Ususret novom Pogledu

Broj 129, siječanj 2021.
ISSN 1848-2171

Nastavljamo i tradiciju posebnog izdanja povodom Dana sigurnijeg interneta, našeg digitalnog časopisa Pogled kroz prozor pa sve učitelje, nastavnike, odgojitelje i stručne suradnike pozivamo da barem jedan nastavni sat odvoje za aktivnosti kojima će učenike usmjeriti na sigurnije, odgovornije i primjerenije ponašanje na internetu. Vjerujemo da će svatko od vas naći zanimljive aktivnosti kojima ćete takve sadržaje najbolje prenijeti svojim učenicima.

Dvanaestu godinu za redom pozivamo vas da opišete:

  • aktivnosti koje ste proveli u razredu
  • reakcije učenika
  • metode i sadržaje koji su im odgovarali, a koji nisu
  • što je dobro uspjelo, a što nije
  • što biste promijenili sljedeći put
  • što biste preporučili kolegama
  • obrazovne sadržaje koje ste koristili.

Uz tekst članka možete poslati i fotografije, crteže, videoisječke, poveznice i ostale digitalne oblike sadržaja. Najkvalitetnije radove objavit ćemo u digitalnom časopisu Pogled kroz prozor za veljaču i na portalu ucitelji.hr. Materijale pošaljite do 22. veljače 2021. putem obrasca prema uputama na stranicama Pogleda kroz prozor.

O čemu se pisalo prošli godina i kakve zanimljive aktivnosti su kolegice i kolege provele u svojim školama pročitajte u Pogledu, najjednostavnije je pretraživanjem po ključnim riječima “Sigurniji internet” ili potražite izdanja objavljena u veljači.

Pogled_iconTehnički dani obvezni su dio nastavnog plana i programa osnovne škole kako bi učenicima omogućili povezivanje i primjenu znanja u životnim situacijama. Anica Kovačič u četvrtom razredu bavi se s ekološkim sadržajima, a veliku pažnju posvećuje i spoznaji da smo svi odgovorni za prirodu. Više…

Pogled_iconU dobu u kojoj živimo naš način života više ili manje sjedeći. Učenici mnogo vremena sjede u školi, kasnije i kod domaćih zadaća i računala … Božena Idžojtič kao nastavnica tjelesne kulture u svoj rad uključila je preventivno-korektivne aktivnosti kako bi učenici imali više mogućnosti za zdrav i bolji svakodnevni boravak u školi. Više…

Pogled_iconProjekt Kako napraviti reklamu je bio kritički procijeniti oglase, osvijestiti roditelje kako pomoći djeci u otkrivanju i prepoznavanju prave svrhe oglašavanja, utvrđivanju korisnosti onoga što se pruža odabirom i ispravnim nadzorom sadržaja, kaže Bojana Vogrinc. Više…

Pogled_iconBranko Rumenović je predstavio virtualnu suradnju učenika i nastavnika u sklopu eTwinning projekta Life & Money koji usvajaju nova znanja i vještine. Osim nastavnog sadržaja potrebnog za predmet u školi, učenici razvijaju i druge vještine poput jezičnih, poduzetničkih, socijalnih i digitalnih kompetencija. Više…

Pogled_iconCilj eTwinning projekt FOOD for thought. je podizanje razine svijesti učenika o važnosti zdrave i pravilne prehrane te važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću. Cassy Prskalo nas je upoznala s aktivnostima koje su osmišljene na način da doprinose ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz predmeta Engleski jezik i očekivanja međupredmetnih tema. Više…

Pogled_iconCjelokupni projekt Virtualnih dana darovitih idejno je osmislila, koordinirala i vodila školska knjižničarka Irena Bando s naglaskom na značaj kreativnog korištenja IKT-a u integraciji s drugim nastavnim predmetima, kao i u izradi maštovitih multimedijskih uradaka proizašlih iz raznih projekata i kreativnih aktivnosti u školi. Više…

Pogled_iconPrelaskom na online nastavu i školski knjižničari su trebali preseliti svoju djelatnost iz fizičkog u virtualni prostor. Budući da je nastava na daljinu potpuno novo iskustvo, školski knjižničar treba biti kreativan i otvoren prema novim radnim okolnostima ne gubeći iz vida sve elemente djelatnosti školske knjižnice, reče Jelena Kelava Medaković. Više…

Pogled_iconLidija Šajn smatra kako produženi boravak nikako ne smije biti samo čuvanje djece. Budući da ove godine nedostaje snijega, u produženom boravku napravili u ga od otpadnih materijala i pritom ojačali ekološku svijest. Više…

Pogled_iconU 3. razredu OŠ Tučepi učiteljica Marlena Bogdanović je organizirala integrirane sate Prirode i društva i Likovne kulture kako bi ostvarila ishode koji uključuju snalaženje u prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta, te interpretaciju sadržaja likovnim izražavanjem. Više…

Pogled_iconDobro razvijena razina fonološke svijesti omogućava djetetu da razvije vještinu čitanja. Mateja Lešničar upoznaje nas kako je vrlo važno pravovremeno prepoznati dječje sposobnosti i njihove individualne potrebe, kaže . Više…

Pogled_iconRad s nadarenim učenicima na satovima povijesti poseban je izazov za učitelja. Nastavnici povijesti mogu potaknuti darovite učenike dodatnim i težim zadacima, pripremama za natjecanja, istraživačkim zadacima, a jedan od dodatnih oblika rada koji je Nataša Čupeljić predstavila je rasprava/debata. Više…

Pogled_iconPetra Sedmak Strle je predstavila razvijanje i jačanje kreativnosti učenika kroz dramske aktivnosti koju provodi na način da učenike stavlja u prvi plan sudjelovanje, kao i njihove interese, darovitosti i talente te mu tako daju mogućnost za razvijanje kreativnosti, inovativnosti i kritičkog razmišljanja. Više…

Pogled_iconU svoju nastavu učiteljica Polona Irt Novak je svjesno i sustavno počela uvoditi elemente formativnog praćenja. Smatra kako takav način podučavanja znatno obogaćuje nastavu, ali od učitelja zahtijeva puno više priprema. Više…

Pogled_iconKulturna baština materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti. Ruža Jozić, Ina Jozić i Suzana Pešorda napominju kako kroz različite školske aktivnosti potrebno izgrađivati i razvijati svijest kod učenika o kulturnom identitetu i očuvanju kulturne baštine. Više…

Pogled_iconU današnje vrijeme učenici sve više vremena provode ekranima, pa imaju sve manje vremena za tjelesne aktivnosti i sport. Samo Gorišek je zbog toga odlučio da uz redovne sate tjelesnog odgoja na školi i u okviru sportskih dana koji su uključeni u redovnu nastavu tjelesnog odgoja, u sadržaj nastave unese nešto novo. Više…

Pogled_iconSanja Pavlović Šijanović ponosno nam je napisala članak o vukovarskom gimnazijalcu Luki Prce kojem je, kao predstavniku generacije mladih koji su spremni mijenjati društvo i svijet nabolje, dodijeljena nagrada “Luka Ritz”. Ova nagrada sinonim je za humano i kreativno djelovanje u smjeru širenja tolerancije i nenasilnog ponašanja. Više…

Pogled_iconDjeca veoma rano pokazuju zanimanje za svoje tijelo. Kako bi djeca upoznala svoje tijelo, Tamara Krulec je izabrala aktivnosti kako bi do odgovora došli sami ili uz pomoć istraživanja. Svakom djetetu se nudi dovoljno vremena i mogućnosti da jednostavno, testiranjem osjeti značaj prirodnih znanosti sa svim svojim čulima. Više…

Pogled_iconSrednja škola Prelog je uključena u Školu za život što uključuje nove metode rada i načine poučavanja koji omogućuju učenicima lakše svladavanje zadataka koji su stavljeni pred njih. Valentina Pirc Mezga z pomoć geoinformacijskih sustava je obuhvatila jedan dio nastavih sadržaja u kojima učenik koristi geografske vještine. Više…

Pogled_iconČlanak Vesne Hojnik prikazuje kako kritički pristupiti kvaliteti pročitane informacije na način da su informaciju napisanu u popularnom mediju slijedili tako dugo dok nisu došli do izvorne informacije, objavljene u izvornom znanstvenom članku. Stečeno znanje upotrijebili za bitno kvalitetnije pisanje izvještaja o laboratorijskim vježbama. Više…

Gordana Lohajner

Tehnički dan

anica_kovacic

Anica Kovačič

Sažetak

Tehnički dani obvezni su dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogućuju učenicima povezivanje i primjenu znanja u životnim situacijama.

U četvrtom su razredu tehnički dani povezani s ciljevima prirodne znanosti i tehnologije, društvene znanosti, likovne umjetnosti i glazbe. Bavimo se ekološkim sadržajima, a veliku pažnju posvećujemo i spoznaji da smo svi odgovorni za prirodu. Isto radimo i s glazbom, kao što od ambalažnog otpada izrađujemo glazbeni instrument.

U prirodni znanosti i tehnologiji naučili smo o važnosti odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada. Studenti su naučili o korisnosti odbačenih predmeta i razvili ekološku svijest.

U umjetnosti glazbe, tijekom planiranja projekta izrade instrumenata od ambalažnog otpada.

Neuobičajeni glazbeni instrumenti rađeni su od otpadnog materijala i prema planu napravljenom na temelju vlastitog iskustva. Svaki je napravio svoj instrument, koji se sastojao od različitih predmeta. Istražili su različite zvukove i otkrili da otpad od ambalaže može biti i sjajan glazbeni instrument.

Učenici su bili opušteni i kreativni na poslu. Na kraju smo pripremili galeriju recikliranih glazbenih instrumenata i razredni koncert.

Važno je naučiti studente da štede prirodne resurse. Posebnu pozornost posvećujemo uštedama materijala i korištenju višekratnog otpada.

Ključne riječi: integracija znanja, ekologija, recikliranje, ambalažni otpad, instrument.

1. Uvod

Interdisciplinarno povezivanje znanja jedna je od mogućnosti praktične provedbe različitih strategija učenja. U razredu se bavimo različitim aspektima iste teme, a kao rezultat toga nastavnici moraju koristiti raznolikiji skup nastavnih metoda, oblika i tehnika. To je metoda poučavanja kojom se određena jedinica učenja istovremeno podučava kroz različite nastavne discipline. [1]

Dakle, INTERDISCIPLINARNO POVEZIVANJE je jedan od ključnih čimbenika u procesu učenja.

To je način rada gdje su pojedini predmeti međusobno povezani.

Učinak učenja ili znanja je na taj način veći kod učenika, jer imaju priliku nadograditi svoj rad, ideje i kreativnost.

Cilj tehničkog dana bio je da učenici povežu glazbu s drugim umjetnostima i različitim tematskim područjima te da upoznaju korisnost odbačenih predmeta i razviju ekološku svijest. Istodobno, svjesni su da se ambalažni otpad može ponovo upotrijebiti, istražiti različite zvukove, razviti motoričke sposobnosti i osjećaj prilikom rada s različitim materijalima i cijene svoj rad i rad razrednika.

Ljudsko okruženje može biti ugodno uređeno i zdravo, ali može biti i zagađeno ili čak degradirano. Pokušavamo ukloniti štetne pojave i posljedice, a toga moramo biti svjesni svaki dan i što treba učiniti. [2]

Danas smo svi dobro svjesni vrste negativnih utjecaja koje ljudske aktivnosti imaju na okoliš. Pogotovo one koje osjećamo na vlastitoj koži i vidimo u svojoj okolini. Koliko snažno utječemo na okoliš u našoj svakodnevnoj potrošnji i na ono što se događa s predmetom kad više nije upotrebljiv – stavljamo ga u odlagalište, spalimo ili ponovo upotrebljavamo.

Uključeni smo u program EKO škola, a također pobuđujemo brigu učenika za okoliš i prirodu. Osnovni zadatak je izgraditi emotivan i profesionalan odnos prema upravljanju okolišom i prirodom novim idejama i inicijativama. Svakodnevno se privikavamo na odvajanje otpada, vodeći računa o energetici i upravljanju vodom.

2. Interdisciplinarno povezivanje

U četvrtom razredu ekološki sadržaj ugrađen je u sve školske predmete. U jezičnom obrazovanju bavimo se tekstovima, koji se odnose na odvajanje otpada, a pojedinačni tekstualni zadaci iz matematike povezani su s ekološkim sadržajem. U likovnoj umjetnosti stvaramo od otpadnog materijala i biramo teme povezane s ekologijom. U glazbenom obrazovanju imamo temu iz kurikuluma pod nazivom Reciklirani orkestar, gdje se svake godine od otpadnog materijala stvaraju originalni i zanimljivi glazbeni instrumenti.

Provedba projekta eko-tehničkog dana uključivala je interdisciplinarnu vezu:

GUM – proizvodnja instrumenata od ambalažnog otpada, istraživanje raznih zvukova, prezentacija glazbenih instrumenata
NIT – pokazuju da se određeni otpad može ponovno upotrijebiti
DRU – briga za okoliš
SLJ – čitanje tekstova koji se odnose na ekologiju , opis instrumenta
LUM – izrada od otpadnog materijala, slikanje instrumenata, priprema galerije.

3. Ekologija u kurikulumu za 4. razred

Učenici nauče mudro mijenjati okoliš. Stoga se upoznaju s tehničkim i tehnološkim postupcima prijenosa i izmjena tijela, tvari, energije i podataka i njihovom racionalnom uporabom. Shvaćaju da moramo sačuvati prirodne resurse. To znači održavanje raznolikosti i raznolikosti u prirodi izbjegavanjem nenadoknadivih procesa koji smanjuju i uklanjaju razlike u prirodi. [3]

4. Provedba eko tehničkog dana

U četvrtom su razredu tehnički dani obvezni dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogućuju učenicima interdisciplinarno povezivanje, primjenu znanja u životnim situacijama, a istovremeno omogućuju sudjelovanje u užem i širem okruženju. Važno je upoznati studente sa odvajanjem otpada tijekom praktičnog rada. Rad je osmišljen kako bi potaknuo međusobnu suradnju, pomoć i razmjenu. Budući da je naglasak u četvrtom razredu na učenju da učim, međusobno su povezani ekološki sadržaj razdvajanja i recikliranja i interdisciplinarno povezivanje, raba različitih strategija čitanja i učenja. Postavili smo sljedeće ciljeve:

  • razvijanje svijesti i osjetljivosti na okoliš i ekološke probleme te sposobnosti da budu svjesni svoje vrijednosti i ranjivosti,
  • prepoznati da proizvodnja i svakodnevni život stvaraju otpad o kome treba voditi računa i da se neki otpad može ponovno upotrijebiti,
  • koristiti različite materijale, alate i procese obrade i povezati svojstva materijala i metoda obrade: preoblikovati, rezati, lijepiti, zalijepiti,
  • se upućuje da slijede plan ili skicu radnog procesa u proizvodnji predmeta, • izrađuju reciklirane glazbene instrumente od otpadnih materijala,
  • naviknite se na čišćenje nakon posla.

Uključila sam sljedeće didaktičke sustave: prezentacija zvuka i slike, razgovor, objašnjenje, metoda pisanog rada, rad s tekstom, metoda praktičnih radova. Učenici su na poslu koristili sljedeća nastavna sredstva: knjige, računalo s pristupom internetu, projektor, slike, autentični tekstovi i ambalažni otpad.

Istraživanje ekoloških sadržaja odvijalo se putem sljedećih oblika učenja: frontalna, individualna. Za konačnu provedbu ekološkog sadržaja trebalo mi je 5 školskih sati i međusobno su se povezali sljedeći predmeti: društvena znanost, prirodna znanost i tehnologija, slovenski jezik, likovna umjetnost, glazba. Časovi su bili različiti i individualizirani, jer sam studentima ponudila:

  • pomoć u postavljanju pitanja
  • pomoć u formuliranju i opravdanju odgovora – pronalaženju uzročno-posljedičnih veza.

5. Postupak aktivnosti

  • Pametna oluja za uvodnu motivaciju „RECIKLIRANJE“
  • Ponovimo osnovna znanja o zaštiti prirode
  • Učenici su bili podijeljeni u homogene skupine. Svaka je skupina dobila tekst iz knjige Mali koraci koji ima veliki utjecaj na čišći svijet. [4] Ovaj zabavni vodič donosi puno ideja za manje zagađenja: o uštedi energije i vode, prehrani koja manje opterećuje okoliš, recikliranju, zaštiti prirode i njezinih stanovnika i sve više i više.
  • Odabrali su strategiju čitanja [5] da sažmu sadržaj. Pripremili su ispis za plakat i predstavili ga kolegama.
  • Stalak za otpad (na sredini učionice).
  • Poredajte predmete po materijalima (npr. Boce zajedno)
  • U predmetu Glazba umjetnosti imamo projekt pod nazivom Reciklirani orkestar.

Učenici stvaraju glazbene instrumente od ostataka materijala i tako ambalažni otpad može postati sjajan instrument s malo mašte i vještine. Upute za rad nalaze se u neovisnoj radnoj knjižici za glazbu, dok se uči o korisnosti odbačenih predmeta i razvija se ekološka svijest.

  • Izrada vlastitog instrumenta koji se mora sastojati od više različitih predmeta i biti će takav da možete s njim izvoditi što više zvuka (slika1):

clip_image002clip_image004
Slika 1. Kitara i klarinet         Slika 2. U galeriji novih glazbenih instrumenata

  • Konceptualne ideje, priprema plana, materijali.
  • Izvršenje zadače
  • Prezentacija “GALERIJA NOVIH GLAZBENIH INSTRUMENATA”.
  • Učenici su uživali u svom poslu i zabavili se.
  • Vježbali su vještine međusobne suradnje.
  • Predstavili su i imenovali svoje glazbene instrumente (slika 3).

clip_image006Slika 3. Svaki učenik predstavlja svoj instrument, od čega je instrument izrađen i prezentira zvuke tog instrumenta.

clip_image008Slika 4. Sviraju zvukove na svom glazbenom recikliranem instrument, svirajući ih, ali može i pjevati.

clip_image010
Slika 5. Formiraju se glazbeni sastavi

Na kraju su instrumente raspoređivali u puhačke, gudače, trube i sastavili razredni orkestar u kojem su svirali na reciklirane instrumente i pjevali. Učenici su međusobno izmjenjivali glazbene instrumente i tako pokušali svirati na drugim glazbenim instrumentima.

Nakon toga uslijedio je razgovor – procjena tijeka školskog dana. Uz pomoć svega što je stvoreno tijekom ovog EKO-tehničkog dana, pripremili smo izložbu u školskom prostoru događanja, gdje su i ostali učenici mogli vidjeti zapise, fotografije, proizvode i probati reciklirane glazbene instrumente.

Glavne aktivnosti ekologije usmjerene su na zaštitu prirode i ujediniti napore ljudi za uravnotežen odnos prema prirodi, racionalno korištenje prirodnih resursa i održavanje prirodne ravnoteže bez razarajućih posljedica za sva bića našeg planeta. [6]

Planiranje rada:
Učenici su imali četrnaest dana, za sastavljanje skice za glazbeni instrument i prikupljanje odgovarajućeg ambalažnog otpada. Donijeli su i poluproizvode (perforirane boce i čepove, rezali žice, izrezali dijelove iz kutija) kako bi se u školi mogli sastaviti, dizajnirati i dodati oznaku za recikliranje.

Materijal i pribor:

  • Sa sobom donose različite ambalaže otpada koja bi se mogla koristiti za izradu glazbenih instrumenata (boce, boce, limenke, plastične posude)
  • Ljepljiva traka, škare, ljepilo, slamke, strune, elastika, karton

6. Zaključak

Moramo biti svjesni da su svi ljudi odgovorni za prirodu i da svojim djelovanjem možemo sačuvati naš planet, pa je zbog toga potrebno djeci usaditi ekološke vrijednosti vrlo rano. Studenti vole učiti i isprobavati nove metode i oblike, pa je potrebno pripremiti obrazovni rad na način, da učenici budu što motiviraniji i da pokušaju pronaći načine za rješavanje problema zaštite prirode. Potrebno je ojačati svijest da smo svi odgovorni za prirodu. Svi zajedno moramo biti svjesni, da ne smijemo nesmotreno zagađivati ​​prirodu i da čak i mali koraci mogu doprinijeti boljoj budućnosti planeta. Stečeno znanje uz pomoć različitih metoda i oblika, a potkrijepljeno primjerima iz svakodnevnog života, dugotrajnije je, svjesnije i smislenije. Smatram da je interdisciplinarno povezivanje vrlo prikladan oblik rada sa učenicima, na ponavljanju i učenju.

7. Literatura

  1. Medpredmetno povezovanje kot strategija za kakovostno učenje učencev v osnovni šoli, Medpredmetno_URN_NBN_SI_doc-TW57QGYK.pdf
  2. Več avtorjev, OKOLJSKA VZGOJA, učbenik za izbirni predmet; medpredmetno področje v osnovni šoli;
  3. Založba Obzorja, Maribor, 2002.
  4. UČNI NAČRT – Naravoslovje in tehnika
  5. Glenn Murphy, Majhni KORAKI, Založba Mladinska knjiga , Ljubljana, 2011.
  6. M. Kerndl, “Bralna pismenost-bralne učne strategije”, ZRSS, http://www.os-dob.si/files/2014/11/BUS__predstavitev_posameznih_strategij.pdf (Dostop: 7. 3. 2018).
  7. http://misijazeleno.si/o_misiji_zeleno/kaj_je_ekologija/ <7. 3. 2018>.
  8. Učbeniki in delovni zvezki, “Radovednih pet”, Rokus, 2019.

Preventivno-korektivne aktivnosti

u osnovnoj školi

bozena_idzojtic

Božena Idžojtič

Sažetak

U dobu u kojoj živimo je način našeg života više ili manje sjedeći. Učenici mnogo vremena sjede u školi, kasnije i kod domaćih zadaća i računala …

Ispravno držanje tijela vrlo je važno za djecu u osnovnoj školi. Rezultati istraživačke zadaće (Pre)teška školska torba bili su vrlo zanimljivi. Djeca svaki dan nose na leđima vrlo teške školske torbe ili ruksake. Nemaju te mogućnosti da bi imali jedne udžbenike u školi, a druge kod kuće. To znači da svaki dan nose u školu više nego 10% njihove tjelesne mase na svojim leđima. Svaki radni dan u sedmici provjeravali smo težinu njihovih školskih ruksaka.kao nastavnica tjelesne kulture

U svojoj dugoj školskoj praksi kao nastavnica tjelesne kulture u svoj rad uključila sam preventivno-korektivne aktivnosti.

Na osnovnoj školi gdje radim imamo već više godina organiziran opuštajući-rekreativni odmor. U odmoru od petnaest minuta učenici mogu birati između velikog broja različitih mogućnosti za opuštanje i odmor od školskih obaveza.

Tijelo učenika još je u fazi razvoja, zato je vrlo važno, da se u svom slobodnom vremenu što više kreću i igraju u prirodi, njeguju različite sportove, iako su oni rekreativnog značenja.

Ključne riječi: zdravlje, rekreacija, rekreativni odmor, muskulatura.

Sjedeći način života

Sve više se govori o zdravom načinu proživljavanja slobodnog vremena. Učenici u osnovnoj školi mnogo vremena rade sjedećim načinom.

Svake školske godine kod tjelesne nastave uočim nekoliko učenika sa ravnim stopalima.

Zna se, da se iz ravnog stopala u kasnijim godinama razviju poteškoće s kičmenim stubom.

Kod učenika, koji se u slobodnom vremenu vrlo malo bave sportom i kretanjem, možemo vidjeti slabu mišićnu snagu pojedinih mišićnih grupa ili muskulature u cjelini.

Na našoj osnovnoj školi imamo više godina organiziran opuštajući-rekreativni odmor. U pauzi od petnaest minuta učenici mogu birati između mnogo različitih mogućnosti za opuštanje i odmor od školskih obaveza.

Na školskom dvorištu gdje se nalaze sportsko igralište, atletska staza i dječja igrala, učenici izaberu svoju aktivnost koja će ih najbolje opustiti.

U blizini sportske sale imaju nacrtane igre na podu iz prošlosti koje su se igrale naše bake: Ristanc, zemljokras i još neke druge, koje su već godinama zaboravljene, pa ih tako želimo opet oživjeti …

Učenici imaju mogućnost izabrati aktivnosti u maloj ili velikoj sportskoj sali, gdje igraju košarku na ispadanje bez tjelesnog kontakta.

Nastavnici pazimo, da su učenici primjerno obučeni. Za sve aktivnosti moraju imati primjerne tenisice odnosno su u sportskoj sali mogu biti i bosi, da im ne klizi.

Preventivno-korektivne aktivnosti

Aktivnost je ponuđena učenicima 1. – 5. razreda, svaki dan u sedmici za jednu grupu.

Vježbe u grupi su korisne kada se svi pokreti izvode snagom svojstvene muskulature i kada je moguće pravilno izvođenje. U grupi radi do 10 učenika, veći broj u grupi nije poželjan, jer se smanjuje mogućnost kontrole.

Iz tog razloga uključujem u rad nadarene učenike. Sistematični rad uz pomoć nadarenih učenika djeci omogućava, da utvrde mišićnu snagu različitih mišićnih skupina.

Nadarenim učenicima je takav oblik rada velik izazov a također i pomoć nastavnici tjelesnog odgoja..

Na početku školske godine sam vježbe radila samo sa njima, dok nisu naučili pravilno pokazati svaku vježbu. To smo radili zato da kad počnu oni voditi vježbanje za učenike mogu primijetiti greške i učenika ispraviti.

Za izvođenje odabrane vježbe nema mnogo vremena, samo 15 minuta, zato mora biti učenik u ulozi učitelja na vježbanje sa drugarima dobro pripremljen.

Najčešće odaberem aktivnosti za moć tijela i vježbe za snagu mišića kod ravnog stopala. Vježbe nisu obavezne za sve učenike, imaju više mogućnosti, pa mogu odabrati one za koje imaju najviše zanimanja odnosno su im potrebne. Roditeljima aktivnosti predstavljam na roditeljskom sastanku. Oni se sa djetetom dogovore, koliko je preventiva korisna za dobar razvoj njihovog tijela u tom razdoblju. I na osnovu toga učenici se priključuju grupama.

Učenici sve vježbe rade bosi.

Ravno stopalo

Ravna stopala nisu ništa neobično. U većini svi se rodimo sa ravnim stopalima. Stopalni svod nastaje postupno kad se razvijaju veziva i mišići u stopalu. Izobličuju se do naše šeste godine.

Tada (u nekim primjerima još nekoliko kasnije) još možemo da ih popravimo, a u imageodrasloj dobi ravna stopala donose nam mnogo poteškoća, između kojih su najčešći bolovi u kralježnici.

Stručnjaci kažu da je pravi oblik stopala izbočen u dva svoda: uzdužni i poprečni.

Slika 1, Ravno stopalo

Zadatak 1 za jačanje muskulature stopala u stojećem početnom položaju:

  • hodati visoko po prstima (sliB. Idžojtič, Slika 2 - Hodamo visoko po prstima.ka2),
  • bosim nogama hodati po konopcu,
  • hodati na vanjskoj strani stopala, prsti su zgrčeni,
  • hodati po petama, prednji dio stopala je podignut, a prsti zgrčeni.

Slika 2. Hodamo visoko po prstima

Preporučuje se da djeca hodaju bosa po neravnom terenu, šljunku, itd., jer se na taj način aktiviraju mišići svoda stopala.

Zadatak 2 sa malim rekvizitima u sjedećem položaju i nasloniti se na laktove iza tijela:

  • valjanje male loptice među stopalima sa uzdignutim skupljenim nogama (slika 3),
  • valjanje male loptice u smjeru napred – nazad po tlu (slika 4),

B. Idžojtič, Slika 3 - Valjanje loptice između stopala.B.Idžojtič, Slika 4 - Valjanje loptice na podu.

Valjanje loptice između stopala. Valjanje loptice na podu.

  • nožnim prstima hvatati maramu, ponesti je od jedne na drugu stranu (lijevo-desno),
  • pomicanje olovke s prstima iz jedne na drugu stranu (lijevo-desno).

Kičmeni stub

Kičmeni stub je temeljni nosilac ispravnog držanja. Nastavnici tjelesnog odgoja možemo odabrati vježbe za jačanje snage i sposobnosti svih većih mišićnih grupa važnih za održavanje ispravnog držanja.

U nastajanju deformacija mogu igrati posebno ulogu razne loše navike koje djeca vrlo lako usvajaju: nošenje teške školske torbe stalno u istoj ruci, loše sjedenje u školskoj klupi, pogrbljen položaj kod stajanju i sjedenja itd.

Zadatak 3 za snagu trbušne muskulature u početnom položaju na leđima:

  • Sa savijenim nogama u koljenima (45 stupnjeva) i istegnutim rukama iza glave – dizati glavu i rameni pojas – sa rukama dotaknuti koljena, stopala pri tome ostaju na tlu.

U ležećem položaju – udah, u dignutom položaju – izdah.

  • Jedna noga savijena u koljenu, druga istegnuta na podlozi, ruke uz tijelo. Istovremeno podizati desno rame i glavu i dohvatiti desnom rukom stopalo opružene lijeve noge.

B.Idžojtič, Slika 5 - Na leđima - ispružiti nogu uvis.Zatim desna noga, lijeva ruka.

  • Sa savijenim nogama u koljenima: najprije jedno onda drugo koljeno privlačiti što bliže grudnom košu.
  • U početnom položaju ležimo na leđima noge su savijene u koljenima – ispružiti nogu uvis. Važno je zategnuti trbušne mišiće i tako pripiti kičmu uz podlogu (slika 5).


Zadatak 4 za snagu muskulature leđa – početni položaj ležeći na trbuhu:

  • Dijagonalno podizati istegnutu lijevu ruku i desnu nogu i onda promijeniti ruku i nogu te vježbu ponoviti. Pri tom je vrlo važna napomenuti da mora biti lice okrenuto prema podu. Također moramo opomenuti, da ruku i nogu podižu 8 do 10 cm iznad poda.
  • Plivanje po suhom – s istegnutim rukama i nogama 8-10 cm nad podom, kratko pokretati gore-dolje. Amplituda micanja vrlo je mala, a lice je pri tom okrenuto prema podu (slika 6).

B.Idžojtič, Slika 6 - Plivanje na suhom.

  • Ruke su ispred glave oslonjene dlanovima uz podlogu. Obje noge dizati od podloge.
  • Ruke su ispred glave oslonjene dlanovima uz podlogu. Obje noge dizati od podloge i pri tom širiti i skupiti noge.

Zadatak 5 za snagu muskulature leđa – četveronožni početni položaj:

  • Istegnute noge naizmjenično dizati gore.
  • Dijagonalno dizanje istegnute lijeve noge desne ruke i obrnuto. Ruku dizati do visine uha a nogu do visine kukova, ne više, da ne dođe do previše savijenog kičmenog stuba. Lice okrenuto prema podu.
  • U četveronožnom položaju kičmu savijamo prema gore u obliku slova C.

Na kraju svake aktivnosti dobro protegnemo sve mišićne grupe koje su bile u najvećoj mjeri aktivne.

Zaključak

Sport je fenomen vremena u kojem živimo i postaje vrlo važan dio kvalitetnog života. Poznato je da su mnoge bolesti civilizacije povezane sa nedovoljnim kretanjem i da fizičke vježbe imaju velik utjecaj na čovjekov organizam u cjelini.

Uz pomoć preventivno-korektivne aktivnosti i svih ostalih aktivnosti u rekreativnom odmoru imaju naši učenici više mogućnosti za zdrav i bolji svakodnevni boravak u školi.

Literatura

  1. Koturović, L., Jeričević D. (1988). Korektivna gimnastika. Beograd:Sportska knjiga.
  2. Lehmann, G. (1998). Ruckenschule fur Kinder. Munchen: Grafe und Unzer Verlag GmbH.
  3. https://aktivni.metropolitan.si/zdravje/skrb-za-stopala/ pristupljeno 21. 3. 2020
  4. https://sl.crossfitcoastal.com/zdaroye/8-chamu-yznikae-ploskastupnyovasc-i-ci-mozhna-yago-vylechyc/ pristupljeno 21. 3. 2020
  5. https://psihologijadela.com/2018/05/21/aktivni-odmori-dvojna-zmaga/ pristupljeno 21.3. 2020
  6. Osobni arhiv fotografija

Reklame i djeca

bojana_vogrinc

Bojana Vogrinc

Naše se društvo razvilo do te mjere, da djecu treba učiti o zamkama i prijetnjama globaliziranog svijeta. (Pongračič, P. (2007)

Jedna od velikih zamki suvremenog svijeta je konzumerizam, koji je postao dio svakodnevnog života. Činjenica je, da živimo u potrošačkom društvu i da ga ne možemo izbjeći, a nedvojbeno su i djeca vrlo važna skupina potrošača. Što možemo učiniti da marketing i oglašavanje ne čine nas i našu djecu neodgovornim i nekritičkim potrošačima?
Kako odgajati djecu da budu kritični potrošači? Što možemo učiniti u vrtiću? Kako osvijestiti roditelje?

Započeli smo s projektom Kako napraviti reklamu, koji je trajao je dva mjeseca.

Ključne riječi: reklama, vrtić, dijete, obrazovanje potrošača, projekt, Reggio Emilia, mediji.

Uvod

Dijete uči racionalnu potrošnju od roditelja i emocionalno uvjetovanu potrošnju od vršnjaka. Mediji, koji su izvor informacija za djecu o proizvodima, također igraju važnu ulogu.

Ne možemo u potpunosti izbjeći medije, tako da je besmisleno (i teško učiniti) djeci zabraniti gledanje oglasa. Sve što moramo učiniti je objasniti svrhu oglašavanja djeci i mladima. (Vovko, 2014).

Rješenje nije u obrazovanju bez medija, već u medijskom obrazovanju.
Moramo odgajati djecu, da budu odgovorni potrošači, svjesni građani koji su svjesni svojih prava i razumiju, da su ključni motiv medija profit i ideološki i politički utjecaj na pojedinca..
Dijete je osjetljivo, sugestivno, izuzetno prijemčivo, uči imitacijom, identificira se sa stvarnim i virtualnim ljudima. Stoga je naša zadaća, ali i naša odgovornost, pomoći djetetu, da utvrdi korisnost onoga što se pruža pravilnim izborom i kritičkim nadzorom sadržaja..

Zato je važno da mladi ljudi steknu informacije, znanja, vještine i sposobnosti potrebne za život u potrošačkom društvu u različitim oblicima neformalnog obrazovanja. Mladim potrošačima koji su bolje informirani i lakše je samostalno prihvaćati odluke i ostvarivati ​​svoja prava, a kroz način na koji konzumiraju utječu ne samo na kvalitetu svog života, već i na kvalitetu života drugih (Šimon, 2010).

Naš zadatak u ovom projektu bio je kritički procijeniti oglase, osvijestiti roditelje kako pomoći djeci u otkrivanju i prepoznavanju prave (tj. skrivene) svrhe oglašavanja, utvrđivanju korisnosti onoga što se pruža odabirom i ispravnim nadzorom sadržaja. Ovdje je trebalo djetetu objasniti kako i zašto oglasi potiču lažna i pretjerana očekivanja.
Medijsko obrazovanje nije samo sadržaj, već i proces. Njegov je cilj vezan uz pitanja kritičke analize medijskog sadržaja. Planirane su i druge aktivnosti, povezali smo ih s različitim područjima nastavnog plana i nadogradili.

Projekt je osmišljen prema elementima Reggio Emilia, gdje se planiranje, provedba i evaluacija isprepliću i nadopunjuju. Ipak, mislimo, da bez dobrog unaprijed planiranog i postavljenih ciljeva, koji se, naravno, stalno dopunjuju i nadograđuju, također nema dobre provedbe. Ključno je sudjelovanje djece, poštovanje različitosti, različita mišljenja i pristupi, no ako djeci pružimo okruženje u kojem će sve to doći do izražaja i izraziti se, puno smo učinili. Također smo svjesni da previše liderstva i rada prema unaprijed pripremljenom planu nije produktivno, pa smo se trudili kretati kako po planu stručnih radnika tako i prema sudjelovanju djece.

Ciljevi projekta:

  • dijete ima priliku kritički procijeniti komercijalne utjecaje, modne trendove,… i upoznato je s mogućnostima kritičkog ponašanja,
  • potaknuti i ohrabriti djecu, da kroz iskustvo upoznaju medije i da je postepeno savladaju,
  • pružiti djeci iskustvo učenja da je stvaranje medijskih poruka posao i profit, da mediji konstruiraju stvarnost i sami su konstruirani,
  • usmjeriti roditelje i djecu na kritičnu distancu od ponuđenih medijskih sadržaja i na razuman izbor medija,
  • poštivanje različitih pogleda (svaki interpretira oglas na svoj način), slušanje interpretacije drugih, prihvaćanje i kritička procjena,
  • usmjeravanje djece prema onome što im stvarno treba,
  • sami dizajniramo medijske proizvode što je realnije moguće, razumijevajući tako rad medija sve više i više,
  • omogućiti djeci demokratsko sudjelovanje i time razvoj vještina potrebnih za kritičko razmišljanje, promjenu pasivnog stava u aktivni.

Ciljevi za odgajatelje:

  • biti svjestan važnosti informacija i medija, biti u mogućnosti odabrati kvalitetne informacije, kritičko razmišljanje,
  • usvajanje osnova medijske pismenosti,
  • razvoj samopouzdanja u odnosu na medije, kritična udaljenost od medijskih konstrukcija,
  • promjena pasivnog stava prema aktivnom (u odnosu na reklamne poruke),
  • izražavanje nečijih mišljenja, dijalog, podizanje svijesti o drugima, uvažavanje mišljenja drugih.

Projekt je proveden u tri dijela:

U prvom dijelu projekta upoznali smo reklamne poruke, kritički ih procijenili, istražili i razgovarati u grupi. Jedan od naših ciljeva bio je upoznati djecu s raznim oglasima i senzibilizirati ih da kritički ocjenjuju reklame kroz eksperimente i ispitivanja raznih proizvoda. Ustanovili smo, da neki proizvodi, unatoč izvrsnoj reklamiranosti, nisu ispunili naša očekivanja.
U drugom dijelu projekta sami smo kreirati reklame. Napravili smo dobre kao i nerealne reklame i procijeniti oboje. Reklame i slogan pravili su doma i roditelji sa svojom djecom.
U trećem dijelu izradili smo reklamu za završni događaj našeg vrtića i nakon toga ostvarili smo jumbo plakat.

Studija slučaja:
Odgajateljice smo za početak odigrale vrlo pretjeranu i nerealno reklamu za čisto obične bombone za djecu. Zajedno smo razmišljali, gdje sve imamo reklame, što nam kažu i čemu služe. Jesmo li ikad kupili oglašeni proizvod i kako to funkcionira?

Postavili smo si pitanja, na koje smo tijekom projekta dobivali odgovore. Što želimo znati o reklamama, želimo li ih uopće upoznati, znamo li uopće zašto i kako prave reklame tako da nas toliko privlači. Tko se pojavljuje u reklamama? Napravili smo plakat o onome što već znamo i što želimo znati.

Pogledali smo panoe u našem gradu i sami izrezali i zalijepili nekoliko slika tiskanih reklama. Na početku su djeca bila prilično rezervirana, no ubrzo je iz njih izašao pravi “potrošački duh” i znatiželja, a prije svega nevjerojatno pretjerivanje kada su opisivali proizvode na slikama.

Reklame smo pogledali i na računalu. Djeca su odmah prepoznala neke reklame. Odlučili smo provjeriti neke proizvode. Bilo je puno smijeha, iznenađenja i razočaranja -srećom za nas, jer to je ono što smo željeli!

Napravili smo vlastiti studio za snimanje i “televiziju” od materijala za otpad. Djeca su odabrala proizvod iz otpadne ambalaže i zaigrali na našoj “televiziji”, koju su snimili i video kamerom. Nepotrebno je reći da su reklame bile u stilu: “Za sve lijepo i mlado … za pametne … za marljive …”, i sve je bilo nevjerojatno jeftino i svima dostupno: djeci, roditeljima, bakama i djedovima: “

Izrada oglasa

Kada smo već znali puno o oglasima, djeca i roditelji dobili su domaće zadatke, kako bi napravili jednu stvarnu i nestvarnu reklamu za isti proizvod.

Počeli smo tražiti ideje za reklamiranje našu grupu. Nacrtali smo leptire, zalijepili lice svakog djeteta na sredinu i predstavili se kao skupina leptira. Pozvali smo i roditelje, da s djecom kod kuče naprave slogan i oglas za našu grupu.

Tako smo od svih ideja izabrali sliku za završni događaj vrtića sa sloganom Vrtuljak zdravlja.

Nakon toga nam je grafički dizajner Leon predložio, da napravimo reklamu za naš vrtić, koja bi bila u obliku jumbo plakata, koji će biti zalijepljen u našem gradu i na kojem će se moći diviti svi građani.

Naravno, bacili smo se na djelo: pregledali smo sve panoe u gradu. Kako su napravljeni, što komuniciraju, gdje su obješeni? Testirali smo različite ideje: kako napraviti takvu reklamu, koja je metoda najbolja, koje materijale koristiti, kojom tehnikom … testirali smo mnoge aktivnosti na svjetlosnoj ploči, oklijevali između računalnog programa Slikar i drugih opcija. Djeca su bila jako motivirana.

A onda se neki dan jedno od djece nacrtalo običnim kemijskim olovkama i predložilo, da svako nacrta sebe i onda sve slike sastavimo na jumbo plakatu.

Iskoristili smo slogan iz reklama za naš vrtić, koji su djeca napravila zajedno s roditeljima kod kuće: HIŠA VESELJA, IGRE, PJESME I PLESA! Gospodin Leon kontaktirao je tiskaru Ar tisk, koji su napravili jumbo plakat i postavili ga na ulazu u naš grad.

Kad smo došli na kraj, gdje je stajao naš jumbo plakat, djeca su puna oduševljenja vikala:

“Vidiš me, gledaj me, već sam zalijepljena! U, kako sam velika! Nisam tako crtao! Gledaj, naš vrtić! Kakva prekrasna slika! “

Zaključak

Vjerujemo da smo svim aktivnostima potaknuli djecu, da putem iskustva upoznaju medijske poruke, te ih više ne slijede slijepo kao na početku projekta i da su mnogo kritičniji prema reklamama.
Sami smo stvaranjem medijskih poruka brzo shvatili, što nas toliko privlači u reklamama, shvatili smo kako suptilno reklame utječu na naš potrošački duh. Nastojeći dizajnirati reklamne poruke što je realnije moguće, shvatili smo da reklame više nisu toliko atraktivne, ali su nam korisne.

Roditelji su projekt ocijenili vrlo pozitivno, mnogi su razmišljali o tome što dijete gleda na televiziji kod kuće i što o njemu misli. Iznenadio nas je vrlo pozitivan stav roditelja, unatoč prvom strahu da se oni neće najaktivnije uključiti

Literatura

  1. Bahovec E. idr.(1999). Kurikulum za vrtce. MŠŠ, Ljubljana
  2. Šimon, M. ur. (2010). Tudi mladi smo lahko potrošniki. [online]. Maribor. Zavod PIP. [citirano 29.2.2016]. Dostopno na spletnem naslovu: https://issuu.com/aktiven_drzavljan/docs/mladi_potrosnik.
  3. Pongračič P. (2007). Vzgoja potrošnikov (Diplomsko naloga). Ljubljana. Fakulteta za družbene vede http://dk.fdv.uni-lj.si/diplomska/pdfs/Pongracic-Polona.PDF
  4. Vovko, M. (2014). Potrošniška vzgoja mladih. [Diplomska naloga]. Ljubljana. Univerza vLjubljani, Fakulteta za družbene vede. [citirano 2.3.2016]. Dostopno na spletnem naslovu: http://dk.fdv.uni-lj.si/diplomska_dela_1/pdfs/mb11_vovko-manca.pdf.

Virtualna suradnja učenika i nastavnika

na eTwinning projektu Life & Money

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

Tema ovog članka je virtualna suradnja učenika i nastavnika u sklopu eTwinning projekta Life & Money. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvodni dio, općenito o eTwinning platformi, opis samog projekta te aktivnosti vezane za isti. Slijedi zaključak te popis korištene literature. U radu se nalazi nekoliko fotografija preuzetih s eTwinning portala.

Ključne riječi: eTwinning, projekt, Life & Money, suradnja nastavnika.

Uvod

Članak govori o opisu aktivnosti u sklopu eTwinning projekta Life & Money. Sve aktivnosti u sklopu projekta provedene su u nastavnom procesu te su služile kao primjer u obradi nastavnog sadržaja iz predmeta Bankarstvo i osiguranje u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija u zanimanju ekonomist. Na realnom, životnom primjeru učenici su usvojili osnovne pojmove iz Bankarstva i osiguranja, primijenili naučeno u stvarnoj situaciji te donijeli vlastiti zaključak. Kroz ovaj projekt povezalo se teorijsko znanje i praktične vještine.

Projektne aktivnosti u prvom dijelu projekta odvijale su se na nastavnom satu te su rezultati bili prikazivani na eTwinning portalu. U drugom dijelu projekta sve aktivnosti odvijale su se online. Članak može poslužiti kao primjer virtualne suradnje učenika i nastavnika.

eTwinning platforma

eTwinning platforma je mrežna stranica namijenjena odgojno – obrazovnim djelatnicima koji rade u školama i dječjim vrtićima europskih država sudionica eTwinninga. Ova platforma služi učenicima i nastavnicima za komunikaciju, suradnju, razvijenje projekata, dijeljenje znanja i iskustava. Uz pomoć eTwinning platforme, mnogi sudionici nastavljaju suradnju na Erasmus + projektima odnosno programu Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Trenutnu je na eTwinning platformi aktivno 831 152 učitelja, 210 315 škola i 109 470 projekata[1].

eTwinning nastavnicima nudi brojne mogućnosti, kao što su npr. suradnja s drugim nastavnicima, razvoj projekata, stručna usavršavanja te razna priznanja za rad. Nastavnici mogu sudjelovati na raznim edukacijama, ali i biti voditelji edukacije. Kroz razne webinare nastavnici mogu dijeliti svoja znanja i iskustva na određenom projektu ili educirati druge nastavnike o određenim web alatima. Isto tako nastavnicima je omogućeno sudjelovanje kao i vođenje grupa u kojima na poseban način mogu surađivati, raspravljati i razvijati neku određenu temu.

Svaki projekt koji se razvija na eTwinningu nastavnik, može prijaviti za Nacionalnu oznaku kvalitete, te ukoliko je kvalitetno odrađen može biti nagrađen. Nakon nacionalne oznake, projekt može dobiti i Europsku oznaku kvalitete ukoliko je u projektu sudjelovalo više nagrađenih eTwinnera iz Europe.

eTwinning pruža brojne mogućnosti za nastavnike, koji se mogu na različite načine koristiti. Spomenimo još eTwinning portfelj i nagradu eTwinning škola. eTwinning portfelj ili životopis daje pregled svih projekata, edukacija i aktivnosti eTwinnera. Svaka škola može postati i eTwinning škola, ukoliko se nastavnici uključe u eTwinning i svojom aktivnošću doprinose korištenju eTwinninga.

Nastavnici Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana već dugi niz godina sudjeluju u različitim aktivnostima na eTwinningu. Zbog aktivnosti nastavnika, naša škola je postala eTwinning škola za 2020/2021. Nastavnici vode i različite grupe za edukaciju nastavnika kao što su: Statistics at Schools te Inclusive Education. Brojni projekti na kojima rade naši nastavnici nagrađeni su Nacionalnom oznakom kvalitete te Europskom oznakom kvalitete.

Life & Money

eTwinning projekt Life & Money pokrenuli su nastavnici Ramune Jukneliene iz Litve i Branko Rumenović iz Hrvatske. Suradnja nastavnika iz Litve i Hrvatske traje već više od pet godina, od eTwinning projekata, webinara pa sve do Erasmus + projekta.

U projekt su se uključili i brojni nastavnici iz Europe s različitim uzrastom učenika. Od aktivnijih nastavnika iz Europe važno je spomenuti i aktivnost koju su u projektu pokazale nastavnice Cercel Ana Maria iz Rumunjske te Raquel Lombardi iz Portugala. Iz Hrvatske posebnu važnost projektu su dali nastavnici: Nada Ratković iz Sinja, Zdenka Marton iz Novske, Martina Čiček iz Zagreba, Anita Čorak iz Osijeka te Manuela Mihaljević Sabljak, Martina Zubčić i Bojan Grba iz Ogulina.

Cilj projekta je potaknuti učenike na istraživanje o novcu. Učenici su u sklopu projekta istraživali povijest novca, povijest novca svoje zemlje, osnovali vlastitu banku i izrađivali vlastiti novac. Osim ovih temeljnih aktivnosti, u sklopu projekta odrađene su i druge aktivnosti koje su potaknuli sami učenici, a služili su za povezivanje nastavnog sadržaja koji se radi na satu i praktičnog dijela koji je veza sa stvarnim svijetom. Radni jezik projekta je Engleski jezik. Projekt je namijenjen učenicima starosne dobi od 14 do 19 godina.

Slika 1. Sudionici projekta Life & Money clip_image002
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Na samom početku rada na projektu, učenici i nastavnici imali su virtualno upoznavanje. Svatko je napisao nekoliko riječi o sebi. Nakon upoznavanja, krenulo se na predstavljanje škole, grada i države svakog pojedinog partnera. Učenici 3. i 4. c razreda Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina, zanimanje ekonomist, u ovom su dijelu uz pomoć Powerpoint prezentacije predstavili svoju školu, Grad Ogulin, Karlovačku županiju te Republiku Hrvatsku. Kako je naša škola dio UNESCO ASPNet mreže škola, naši učenici su predstavili i materijalnu i nematerijalnu baštinu Republike Hrvatske. Tako su učenici drugih zemalja mogli vidjeti i dio baštine naže zemlje.

Svaki projekt ima vlastiti logo projekta. U našem projektu svaka škola izradila je prijedlog svojeg loga. Svi prijedlozi stclip_image003avljeni su na eTwinning. Učenici su glasali o najljepšem logu i izabrali logo koji su izradili učenici iz Litve.

Slika 2. Logo projekta
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Nakon uvodnih aktivnosti u sklopu projekta, krenulo se na istraživanje o povijesti novca općenito, te o povijesti novca svake pojedine zemlje. Učenici su i u ovom dijelu koristili različite web alate te izrađivali powerpoint prezentacije. Svi radovi su stavljeni na eTwinning, te su učenici mogli saznati osnovne informacije o novcu u Hrvatskoj, Litvi, Portugalu, Rumunjskoj, Turskoj, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj i dr.

Ovaj projekt u našoj školi radio se na predmetu Bankarstvo i osiguranje u zanimanju ekonomist. U našoj školi postoji praktikum za Bankarstvo i osiguranje u kojem se nalaze brojna pomagala koja smo koristili za ovaj projekt. Sva oprema koja se nalazi u praktikumu korištena je za osnivanje banke i snimanje videa. U razredu je osnovana virtualna Frankopan banka d.d. u kojoj su učenici primjenjivali teorijska znanja. Tako su učenici radili u banci, otvarali tekući i žiro račun, vodili poslovanje banke, obavljali uplatu i isplatu gotovine, potpisivali razne ugovore te obavljali mjenjačke poslove. Učenici su izradili i vlastiti novac. Sve aktivnosti su fotografirane te je snimljen video o poslovanju Frankopan banke d.d. za potrebe ovog projekta.

Slika 3. Primjer virtualnog novca
clip_image005
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Kako je prolazilo vrijeme, učenici, ali i nastavnici postali su sve aktivniji u projektu. Tim iz Novske osmislio je Kahoot! kojeg su ostali učenici s veseljem rješavali. Nastavnici su na razne načine diseminirali projekt. Tako je projekt predstavljen u publikaciji Promoting democracy through projects „Becoming active citizens“, na konferenciji u Litvi, susretima nastavnika u Hrvatskoj (Sisak, Sinj).

U sklopu projekta bilo je zamišljeno još raznih aktivnosti, ali su se one malo izmijenile. Razlog tome je pandemija COVID-19. Škole diljem Europe su zatvorene, obrazovanje se odvija putem interneta, na daljinu. Tako smo i mi sve aktivnosti prebacili na internet. Iako je postojala bojaznost oko daljnje provedbe projekta, naši učenici brzo su se prilagodili, a razlog je i njihovo iskustvo u dosadašnjem provođenju eTwinning projekata, većina aktivnosti se odvijala preko mrežne stranice.

U sljedećoj fazi projekta, krenuli smo obilježavati važne datume koji su bili zanimljivi za temu projekta. Prvo smo obilježili Safer Internet Day. To je aktivnost u kojoj su učenici povezali sigurnost na internetu, novac i bankarstvo. Izrađeni su brojni plakati, istraženi brojni citati o novcu i sl. Obilježeni su i Svjetski i Europski tjedan novca. Učenici iz Ogulina osmislili su i proveli istraživanje na temu „Srednjoškolski džeparac“. Rezultati istraživanja predstavljeni su na eTwinningu, ali i na online susretu nastavnika u eTwinning grupi Statistics at Schools. Istraživanje su predstavile profesorice Manuela Mihaljević Sabljak i Martina Zubčić. Učenici su koristili i web program Lino za izradu naljepnica. Učenici su si međusobno čestitali Svjetski i Europski tjedan novca svatko na svom jeziku. Učenici iz Sinja i Ogulina izradili su nekoliko različitih videa o Svjetskom i Europskom tjednu novca. Učenici iz Osijeka učili su o financijskoj pismenosti, te je 9. svibnja obilježen Dan Europe.

Slika 4. Čestitke za obilježavanje Europskog tjedna novcaclip_image007
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Slika 5. Čestitke za obilježavanje Dana Europeclip_image009Izvor: eTwinning projekt Life & Money

U projektu su sudjelovali učenici srednjih škola kojima je on namijenjen. Osim njih, projektu su se pridružili i učenici dviju osnovnih škola iz Zagreba i Osijeka što je dalo posebnu čar projektu. Učenici iz Ogulina s posebnim veseljem su očekivali komentar ili poruku mlađih kolega. Naši učenici osjećali su se kao mentori svojim mlađim kolegama, a učenici iz Zagreba i Osijeka puno su naučili od svojih starijih kolega. Aktivnosti učenika osnovnih škola bile su u rangu aktivnosti učenika srednjih škola. Tako su učenici iz Osijeka koristili web alate Powtoon za osmišljavanje animacija, te alat TheJigsawPuzzles.com za izradu slagalica.

Na samom kraju projekta provedena je evaluacija projekta. U istraživanju su sudjelovali i učenici i nastavnici. Svi sudionici istraživanja, ocijenili su projekt veoma uspješnim te se raduju daljnjoj suradnji. U sklopu projekta korišteni su brojni web alati: Google web tools, Lino, Kahoot!, Postermywall, WordArt, MS Office i dr.

Vrijeme korona virusa donijelo je svoje zahtjeve, a nastavnici su poseban naglasak stavili na sigurnost učenika. Provedena je i kampanja „Be respclip_image011onsible. Stay safe. Stay at home“.

Slika 6. Plakat projekta u vrijeme korona virusa

Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Projekt je prijavljen i za nagradu Nacionalna oznaka kvalitete. Zbog svoje kreativnosti, implementacija u kurikulum, korištenja pedagoških inovacija, suradnje i komunikacije među partnerskim školama, uključivanja učenika u rad, korištenja web alata te diseminacije, projekt je nagrađen Nacionalnom oznakom kvalitete u Litvi, Portugalu i Hrvatskoj (Sinj, Zagreb, Osijek, Ogulin). Projekt će se prijaviti i za Europsku oznaku kvalitete, te za COMET nagradu.

Slika 7. Nacionalna oznaka kvalitete
clip_image013
Izvor: eTwinning projekt Life & Money

Zaključak

Suradnja nastavnika iz Ogulina, Litve, Rumunjske, Portugala, Sinja i ostalih traje već neko duže vrijeme. Nastavnici u svoju suradnju uključuju i učenike koji zahvaljujući toj suradnji usvajaju nova znanja i vještine. Osim nastavnog sadržaja potrebnog za predmet u školi, učenici razvijaju i druge vještine poput jezičnih, poduzetničkih, socijalnih i digitalnih kompetencija. Projekt omogućava upoznavanje drugih kultura i običaja, uvažavanje međusobnih razlika te širi njihove horizonte.

Iako su učenici i nastavnici već surađivali online preko eTwinning platforme, dolazak pandemije korona virusa i prelazak cjelokupne nastave na daljinu, dovelo je nastavnike ali i učenike u potpuno novu situaciju. Iskustvo iz prijašnjih suradnji na eTwinningu pomoglo je učenicima i nastavnicima da se što prije prilagode novonastaloj situaciji. Suradnja se nastavila online i sve aktivnosti su se odvijale virtualno. Kroz virtualnu suradnju, učenicima se dala prilika da na novi, no već poznati način savladavaju nastavne sadržaje, ali i pridonose realizaciji projekta.

Zbog svoje kvalitete projekt je nagrađen u Litvi, Portugalu i Hrvatskoj, što daje motivaciju učenicima i nastavnicima za daljnju virtualnu suradnju.

Ovaj je projekt puno više od „običnog projekta“. Nastavnicima i učenicima dao je sasvim novi pogled na online obrazovanje, no ne samo na obrazovanje, nego i na činjenicu da su svi dionici u projektu jednako važni i da svi sinergijskim djelovanjem mogu dati puno jedni drugima, ali i zajednici u cjelini. Zahvaljujući internetu ta zajednica čini veliki broj ljudi različitog stupnja obrazovanja, različitih zanimanja i dobnih skupina, no svi su ujedinjeni u činjenici da žele nastaviti suradnju na edukaciji i ekonomskom opismenjavanju naraštaja koji dolaze i koji će mijenjati svijet, nadamo se, nabolje.

Literatura

  1. eTwinning, mrežna platforma, https://www.etwinning.net/hr/pub/index.htm
  2. On line publikacija Promoting democracy through projects „Becoming active citizens“ https://sites.google.com/view/promoting-democracy/home
  3. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin; http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/etwinning/life_money
  4. Evaluacija nastavnika; https://issuu.com/branko.rumenovic/docs/teachers_evaluation
  5. Evaluacija učenika; https://issuu.com/branko.rumenovic/docs/students_evaluation
  6. Osnovna škola „Dobriša Cesarić“, Osijek; http://www.os-dcesaric-os.skole.hr/nastava/predmetna_nastava?news_hk=5568&news_id=1248&mshow=1051#mod_news
  7. Srednja škola Novska, Novska; https://www.ss-novska.hr/Nastava/e-twinning/ArticleId/3285/oamid/1497
  8. Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića, Sinj; http://ss-strukovna-banajosipajelacica-sinj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=799&mshow=290
  9. Video isječak, Frankopan banka d.d.; https://www.youtube.com/watch?v=Z2lZa7vfxlQ

[1] Izvor: https://www.etwinning.net/hr/pub/index.htm, 26. rujna 2020.

eTwinning projekt: FOOD for thought

cassy_prskalo

Cassy Prskalo

Sažetak

Više od 100 učenika četiriju škola u Hrvatskoj sudjeluje tijekom školske godine 2019./2020. u eTwinning projektu FOOD for thought. Cilj projekta jest podizanje razine svijesti učenika o važnosti zdrave i pravilne prehrane te važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću. Projekt se sastoji od šest aktivnosti koje su osmišljene na način da doprinose ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz predmeta Engleski jezik i očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti, Zdravlje. Učenici su dosad sudjelovanjem u različitim aktivnostima proširili vokabular vezan uz hranu i piće, analizirali koje je skupine namirnica važno uključiti u prehranu i zašto, upoznali se s različitim digitalnim alatima te provodili samostalno istraživanja. Također, učenici su razvili osjećaj autonomije te međukulturne komunikacijske kompetencije. Kao rezultat njihovog rada, nastali su izvrsni učenički ostvaraji koji su predstavljeni na TwinSpace-u.

Ključne riječi: eTwinning projekt, hrana i piće, pravilna prehrana, fizička aktivnost.

Uvod

U današnjem svijetu u kojemu je tehnologija postala neodvojivi dio ljudske svakodnevice, a mobiteli, računala i video igrice zamijenili penjenje po drveću i igrališta, pretilost postaje sve veći problem te učenici nedovoljno vremena provode baveći se fizičkom aktivnošću. S obzirom na navedeno, osmišljen je eTwinning projekt FOOD for thought s ciljem da učenici osvijeste važnost pravilne i uravnotežene prehrane te da razumiju nužnost bavljenja fizičkom aktivnošću. Provedba projekta planirana je za školsku godinu 2019./2020. te se projekt uspješno provodi unatoč prelasku na nastavu na daljinu. U projektu sudjeluje više od 100 učenika iz četiriju hrvatskih škola: OŠ Julija Benešića, Ilok, OŠ Pavao Belas, Brdovec, OŠ Mladost, Zagreb i OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod. Učenici iz partnerskih škola sudjeluju u različitim aktivnostima koje su osmišljene tako da odgovaraju različitim tipovima učenika. Učenici prije svega obogaćuju svoj rječnik učeći različite izraze vezane uz hranu i piće, upoznaju se s različitim skupinama namirnica i važnosti njihovog unosa te razvijaju informatičke kompetencije služeći se novim digitalnim alatima. Učenike kroz aktivnosti vodi učiteljica Cassy Prskalo koja je autorica ovog projekta, a u prilagodbi metoda i ideja sudjeluju učiteljice Matea Majača i Ivana Lovrić. Partnerske škole odlično surađuju te razmjenjuju ideje, iskustva i rezultate aktivnosti.

Uključivanje projekta u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Engleski jezik i povezanost s međupredmetnim temama

Projekt je uključen u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Engleski jezik za peti razred te je povezan s međupredmetnim temama. Odgojno-obrazovni ishodi obuhvaćaju predmetne ishode Engleskog jezika i očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti, Zdravlje.

Ishodi predmeta Engleski jezik koji su se realizirali radom na ovom projektu su: A.5.1. Razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju; A.5.4. Govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama; A.5.5. Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike; A.5.6. Zapisuje jednostavne učestalo izgovorene riječi; A.5.7. Piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova; B.5.1. Primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture; B.5.4. Izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustava; C.5.1. Uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika; C.5.3. Uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika; C.5.4. Izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih kratkih i jednostavnih tekstova poznatih sadržaja; C.5.6. Tumači osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja i upotrebljava ih.

Očekivanja međupredmetnih tema koja su ostvarena tijekom rada na projektu su: Osobni i socijalni razvoj (A.2.4. Razvija radne navike; B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije; C. 2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedništvom i pripadnošću skupini), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (A.2.1. Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za izvršavanje zadatka; A.3.1 Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju; A.3.2 Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima; A.3.3 Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju vlastitoga sigurnog digitalnog okružja; B.3.1 Učenik samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnom digitalnom okružju; B.3.2 Učenik samostalno surađuje s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju; B.3.3 Učenik poštuje međukulturne različitosti; C.3.2 Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz učiteljevu pomoć složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju; C.2.4. Učenik uz pomoć učitelja odgovorno upravlja prikupljenim informacijama. D.3.1 Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje ideja i razvijanje planova te primjenjuje različite načine poticanja kreativnosti; D.3.3 Učenik stvara nove uratke i ideje složenije strukture), Učiti kako učiti (A.3.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema; A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja; A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema; C.3.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju; C.3.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju; D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć), Zdravlje (A.2.2.A Učenik razlikuje pravilnu od nepravilne prehranei razumije važnost pravilne prehrane za zdravlje, A.2.2.B. Učenik primjenjuje pravilnu tjelesnu aktivnost sukladno svojim sposobnostima, afinitetima i zdravstvenom stanju).

Pregled projektnih aktivnosti

Projekt se sastoji od šest aktivnosti, a učenici trenutno rade na posljednjoj aktivnosti. Na samom početku projekta uslijedilo je predstavljanje svih četiriju škola, a potom su učenici, u ožujku, započeli rad na prvoj aktivnosti. Prva aktivnost sastojala se od izrade umne mape u digitalnom alatu Bubbl.us. Učenicima su dodijeljene određene kategorije hrane (voće, povrće, mliječni proizvodi, žitarice, začini) te su učenici trebali razvrstati ponuđene riječi unutar zadanih kategorija i dodati vlastite Slika 1 - umna mapaprimjere. Učenici su ponovili i proširili vokabular vezan uz hranu i piće te su razvijali informatičke kompetencije radeći u digitalnom alatu s kojim se dotad nisu susreli. Učenicima se aktivnost jako svidjela te su izradili izvrsne umne mape.

Slika 1. Izrada umne mape

Slika 2 - umna mapaSlika 2: Izrada umne mape

Sljedeća aktivnost u ožujku bila je pisanje recepata. Učenici su najprije vježbali izraze za pripremu hrane i različite nazive posuđa igrajući brojne kvizove na Wordwallu, a zatim su ih učiteljice vodile kroz video predavanje u kojemu je korak po korak objašnjeno kako napisati recept. Učenici su dobili smjernice za pisanje te im je rečeno kako trebaju razgovarati sa svojim mama i bakama o njihovim omiljenim receptima. Učenici su uspješno napisali jednostavne recepte, ilustrirali ih, a neki su čak i pripremili jela. Neki su učenici odabrali raditi u Miscrosoft Wordu i umetnuti fotografije, dok su drugi napisali recepte na papiru i sami naslikali jela.

Slika 3 - Cherry cakeSlika 4 - Jam rolls
Slika 3. Cherry cake                         Slika 4. Jam rolls

U travnju je uslijedila nova aktivnost – izrada prezentacija o hrani koja se može pojesti na ulicama diljem svijeta. S obzirom da su učenici dio svog istraživanja trebali provesti služeći se internetom, najprije su pogledali kratak video o sigurnosti na internetu te na Linoitu naveli na što sve trebaju paziti prilikom pretraživanja web stranica. Učenici su se potom rješavajući zadatke na Adobu Sparku upoznali s hranom koju mogu probati na ulicama diljem svijeta pa su tako saznali kako su riba i krumpirići popularna hrana u Ujedinjenom Kraljevstvu, a hot dog u SAD-u. Nakon toga učenici su dobili zadatak istražiti popularnu hranu koja se može pojesti na ulicama u različitim zemljama, uključujući Hrvatsku, te izraditi prezentaciju. Učenici su se pripremili za izlaganje te snimili video uratke svojih izlaganja. Ova aktivnost doprinijela je razvoju autonomije s obzirom na to da su učenici samostalno istraživali te je doprinijela razvoju međukulturalnih kompetencija. Učenici su razvijali sposobnost usmenog izražavanja te su se upoznali s još jednim digitalnim alatom za snimanje – Loomom.

Video 1: Prezentacija popularne hrane diljem svijeta

Sljedeća aktivnost u travnju bilo je istraživanje prehrambenih navika učenika i njihovo bavljenje fizičkom aktivnošću. Istraživanje je provedeno među više od 100 učenika, a sudjelovao je podjednak broj djevojčica i dječaka. Učenici su ispunili kratak upitnik koji je uključivao pitanja otvorenog tipa (općenite informacije: dob, spol, mjesto) te točno/netočno tvrdnje. Nakon provedbe ankete, učiteljice su analizirale odgovore učenika i izvele zaključke na temelju istih. Istraživanje je pokazalo da je većina učenika svjesna važnosti zdrave i uravnotežene prehrane. Ipak, velik broj učenika naveo je da često konzumira slatkiše i grickalice, a čak 20 % učenika ne bavi se nikakvom fizičkom aktivnošću niti 60 minuta dnevno. Nakon provedbe istraživanja, učiteljice su učenicima prezentirale rezultate te raspravljale o njima. Neki su Slika 5učenici istaknuli da često konzumiraju slatkiše i grickalice prilikom igranja video igara.

Slika 5. U istraživanju su sudjelovali učenici svih triju petih razreda OŠ Julija Benešića, Ilok

U svibnju je uslijedila nova aktivnost – izrada vodiča zdrave prehrane. Učenici su najprije pogledali kratak video u kojemu je bilo objašnjeno koje je skupine namirnica važno jesti i zašto, a potom su riješili pripadajuće zadatke na Wizeru. Nakon toga, učenicima su ponuđena tri načina izrade postera: 1. slikarski dizajn – učenici su sami crtali, bojali i pisali tekst, 2. kolaž tehnika – učenici su izrezivali namirnice iz novina te su ih lijepili u obliku određenog voća ili povrća, 3. caCnva – učenici su izrađivali postere u digitalnom alatu Canvi. Učenicima je ova aktivnost bila iznimno zanimljiva jer su imali priliku pokazati svoju kreativnost te su uložili jako puno truda u izradu postera.

Video 2 – Pregled učeničkih postera

Posljednju aktivnost u projektu predložili su učenici, a to je osmišljavanje pjesme o hrani. Učenici trenutno rade na ovoj aktivnosti, a kao prijedlog su im ponuđene tri tehnike za koje su pokazali interes. Neki od učenika znaju „beatbox“ pa su izrazili želju na taj način izvesti pjesmu. dok su se drugi pak odlučili za „jazz chants“ koji su naučili na početku školske godine kada su vježbali glagol biti. Također, dio učenika osmišljava pjesmu na način da pišu tekst i smišljaju melodiju.

Evaluacija i diseminacija

Evaluacija projekta bit će provedena u obliku online upitnika, a u izradi upitnika sudjeluju učiteljice iz partnerskih škola. Rezultati će biti predstavljeni na TwinSpaceu. Što se tiče diseminacije projekta, pojedine aktivnosti, kao i učenički radovi, predstavljeni su u nekoliko grupa za učitelje na društvenim mrežama kao pomoć pri osmišljavanju projektnih zadataka tijekom održavanja nastave na daljinu. Također, učenički radovi predstavljeni su u virtualnim učionicama i zbornicama kao primjeri dobre prakse. Daljnja diseminacija projekta uključivat će objave na mrežnim stranicama škole, radiju i člancima u novinama.

Zaključak

Sudjelovanjem u eTwinning projektu FOOD for thought učenici su osvijestili važnost zdrave i pravilne prehrane te uvidjeli važnost bavljenja fizičkom aktivnošću. Učenici su proširili vokabular vezan uz hranu i piće, analizirali koje je skupine namirnica važno uključiti u prehranu i iz kojih razloga. Također, učenici su razvijali informatičke kompetencije radeći u brojnim i različitim digitalnim alatima što će im svakako koristiti u daljnjem obrazovanju. Provodeći istraživanje o hrani samostalno, učenici su razvijali osjećaj autonomije te svijest o kulturalnoj raznolikosti. S druge pak strane, surađujući sa svojim vršnjacima, učenici su imali priliku razvijati vještine timskog rada. Rad na projektu, omogućio je i učiteljicama iz partnerskih škola razvoj ključnih kompetencija, među kojima svakako treba istaknuti razvoj digitalnih kompetencija.

Više o projektu na TwinSpace-u.

Literatura

  1. Dooley, Jenny. 2019. Right on! 1, Udžbenik engleskog jezika za 5. razred osnovne škole, 5. godina učenja, Express publishing, Berkshire, United Kingdom.
  2. Dooley, Jenny. 2019. Right on! 1, Radna bilježnica iz engleskog jezika i zbirka zadataka iz gramatike za 5. razred osnovne škole, 5. godina učenja, Express publishing, Berkshire, United Kingdom.
  3. Prskalo, Cassy. 2020. Adobe Spark: Street Food Around the World: https://spark.adobe.com/page/dAGPJTVDlFR1H/
  4. Prskalo, Cassy. 2020. Wizer: The Eatwell Guide: https://app.wizer.me/preview/AKLXKV
  5. Common Sense. 2020. 5 Internet Safety Tips: https://www.youtube.com/watch?v=X9Htg8V3eik

Virtualni Dani darovitih u našoj školi

irena_bando

Irena Bando

Obilježavanje Dana darovitih u OŠ Jagode Truhelke već 5. godinu naglašava značaj kreativnog korištenja IKT-a u integraciji s drugim nastavnim predmetima, kao i u izradi maštovitih multimedijskih uradaka proizišlih iz raznih projekata i kreativnih aktivnosti u našoj školi.

Organizator Dana darovitih je Tim za kreativni razvoj koji u sljedeće dvije godine (2019.-2021.) unutar programa KA1 nastoji osvijestiti važnost uporabe IKT-a te mogućnosti njegove učinkovite primjene u svrhu kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja.

S obzirom na otežane okolnosti zbog pandemije koronavirusa i isključivo moguće mrežne edukacije i komunikacije, ovaj se događaj uz veliki entuzijazam tima morao realizirati virtualno.

Događaju su prethodile aktivnosti koje su se virtualno provodile oko dva mjeseca uključujući pripreme, konzultacije, mrežne sastanke i završnu realizaciju – prezentaciju digitalnih uradaka.

Završni događaj organiziran je virtualno 7. i 8. svibnja 2020. godine, a sastojao se od prezentacije radova na mrežnoj stranici škole s mogućnošću glasanja učenika za najkvalitetniji rad, od kviza znanja o prezentacijama, proglašenja najboljih radova, kao i objave učenika s najviše osvojenih bodova u kvizu znanja o prezentacijama.

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja mrežnih alata i računalnih programa te izradili originalni digitalni uratci koji su stavljeni u zajedničku mapu radova.

1. Digitalni plakat Dani darovitih 2020.

imageDigitalni plakat o virtualnim Danima darovitih izradila je Helena Turk, učenica 7.c razreda, uz mentorstvo učiteljice Informatike Ane Alšić. Korišten alat za izradu plakata bio je Postermaker, a prilikom izrade integrirane su Informatika i školska knjižnica.

2. Slikopjesma Medo se prerano probudio

imageSlikopjesma Medo se prerano probudio, digitalna je prezentacija učenika 2.c razreda i njihove učiteljice Jelene Novaković, a napravljena je u programu Prezi.

U tom su projektu učenici najprije odlučili koje će riječi iz istoimene pjesme Dobriše Cesarića zamijeniti sa slikama te su ih tražili na internetu. Odabrali su one slike koje su im se najviše svidjele pa su te riječi u prezentaciji zamijenili odabranim slikama (medo, šape, šuma, potok, zima, spilja, vjeverica, snijeg, zečevi, kuća). Projekt se realizirao integracijom Hrvatskog jezika, Prirode i društva i Informatike.

3. Film She had a dream

imageFilm She had a dream, film je o sricanju engleskih riječi. Napravila ga je učenica 8.c Kristina Pavošević uz mentorstvo učiteljice Engleskog jezika Iris Zorić. Film je sniman u Osijeku i Novom Zelandu prilikom posjeta učenice svojoj rodbini, a izrađen je u programu Imovie. Izradom filma integrirani su Engleski jezik, Geografija, Informatika i dramska umjetnost.

4. Virtualna galerija Virtualni susret sa snježnom kraljicom

imageVirtualna galerija Virtualni susret sa Snježnom kraljicom, digitalni je uradak realiziran integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura) s Likovnom kulturom, Informatikom i školskom knjižnicom. Projekt je proveden povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja), a odvijao se isključivo mrežno.

Od školske knjižničarke Irene Bando i učiteljice Jelene Novaković učenici su dobili poveznice i upute za gledanje animiranog filma Snježna kraljica sa zadatkom ilustriranja naljepših scena iz filma te zapisivanja utisaka o filmu. Potom je od učeničkih ilustracija učiteljica Informatike Ana Alšić izradila e-slikovnicu u programu Emaze.

5. E-slikovnica Gledam i zamišljam

imageJoš jedan digitalni uradak koji je također bio inspiriran animiranim filmom Snježna kraljica je e-slikovnica Gledam i zamišljam, koji su napravile učenice 6.a razreda Maja Marković i Tonka Grubišić pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić u programu Bookcreator.

Projekt je realiziran suradnjom učiteljice razredne nastave Nade Radotić i 2.a razreda integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura), Likovne kulture, Informatike i školske knjižnice povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja) te se također odvijao mrežno.

6. Interaktivni digitalni plakat Svjetski dan knjige i autorskih prava

imageInteraktivni digitalni plakat o Svjetskom danu knjige i autorskim pravima napravljen je u integraciji školske knjižnice i Informatike. Plakat sadrži multimedijske sadržaje učenja kroz igru, a izrađen je u vrijeme nastave na daljinu s ciljem osvještavanja važnosti čitanja i poštivanje zaštite autorskih prava. Napravila ga je školska knjižničarka Irena Bando u programu Piktochart.

7. Video Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov

imageVideo uradak Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov uradila je učiteljica produženog boravka Ana Vukojević koja je projekt s učenicima realizirala isključivo virtualno. Učenici su prema video tutorialu i TikTok aplikaciji uvježbali i otplesali poznati ples Foot Shake zajedno sa svojim ukućanima. Kada su snimili ples poslali su ga učiteljici koja je snimke uredila u VivaVideo aplikaciji. Za konačnu prezentaciju korištene su još i sljedeće aplikacije: Bitmoji, piZap i Video Sound Editor.

Za realizaciju ovog projekta integrirala se Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Engleski jezik i Informatika.

8. Multimedijska prezentacija 3d crtanje

Multimedijska prezentacija 3d crtanje proizišla je iz radionica 3d crtanja koja imagese realizirala u organizaciji knjižnice naše škole i American cornera Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Sudjelovali su učenici 2.a razreda i njihova učiteljica Nada Radotić. Učenici su crtali pomoću 3d olovaka koje su punili raznobojnim punjenjima oblikujući svoje 3d crteže. Ova se radionica realizirala integracijom Likovne kulture, Informatike i kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice.

Prezentaciju radova napravio je učitelj informatike Josip Šalavardić koristeći pri tome program Windows Movie Maker.

9. Virtualna galerija My favourites

imageVirtualna galerija učeničkih radova My favourites proizišla je iz projekta 3.c razrednog odjela pod vodstvom učiteljice Engleskog jezika Vedrane Čerine, koja je iz Engleskog jezika zadala učenicima zadatak izraditi poster na temu My favourites”. Njihovi radovi prikazuju što učenici najviše vole.

Galerija je izrađena pomoću aplikacije Spark Adobe.

10. Video glazbeni uradak JagODA radosti

imageOvaj video uradak proizišao je iz ideje osmišljavanja online izvedbe poznate melodije L. van Beethovena Oda radosti”. Virtulano povezivanje međupredmetnih sadržaja omogućilo je povezivanje više nastavnih predmeta (Glazbena kultura i Informatika) te međupredmetnih tema (Građanski odgoj i Uporaba IKT). Učenici/izvođači u glazbenoj izvedbi su: Ivano Čepo – 4.a (gitara), Lara Malkoč – 6.c (flauta) i Nikola Pavišić – 6.a (udaraljke), Lora Erkapić (klavir) i vanjska suradnica Katarina Kurtović, učenica OŠ Vladimira Becića, 4. r. (glas).

Projektom su koordinirali Benjamin Lamza, školski pedagog i Vjera Kurtović, učiteljica Glazbene kulture, a vodila ga je školska knjižničarka Irena Bando. Za glazbenu produkciju bio je angažiran vanjski suradnik – glazbeni producent Marin Bando.

Video glazbeni uradak napravljen je u programu za glazbenu produkciju DaVinci Resolve.

11. Multimedijska prezentacija Moja mandala inspirirana zlatovezom

Projekt Moja mandala inspirirana zlatovezom realiziran je u sklopu imagemeđunarodnog KA2 projekta Transforming Fablas into Steamlabs. Prvo su se održale radionice inspirirane zlatovezom koje su se provodile s 3. razredom i gostima-partnerima iz inozemstva. Radionica se održala integrativnim povezivanjem školske knjižnice, razredne nastave, matematike i informatike, a surađivale su školska knjižničarka Irena Bando, učiteljica razredne nastave Liana Mur i učiteljica matematike i informatike Katarina Kretić. Radionica se sastojala od kulturološkog djela upoznavanja zlatoveza, konstruiranja mandale u programu Staedtler i likovne radionice konturnog crtanja.

Prezentaciju o tome u programu Powtoon napravio je učenik 7.c razreda Niko Novak za vrijeme nastave na daljinu, pod mentorstvom učiteljice Informatike Ane Alšić. Za realizaciju projekta korišteni su programi: Staedtler (konstrukcija mandale), Movie Maker (prezentacija zlatoveza) i Powtoon (izrada prezentacije).

12. Radijska snimka Bitka za Midway

Radijsimageka snimka „Bitka za Midway“ digitalni je učenički uradak nastao na satu Povijesti za vrijeme nastave na daljinu, gdje je zadatak bio snimiti radijsko javljanje vezano za jednu od velikih bitaka Drugog svjetskog rata. Radijsku snimku realizirali su povodom Virtualnih dana darovitih učenici 8.c razreda Kristina Pavošević, Laura Ovničević, Ana Kragujević, Nika Jurković i Ivan Judik pod mentorstvom učitelja Povijesti Vedrana Čerine.

Za provedbu je korišten mobitel (snimanje glasa) i program Imovie (montaža glasova).

13. Video Abeceda

imageVideo „Abeceda“ proizišao je iz integracije Glazbene kulture i Hrvatskog jezika, a realiziran je s učenicima prvih razreda-skupine produženog boravka za vrijeme trajanja nastave na daljinu. Ideju su realizirale učiteljice Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc, voditeljice produženog boravka, a video je izrađen u programu FilmoraGo.

U oblikovanju većine prezentacija potpomogli su učitelji Informatike Ana Alšić i Josip Šalavardić (izrada kviza, ankete za glasovanje i postavljanje stranice mape radova Microsoft Sway– Dani darovitih).

Za evaluaciju radova izrađene su ankete s mogućnošću glasovanja za najbolji digitalni uradak te pružena mogućnost sudjelovanja u kvizu znanja o prezentacijama.

U organizaciji Virtualnih dana darovitih sudjelovalo je 315 učenika(66%), 123 učenika(26%) je pristupilo anketi za glasanje za najbolji rad, a 37(8%) učenika je pristupilo rješavanju kviza znanja o prezentacijama. Najbolje ocijenjen rad od strane učenika je Video TikTok Oh Nanana plesni izazov – Produženi boravak (k)od kuće.

Od zaposlenika je sudjelovalo ukupno 14 osoba (37%): 3 učiteljice razredne nastave (Jelena Novaković, Nada Radotić i Liana Mur); 5 učitelja predmetne nastave (Ana Alšić, Josip Šalavardić, Vjera Kurtović, Iris Zorić, Vedrana Čerina i Vedran Čerina,); 3 učiteljice produženog boravka (Ana Vukojević, Anita Hrehorović i Nikolina Kuruc) i 3 stručna suradnika (Irena Bando, Benjamin Lamza i Monika Ćosić).

Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja web alata i računalnih programa kao što su: Prezzi, Imovie, Emaze, Bookcreator, Piktochart, VivaVideo, Bitmoji, piZap, Video Sound, Editor, Windows Movie Maker, Spark Adobe,Powtoon, FilmoraGo i DaVinci Resolve.

Svi digitalni radovi stavljeni su u zajedničku mapu radova https://sway.office.com/sq8CfFekgZflgYog?ref=Link&loc=play.

Rad školske knjižnice u online nastavi

jelena_KM

Jelena Kelava Medaković

Sažetak

Prestankom održavanja redovne nastave, škole su u Hrvatskoj počele s Nastavaradom u nastavi na daljinu. Slijedom tih okolnosti i školski knjižničari trebaju preseliti svoju djelatnost iz fizičkog u virtualni prostor. Budući da je nastava na daljinu potpuno novo iskustvo odgojno-obrazovnim djelatnicima, školski knjižničar treba biti kreativan i otvoren prema novim radnim okolnostima ne gubeći iz vida sve elemente djelatnosti školske knjižnice.

Ključne riječi: djelatnost školske knjižnice, nastava na daljinu, virtualna školska knjižnica.

Zbog epidemije koronavirusne bolesti 2019 (kratica COVID-19) cijelo se društvo našlo u vrlo izazovnoj situaciji koja je utjecala i na hrvatski obrazovni sustav nakon što je 16. ožujka 2020. godine prekinuta redovna i pokrenuta online nastava. U novonastalim uvjetima i školski su knjižničari potražili načine kako svoju djelatnost potpuno preseliti u virtualni svijet.

Standardom za školske knjižnice (2000.) definirana je djelatnost školske knjižnice koja se ostvaruje kao neposredna odgojno-obrazovna djelatnost, stručna knjižnična djelatnost i kulturna i javna djelatnost. Svaka od tih djelatnosti ostvariva je, u manjoj ili većoj mjeri, i u uvjetima online nastave.

Prvi izbor alata za rad na daljinu školskome knjižničaru može biti već postojeća mrežna stranica školske knjižnice koja je dio službene stranice škole. Međutim, sadržaj mrežne stranice školske knjižnice treba nadopuniti prema zahtjevima novonastalih uvjeta rada na daljinu i potpunog preseljenja djelatnosti u virtualni prostor. U svome radu Stropnik (2013.; str. 54) govori o informacijama koje bi se trebale moći pronaći na mrežnoj stranici knjižnice, ali i o onima koje su specifične za virtualnu knjižnicu.

Na mrežnim stranicama knjižnica trebale bi se moći pronaći informacije o tradicionalnoj knjižnici – podaci o ustanovi (adresa i telefonski brojevi, plan grada s označenom lokacijom knjižnice, radno vrijeme knjižnice) o osnivaču, donatorima i prijateljima knjižnice, dokumentima, strategijama i planovima knjižnice, o ustroju i ograncima knjižnice, podaci o djelatnicima, uvjetima članstva, pravilima posudbe i korištenja drugih usluga knjižnice, opisi usluga i programa koji se provode u knjižnici, jedinstvene zbirke koje posjeduje knjižnica, kalendar aktualnih događanja i dr. (…)

Osim knjižnica koje na mreži predstavljaju svoje programe i usluge, treba spomenuti i virtualne knjižnice koje su bogate sadržajima i poveznicama. Takve knjižnice ne pokušavaju zamijeniti tradicionalne knjižnice, već u virtualnom prostoru čine ono što se u knjižnicama radi od njihova postanka: pronalaze, vrednuju, odabiru, organiziraju, opisuju i daju na korištenje kvalitetne izvore informacija. Za razliku od tradicionalne knjižnice, korištenje virtualne knjižnice ne ograničava se stanovanjem u određenom gradu, državi ili kontinentu. Sadržaj virtualnih knjižnica najčešće je posvećen određenoj vrsti građe ili je namijenjen određenoj skupini korisnika.

Većinu korisnika školske knjižnice čine e-zbirkaučenici, djeca mlađa od 15 godina u osnovnoj i tinejdžeri do 18 godina u srednjoj školi, školski knjižničar prilikom stvaranja zbirke poveznica ima odgovornost odabrati sadržaje koji će djeci pružiti informacije potrebne i primjerene njihovoj dobi, ali i sadržaje koji će djecu zaštititi jer su djeca korisnici koji se još uvijek informacijski opismenjuju. Zato školski knjižničar treba izraditi pouzdane sadržaje ili odabirati poveznice na provjerene i pouzdane sadržaje i na sadržaje koji će ih poučavati, a uz to sve i ispuniti djelatnost propisanu Standardom za školske knjižnice.

Odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

U cijelom knjižničarskom sustavu, školska knjižnica ima specifično mjesto. Školski je knjižničar član dviju profesija – knjižničarske i odgojno-obrazovne (Kovačević i Lovrinčević, 2012.). Želeći istaknuti značaj školskoga knjižničara u knjižničarskoj zajednici Kovačević i Lovrinčević (2012.; str. 18) kažu sljedeće: U knjižničarskom sustavu izuzetno je bitno kvalitetno postaviti školsku knjižnicu u svim njenim slojevima jer korisnik s kojim će se baviti sve kasnije knjižnice, bit će odgojen ili neodgojen, motiviran za daljnje učenje ili ne, osposobljen za upotrebu informacija ili ne i naučen kako učiti ili ne. Za sve buduće knjižnice taj posao oko oblikovanja osobe korisnika, kakav bi on trebao biti, prvenstveno za njegovu osobnu korist, realizirat će i realizira već godinama školska knjižnica. (…) Multimedijalno usmjerenje školske knjižnice od prostorne koncepcije i opreme do izgradnje zbirki građe, podrazumijeva razvijanje novih djelatnosti, a među njima prvenstveno, program obrazovanja učenika. Koliko je važna odgojno-obrazovna djelatnost školskog knjižničara potvrđuje i činjenica da, prilikom izrade programa rada, školski knjižničar planira 60-70% svoga radnog vremena posvetiti odgojno-obrazovnim djelatnostima. Prema IFLA-inim smjernicama za školske knjižnice (2016.) to su djelatnosti kojima će školski knjižničar poticati pismenost i čitanje, medijsku i informacijsku pismenost, istraživačko učenje, tehnološku integraciju, stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te djelatnosti poticanja na uvažavanje književne umjetnosti i kulture. Slijedom svega navedenog, potrebno je i u uvjetima nastave na daljinu osmisliti način rada za odgoj i obrazovanje učenika. Zato školski knjižničar, kao stručni suradnik u nastavi, mora biti član virtualne zbornice škole i član svakog virtualnog razrednog odjela formiranog u aplikaciji koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu. Kombinacijom dvaju alata, spomenute aplikacije s kojom radi cijela škola i mrežnom stranicom virtualne knjižnice, školski je knjižničar u mogućnosti odraditi brojne zadaće odgojno-obrazovne djelatnosti. Tako školski knjižničar može poticati učenike na korištenje e-lektira, e-knjiga, online referentne građe i online časopisa dajući učenicima upute i savjete za korištenje spomenutih zbirki. U suradnji s nastavnicima i učiteljima, školski knjižničar pomaže učenicima pri izboru mrežnih izvora za potrebe pripreme i obrade neke teme te ispunjavanje zadataka za pojedine nastavne predmete. Zatim, kako u fizičkom, tako i u virtualnom prostoru, školski knjižničar treba raditi na promicanju čitanja i čitalačke pismenosti učenika – primjerice objavljujući preporuke za čitanje, potičući učenike na pisanje vlastitih preporuka i popisa najdražih knjiga, snimajući audio-priče, stvarajući zbirku poveznica na odabrane javno objavljene audio-priče i razgovore s piscima te izrađujući kvizove i druge igre s ciljem poticanja čitanja i sl.

I svakako, školski knjižničar treba osmisliti način rada za održavanje nastavnih sati u školskoj knjižnici i provedbu programa knjižnično-informacijske pismenosti učenika. U skladu sa svojim preferencijama, školski knjižničar u tu svrhu može snimiti video-predavanja/video-upute, izraditi digitalne interaktivne materijale ili pozvati učenike na virtualno predavanje uživo putem nekog alata za video-sastanke. Alati za video-sastanke pružaju i mogućnost organiziranja virtualnog sastanka školskog knjižničara s članovima izvannastavnih aktivnosti (Mladi knjižničari i Čitateljski klub).

I konačno, školski knjižničar treba ponuditi zbirku poveznica ili izraditi vlastite digitalne materijale s ciljem odgojno-obrazovnog djelovanja na učenike u vrijeme njihovog slobodnog vremena.

Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

Za vrijeme epidemije COVID-19 narodne knjižnice, ali i brojne druge kulturno-umjetničke ustanove, udruge i društva u Hrvatskoj učinile su svoje sadržaje javno dostupnima te su ciljano kreirali i nove sadržaje s obzirom na preporuke o socijalnoj distanci među građanima – kazališta su objavila snimke svojih predstava, muzeji su kreirali virtualne izložbe, književnici su snimili audio sadržaje svojih djela, znanstvenici organizirali online popularno-znanstvena predavanja i sl.

Virtualni prostor vrvi zabavnim, kulturno-umjetničkim i popularno-znanstvenim sadržajima. Posao školskog knjižničara je napraviti selekciju sadržaja prema potrebama i interesima svojih korisnika.

Osim kao izvor informacija o raznim virtualnim događajima i manifestacijama, mrežne stranice virtualne školske knjižnice u kombinaciji s aplikacijom koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, prostor su za obilježavanje obljetnica, značajnih datuma, promocija knjiga i tematskih virtualnih izložbi.

Također, školski knjižničar može kreirati zbirku poveznica na online edukativne igre primjerene dobi svojih korisnika, ali i izraditi sam slične sadržaje (na primjer križaljke, osmosmjerke, kvizove ili virtualni escape room s nekom edukativnom temom ili temom neke lektire) i tako osigurati djeci digitalne sadržaje za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.

Stručna knjižnična djelatnost školske knjižnice u nastavi na daljinu

Jedan od osnovnih stručnih poslova svakog knjižničara je izgradnja fonda. U uvjetima potpunog preseljenja školske knjižnice iz fizičkog u virtualni prostor taj je posao moguće ostvariti oblikovanjem digitalne zbirke poveznica – na jednom mrežnom mjestu pregledno posložiti poveznice na e-lektire, e-knjige, online referentnu građu, online časopise, zatim, izraditi popis korisnih mrežnih stranica za pojedine školske predmete – te ih time učiniti dostupnijima učenicima, učiteljima i nastavnicima. Prilikom kreiranja takvih zbirki knjižničar odabire poveznice samo na one mrežne izvore koji poštuju autorska prava.

U vrijeme epidemije COVID-19, a za potrebe realizacije nastave na daljinu, brojnim se odgojno-obrazovnim djelatnicima pokazalo izazovno kreirati vlastite digitalne obrazovne sadržaje. Školski knjižničar, kao stručni suradnik u školi, u tom smislu treba pružiti podršku svojim kolegama u Učiteljskom vijeću pružanjem informacija i davanjem uputa (pisanih ili video-uputa) za rad s različitim digitalnim alatima. Također, pri tome može koristiti i već objavljene upute i informacije o digitalnim alatima (npr. CARNet-ov eLaboratorij).

Putem aplikacije koju je škola odabrala za rad u nastavi na daljinu, školski knjižničar je u mogućnosti sustavno izvješćivati učitelje, nastavnike i stručne suradnike o stručnoj literaturi dostupnoj u digitalnom obliku i o novim sadržajima objavljenim na mrežnoj stranici virtualne knjižnice.

Poželjno je i pratiti pad/porast posjećenosti mrežnoj stranici knjižnice, te učestalost posjeta pojedinim podstranicama radi praćenja interesa korisnika za pojedini sadržaj.

U sklopu stručno-knjižnične djelatnosti školski je knjižničar dužan stručno se usavršavati. U uvjetima rada na daljinu tome smo posvećeni možda više nego ikada prije. Jer da bismo mogli djelovati kao stručni suradnici spremni odgovoriti na informacijske potrebe svojih učenika, nastavnika i učitelja, moramo biti spremni brzo ponuditi potencijalna rješenja. S tim ciljem Agencija za odgoj i obrazovanje, CARNet, ali i neka izdavačka poduzeća, organizirala su brojne webinare za školske knjižničare. U kontekstu stručnog usavršavanja ne treba zanemariti ni veliku ulogu brojnih neformalnih knjižničarskih grupa na društvenim mrežama čiji članovi učestalo i nesebično dijele dobra iskustva iz prakse i radne materijale te tako pridonose spremnosti svakoga svoga članu da što bolje odgovori na potrebe svojih korisnika.

Mi smo knjižničari stručna zajednica kojoj je pronalaženje, vrednovanje, organizacija, ali i dijeljenje informacija prirodna postavka. A u novonastaloj situaciji uzrokovanoj epidemijom COVID-19 još jednom smo pokazali i koliko smo u mogućnosti računati jedni na druge, međusobno tražiti pomoć i pomagati si dijeljenjem radnih materijala, iskustava i ideja – radeći time na dobrobiti svojih korisnika, ali i na dobrobiti svakog člana naše stručne zajednice potičući se međusobno na kreativnost, otvorenost promjenama, istraživački duh i promovirajući vlastitu struku.

Otpaci umjesto snijega

lidija_sajn

Lidija Šajn

Sažetak

Produženi boravak može biti vrlo kreativan dio proširenog odgojno-obrazovnog procesa. U kombiniranom odjelu produženog boravka predajem učenicima od 1. do 5. razreda s različitim talentima, vještinama i karakternim osobinama. Dobno i razvojno raznoliki odjel može za učitelja biti velik izazov pa je još važnije da pritom iscrpi svoju kreativnost, inovativne ideje, motivacijske metode i originalne oblike rada. Učenici žele biti kreativni, vole aktivno sudjelovati i iznositi svoje ideje. Sve im to možemo omogućiti tijekom projektnoga nastavnog rada. Ova nastavna strategija od učitelja zahtijeva više pripreme, ali je zato tijekom procesa učitelj samo moderator i motivator. Učenici su u radu cijelo vrijeme aktivni, sudjeluju u potrazi za idejom i kod izrade uradaka. Budući da nam je ove godine nedostajao snijeg, napravili smo ga od otpadnih materijala. Izradili smo „snježne tanjure“, snjegoviće od papira, kartona i automobilskih guma te složili dvije društvene igre. Tako smo otpadnom materijalu udahnuli novi život, ojačali ekološku svijest, i što je najvažnije, uvidjeli koliko je zapravo naš um kreativan.

Ključne riječi: produženi boravak, otpadni materijal, projektni nastavni rad, društvene igre.

Uvod

Održavanje motivacije u produženom boravku učiteljima predstavlja veliki izazov. Po završetku prijepodnevne nastave mnogi učenici dožive pravi preobražaj. Za vrijeme nastave slušaju, sudjeluju, ulažu određeni trud, pa makar naizgled, a samo zbog ocjena. Marljivi i povodljivi učenik odjednom se pretvara u buntovnika, pokazuje manju koncentraciju i umor. Stoga je još važnije da učitelji znaju kako pobuditi zanimanje učenika te kako ih motivirati na rad i nakon nastave, kad se „ugase svjetla“ i kada u ruci više ne drže dnevnik. Unatoč tome što su naši zadatci pretežno odgojne prirode, moramo stvoriti ugodnu društvenu klimu i pružiti podršku učenicima. Moramo se pobrinuti da učenici naprave domaću zadaću, pružiti im mogućnost opuštanja i kreativnog provođenja slobodnog vremena.

1. Kreativan rad u produženom boravku

Učitelji u produženom boravku nisu školovani glazbenici, likovni umjetnici, sportaši, tehnički stručnjaci, kipari, plesači i slično, ali unatoč tome moraju pokrivati sve segmente kreativnosti. Često u kreativnom radu raspolažemo ograničenim sredstvima za kupnju materijala.

O učitelju ovisi hoće li sve to prihvatiti kao izazov, odnosno kao test vlastitih kreativnih sposobnosti ili će inzistirati na uhodanim i provjerenim tehnikama i kreativnom radu po šablonama.

Budući da učitelj ima punu autonomiju kako u odabiru programa tako i u organizaciji rada, produženi boravak pruža mnoštvo mogućnosti da kod djeteta razvije i tzv. tiho, odnosno skriveno znanje (O’Dell, 1998). To je znanje koje se teže može formalizirati i prenijeti dalje. Steći se može izravno iz iskustva. Tiho je znanje cijenjeno, a uočljivo je prije svega u vrijednostima, navikama i djelima pojedinaca. Riječ je o generatoru novih ideja, rješenja i spoznaja.

Sigurna sam da kreativan rad djecu potpuno zaokuplja te da djeca tako razvijaju motoriku, maštu, stvaraju međusobne veze, a i nastavu čini ugodnom i opuštenom.

1.1. Ponovna upotreba otpadne ambalaže

U kreativnom radu nastojim koristiti otpadne materijale koji bi inače završili na odlagalištu ili u eko otocima. Prednost je tih materijala u tome što su besplatni, nikad ih ne ponestane, a ponovnom upotrebom djeci usađujem vrijednosti i podižem njihovu ekološku svijest.

Učenike potičem da sami smisle ideju pa da iz istog materijala naprave više zanimljivih i korisnih uradaka. Time ih navikavam na suradničko učenje, projektni rad, širenje pogleda na tehnički problem, ali prvenstveno osnažujem njihovu sliku o samom sebi. Nema većeg ponosa od onog kada se od otpadnih materijala izradi igra kojom se svi mogu igrati ili ukras pored kojeg svakodnevno prođe nekolicina ljudi ili pak neki korisni proizvod koji nam je svima potreban. Biti sam svoj majstor.

Tijekom školske godine potičem učenike i roditelje na prikupljanje i donošenje najrazličitijih materijala. Uglavnom ih donose od kuće, nešto također s posla, a mnoštvo materijala osiguravamo pohranjivanjem očišćene otpadne ambalaže od školskog obroka, odnosno ručka.

Uvijek nastojimo učiniti uradak korisnim, zanimljivim, tehnički naprednim i ujedno estetskim.

1.2. Projekt Otpaci umjesto snijega

Snijeg, snjegovići, spuštanje nizbrdicom, grudanje… Baš nam je ove zime sve to nedostajalo. Na sreću razočaranje i dosada mogu potaknuti najbolje ideje za kreativan rad. Potrebno je samo malo otpadnog materijala i mašte, a za kvalitetan rad neminovna je dobra suradnja i malo više vremena. Učiteljima u produženom boravku pruža se neprocjenjiva prilika da u aktivnosti uključe učenike različite dobi koji već donekle ovladavaju timskim radom, a ne treba ni poštovati vremenske okvire ni biti opterećen nezahvalnim vrednovanjem i ocjenjivanjem. U planiranju i provedbi nastavnog procesa često možemo pristupiti projektnom nastavnom radu.

Realizacija projekta

U suradnji s učenicima najprije sam postavila temu, pripremila plan za realizaciju ideje te prikupila sav potreban materijal i pribor. Zatim sam sastavila grupe i dala upute. Radove smo izrađivali u produženom boravku za vrijeme kreativnog dijela. Učenici su sudjelovali u svim fazama projekta, a pritom su koristili različite materijale i pribor te ujedno razvijali motoričke sposobnosti, preciznost, ustrajnost, vještine komuniciranja, dogovaranja i koordinacije, tehničku kreativnost, osjećaj za estetiku, privikavanje na Slika 1. Snjegovići od traka papira.samostalan i organiziran timski rad te razborito korištenje vremena, materijala i energije.

1.2.1. Snjegovići od traka papir

Od traka od papira koji ostaju tijekom pripreme nastavnog materijala izrađivali smo snjegoviće, ukrašavali ih prikladnim detaljima i postavili ih po hodnicima kao zimsku dekoraciju.

Slika 2. Tanjuri od kartona.1.2.2. Tanjuri od kartona

Od otpadnog materijala izradili smo tanjure koji su brzo kliznuli nizbrdicom prekrivenom lišćem. Samo te netko treba gurnuti…

Slika 3. Snjegovići od guma.1.2.3. Snjegovići od guma

Roditelje smo zamolili za nekoliko istrošenih automobilskih guma koje smo prebojali bijelim akrilnim sprejem, dodali oči, nos, gumbe i ruke te su tako brzo nastala dva simpatična snjegovića.

1.3. Društvene igre

U današnjem društvu djeca su zasićena raznim igračkama prema kojima ne mogu zauzeti odgovarajući stav. Ovim sam projektom željela taj stav promijeniti. Željela sam uključiti učenike u potragu za idejama, a u čiju će realizaciju uložiti trud, napor, sebe. Tako će im igra značiti više jer će biti njihova. Ne moja, ne tvoja, već naša. Ona koja zaslužuje nježno rukovanje i brigu.

Društvene igre najprimjerenije su za veću grupu djece. Sudjelovati može cijela grupa, čime se produbljuju odnosi između djece te osnažuje pripadnost, trpeljivost i čestitost.

1.3.1. Sastavi svog snjegovića

Slika 4. Sastavi svog snjegovića.Iz većeg kartona učenici su izrezali osnovni oblik snjegovića i pričvrstili ga na pano. Nos, oči, šešir, ruke, gumbe i leptirku izrezali su od ljepenke u boji. Cilj igre: zavezanih očiju što točnije sastaviti snjegovića pritom koristeći sve njegove dijelove. Nekima je to uspjelo bez problema, a drugima baš i ne u cijelosti. Umjesto očiju snjegović je imao ruke, umjesto gumba oči, na glavi leptirku i šešir na… Zabavi nije bilo kraja.

1.3.2. Koliko gumba možeš pogoditi?

Iz većih kartona izrezali smo četiri snjegovića. Obojili smo ih bijelom akrilnom bojom i dodali im oči, pokrivala, nosove, ruke, šalove… Svakom smo snjegoviću umjesto gumba izrezali dvije ili tri rupe. Nakon što su se osušili, pričvrstili smo ih na postolja koja su predstavljala noge i igra je mogla započeti. Cilj igre: ciljanje rupa manjim pjenastim lopticama i natjecanje tko će pogoditi više puta. Precizno, borbeno i pošteno.

2. Zaključak

Produženi boravak nikako ne smije biti samo čuvanje djece nakon završetka nastave. Bez obzira na to koji učitelj završi u ovom dijelu odgojno-obrazovnog procesa trebao bi zadržati vlastitu motivaciju i kreativnost.

Kreativnost učitelja u produženom boravku posebno dolazi do izražaja prilikom prikupljanja besplatnog materijala te osmišljavanja načina rada kako bi nastali originalni i korisni uradci i pritom se osnažila ekološka svijest svih dionika.

Uradci predstavljeni u ovom prilogu dodatna su animacija i diversifikacija za vrijeme kreativnog provođenja vremena. Izazov su kako učiteljima, tako i učenicima koji tijekom igre istražuju, stvaraju i igraju se. Pritom ne samo da razvijaju motoričke sposobnosti, preciznost i ustrajnost, već stječu nove spoznaje o sebi i uspostavljaju nove odnose s kolegama iz razreda i s vršnjacima.

3. Literatura

  1. Blaj, B. et al. (2005). Razširjeni program osnovnošolskega izobraževanja. Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport. Zavod RS za šolstvo.
  2. Hartman, M. (2006). Ustvarjalni prosti čas za otroke in odrasle. Ljubljana: Otroci.
  3. Jimenez, N., Jimenez, E. (2011). Skrbimo za naš planet. Odpadki Fej! Ljubljana: DZS.
  4. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  5. O’Dell, C., Grayson, C. J. (1998). If We Only Knew What We Know. NY: The Free Press.
  6. Ripoll, O., Martín, F. (2010). Izdelajmo si igrače. Ljubljana: TZS.

STEAM i snalaženje u prostoru

marlena_bogdanovic

Marlena Bogdanović

Prema Kurikulumu Priroda i društvo interdisciplinaran je nastavni predmet koji integrira znanstvene spoznaje prirodoslovnoga, društveno-humanističkoga i tehničko-informatičkoga područja. Likovna je kultura nastavni predmet čiji se sadržaji uspješno mogu povezati sa nizom tematskih cjelina kroz osmišljavanje projekata, interdisciplinarni pristup i međupredmetno povezivanje, a sve to učenicima omogućuje upoznavanje likovne i vizualne kulture te umjetnosti u njihovoj cjelovitosti i različitim aspektima života.

Stoga smo u 3. razredu OŠ Tučepi organizirali integrirane sate Prirode i društva i Likovne kulture kako bismo ostvarili ishode koji uključuju snalaženje u prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta, te interpretaciju sadržaja likovnim izražavanjem. Proveli smo aktivnost izrade vlastitog ornament – kompasa!

Najprije smo se upoznali sa glavnim i sporednim stranama svijeta na hrvatskom i engleskom jeziku. Zatislika 1m smo proučili i isprobali različite vrste kompasa: „fizičke“ – u kućištima raznih oblika i boja (Slika 1), te one digitalne – aplikacije koje se mogu instalirati na pametni telefon ili tablet. U udžbeniku smo pronašli uputu kako takvu aplikaciju možemo instalirati na vlastiti uređaj.

Prodiskutirali smo ovu uputu. Prisjećajući se svega što smo do sada u školi naučili o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije odustali smo od te ideje iz više razloga:

– instaliranje ovakvih aplikacija zahtjeva spajanje uređaja naših učenika na Internet, uključivanje lokacije i GPSa, a sve to predstavlja sigurnosni rizik za učenike od 8 – 9 godina;

– metodom pokušaja i pogrešaka smo zaključili kako tableti koje koristimo u školi nemaju ugrađen magnetometar koji je neophodan za funkcioniranje ovakvih aplikacija.

Stoga smo odlučili iskoristiti micro:bit mikroračunala kojih u našoj Veseloj učionici imamo u velikom broju. Zahvaljujući uputama na IRIMovom portalu Izradi! (https://izradi.croatianmakers.hr) brzo smo izradili programe, te smo ih malo prilagodili kako bismo dobili micro:bit kompase na hrvatskom i engleskom jeziku (Slike 2 i 3). Za programiranje smo se koristili Microsoftovom open source platformom na https://makecode.microbit.org. Koristili smo se Block Editorovim raznobojnim blokovima za programiranje što je našim učenicima bio „poznat teren“ jer već treću godinu sudjeluju u radu izvannastavne aktivnosti Mali informatičari i od prvog se razreda svakodnevno u nastavi koriste 1:1 Android tabletnim uređajima. Gotove programe smo u par klikova prebacili na micro:bitove te odmah prešli na isprobavanje micro:bit kompasa po učionici.

slika 2slika 3

Zatim smo se poigrali magnetizmom. Učenici su naučili kako je glavni dio svakog „fizičkog“ kompasa magnetna igla te smo odlučili izraditi vlastite magnetne igre magnetizirajući pribadače za pano magnetićima za ploču. Kako bi koji učenik uspio svojom namagnetiziranom pribadačom privući drugu pribadaču – razredom bi se prolomio uzvik oduševljenja! Tu je proces slika 4izrade vlastitog kompasa malo zastao jer su učenici morali provjeriti što njihove namagnetizirane igle sve mogu privući u učionici i kako magnetna igla u kompasu reagira na približavanje drugog magneta odn. nekog drugog metalnog predmeta (slika 4). Nakon istraživanja i zaključivanja o magnetnim svojstvima predmeta u učionici dali smo se u nastavak izrade vlastitih kompasa. Učenici su svoje magnetne igle provukli kroz komadić pluta kako bi plivale u čaši vode i pokazivale smjer sjever – jug.

Nedostajalo nam je malo umjetničkog (Art) daška u svom tom STEMu! Stoga slika 5smo se odlučili na umjetničku izradu magnetske ruže. Na papiru smo strukturnim crtama i točkama, pazeći na simetriju, pokušali izraditi jedinstvene ornament – magnetske ruže na kojima smo istaknuli glavne strane svijeta, a u sredinu ruže postavili smo čašu sa našom magnetnom iglom (slika 5).

Veselju nije bilo kraja! Učenici su bili oduševljeni! Ponijeli su svoje uratke kućama i još iznijeli ideje od čega bi sve kod kuće mogli napraviti magnetne igle (iglice za šivanje) i čime bi ih mogli magnetizirati (magnetićima koje imaju kao ukrase na hladnjacima). Sigurna sam kako su se cijeli vikend u mnogim tučepskim domovima izrađivali kojekakvi kompasi i uživalo u novim otkrićima koje pruža STEAM.

Još se jednom tako pokazalo kako poticanjem prirodne radoznalosti, želje za učenjem i otkrivanjem svijeta oko sebe, učenici razvijaju zanimanje za prirodne i društvene pojave i odnose, usvajaju ključna znanja i koncepte navedenih područja te razvijaju vještine i stavove za promišljen, aktivan i odgovoran osobni doprinos zajednici te se na taj način učenici uvode u svijet istraživanja i spoznavanja prirode na njima zanimljiv i uzbudljiv način.

Razvoj fonoloških vještina

kod male djece

mateja_lesnicar

Mateja Lešničar

Sažetak

Dobro razvijena razina fonološke svijesti omogućava djetetu da razvije vještinu čitanja. Omogućuje mu da postane pismeno uspješan jer mu razvoj omogućuje da bude svjestan strukture jezika kroz svijest o najmanjim govornim elementima od kojih su riječi sastavljene. U prvom razredu, kada se djeca upoznaju s opismenjavanjem, provodimo fonološke aktivnosti osvještavanja na različite načine. Prilagođavamo ih individualnim potrebama djece. Važno je pravovremeno prepoznati dječje sposobnosti i njihove individualne potrebe. Razvijena razina fonoloških vještina omogućuje djetetu razvoj vještine čitanja. Fonološka svijest omogućuje mu uspješno savladavanje početnog čitanja.

Ključne riječi: fonološka svijest, učenje čitanja, početna pismenost.

Uvod

Fonološka svijest je spektar sposobnosti koji obuhvaća manipulaciju i prepoznavanje dijelova govora, npr. prepoznavanje glasova, rime i slogova. Pravilno razvijena fonološka svijest preduvjet je za ovladavanje čitanjem i pisanjem. Čitanje je vještina koja osim pisanja omogućava uspješnu pismenu komunikaciju. Temelji se na razvoju govora i prisutan je na svim razinama ljudskog života, od predškolske do odrasle dobi. Uz fonološku svijest, za čitanje su važni i obrada, razvijeni rječnik, razumijevanje i tečno čitanje. Možda ćete imati poteškoća s učenjem čitanja. Važno je rano pronaći uzrok problema i pružiti učenika odgovarajuću pomoć i podršku. Ako su poteškoće u čitanju posljedica problema i deficita fonološke svijesti, također ih se može prevladati treninzi za razvijanje fonološke svijesti. Među vještinama i sposobnostima važnim za učenje čitanja su fonološka svijest, razvijeni rječnik, razumijevanje čitanja i tekuće čitanje. Fonološka svijest dio je fonoloških i kognitivnih sposobnosti pojedinca. To je sposobnost prepoznavanja, raščlanjivanja i manipuliranja pojedinačnim glasovima govornog jezika (Schnitzer, 2008).

Središnji dio

Važna sposobnost u savladavanju čitanja je rječnik. Čitanje rječnika posebno je važno pri čitanju. Nakon što učenici razviju svoj vokabular i osnovne vještine čitanja, važno je da razumiju ono što čitaju. Razumijevanje čitanja znači da učenik razumije što tekst komunicira, što je ujedno i najviši cilj u učenju čitanja. Tečno čitanje također pridonosi boljem razumijevanju čitanja, omogućujući čitatelju da u trenu prepozna pojedinu riječ, razumije fraze i koristi naglaske tako da čitanje zvuči kao govorni jezik. Prepoznajući riječ, čitatelj uspostavlja vezu u mozgu sa značenjem te riječi (Konza, 2011). Problemi u fonološkoj svijesti rezultiraju problemima u području pismenosti. Učenici koji imaju problema ili nedostatke u području fonološke svijesti imaju poteškoća u prepoznavanju i razdvajanju i kombiniranju glasova. Problemi se javljaju kod mlađe djece. Sustav slušne svijesti razvija se normalno, ali sporije nego kod druge djece.

Jezik kojim dijete govori vrlo je važan. O tome ovisi razvoj fonološke svijesti. Fonološku svijest učenici brže stječu iz jezičnih područja u kojima je pisanje riječi jednostavno (manje fonema) nego iz područja u kojima je pisanje riječi složenije i gdje je za dekodiranje potrebno i leksičko znanje. Učenici iz zemalja koji govore engleski jezik stoga mogu imati veće poteškoće u učenju čitanja nego učenici iz zemalja u kojima je pisani jezik sličniji govornom (Anthonyin Francis, 2005; Araujo i sur., 2013).

Koje su vještine rane pismenosti?

Vještine koje bi djeca trebala ovladati prije početka pismenosti dijele se na vještine dekodiranja i vještine kritičkog razmišljanja.

Vještine dekodiranja uključuju djetetovo prepoznavanje i razumijevanje tiska i djetetove percepcije glasova ili fonološke svijesti. Ove vještine uključuju djetetovu sposobnost prepoznavanja slova, riječi i simbola u tiskanom materijalu, djetetovo razumijevanje da tekst slijedi s lijeva u desno, da su slova grupirana u jedinice kako bi tvorila riječ i da se tiskani tekstovi pojavljuju na različitim mjestima ( na letcima, u novinama, na ambalaži i slično). Istovremeno, ova skupina vještina uključuje i djetetovo razumijevanje da se riječi mogu raščlaniti na manje sloge, slova ili zvukove i da slova odgovaraju određenim zvukovima.

Izuzetno je važno ne samo poznavanje slova ili glasova, već i djetetovo razumijevanje značenja ili sadržaja priča, bajki i drugih tekstova. Dijete možda ne zna mnoge riječi sadržane u određenom tekstu, može i lošije razumjeti uzrok događaja u priči i obratiti pažnju samo na stvarne događaje i na određene informacije date u priči. Druga skupina vještina tako uključuje vještine kritičkog razmišljanja, koje zahtijevaju od djeteta da oblikuje ideje na temelju svog prethodnog znanja i iskustva te da razvije razumijevanje koje nadilazi ono što je dano u tekstu i priči.

Važna vještina kritičkog razmišljanja je dječji rječnik. Šire od dječjeg rječnika, dijete zna i razumije više riječi, što znači da je lakše učiti nove izraze iz sadržaja, a razumije i pozadinu priče ili razumije sadržaj u tekstu koji je napisan “između redaka”. Potonje mu omogućuje identificiranje dijelova sadržaja koji nisu izravno navedeni u određenoj priči. Vještine kritičkog razmišljanja uključuju sposobnost razgovora, što doprinosi djetetovom izražavanju njegovih znanja i razmišljanja, kao i djetetovom razvoju jezičnih vještina u razgovoru.

Dijete s pravilno razvijenom fonološkom sviješću razumije da je govor sastavljen od riječi i da su one sastavljene od manjih cjelina (slogovi i slova ili glasovi). Ta djeca razumiju da postoji veza između slova i glasa ili razumiju da svako slovo odgovara određenom glasu. Djeca s problemima u području fonološke svijesti najčešće pokazuju poteškoće u prepoznavanju, kombiniranju i odvajanju glasova.

Aktivnosti za razvoj fonološke svijesti

Aktivnosti koje promiču razvoj fonološke svijesti uključuju:

  1. tražite rime (na primjer, pronađite što se rima s riječi mačka, tj. šapa, patka …),
  2. •određivanje duljine riječi po slogovima (na primjer, prebrojavanje broja sloga u riječi vrt, tj. jedan slog),
  3. prepoznavanje prvog, posljednjeg i srednjeg sloga u riječima (na primjer, označite prvi slog u riječi kokoš, tj. slog ko),
  4. prepoznavanje prvog, posljednjeg i srednjeg glasa u riječima (na primjer, prepoznavanje prvog glasa u riječi automobil, tj. glas a),
  5. prebrojavanje glasova u riječi (na primjer, prebrojavanje broja glasova u riječi mačka, tj. pet),
  6. prepoznati slova i glasove (na primjer, pokažite određeno slovo i glas u svojem ime),
  7. pravopis i glasovanje (na primjer, slova ili zvukovi imena članova obitelji).

Zaključak

U procesu početnog učenja čitanja i pisanja potrebno je procijeniti dječju fonološku svijest i utvrditi njezin razvoj. Posebno je važno pravovremeno prepoznati probleme djeteta. Kako bi se potaknuo razvoj fonološke svijesti kod djeteta, nije potrebno pribjegavati posebnim didaktičkim pomagalima niti započeti s izradom materijala. Najučinkovitije je stimulirati djetetovu fonološku svijest spontano u svakodnevnim aktivnostima i rutinama, tijekom svakodnevnih razgovora, igranjem i zajedničkim čitanjem knjiga koje dijete voli i odabire za sebe.

Literatura

  1. Anthony, J. L., Francis, D. J. (2005). Development of Phonological Awareness. Current Directions in Psychological Science.
  2. Brooks-Gunn, J., Duncan, G. J. (1997). The effects of poverty on children.The Future of Children.
  3. Golli, D., Grginič, M. in Kozinc, A. (1996). ABC Govorimo, poslušamo, pišemo, beremo (Priročnik za učitelje 1.del). Trzin: Izolit.
  4. Košir, J. (2010). Formativno spremljanje bralnega napredka na osnovi postopka spremljanja tekočnosti branja, ki temelji na kurikulumu. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
  5. Marjanovič Umek, L., Krajnc, S., Fekonja, U. (2006). Otroški govor: razvoj in učenje. Domžale, Izolit.
  6. Pečjak, S. (2007). Stopenjskost pismenosti –kaj je in kako jo udejanjati v naših šolah. V J. Vintar (ur.), Stopenjskost pri usvajanju pismenosti. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  7. Povše, B. (2013). Razvoj jezikovnih spretnosti s pomočjo didaktičnega pripomočka »Črkovni park« v prvem razredu osnovne šole. Diplomsko delo. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta.

Pro et contra na satovima povijesti

natasa_cupeljic

Nataša Čupeljić

Sažetak

Svrha rada s nadarenim učenicima na satovima povijesti jest proširiti i produbiti njihova osnovna znanja, potaknuti kritičku prosudbu povijesnih činjenica, otkriti uzročno-posljedične veze, brzo uočavanje razlika u povijesnom vremenu i prostoru i još mnogo toga. Kada govorimo o darovitim učenicima na satovima povijesti, moramo naglasiti da su to učenici koji pokazuju iznimno zanimanje i znanje iz područja povijesti, ali nije rečeno da su ti učenici identificirani kao nadareni učenici. Organizacijski pristup rada s nadarenim učenicima je zajedničko obrazovanje nadarenih učenika s drugim učenicima, uz neke dodatne oblike rada s njima. Dodatni oblici rada s nadarenim različiti su na satovima povijesti. Nastavnici povijesti mogu potaknuti darovite učenike dodatnim i težim zadacima, pripremama za natjecanja, istraživačkim zadacima, a jedan od dodatnih oblika rada koji će se predstaviti je rasprava/debata.

Ključne riječi: rad s nadarenim učenicima, povijest, rasprava/debata.

Uvod

Daroviti i talentirani učenici ne pokazuju iste osobine ili kvalitete, već čitav niz individualnih razlika, pa ih ne možemo svrstati u neku homogenu grupu. Daroviti i talentirani učenici često pokazuju natprosječne sposobnosti i predanost, ali ne uvijek u skladu s društvenim normama i nastavnim planom i programom. Djetetovi darovi i sposobnosti mogu se pojaviti u različitim životnim fazama, a mogu se pojaviti na jednom ili više područja.

Međutim, čini se da mi i dalje posvećujemo premalo pozornosti učenicima koji su talentirani za samo jedno polje, u ovom slučaju polje povijesti. Na satovima povijesti od nadarenog učenika očekuje se da više surađuje, kritički procjenjuje povijesne činjenice, otkriva uzročno-posljedične veze, brzo uočava razlike u povijesnom vremenu i prostoru, radi u grupama ili možda u parovima. Organizacijski pristup rada s darovitim učenicima je zajednička obuka nadarenih učenika s ostalim učenicima, uz neke dodatne oblike rada s njima.

Različiti su dodatni oblici rada koji potiču “rast” nadarenih učenika. Takve talentirane učenike potičemo na posebne, dodatne i teže zadatke, pripreme za natjecanja, istraživačke zadatke, povijesne ekskurzije, povijesne radionice, subotnje lekcije … a jedan od dodatnih oblika rada koji će se predstaviti je rasprava/debata.

Rasprava/Debata

Debata je jedna od najboljih metoda za razvijanje kritičkog mišljenja. Učenici također vole koristiti ovu metodu rada, jer zahtijeva mnogo istraživanja i razmišljanja od njih. U raspravi učenici moraju biti spremni braniti svoje argumente, analizirati i kritički procijeniti argument druge strane, braniti svoje argumente i ta činjenica ih dovodi do kritičkog razmišljanja. Rasprava potiče učenike da kritički vrednuju stečeno znanje, prodube ga, traže nova objašnjenja, istražuju dalje, kritički analiziraju suštinu predstavljene argumentacije i predlažu nova rješenja (ZIP, 2013).

U školi talentirani učenici od 7. do 9. razreda sudjeluju u povijesnim raspravama. U 7. razredu (3 učenika), 8. razredu (2 učenika) u 9. razredu (4 učenika). U ovom slučaju govorimo o učenicima koji pokazuju iznimno znanje i zanimanje za povijest, ali inače nisu svi identificirani kao nadareni.

Rasprave o povijesti tako se odvijaju u učionici u svim gore spomenutim razredima, od 7. do 9. razreda.

  • Broj učenika / debatera u svakom timu: 3 (jedan učenik iz 7., 8. i 9. razreda).
  • Broj timova u jednoj debati: 2, jedan tim brani izjavu rasprave, drugi je odbija.

Broj govora po stranici:
Izjava o raspravi pripremljena je rasprava, što znači da u njezinu sastavu sudjeluju talentirani učenici. učenici o tome uče najmanje 14 dana prije izvedbe, tako da imaju dovoljno vremena za pripremu.

Ove su godine talentirani već raspravljali o sljedećim tvrdnjama:

7. razred:

  • Etruščani su utjecali na Rimljane više od Grka.
  • Državni sustav Atene bio je bolji od državnog sustava Sparte.

8. razred:

  • Razmjena dobara između Novog i Starog svijeta bila je korisnija za potonji.
  • Reforme Marije Terezije i Josipa II. donio bolji život slovenskom poljoprivredniku.

9. razred:

  • Propaganda je imala tijekom Prvog svjetskog rata važnu ulogu.
  • SAD nisu smjele bacati atomsku bombu na Japan 1945. godine.

Planiranje i provođenje rasprave odvija se u 4 faze (Rupnik Vec i Kompare, 2006):

  • Pregovaraju.

Učenici se najprije upoznaju s izravnom izjavom koja će biti predmet sukoba argumenata. Učenici se odlučuju raspravljati o odabranom stavu i dijele se u dva tima od kojih svaki ima tri člana. Jedan tim – zastupnička grupa – brani argument rasprave, druga – suprotstavljena grupa – to odbacuje.

  • Priprema za raspravu (istraživački postupak).

Tijekom pripreme za raspravu, učenici istražuju resurse, prikupljaju i odabiru informacije, konstruiraju argumente i protuargumente … Prvi dio priprema za raspravu može se odvijati u školi. Potičemo sve studente da predstave ideje za i protiv odabrane izjave. Većina priprema za raspravu odvija se izvan učionice: učenici se prvo pripremaju za raspravu pojedinačno. Svaki debater (govornik) istražuje resurse i prikuplja informacije, a suradnja između članova grupe važna je u izgradnji argumentacije – pripremi argumenata i protuargumenta.

Učitelj ima mentorsku ulogu u pripremi za raspravu … savjetuje pri izradi argumenata, vodiče u pronalaženju resursa, koordinira suradnju između članova grupe.

  • Vođenje rasprave.

Tijek rasprave strukturiran je unaprijed i slijedi pravila o tome kako govora zagovaračkih i oporbenih grupa slijede jedna drugu, na sadržaj govora svakog od govornika i na vrijeme koje im je na raspolaganju. Sastavni dio zadatka svakog od govornika je iznijeti argumente u prilog vlastitom stavu i odbaciti argumente protivničke grupe. Tijekom govora nitko ne bi trebao ometati govornika. Svaka grupa ima 3 minute vremena pripreme između govora.

Studenti koji slušaju raspravu aktivni su tijekom rasprave, jer bilježe tok rasprave i kontinuirano (barem otprilike) analiziraju i ocjenjuju argumente obje skupine.

  • Analiza i refleksija rasprave.

Važna sastavnica metode rasprave je i analiza i refleksija rasprave koju provodimo nakon rasprave. Debateri i učenici koji su slušali raspravu prvo pojedinačno razmišljaju o događajima uz pomoć pitanja, nakon čega slijedi analiza i refleksija rasprave koju je učitelj moderirao u frontalno vođenom razgovoru.

U postupak pripreme i provođenja rasprave uključeni su samo talentirani studenti, a uloga ostalih učenika presudna je u četvrtom dijelu rasprave, odnosno promišljanju same rasprave. Na kraju rasprave, drugi studenti mogu dignuti ruke ili glasati tajnim glasanjem kako bi odlučili koja je grupa branila svoj stav uvjerljivije (za ili protiv tvrdnje o raspravi) ili koja je argumentacija grupe bila jača u raspravi.

Zaključak

Rad s nadarenim učenicima na satovima povijesti poseban je izazov za učitelja, jer u ovom slučaju govorimo o učenicima koji su izuzetno znatiželjni, puni znanja i informacija, što često iznenađuje i samog učitelja. Talentirani učenici mogu iznenaditi sa pitanjima na koja nastavnik nema odgovor u svojoj glavi. Naravno, u ovoj situaciji nema ništa loše, pogotovo zato što potiče i učenike i nastavnike da otkriju nova znanja i prodube i prošire ono što su već naučili. Zapravo to je suština i cilj rada s nadarenim učenicima.

Literatura

  1. Drago Žagar, Jana Artač, Tanja Bezič, Mirt Nagy, Sonja Purgaj, odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni- dokumenti/Odkrivanje_in_delo_z_nadarjenimi_ucenci.pdf (pridobljeno: 18. 3. 2020)
  2. Rupnik Vec, T. in Kompare, A. (2006). Kritično mišljenje v šoli. Strategije poučevanja kritičnega mišljenja. Ljubljana, ZRSŠ, 34 str.
  3. Virginia Z. Ehrlich, (1989). Gifted Children, A Guide for Parents and Teachers, Trillium Press. New York, str. 5
  4. ZIP, Za in Proti, Misliti in govoriti boljši svet, avgust 2013, str. 7