Smireno uz Pogled

Broj 116, listopad 2019.
ISSN 1848-2171

U svom članku Amadeja Turnšek opisuje pozitivne učinke disanja i navela je primjer tehniku disanja s opuštanjem koju je izvela kod nemirnog učenika, a rezultati su bili brzi i izvanredni. Više…

Uvođenje aktivnosti pješačenje u školi pomaže učenicima da održe svoje fizičke i psihofizičke sposobnost, otvara zdrave i korisne navike iskorištavanja slobodnog vremena, a može biti zabava, opuštanje i tkanje novih prijateljstava kaže Andreja Masten. Više…

Čitanje je vrlo važna vještina. U prvo i drugom razredu Anja Kancler je kod tehnike čitanja uključila različite elemente formativnog praćenja kako bi poboljšala čitanje, motivirala učenike i integrirala ih u proces učenja. Više…

Boštjan Hribar je ispričao svoje iskustvo provedeno u Kini u privatnoj školi kako bi naučio engleski jezik. U roku od godinu dana upoznao je pravi i teški život kineskih studenata i nastavnika. Više…

Svakom učitelju je interesu olakšati i motivirati učenike na usvajanje nastavnog gradiva.  Dragica Filipčič nam je približila ideju učenja neparavilnih glagola na engleskom jeziku. Više…

Tjedan cjeloživotnog učenja nacionalna je obrazovna kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja. Učenici i nastavnici Industrijske strojarske škole, Iva Bojčić, Josip Filić, Kristinka Lemaić i Mate Sabol, sudjelovali su u ovogodišnjem Tjednu cjeloživotnog učenja organiziravši interaktivnu izložbu i tri radionice. Više…

U članku Lucije Ademoski govori se o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Više..

Nataša Adam opisala je svoj rad kako naučiti učenike da poštuju djecu s posebnim potrebama. Provodi projekte koji potiču izravnu interakciju između djece iste dobi i na taj način pozitivno utječe na djecu, proširuje njihove vidokruge, podiže njihovu razinu tolerancije, razbija stereotipe i u njih usađuje osjećaje suosjećanja i solidarnosti. Više…

U svom primjeru obrađene tablice, Polona Irt Novak, predstavila je strategiju učenja u suradnji, strategiju čitanja i učenja i elemente formativnoga praćenja. Učitelji sve više postaju organizatori procesa učenja, a učenici znanje dobivaju s obzirom na vlastito istraživanje, sažimanje, generalizacijom i međusobnom suradnjom. Više…

Svetlana Bušen upoznaje nas s Kahoot online platformom i Quizizzom te ističe njihove prednosti i slabosti, ali i kako ih možemo koristiti u nastavnom procesu. Više…

Europski tjedan programiranja društvena je inicijativa čiji je cilj na zabavan i angažirajući način svima približiti programiranje i digitalnu pismenost. Sanja Pavlović Šijanović i učenici Gimnazije Vukovar su se uključili u inicijativu kako bi postali mislioci, kreatori i inovatori koji svoje ideje i radove oživljavaju i realiziraju. Više…

U kombiniranom odijelu prvog i drugog razreda učiteljica Suzana Rajgl je provela planirani tehnički dan naslovljen Promet. Provedena je interdisciplinarna aktivnost koristeći ciljeve dvaju predmeta učenja o okolišu i matematike. Više…

Vesna Kukavica kao socijalni pedagog susreće se s učenicima koji imaju poteškoće kako biti na miru, slušati nastavu, pridržavati se postavljenih školskih pravila. Kako im pristupiti i kako im pomoći, najvažnije da koristimo one metode, koje donose najbolje rezultate za tog učenika i da imamo podršku roditelja. Više…

U svojem primjeru dobre prakse, Jasmina Pogačnik, međusobno je povezala je prirodoslovlje, domaćinstvo i literarno stvaralaštvo i uvrstila ih u sat razrednog odjela na kojem je s učenicima radila na realizaciji uvjerenja – svaki učenik može biti uspješan. Više…

Jedan od načina kontinuiranog praćenja znanja i napretka učenika je portfolio. Matjaž Palčič u svojoj nastavi likovne umjetnosti vodi portfolio u svrhu prikupljanja proizvoda na jednom mjestu, osiguravajući veću transparentnost proizvoda, uvid u napredak učenika i kao pripomoć u razgovoru s roditeljima, te mogućnost višestrukog proučavanja. Više..

Ivana Ružić nam je ukratko ispričala kako je prošla razmjena učenika I. osnovne škole Čakovec s drugom partnerskom školom Agrupamento de Escolas de Vale de Ovil u portugalskom gradu Baiao. Više…

Autorice članka Gordana Lohajner i Gordana Sokol opisale su izradu WebQuesta digitalne aktivnosti koja omogućuje povezivanje više digitalnih aktivnosti/vježbi međusobno i stvaranje jedne male digitalne knjige. Više…

Gordana Lohajner

Opuštanje na satovima harmonike

Amadeja Turnšek

Sažetak

Udah i izdah sve su što imamo. Premalo smo svjesni važnosti disanja i njegovih pozitivnih učinaka na tijelo.

U ovom članku opisujem pozitivne učinke disanja, usmjerenog disanja i svjesnog opuštanja.

Detaljno je opisana tehnika disanja s opuštanjem koju sam izvela kod nemirnog učenika. Rezultati izvedene tehnike opuštanja na satovima harmonike bili su brzi i izvanredni.

Ključne riječi: disanje, pozornost, opuštanje.

1. Uvod

Prilikom rada s djecom često primjećujem da su djeca nefokusirana, rastresena, ponekad i hiperaktivna. Djeca su u mislima istovremeno svugdje i nigdje. Misli im bježe i teško se koncentriraju. Rad s takvim učenicima je vrlo zahtjevan, kako za učitelja, tako i za učenika. S obzirom na to da prigovaranje i neprekidno upozoravanje nije pomoglo, odlučila sam se za potpuno drugačiji pristup. Za učenike kojima je teže pribrati se u nastavu sam uvela opuštanje u trajanju od nekoliko minuta, odnosno usmjeravanje pažnje na disanje.

Već samo nekoliko puta izvedena opisana kratka vježba djelovala je na učenike izrazito pozitivno. Učenici su se umirili, lakše su savladavali nove elemente u skladbama i rad s njima bio je ugodniji.

I sama već dugi niz godina istražujem i prakticiram usmjeravanje pozornosti i kontrolirano disanje. Veća sabranost i sretniji život rezultat su dugogodišnjeg napornog rada.

2. Tehnika disanja

Disanje utječe na djelovanje autonomnog živčanog sustava. Polagano i duboko disanje ga uravnotežuje i pomaže nam da se opustimo. Fokusiranjem na disanje sve svoje misli usmjeravamo u jednu točku i tako nam one ne bježe nekontrolirano.

Kontrolirano disanje i svjesno opuštanje ima nevjerojatne učinke na tijelo:

• smanjuje tjeskobu/anksioznost i napadaje panike
• smanjuje napetost mišića
• povećava razinu energije i produktivnost
• poboljšava koncentraciju i pamćenje (povećava usredotočenost i sprječava bježanje misli)
• pridonosi boljem snu
• olakšava bolove
• povoljno djeluje na bolesti kao što su hipertenzija, migrena, glavobolja, astma, hiperreaktivnost probavnog sustava

3. Opuštanje u praksi

Nastavu harmonike pohađao je mladi dječak od 8 godina koji je bio vrlo nemiran. Neprestano je pričao i meškoljio se. Od pola sata nastave s njim, možda je 5 minuta bilo efektivno. Ostatak vremena neprekidno sam ga upozoravala i smirivala. Rad s njim bio je vrlo naporan. Zbog smanjene koncentracije uspjeli smo obraditi značajno manje gradiva u usporedbi s ostalim učenicima. Odlučila sam kod njega u nastavu uvesti tehniku kontroliranog disanja.

Na sljedećem satu harmonike pojasnila sam mu da će taj sat proteći malo drugačije. Upoznat će se s nečim novim i na kraju će mi reći kako se pri tome osjećao. Objasnila sam mu da ćemo se na početku najprije malo umiriti kako bismo lakše započeli s nastavom. Ova kratka vježba traje svega nekoliko minuta i rekla sam mu da ću biti jako sretna ukoliko će pratiti moje naputke i nakratko se umiriti. Najprije je sjeo na stolicu. Obje noge držao je na tlu. Kralježnica mu je bila uspravna i ruke su bile opuštene uz noge. Polagano je zatvorio oči i slušao moj glas. Vježbu smo odradili zajedno.

Problemi su se pojavili već kod sklapanja očiju, budući da se dijete koje je neprekidno aktivno teško umiruje i prestaje misliti na okolinu. Govorila sam mu smirenim glasom. Oboje smo zatvorili oči i potom sam mu rekla neka diše polako. Neka prati kako udiše hladan zrak i polako izdiše topao zrak iz tijela. Taj trenutak ništa nije važno. Nije važno što je bilo jučer, kako je bilo u školi, što će raditi kod kuće, koje ga obaveze očekuju sutra. Važan je samo ovaj trenutak. Sada je na satu harmonike gdje će naučiti novu pjesmicu koju će veselo odsvirati kod kuće mami, ocu, djedu ili baki. Njegove misli bile su samo kod udisaja i izdisaja. Tijelo je mirno i opušteno, a prstići su spremni na novi ples po tipkama.

Nakon nekoliko minuta rekla sam mu da ćemo završiti s vježbom i da može polagano otvoriti oči. Pitala sam ga kako se osjeća i kako mu je bilo za vrijeme izvođenja vježbe. Rekao je da je više smiren i pribran. Tu smo vježbu odradili više puta prije početka nastave i vrlo brzo su se pokazali rezultati. Rad s njim bio je ugodniji i lakši. Njegova fokusiranost trajala je dulje i zbog toga mogli smo mogli obraditi više pjesmica.

Skladbe je s velikim veseljem izveo na različitim priredbama i nastupima. Vidjeti sretne i zadovoljne učenike koji s radošću pohađaju nastavu najveći je poklon za učitelja.

Slika 1. Učenik se opušta    Slika 2. Opušten i sretan učenik

4. Sažetak

Tehnika opuštanja disanjem pokazala se kao vrlo učinkovita pri radu s djecom koja imaju poteškoće s koncentracijom. Važno je da djeca vježbe usvoje i redovito ih izvode. Ovdje vrijedi izreka „Vježba čini majstora, ako majstor čini vježbu”.

S tehnikom opuštanja i pozornim disanjem svakako ću nastaviti i preporučam je svim učiteljima koji se na nastavi susreću sa sličnim problemima.

5. Literatura

1. Mrežna stranica Psihiatrične bolnišnice Vojnik, pristupljeno 1. 4. 2019.
2. Fotografije – osobna arhiva

Razvijanje svijesti o pješačenju u školi

Andreja Masten

Sažetak

Moderna tehnologija sve više istiskuje aktivno slobodno vrijeme u smislu fizičke aktivnosti. To posebno vrijedi za mlade ljude koji svoje slobodno vrijeme provode pred računalnim zaslonom i pametnim telefonom u sve većem broju. Doista je prva »škola« za aktivno provođenje slobodnog vremena u obitelji, ali ne smijemo zaboraviti školu kao obrazovnu ustanovu. U školi se provede sportski sati i sportski dani, ali oni svakako ne mogu zamijeniti redovitu tjelovježbu kao životnu naviku. Jedna od mogućnosti koja može odgovoriti na ovo pitanje svakako je interesna aktivnost naše škole »planinarenje«.

Ključne riječi: razvoj psihofizičkih sposobnosti, pješačenje, izlet, slobodno vrijeme

1. Uvod

Pametno odabran sport: ne šteti nam, traje cijeli život, daje nam radost napretka, nova znanja, nove prijatelje i dovoljno zadovoljstva da nas vodi naprijed (Cokan, 2008).

Živimo u okruženju i društvu okruženi modernom tehnologijom, koja u mnogim područjima čovjeku olakšava život, a istodobno smanjuje njegove fizičke sposobnosti potrebne za obavljanje svakodnevnih zadataka, a sve manje kretanja utječe i na naše zdravlje. Ako želimo da kretanje postane i ostane važna kvaliteta u životu, čak i kad djeca odrastu, moramo kod njih izgraditi pozitivan stav prema samom kretanju, što možemo započeti već u predškolskom razdoblju. Roditelji koji znaju iskoristiti različite oblike tjelesne aktivnosti kao aktivno provođenje slobodnog vremena igraju glavnu ulogu u tome. Čak i u širem smislu riječi društvo je svjesno te činjenice i nudi različite oblike aktivnosti usmjerene na tjelesnu aktivnost, kako za djecu tako i za odrasle.U sekundarnom okruženju, to jest u školskom okruženju, utjecaj učitelja je velik i važan za pojedinca. Učitelji trebaju ponuditi što je moguće više pokretnih aktivnosti za učenike, u području nastave sporta i drugih aktivnosti.

2. Usmjeravanje na kvalitetan način provođenja slobodnog vremena

Pješačenje može biti jedan od načina za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Pješačenje nije točno aktivnost koja bi privukla djecu u velikom broju i često je zanemarena u mnogim školama, ali uz odgovarajuću motivaciju, prilagodbu sadržaja, atraktivnost i igru možemo je učiniti atraktivnom za djecu koja su navikla da provode popodne uz televiziju, računalo, telefon. To nam također uspijeva u našoj školi.

3. Interesna aktivnost planinari na našoj školi

Više od 10 godina provodim zanimljivu aktivnost »planinari« u našoj školi. Primjećujem da se sve više učenika odlučuje na planinarenje, unatoč mišljenju većine da je zabavnije provesti slobodno vrijeme s računalnim igrama na telefonu ili računalu.

U ovoj školskoj godini među planinare su upisana 62 učenika od 1. do 6. razreda, što nije malo za školu s 350 učenika. Četiri učitelja su odgovorna za ovu interesnu aktivnost. Prilikom odabira izleta obratimo pozornost na želje i sposobnosti naših učenika. Na početku školske godine učenike – planinare upoznajemo s programom izleta, u planu ih je šest. Pješačenje organiziramo subotom. Tri šetnje po obližnjim brdima provode same mentorice planinarskog društva i dva izleta uz pomoć Planinskog društva Ptuj, a jedan izlet pripremamo u suradnji sa susjednom školom, jer je to tradicionalni marš koji smo nazvali Pješačenje prijateljstva. Pješačenje nema uvijek unaprijed određen raspored, jer planinski izleti također ovise o vremenu.

Planinarstvo ni izdaleka nije samo hodanje ili tjelesna aktivnost, s kojom upoznajemo dalju i bližnju okolicu, nego i aktivnost u kojoj se mladi navikavaju i obrazuju u skromnosti, samostalnosti, prijateljstvu, disciplini, hrabrosti, kulturi srčanosti i poštovanju za rad. Ukratko, utječemo i promoviramo značaj planinarstva u smislu pozitivnih vrijednosti prema ljudima i brizi za prirodu. Naravno, s tim jačamo navike učenika za zdrav život i aktivno provođenje slobodnog vremena.

4. Priprema na izlete

4.1. Osnovna znanja i vještine pješačenja

Svaki učenik, prije odlaska na izlet, upoznaje se s osnovnim vještinama koje se moraju savladati na putu, o ponašanju u grupi, o važnosti zaštite prirode, učimo ih kako odabrati i koristiti ispravnu opremu za sigurne izlete, učimo ih pravilima hodanja, te poučavamo o odgovarajućoj hrani tijekom ovih izleta …

Učenike također upozorimo da na izlet mogu ići samo ako su stvarno zdravi.

4.2. Plan pješačenja

Prije izleta upoznajemo učenike o planinskoj stazi, odakle počinjemo, gdje završavamo i koliko dugo ćemo planinariti.

5. Motivacija i obogaćenje planinskih izleta

Planinske izlete namijenjene djeci treba osmisliti tako da hodanje ne postane dosadno i monotono. Dijete ima tri područja percepcije: srce, ruke i glavu. Najvažnije za njega je srce koje daje emocije i doživljaj prirode, dok su kod odrasle dobi u prvom planu glava i ruke. Glava percipira objašnjenje, zašto i kako stvari funkcioniraju, a ruke uče praktične vještine. Kod djece je stoga bolje stvoriti prijateljsku, poticajnu atmosferu koja potiče samopouzdanje, spremnost na istraživanje i osjećaj sigurnosti (Neuman i Turčová, 2004). Svaki izlet ili pješačenje stoga moraju sadržavati elemente igre, moraju biti prilagođeni djetetovoj prirodi, pripremljeni kao istraživački izlet i moraju sadržavati »dodatke« koji su zanimljivi djeci.

5.1. Sakupljanje i pečenje kestena

Jesenji izlet uvijek je obogatimo skupljanjem kestena, a zatim biramo odnosno odaberemo prikladno mjesto gdje na kraju pješačenja kesten također ispečemo.

5.2 . Različite pokretne aktivnosti

Svaki planinski izlet mentorice obogate različitim pokretnim aktivnostima. Put koristimo za razne vrste kretanja: preskakanje prepreka tijekom pješačenja (npr. manjih potoka, jama), penjanje na lovačke promatračnice, kotrljanje po padinama travnjaka, igranje nogometa na igralištima ili travnjacima, uz razne štafetne igre …

5.3. Užina i odmor

Na pješačenju se nekoliko puta zaustavljamo na pogodnom mjestu kako bi se učenici mogli odmoriti i pojesti užinu koji su ponijeli od kuće i koju rado podijele sa svojim vršnjacima. Ovo je vrlo važan dio izleta, kojem se učenici posebno raduju.

Slika 1. Užina i odmor

5.4. Igre opažanja

Opažanje je dobra vještina koja se može steći samo vježbom. Učiteljice stalno motiviraju učenike da opažaju. Pitamo ih koliko smo znakova već vidjeli na putu, što nas očekuje i čuju li koju životinju. Učenici stječu iskustvo opažanja i istraživanja, a na zanimljivosti na putu također nas kasnije sami upozoravaju.

5.5. Noćni izlet s bakljama

U prosincu izvodimo noćni izlet na koji pozivamo članove obitelji učenika i obogatimo ga bakljama.

5.6. Zimski izlet sa sanjkanjem

Za zimski izlet odabiremo teren pogodan za sanjkanje. Naravno, učenici moraju biti upozoreni da se pravilno odjenu i obuju. Ovu vrstu izleta učenici posebno vole.

Slika 2. Sanjkanje na izletu

6. Evaluacija izleta

Nakon svakog putovanja, susrećemo se s učenicima kako bismo analizirali samu izvedbu izleta, evaluacijski list koristimo kao pomoč. Na evaluacijskom listu odgovore što je bilo u redu, kako su se osjećali, što im se svidjelo, što im se nije svidjelo i žele li to promijeniti…

7. Zaključak

Osnovni ciljevi sporta u osnovnoj školi su: očuvanje zdravlja djece, utjecanje na optimalni razvoj psihofizičkih sposobnosti i pružanje mladoj osobi niz aktivnosti kako bi odabrala adekvatnu rekreativnu aktivnost za život. Stoga je važno da je u nastavnom planu i programu škole također program pješačenja, budući da je hodanje u svim njegovim oblicima jedna od najprikladnijih pokretnih aktivnosti. Važno je posvetiti više pozornosti uključivanju pješačenja u redovite aktivnosti. Nažalost, događa se da se u nekim školama ukida i zamjenjuje sportskim danima s atraktivnijim sadržajima.

Fizički napor, u našem primjeru hodanje na pješačenjima, daje osjećaj zadovoljstva i samopoštovanja. Nažalost, svaki napor danas je element od kojeg bi mnogi roditelji željeli zaštititi svoju djecu, ne shvaćajući da im zapravo nanose štetu. Za odgoj djeteta je hodanje sjajan način, jer zahtijeva odricanje i ustrajnost, te tako pridonosi razvoju osobnosti.

Pješačenje može biti i zabava, opuštanje, tkanje novih prijateljstava, a pomaže učenicima da održe svoje fizičke i psihofizičke sposobnosti. Otvara zdrave i korisne oblike odnosno navike iskorištavanja slobodnog vremena.

8. Literatura

1. Burnik, S., Petrovič, D., Gratej, L., Zubin, A. in Jereb, B. (2012). ABC dejavnosti v naravi. Ljubljana: Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
2. Cokan, F. (2008). Eno življenje je premalo. Ljubljana, Debora.
3. fotografije vlastite arhive
4. Glavnik A., Rotovnik, B., Kadiš F., Peršolja B.,… Zorn Matija. (2011). Planinska šola. Ljubljana: Planinska zveza Slovenije.
5. Neuman, J. in Turčová. (november 2004). Hiking and Moutaineering with Kids. Referat predstavljen 2004 na simpoziju Outdoor Sport Education, 93–96. Sažetak dobiven na http://www.academia.edu/442471/SelfDevelopment

9. Prilog

Razvoj tehnike čitanja uz formativno praćenje

Anja Kancler

Sažetak

Čitanje je vrlo važna vještina koju koristimo tijekom cijelog života, od rane mladosti do kasne starosti. Utječe na razvoj učenika, njegov intelekt, emocionalni, jezični razvoj i izobrazbu. Čitanjem se širi rječnik i jača percepcija.

U prvom i drugo razredu u razvoj tehnike čitanja uključila sam različite elemente formativnog praćenja. Glavna smjernica bila je kako poboljšati čitanje, motivirati učenike i integrirati ih u proces učenja. Učenici su sami vrednovali svoje čitanje, pratili svoj napredak i napredak vršnjaka, dobivali povratne informacije i razmišljali, kako mogu poboljšati svoje čitanje.

Ključne riječi: čitanje, formativno praćenje, vrednovanje, povratna informacija

1. Uvod

Formativno praćenje je učinkovito sredstvo, koje utječe na bolju kvalitetu učenja i poučavanja. U takvom obliku nastave, učenici sudjeluju u oblikovanju svrhe učenja i kriterija uspješnosti. Budući da oboje razumiju, više su motivirani, aktivniji i usredotočeniji na učenje. Sve to zajedno vodi do preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje i povećava želju po učenju.

2. Svrha učenja i kriteriji uspješnosti kod čitanja

U uvodnim satima razgovarali smo s učenicima o svrsi i cilju čitanja.

Ciljevi učenja:

• razviti tehniku ​​čitanja,
• glasno čitati riječi, jednostavne rečenice i kratke, jednostavne tekstove, napisana velikim slovima (malim slovima),
• razviti pozitivan stav prema čitanju,
• vrednovati sposobnost čitanja prema kriterijima uspješnosti te planirati kako je poboljšati,
• izraziti svoje osjećaje tijekom čitanja.

Nakon toga počeli smo oblikovati kriterije uspješnosti, zapisali smo ih na ploču, a kasnije i na plakat, te ih stavili na istaknuto mjesto u učionici. Njihov vodič za čitanje bio je: biti ću uspješan kada …. da sam postigao cilja, znat ću kada … Važno je da su kriteriji oblikovani na jeziku koji je razumljiv učenicima. Kriteriji uspješnosti osnova su za praćenje napretka, pružanje kvalitetnih povratnih informacija, samovrednovanja i postavljanja osobnih ciljeva za učenike.

Kriteriji uspješnosti u 1. razredu, koje smo oblikovali zajedno s učenicima:

• još ne čitam dobro,
• tiho slovkam i onda čitam,
• čitam slogove i spajam slogove u riječ,
• gotovo glatko (teže i duže riječi čine mi probleme),
• glatko,
• glatko čitam teže i duže tekstove.

Slika 1. Kriteriji uspješnosti u 1. razredu

Kriteriji uspješnosti koje smo oblikovali u drugom razredu.

Bit ću uspješan kad čitam:

• jasno,
• dovoljno glasno,
• bez prekidanja,
• ispravno (L = U),
• kod „ . “ čekam, glas dole, kod „ , “glas gore

Slika 2. Kriteriji uspješnosti u 2. razredu

Učenici su vrednovali postignuća i postignuća svojih vršnjaka uz dogovorene kriterije uspješnosti, pomogli su jedni drugima u prepoznavanju i ispravljanju slabosti. Na temelju toga, planirali su se sljedeći koraci nastave.

Izbor čitanja tekstova bio je vrlo različit tijekom godine. Tekstove su mogli birati sami, ili su ih izabrali skupa svi učenici. Mogli su odabrati i tekstove, koji su bili razvrstani po razinama u posebnim kutijama. Učenici su čitali svojim vršnjacima, i slušali svoje vršnjake kako čitanju.

Slika 3. Odabir teksta za čitanje u 1. razredu

Slika 4. Vršnjačko čitanje

3. Samovrednovanje, međuvršnjačko vrednovanje, povratna informacija

Nastavili smo s elementima vrednovanja. Uz pomoć semafora na listu su učenici sami vrednovali svoje čitanje, a uz pomoč metode „dvije zvjezdice, jedna želja“ pružena je međuvršnjačka povratna informacija.

Slika 5. Samovrednovanje čitanja u 2.razredu

U prvom razredu koristili smo mrave, koji kažu njihov put čitanja. Svaki učenik stavio je svog mrava na put, koji predstavlja individualni napredak u čitanju. Mravi su se pomaknuli u slučaju bilo kakvog napretka. Uz kriterije uspješnosti učenici su znali kakvo je njihovo čitanje sada, kako mogu napredovati i što za to trebaju učiniti.

Slika 6. Samovrednovanje čitanja uz kriterije uspješnosti u 1.razredu

Učenici su dobivali redovite povratne informacije koje su ih vodile dalje i poticale ih, da daju i povratne informacije jedni drugima. Sama sam nacrtno uzela povratne informacije učenika u obzir pri planiranju daljnjih lekcija.

Mnogo smo razgovarali o tome, kako se čitanje može poboljšati, što još mogu učiniti i kako će znati, da se čitanje poboljšalo. Njihove smo prijedloge dali na istaknuto mjesto u razredu.

Slika 7. Učenici imali su zanimljive prijedloge kako poboljšati čitanje: čitam starijim osobama, čitam svaki dan, odabir teksta …

Na listu za samoevaluiranje povremeno su učenici 2. razreda zapisivali, kakvo je njihovo čitanje, što mogu učiniti kako bi ga poboljšali i kako će to znati, jeli im je ugodno kad čitaju… (moje čitanje je…., ako želim poboljšati čitanje moram…, kako ču znati, da mi ide bolje…, trudit ču se…).

Slika 8, 9. Zapis samoevaluacije učenika u drugom razredu

U školi su čitali svaki tjedan. Vodili smo evidenciju u omotnicama, gdje je svaki učenik mogao pratiti rast čitanja tijekom cijele godine. Učenici su tako neovisno pratili napredak čitanja i bili jako motivirani za rad.

4. Zaključak

Za formativno praćenje tipično je, da nastavnik uvijek određuje razinu znanja i razumijevanja, i uključuje iskustva i znanje učenika pri planiranju aktivnosti i oblikovanja kriterija uspješnosti. Učenike s problemskim pitanjima potiče na razmišljanje. U takvom obliku rada učenik ima mnogo mogućnosti izraziti svoju individualnost. Može planirati i realizirati vlastiti put, koji je prilagođen njegovim načinima učenja. Ostvariva uz svoje sposobnosti i interese, a očuvana je njegova radoznalost i kreativnosti. Čitanje se je u razredu jako poboljšalo, a što je najvažnije, učenici su se radovali čitanju, čitali su s oduševljenjem i zadovoljstvom, redovito su posjećivali knjižnicu. Knjige su postale izazov, a čitanje ugodno iskustvo.

5. Literatura

1. Holcar Brauner, A., Bizjak, C., Borstner, M., Cotič Pajntar, J., Eržen, V., Kerin, M., Komljanc, N., Kregar, S., Margan, U., Novak, L., Rutar Ilc, Z., Zajc, S., Zore, N. (2017). Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce. Zavod RS za šolstvo, Ljubljana.
2. Novak,L., Viršič, V., Nedeljko, N., Dolgan, K., Dolinar, M., Kerin, M., Novak, M., Mršnik, S., Markun Puhan, N., Podbornik, K. (2018). Formativno spremljanje na razredi stopnji. Priročnik za učitelje. Zavod RS za šolstvo, Ljubljana
3. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport

Fotografije: Anja Kancler

Kina: 128 učenika u učionici

Boštjan Hribar

Sažetak

Autor Boštjan Hribar, godinu dana učio je engleski jezik u Kini u privatnoj školi. Njegov posao je bio poboljšati engleski rječnik studenata i pripremiti ih za usmeni dio mature. U roku od godinu dana upoznao je pravi i teški život kineskih studenata i nastavnika. Konkurencija među studentima postoji još od vrtića. Oni podučavaju mandarinski jezik, matematiku, glazbu, sport, uzorno ponašanje, znanstvenu bazu i povijest Kine. Vrlo je važno da djeca što prije nauče i postignu natprosječne rezultate. Jer to je jedini način da se izdvoje iz gomile vršnjaka koji su im konkurentni već u vrtiću. Djeca su naviknuta na stroge metode rada, učenje razumom, individualnost i mehaničko ponavljanje za odgajateljima. Mandarinski kineski jezik je nacionalni jezik Kine i službeni jezik, koji se uči u svim školama Kine i Tajvana. Piše se hanskim i fonetskim pismom.

Ključne riječi: Kina, obrazovanje, TEFL, privatna škola, konkurencija, život učenika.

Slika 1. Djeca u vrtiću. Ruke na leđima, kako bi sjedili uspravno.

U 6.00 sati ujutro, probudila bi nas, svaki dan glazba (obično kineska klasika) na školskom kampusu. To je bio početak radnog dana za studente i učitelje. U 6.30 sati ujutro počele su nastave u učionicama, koje su se održavale u tišini do 8 sati. Zatim bi uslijedila pauza od 20 minuta za doručak. Ujutro bismo proveli 5 sati za učenje, što bi završilo u 12.00 sati. Riža je obavezan obrok za ručak u plastičnoj posudi sličnoj frizbiju, sa biljnim dodacima, ponekad i mesom. Pauza. U 14.00 sati se ponovno oglasila glazba na kampusu, najavivši početak popodnevne lekcije. Zadatak učenica bio je skupljati smeće u školskom okruženju. Prvi poslijepodnevni sat počeo bi u 14.15, lekcija bi trajala do 17.20. Izbor jela za večeru bio je sličan izboru za ručak. Učenje se nastavilo od 19:00 nadalje. Svaki dan. Mnogo puta sam se stidio u dubini svoje duše, kada bi me glazba probudila u polusnu, dok sam spavao u toplom krevetu, koja bi u 21.45 najavila kraj lekcije. 7000 učenika i 350 nastavnika ispunilo bi nastavničke obveze toga dana i otišli bi na spavanje. Svaki dan.
 

Slika 2. Raspored studenata u ovoj školi: 6.30-7.45 (učenje), 7.45-8.15 (doručak), 8.15-12.00 (nastava), 12.00-14.15 (ručak), 14.15-17.30 (nastava) i 17.30-21.45 (učenje).

 

Učenici i studenti srednje škole Duchang (provincija Jianxi) mogu otići kući samo dva puta mjesečno. U petak poslijepodne, autobusi bi ih čekali na školskom dvorištu, a vratili bi se u nedjelju. Moj je zadatak bio poboljšati engleski rječnik studenata i pripremiti ih za usmeni dio mature. Podučavao sam četiri sata dnevno, radionica je trajala od ponedjeljka do petka. Neuk (kao što sam bio na početku) probudio bih učenike, koji su spavali tijekom nastave, i podsjetio ih na “europske obrazovne stavove” o nepoštivanju (spavanju). Umorni studenti usmjerili bi oči prema tlu, neki su se čak i ispričali. Kada sam upoznao njihovu svakodnevnu rutinu, više ih nisam budio. Podučavao sam 21 odjel. Najveći broj učeniku u jednom odjelu bio je 128, a u najmanjem (samo) 58 učenika. Znati barem većinu po imenu – znanstvena fantastika. Disciplina i posao.

Slika 3. Učenici pod strogim okom vojnika pripremaju se za državno slavlje. Nekoliko sati dnevno vježbaju. Čast je nositi vojnu uniformu, tako da se zanemarivanje pravila tijekom vježbe odmah kažnjava.

Kada bi učitelj došao na sat i zakoračio na povišenu platformu, učenici bi ustali i odpjevali domoljubnu pjesmu. Osim individualnog pristupa i sličnih “pristupa učenju”, rad se temeljio na mehaničkom, grupnom i glasnom ponavljanju sadržaja. Učenici bi dobili udžbenik i radnu knjižicu (bez fotografija) za svaki predmet, koji bi bio obrađen u roku od tri mjeseca. Svake godine zamijenjuju četiri seta udžbenika. Nakon tri mjeseca pisali bi testove tjedan dana i vrednovali znanje iz svih predmeta. Bio je to najstresniji tjedan za studente i učitelje. Neki učitelji su morali ispraviti 1000 (!) testova za nekoliko dana. Ako bi učitelj došao u razred nakon školskog zvona, bio bi kažnjen sa 100 yuana. U kutu svakog razreda, kamera se koristila za praćenje učiteljeve točnosti/prisutnosti. Škola je također imala zaposlenika, nezavisnog inspektora, koji je u svakom razredu osobno provjeravao prisutnost učitelja (koji bi ga popisao u registar nazočnih). Klasifikatori su bili najprometniji i financijski najteži. Ako su učenici slabo učili, na primjer, matematiku, škola bi kaznila i učitelja matematike i razrednog učitelja. To pravilo vrijedi za sve predmetne učitelje i za razred. Učenici žive u hostelima, brinu se sami o sebi. U sobi se nalazile dva kreveta na kat, stol i svjetlo. Nema radijatora i interneta. Tijekom zime učio sam u jakni, kapi i rukavicama. Da ne spominjem učenike koji su cijeli dan sjedili u hladnim učionicama. Ako bi razbili staklo na prozoru, morali bi sami platiti štetu. Budući da nisu imali novca, pokrili bi prozore novinama ili udžbenicima.
    Danas sam slovenskim studentima dao domaću zadaću, da zagrle roditelje i zahvale im se za sve. ”Zašto? Danas nije praznik.” bio je odgovor.

Slika 4. Djeca u privatnom vrtiću na predstavi za roditelje. Starija djeca su u plavoj i ružičastoj odjeći, a najmlađi su u vojnim uniformama i narodnim nošnjama.

 

Zaključak

Kina je zemlja od 1.3 milijardi stanovnika u kojoj barem njih pola želi učiti engleski jezik, jer znanje engleskog jezika omogućuje komunikaciju sa svijetom i donosi zaradu. Učenje engleskog jezika sa stranim učiteljima je stvar prestiža. Potražnja za učiteljima engleskog jezika je tolika da ne može biti zadovoljena i upravo zato je moguće nekad dobiti posao bez kvalifikacija i iskustva. Trebali biste biti visoko obrazovani (Bachelor’s degree). Engleski bi vam trebao biti materinji jezik, a ako nije onda biste barem trebali posjedovati diplomu Bachelora iz zemlje engleskog govornog područja. Trebali biste biti certificirani učitelj engleskog jezika, odnosno imati TEFL/TESOL certifikat, imati minimalno dvije godine radnog iskustva i morate biti stariji od 25 godina. Uvijek morate podnijeti medicinska izvješća. Pronaći posao učitelja engleskog jezika u Kini nije teško, ali pronaći dobru školu koja nudi korektne uvijete i poštuje ih, nije jednostavno.

Fotografije (Hribar Boštjan)

Podučavanje nepravilnih glagola na engleskom

Dragica Filipčič

Sažetak

U članku predstavljam svoje praktične ideje o tome kako olakšati, približiti i motivirati učenike u učenju nepravilnih glagola na engleskom jeziku.

Imam dvadesetogodišnje iskustvo u podučavanju djece i mladih i kroz svoj rad sam si pomagala u dolje navedenim aktivnostima. Učenikom nudim ideje koje se mogu upotrebljavati za podučavanje ili učenje. Neki će biti više, drugi manje prikladni. Sve ovisi o veličini grupe, dobi i stupnju težine.

Ključne riječi: engleski, motivacija, nepravilni glagoli

1. Uvod

U engleskom jeziku, gramatika prošlog vremena oblikovana je jednostavno dodavanjem svršetka -ed na kraju pravilnih glagola. Nepravilne glagole može biti vrlo teško naučiti jer, kao što ime implicira, ne slijede konvencionalne obrasce ili obrasce logike. To je problem za učenike jer ne postoji pravilo, već mnogo promjena koje se javljaju u oblikovanju prošlog vremena nepravilnih glagola. Ponekad dolazi do promjene samoglasnika (come – came), ponekad se promjeni izgovor (read – read), a ponekad se mijenja cijela riječ (eat- ate). Ponekad se čini kao uzorak (throw – threw, know – knew), poznato ali uvijek postoje iznimke (snow – snowed). Budući da mnogi učenici engleskog jezika izbjegavaju učenje nepravilnih, učitelj može pomoći učeniku sa sljedećim trikovima i aktivnostima.

2. Središnji dio

2. 1. Savjeti za učenje nepravilnih glagola

Slijede savjeti za samostalno, individualno učenje mladih i odraslih.

2. 1. 1. Sastavite grupe nepravilnih glagola

Neki nepravilni glagoli slijede sličan uzorak. Umjesto učenja glagola po abecednom redu, pokušajte ih staviti u slične grupe. Evo nekoliko prijedloga:

• Glagoli koji ostaju isti u sva tri oblika: present, past i past participle.

primjer: cost i set.

• Glagoli koji imaju isti oblik past i past participle.

primjer: breed, bred bred i shoot, shot. shot

• Glagoli koji slijede uzorak I-A-U (swim, swam, swum)
• Glagoli koji imaju -en obliku u past participle.

Primjeri: speak, spoken ili wake, woken.

Potičemo učenike da pronađu vlastiti obrazac.

2. 1. 2. Naučite novi rječnik s oblicima

Učenje se može olakšati učenjem od početka. Svaki put kada naučite novi glagol, učite o njegovim prošlim oblicima. Ne samo da ste saznali, da STEAL znači uzeti nešto bez dopuštenja. Također morate naučiti, da je STOLE jednostavno prošlo razdoblje i da je STOLEN njegova prošlost.

Zapamtite 10 najčešćih nepravilnih glagola.

Ne koriste se svi nepravilni glagoli jednako često. Umjesto da slijedite abecedni redoslijed popisa, prvo se usredotočite na najčešće korištene riječi.

Počnite s tim vrlo čestim glagolima

1. Say, said, said
2. Go, went, gone
3. Come, came, come
4. Know, knew, known
5. Get, got, gotten
6. Give, gave, given
7. Become, became, become
8. Find, found, found
9. Think, thought, thought
10. See, saw, seen

i koristite ih u svakodnevnom razgovoru. Zatim dodajte 5 novih.

2. 1. 3. Učite uz pjesme

Još jedan sjajan način za davanje značenja riječima jest korištenje glazbe. Na YouTube-u možete pronaći mnogo pjesama koje će vam pomoći da se lakše naučite. Evo tri ideje: Fluency MC koristi atraktivnu rap pjesmu za podučavanje oblika najčešćih nepravilnih glagola. Adorable Cat Video pripovijeda priču dok podučava glagole. Pronađite popularnu pjesmu sa nepravilnim glagolima (na primjer: Pink: Who knows) Možete raditi puno aktivnosti kao što su: dopunjavati tekst, ustati sa stola kad čuju nepravilan glagol itd.

2. 2. Sedam zabavnih, dinamičnih aktivnosti s nepravilnim glagolima u razredu

2. 2. 1. Nepravilna okrugla lopta

Počnimo s brzom i jednostavnom aktivnošću, koja je uvijek dobro prihvaćena među studentima. Donesite gumenu kuglicu (ili upotrijebite malu gumicu, kuglicu papira ili bilo što drugo što je lagano i sigurno) i započnite igru! Ne bilježite rezultate u ovoj igri. Također možete odabrati želite li ispraviti pogreške ili da to učini drugi učenik.

Odaberite nepravilan glagol i naglas izgovorite osnovni oblik. Izgovorite ime učenika i bacite loptu. Učenik mora uhvatiti loptu i izgovoriti prošli oblik. On baca loptu drugome, koji izgovori treći oblik. Učenik odabere drugi glagol i ponavlja gore navedene korake. Nastavite sve dok svi učenici nemaju priliku sudjelovati.

2. 2. 2. Igra memorije (na stolu)

Ova klasična igra je korisna za ponavljanje i učvršćivanje svih vrsta vokabulara i gramatike. Izrežite glagole sa popisa (jedan skup za svaku skupinu) ili napravite vlastite verbalne kartice. Učenici također mogu kreirati vlastite karte. Podijelite učenike u manje grupe (tri ili četiri u grupi), pomiješajte verbalne kartice i raširite ih licem prema dolje u grubi kvadratni uzorak. Jedan učenik počinje okretanjem dvije karte. Ako učenik dobije odgovarajući glagol (okretanjem osnovnog glagola koji odgovara prethodnom obliku glagola), može zadržati par papirnatih karata. Ako nema podudaranja, učenik mora vratiti kartice i vratiti ih na isto mjesto. Učenik sa najviše parova pobjeđuje!

2. 2. 3. Igra memorije (na tabli)

Ova aktivnost je moja omiljena za ponavljanje nepravilnih glagola. Cijeli razred je uključen. Nacrtajte mrežu na tabli od 20 kvadrata (5 X 4). U gornji lijevi kut svakog kvadrata unesite brojeve 1-20. Imajte glavnu mrežu sa vama, gdje imate deset nepravilnih glagola i deset relevantnih prošlih oblika ispunjenih u mreži (jedan glagol po kvadratu s pomiješanim redom). Učenici idu u dvije skupine. Zamolite jednog učenika iz tima A da odabere jedno polje. Napišite glagol u sredini polja. Neka isti učenik odabere drugo polje. Popunite i ovaj okvir. Ako oba polja stvaraju slaganje (osnovni glagol + prošli glagol), ostavite glagole koji su napisani u poljima i dodajte točku A timu. Ako se ne slažu, obrišite oba polja i ponovite postupak sa učenikom iz tima B. Nastavite sve dok se ne popune sva polja. Za posljednjih nekoliko polja, teže je ako ovaj član tima ignorira posljednje polje (tj. Ako je osnovni glagol odabran, napišite ga u polje, onda vam učenik mora reći prošli glagol bez da vidi posljednje polje i obrnuto). Pobijedi tim sa najviše bodova!

2. 2. 4. Bingo

Bingo je još jedna klasična, popularna igra koja se lako prilagođava ponavljanju nepravilnih glagola. Napravite kopiju prazne Bingo kartice za svakog učenika. Učenici napišu prošli oblik glagola sa popisa (jedan unutar svakog kvadrata) bilo kojim redoslijedom. Središnji kvadrat može biti “slobodan” prostor ako želite. Recite učenicima da mogu viknuti “Bingo!” kada imaju ispunjen jednu horizontalnu, vertikalnu ili dijagonalnu liniju. Učenici više razine moraju ispuniti dva reda.

Nazovite osnovni oblik glagola slučajnim redoslijedom, jedan po jedan. Učenici precrtaju prošle glagole koji odgovaraju osnovi. Nastavite sve dok učenik ne vikne “Bingo!”

2. 2. 5. Trčite do table

Ova aktivnost je korisna jer se studenti kreću!

Prije početka lekcije napišite dva stupca osnovnih glagola na tabli. Stupci moraju biti isti. Odaberite druge, manje uobičajene glagole za izazovniju igru. Podijelite razred na dva tima. Postavite učenike u red nasuprot table. Prvi učenik iz svake ekipe mora trčati do table i napisati prošli oblik bilo kojeg glagola uz osnovni oblik. Učenik također može ispraviti pogrešnu riječ. Važno pravilo je, da učenik ima samo jednu priliku ili ispravljanja ili pisanja. Učenik se zatim vraća i daje kredu sljedećem u redu. Nastavite dok jedan tim ne ispuni sve glagole. Pobjednička momčad je ona, koja prvi rješava točan cijeli stupac na tabli.

2. 2. 6. Igrajte se sa stolicama

Ispred table tri su stolice okrenute prema razredu tako, da učenici mogu sjesti. Prva stolica znači prvi oblik, druga drugi i treća treći. Učenici su podijeljeni u dvije kolone. Učitelj naziva jedan od oblika, na primjer: eaten. Onaj iz kolone koji prvi sjedne na treću stolicu dobiva bod. Pobjednički tim je onaj s najviše bodova.

2. 2. 7. Kaubojska igra

Kauboji u zapadnom svijetu poznati su po brzom okretanju pištolja. Metci u ovoj igri ​​su glagoli. Počinje prvi par, okrenut jedan prema drugome . Učitelj izgovori prvi oblik. Onaj, koji prvi točno kaže drugi i treći oblik, „upuca“ protivnika sa pištoljem prikazanim prstima. Nastavlja sljedeći par itd. Na kraju, najbolji nastavi pucati, dok ne dobijemo pobjednika, najtočnijeg strijelca.

3. Zaključak

Zadatak svakog učitelja je osmisliti učenje, dati mu svrhu i uključiti učenike emocionalno u taj proces. Učenje nepravilnih glagola može biti zamorno, ako se samo čitaju glagola sa popisa. Kako bi pristup bio zanimljiviji i više motivirajući za učenike, nastavnik bira aktivnosti koje uključuju igre, natjecanje, logično razmišljanje, kretanje, pjevanje, govor itd.

Tjedan cjeloživotnog učenja

u zagrebačkoj Industrijskoj strojarskoj školi

Iva Bojčić, Josip Filić i Kristinka Lemaić

Tjedan cjeloživotnog učenja nacionalna je obrazovna kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja. Radi se o UNESCO-ovoj inicijativi koja je pokrenuta 1999. godine, a svake godine obilježava se u brojnim zemljama na svim kontinentima kako bi se javnost senzibilizirala za cjeloživotno učenje, kako bi se promicala kultura učenja te potaknula osobna motivacija. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i ove godine, od 30. rujna do 6. listopada, organizirala je 13. Tjedan cjeloživotnog učenja, nacionalnu obrazovnu kampanju u kojoj se građanima na neposredan, često i neformalan način, prenosi poruka o važnosti obrazovanja i učenja.

Kroz brojne aktivnosti u sklopu Tjedna građane se motivira da se uključe u neki oblik učenja, pri čemu je važno istaknuti da učenje ne treba shvatiti isključivo kao formalno školovanje ili nešto što se odnosi samo na mlađu životnu dob – učiti se može i kroz razne neformalne oblike, tečajeve, radionice, predavanja, kao i samostalno (npr. čitajući), a vrijedan oblik učenja je i iskustveno učenje. Brojne institucije organiziraju dane otvorenih vrata i druge slične aktivnosti, usmjerene na upoznavanje javnosti sa svojim radom.

Učenici i nastavnici ISŠ-a Iva Bojčić, Josip Filić, Kristinka Lemaić i Mate Sabol sudjelovali su u ovogodišnjem Tjednu cjeloživotnog učenja organiziravši interaktivnu izložbu i tri radionice.

Interaktivna izložba prezentacije rada vacuum forming uređaja za izradu kalupa za odljevak održana je s ciljem upoznavanja posjetitelja s projektom izrade samog uređaja, predstavljena im je ideja i ponuđene smjernice za razvoj novih inovativnih i kreativnih rješenja. Učenici zagrebačke Industrijske strojarske škole, uz pomoć nastavnika, prezentirali su rad vacuum forming uređaja za izradu kalupa za odljevak u koji se ulijeva rastopljena baza sapuna kako bi se dobio gotov proizvod – personalizirani sapun za posjetitelja. Posjetitelji sami biraju kalup, boju i miris za sapun. Učenici su prezentirali i elaborat u kojem su detaljno razradili postupke rada:

• planiranje materijala, alata i uređaja,
• planiranje postupaka izrade uređaja,
• definiranje izvora opasnosti i rada na siguran način,
• izrada tehničko-tehnološke dokumentacije.

Pri korištenju uređaja upotrebljavaju se dvije strojarske tehnologije – toplo oblikovanje polimera i lijevanje u kalup. Učenici su za svoj rad osvojili brončanu medalju na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola WorldSkills Croatia 2019 u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kao i brončanu medalju na Izložbi inovacija I³G u Ivanić-Gradu. Područje primjene vacuum forming uređaja doista je široko. Uređaj je primjenjiv za osobne potrebe, ali i za manje radionice. Upotrebom uređaja moguće je proizvoditi različite željene oblike sapuna koristeći termo foliju za izradu kalupa, a mogu se izrađivati i male posudice za cvijeće ili je čak, u kontroliranim i higijenskim uvjetima, moguće izraditi kalupe u koje se može ulijevati rastopljena čokolada kako bi se dobile čokoladne praline. Jedna od mogućnosti je i ulijevanje smjese gipsa i vode u kalup kako bi se lijepljenjem magneta na gipsani odljevak dobio promotivni proizvod – magnet za hladnjak. Važno je imati dobar kalup, tj. zanimljiv model za oblikovanje kalupa. Uređaj je siguran za okolinu, ne proizvodi štetne plinove, nije previše bučan, a i ekonomičan je jer mu se potrošnja električne energije kreće na razini potrošnje usisavača i grijača za kućanstva s obzirom na to da su to jedina dva električna dijela uređaja. Na Danu poduzetnika 2019., u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, dodijeljene su nagrade najboljim poduzetničkim idejama timova srednjih škola Republike Hrvatske, a među pet najboljih projekata, između 146 dospjelih projekata, bio je projekt učenika zagrebačke Industrijske strojarske škole „Vacuum forming uređaj za izradu kalupa za odljevak“.

Radionica izrade životopisa i načina prezentiranja strukovnih vještina imala je cilj sudionike radionice upoznati s pravilima izrade životopisa i molbe za posao koja su podložna promjenama i koja su vezana uz trenutni način života i komunikacijska sredstva. Sudionici su posebno bili informirani o načinu prezentiranja strukovnih vještina kako bi se na najbolji način predstavili u svijetu rada.

Polaznici radionice upoznati su s:

• poželjnim izgledom i formatom fotografije koja se prilaže
• važnošću preglednosti podataka
• važnošću pravopisne i gramatičke ispravnosti
• potrebom sistematičnosti prikaza

Također su informirani o pogodnosti traženja preporuke poslodavca ili mentora, ravnatelja i voditelja škole o radu na praktičnoj nastavi koja dodatno može pospješiti zapošljavanje pri traženom natječaju.

Radionica izrade webinara – otvaranje virtualne sobe, priprema i održavanje ostvarila je cilj jer su svi sudionici radionice izradili svoj prvi webinar. Webinari (eng. webinar – web based seminar) postaju sve popularniji alat koji jednostavno, bez troškova i velikih zahtjeva za korisnike omogućava komunikaciju i razne oblike suradnje i skupnoga rada. Sustav za webinare omogućava održavanje predavanja, radionica i seminara koji se prenose internetom, a uključuju video, audio i tekstnu komunikaciju među korisnicima. Glavna značajka webinara njihova je interaktivnost, odnosno mogućnost davanja, primanja i komentiranja informacije, što omogućava interakciju između predavača i sudionika koji se nalaze na više različitih fizičkih lokacija. Usluga, koju je uspostavio Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra, omogućava sudionicima radionice otvaranje virtualne sobe u kojoj sudionik može pripremati i održavati webinare, definirati način pristupa webinarima, radnu površinu, sudionike i njihove uloge. U svakoj virtualnoj sobi standardno su unaprijed definirane tri radne površine: za razmjenu, za suradnju i za diskusiju, a sudionik radionice može otvoriti i izraditi nove radne površine i kombinirati dostupne alate u sustavu. U sustavu postoji više uloga, a osoba kojoj se odobri otvaranje sobe za webinar ima ulogu domaćina. Sudionike webinara domaćin poziva u sobu pozivnicom preko e-pošte koja sadrži dan i sat/vrijeme webinara te URL-adresu sobe, a sudionike može unaprijed upisati u webinar ili im odobriti ulazak prije samoga webinara. Sustav također omogućava snimanje webinara radi njegova eventualnoga kasnijeg prikazivanja. Ovaj alat za e-učenje sigurno će biti zanimljiv svima koji drže nastavu na raznim lokacijama ili žele održati seminare ili konzultacije s osobama koje se nalaze bilo gdje u svijetu. Webinari omogućavaju prisutnost i slikom i glasom, a ujedno i uštedu visokih troškova putovanja.

Polaznici radionice naučili su:

• otvoriti virtualnu sobu za webinar
• dizajnirati radnu površinu webinara
• upotrijebiti alate dostupne unutar sustava za webinare
• poslati pozivnicu sudionicima webinara
• odobriti ulazak sudionicima webinara
• rasporediti sudionike webinara i njihove uloge
• upotrijebiti druge mrežne alate (npr. Mentimeter za anketiranje sudionika webinara)
• snimiti webinar.

Radionica Kahoot – digitalni alat za kvizove temeljen na igri održana je s ciljem da sudionici kreiraju svoj korisnički račun i izrade Kahoot kviz. Kahoot je interaktivni digitalni alat namijenjen za izradu kvizova. Važno je naglasiti kako alat intenzivno koristi elemente učenja igrom u stvarnom vremenu. Alat je osmišljen na način da se pitanje prikazuje sudionicima (npr. preko projektora) kako bi ga mogli pročitati i nakon pet sekundi započinje se s odbrojavanjem i prikazuju se odgovori označeni bojama i oblicima. Sudionici na svojim uređajima s kojima pristupaju kvizu imaju prikazane samo odgovarajuće boje i oblike vezane za odgovore (bez teksta odgovora) i odabiru ono polje koje označuje odgovor za koji smatraju da je točan. Nakon svakog odgovora dobivaju povratnu informaciju o tome jesu li odabrali točan odgovor, koliko su bodova osvojili, poredak na ljestvici prema rezultatima ocjenjivanja i ukupan broj bodova koji su do sada osvojili. Na ekranu se voditelju kviza prikazuje, nakon svakog pitanja, koliko je sudionika odabralo koji odgovor i konačna ljestvica poretka gdje je prikazano pet sudionika s najviše bodova.

Čuli smo mnogo puta da nas upravo učenje čini znatiželjnima od rođenja, a sposobnost neprestanog učenja određuje nas. Ne treba posebno naglašavati da se to odnosi na pojedince, društva i cijele zajednice jer nam učenje osigurava: osobni rast i razvoj, zapošljivost i napredovanje u karijeri, veći spektar zanimanja, bogatiji društveni život i sposobnost da sami kreiramo svoju budućnost.

Motiviranje učenika za čitanje

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Vježbenice i listići za čitanje

U nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

• Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
• Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
• Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
• Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

• Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
• Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
• Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
• Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

• Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
• Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
• Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

• kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
• grafički privlačni i aktualni časopisi,
• priče uređene u obliku stripa,
• slikopisi i privlačne slikovnice,
• knjige povezane s interesom djeteta,
• knjige koje su djetetu izazovne,
• čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
• knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

• odaberi knjigu koja ti se sviđa,
• otvori ju na sredini,
• pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
• započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
• na tu riječ stavi svoj mali prst,
• nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
• ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

Razlike nas obogaćuju

Nataša Adam, učiteljica razredne nastave

Ključne riječi: suradnja, djeca s posebnim potrebama, projektni rad, kombiniranje predmeta u obrazovne svrhe, prihvaćanje i poštovanje.

Malo je toga što je važnije od suradnje, osobito među djecom. Zbog toga sam do sada sa zadovoljstvom radila na zajedničkim projektima između djece iz naše škole i djece s posebnim potrebama iz susjedne škole. U nastavku je kratko opisan moj rad, s naglaskom na ovogodišnji projekt i njegove rezultate.
Razlike i njihovo prihvaćanje izazov je prisutan svugdje, uključujući i osnovne škole. Sve više djece dolazi u školu iz različitih sredina, a ostala djeca moraju biti spremna primiti ih u svoju sredinu. Još je teže kada se djeca s posebnim potrebama pridruže nekoj skupini. Razlikuju se od većine i njihova kvaliteta života često ovisi o nama. Upravo iz tog razloga, surađivala sam s CUEV Strunjan (škola za osobe s posebnim potrebama), odnosno s njihovom područnom školom u Divači, posljednjih desetak moje dvadesetogodišnje učiteljske karijere. Suradnja s učenicima s različitim razvojnim poteškoćama, izazov je za mene i djecu koju podučavam jer je svake godine drugačija. Ljudi obično imaju negativan stav prema onima koji se razlikuju od njih, čak i kad su u pitanju djeca. Nazivamo ih čudnima ili bolesnima. Moramo biti svjesni da su oni, isto kao i mi, ljudi koji moraju biti prihvaćeni upravo takvi kakvi jesu. Biti tolerantan prema njima obogaćuje naš karakter više nego što možemo zamisliti.
Upravo iz tog razloga, moje je životni poziv naučiti učenike da poštuju djecu s posebnim potrebama i da postanu njihovi prijatelji bez ikakvih problema. To pokušavam postići planiranjem i provođenjem projekata koji potiču izravnu interakciju između djece iste dobi. Na taj način pozitivno utječem na djecu, proširujem njihove vidokruge, podižem njihovu razinu tolerancije, razbijam stereotipe i u njih usađujem osjećaje suosjećanja i solidarnosti.
U 10 godina, koliko traju interakcije između moje djece i djece iz CUEV-a Strunjan (radionice, aktivnosti, izleti s noćenjem, suradnja na kulturnim priredbama), primijetila sam da djeca iz moje škole imaju unutarnju motivaciju, više energije, entuzijazma, sposobnosti i kreativnosti. Mi kao njihovi učitelji, samo im moramo dati priliku da stupe u kontakt s onima koji su različiti. Ali u današnje vrijeme, ova vrsta nastave i obrazovanja zahtijeva kvalitetan nastavni proces, gdje se korisna znanja postižu isključivo korelacijom predmeta iz različitih područja. Prilikom prenošenja relevantnog znanja, učitelji moraju podučiti svoje učenike kako povezati stečene informacije iz različitih predmeta jer je to jedini način kako će učenici vidjeti smisao stečenog znanja, i još važnije, kako će stečeno koristiti u svakodnevnom životu.

Kombiniranje ili povezivanje informacija iz različitih predmeta najočitije je prilikom rada na projektima. Učenicima je veoma zanimljivo koristiti otvoreni pristup radu i stečeno znanje u životnim situacijama.
Zbog toga su naši učenici, kombinirajući određene predmete, istraživali Kras i Brkini, naš školski okoliš. Pritom smo se uglavnom usredotočili na kulinarske specijalitete, osobito na recepte naših baka i starijih generacija. Pripremila sam relevantne materijale potrebne za teorijski dio radionice. Nakon toga, učenici su mogli saznati više o voću kaki (japanska jabuka), koje raste u regijama Kras i Brkini, a koja pruža zanimljive mogućnosti u kulinarstvu. Istaknuli smo način čuvanja voća i njegov okus u kulinarstvu.
No, kao što se moglo i očekivati, djeca su bila najsretnija kada su sudjelovala u praktičnom dijelu radionice. Pomagali su napraviti marmeladu od kakija na način kako bi to napravile njihove bake, kao i karnevalske krafne punjene tom istom marmeladom.

Održali smo ovu radionicu s namjerom da proizvode izložimo na štandu na ekološkom sajmu pod nazivom “Altermed“. Djeci je to bilo od posebne važnosti jer smo sve učinili uz pomoć djece s posebnim potrebama iz CUEV-a Strunjan. Sve smo zajedno radili, od kuhanja marmelade, do izrade krafni i šivanja ekoloških vrećica za kupovinu.

Na kraju našeg projekta, sretna sam što sam mogla vidjeti da naša djeca prihvaćaju svoje pomoćnike s razvojnim poteškoćama te da su ovakvi projekti, koji podržavaju razlike među djecom, potrebni u školama. Učenici stječu bogato iskustvo i dobivaju mnogo više nego što sami daju. Uče prihvaćati razlike koje nas svih oplemenjuju i obogaćuju. Svatko od njih u sebi nosi nešto jedinstveno što ih čini posebnima.

Svaki učenik nešto može napraviti

Polona Irt Novak

Sažetak

Poučavanje je živ proces koji se neprestano mijenja, nadopunjuje i nadograđuje novim spoznajama, iskustvima i smjernicama modernoga načina poučavanja i pristupa učenju. Učenici se međusobno razlikuju po predznanju, motivaciji, interesima i sposobnostima. Zato učitelj radu mora pristupiti na stručan i odgovoran način. Za učenike stalno mora pronalaziti primjerene načine i strategije učenja te poučavanja. U svoj rad često uključujem učenje u suradnji, strategije čitanja i učenja i elemente formativnoga praćenja. U ovom prilogu na primjeru obrađene tablice želim predstaviti način na koji koristim tri spomenute strategije, tako da se u radu cijelo vrijeme međusobno isprepliću.

Današnji učitelj sve više postaje organizator procesa učenja, učenici znanje dobivaju s obzirom na vlastito istraživanje, sažimanje, generalizacijom i međusobnom suradnjom. Nakon što učenici osmisle potrebu za određenim znanjem povećava se njihova motivacija i želja za učenjem.

Ključne riječi: učenje u suradnji, strategija učenja i čitanja, formativno praćenje, tablica množenja

Uvod

Kao učitelj ne koristim »copy paste« sustav jer sam svjesna da je svaka generacija učenika drugačija. Moja zadaća je da svake godine odaberem one načine i strategije poučavanja koje su primjerene za moje učenike jer samo na taj način od djece mogu dobiti većinu onoga što oni mogu dati i naučiti. Jedan od uvjeta za napredovanje svakog učenika je pozitivna klima u razredu. Moramo biti svjesni da smo svi mi učitelji i učenici članovi iste zajednice u kojoj je svaki pojedinac važan i vrijedan dio. Puno puta rad u razredu odvija se u obliku učenja u suradnji, uz to pazim da se učenici, koji ne mogu napraviti puno u okviru svojih sposobnosti, uče u suradnji sa spretnijim učenicima i da u tom procesu rastu. Ipak, oni sposobniji učenici zbog takvog načina učenja nikako ne smiju stagnirati. I oni moraju rasti u najvećoj mogućoj mjeri i uspješno razvijati svoje potencijale.

Teorijska osnova

Barica Marentič – Požarnik pojmove strategija učenja, taktika i stil pokazala je tako da taktiku učenja smatra najdetaljnijom strategijom učenja, a stil učenja kao najširi pojam. Kaže da je strategija učenja »specifična kombinacija mentalnih radnji koje netko koristi s obzirom na zahtjeve konkretne situacije« (Marentič – Požarnik, 1995: 76). Izmijenjenu definiciju navodi kasnije. Ona nam kaže da je strategija učenja »redoslijed ili kombinacija prema cilju usmjerenih aktivnosti učenja koje pojedinac samoinicijativno koristi i mijenja s obzirom na zahtjeve situacije« (Marentič – Požarnik, 2000: 167).

Sama uz učenje kroz suradnju u nastavu uključujem i strategiju učenja čitanjem ZŽN i elemente formativnog praćenja.

• Bit učenja u suradnji je da su članovi heterogene zajednice u međusobnoj interakciji. Svatko svojim radom doprinosi postizanju zajedničkoga cilja. Pojedinci preuzimaju različite zadatke i ujedno odgovornosti za uspješan rad cijele grupe. Uz to, dijete se društveno, emocionalno i duhovno razvija (Peklaj, 2001).
• Strategija ZŽN: Što znamo? Što želimo? Što smo naučili? (Z – znam, Ž – želim naučiti, N – naučio sam) spada među strategije učenja i ne koristi se samo za razumijevanje nekog teksta. Za uspješnu strategiju pokazala se i kod upoznavanja učenika s okolišem i matematikom. Učenici je zbog njezine jednostavnosti razumiju i rado koriste. Osnova te strategije je tablica s tri stupca koji prikazuju radni proces i sadrže navedena pitanja. U prvi stupac učenici zapisuju što o temi već znaju, u drugi upisuju ono što žele doznati, u treći upisuju što su se o tome naučili. Važno je da zapisujemo ideje svakog učenika (Pečjak, 2012).
• Motivirati učenike trećeg razreda nije uvijek jednostavno. Formativno praćenje omogućuje da djeca surađuju tijekom postavljanja cilja učenja kojega osmisle s time da upoznaju njegovu korisnost u životu. Moraju znati zašto je dobro da nešto znaju. Važni elementi su i prikupljanje dokaza, višesmjerna povratna informacija, samovrednovanje i vrednovanje svojih vršnjaka.

Nastavni sat

Tablicu za broj 9 obradili smo u roku od dva nastavna sata. Rad se odvijao u jednakim heterogenim grupama od tri učenika.

Na početku prvog sata izveli smo nekoliko uvodnih vježbi korištenja broja 9 u različitim operacijama računanja. Preko vođenog razgovora postavili smo cilj: naučiti se tablicu broja 9. Svaka grupa dobila je list s tablicom ZŽN. U njoj su obveznim doprinosom svakog člana ispunili stupce Z i Ž. Zatim su članovi grupa na prazne listove nacrtali deset grupica s devet u grupi dogovorenih elemenata. Nakon crtanja uslijedio je zadatak koji se sastojao od tri dijela: prikaz obrađene tablice postavljanjem umnožaka, zapis prikladnih izračuna zbrajanja jednakih brojeva i množenja te odabir prikladnih višekratnika iz grupe ponuđenih brojeva. U dogovoru su svi članovi grupe podijelili rad.

Slika 1. Postavljanje umnožaka s devet elemenata    Slika 2. Zapis izračuna zbrajanja jednakih zbrojeva i množenja.

Slika 3. Odabir pravih višekratnika

Uslijedila je povratna informacija u obliku izvješćivanja i provjere rada pojedinih grupa. Učenici su vrednovali rad i govorili o mogućim poteškoćama. U tablici ZŽN ispunili su stupac N i, s obzirom na postavljeni cilj, na semaforu označili razinu svojega znanja (crvena boja – još ne znam, žuta – nešto već znam, zelena – znam sve).

Slika 4. Ispunjena ZŽN tablica

U uvodu drugog nastavnog sata ponovili smo tablicu broja 9. Budući da su neki učenici još uvijek imali poteškoće, postavili smo si cilj: konačno smo se naučili tablicu množenja broja 9. Učenici su opet radili u grupama. Svaka grupa dobila je 12 zadataka, svaki na svom listu. Zadaci su bili diferencirani (goli izračuni, zaokruživanje, odnosi među veličinama, slikovni i grafički zadaci te pisanje). Učenici su se dogovorili tko bi u pojedinom krugu rješavanja trebao riješiti neku zadaću. Izveli smo četiri kruga.

Slika 5. Zadaci za rješavanje

Nakon rješavanja svih zadataka uslijedila je povratna informacija o ispravnosti procesa rješavanja zadataka. Uslijedio je i zadnji zadatak. U grupi su morali sastaviti novi zadatak i s njim provjeriti znanje učenika iz susjedne grupe.

Slika 6. Novi zadaci

Grupe učenika razmijenile su nastale zadatke i riješile ih. Uslijedila je prezentacija zadataka i njihovih rješenja. Uz to učenici su samokritički ocijenili primjerenost zadataka i opisali moguće poteškoće tijekom njihovog sastavljanja i rješavanja. Na kraju nastavnog sata učenici su na semaforu ponovo označili razinu svojega znanja.

Slika 7. Semafor

Učenici su cijelo vrijeme aktivno sudjelovali, bili su motivirani, zato i uspješni.

Zaključak

Takav način poučavanja od učitelja zahtijeva pripremu jer učitelj mora razmisliti i planirati svaki trenutak nastavnog sata i rada učenika. Učenici su uz to uvjereni da sve ili barem veliku količinu rada mogu obaviti i sami. Na kraju su jako zadovoljni i ponosni na sebe. Njihovo zadovoljstvo i znanje nagrada su za učiteljev uloženi trud.

Literatura

1. Holcar Brunauer, A. (2017): Formativno spremljanje v podporo učenju: priročnik za učitelje in strokovne delavce, Zavod Republike Slovenije za školstvo, Ljubljana.
2. Marentič – Požarnik, B. (1995): Izziv raznolikosti: stili spoznavanja, učenja, mišljenja, Educa, Nova Gorica.
3. Marentič – Požarnik, B. (2000): Psihologija učenja in pouka, DZS, Ljubljana.
4. Pečjak, S. (2012): Bralne učne strategije, Zavod Republike Slovenije za školstvo, Ljubljana.
5. Peklaj, C. (2001): Sodelovalno učenje ali Kdaj več glav več ve, DZS, Ljubljana.

Kako učiniti učenje zabavnijim

Svetlana Bušen

Sažetak

U članku opisujem Kahoot online platformu! i Quizizz; prednosti i slabosti istih i njihovo korištenje u nastavnom procesu.

Uvod

Čini se da učitelji sve više naglašavaju kvalitetu formalnog ispita znanja u procesu učenja, tako da na taj način možemo prikupiti dovoljno informacija o znanju, koje je namijenjeno kako studentima tako i nama samima.

To je velika pomoć za stjecanje novog znanja i učinkovitije poučavanje na drugačiji način. Proces formalnog testiranja znanja može biti još učinkovitiji i prije svega zabavniji ako ga koristimo s dostupnim digitalnim alatima i web aplikacijama.

Ključne riječi: digitalni alati, mrežne aplikacije, Kahoot!, Quizizz

Digitalni alati i mrežne aplikacije

Kahoot!

Kahoot je online alat za interaktivnu suradnju. Omogućuje stvaranje kvizova, rasprava, upitnika i sortiranje odgovora u ispravnom redoslijedu.

Kahoot platforma za učenje! je:

• fleksibilna – u samo nekoliko minuta možemo stvoriti igru ​​za učenje za sve uzraste, za bilo koju temu.
• jednostavna – može se koristiti na bilo kojem uređaju s internetskom vezom. Igrači ne trebaju račun, niti se prijavljuju da bi se pridružili igri.
• zanimljiva – promiče socijalne vještine i potencijal učenika, produbljuje pedagoške učinke u nastavnom procesu.
• globalna – mogu sudjelovati igrači iz više od 180 zemalja.
• besplatna.

Slika 1. Učenici se primjenjuju na Kahoot

Prednosti

• Cijeli razred odgovara na određeno pitanje u isto vrijeme, tako da se nastavni proces može tumačiti između pitanja.
• Učenicima možete dati povratnu informaciju u stvarnom vremenu o njihovim odgovorima. Kao učitelj, odmah ćete otkriti gdje učenici čine pogrešku.
• Interes učenika za Kahoot je velik. Oni vole ovu web-baziranu platformu pa ostaju motivirani cijelo vrijeme.

Slika 2, 3. Učenici su motivirani i razmišljaju o odgovorima

Slabosti

• Učenici se zabavljaju, ali mogu postati preglasni.
• Otkucava s vremenom. Djeca žure dati odgovor što je brže moguće, kako bi osvojili štoveći broj bodova. U rezultatima su najlošji oni učenici kojima je potrebno više vremena za razmišljanje.

Slika 4, 5. Učenici igraju Kahoot

Quizizz

Quizizz je aplikacija slična Kahootu. Na obje web-lokacije osnovna je ideja stvoriti pitanja s višestrukim izborom. Učenici dobivaju trenutnu povratnu informaciju i još uvijek se zabavljaju.

Redovito koristim Quizizz i u poučavanju slovenskog jezika, što se pokazalo dobrodošlim. Učenici su oduševljeni, vole raditi, a iznad svega su motivirani za rad.

Prednosti

• Učenici su samostalni u radu.
• Oni prate ritam koji im odgovara. Nastavnik im može ponuditi vrijeme za rješavanje zadatka od 5 sekundi do 15 minuta, što je manje stresno za one učenike kojima je potrebno više vremena za razmišljanje.
• Aplikacija omogućuje nastavniku da postavi opširna i složena pitanja koja mu Kahoot ne dopušta.

Slika 6. Učenici se primjenjuju na Quizizz

Slika 7, 8, 9. Učenici igraju Quizizz

Slabosti

• Nedostatak vremena za tumačenje pitanja, jer svi učenici nisu u isto vrijeme i na istom pitanju.
• Učitelj ne dobiva trenutnu povratnu informaciju između pitanja, tako da kviz ne smije biti predug.

Razlika između Quizizza i Kahoota

Ako se želim igrati sa svojim učenicima, obično koristim Kahoot. Kod Kahoota svi učenici rješavaju zadatke iste teme u isto vrijeme. Ali, ako želim dati djeci mogućnost samostalnog rada, onda radije koristim Quizizz. Quizizz također mogu napraviti učenici kao domaću zadaću, koja se pokazala kao izvrsna prilika za sintetiziranje sadržaja.

Kahoot u razredu doprinosi “kreativnom nemiru”, ali ako želite da učenici budu manje glasni, upotrijebite Quizizz.

Osobno sam impresioniran s obje web platforme, jer su svi učenici aktivni, sudjeluju, motivirani su, uče i primaju povratne informacije.

Zaključak

Možemo zaključiti da obje web platforme pružaju drugačiji, ali posebno zabavniji način poučavanja i sistematizacije sadržaja pa je vrijedno pokušati ih implementirati u učionici.

Nisi još pokušao/la Kahoot ili Quizizz? Možda je vrijeme za to! Vaši će učenici biti oduševljeni.

Literatura

1. http://wilcoxsway.blogspot.com

Fotografije:  Svetlana Bušen

Brojnim programerskim aktivnostima obilježili

Europski tjedan programiranja2019

Sanja Pavlović Šijanović

Učenici i nastavnici Gimnazije Vukovar brojnim su programerskim aktivnostima obilježili Europski tjedan programiranja2019

Europski tjedan programiranja #codeEU društvena je inicijativa promovirana 2013. godine od strane mladih savjetnika za Digitalnu agendu Europske komisije, vode ju volonteri, a podržava Europska komisija.

Svake godine pridružuje se sve veći broj sudionika iz preko 46 zemalja u Europi i šire, koji prijavljuju događanja povezana s programiranjem. Ove godine, posebno je olakšano kreiranje događanja, budući da su sve informacije i edukativni sadržaji, resursi i uputstva bili dostupni i na hrvatskom jeziku.

S obzirom da su i škole mogle organizirati događanja povezana s programiranjem u okviru izazova CodeWeek4All, učenici Gimnazije Vukovar odlučili su sudjelovati u novom izazovu. Do sada su učenici tri puta zahvaljujući svom aktivnom sudjelovanju, uspjeli osvojiti Potvrdu o izvrsnosti u programerskoj pismenosti, te su to pokušali i ove godine.

Učenjem programiranja djeca postaju mislioci, kreatori i inovatori koji svoje ideje i radove oživljavaju i realiziraju te im stečena znanja pomažu u shvaćanju i prihvaćanju svijeta koji se turbulentno mijenja. Programiranjem proširujemo svoje razumijevanje o tome kako funkcionira tehnologija te razvijemo vještine i sposobnosti kako bismo istraživali nove ideje i bili inovativni.

Steve Jobs – poznati vizionar i jedan od osnivača tvrtke Apple u jednom je intervju-u izjavio: „Mislim da svi u zemlji moraju učiti programirati jer na taj način uče razmišljati“. Doista, programiranje djeci daje samopouzdanje i vjeru kako mogu postati dizajneri i stvaratelji. S obzirom da su današnje generacije od malih nogu okružene tehnologijom, potrebno je iskoristiti njihov interes i podignuti razinu logičkog i apstraktnog razmišljanja, a učenje programskih jezika i programiranja upravo je idealna platforma za ostvarenje toga cilja. Uz sve navedeno, neosporna je činjenica da se stjecanje informatičkih znanja smatra sjajnim ulaganjem u vlastitu budućnost jer se poslovi iz područja informacijskih tehnologija, uključujući programiranje, nameću kao poslovi budućnosti, a opće je poznata i činjenica da na tržištu rada postoji veliki nedostatak stručnjaka iz ovog područja. Zato i ne čudi veliki interes naših učenika da iskoriste svaku ponuđenu aktivnost u ovom području a time i uključivanje u ovaj događaj.

Nakon što smo donijeli odluku o sudjelovanju u Europskom tjednu programiranja, odabrali smo aktivnosti koje ćemo provoditi, i naše planirane događaje prijavili smo na https://codeweek.eu/add#. Ovisno o dobnim skupinama učenika i njihovim predznanjima pripremili smo radionice različitog karaktera. Radionice i predavanja obilježile su period od 9. do 16. listopada.

Za sve učenike i djelatnike pripremljena je interaktvna izložba s kojom smo i započeli obilježavanje Tjedna programiranja. Projektni tim Gimnazije Vukovar pomoću Arduino komponenti izradio je projekt Seizmograf s kojim je pobijedio na natječaju Hrvatskog Telekoma Generacija Next i projekt Pametni grad s kojim je pobijedio na Arduino Day a koje je predstavio učenicima i nastavnicima u srijedu 9.10. u 9:30. Interaktivnim izlaganjem, demonstriranjem rada i odgovaranjem na pitanja, omogućili su svim učenicima i nastavnicima aktivni angažman i upoznavanje sa područjem Arduino komponenti i programiranja. S projektom Seizmograf i Pametni grad, učenici Matija Karaula i Matko Gašparić pod mentorstvom nastavnika Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanović, sudjelovali su na prvom Maker Faire održanom u Zagrebu 12. i 13. listopada, te su za projekt Pametni grad zajedničkim glasovima članova organizacije primili titulu istaknuti maker (Merit of Maker). Titulu ju ponijelo još 5 udruga/škola, a budući da je sudjelovalo preko 200 izlagača sa više od 60 projekata, iznimno smo ponosni na ovo postignuće.

Učenicima svih dobnih skupina ponuđena je radionica u kojoj su putem Scratch-a stvarali igre, priče, animacije i druge interaktivne sadržaje. Scratch je vizulani programski jezik. Programiranje u Scratchu razlikuje se od programiranja u drugim vizualnim programskim okolinama, jer se u njemu rabe naredbene strukture u obliku grafičkih programskih blokova, pa se na taj način eliminira mogućnost sintaksnih pogrešaka. Kroz izradu igri, kvizova, animacija i čestitki učenici su usvajali koncepte petlji, odlučivanja, varijabli i toka programa. Dodatne sadržaje možete pogledati ovdje. Učenici svih dobnih skupina izrazili su želju za kreiranjem vlastitih igara u Scratchu te njihovim dijeljenjem sa drugim sudionicima, što pokazuje da proces igrifikacije u nastavi svakako utječe motivirajuće na učenje, povećava interes, samostalnost, spremnost i sposobnost povezivanja a smanjuje strah od pogrešaka što omogućava svakom pojedinačno osobnu i samokritičnu kontrolu postignuća i napretka. Igrifikacija se tako pokazala kao izvrstan proces integriranja elemenata igre u kurikulum i integriranja umjetnosti i STEMa.

Stoga smo nastavili sa igrifikacijom kreirajući projekte uporabom LttleBits-a. Putem edukacijskih kompleta Little Bits-a učenicima je omogućeno upoznavanje sa svijetom Internet of Things te je potaknut razvoj kreativnosti, kolaboracije, inovativnosti, stjecanje korisnih iskustava tijekom učenja, a sve to sa ciljem unapređivanja vještina i stjecanja potrebnih znanja kako bi se pripremili za tržište rada u kojem nedostaje stručnjaka u području programiranja. Komplet se sastoji od elektroničkih “kockica” koje se lako spajaju pomoću ugrađenih magnetića a kako kockice potiču maštu, kreativnost i nadasve inovativnost te je djeci u svijet programiranja najlakše kročiti kroz igru te smo igrajući se kockicama isprogramirali vlastite projekte Spinmate, Spinroller i BitBot u kojima je aktivno sudjelovao i velik broj djevojaka koje su vrlo kreativne i spremne za stvaranje vlastititih mala čuda.

Sudjelovali smo i na događaju uživo: How to Create Your Own Game in One Hour with Matthias Löwe (Code Week Ambassador in Germany) i dizajnirali igre zajedno sa učenicima diljem Europe te ih objavili ovdje.

Učenicima su u sklopu događanja Razvijamo računalno razmišljanje – algoritmi izrađivali algoritme te su ih praktično mogli isprobati u sučelju programskog jezika Python. Python je edukativan i metodičko- didaktički koncipiran programski jezik koji se može prilagoditi različitim uzrastima učenika. Omogućuje stjecanje znanja iz područja različitih (jednostavnih i složenih) programskih struktura tako da čini postupak učenja jasnijim i jednostavnijim. Učenici su se upoznali s pojmovima algoritam i binarno pretraživanje te su povezali pojam algoritama sa svakodnevnom aktivnošću kao što je pretraživanje direktorija ili rječnika. Učenici su radom u paru, aktivno sudjelovali u aktivnostima i ispravljali pogreške svojih kolega iz razreda dok su pregledavali njihove algoritme realizirane kodom napisanim u programskom jeziku Python te su primjenjivali binarno pretraživanje (postupak opisan je u videozapisu) Ova aktivnost preuzeta je s CodeWeeka gdje se nalaze sva uputstva potrebna za njenu realizaciju.

Provedene su radionice u kojima su učenici upoznali aplikaciju http://ai2.appinventor.mit.edu ,a koja omogućuje učenicima da na jednostavan način, pomoću slaganja vizualnih blokova (objekata), kreiraju aplikacije za AndroidOS. Učenici su prošli proces spajanja mobilnog uređaja s računalom (preporučena je bežična mreža u učionici iako je spajanje moguće preko USB ulaza) i programirali su svoju prvu aplikaciju koja prevodi glasovnu poruku na odabrane strane jezike pod nazivom TranslateMe. Ponuđen im je i tečaj Intro to App Lab putem kojeg izrađuju vlastitu aplikaciju u JavaScriptu pomoću programiranja temeljenog na blokovima, a dodatno su se mogli upustiti u izradu vlastite aplikacije kroz projekt: Create a new App.

Svim ovim radionicama osnovna ideja bila je potaknuti djecu da istražuju, smišljaju i ostvaruju svoje zamisli, koje zatim mogu pokazati drugima putem interneta, usput usvajajući osnove programiranja, matematike, vizualnog i interaktivnog dizajna. Zajedničkim radom uspjeli smo programiranje učiniti transparentnijim, demistificirati povezane vještine i okupiti sve motivirane učenike u zajedničkom učenju. Učenje programiranja daje mogućnosti iterativnog rješavanja problema i testiranja ideja koje olakšavaju shvaćanje i razumijevanje digitalnog svijeta koji nastanjujemo. Što više znamo, to je znatiželja i želja za prakticiranjem sve veća.

S obzirom na veliku znatiželju i interes za uključivanjem u ovaj događaj, prijavili smo se i na izazov http://codeweek.eu/codeweek4all/, pri čemu smo nakon online registracije dobili jedinstveni kod kojim smo se identificirali u svim organiziranim događanjima i povezali preko 10 aktivnosti. Vjerujemo da će organizatori i za ovu godinu procijeniti da smo zadovoljili uvjete za dobivanje Potvrde o izvrsnosti u programerskoj pismenosti (Certificate of Excellence in Coding Literacy). Nakon svih provedenih aktivnosti zasigurno možemo ustvrditi da je programiranje puno više od pisanja samog programskog koda a novim stečenim znanjima, vještinama, sposobnostima i iskustvima spremniji smo za nove izazove digitalnog doba.