Učimo jezike za bolje sutra

Marija Pajtler, učiteljica razredne nastave

Sažetak

Živimo u vremenu kad se djeca susreću sa stranim jezicima i prije polaska u školu. Učenje stranog jezika već pri ulasku djeteta u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja nudi učenicima model cjeloživotnog učenja stranih jezika. Brojni rezultati znanstvenih istraživanja ukazuju na prednosti poznavanja većeg broja stranih jezika kako na osobnom tako i na profesionalnom području. Ljudi s poznavanjem više stranih jezika, otvoreniji su prema drugima i drugačijima, imaju razvijenije divergentno razmišljanje.

Učenje stranih jezika u ranoj životnoj dobi trebalo bi započeti što ranije uz učenju materinjega jezika, koji podupire učenje drugog stranog jezika. Ukratko, znanje stranog jezika jedinstveno pozitivno djeluje i na bolje ovladavanje materinjeg jezika. Zadatak učitelja je da izabere suvremenu i pravilnu metodu poučavanja u ranoj fazi djetetova razvoja, koja potiče istraživanje, slobodno izražavanje vlastitih doživljaja, iskustava, u kojima se učenici osjećaju, sigurno i prihvaćeno.

Ključne riječi: strani jezik, metode poučavanja, divergentno mišljenje.

Uvod

Važno je biti svjestan posebnosti podučavanja učenika u ranoj dobi, gdje sadržaj, metode poučavanja i pristup učenju treba biti prilagođen dobi učenika. U tom prvom razdoblju, učenici su na razvojnom nivou  konkretnog operativnog mišljenja. To znači da učenikovo logično i fleksibilno razmišljanje treba biti potkrepljeno sa prikazom konkretnih situacija. Poduku je potrebno organizirati na način da bude prilagođena čestim izmjenama različitih kratkotrajnih aktivnosti. Podučavanje treba zasnovati na upotrebi predmeta (npr. igračke, lutke ) i vizualnih pomagala (ilustracije, fotografije) koji potiču učenike na učenje, kojim se omogućuje stvaranje veza u mozgu i poticanje asocijacija bitnima za svladavanje sadržaja koji je potrebno naučiti. To sve doprinosi boljem učenju. Učenje stranog jezika tako traje tijekom aktivnosti igranja u kojima se učenici sami motiviraju. To ima pozitivan učinak na sudjelovanje prilikom poučavanja. Učitelj pri tome ima nove uloge, postaje promatrač, suorganizator i suučesnik u igri i drugim aktivnostima.

Učenje njemačkog jezika tijekom nastave

Učenje ovog jezika u ranom razdoblju mora sadržavati elemente učenja putem raznih didaktičnih igara. Učenike treba motivirati da im te igre budu privlačne i zanimljive. S tim ćemo postići da učenici dulje ustraju u igri. Svrha je, prvenstveno ostvarenje obrazovnih ciljeva. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da svaka didaktična igra ima točno definiranu namjenu, starost djeteta, pravila, vrijeme i na kraju vrednovanje ishoda igre. Igra uz poduku naziva se didaktična igra i za nju je potrebno učenike dodatno motivirati. Što je igra privlačnija i zanimljivija, dulje će u njoj ustrajati. Svaka didaktična igra mora imati točno određen cilj, dob djece, pravila igre, vrijeme trajanja igre i na kraju vrednovanje ostvarenja cilja. Poduka, tijekom koje se koriste didaktične igre, traži od učitelja mnogo vremena, truda i energije za osmišljavanje, izradu alata i upute za izvedbu igre. Igra je važna za razvoj djetetove osobnosti i njegovog kreativnog odnosa prema životu i okolini. Omogućuje mu realizaciju svoje jedinstvene osobnosti kroz fizičku, emotivnu, intelektualnu i socijalnu komponentu. Kroz igru dijete troši svoj višak fizičke energije te se smiruje. Iskustva, koje dijete stekne kroz igru, bitan su uvjet za razvoj sposobnosti procjenjivanja, zaključivanja i ocjenjivanja, razvijaju također odgovornost i samostalnost. (Umek i Župančić, 2001.g.)

Primjeri učinka igre pri poučavanju stranog jezika

Slika 1. Lutka  HeidiPrvi sat njemačkog jezika protječe s lutkom Heidi. Učenicima sam rekla, da ona ne govori slovenski. Zato što Heidi dolazi iz Njemačke, ona govori samo njemački. Zajedno smo učili njemačke riječi i pjevali pjesmice na njemačkom jeziku. Lutka Heidi je bila prisutna tijekom cijele poduke. Sudjelovala je s učiteljicom prilikom pričanja priča, igara i dijaloga. Učenicima se svidjela i identificirali su se s njSlika 2. Vreća sa slikamaom. Korištenje lutke imalo je pozitivan učinak na tijek učenja njemačkog jezika.

Slika 1. Lutka Heidi

Slika 2. Vreća sa slikama

Slika 3. Papirnata kockaIgra je tekla na način da su učenici prvo sjeli u krug. U vreći su se nalazile slike. Učenici su si međusobno dodavali vreću u smjeru kazaljke na satu. Kad bih udarila u bubanj, dodavanje bi prestalo. Učenik koji je u tom trenutku imao u ruci vreću, morao je iz vreće izvaditi jednu sliku i reći na stranom jeziku ime predmeta na slici. Nakon toga je sliku vratio natrag u vreću i igra bi se nastavila. Igra je sama po sebi vrlo vesela, a sadrži i ritSlika 4. Drveni štapićimičke elemente.

Slika 3. Papirnata kocka

Učenici su iz papira izrezali i sastavili kocku. Na nju su zalijepili sličice. Igra teče na način da se učenici prvo podijele u parove. Njihov zadatak je da, kad bace kocku, nabroje školski pribor na njemačkom jeziku. Učenici su bili vrlo motivirani za takvu vrstu igre.

Slika 4. Drveni štapići

Tema poduke je bila učenje dana u tjednu. Prvo smo izrezali žute papirnate krugove i na njih napisali imena dana u tjednu. Kako bi to bilo zanimljivije i zabavnije, učenici su, pomoću muzičkih isječaka, ustajali i pjevali uz pomoć drvenih štapića. Prilikom poduke učenici su bili opušteni i želja za znanjem se povećavala.

Učenje uz pomoć igre, pjevanja, pokreta, ponavljanja stihova koji se rimuju i slušanja, su metode koje dopunjuju klasičnu nastavu. Izuzetno je važno uključivanje svih osjetila. Svaka osoba uči drugačije. Neki imaju fotografsko pamćenje, zbog toga je njima važno učiti uz pomoć slikovnih aplikacija, drugi se uče uz pomoć zvučnih aplikacija, njima je važna glazba, zvučna snimka događaja itd.

Zaključak

Današnje vrijeme traži da se, uz materinji jezik, koristimo s jednim ili dva strana jezika. Učenje stranog jezika ima važnu ulogu u razvoju djeteta i daje mu prednost, jer su tako učenici spremniji za prihvaćanje novog. Na taj način se brže savlada dodatni strani jezik. To ćemo najlakše postići preko različitih igara, koje na učenike djeluju umirujuće i pobuđuju njihovu znatiželju.

Literatura

  1. Predmetna komisija (2012). Učni načrt. Program osnovna šola. Tuji jezik v prvem vzgojno-izobraževalnem obdobju osnovne šole. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Emeršič Stanka (2008). Mini Deutsch 1 mit Nelli. Maribor: Založba Obzorja.
  3. Marjanovič Umek, L. in Zupančič, M. (ur.) (2001). Razvojna psihologija. Ljubljana: Oddelek za psihologijo Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani.

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.