Različiti projekti, konferencije, školske i izvanškolske aktivnosti i listopad je tu. Nadamo se da ste riješili administraciju – planove, vremenike i kurikulume te da možete pročitati što smo zanimljivo u ovom broju pripremili za vas
Rujan je obilježila međunarodna konferencija ENABLE u Zagrebu koja je okupila svjetske stručnjake, roditelje i mlade iz desetak zemalja uz podršku Europske komisije, kao i institucija poput Vijeća Europe, ministarstava obrazovanja, pučkih pravobranitelja te vodećih tvrtki iz industrije. Dojmove s konferencije, upotpunjene nizom videoisječaka i fotografija donose nam Gordana Lohajner i Darko Rakić. Više…
U modernom svijetu korištenje računala je neizostavni način života. Računalna pismenost je od velike važnosti jer računala ne koriste samo za igranje igrica, ali i za učenje, stjecanje informacija i asimiliranja znanja. Osim toga, oni služe kao učenje i istraživački alat. Na pitanja, treba li dopustiti da naša djeca ulaze u digitalni svijet te hoće li oni imati koristi od uporabe ili će to biti štetno za njih, pokušala je odgovoriti Betka Potočnik. Više…
Danijela Usmiani prisustvovala je na edukaciji za profesore u Helsinkiju te donosi zašto je finsko školstvo trenutno jedno od najboljih u Europi, te kako ta nova znanja možemo iskoristiti u svojoj zemlji. Više…
Kako je jedna učiteljica fizike i astronomije ostvarila svoje snove i bila polaznica američkeakademije Honeywell Educators at Space Academy (HESA) pročitajte u zanimljivom dnevniku Danijele Takač. Više…
Želite li i vi stvarati programiranjem? U članku Ivane Ružić pročitajte kako da se pridružite Europskom tjednu programiranja i počnete programirati. Više…
U Zagrebu, 21. i 22. rujna 2016. godine u hotelu Westinu održala se međunarodna konferencija koja je okupila svjetske stručnjake, roditelje i mlade iz desetak zemalja, uz podršku Europske komisije, kao i institucija poput Vijeća Europe, ministarstava obrazovanja, pučkih pravobranitelja te vodećih tvrtki iz industrije.
Učenici koji su sudjelovali u ENABLE programu i učili o društvenim i emocionalnim vještinama (SEL) skloniji su prijaviti agresivno ponašanje svojih vršnjaka, a i učitelji su svjesniji o problemima takvog nasilja i bolje ga rješavaju, kada se dogodi u razredima. Pokazuju to rezultati dvogodišnjeg projekta kojeg financira Europska Unija i potvrđuju da razvoj društvenih i emocionalnih vještina ima dalekosežne posljedice u borbi protiv vršnjačkog nasilja. Procjene pokazuju i da učenici koji su sudjelovali u programu imaju puno bolju samokontrolu i empatiju, odnosno razumiju i razlikuju vlastite i tuđe osjećaje te kvalitetnije rješavaju nastale probleme. Vodeći svjetski stručnjaci raspravljat će o tim rezultatima danas i sutra na završnoj konferenciji u Zagrebu, a osim već ostvarenih uspjeha s mladima, konferencija je prilika i za planiranje novih, pa će im se pridružiti i predstavnici Mađarske, Portugala, Italije i Cipra, zemalja koje su također odlučile provoditi taj program u svojim školama. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović.
Konferencija je započela zajedničkim predavanjem (predavačko-plenarni) gdje su predavači iznijeli s kojim su se izazovima susreli u svojim nastojanjima u prevenciji nasilničkog ponašanja te nas upoznali s najuspješnijim trendovima i strategijama u svijetu. Glavni govornici su bili: Donna Cross , Eleni Tzavela, Chistopher Reynolds (Vijeće Europe), Andrea Parola, Thomas Grond i voditeljica projekta ENABLE Janice Richardson.
Poslije je slijedila radionica s devet timova:
Ellen Stassart & Bart Verswijvel – E-prisutnost i komunikacija
Artemis Tsitsika & Eleni Tzavela – Socijalno i emocijalno učenje
Jonas Ravn & Nielas-Christian Bilenberg – Empatija i etika
Donna Cross & Sonia Seixas – Uloga promatrača
Mustafa Saidalavi & Anne Collier – Govor mržnje i ekstremizam
Daniel Forjan & Učenici iz Hrvatske – Privatnost i sigurnost
Eleni Papamichalaki & Učenici iz Grčke – Uloga vršnjačke podrške
Parry Aftab & Alessandro Soriani – Uloga vršnjačke podrške
Urko Fernandez & Vitor Tomẻ – Empatija i etika
Voditelji timova su predstavili svoju temu kako bi privukli publiku da im se pridruže njihovoj grupi. Cilj grupe je bio osmisliti zanimljiv plakat na zadanu temu, a najbolji plakat je bio nagrađe
Ann Foxley-Johnson (UK Anti-bullying consultant), Konstantina Kotsi (ENABLE Ambassador, Grčka), Liz Copeland i ENABLE ambasadori iz Wellingtona govorili su o provođenju ENABLE projekta u Grčkoj, Ujedinjenim Kraljevstvu i Novom Zelandu .
Učitelj i ENABLE ambasador, Danijel Forjan govorio je o ENABLE iskustvu u hrvatskim školama. Istražili su u kojoj je mjeri i obliku prisutno nasilje. Učenici su kroz projekt naučiti što je to nasilje, kako ga prepoznati i spriječiti, te kako pokazati empatiju i na taj način osnažiti zajedništvo među svojim vršnjacima. Učitelji su koristili sve dostupne materijale koje su prilagođene uzrastu djece s kojima se provodilo.
„Za nas je važno da se djeca u svojoj radnoj okolini osjećaju sigurnima, a projekt ENABLE osmišljen je upravo s tim ciljem.“
Konstantin Ignatev (Kaspersky Lab) predstavio je program za roditelje koji može predvidjeti opasnosti i zaštititi njihovu djecu bez utjecaja na njihovu privatnost.
Tito de Morais (MiudosSegurosNa.Net) i Sonia Seixas (ENABLE Think Tank member, Portugal) pokazali kako voditi mlade ljude i pokušati smanjiti vršnjačko nasilje.
Eleni Papamichalaki (ENABLE ambasador) pokazala uradak učenika Gimnazije Petroupolius (Atena-Grčka) „Difference“ te u drugom dijelu učenici opisali njihova iskustva, utiske i emocije kao članovi ENABLE vršnjačke podrške.
Alessandro Soriani (Italija) predstavio Ferfilo, ne-profitibilnu organizaciju koja djeluje više od 30.000 talijanskih gradova.
Ken Corish, Ellen Stassart i Andrew Williams u osvještavanju i rješavanju vršnjačkog nasilja trebamo iskoristiti sva moguća sredstva osim glasa, pa tako pjesmom, slikom, videom, glazbom … predstavili Exploratorium platformu kao moguće rješenje.
Niels-Christian Bilenberg (Cyberhus, Danska) predstavio platformu gdje su primjenili ENABLE pristup za tinejdžere.
Urko Fernandez (Španjolska) koristi videoigre kako bi prikazao različite aspekte na pojedine situacije. Videoigra predstavlja temelj za diskusiju o problemima.
Deepak Tewari (Švicarska) predstavio OYOTY servis – mrežni osobni asistent zasnovan na umjetnoj inteligenciji koji pomaže, uči i vodi dijete u online okruženju.
Konferencija je završila kako je i počela, u planernom-predavačkom stilu. Janice Richardson, voditeljica projekta ENABLE i viša savjetnica u European Schoolnet ističe:
„Samo u okruženju gdje se osjećaju fizički i emocionalno sigurnima, djeca mogu razviti svoje znanje i vještine te ostvariti puni potencijal kao aktivni građani. Jedan od glavnih ciljeva projekta ENABLE je poticanje tolerancije i uzajamnog poštovanja među učenicima, smanjivanjem govora mržnje i nasilja kroz holistički pristup koji uključuje i školu i obitelj, kao i društvene mreže i medije koji imaju veliku ulogu u životima djece.“
Posebnost projekta je suradnja s pridruženim partnerima, odnosno vodećim tvrtkama iz industrije, i to zajedničkim ili povezanim aktivnostima poput, primjerice, Vodafonove kampanje „Budi jak“, kontinuirane podrške Facebooka i Ask.fma protiv vršnjačkog nasilja, istraživanja Kaspersky Laba „Odrastanje online“, kao i najnovije funkcionalnosti Instagrama koja mladim korisnicima omogućava filtriranje komentara koje dobiju na svom profilu.
Živimo v času, ko nas na vsakem koraku spremlja sodobna tehnologija. Računalnik in splet nam nudita različne možnosti pridobivanja, utrjevanja in širjenja znanj v šoli in doma. Otroci v tem svetu živijo in vso tehnologijo spremljajo kot samoumevno, saj je prisotna v naših šolah, domovih, torbicah in žepih. Uporaba računalnika je postala nepogrešljiva pri našem delu in vsakdanjem življenju. Računalniška pismenost je pomembna, saj računalnika otroci ne uporabljajo le za igro, temveč je postal zelo pomemben del učnega procesa, pridobivanja informacij, usvajanja različnih znanj, pripomoček pri učenju in raziskovanju. Ne smemo pa pozabiti, da sta računalnik in splet nepogrešljiva pri navezovanju stikov. Torej, naj naše otroke spustimo v digitalni svet ali ne? Je to za njih dobro ali slabo? Koliko, kdaj, kako … so številna vprašanja tako za starše kot za vzgojitelje v vrtcih in učitelje v šolah.
We live in the time when modern technology accompanies us on every step of the way. At schools and at home computers and internet offer various possibilities of gaining, revising and expanding knowledge. Children nowadays take modern technology for granted since it is present at schools, homes, in bags and pockets. The use of computer has become essential at work and in everyday life. Computer literacy is of great importance since computers are not used only for playing games but also for learning, gaining information and assimilating knowledge. Moreover, they serve as a learning and research tool. We must not forget to mention the social function of computers and internet. Therefore the question remains, should or should we not let our children enter the digital world? Will they benefit from the use or will this be harmful to them? When, how and how much … are question words that occupy parents, prep teachers and school teachers.
Keywords: Children, computers, internet, safety
1. Uvod
Pred nekaj dnevi sem obiskala starejšo gospo, ki je pazila na svoje tri vnuke stare šest, osem in deset let. Zunaj je bil sončen dan, otroci pa – najmlajša pred TV in gleda risanke, ostala dva pa na računalniku. »Veš, zunaj jih ne morem paziti – nadzorovati. Nevarno je. Lahko pripelje avto in koga zbije, lahko jih ogovarja ali nadleguje kak neznanec … Tukaj pa je vse v redu. Sploh ne vem, da so tukaj. Večkrat tako naredimo, ko so pri meni.«
Doma in v šoli bi morali nameniti še več pozornosti varni uporabi računalnikov. Da dostop prepovemo, ni prava pot. Otroke je potrebno opozoriti na nevarnosti, ki jih prinese uporaba digitalne tehnologije.
2. Dostopnost in uporaba digitalne tehnologije
Naši otroci živijo z digitalno tehnologijo in njenim hitrim razvojem. Na televiziji se najprej srečajo z risankami, prek računalnika pa z igricami. Obe obliki preživljanja prostega časa imata pozitivne in negativne učinke na otroke, saj so otroci v predšolskem obdobju izredno dojemljivi, prilagodljivi in hkrati ranljivi.
Pozitivni vidiki uporabe digitalnih medijev v vzgoji predšolskih otrok so:
hitra in učinkovita komunikacija,
učinkovito izmenjevanje različnih dokumentov,
hiter dostop do različnih informacij,
množica različnih storitev (npr. nakupovanje, dostop do bančnega računa …),
možnost objave informacij in podatkov,
široka paleta vzgojnih vsebin, shranjenih na digitalnih medijih,
digitalni mediji ponujajo simbolni material za ustvarjanje fantazij,
uporaba računalnika vpliva na boljši kognitivni razvoj predšolskih otrok.
Za mlajše otroke, ki so sposobni intuitivnega učenja in posnemanja, avdio in video pripomočki predstavljajo dobrodošlo popestritev, saj ponujajo široko paleto poučnih vsebin in oblik. Prednost teh pripomočkov je v kontinuirani uporabi skozi daljše časovno obdobje, kar je izredno pomembno pri vzgoji mlajših otrok. Raziskave so namreč pokazale, da imajo predšolski otroci nižje sposobnosti koncentracije, zato je nujno za njihov izobraževalni proces, da poteka kontinuirano in večkrat na teden ter da predstavlja del njihove igre.
Otroci enostavno potrebujejo medijske slike in zgodbe, da predelajo svoje ravnanje v nekih razmerah. Mediji so material ustvarjenega fantazijskega sveta pri otroku. Vsak človek pa potrebuje fantazije in domišljijo, da si ustvari svojo perspektivo sveta, da osmisli svojo prihodnost in razvije sposobnosti učenja.
Slika 1. Igra na dvorišču (vir: arhiv OŠ Križe)
Poleg pozitivnih učinkov prinašajo digitalni mediji v naše domove tudi mnogo negativnih posledic:
fenomen »izgube dvorišča«,
problem ločevanja med realnostjo in fikcijo,
premalo gibanja,
pretirano igranje računalniških in spletnih igric,
pretirano vzbujanje pozornosti,
objava neprimernih vsebin o sebi in drugih,
izvajanje nasilja nad drugimi,
pretirana komunikacija.
Vse bolj je izrazit fenomen »izgube dvorišča». Za otroštvo prejšnjih generacij otrok je bilo značilno druženje z vrstniki na dvorišču, kar je bilo zelo pomembno. Učili so se odnosov, socializacije, gradili so prijateljske vezi, se preizkušali, prilagajali. Tega več ni. Otroci vse več časa preživljajo pred televizorji in računalniki, varno za zidovi naših domov, vendar nikakor stran od vseh nevarnosti, saj jim je nasilje na zaslonu dosegljivo na klik. (povzeto po Medved Cvikl, B., Otrok in družina: Otroci in digitalni mediji)
Raziskav o tem, kako predšolski otroci razumejo in doživljajo nasilje na zaslonu, za-enkrat še ni veliko. Dokazano je, da otroci dojemajo nasilje na zaslonu drugače kot odrasli. Zaznavanje nasilja je povezano s starostjo otroka in s kontekstom prikazanega nasilja. Mlajši otroci razumejo nasilje kot fizično nasilje s hudimi posledicami. Šele pri petih do šestih letih so tudi sposobni uporabiti znanje, prepričanje in mišljenje realnega sveta ter določiti verodostojnost tega, kar gledajo, ter si ustvariti lastno mnenje.
Poleg negativnih psiholoških vidikov digitalnih medijev je treba poudariti še negativne poglede na fizični razvoj otroka, kot so: slabša motorika, koordinacija, prožnost telesa ter debelost.
3. Varovanje
Z vidika informacijske varnosti si najverjetneje zastavljate sledeča vprašanja:
Kje so shranjena gesla: v datoteki, na mobilniku, morda celo na listku v denarnici ali nalepljena na računalniku?
Koliko gesel imamo in kako pogosto jih je potrebno zamenjati?
Ali izklopimo računalnik, ko zaključimo delo?
Kako je poskrbljeno za informacijsko varnost in kako bi jo lahko izboljšali?
Odrasli naj omejujemo in pojasnjujemo
Negativne posledice, ki se lahko pojavijo ob uporabi digitalnih medijev, so največkrat predvsem posledica neustrezne uporabe. Odrasli smo tisti, ki moramo vedeti, da je bistvo vzgoje pripravljenost in potrpežljivost biti v aktivnem vzajemnem odnosu z otrokom, mu prisluhniti, se z njim pogovarjati tudi o televizijskih in računalniških vsebinah. Nikakor ne smejo biti digitalni mediji nadomestilo za aktivno preživljanje časa z otrokom, ker bodo takrat negativni učinki večji od pozitivnih. Če pa digitalne medije uporabljamo kot dopolnilo pri skupnem preživljanju časa in aktivnem učenju otrok skozi igro, bo učinek navdušujoč, saj ne smemo pozabiti, da je za mlajše otroke najpomembnejša igra.
Starši nudijo otroku varnost, zavetje, sprejetost ter ljubezen. Na podlagi tega v otrocih raste zavest pripadnosti, občutek varnosti, sprejetosti in pozitivna samopodoba. Otrok postaja osebnost tako, da skozi družbeno dinamiko oblikuje svoj pogled na svet in sistem vrednot; preverja in prihaja do svojih osebnih spoznanj. Dom tako pomaga otroku, da odraste v harmoničnega človeka, ki je sposoben živeti zadovoljno ter uravnoteženo življenje, skratka, nauči jih oblikovati harmoničen odnos do sebe, do ljudi in do sveta (Merljak, 1995, str. 75).
Aktivno sodelovanje staršev z učiteljem in obratno ima na otroke pozitiven vpliv. To se kaže v boljših učnih navadah, počutju v šoli, učnem uspehu, motivaciji za šolsko delo, zmanjšanju disciplinskih težav. Za otroke je aktivno sodelovanje staršev z učiteljem znak, da starši cenijo izobraževanje ter da jim ni vseeno, kaj se dogaja v šoli in se zanimajo za njegovo delo (Pušnik, 2000, str. 36).
Veliko pozornost v vseh šolskih dejavnostih namenjamo varnosti na spletu in etiki komuniciranja. V ta namen pripravljamo razne delavnice, tematske razredne ure, predavanja za učence in starše. Vsako leto se pridružili aktivnostim ob Dnevu varne rabe interneta.
S prvošolci pa smo skupaj pripravili tudi igro, podobno človek ne jezi se, kjer jih na določenih poljih čaka nagrada ali kazen.
Slika 2. Naredili smo igro – bonton na računalniku (vir: arhiv OŠ Križe)
Z učenci se pogovarjamo, kaj je internet, kaj počnemo na spletu, zakaj nas to skrbi, kje so pasti, kako si lahko pomagamo …
Slika 3 – v razredu (vir: arhiv OŠ Križe)
Opozorimo jih na:
uporabo gesel,
nalaganje vsebin, slik, posnetkov … – DOBRO premisli preden objaviš,
ne verjemi vsemu, kar najdeš na spletu – preveri podatke,
ne pošiljaj verižnih pisem – niso čudežna,
če te kdo nadleguje, piše neprimerne vsebine – TAKOJ povej,
preveri, če je za imenom res oseba, ki jo poznaš,
ne zamenjaj računalnika in igric za prijatelje na dvorišču.
Z oddelki podaljšanega bivanja se večkrat odpravimo v računalniško učilnico in si pogledamo internetno stran www.safe.si in se o njej pogovorimo.
Facebook
Veliko učencev je prijavljenih v različne socialne mreže, največ pa na Facebook. Zato se z učenci pogovarjamo, kako lahko zaščitijo svoj Facebook profil in posledično tudi svojo spletno identiteto. Pet ključnih nasvetov, ki pripomorejo k večji zaščiti našega profila, nastavitve pa nam ne bodo vzele več kot 10 minut časa.
Slika 4. Učenci komunicirajo (vir: arhiv OŠ Križe)
Omogočite varno (HTTPS) povezavo
Varna povezava pomeni, da je povezava med brskalnikom in strežnikom šifrirana.
Ustvarite močno geslo
Vaše geslo naj bo dolgo vsaj 8 znakov in naj vsebuje male in velike črke ter številke. (ne uporabljajte gesel, ki jih je lahko uganiti, npr. ime in priimek, imena otrok, datum rojstva in kombinacije teh podatkov)
Preverite nastavitve zasebnosti
Pozorno izbirajte podatke, slike in video posnetke, ki jih boste objavili.
Obvestilo o dostopu do vašega profila iz druge naprave
Dobrodošla je tudi nastavitev prejemanja obvestila po elektronski pošti, če se kdo prijavi v vaš račun iz druge naprave. Če se vedno vpisujete v Facebook račun npr. s svojim osebnim računalnikom in pametnim telefonom, ju ustrezno poimenujete. Kadarkoli pa se bo kdo poskušal prijaviti v vaš profil z druge naprave, ki ni na seznamu, boste o tem prejeli elektronsko sporočilo.
Aktivirajte 2-faktorsko avtentikacijo
(Avtentifikacija je v računalništvu proces, v katerem se mora strežnik prepričati, da je uporabnik zares tisti uporabnik, za kogar se predstavlja, da je.)
Ob prijavi v svoj profil iz neznane naprave boste vnesli tudi kodo, ki vam jo bo Facebook poslal v SMS sporočilu.
4. Kje najdemo pomoč
Na spletu najdemo tudi veliko strani, kjer najdemo pomoč in odgovore na temo varne rabe spleta, bontona na spletu in nasvete, kako ravnati v določeni situaciji.
Uporaba računalnika je postala nepogrešljiva pri našem vsakdanjem delu. Vedno pogosteje jih morajo uporabljati tudi otroci, saj to od njih pričakuje šolski sistem. Pomembno je, da odrasli otroku prisluhnemo in poskušamo razumeti namen in upravičenost uporabe računalnika. Delo z računalnikom bi namreč lahko razdelili na učenje in zabavo. Če otrok računalnik pretežno uporablja za iskanje informacij, ga pri tem ni smiselno omejevati.
Pomembni je, da otroke in vse uporabnike opozorimo na spletni bonton – etiko, ki pomeni vzorno vedenje na internetu in tak odnos do drugih ljudi, kot ga želiš zase. Ne smemo pozabiti, da so na drugi strani resnični ljudje.
Digitalni mediji torej DA. VSI pa moramo paziti, da računalnik ne zamenja branja pravljic, reševanja nalog v otroških revijah, sprehodov v naravo, pogovorov in igre s sovrstniki. Idealno pa je, da z otrokom dosežemo dogovor, ki ga bo spoštoval brez nadziranja in omejevanja.
Viri
Merljak Bratuš, A. (1995). Razmišljanje o sodelovanju med šolo in starši. Šentviška pedagogika, 2, 73-89.
Pušnik, M. (2002). Vloga razrednika v našem šolskem sistemu. V: Pušnik, M. (Ur.), Razrednik v osnovni šoli. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo, str. 7-64.
U sklopu Erasmus+ projekta Srednje škole Bedekovčina pod nazivom „Prema modernoj školi“, nastavnice Daniela Usmiani i Sanja Videk prisustvovale su seminaru pod nazivom „Best Practices Benchmarking“. Seminar je održan Helsinkiju u vremenu od 11. do 15. rujna 2016. godine u organizaciji tvrtke Euneos koja već dugi niz godina (2005.) organizira edukacije za profesore.
Tema i cilj ovog seminara jest bio približiti i objasniti zašto je finsko školstvo trenutno jedno od najboljih u Europi, te kako ta nova znanja možemo iskoristiti u svojoj zemlji.
U finski obrazovni sustav i novu promjenu kurikuluma uveli su nas predstavnici KUUMA organizacije koja se bavi unapređenjem kvalitete nastave i obrazovanja općenito. Temelj novog kurikuluma je Phenomena based learning, način poučavanja u kojem učenik iskustveno dolazi do zaključaka. Učeniku se ponudi nekoliko tema vezanih uz nastavnu cjelinu, i on sam odabire koju će temu obrađivati i kako. Eksperimentira, istražuje, proučava…. Profesor je tu više kao mentor, tj. njegov je zadatak da učenika usmjeri i pokaže gdje može doći do podataka koje traži, a na učeniku je da procijeni što mu je potrebno od šume podataka koje može pronaći na internetu. Kod učenika se nastoji razviti kritičnost prema informacijama na Internetu kao i odgovornost za sve što radi. Znači, osobine koje su mu potrebne i u životu. Upoznali su nas i s načinima edukacije nastavnika kod kojih država plaća ICT agente koji po potrebi dolaze u školu i na licu mjesta pomažu profesoru i educiraju ga za uporabu novih alata.
Pa po čemu se oni razlikuju od nas?!
Škole su građene s namjerom da budu funkcionalne, ali i ugodne učenicima. Cijela škola je uređena kao topli kutak učeniku u koji on rado dolazi. U svakom kutku nalazi se fotelj ili kauč za odmor učenika, mali stolić, stol za stolni tenis, stolni nogomet. U učionicama također ima različit razmještaj klupa, niskih, visokih stolaca, u posebnom kutu fotelja ili kauč. Učenik sam izabire gdje mu je najugodnije pratiti nastavu. To uređenje učionice nismo vidjele jedino u višoj srednjoj školi.
Radionice u strukovnoj školi bogato opremljene, a pružaju usluge i vanjskim klijentima po sniženim cijenama (vlastiti restoran koji ode učenici, frizerski salon). Svaki učenik ima pravo na besplatan, kuhani obrok od čega je jedna linija samo za vegetarijance.
Učionice su prozračne, opremljene (npr. učionica za glazbenu kulturu opremljena je akustičnim gitarama, električnim gitarama, bubnjevima, miksetom,….). Profesori dijele kabinete u kojem svaki imaju svoj kutak i svatko ima svoj laptop.
Imale smo mogućnost prisustvovati nastavi i u osnovnoj i u srednjoj školi.
Ravnatelj osnovne škole Jokiniemi u Vanti proveo nas je po učionicama i objasnio da njihovi razredi se sastoje od maksimalno 15 učenika. U sklopu škole, postoji i škola za učenike s posebnim potrebama. Cilj im je što više te učenike integrirati u redoviti nastavni proces. Na svakog učenika s posebnim potrebama dolazi jedan asistent u nastavi. Škola odiše toplinom i nastava je u potpunosti prilagođena potrebama učenika. Za vrijeme našeg posjeta trajao je sat vjeronauka, istovremeno je svako dijete imalo sat kako katoličkog vjeronauka, tako i budizma, luteranske vjere i dr. Njeguje se različitost obzirom da je i stanovništvo vrlo raznoliko i to je ono što nas je oduševilo. Vjerojatno je i to jedan od razloga zbog čega su finci toliko dobri jer nije jednostavno poučavati djecu iz različitih vjerskih, rasnih, socijalnih miljea iz kojih dolaze. U sedmom razredu obavezan je predmet domaćinstvo, u učionici sa četiri u potpunosti uređena domaćinstva gdje učenici samostalno dijele poslove u pripremi obroka. Zvuči poznato?
Pošto smo obje profesorice matematike u srednjoj školi, više svog vremena provele smo u proučavanju nastave u višoj srednjoj školi Tikkurila. Ravnatelj škole objasnio nam je način organizacije škole, nastave, organizaciju nastave i uveo nas u učionice. Tri dana seminara provele smo prisustvujući nastavi, a sami smo birali koje predmete slušamo. Ostale smo iznenađene znanjem engleskog jezika i otvorenosti kako profesora tako i učenika koji su spremno odgovarali na svako postavljeno pitanje. Učenik u samoj učionici ima slobodu u smislu da može odabrati želi li zapisivati na satu ili ne. Dopušteno im je korištenje mobitela. Na pitanje učeniku za vrijeme sata matematike („Zašto ne pišete na satu?“), učenik je odgovorio da ionako sve ima u knjizi i da sad želi shvatiti gradivo.
Iznenadilo nas je da smo najveću uporabu računala na nastavi vidjeli upravo na satu povijesti. Veliki dio gradiva učenici mogu naći na web platformama. (Moodle)
Zadnje popodne proveli smo u Znanstveni centar Heureka i proveli prekrasna tri sata u razgledu izložaka iz svih područja znanosti, samostalno istražujući i eksperimentirajući koristeći razne mobile kojima se dokazuju neke fizikalne zakonitosti. Bilo je poput dječjeg igrališta. To je jedan od najvećih centara te vrste u Europi, a interesantno je da imaju i uređene učionice u kojima učenici mogu doći i održavati satove bilo kojeg predmeta i koristiti njihove izloške.
Nakon cijelog tog iskustva mogle bismo zaključiti da naši nastavnici nisu ništa lošiji od finskih, samo je društvo to koje uvelike čini promjenu, način na koji se gleda na obrazovanje u društvu. Jednostavno se prilagođavaju novim potrebama, državni je cilj da stvara mlade ljude sposobne racionalno i kritički promišljati, biti spremne na promjene, prihvaćati različitost; u Finskoj se kurikulum mijenja svakih
10 -15 godina, a kod nas?
Svaki bi nastavnik treba otići na ovakav seminar u kojem može ući u učionice finskih škola ne samo da stekne nova saznanja, već da i proširi vidike, da vidi svoje mjesto u svemu tome i unaprijedi svoje poučavanje. Toliko smo dobri koliko ulažemo u sebe i onda te vidike prenesemo na našu djecu.
Nešto slobodnog vremena provele smo u otkrivanju ljepota Helsinkija, gradu s mnoštvom atrakcija, neobičnog dizajna, zanimljive arhitekture, punog zelenila i posebnog ambijent.
Provesti sedam dana u predivnom društvu učitelja fizike, matematike i kemije iz cijelog svijeta, isprobavajući 4G simulator, slobodan pad i hod po Mjesecu, nešto je što vraća motivaciju i želju za poučavanjem i dijeljenjem iskustva s učenicima!
1. DAN
Samim dolaskom na aerodrom shvatite da ste u jednom od gradova središta svemirskih istraživanja i svemirske tehnologije. Dočeka vas predivan zid fotografija svemirskih misija i rakete Saturn V. Zatim vas student Sveučilišta u Huntsvilleu odveze do kampa Space Camp. Kamp se nalazi u jednom od sveučilišnih studentskih domova Franz Frank Hall. Nakon registracije smo dobili slavni plavi kombinezon ili BFS (blue flight suit) te 3 majice s logom Honeywell educators, što nam je bio obavezan dio garderobe. Klasična studentska soba ima veliki dnevni boravak s opremljenom kuhinjom te hodnik sa svake strane koji vodi u dvije sobe. Svaki student ima svoju sobu s krevetom, ormarom i radnim stolom te dijeli kupaonicu i toalet s drugim studentom. Sve je čisto i uredno, a okoliš studentskih domova je prekrasan, s puno travnjaka i malih jezera.
Prijavljeno je 100 gostujućih učitelja koji su podijeljeni u timove. Ja sam dodijeljena timu Unity.
Nakon neprospavane noći (zbog uzbuđenja), u 7:00, stigao je službeni autobus kampusa Space Camp. To je bijeli bus, kao iz filmova 50-ih 20. st, ukrašen amblemima i logom NASA i SPACE CAMP programa. Nakon 10-ak minuta vožnje zastaje vam dah od pogleda na svemirsku letjelicu Pathfinder. Iako nije nikada bio u svemiru i izgrađen je 1977. kao testni model, njegova veličina oduzima dah.
Ed Buckbee, osnivač Space kampa, održao je pozdravni govor za svih 100 učitelja. Eda se desetljećima povezuje s američkim svemirskim programo, te je radio s astronautima s misija Gemini, Mercury i Apollo. Nakon motivirajućeg govora poklonio nam je svima potpisani primjerak svoje knjige The real space cowboys. Uslijedilo je fotografiranje, skupno i u timovima.
Razgledali smo malo i kamp koji sadrži replike američkih modula Međunarodne svemirske postaje ISS, neutral buoyancy bazen u kojem su Buzz Aldrin i ostali astronauti vježbali za svemirsku šetnju izvan svemirske letjelice (EVA).
Poslijepodne smo imali čast poslušati Dottie Metcalfe-Lindenburger, prve STEM učiteljicu u svemiru. Dottie je bivša američka astronautkinja koja je letjela u letjelici Discovery space shuttle do Međunarodne svemirske postaje. Vrlo je pristupačna i draga. Poslijepodne smo proveli razgledavajući ogromni vanjski muzej te Centar za istraživanja u svemiru Davidson Center for Space Exploration gdje se nalaze dijelovi Saturn V rakete. Saturn V raketa je korištena za lansiranje Apollo misija na Mjesec i Skylab misije. Osim rakete, muzej je prepun motora i inženjerskih dijelova raketa i svemirskih letjelica, kapsula s Gemini i Mercury misija, modela lunarnih vozila, lunarnog Apollo 11 modula kao i komada Mjesečeva tla s Apollo misija. To je doista jedinstven i očaravajući muzej koji je nemoguće pregledati u jednom poslijepodnevu
Treći dan započeo je team building aktivnostima u Area 51 dijelu kampa. Aktivnosti su bile vrlo zanimljive i stvarno smo se bolje upoznali i povezali unutar tima. Vrijeme je da ukratko predstavim svoj tim. Tim se sastojao od 14 učitelja: 1 učiteljica iz Južne Afrike, 2 učitelja iz Brazila, 1 učiteljica iz Engleske, 1 učiteljica iz SAD-a koja radi u Južnoj Koreji i 9 učitelja iz različitih država unutar SAD-a.
Nakon team buildinga dizajnirali smo vlastiti Mission patch, sastavili raketu s padobranom, obojali je i ostavili za sutrašnje lansiranje u samom centru NASA Marshall educatorcentre.
Poslijepodne smo se upoznali sa simulatorima Alpha mission training. To su autentični simulatori za trening astronauta. Svatko unutar tima dobio je svoju poziciju u kontrolnoj sobi, u letjelici ili na lunarnoj koloniji. Svatko je dobio zadatak koji mora napraviti u realnom vremenu kako bi misija uspjela. Moja pozicija je bila BASE COMMANDER.
Nakon treninga poslušali smo predavanja o komercijalnim letovima u svemir i novostima u svemirskom inženjerstvu i tehnologiji “Science on orbit”.
Dan je završio zanimljivim radionicama robotike, filtriranja vode i gradnje tornja na Marsu.
Jutro je započelo uspješnom Alpha misijom. Svatko u timu je odradio svoj dio i letjelica je sretno sletjela natrag na Zemlju. U NASA Marshall educator centru smo sudjelovali u zanimljivim aktivnostima koje su lako primjenjive u nastavi. Izrada rovera i letjelice za njegovo slijetanje na Mars te smo poslušali predavanje i prisustvovali radionicama HESA ambasadora koji su s nama podijelili primjere dobre prakse.
Nevjerojatno poslijepodne proveli smo sudjelujući u izazovu Aviation challenge. Uz veliki muzej američkih vojnih helikoptera i aviona, uključujući originalni avion F-14A, korišten u snimanju filma Top Gun, sudjelovali smo u simulaciji pada padobranom u vodu, simulaciji pada helikoptera u vodu, simulaciji spašavanja astronauta iz vode… bilo je neopisivo.
“Bravo mission training“ je skup simuliranih space shuttle misija koje uključuju lansiranje i slijetanje svemirske letjelice, lansiranje satelita, konstrukciju velikih građevnih struktura u svemiru te izvođenje eksperimenata u svemiru. Misija sadrži razne problemske zadatke za koje je potreban timski rad i kritičko razmišljanje za uspješan završetak misije.
Lansirali smo rakete koje smo izradili prethodni dan.
Astronaut simulatori pokušavaju dočarati jedinstveni osjećaj puta i boravka u svemiru te smo isprobali gravitacijsku stolicu 1/6 koja simulira hod po Mjesecu te Multi-Axis Trainer koji stvara osjećaj kao da se nalazite u turbulentnoj letjelici.
Svi simulatori su patentirani prema stvarnim simulatorima korištenim za trening NASA astronauta. Simulatori također omogućavaju demonstraciju Newtonovih zakona gibanja.
Uz već spomenute simulatore isprobali smo još simulator slobodnog pada ili nulte gravitacije te 4G simulator koji je pomalo zastrašujući. Tijekom 4G treninga imate dojam da vam slon sjedi na plućima i jedva hvatate dah.
Zadnjeg smo dana poslušali dva predavanja “Camp oportunities” i “Journey to space”. Tijekom prvog predavanja nas je Dan, jedan od glavnih voditelja kampa, obavijestio da unutar kampa postoji program za slijepu i slabovidnu djecu te da sva slijepa djeca, iz cijelog svijeta imaju besplatan put, smještaj i hranu u kampu uz uvjet da su dovoljno samostalni da borave u kampu bez roditelja, naravno uz pomoć osposobljenih vodiča.
Odradili smo i zanimljivu radionicu “Ablative shielding” te upoznali Homera Jr. Hickama, poznatog autora knjige “Rocket Boys” prema kojoj je snimljen hvaljeni film “October Sky”. Homer je godinama radio u NASA-i kao raketni inženjer.
Poklonio nam je potpisani primjerak svoje knjige i DVD filma.
Uslijedila je dodjela diploma. Bilo je prekrasno, popraćeno inspirativnim govorima direktora i voditelja Honeywell tvrtke koji su zahvaljivali učiteljima na svom trudu i predanosti s kojom ulaze u učionicu. Bio je to jedan od trenutaka u kojima se jedna učiteljica iz OŠ Pantovčak osjeti ponosnom i cijenjenom zbog svoje profesije.
Ovim putem želim pozvati sve učitelje prirodoslovne skupine predmeta da se prijave na ovo nezaboravno stručno usavršavanje! Ne samo da ćete naučiti i iskusiti nešto novo, već ćete povećati svoju motivaciju i otkriti novu strast za prenošenjem znanja. Upoznat ćete najbolje učitelje iz cijelog svijeta, steći doživotne prijatelje i izmijeniti primjere dobre prakse. Ovo usavršavanje je jednostavno kako kažu u HESA-i “Out of this world”…
– naoružajte se programerskim vještinama za digitalni svijet (#codeEU)!
Ivana Ružić
Za otprilike mjesec dana po četvrti puta će se održati Europski tjedan programiranja! Milijuni djece, mladih, odraslih, roditelja, nastavnika, poduzetnika i kreatora politika od 15. do 23. listopada ponovno će se okupiti na događanjima, u učionicama i u knjižnicama diljem Europe i šire kako bi naučili stvarati programiranjem.
Europski tjedan programiranja lokalni je pokret, a vode ga volonteri koji promiču programiranje u svojim zemljama kao ambasadori tjedna programiranja. Prošle je godine više od pola milijuna ljudi sudjelovalo na gotovo 8000 događanja povezanih s programiranjem u 46 zemalja u Europi i šire. Ove se godine tjedan programiranja udružio s javnim knjižnicama 2020., mrežom od 65 000 lokalnih knjižnica u EU-u. Cilj im je organizirati „kutke za programiranje” ili radionice programiranja u lokalnim knjižnicama diljem Europe.
Kao i 2015. škole mogu organizirati događanja povezana s programiranjem u okviru izazova CodeWeek4All u koji se želi uključiti što više učenika i studenata. Školama koje postignu najmanje 50-postotnu stopu sudjelovanja dodijelit će se Potvrda o izvrsnosti u programerskoj pismenosti. Prošle je godine u izazovu sudjelovalo 600 škola, a potvrdu o izvrsnosti dobilo je više od 200 škola.
Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger izjavio je: Moramo ubrzati nadograđivanje digitalnih vještina, uključujući programiranje. Ako želite biti uspješni na svojem radnom mjestu, u poslovanju i u sektoru proizvodnje, morate raspolagati digitalnim vještinama. U okviru Europskog tjedna programiranja nudi se mogućnost stjecanja digitalnih vještina koje su ključne na tržištu rada.
Potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip izjavio je: U 21. stoljeću digitalne vještine ključne su za svakog pojedinca. Programiranje je zabavan i privlačan način stjecanja informatičkih vještina u suradničkom okruženju. Ove godine moramo osigurati da mogućnost sudjelovanja u tjednu programiranja imaju svi građani Europe, stoga pozdravljam suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima, javnim knjižnicama i udruženjima za mlade.
Alessandro Bogliolo, koordinator ambasadora tjedna programiranja izjavio je: Programiranjem se intuicija pretvara u rješenje, a ideja u inovaciju. Računalnim načinom razmišljanja oslobađa se stvaralački potencijal. Ovdje nije riječ o tehnologiji, već o osobnom osnaživanju. Ne propustite priliku naučiti nešto o programiranju tijekom Europskog tjedna programiranja 2016. i podijelite oduševljenje sa svojom obitelji, učenicima i studentima, prijateljima te milijunima ljudi diljem svijeta.
Europski tjedan programiranja – pridružite se i programirajte na svoj način!
Svatko može stvarati programiranjem. Pozivamo škole, djecu, programere, mlade osobe, roditelje, nastavnike i poduzetnike da pogledaju naše priručnike i počnu planirati događanja u okviru tjedna programiranja. Ne zaboravite upisati svoje događaje u raspored tjedna programiranja http://codeweek.eu!
Djeca/mladi/odrasle osobe mogu sudjelovati u događanjima povezanima s programiranjem i organizirati vlastita događanja da pokažu drugima kako se stvara programiranjem.
Programeri mogu organizirati radionice u lokalnim školama, hacklabovima ili društvenim centrima.
Nastavnici mogu održati sate programiranja, dijeliti nastavne planove, organizirati radionice za kolege, pozvati edukatore i roditelje koji znaju programirati da podijele svoja iskustva i sudjeluju u izazovu CodeWeek4All.
Roditelji mogu potaknuti svoju djecu da sudjeluju u radionicama programiranja.
Poduzetnicii neprofitne organizacije mogu biti domaćini radionica programiranja, dati svoje osoblje na raspolaganje kao trenere za međusobno osposobljavanje, organizirati zabavne izazove programiranja za učenike i sponzorirati događanja povezana s programiranjem.
Svi sudionici u aktivnosti programiranja mogu s nama podijeliti svoje iskustvo i na taj način inspirirati druge!
Zašto treba naučiti programirati?
Danas živimo u svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje. Način na koji radimo, komuniciramo, kupujemo i razmišljamo drastično se promijenio. Kako bismo se nosili s tim brzim promjenama i shvatili svijet oko sebe, moramo ne samo razvijati svoje razumijevanje načina funkcioniranja tehnologije, nego i razvijati vještine i sposobnosti koje će nam pomoći da se prilagodimo životu u novom vremenu.
Učenje programiranja pomaže nam u shvaćanju kako stvari funkcioniraju, istraživanju ideja i kreiranju za rad i zabavu. Štoviše, pomaže nam u oslobađanju kreativnosti i suradnji s divnim ljudima iz bliskog okruženja, ali i iz cijeloga svijeta. Vrlo je važno približiti programiranje svima, stoga je cilj Europskog tjedna programiranja podjednako uključiti djevojke i žene te dječake i muškarce. Oko 50 % sudionika događanja u okviru tjedna programiranja 2015. bile su djevojke!
Programiranje je vaš korak naprijed u stjecanju digitalnih vještina za posao i život
U našem gospodarstvu i društvu potrebno je posjedovati barem osnovne digitalne vještine. Bez obzira na to kako živite ili kakvim se poslom bavite, digitalne vještine i programiranje jesu ili će postati dio vašeg života. Osim toga, stručnjaci u području IKT-a ključni su stup moderne radne snage u svim sektorima europskoga gospodarstva. Potražnja godišnje raste za 3 %, a broj diplomiranih informatičara ne drži korak s potražnjom. Posljedica toga su mnoga prazna radna mjesta za stručnjake u području IKT-a koja se ne mogu popuniti unatoč visokoj stopi nezaposlenosti u Europi. Ako taj problem ne riješimo na odgovarajući način na europskoj i nacionalnoj razini, suočit ćemo se s nedostatkom od čak 800 000 stručnjaka u području IKT-a do 2020.
Osnovne informacije o Europskom tjednu programiranja
Europski tjedan programiranja pokrenuli su 2013. mladi savjetnici za Digitalnu agendu Europske komisije, a inicijativa i dalje raste. Komisija podržava Europski tjedan programiranja kao dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Komisija će se digitalnim vještinama baviti i u okviru inicijative za unaprjeđenje vještina predviđene za lipanj 2016.
Nadahnut Europskim tjednom programiranja, Afrički tjedan programiranja održava se već drugi put, nakon uspješnog prvog izdanja 2015. kada je gotovo 80 000 djece i mladih učilo programirati diljem kontinenta. Pod vodstvom partnerstva s više dionika, Afrički tjedan programiranja održat će se u 10 afričkih zemalja, a predviđeno je na tisuće događanja povezanih s programiranjem za djecu i odrasle.
Rujan je obilježila međunarodna konferencija ENABLE u Zagrebu koja je okupila svjetske stručnjake, roditelje i mlade iz desetak zemalja uz podršku Europske komisije, kao i institucija poput Vijeća Europe, ministarstava obrazovanja, pučkih pravobranitelja te vodećih tvrtki iz industrije. Dojmove s konferencije, upotpunjene nizom videoisječaka i fotografija donose nam Gordana Lohajner i Darko Rakić. Više… 
U modernom svijetu korištenje računala je neizostavni način života. Računalna pismenost je od velike važnosti jer računala ne koriste samo za igranje igrica, ali i za učenje, stjecanje informacija i asimiliranja znanja. Osim toga, oni služe kao učenje i istraživački alat. Na pitanja, treba li dopustiti da naša djeca ulaze u digitalni svijet te hoće li oni imati koristi od uporabe ili će to biti štetno za njih, pokušala je odgovoriti Betka Potočnik. Više… 
Danijela Usmiani prisustvovala je na edukaciji za profesore u Helsinkiju te donosi zašto je finsko školstvo trenutno jedno od najboljih u Europi, te kako ta nova znanja možemo iskoristiti u svojoj zemlji. Više… 
Kako je jedna učiteljica fizike i astronomije ostvarila svoje snove i bila polaznica američke akademije Honeywell Educators at Space Academy (HESA) pročitajte u zanimljivom dnevniku Danijele Takač. Više… 
Želite li i vi stvarati programiranjem? U članku Ivane Ružić pročitajte kako da se pridružite Europskom tjednu programiranja i počnete programirati. Više… 
Pogled kroz prozor 