponekad povezuje čak i ono za što mislimo da se ne može povezati, iako u bajci. Zato su bajke tako lijepe. I stvorile su se nove priče.

Slika 3. Knjiga zbližava

4. Ilustracija

Komentar: Pitala sam učenike što prikazuje slika 4. Odgovor je bio kratak: „Djeca čitaju.“ Pozvala sam ih da bolje pogledaju. Tek tada su shvatili da je na slici bijelac, crnka i azijatkinja, a jedna od djevojčica bila je u invalidskim kolicima. Razgovarali smo o razlikama među ljudima. Shvatila sam da većina djece zna samo to da u školu idu samo djeca. Ne razdvajaju ih na bijele, žute, crne ili one koji su nečega lišeni u životu. Pohvalila sam ih. Prekrasno iskustvo za djecu i za mene. Zanimljive su bile i njihove priče.

Slika 4. Učenici su samo – djeca

5. Ilustracija

Komentar: Peta slika bila je najzahtjevnija. Dječak je smatrao da objekt na slici nije knjiga i njegova je priča skrenula pozornost na nindže. Tri mutirana ratnika kornjača vježbaju udarce. Vidio je to u jednom ‘odličnom’ filmu, i rekao da će spasiti svoje mjesto od zlog poglavice. Nisam imala komentara, samo sam rekla razredu da su ponekad, pa čak i danas, neke knjige zabranjene, spaljene na gomilama, a na ovoj ilustraciji knjiga je pretučena. Naravno da sam očekivala djetetovo zašto. Također smo razgovarali o činjenici da nove akvizicije, poput televizije, računala i pametnih telefona svima oduzimaju dragocjeno vrijeme. Vrijeme za druženje, igru na otvorenom, razgovor ‘uživo’ kod kuće i s prijateljima i dragocjeno vrijeme za čitanje knjiga. Zajedno smo odlučili ilustraciji dati naslov Tko tuče knjigu?. Jedna od curica odgovorila je u skladu s mojim očekivanjima: „Ekrani, pametni telefoni!“ Ovim je odgovorom započela žestoku raspravu. Djeca su branila svoja mišljenja. Najviše su naučili iz pete slike. U ovom su slučaju njihove priče bile drugačije, ali poruka je bila jasna: knjige se ne tuče.

Slika 5. Tko tuče knjigu?

Zaključak

Vrijeme utrošeno na ilustracije i priče prebrzo je prošlo. Još je ostalo malo vremena za zaključni dio, to je dječji odgovor na ono što je bila poruka današnjeg sata. Svi su željeli odgovoriti na pitanje, a odgovori onih koji su dobili priliku saželi su moju želju: danas smo razgovarali o knjigama, tim našim prijateljicama, koje uslijed brojnih suvremenih ekrana  premalo uzimamo u ruke. Stvorili smo priče koje ćemo povezati u knjigu našeg razreda. Prije kraja školske godine dobit će još naslov. Pri dodjeli svjedodžbi i pohvala uslijedit će iznenađenje: svaki učenik će moći ponijeti kući po jedan primjerak knjige. Sigurno će ovo biti ‘sveta knjiga’ za djecu i roditelje. Dobri stari Mark Twain bio bi zadovoljan s nama.

Literatura

1. Kropp, P. (2000). Vzgajanje bralca: Naj vaš otrok postane bralec za vse življenje. Tržič. Učila.
2. Vidmar, J. (2017). Spodbujanje razvoja vrednot s pomočjo mladinske problemske literature. Založba Miš, Dob.
3. http://www.alma.se/en/Award-winners/2005-Philip-Pullman/
4. https://astridlindgrenmemorialaward.wordpress.com/2015/12/17/children-need-ar
   

Obiteljsko čitanje

Daniela Čalušić

Sažetak

Svi se rado prisjetimo kako su nam mama ili baka, možda sestra ili brat čitali bajku koju smo toliko voljeli pa smo ju željeli slušati stalno ispočetka? Bajke su vrlo korisne za djecu i njihov razvoj.

Obitelj ima značajan utjecaj na razvoj djetetove pismenosti. „Stručnjaci danas posebno ističu važan utjecaj obiteljskoga okruženja na razvoj individualne pismenosti: djeca koja su dobila više poticaja na polju pismenosti u kućnom okruženju uspješnija su u opismenjavanju i učenju.“ (L. Knaflič, 2009., str. 5). U nižim razredima osnovne škole čitanje i pripovijedanje vrlo su važni. Primijetila sam kod djece koja nauče čitati, kako njihovi roditelji više ne sudjeluju u zajedničkom čitanju. U ovom radu predstavljam načine motiviranja obiteljskog čitanja.

Ključne riječi: obiteljsko čitanje, motivacija, slikovnice.

Uvod

“Ako želite imati pametnu djecu, ispričajte im bajke. Ako želite imati još pametniju djecu, ispričajte im još više bajki “(A. Einstein).

M. Grginič (2006) piše, da bi se čitanje naglas djeci trebalo odvijati od rođenja i trajati do djetetove osam godina, čak i kad već nekoliko godina samostalno čita (L. M. Morrow, 2001; u Grginič, 2006).

Škola igra važnu ulogu u razvijanju motivacije za čitanje, ali dijeli je i s roditeljima i drugim čimbenicima (knjižnica, vršnjaci). Zahvaljujući roditeljima djeca se upoznaju sa svojim prvim knjigama (S. Pečjak, N. Bucik, A. Gradišar, C. Peklaj, 2006).

Mlađoj djeci trebali bi čitati roditelji, bake i djedovi, braća i sestre. L. M. Morrow (2001., u Grginič, 2006.) podsjeća, kako bi čitanje trebalo postati običaj u isto vrijeme i na istom mjestu svaki dan, po mogućnosti navečer. Vrijeme prije spavanja je odgovarajuće za cijelu obitelj. Roditelji i djeca se smiruju, uspostavljaju redovito čitanje, naviku koja dugoročno utječe na dječje čitanje, jer navečer samostalno posegnu za knjigom. Roditelji moraju prihvatiti i ohrabriti dijete kao aktivnog člana obiteljskog čitanja, prihvatiti njegove komentare i pitanja, povezujući ih sa stvarnim iskustvima kad god je to moguće.

Priče pričamo svaki dan. Slušajući dijete uči, pripovijeda što se dogodilo, kome, kako, gdje. Kad pripovijeda o sebi nauči organizirati svoje misli odvajajući važno od beznačajnog. Shvaća da može pričati priče na različite načine. Čitanje je važno. Uvijek se čitalo djeci, a to je provjeren i učinkovit način prenošenja kulture, društvenih i ljudskih vrijednosti na mlade. Priča privlači djetetovu pažnju i održava znatiželju. Dijete želi slušati priče koje voli. Odrasli izvještavaju kako su naučili čitati i pisati kad su u ranom djetinjstvu iznova slušali priče. (Knaflič, 2009.)

Motivacija za čitanje

Slovenski istraživači S. Pečjak i A. Gradišar (2012) definirali su motivaciju za čitanje: „Motivacija za čitanje shvaća se kao sinonim za različite motivacijske čimbenike koji osobu potiču na čitanje, daju smisao procesu čitanja i tako pomažu pojedincu da ustraje u cilju i želji za ponavljanjem čitalačkog iskustva (da bi se ponovno doživjelo).“ (str. 71)

Obiteljsko čitanje

Stručnjaci potvrđuju da čitanje utječe na razvoj moždanih stanica, potiče kognitivni i emocionalni razvoj djece. Djeca koja odrastaju gledajući televiziju ne razvijaju jezične vještine kao što bi to učinila s čitanjem. Za to vrijeme između roditelja i djece pletu se emocionalne veze koje su važne za čitav život. Roditelji i obitelj igraju važnu ulogu jer ovo razdoblje karakterizira naglasak na iskustvenim aktivnostima koje doprinose razvoju pismenosti. Uz to oni imaju moć povezivanja djetetovih interesa u zajedničkome čitanju. Ako dijete voli plesati, u knjižnici možemo posuditi knjigu o plesu i ako je ikako moguće, biramo različite žanrove. Istraživanje je također pokazalo da su čitanje i pisanje povezani s djetetovim razvojem i to je složen proces učenja. Učenje čitanja i pisanja lakše je s dobrim poznavanjem jezika čemu pomažu čitanje i pripovijedanje odraslih, kao i razgovor o pročitanomu. Dijete proširuje rječnik, svoje horizonte te povećava interes za slušanje. (L. Knaflič, 2009.)

Svakodnevno se susrećemo s raznim oblicima tiskanoga materijala. Većina djece upoznaje se s raznim oblicima tiska prije polaska u školu i stječe neko iskustvo u opismenjavanju. Dok gledaju televiziju, djeca se susreću sa slovima na ekranu te dok čitaju oglase, novine i časopise koje dobivaju u kućnom poštanskom sandučiću. Obiteljske proslave pozivaju nas da napišemo pozivnice, čestitke, popis gostiju, itd. Kućanski poslovi poput kuhanja, kupovine, hobija prikladne su prilike za učenje o korištenju pismenosti. Sada su u mnogim obiteljima roditelji radili od kuće, a dijete je imalo priliku promatrati njihov rad pomoću računala, pisati izvještaje, račune. Dakle, djeca stječu iskustvo da čitanje i pisanje nisu povezani samo s učenjem, nego da je pismenost važna i za život. (L. Knaflič, 2009.)

Obiteljsko čitanje mora se nastaviti razvijati i kad je dijete već postalo samostalni čitatelj. Roditelji bi trebali poticati čitanje, razgovarati o pročitanom. U tom razdoblju roditelji utječu na daljnje čitanje djece

U predškolskom su razdoblju slikovnice najprikladnije za čitanje i pripovijedanje.

Kako prepoznajemo dobru slikovnicu?

• Ilustracije trebaju biti dovoljno bogate i detaljne kako bi priča mogla proizaći iz razgovora s djetetom.
• Teksta je malo (samo rečenica ili dvije po stranici).
• Tekst treba biti predvidljiv kroz ritam, rimu kako bi se djetetu olakšalo samostalno „čitanje“.
• Priča mora privući i odrasle i djecu.
• Sadržaj treba biti za djecu i o djeci tako da se mogu prepoznati.
• Izdržljiva knjiga koja podnosi grubo rukovanje (šivane knjige). (P. Kropp, 2000.)

Savjeti dobre knjige za početnike čitanja

– Jednostavan rječnik

Metoda pet prstiju (Košak Babuder, 2011):

• Odaberite knjigu koja vam se sviđa.
• Otvorite je u sredini.
• Pokušajte pronaći stranicu bez ilustracija ili slika.
• Počnite čitati s vrha. Nastavite čitati dok ne dođete do riječi koju znate.
• Stavite mali prst na nepoznatu riječ.
• Nastavite čitati. Svaki put kad naiđete na riječ koju ne znate, stavite sljedeći prst na nju.
• Ako vam ponestane prstiju prije nego što dođete do kraja stranice, knjigu je previše teško samostalno pročitati.
• Ako niste koristili nijedan prst, knjiga vam je vjerojatno prelaka.
• Ako ste potrošili manje od pet ili više od jednog ili dva prsta čitajući cijelu stranicu, knjiga je prikladna za vas.

– Ne previše teksta.
– Ilustracije bi trebale biti dio priče.
– Slova bi trebala biti relativno velika.
– Tekst bi trebao biti predvidljiv, ali ne toliko da bi bio dosadan. (P. Kropp, 2000.)

Primjeri dobre prakse

Adventske bajke

Iščekivanje božićnih blagdana za mene je posebno i emocionalno vrijeme. Djeca se također jako raduju božićnim blagdanima i čaroliji koju im možemo dočarati. Svake godine u prosincu učenicima pročitam više bajki, nego inače i odmah ujutro počinjemo čitati bajke uz svijeće. Ove godine zbog epidemije i školovanja na daljinu to nismo uspjeli, ali svakodnevno sam im snimala čitanje bajki i slala ih. Bilo je to adventsko vrijeme priča. Priče su mogli slušati sami ili s nekim od članova svoje obitelji. Svidjele su im se snimljene bajke o kojima smo kasnije razgovarali na videokonferenciji.

Dnevnik čitanja

Početkom školske godine učenicima sam podijelila dnevnike čitanja. Učenici čitaju najmanje 10 minuta dnevno, s roditeljima ili sami.

Čak i tijekom kućnog obrazovanja, učenici su nastavili čitati i prikupljati potpise za svaki pročitani dan. Kad su stigli do cilja, poslala sam im poštom bojanku sa čestitkom.

Čitanje bajki putem mrežne učionice

S učenicima smo čitali bajke putem mrežnih učionica. Tako smo započeli svaki tjedan. Dok smo čitali bajke u našem je društvu uvijek bio plavi medvjedić. Tog medvedića bi učenici u vrijeme bez epidemije nosili kući. Sa njim bi proveli nekoliko dana, čitali mu bajke i zapisivali ​​svoje pustolovine.

Suradnja s knjižničarom

Vrijedno je surađivati ​​s našim knjižničarima. Naša se knjižničarka rado odazvala suradnji i u više je navrata pripremila priču za učenike. Priča je bila tematski povezana s temom učenja o kojoj smo razgovarali tog tjedna. Budući da smo na satu likovne kulture imali zadatak izraditi hranilicu za ptice od otpadnoga materijala, naša je knjižničarka pripremila bajku Brin i kućica za ptice. Osim bajke, učenicima je predstavila i stručnu literaturu o pticama te im snimila kako kako izraditi kućicu od otpadnoga materijala. Učenici su napravili vrlo lijepe proizvode.

Bralna značka

U Sloveniji postoji projekt koji se zove Bralna značka. To je slobodna aktivnost za promicanje čitanja. Kroz videokonferencije nastavili smo pripovijedati i recitirati pjesme. Učenici knjigu ili pjesmu pročitaju sami ili uz pomoć roditelja i kasnije pripovijedaju i tako se mogao nastaviti taj projekt

Roditeljski sastanak

Suradnja s roditeljima je vrlo važna. Roditelji često trebaju smjernice o tome kako pomoći svojoj djeci tijekom opismenjavanja, posebno tijekom školovanja od kuće. Roditeljski sastanak posvetila sam čitanju i pisanju. Na taj sam način mogla naglasiti važnost čitanja i pisanja čak i dok su kod kuće.

Zaključak

Tijekom školovanja na daljinu svoju radost čitanja podijelila sam s učenicima. U ovo doba oluje učenici su mogli pronaći mir dok su slušali bajke. Budući da su razlike tako velike, ponegdje je čitanje rutina, dok u drugim obiteljima nema mjesta za čitanje. Mislim da je većina roditelja danas svjesna važnosti čitanja za svoju djecu. Zajedničko čitanje ili pripovijedanje prilika je da budemo zajedno s djetetom i da se zajedno dobro zabavimo.

Literatura

1. Grginič, M. (2008). Vsak po svoji poti do pismenosti. Mengeš. Izolit.
2. Grginič, M. (2006). Družinska pismenost. Domžale: Izolit.
3. Bucik N., Grosman M., Kovač P., Štefan A., Marjanovič Umek L., Zupančič M., Knaflič L., …, T. Pogačar (2003). Beremo skupaj: priročnik za spodbujanje branja. Ljubljana. Mladinska knjiga.
4. Jamnik T. (1998). Knjižna vzgoja. Ljubljana. Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
5. Knaflič L., Bucik N., Lukan M., Štefan A., Mlakar I., Svetina P., …, Jelenc Krašovec S. (2009). Branje za znanje in branje za zabavo. Priročnik za spodbujanje družinske pismenosti. Ljubljana. Andragoški center Slovenije.
6. Kropp P. (2000). Vzgajanje bralca. Tržič. Učila.
7. Pečjak, S., Gradišar A. (2012). Bralne učne strategije. Ljubljana. Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
8. Pečjak, S., Bucik N., Gradišar A., Peklaj C. (2006). Bralna motivacija v šoli: merjenje in razvijanje. Ljubljana. Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Međunarodni projekt Change

senzibilizira učenike za lakšu integraciju izbjeglica

Dijana Požgaj

Sažetak

Change je naziv međunarodnog projekta koji se provodi u devet zemalja Europske unije. U Hrvatskoj ga koordinira JRS – Isusovačka služba za izbjeglice. Osnovni cilj je educirati mlade o izbjeglicama te ih senzibilizirati što pridonosi boljoj inkluziji novih članova našega društva. Projekt je podijeljen u šest faza. Učenici se registriraju online te tijekom školske godine prolaze kroz faze projekta u koje je uključen i susret s izbjeglicom. Potaknuti sudjelovanjem u ovome projektu mladi potiču i djeluju u svojim lokalnim zajednicama i školama te i sami postaju promjenom.

Ključne riječi: inkluzija, izbjeglice, migranti, CHANGE, JRS.

Uvod – Izbjeglice postaju sve brojniji članovi našega društva

Naše društvo unazad nekoliko godina obogaćeno je novim sugrađanima – izbjeglicama iz dalekih zemalja koji su novi dom pronašli u Hrvatskoj. Projekt Change nas uči kako im pomoći i još bolje ih prihvatiti. U projekt se mogu uključiti mladi iz 9 zemalja Europske Unije – Belgiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Malti, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj. Osnovni cilj je educirati mlade o izbjeglicama te ih senzibilizirati što pridonosi boljoj inkluziji novih članova našega društva.

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu

Ove godine, novinari škole OŠ Vugrovec-Kašina uključili su se u projekt CHANGE. Njegov je cilj potaknuti učenike na kritičko razmišljanje o temi izbjeglica i migracija, podučava ih kako mogu razlikovati činjenice od mišljenja i tome da postanu sposobni prepoznati predrasude i stereotipe. Projekt se provodi u 9 zemlja Europe u organizaciji JRS-a – Isusovačke službe za izbjeglice. CHANGE želi ponuditi učenicima nova znanja, iskustva, susrete a možda i novu perspektivu. Svaka od šest faza projekta potiče učenika na nešto drugo. Učenici razvijaju svijest o sebi i samopoštovanje, dobivaju ključne informacije, rade na predrasudama.

Slika 1. Službeni logo projekta

Kako bi učenici sudjelovali u ovome projektu potrebno se prijaviti na internetskoj stranici projekta https://www.jrschange.org/hr/. Nakon što se izvrši registracija, učenici tijekom godine pod mentorstvom učitelja, koji se također treba registrirati, prolaze kroz svaku od šest faza onim tempom koji njima odgovara. Na portalu projekta nalaze se pripreme koje će pomoći učitelju kako bi svoje učenike vodio kroz svaku od faza.

Osim što učenici prolaze kroz faze putem online upitnika i anketa, potaknuti novim znanjima i spoznajama mogu i sami stvarati svoje uratke na tematiku izbjeglica i migracija. Učenice OŠ Vugrovec-Kašina odlučile su napraviti video u stilu Draw my life (Nacrtaj svoj život) na temu Hibinog života. Naime, Hiba je djevojčica koja je pobjegla iz svojeg rodnog grada u Siriji u potrazi za boljim životom, a oni su je upoznali putem filma kojeg su pogledali radeći na prvoj fazi projekta. Također su nastali portreti Hibe, pjesme, članci za školske novine i blog na kojem se objavljuju članci o aktivnostima svih učesnika u projektu. Također je tijekom sudjelovanja u projektu snimljena i radijska emisija u kojoj je intervjuiran Yazdan Fayaz – izbjeglica iz Irana.

Slika 2. Snimanje radijske emisije Change – budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu

Yazdana su učenici upoznali u sklopu projekta kada su došli u fazu upoznavanja izbjeglice. Yazdan se odlično integrirao u naše društvo, trenutno je učenik Srednje medicinske škole Za učenike je Yazdan bio velika inspiracija jer je odlično naučio hrvatski jezik kako bi se mogao školovati i slušati Olivera Dragojevića. Hrvatsku smatra najljepšom zemljom i svojom domovinom, iako kada je napustio Iran nije niti znao da naša zemlja postoji. Želi postati liječnik i pomagati drugima upravo u Hrvatskoj, kako bi vratio što su toliki ljudi njemu pomogli kad je to bilo potrebno. Kroz njegovu životnu priču učenici se poistovjećuju s njegovom sudbinom i promišljaju o činjenici da bi se to moglo dogoditi bilo kome od nas i kroz komunikaciju s osobom koja je proživjela izbjeglištvo, postaju svjesni da smo svi iako različiti u suštini isti.

Slika 3. Yazdan je vrlo aktivan u projektu Change

Učenici koji se istaknu svojim zalaganjem mogu postati i ambasadori projekta te mogu provoditi kampanje projekti, akcije i slično i na taj na kroz svoje djelovanje diseminiraju ono što su kroz projekt usvojili i spoznali. Za kraj projekta predviđeno je snimanje nacionalnog videa, a najuspješniji sudionici trebali bi posjetiti Bruxelles, što je ove godine odgođeno zbog epidemiološke situacije.

Zaključak – We can CHANGE the world

Kao zaključak, citiram učenicu Lanu Jurišić koja je sudjelovala u projektu ,,Ubrzo ćemo završiti s projektom, no bitno je da ćemo ga završiti s dodatnim znanjem i mislima na ljude kojima je trenutno teško i koji nemaju normalan život. Prije projekta nismo bili niti svjesni da među nama postoje ljudi takvih sudbina. Ali ideje projekta i dalje ćemo provoditi u svojem djelovanju. Hiba, kao i milijuni drugih izbjeglica samo želi biti sretna i pronaći svoj mir i mi želimo da svi ljudi koji proživljavaju sličnu sudbinu budu sretni i da znaju da mislimo na njih. Smatramo i da bi naše društvo trebalo biti puno dobrodošlice i otvoreno prema novim članovima našeg društva, a ne smatrati im drugima. Trebamo pomoći azilantima. Njihove različitosti obogaćuju naše društvo. Možda i jesmo različiti po boji kože, kulturi, vjeri ili jeziku, no svi smo ljudi i svi zaslužujemo sretan život i ako nekome treba pomoć, pomozite mu. Dobro se dobrim vraća. We can CHANGE the world.“ Iz njezinog zaključka vidljivo je koliko su učenici senzibiliziraniji za problematiku prihvaćanja izbjeglica nakon sudjelovanja u projektu.

Literatura

1. Mrežna stranica projekta: URL: https://www.jrschange.org/hr (2.6.2021.)
2. Poveznica na radijsku emisiju: URL: https://vocaroo.com/13cxxA1Fr9Fo (2. 6. 2021.)

Online nastava u likovnom

Rad s učenicima s posebnim potrebama

Ela Leskovšek

Sažetak

Umjetničko izražavanje može imati i terapeutski učinak tijekom rada od kuće i nedostatka društva, jer učenici mogu izraziti svoje osjećaje kroz kreativni proces. Takvo stvaranje također djeluje opuštajuće, jer se razlikuje od učenja drugih predmeta. Uz to, roditelji dobivaju uvid u djetetov rad i mogućnost veće povezanosti s njim. Učenici s posebnim potrebama imaju više motoričkih problema, pa je roditeljska pomoć bila dobrodošla. To im je predstavljalo teret, pa je bilo potrebno predati zadatke koji su bili dovoljno jednostavni da su ih čak i učenici s većim poteškoćama mogli ispuniti.

Problemom opadanja motivacije tijekom rada od kuće bavili smo se na razne načine, tijekom praznika dolazili smo izrađivati ​​ukrase i predmete za dom i uz redovite pozitivne povratne informacije.

Posao je rađen s malim setom materijala i pribora, pa smo potaknuli upotrebu svakodnevnih predmeta iz kuće ili prirode. Promijenili smo slijed skupova učenja. U mjesecima prije zatvaranja škola koristili smo složenije tehnike ili materijale koji se ne mogu koristiti kod kuće i trebaju puno čišćenja nakon posla. Za kućne satove ostale su jednostavnije tehnike. Prijenos gradiva i zadatak morali su biti još detaljniji i postupniji nego u učionici.

Ključne riječi: učenje, kreativnost, motivacija, opuštanje, improvizacija.

Uvod

Učenje na daljinu, posebno u osnovnoj školi s nižim obrazovnim standardom, jedinstveni je izazov za učitelje i učenike. Zapravo smo očekivali dolazak drugog vala epidemije, pa su početkom godine razrednici e-mailom otvorili školske račune Arnes za sve učenike. Svi su vježbali otvaranje primljenih e-mailova, sastavljanje novih i otvaranje privitaka. Teži je zadatak bio priložiti fotografije radi povratne informacije učiteljima. Studenti su također ukratko upoznati s upotrebom alata Zoom i Viber. Kako sam svoj predmet prilagodila novim uvjetima, donosim u nastavku, kada ću podržati i rezultate aktivnosti učenika od 6. do 9. razreda.

Preuređivanje slijeda skupova učenja

Zbog svega navedenog, također sam morala promijeniti godišnji plan rada i pripremiti sebe i svoje učenike za njega u tehničkom (provedbenom) smislu. Godišnji plan sadrži nekoliko umjetničkih grana. Ovaj put započeli smo školsku godinu sa zahtjevnijim setovima, kako u smislu interpretacije nastavnog materijala, tako i u pogledu provedbe i složenosti materijala i pomagala. I na kraju, ali ne najmanje važno, prvo smo razgovarali o tehnikama koje su manje zahtjevne za rad kod kuće, u kućnim kuhinjama i dječjim sobama zbog zahtjevnijeg čišćenja radnog područja nakon posla.

Kreativnost

Crtanje, slikanje i modeliranje mogu se svjesno koristiti kao mostovi između ljudskog unutarnjeg i vanjskog svijeta (Mees-Christsteller, 1992. u Kustecu, 2017.). Učenici svoj vizualni jezik razvijaju prema svojoj osobnoj i unutarnjoj viziji. Taj razvoj može kočiti obilje motiva i određeni načini izražavanja kojima su učenici izloženi od najranije dobi. Sjetimo se samo utjecaja crtića, bojanki itd. Vrlo rašireni i popularni motivi mogu studentima pružiti (relativni) uspjeh proizvoda, ali od njih zahtijevaju manje mentalne energije, što smanjuje njihovu kreativnost i inhibira razvoj vlastitog umjetničkog izraza.

Već tijekom ljetnih praznika pripremala sam PowerPoint i Word prezentacije za područje crtanja, pisanja i kiparstva. Građu sam uglavnom crpio iz udžbenika većinskih škola i iz kurikuluma za likovnu umjetnost, ali koristila sam ih samo kao osnovu ili orijentaciju. Ovi su programi preteški za naše učenike, ali ni oni za prvu trijadu nisu im prikladni jer su prilagođeni maloj djeci. Morao sam dati materijal kojim sam raspolagao na takav način da je nastava likovne umjetnosti bila prikladna za učenike s prilagođenim programom. U tome sam si pomogao svojim nastavničkim iskustvom u ovoj školi. Znam da upute za lekciju, kao i sam materijal, moraju biti napisane jednostavno i logično, u malom opsegu, nadogradnja osnova postupna je, već raspravljeni sadržaj potrebno je ponoviti nekoliko puta. Ispravno je upotrebljavati tiskana slova i što manje posebnih izraza prilikom pisanja, također može biti korisno za neke riječi upotrijebiti sinonim, poznatiju riječ iz svakodnevnog života.

U razumijevanju zadatka učenici se oslanjaju na nekoliko komunikacijskih kanala odjednom (vid, sluh, riječ, pokret), pa im je uskraćena kombinacija svih ovih metoda na satu od kuće. Stoga su proizvode učinili zanimljivima “na svoj način”, jer nisu mogli kopirati ideje i rješenja od svojih kolega iz razreda. Ako sam studentima dao gotovo potpunu slobodu, neki su se “izgubili”, pa mora postojati neki okvir, ograničenje, smjer. U tom kontekstu studenti zatim izražavaju svoje ideje.

Likovna umjetnost kao terapija

Umjetničko izražavanje može imati i terapeutski učinak tijekom rada od kuće i nedostatka društva, jer učenici mogu izraziti svoje osjećaje kroz kreativni proces. Takvo stvaranje također djeluje opuštajuće, jer se razlikuje od učenja ostalih školskih predmeta.

Čini mi se važnim naglasiti da cilj stvaranja nije savršena umjetnička kreacija, već proces stvaranja koji je usmjeren na osobni rast i samoostvarenje pojedinca. Za dijete je stvaranje igra, a ne zadatak. To znači da dijete opušteno stvara raznim umjetničkim sredstvima, a važnije od konačnog proizvoda su djetetova aktivnost i iskustvo oko nje (Geršak, 2010).

Mislim da nije važan samo rezultat, već i proces rada (izražavanja), pa nisam tražio od učenika da odmah započnu sa zadacima, već da za to odvoje malo vremena. A možda prije odrade i druge, posebno teške zadatke (matematika, slovenski jezik). Kad ovo ostane iza njih, moći će se opuštenije posvetiti umjetničkom stvaranju. Vikendi su također dobrodošli u tom pogledu kada će roditelji (skrbnici, pratitelji, itd.) Imati više vremena za njih. Uz pomoć umjetničkog izraza mogu se između njih dogoditi i različite komunikacije, ili kako kaže Valdes (u Krkoč Lasič, 2014): „umjetnička komunikacija otkriva mnogo više“). Verbalna komunikacija stoga nije jedina i ne nužno najuspješnija.

Materijali i likovna umjetnost

Likovna umjetnost je kreativan rad s umjetničkim materijalima: olovkom i papirom, tintom, bojama, kredom, ugljenom, kolaž-papirom, drvom, metalom, glinom itd. – sa svime što se može koristiti za plastično ili plastično izražavanje (Vogelnik, 2003. u Kustecu, 2017.).

Prije zatvaranja škola izrađivali smo kipove od gline, laminirali ih, slikali, miješali boje i tiskali. Međutim, u učenju na daljinu morali smo se ograničiti na olovke, bojice i možda čak i flomastere, jer je to bilo jedino što su učenici imali kod kuće. Za ljepilo sam im dao recept kako napraviti, kuhati, škrobiti uz pomoć roditelja. Najviše smo se fokusirali na crtanje u kombinaciji s pisanjem i grafičkim dizajnom. Također smo razgovarali o mobilnoj skulpturi – dizajnu mobitela i papira. Učenici su prvo tražili izgovore da ne mogu ići u trgovinu, da nemaju ništa kod kuće, ali nakon poticaja tražili su samo materijal i predmete koje su koristili kod kuće ili u prirodi.

Unutarnja i vanjska motivacija

Motivacija je želja da se nešto učini. Vanjska motivacija može biti opipljiva (procjena, prepoznavanje) ili psihološka (pohvala ili važan položaj u grupi). Unutarnja motivacija dolazi iz unutarnjeg zadovoljstva, iako može donijeti i “nagrade” (Motivacija, b. D.).

Učenici kojima je teško okupiti se u školi, na moje zadovoljstvo, postigli su bolje rezultate na poslu od kuće. Snimio sam aktivnosti učenika. Otkrio sam da su najaktivniji učenici bili učenici šestih razreda, prva dva tjedna čak 100%. Kasnije su se polako počeli udaljavati od školskog rada, što također primjećuju kolege, na kraju je aktivnost bila ukupno 72%. U prosjeku su svi učenici svih razreda izvršili 57% zadataka. Najlošije je prošao razred 9: 23%. Svi studenti koji su se u međuvremenu razboljeli kasnije su radili domaću zadaću. Zbog vanjske motivacije, aktivnost nekih učenika povećala se ili se čak pojavila u posljednjih tjedan dana prije dolaska u školu.

U razdoblju prije i tijekom božićnih i novogodišnjih praznika primijetila sam porast aktivnosti učenika, jer su se umjetnički zadaci uglavnom odnosili na ukrase. Očito je da su se prepustili svečanom ozračju (unutarnja motivacija). Primjer: Učenik koji se nikada nije prijavio od kuće izvršio je samo jedan zadatak u kojem je iz kuhinje koristio „zlatne kuglice“ koje mi nemamo u školi i želio ih je upotrijebiti barem jednom.

Potvrda, povratne informacije

Učnici trebaju povratnu informaciju, kao i potvrdu. Potonje nismo prenijeli u brojčanom obliku, već riječima ili “emotikonima”. Svi su bili pozitivni, ohrabrujući. Cijelo smo vrijeme težili opuštenoj atmosferi, jer ona potiče kreativnost. Pozitivne povratne informacije jačaju samopouzdanje, a to pomaže učenicima da nastave raditi.

Zaključak

Učenje na daljinu izazov je koji učiteljima i učenicima predstavlja niz problema koji su svi rješivi. Uz pomoć odgovarajućih uputa i uz sudjelovanje voljenih kod kuće. Ovo potonje također je izvrsna prilika za roditelje (ili druge umjesto njih) da se bolje upoznaju s procesom učenja, s učiteljima i, prije svega, sa svojom djecom. Za neke to nije ništa novo, ali za mnoge je prilika koju bi trebali iskoristiti. U isto vrijeme, naravno, svi smo sretni što je školovanje ponovno započelo na gotovo normalnim stazama.

Literatura

1. Geršak, V. (2010). Art terapija za najmlajše. Preuzeto s https://www.ringaraja.net/clanek/umetnostna-terapija-za-najmlajse_1579.html
2. Krkoč Lasič, S. (2014). Ko notranji svet postane viden. Preuzeto s https://www.dnevnik.si/1042619345
3. Kustec, K. (2017). Uporaba izrazno-ustvarjalnih medijev v socialnem delu in sorodnih poklicih pomoči. Socialno delo, 56 (2), 81-98.
4. Motivacija. (B.d.). Preuzeto s https://www.brstpsihologija.si/motivacija/

Svjetski dan animacije

Jasmina Purgar

Svjetski dan animacije obilježava se od 2002. godine u spomen na dan kada je 1892. u Parizu organizirana prva projekcija animiranog filma. Različitim filmskim manifestacijama obilježava se u pedesetak zemalja na svim kontinentima. U sklopu nastave informatike ove su ga godine obilježili i naši učenici šestog razreda. Provedene aktivnosti karakteriziralo je povezivanje različitih znanja i vještina. Učenici su prošli kroz nekoliko faza stvaranja kratkog animiranog filma povezujući pritom znanja iz više nastavnih predmeta s vještinama rada na računalu. Ovom aktivnošću učenici su usvojili više obrazovnih ishoda uz mogućnost da se svaki od njih osjeća uspješnim te pokaže svoju kreativnost i domišljatost.

Ključne riječi: svjetski dan animacije, međupredmetne teme, 6.razred, videozapis, digitalni sadržaji.

Uvod

Kurikulum nastavnog predmeta informatike predviđa, za učenike u šestom razredu osnovne škole, usvajanje vještina u stvaranju različitih digitalnih radova. Jedan od mogućih zadatka za učenike jest stvaranje jednostavnijih animacija. Iako sama izrada animacija djeluje vrlo jednostavno njoj prethodi niz aktivnosti kako bi konačni rad bio što bolji i kako bi njime kvalitetno prikazali željeni sadržaj.

Kako bi učenici na zanimljiv način prošli kroz proces stvaranja animacije, odlučila sam s njima obilježiti Međunarodni dan animacije. Na taj su način učenici imali priliku pokazati svoju kreativnost kroz sadržaje koji su im bliski.

Izrada animacije

U motivacijskom dijelu nastavnog sata učenicima sam prikazala animirani film Baltazar. Nakon gledanja filma, kratko smo porazgovarali o viđenom te sam ih navela na razmišljanje o tome što sve prethodi izradi jednog animiranog filma. Kako bi sistematizirali sve etape izrade stvorili smo popis potrebnih predradnji. Svaki je učenik samostalno prolazio kroz sve etape a po potrebi se mogao konzultirati s ostalim učenicima ili učiteljem.

Slika 1. Etape izrade animiranog filma

U prvoj fazi učenici su osmišljavali tijek radnje svog budućeg animiranog filma. Osim radnje i likova koji će se pojavljivati, morali su osmisliti i dijalog, te okruženje u kojem će se radnja događati. Učenici su imali priliku samostalno izabrati temu koju će obraditi i prikazati kroz animaciju. Nakon što su završili s pisanjem sadržaja učenici su mogli pristupiti izradi svog prvog animiranog filma.

Izbor alata za izradu animiranom filma

Za izradu animacija učenicima sam ponudila različite online alate. Nakon prezentiranja načina rada u pojedinom alatu, svatko je samostalno donio odluku koji će alat koristiti. Pritom su se vodili mogućnostima samog alata te scenarijem koji su osmislili u prethodnoj aktivnosti.

Ponuđeni online alati su FlipAnim te ABCYA Anime. Zajedničko im je da su besplatni, te dozvoljavaju preuzimanje gotovog rada na računalo. Alati su pregledni i jednostavni za uporabu, no učenicima dopuštaju drugačije razine slobode pri stvaranju radova. FlipAnim je alat u kojem učenici sami dizajniraju sve elemente, od pozadine do likova odnosno objekata koji se animiraju. S druge strane, ABCYA Anime nudi gotove predloške pozadine i likova čime i učenici koji nisu skloni crtanju mogu izraditi vizualno lijepe radove.

Slika 2. Radno okružje alata za izradu animacija

Izrada animacije i pohrana

Nakon izbora alata, učenici su krenuli s izradom prvih animiranih filmova. Većina izrađenih radova bila je u formi animiranog crtanog filma. Gotove radove učenici su preuzeli na računala te ih pohranili u razredni portfolio. Završni dio nastavnog sata učenici su prezentirali svoje radove. Nakon prikaza pojedinog rada provodili smo vršnjačko vrednovanje, a kao završnu aktivnost učenici su izabrali nekoliko radova za predstavljanje na mrežnim stranicama škole.

Zaključak

Provođenjem ove aktivnosti navela sam učenike na razmišljanje o potrebi strukturiranog rada kako bi postigli željene rezultate. Kao pomoć u radu učenici su izdvojili upravo postavljanje jasnih koraka i ciljeva. Kroz provedene aktivnosti učenici su usvojili ishode iz više nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, na zanimljiv način primjeren njihovoj dobi. Dodavanjem dodatnih zadataka ili pak izborom samo jednog alata za rad, ovu je aktivnost moguće provesti sa svim uzrastima učenika ovisno o njihovim sposobnostima.

Poveznice:

• FlipAnim
• ABCYA Anime

Kreativna integracija IKT u projekte

Erasmus+/KA1

Irena Bando

Sažetak

Provedba Erasmus+ projekta, KA1 u svrhu osuvremenjivanja odgoja i obrazovanja realizira se prenošenjem znanja s edukacija u inozemstvu primjenjujući se u raznim aktivnostima i projektima. Nova iskustva i vještine prikazuju se na primjeru obilježavanja važnih obljetnica u školi s ciljem naglašavanja efikasne uporabe IKT te važnosti knjige i čitanja. Trajna motiviranost u učenju i poučavanju uspješno se postižu kombinacijom korištenja digitalne tehnologije, istraživanja, radioničkog pristupa i kreativnog stvaralaštva. Prezentacija suvremenog pristupa obrazovanja predstavljena je u e- knjizi gdje provedene aktivnosti čine jednu sustavno organiziranu originalnu cjelinu.

Ključne riječi: Erasmus+/KA1, edukacije u inozemstvu, obljetnice u školi, kreativno korištenje IKT, Jagoda Truhelka, školska knjižnica.

Uvod

U posljednjem planiranju upravljanja školom zbog sve većeg značaja IKT misija i vizija OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka stvaranje je digitalno zrele škole, koja se temelji na razvoju digitalne infrastrukture, ali i na stjecanje kompetencija didaktičko-metodičke uporabe IKT.

Zbog toga, u svrhu osuvremenjivanja odgoja i obrazovanja u školi se provodi dvogodišnji Erasmus+ projekt, KA1 pod nazivom Kreativna integracija IKT u obrazovanju: Metoda 3IKT. koji je započeo krajem 2019., a trajat će do kraja 2021.

Cilj projekta je dodatno educirati nastavnike koji putuju na seminare u inozemstvo, kako bi stečene digitalne kompetencije inkorporirali u proces poučavanja te svoja znanja prenijeli drugim nastavnicima i učenicima.

U projekt je uključeno 15 učitelja i stručnih suradnika od kojih 6 pohađa seminare u inozemstvu, kao što su: Super Teachers of 21st Century; The Best Social Media and Web Solutions for your Classroom; Digital media: The classroom of the future; Interactive ICT-based, web and digital tools for an effective blended, flipped and cooperative learning;21st Century Teaching-Competence based edcation, soft skills and creativity; Seminar ICT in education; Interactive ICT based, web and digital tools for effective blended, flipped and cooperative learning.

Središnji dio

Da bi se stečene edukacije u inozemstvu prenijele na svoju okolinu organiziran je multimedijsk projekt škole Inspirirani Jagodom Truhelkom,, posvećen obilježavanju rođenja spisateljice po kojoj škola nosi ime. Cilj projekta bio je naglasiti efikasno korištenje IKT te prikazati kako se mobiteli, tableti i računala mogu koristiti na zabavan način, ali u edukacijske svrhe.

Organizirane su brojne radionice koje su u ugrađene u e-knjigu koja prikazuje kreativne i originalne načine korištenja IKT i suvremeni pristup nastavi. Projekt se provodio od prosinca 2020. do ožujka 2021, a sudjelovalo je 8 učiteljica i oko stotinu učenika III. i IV. razreda.

E-knjiga rađena je u web alatu Book Creator koji nudi mnoštvo mogućnosti, a osobito je pogodan za izradu slikovnica/knjiga u digitalnom obliku, gdje je moguće kombinirati tekst, slike, audio i video zapise. Sadržaj urađene e-knjige obuhvaća pedagoški i književni rad spisateljice Jagode Truhelke, školsku zbirku njenih književnih djela te pregled svih aktivnosti projekta koje su se provodile s učenicima. Knjigu je napravila učiteljica informatike Anamarija Buzgo i školska knjižničarka Irena Bando, voditeljica Erasmus+/KA1 projekta i projekta Inspirirani Jagodom Truhelkom

Jedna od aktivnosti koje su predstavljene u e-knjizi bile su s učenicima III.a razreda s njihovom učiteljicom Nadom Radotić koji su proučavali djetinjstvo Jagode Truhelke slušajući priče o njezinom odrastanju u lektirnom djelu Zlatni danci. Potom su izradili kolaž- plakat Labudove ulice (danas Crkvene) u kojoj je književnica živjela te naglasili pojedine detalje koji su bili karakteristični za njeno djetinjstvo.

Živopisne opise tih slika učenici su uobličili pomoću aplikacije QR Code te tako osuvremenili prikaz kolaža i naglasili korisnu mogućnost uporabe mobitela.

Druga aktivnost koju su provodili učenici III.b razreda s učiteljicom Dobrilom Maričić bilo je intervjuiranje i snimanje slučajnih prolaznika Donjeg Grada (Osijeka) s pitanjima o Jagodi Truhelki. Iako je dosta ispitanika znalo da je ona bila spisateljica i pedagoginja, bilo je i onih koji su mislili da je bila partizanka, Židovkinja, ravnateljica škole ili čak da je ona školu izmislila. Neki su ispitanici iznenadili s vrlo preciznim odgovorima, kao što je: Jagoda Truhelka bila je književnica, rođena je 5.veljače, imala je oca i djeda učitelja. Imala je jako dobru učiteljicu i zato je i ona postala učiteljica.

Učenički snimci obrađeni su u aplikaciji InShot uz pomoć učiteljice informatike Marine Vakula te uklopljeni u prezentaciju likovnih radova ilustracija lika spisateljice.

Učenici III.c razreda s učiteljicom Martinom Hergović istraživali su o spisateljici na internetu te su doznali da su njena najpoznatija djela Zlatni danci, Tugomila, Božja ovčica, Vojača, Naša djeca i dr. te su o tome snimili radijsku emisiju. Na temelju proučavanja najpoznatije spisateljičine knjige Zlatni danci, učenici su metodom zamišljanja oslikavali naslovnu stranicu knjige te u glini oblikovali njezinu bistu.

Prezentacija radova urađena je na platformi za grafički dizajn Canva koja se koristi za stvaranje grafike na društvenim mrežama, za izradu kreativnih prezentacija, plakata, dokumenata i drugog vizualnog sadržaja.

Učenici IV.a razreda s učiteljicom Lianom Mur realizirali su temu unutar svog razrednog mini projekta, u kojemu su učenici odabrali aktivnosti kojima preferiraju. Tako su pojedini učenici istraživali Jagodino djetinjstvo, ulice Donjega grada gdje je spisateljica odrastala, uspoređujući ondašnje i današnje nazive ulica.

Drugi su učenici metodom zamišljanja intervjuirali likove iz priča, a oni skloni glumi, izveli su dramatizaciju priče Nakraj svijeta. Predstavu je snimila i uredila učiteljica fizike i tehničkog Višnja Cvek pomoću računalnog programa Blender i Filmora.

Izučavajući podrijetlo spisateljice učenici su napravili digitalno obiteljsko stablo obitelji Truhelka radeći u web alatu Avatar Maker pod vodstvom učiteljice Informatike Anamarije Buzgo.

Dio učenika koji je preferirao učenju kroz igru napravio je nekoliko interaktivnih društvenih igrica (vješala, slagalice, kviz…) u web alatu Word Wall, platformi za stvaranje multimedijskih interaktivnih obrazovnih sadržaja, koji se mogu koristiti na računalu, tabletu, mobilnom uređaju ili pametnoj ploči. Zbog toga, u projektu su bili motivirani i oni učenici koji nisu skloni učenju, pa je tako cjelokupnom projektu pridodan i zabavan karakter.

Igrice koje su učenici osmislili:

• Igra1
• Igra2
• Igra3

Učenici IV.c razreda i njihova učiteljica Branka Vukovski proučavali su život i djelo spisateljice pretražujući literaturu i internet te izradili edukativan pano. Osim toga, čitali su i dramatizirali Jagodine priče te slikali portrete obitelji Truhelka- Jagode, Ćire, Dragoša, Anice. Od učeničkih radova, na satu informatike, aplikacijom Photo Maker učenici su na tabletima napravili zanimljive kolaž slike te napravili virtualnu izložbu.

Na kraju ovog integracijskog povezivanja različitih aktivnosti temeljenih na istraživanju Jagode Truhelke u web alatu Canva napravljena je e-pozivnica kako bi se o događanju mogla obavijestiti šira javnost.

 

Zaključak

Predstavljen projekt prikazuje uspješno integriranje tematsko-obrazovnih sadržaja u jednu jedinstvenu cjelinu koja se oslanja na suvremene pristupe kreativnog i efikasnog korištenja IKT. Stečena znanja i vještine s raznih edukacija u inozemstvu unutar projekta Erasmus+/KA1 omogućio je suvremeni pristup obrazovanju u školi u kojem su učenici stalno motivirani prema učenju. Korištene metode povezane su s učeničkim interesima i navikama svakodnevne uporabe suvremene tehnologije (mobitela, računala, tableta…) gdje se posebno naglašava korištenje tehnologije u korisne i obrazovne svrhe. Integriranjem različitih učeničkih uradaka u e-knjigu o Jagodi Truhelki ističe se važnost, čitanja, pisanja, istraživanja i stvaralaštva te razne kreativne mogućnosti suradnje razreda sa školskom knjižnicom.

Jačajmo zdravlje u osnovnoj školi

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Jačajmo zdravlje u osnovnoj školi predstavljam projektni odgojno-obrazovni rad, koji se odvijao kod interesne aktivnosti Fit školarac. Uključeni su bili učenici drugog razreda jednog odjela iz Osnovne škole Center iz Novog mesta. Rad se temelji na aktivnom sudjelovanju učenika u raznim aktivnostima te proizlazi iz potreba i interesa učenika. Temu o zdravlju odabrala sam uglavnom zbog proživljavanja teških vremena u posljednjoj godini dana zbog epidemije COVID-a 19. Tema zdravlja veoma je zanimala učenike. Kod projektnog rada prevladavala je opuštena atmosfera, otvoreni razgovor, međusobno uvažavanje i poštivanje te međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali ostvariti ciljeve koje smo si postavili. Kroz razne aktivnosti učenici su se upoznali s raznim čimbenicima koji utječu na naše zdravlje: tražili su informacije o zdravlju, čitali kuharice, pisali zdrave recepte, izradili prehrambenu piramidu, na zabavan način pripremali zdrave obroke, likovno stvarali na temu zdravlja, napravili društvenu igru i izvodili sportske aktivnosti. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a u budućnosti će učenici nova znanja koristiti za rješavanje različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: zdrav način života, projektni odgojno-obrazovni rad, interesna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

Za mali projektni odgojno-obrazovni rad pod nazivom Jačajmo zdravlje u osnovnoj školi odlučila sam se jer sam željela da svi učenici cijelo vrijeme budu aktivno uključeni u razne aktivnosti jer na taj način najkvalitetnije dolaze do izravne spoznaje i znanja, a time i realizacije postavljenih ciljeva. Pritom sam neprestano poticala, usmjeravala te pomagala učenicima u provođenju aktivnosti. Projektni odgojno-obrazovni rad izvodila sam u okviru interesne aktivnosti.

Trajanje izvođenja projekta: 10 nastavnih sati, povezanih u dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

• vlastitom aktivnošću upoznaju čimbenike koji utječu na zdravlje te usvajaju zdrav način života,
• upoznaju se i oduševljavaju projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

• znaju da im zdrava prehrana, vježbanje i odmor omogućuju rast i razvoj i pomažu im da ostanu zdravi,
• znaju važnost redovite njege tijela i razumiju uzroke blagodati redovitog vježbanja,
• saznaju da određene tvari koje uđu u tijelo iz okoline mogu biti štetne,
• znaju važnost raznolike prehrane i razvijaju društvenost povezanu s prehranom,
• upoznaju se s pripremom jednostavnih zdravih obroka,
• navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
• razvijaju međusobnu suradnju,
• razvijaju motoričke sposobnosti,
• jačaju samopouzdanje,
• razvijaju odgovornost,
• navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
• prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je spontano došla od učenika. Zbog epidemije COVID 19 u školi smo detaljno razgovarali o preventivnim mjerama za suzbijanje širenja virusa te ih i marljivo provodili. Budući da su učenici bili oduševljeni provedbom mjera te bili vrlo zainteresirani za njih, naložila sam im da u školu ponesu po jedan predmet koji je povezan sa zdravljem. Došli smo na ideju da će naša tema biti zdravlje, na što ćemo se usredotočiti u sljedećih nekoliko sati. Izveli smo Oluju ideja. Na moj poticaj, učenici su nabrajali ideje – ključne riječi koje su vezali uz riječ zdravlje. Na ploči je stvorena tablična slika.

2. Skiciranje projekta i planiranje izvedbe

S učenicima smo pogledali predmete vezane za zdravlje. Pitala sam ih što već znaju o zdravlju, kako se brinu o vlastitom zdravlju, što utječe na naše zdravlje itd. Istodobno sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo se da će se naš projekt zvati JAČAJMO ZDRAVLJE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Utvrdili smo gdje možemo pronaći nove informacije, a pomoću ideja učenika odlučili smo kojim ćemo aktivnostima postići naše postavljene ciljeve. Zatim smo zajedno pregledali nacrt projekta i slijedio je plan provedbe. Učenici su opušteno izrazili želje u kojim aktivnostima bi željeli sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

• traženje informacija u knjigama i enciklopedijama o zdravlju (zdrava prehrana, kretanje, odmor, opuštanje, njega tijela, dobri međusobni odnosi),
• čitanje kuharica o zdravoj prehrani,
• pisanje zdravih recepata,
• izrada prehrambene piramide,
• priprema zdravih obroka na zabavan način,
• likovno stvaranje na temu zdravlja,
• izrada i igranje didaktične igre Memory na temu zdravlja,
• provođenje sportskih aktivnosti,
• stvaranje izložbe i njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti.

3. Faza izvođenja projekta

3.1. Traženje informacija u knjigama i enciklopedijama o zdravlju

Sljedeći sat učenicima sam u razred donijela razne knjige i enciklopedije o zdravlju. Učenici su se spontano podijelili u šest manjih skupina prema svojim interesima. Jedna skupina učenika u literaturi je tražila informacije o zdravoj prehrani, druga je skupina tražila informacije o vježbanju, treća skupina o odmoru, četvrta skupina o opuštanju, peta skupina o njezi tijela, a šesta skupina o dobrim međuljudskim odnosima. Skupine su pronašle važne informacije i zapisale ih na šeleshamer. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

3.2. Pisanje zdravih recepata

Tijekom sljedećeg sata interesne aktivnosti učenici su pisali zdrave recepte. Svojim receptima su dali i nazive. Skupili smo sve zdrave recepte i izradili kuharicu pod naslovom Jedemo zdravo, živimo zdravo.

3.3. Izrada prehrambene piramide

Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine. Jedna je skupina učenika od doma donijela izrezane slike iz novina, dok je druga skupina donijela hranu i predmete koji su povezani sa zdravljem. Obje skupine izradile su svoju prehrambenu piramidu od donesenog materijala (slika 1: Prehrambena piramida iz slika; Slika 2: Prehrambena piramida od hrane i predmeta).

3.4. Priprema zdravih obroka na zabavan način

Na sljedećem su satu učenici na zabavan način pripremali zdrave obroke. Učenici su se ponovno podijelili u dvije skupine prema svojim interesima. Jedna skupina učenika pripremala je voćne salate na zabavan način (Slika 3: Voćna salata), a druga skupina pripremala je ukusne voćne napitke (Slika 4: Priprema voćnog napitka). Učenici su također imenovali svoja jela te ih slasno pojeli. U pripremi zdravih obroka neizmjerno su uživali.

3.5. Izvođenje sportske aktivnosti

Učenici su se ponovno spontano podijelili u skupine, ovisno o tome koju su sportsku aktivnost željeli izvoditi. Jedna je skupina biciklirala, druga skupina vozila se na romobilima i rolama, treća skupina vježbala je jogu, četvrta skupina trčala, a peta skupina vježbala aerobik. (Slika 5: Vožnja biciklima).

4. Zaključak

Učenici su bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični u provođenju svih aktivnosti. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. S učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
2. Millard, A. (1989). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
3. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
4. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
5. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
6. Jeong, S. (2001). Naše čisto telo: čiste roke in čisti zobje. Maribor: Skrivnost.
7. Vukmir, A. (2018). Diham. Domžale: Družinski in terapevtski center Pogled.
8. Baptiste, B. (2007). Moj očka je presta: joga za starše in otroke. Kranj: Damodar.
9. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
10. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
11. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
12. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
13. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
14. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.

Projektna suradnja – razlistaj se !

Ljubica Klanac

Sažetak

U članku je opisana projektna suradnja dviju škola, OŠ prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Starog i OŠ Ivana Brlić – Mažuranić iz Orahovice povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige pod nazivom Razlistaj se .

Učenici četvrtih razreda izradili su knjigu o biljkama svog zavičaja.

Ključne riječi: projekt, suradnja, Mjesec hrvatske knjige, biljke.

Uvod

Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, učenici 4.a i d razreda OŠ prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Starog zajedno sa svojim učiteljicama Ljubicom Klanac i Esmom Sarajčev, te učenici 4. tih razreda OŠ Ivane Brlić – Mažuranić iz Orahovice zajedno s knjižničarkom, proveli su projekt Razlistaj se!

Slika 1. Mjesec hrvatske knjige 2020.

Cilj projekta je bio razvijanje svijesti o važnosti očuvanja prirode, o odgovornom ponašanju prema prirodi i poticanje učenika na čitanje, te izrada knjige o biljkama našeg zavičaja. Kroz projekt su ostvareni ishodi iz Prirode i društva te razna odgojno – obrazovna očekivanja.

Ishodi

HJ OŠ C.4.1. Učenik izdvaja važne podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi.
PID OŠ A.4.1. Učenik zaključuje o organiziranosti ljudskoga tijela i životnih zajednica (istražuje organiziranost biljaka i životinja na primjeru životne zajednice, razlikuje životne uvjete u životnoj zajednici i povezuje ih s njezinom organiziranošću).
PID OŠ B.4.1.Učenik vrednuje važnost odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi (opisuje važnost odgovornoga odnosa prema prirodi radi zaštite živoga svijeta, procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje te njegovu ulogu u očuvanju ugroženih i zaštićenih vrsta).
PID OŠ A.B.C.D.4.1.Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.

Odgojno- obrazovna očekivanja

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
goo C.2.1.Sudjeluje u zajedničkom radu u razredu.

ODRŽIV RAZVOJ
odr A.2.1. Razlikuje pozitivne i negativne utjecaje čovjeka na prirodu i okoliš.

OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
osr A.2.4.Razvija radne navike.

PODUZETNIŠTVO
pod B.2.1.Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.

UČITI KAKO UČITI
uku B.2.4.4. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

IKT
ikt A.2.1.Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za obavljanje zadatka.
ikt C.2.2.Učenik uz učiteljevu pomoć ili samostalno djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.

Trajanje projekta i aktivnosti

Iako je Mjesec hrvatske knjige trajao kroz mjesec listopad i studeni, odlučili smo produljiti vrijeme provedbe projekta da bi kvalitetnije odradili zadatke, stoga je projekt trajao od rujna do prosinca 2020. godine. Obje škole imaju status Međunarodnih eko škola te su proveli razne izvanučioničke aktivnosti.

Aktivnosti smo djeci prikazali i objasnili preko alata Genially.

Oko svoje kuće ili u okolici odabrali su tri biljke. Potrebno je bilo ubrati list ili cvijet biljke. Pomoću aplikacije Pl@ntNet raspoznavanje biljaka napisali su latinski i hrvatski naziv te biljke. Da bi aplikacija prepoznala biljku bilo ju je potrebno cijelu fotografirati.

Sušenje je svakako bio najbitniji proces. U prosjeku se biljke moraju sušiti barem dvadesetak dana, a neke biljke se suše i mjesec i više dana. Objasnili smo im kako mijenjati papir te pažljivo posložiti biljku. Nekim biljkama je bilo potrebno više vremena. Pomoću fotografija su imali objašnjen postupak.

Nakon sušenja uslijedilo je prešanje, dva povezana procesa. Postupak sušenja i prešanja je trajao oko 15 dana.

Uslijedilo je istraživanje o biljci koju su sušili te na posebnom papiru ili bilježnici napisati barem pet rečenica. Naglasili smo da pišu svojim rukopisom i da se ne prepiše sve s interneta. Zatim su crtali ili slikali biljke koje su proučavali, te je na kraju uslijedila izrada knjige o biljkama našeg zavičaja.

Slika 2. Naslovnica knjige Razlistaj se ! OŠ prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Starog

Djeca su donijela svoje materijale, sve se posložilo, plastificiralo te se uvezalo u knjigu. Dio oko izrade knjige većinom su obavile učiteljice. Knjigu smo poslali OŠ u Orahovici, a oni su nama poslali svoju, te je također napravljena u digitalnom obliku u alatu Bookcreator.

Slika 3. Naslovnica knjige partnera OŠ Ivana Brlić – Mažuranić iz Orahovice

Zaključak

Ovaj način rada djeci je bio jako zanimljiv, uživali su projektu, posebno u prešanju i sušenju biljaka te su lakše zapamtili pojedine podatke o biljkama. Tijekom rada na projektu iz nastavnog predmeta Priroda i društvo obrađivali smo različite zavičaje Republike Hrvatske te je ovo bio odličan način da se djeca upoznaju s brežuljkastim zavičajem. Naravno, bila im je privlačna suradnja s drugima, jer je inače u svakom projektu važna suradnja s partnerima.

Projekt je također predstavljen na Županijskom stručnom vijeću kao Primjer iz prakse.