Pogled na Australiju

Broj 20, lipanj 2010.

Iako bih na početku vrlo rado napisala „Pogled iz Australije“, stvaran odlazak u Australiju pričekat će još neko vrijeme. Umjesto toga donosimo svježe i zanimljive vijesti iz Australije, zemlje u kojoj se učitelji bave sličnim temama kao i mi u Hrvatskoj. Izgleda da izreka „Svijet je ravan“ postaje sve više istinita.

Od 6. do 11. lipnja je u Australiji trajao Nacionalni tjedan obaviještenosti o računalnoj sigurnosti tijekom kojeg se provodilo niz aktivnosti s ciljem poboljšanja obaviještenosti djece, roditelja i učitelja o računalnoj sigurnosti. Predstavljeni su različiti novi programi za djecu, za odrasle su organizirani okrugli stolovi te program stručnog usavršavanja za učitelje. Te su aktivnosti bile povod za razgovor s Ruth Chadwick iz Australske uprave za komunikacije i medije. Nadamo se da ćemo i mi u Hrvatskoj uskoro imati priliku sudjelovati u takvim aktivnostima. Više…

Učenici OŠ Tužno i OŠ Veliki Bukovec tek su počeli otkrivati tajne programiranja u programskom jeziku Kodu, a iz Australije već stižu vijesti o pilot-istraživanju primjene Kodua u nastavi te međunarodnom natjecanju Kodu Kup. Izgleda da će Kodu biti zanimljiva tema ovog ljeta, a možda i mi organiziramo Kodu Kup. Više…

Željka Knezović sudjelovala je u radu konferencije „ICT in Education Leaders“ u Makedoniji. Saznajte kakvi su IKT projekti u tijeku u Makedoniji te kako je organizirana njihova nastava informatike. Više…

Popovača – jučer, danas, sutra naziv je projekta u kojemu su sudjelovali svi učenici i učitelji Osnovne škole Popovača. Darko Rakić nam opisuje kako je tekao projekt, kojim su se sve temama bavili i kojim se rezultatima mogu pohvaliti. Možda i vi dobijete inspiraciju za neki sličan projekt. Više…

Vjerujemo da se ovih dana svi intenzivno bavite statistikom izračunavajući prosjeke ocjena, izostanke, uspješnost razreda… Melita Mesarić opisuje kako je učenicima sedmog razreda objasnila pojmove iz statistike i kako su oni kroz niz aktivnosti pokazali što su naučili. Više…

Marina Zember i Elena Kovačić odlučile su Ivanu Brlić-Mažuranić i njezina djela približiti svojim učenicima na drugačiji način. Pročitajte kako su to realizirale i pogledajte prezentacije koje se napravile. Više…
Njihove prezentacije prebacili smo u oblik Mouse Mischiefa i za čas dogovorili isprobavanje „vragolastih miševa“. Kakvi su prvi dojmovi, pročitajte u tekstu Željke Marković-Bilić, a na Pogledovom SkyDriveu pronaći ćete sve te prezentacije kojima započinjemo stvaranje naše zbirke primjera. Više…

Kao ozbiljno ljetno štivo donosimo vam opsežan obrazovni sadržaj o programskom jeziku Small Basic. Obzirom na mogućnosti ovog jezika, smatramo da je vrlo privlačan za korištenje u nastavi i u osnovnoj i srednjoj školi. Vjerujemo da ćete i vi i vaši učenici uz upute i objašnjenja Gordane Sokol lakše zakoračiti u svijet Small Basica.

1. Uvod u programiranje – Microsoft Small Basic 1. dio
2. Rad s varijablama i grananja programa – Microsoft Small Basic 2. dio
3. Programske petlje i potprogrami – Microsoft Small Basic 3.dio
4. Grafički prozor i kornjačina grafika – Microsoft Small Basic 4. dio
5. Nizovi i interaktivnost – Microsoft Small Basic 5. dio

Arjana Blažić upoznaje nas s nizom programa za izradu digitalnih priča. Naučite kako napraviti digitalnu priču u obliku slikovnice, crtića, albuma ili filma. Hm, možda ćemo ujesen umjesto uobičajenog eseja na temu „Kako sam proveo/la ljeto“ zadati učenicima izradu digitalne priče? Više..

Naši timovi za domaće i međunarodne webinare bili su vrlo vrijedni ove školske godine. Pogledajte što smo sve snimili i nadoknadite propušteno. Pridružite se webinaru o piratima i društvenim mrežama koji je na rasporedu 2. srpnja u 14 sati. Više…

Naši maturanti uspješno su odradili prvu državnu maturu. Sonja Lušić-Radošević piše kako je Portal mojamatura.net „preživio“ ove napete maturantske mjesece te kako su ga učenici i profesori prihvatili . Više…

Vjerujemo da ste tijekom lipnja primijetili drugačiji izgled i funkcionalnosti Live usluga, posebno u dijelu koji se odnosi na dokumente i poštu. To je dio promjena, u Microsoftu ih nazivaju Wave 4, koje su krenule iz SAD-a i Kanade i pomalo zatalasale i naš Live prostor. Promjene će se nastaviti događati i tijekom sljedećih mjeseci, a u tekstu Lidije Kralj pogledajte koje su najveće novosti. Više…

Jasmina Dvorski posjetila je konferenciju „Unaprjeđenje uključenosti i kvalitete obrazovanja u jugoistočnoj Europi“. Pročitajte o čemu se govorilo na konferenciji. Više…

Iz CARNeta nam stižu vijesti o projektu ICT-EDU, korisničkoj konferenciji CUC 2010., e-knjižnici, Portalu za škole i CARNetovom profilu na Facebooku. Više…

Vanja Marković i Antun Zupanc u radu ePex – sustav potpomognute komunikacije pokazuju kako se potpomognuta komunikacija uporabom informacijskih tehnologija može transformirati za olakšavanje komunikacije djece s autizmom i drugim teškoćama u razvoju. Više…

Miro Matijaš daje nam kratki osvrt na prilagođavanje metodike primjeni tehnike u obrazovanju. Više…

Pred vama je zadnji broj Pogleda kroz prozor za ovu školsku godinu. Nadamo se da će vam tijekom odmora članci iz Pogleda činiti društvo, da ćete iskoristiti naše prijedloge kako biste naučili nešto novo i smislili inspirativne ideje za sljedeću školsku godinu.

Želimo vam uspješan završetak školske godine i dovoljno odmora prije povratka u školu.
Lidija Kralj               

PS. Naše blogerice/kolumnistice pisat će i tijekom ljeta tako da će vam svježe vijesti i dalje biti na dohvat klika.

Razgovor s Ruth Chadwick o australskom tjednu obaviještenosti o računalnoj sigurnosti

Lidija Kralj

U tjednu od 6. do 11. lipnja u Australiji se provodilo niz aktivnosti s ciljem poboljšanja obaviještenosti djece, roditelja i učitelja o računalnoj sigurnosti. Predstavljeni su različiti novi programi za djecu, za odrasle su organizirani okrugli stolovi te program stručnog usavršavanja za učitelje.
Te su aktivnosti bile povod za naš razgovor s Ruth Chadwick, Senior Communications Advisor – Cybersafety Programs Section iz Australian Communications and Media Authority (Australske uprave za komunikacije i medije).

Što je Nacionalni tjedan obaviještenosti o računalnoj sigurnosti i tko ga organizira?

Nacionalni tjedan obaviještenosti o računalnoj sigurnosti je godišnja inicijativa Vlade Australije koja se organizira u suradnji s gospodarskim, društvenim i potrošačkim grupama te državnim i regionalnim upravama.

Koji su ciljevi Nacionalnog tjedna obaviještenosti o računalnoj sigurnosti?

Nacionalni tjedan obaviještenosti o računalnoj sigurnosti osmišljen je za poboljšanje obaviještenosti Australaca o rizicima računalne sigurnosti uz jednostavne korake kako mogu zaštititi svoje osobne i financijske podatke online.

Naglasak je bio na šest jednostavnih savjeta za bolju online sigurnost:

1. Redovita instalacija i obnavljanje sigurnosnih programa.
2. Uključivanje automatskog ažuriranja tako da računalni programi prihvate najnovija poboljšanja.
3. Korištenje snažnih zaporki i njihovo mijenjanje najmanje dva puta godišnje.
4. Zastati i razmisliti prije klika na poveznice ili privitke.
5. Zastati i razmisliti prije objavljivanja osobnih i financijskih podataka o sebi, prijateljima ili obitelji.
6. Znati što djeca rade online. Biti siguran da oni znaju kako se zaštititi na internetu i ohrabriti ih da prijave sve što je sumnjivo.

Što je program profesionalnog razvoja o računalnoj sigurnosti, za koga je osmišljen te kako se učitelji mogu uključiti u taj program?

Australska uprava za komunikacije i medije (Australian Communications and Media Authority – ACMA) je u suradnji s ključnim sudionicima i obrazovnim tijelima osmislila program profesionalnog razvoja o računalnoj sigurnosti za učitelje (Cybersafety Outreach—Professional Development for Educators program).
Te radionice osposobljavaju učitelje za razumijevanje tehnološkog profila današnjih učenika, digitalne pismenosti, pozitivnog ponašanja na internetu, osobne i vršnjačke sigurnosti te zakonskih obaveza škola i učitelja za prepoznavanje i smanjivanje rizičnog ponašanja.
Radionice profesionalnog razvoja dostupne su kao jedna cjelodnevna radionica ili tri kraće, a mogu se provoditi u lokalnoj školi ili nekoj središnjici.

Učitelji koji završe akreditirane radionice su:

• bolje opremljeni alatima i sposobnostima za aktivno uključivanje učenika u probleme računalne sigurnosti,
• sposobni uključiti strategije i aktivnosti o računalnoj sigurnosti u kurikul da bi učenike svih uzrasta učinili sigurnijima,
• svjesni sposobnosti potrebnih za razvoj dobrih digitalnih građana,
• bolji u prepoznavanju i prevenciji online nasilničkog ponašanja,
• bolji u korištenju ACMA-inih obrazovnih sadržaja – studija slučaja, priprema za nastavu i ostalog.

Učitelje u program uključuju njihove škole prijavom ACMA-i.

Koje ste aktivnosti pripremili za djecu i učenike?

ACMA-in Cybersmart program osigurava obrazovne sadržaje, savjete i podršku za mlade, učitelje i obitelji o različitim problemima online sigurnosti. Cilj je poboljšanje znanja i obaviještenosti Australaca o pitanjima online sigurnosti te poticanje na sigurno korištenje interneta i računala.

ACMA-ini sadržaji i materijali za djecu i mlade uključuju:

Hector’s World (za učenike od 5 do 11 godina)

Hector’s World™ je inovativan online sadržaj o sigurnosti za djecu u kojemu je glavni lik delfin Hector Protector®. Tvrtka Hector’s World Ltd. iz Novog Zelanda napravila je niz animiranih epizoda koje se mogu pogledati online. Uz njih su dostupne i online slagalice te slikovnice i aktivnosti koje se mogu preuzeti na računalo. Za učitelje su dostupne pripreme za nastavu za tri dobne skupine.

Cyber Quoll (za učenike od 10 do 11 godina)

Zgode i nezgode rođaka Quoll središte su ovog sadržaja o internetskoj sigurnosti. CyberQuoll epizode su stripovski, multimedijski sadržaji u kojima se govori o osnovnim mogućnostima korištenja interneta te kako biti siguran na internetu. Uz njih je dostupno niz materijala za učitelje: metodički priručnik, radni listovi za učenike, potvrde i ugovori te sadržaji koje roditelji mogu koristiti s djecom kod kuće.

CyberNetrix (za učenike od 12 do 15 godina)

Cybernetrix su interaktivne multimedijske aktivnosti osmišljene za poticanje popularnih online aktivnosti kao što je dopisivanje u stvarnom vremenu. Cilj Cybernetrixa je isticanje rizika posebnih za tu dobnu skupinu te pružanje savjeta kako ih izbjeći. Dostupan je i učiteljski priručnik s uputama za aktivnosti te bilješkama za učenike.

Let’s Fight It Together (za učenike od 13 godina i starije)

Let’s Fight It Together su opsežni obrazovni sadržaji osmišljeni kao pomoć mladima, učiteljima i roditeljima u razumijevanju nasilja preko interneta i njegovog utjecaja na druge ljude. Sadržaji obuhvaćaju praktične savjete u obliku kratkog filma, materijale za učitelje te poveznice na online aktivnosti. Let’s Fight It Together pokazuje kako tehnologija može biti krivo upotrijebljena i voditi prema nasilju kao i upute kako unaprijediti i razviti kulturu primjerenog korištenja tehnologija.
Originalne sadržaje napravili su Childnet International and the Department of Children, Schools and Families iz Velike Britanije, a ACMA ih je prilagodila za korištenje u Australiji. Sadržajima možete pristupiti na stranicama Cybersmart (www.cybersmart.gov.au >Schools > Cyberbullying – Let’s Fight It Together).

Wise up to IT (za učenike od 13 godina i starije)

Wise up to IT je program s videoisječcima o nasilju preko interneta, online uhođenju, računalnoj sigurnosti te online iskustvima mladih. Videoisječci ohrabruju mlade da razmisle s kim zaista razgovaraju online, koje osobne informacije objavljuju i je li njihovo računalo zaštićeno od prijevara i špijunskih programa. Sadržaji za učenike i učitelje dostupni su i na DVD-u.

Cybersmart Detectives (za učenike od 10 do 12 godina)

Mlađi učenici mogu otkriti svoj put do sigurnijeg interneta uz pomoć Cybersmart Detectives, inovativnih online aktivnosti koje djecu poučavaju važnim porukama internetske sigurnosti u sigurnom školskom okruženju. Djeca rade u timovima, online i u stvarnom vremenu, istražuju i rješavaju probleme s internetskim temama, vođeni učiteljima i stručnjacima za internetsku sigurnost koji su ujedno i njihovi Cybersmart vodiči. Cybersmart Detectives uče djecu sigurnijem ponašanju na internetu, a posebno potrebi zaštite osobnih podataka.

Cybersmart Hero (za učenike od 10 do 12 godina)

Cilj programa Cybersmart Hero je obrazovanje i osnaživanje učenika da budu sposobni sami odlučiti kako postupati u slučajevima internetskog nasilja u svakodnevnom životu te kome se mogu obratiti za pomoć. To su školske aktivnosti u kojima djeca otkrivaju tragove i predlažu kako bi se učenici mogli nositi s internetskim nasiljem. Program je proširenje Cybersmart Detectives programa.

Cybersmart program obuhvaća i opsežno mrežno mjesto koje uključuje portal posebno napravljen za učitelje i škole. Na tim stranicama dostupni su i obrazovni videoisječci i materijali za ispis namijenjeni knjižničarima te praktični savjeti i informacije za roditelje.
Na istom mjestu dostupan je i Cybersafety Outreach program koji sadrži niz prezentacija za učitelje, roditelje, djecu te članove zajednice.
Online sustav za pomoć omogućava povezivanje djece sa savjetnicima koji im pomažu u rješavanju negativnih iskustava na internetu. Svi materijali, prezentacije i informacije dostupni su besplatno.

Kako su ti programi prihvaćeni među učiteljima, roditeljima i djecom, jeste li zadovoljni rezultatima i koji su vam budući planovi?

ACMA-in Cybersmart program je izuzetno dobro prihvaćen od svih korisnika u cijeloj Australiji. Nedavni uspjesi su:

• 155 000 učitelja, roditelja i mladih iz cijele Australije bilo je uključeno u radionice profesionalnog razvoja Cybersafety Outreach programa u posljednjih 15 mjeseci.
• Mjesečno u prosjeku podijelimo 150 000 brošura i učiteljskih materijala za program Cybersmart.
• Cybersmart online pomoć za djecu radi kontinuirano i pomaže djeci kad god zatreba.
• Nacionalni telefonski centar Cybersafety Contact Centre pruža kvalitetne informacije i savjete tijekom cijele godine te omogućava naručivanje različitih Cybersmart sadržaja.
• U lipnju 2010 pokrenut je program Cybersmart Hero te program za stručno usavršavanje iz područja računalne sigurnosti namijenjen studentima završnih godina učiteljskih fakulteta. Objavljeni su i novi priručnici te interaktivni sadržaji na stranicama Cybersmarta.

Koje ACMA aktivnosti i programi se mogu koristiti izvan Australije?

Iako su Cybersmart sadržaji i materijali napravljeni za australske korisnike, oni su zanimljivi i međunarodnim korisnicima. Većina sadržaja za učitelje, uključujući priručnike i pripreme za nastavu dostupni su online na Cybersmart stranicama na engleskom jeziku.

Prezentacije i školske aktivnosti programa Cybersafety Outreach, Cybersmart Detectives i Cybersmart Hero dostupne su samo u Australiji. Isto vrijedi i za online i telefonski sustav savjetovanja.

Više o aktivnostima pročitajte na stranicama ACMA-e, a pogledajte i njihove stranice Cybersmart.

Kodu osvaja svijet

Lidija Kralj

U australskoj se Viktoriji učitelji i učenici već dulje vrijeme druže s Koduom. Istraživanje provedeno u 20 škola i 25 razreda s djecom različitog uzrasta, od predškolaca do 10. razreda, pokazalo je da svi učitelji smatraju da je korištenje Kodua u razredu dobra podrška kurikulu i ostvarivanju ishoda učenja. Isto tako smatraju da korištenje Kodua doprinosi razvoju strategija istraživanja i rješavanja problema, grupnom radu, učeničkom samoprocjenjivanju te razvoju originalnih ideja. Učenici su u velikoj mjeri uživali pri korištenju Kodua i često naglašavali da im se sviđa što sami mogu napraviti igru, razmišljati drugačije i biti kreativni te da su stekli povjerenje u svoje sposobnosti.
Pogledajte i cjelovit tekst istraživanja „The impact of web 2.0 technologies in the classroom, KnowledgeBank: Next Generation research report, Kodu excerpt“ koji je objavio Innovation & Next Practice Division Office for Policy, Research and Innovation Department of Education and Early Childhood Development, Melbourne, Australija u lipnju 2010.

Kako su se australski učitelji i učenici intenzivno bavili Koduom, ovog je proljeća održan petotjedni tečaj za učitelje tijekom kojeg su učili kako se izrađuju igre te kako korisno upotrijebiti Kodu. Sadržaj tečaja možete pogledati na ovoj poveznici. Usporedno s učiteljima učili su i učenici pa je tako na stranicama Planet Kodu nastala zanimljiva zbirka početničkih i naprednih učeničkih radova (igri).

Nastavak ovog uspješnog projekta je natjecanje Kodu Kup koje se odvija od lipnja do kolovoza, a namijenjeno je učiteljima i učenicima od 9 do 14 godina iz Australije, Malezije i Singapura. Sa zanimanjem ćemo pratiti tijek natjecanja i njihove rezultate.

Pogledaj cijeli album

Potaknute zanimljivim primjerima korištenja Kodua, Gordana Sokol iz OŠ Tužno i Lidija Kralj iz OŠ Veliki Bukovec svojim su učenicima pružile priliku da isprobaju Kodu i otkriju čudesan svijet programiranja igara. Učenici su sa zanimanjem otkrivali što Kodu može i kako ga „naučiti“ da radi baš ono što su zamislili. Dio atmosfere u učionicama naših škola možete vidjeti na fotografijama, a njihove prve radove na poveznici.

Prema reakcijama učenika i „zaraznosti“ programa, prognoziramo mu vrlo zanimljivu budućnost u obrazovanju.

ICT in Education Leaders Conference

Ohrid, Republika Makedonija, 7. – 9. lipnja 2010.

Željka Knezović

Konferencija na kojoj sam sudjelovala okupila je dvjestotinjak ljudi iz 25 europskih zemalja, a organizirali su je makedonsko Ministarstvo obrazovanja i Intel.

Na konferenciji je predstavljen program i veliki projekt koji su Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo informatike Republike Makedonije u suradnji s tvrtkom Intel pokrenuli još prije 3 godine. U sklopu projekta srednje su škole opremljene s 55 000 radnih stanica (poput tankih klijenata koje možemo vidjeti u hrvatskim školama), 22 000 prijenosnih računala podijeljeno je učiteljima i nastavnicima, a škole su dobile 880 pisača i 564 LCD projektora te 433 multifunkcionalna uređaja (naziv za mala prijenosna računala za učenike nižih razreda osnovne škole). S obzirom na broj učenika koji pohađaju makedonske osnovne i srednje škole, ovim projektom Makedonija je došla na vrlo visoko mjesto, gledajući sa statističke strane, pa na 4 učenika ide 1 računalo (dok je u Hrvatskoj po istoj statistici 10 učenika po jednom računalu). Portal koji je okuplja učitelje i nastavnike u Makedoniji nalazi se na adresi www.skoool.mk.

Republika Makedonija ima nešto drugačiji način organizacije informatike u školama te je trenutno informatika redovni predmet od 5. do 8. razreda u osnovnoj školi, dok je u nižim razredima izborni predmet. Od iduće školske godine planira se uvesti kao redovni predmet već od 1. razreda osnovne škole.

Pogledaj cijeli album

Također smo imali priliku posjetiti jednu makedonsku osnovnu školu i sudjelovati u radu učenika u trećim i četvrtim razredima gdje su tijekom redovne nastave učenici koristili multifunkcionalne uređaje, tj. mala prijenosa računala koja su bežičnom mrežom spojena na internet. Na prijenosnim računalima instaliran je operacijski sustav Linux Ubuntu kao i svi ostali potrebni alati otvorenog koda. Za takav oblik nastave Ministarstvo je organiziralo osnovnu informatičku izobrazbu za učitelje razredne nastave.

Činjenica da je cijela struktura ljudi u Ministarstvu, počevši od samih ministara, toliko mlada da se u njihovim riječima mogao itekako osjetiti entuzijazam zbog brojnih aktivnosti, uvelike me iznenadila. Obrazovanju je posvećena velika pažnja i veliki su koraci napravljeni upravo u području IKT-a u obrazovanju.

Vama ostavljam da razmišljate i zaključite u čemu je ključ uspjeha – u mladim ministrima ili pametnije raspoređenim sredstvima, iskustvu koje se kopira od ostalih zemalja ili vlastitoj strategiji obrazovnog sustava …

Ono što je sigurno, jest činjenica da je oformljen jako dobar tim ministara i savjetnika koji znaju u kojem smjeru treba voditi svoju zemlju, posebice u području obrazovanja. No, ne mogu ne istaknuti kako je iskazana velika želja za suradnju s Hrvatskom kroz prenošenje iskustava u stvaranju obrazovnih sadržaja za učitelje i nastavnike kao i samih sadržaja koje predstavnici Ministarstva obrazovanja Republike Makedonije smatraju jako bogatim, zanimljivim i korisnim.

No, doći u Ohrid i ne posjetiti grad s 365 crkava, grad koji se prostire na obali predivnog jezera boje mora, punom bisera i odsjaja, bila bi prava šteta. Spojivši poslovno s ugodnim, posjetili smo Sv. Naum te crkvu Sv. Klementa na samom vrhu Ohrida, prošetali gradom koji odiše nekom čarobnom svježinom uz veliko gostoprimstvo domaćina i osjetili zvuk predivnih bisera iz dubina ohridskog jezera.

“Popovača – jučer, danas, sutra“ – projekt OŠ Popovača

Darko Rakić

Ideja za projekt „Popovača – jučer, danas, sutra“ proizašla je iz sličnog prošlogodišnjeg projekta OŠ Dvor, ali prilagođena našem kraju i našoj školi.

Ciljevi projekta bili su:

• proučavanje i istraživanje povijesti Popovače,
• upoznavanje sadašnjosti,
• istraživanje okoliša (ekologija),
• budućnost mjesta,
• istraživanje kulturnih obilježja (glazba, običaji…),
• razvijanje veće sposobnosti rada s drugima i preuzimanje veće odgovornosti,
• otkrivanje i poticanje talenata, stjecanje praktičnih vještina,
• poticanje uporabe informacijsko – komunikacijske tehnologije,
• korelacija između predmeta.

Slika 1. Osnovna škola Popovača

Projekt je započeo u siječnju ove godine radnim sastancima tima za provođenje projekta na kojem su sudjelovali ravnatelj, pedagoška služba i učitelji razredne i predmetne nastave. Dogovorene su aktivnosti za svaki pojedini predmet te način njihova sudjelovanja u projektu.

Slika 2. Sastanak tima

Glavni dio aktivnosti, odnosno realizacija, odvijala se u razdoblju od 24. do 28. svibnja 2010. u prostorijama OŠ Popovača i Društvenom domu samoga mjesta pri čemu su učenici jedni drugima prezentirali svoje zaključke, analize i rezultate iz određenog predmeta.

Završni dio projekta započeo je s hrvatskim jezikom, odnosno parlaonicom u kojoj su sudjelovali učenici 8-ih razreda s temom „Život u Popovači nekad i danas“. Pripremili su argumente kojima su željeli dokazati da je život u Popovači bio bolji u prošlosti, odnosno da je bolji danas.

Učenici 8-ih razreda su u okviru nastave geografije proučavali i položaj i povijesni razvoj Popovače – prirodno-geografska i demografska obilježja. Kako su gospodarstvo i turizam važne značajke svakog mjesta i njegovog razvoja, pronalazili su mogućnosti gospodarskog iskorištavanja u budućnosti, kao i turističkih potencijala mjesta. Svoje podatke i zaključke mladi istraživači predstavili su pomoću PowerPoint prezentacije i izložbenog plakata.

Slike iz Galerije – Geografija

Tko kaže da matematika kao predmet ne može sudjelovati u ovakvom projektu? To su dokazali učenici 7-ih razreda koji su izradili plakat sa statističkim podacima o stanovništvu općine Popovača nekad i danas, a svoje podatke obradili su u stupčastim i kružnim dijagramima u Excelu.
Učenici 6-ih razreda zabavljali su se plakatom s problemskim zadacima i linearnim jednadžbama s jednom nepoznanicom na temu važnih datuma vezanih uz crkvu. U isto su vrijeme osmaši izrađivali dvije makete crkve u mjerilu 1:20 i PowerPoint prezentaciju o izgradnji crkve u Popovači.

Slike iz Galerije – Matematika

Prirodna obilježja Popovače proučavana su u okviru nastave prirode, odnosno biologije. Istraživanja i prikupljanje informacija i materijala sastojala su se od posjeta Šumariji Popovača (gdje su učenici dobili informacije o brojnosti biljnih i životinjskih vrsta ovoga kraja) i obilaska rijeke Jelenke gdje su uzimali uzorke za analizu kvalitete vode. Tijekom obilaska Popovače učenici su skupljali primjerke pojedinih biljnih vrsta te su izradili herbarij, a prikupili su i informacije o jestivim i ljekovitim biljkama. Kako je jedan dio Općine Popovača u sklopu parka prirode „Lonjsko polje“, prikupili su informacije i o njemu. Na kraju su izradili plakat i PowerPoint prezentacije koje su sadržavale sve prikupljene informacije.

Slike iz Galerije – Biologija

Sredina tjedna bila je određena za najmlađe, odnosno za učenike od 1. do 4. razreda koji su zaista pokazali da su zadatak shvatili veoma ozbiljno. U pomoć su im, osim učiteljica, priskočili roditelji, bake i djedovi koji su zdušno prekapali po tavanima i podrumima u potrazi za starim predmetima i dokumentima, odjećom i fotografijama iz prošlosti Popovače. Uz njihovu veliku pomoć učenici su napravili izložbu koja je bila postavljena u pet tematskih učionica. U prvoj je bila izložena dječja, ženska, muška, svečana i svakodnevna odjeća, u drugoj su se, uz zvukove sa starog gramofona, mogli razgledati stari zanimljivi predmeti. Treća je učionica bila posvećena školstvu u Popovači: panoe su krasile stare fotografije, svjedodžbe, pohvalnice i priznanja. Predmeti su bili izloženi kronološkim redom – od pločica za pisanje, preko najstarijih knjiga i udžbenika do računaljki i kompjutora. U četvrtoj se učionici mogao doživjeti izgled starih popovačkih kuhinja, razgledati predmete vezane uz pripremu jela i kušati kolače pripravljene prema starinskim receptima. Peta učionica bila je posvećena Popovači danas. Tu je bio i štand na kojem se mogla kupiti naša kuharica s originalnim receptima. U tako uređenim učionicama održano je niz radionica: učenici su pisali sastavke perom i tintom, igrali se starinskih igara i učili starinske pjesme…

Slike iz Galerije – Razredna nastava

U sklopu izložbe razredne nastave povjesničari su prikupili povijesne izvore o Popovači, pisane, materijalne i slikovne. Rezultat istraživanja je 14,5 metara duga lenta vremena s najzanimljivijim događanjima iz prošlosti Popovače, od njenog prvog spominjanja do danas.

Slika 3. Postavljanje lente vremena

Vjerski običaji proučavali su se u sklopu nastave vjeronauka. Učenici koji pohađaju taj predmet izradili su upitnik pomoću kojeg su dolazili do informacija. Pitanja su bila namijenjena učenicima i njihovim roditeljima, bakama i djedovima, a najviše ih je zanimalo otkud su se pojedine obitelji doselile na područje Popovače, koje su običaje zatekli, a koje su donijeli sa sobom. Odgovori su bili vrlo zanimljivi, najviše su opisivali blagdan sv. Nikole, Božić i Uskrs. Sadašnjost je proučavana na današnjem viđenju crkve te crkvenim aktivnostima u kojima sudjeluju mladi. A što se tiče crkve u budućnosti, evo jednog zanimljivog komentara: „Zamišljam ju normalnu, kamenu kao i danas, samo što će se Biblija čitati sama i bit će ponekad kratki hologramski filmić koji prikazuje Isusov život, muku, smrt, uskrsnuće, okupljanje apostola!”

Kako se Popovača nalazi uz veliko crpilište nafte Stružec, terenska nastava iz kemije održana je upravo tamo. Osmaši su dobili zadatke – saznati sve o prošlosti (postanak nafte, otvaranje crpilišta…), prikupiti što više podataka o trenutnom stanju na crpilištu, prikupiti uzorke nafte, dok je zadnji zadatak bio prikupiti podatke o energiji budućnosti – suncu, vjetru i vodi. Pri kraju projekta učenici su izložili svoja istraživanja, pokazali uzorke, izradili postere, makete naftnih crpki te makete škole (budućnost) sa solarnim kolektorima kao najisplativijom energijom za naše područje. Svi radovi iz ovog područja mogli su se vidjeti na postavljenoj izložbi.

Slike iz Galerije – Kemija

Iako engleski jezik nije specifičan za naše govorno područje, i mladi englezi priključili su se projektu. Učenici su uspoređivali tri blagdana koja su se mijenjala kroz povijest pod utjecajem Velike Britanije, Amerike i Australije: Sve Svete, Božić i Valentinovo. Zadaća učenika bila je saznati kako su se nekad obilježavali navedeni blagdani, skupiti pisane, govorne i slikovne materijale i prezentirati ih na posterima i PowerPoint prezentacijama te usporediti s današnjim običajima.

Druga tema je utjecaj jezika engleskih zemalja na govor i pisanje stanovnika Popovače. Kao i na televiziji i u medijima, tako su i u svakodnevnom govoru sve više zastupljeni izrazi i riječi koji se jednostavno ne prevode. Takve posuđenice postaju sastavni dio govora i pisanja.

Četvrtak smo završili još jednom aktivnošću iz hrvatskog jezika. Našao se tu jedan „Prozor u prošlost“ – sažetak literarnih radova iz prvog broja školskog lista „Dječje sunce“. Učenici petih, šestih i sedmih razreda su tijekom prethodnih mjeseci skupljali riječi kojima su se služile naše bake i djedovi te su na osnovu njih izradili slikovni rječnik. Također su izradili slikovnice s prizorima iz prošlosti te zid s popovačkim grafitima.

Slike iz Galerije – Hrvatski jezik

Petak i zadnji dan realizacije projekta veći dio dana okupirala je tjelesna i zdravstvena kultura. Prateći tematiku projekta, sportovi su podijeljeni na jučerašnje – stare narodne sportove, današnje – nogomet te adrenalinski sport budućnosti – Parkour. Naravno, prema svojim afinitetima, fizičkim mogućnostima i motoričkim sposobnostima, učenici su se priklonili sportovima koji im više odgovaraju. Priprema za stare sportove počela je odabirom prikladnih narodnih igara naših starih, a tu su prevladali gađanje lukom i strijelom, bacanje potkove, povlačenje kolca, skakanje u vreći, gađanje kozlice te povlačenje užeta. Kao sport današnjice većina učenika je odabrala nogomet. Sport budućnosti, tj. vještina koja je već i zaintrigirala nekolicinu naših učenika je Parkour. Dan škole poslužio nam je da prezentacijom svladanih vještina omogućimo svim učenicima da se okušaju u sportu koji im se čini najzanimljiviji.

Slike iz Galerije – Sportske igre

Nakon sportskih natjecanja u Društvenom domu općine Popovača održana je završna priredba, kojom smo ujedno proslavili i Dan škole. Osim dodjele priznanja najboljim učenicima u ovoj školskoj godini, ovom je priredbom završio projekt „Popovača – jučer, danas, sutra“. Projekt je zaključen kazališnim predstavama „Povratak u prošlost“ i „Djeca su vesela“, a glazbeni dio programa i cijeli projekt zajedno sa svojim tamburaškim orkestrom popratio je naš učitelj glazbene kulture.

Slike iz Galerije – Završna predstava

Tijekom završnog tjedna u predvorju škole i blagovaonici postavljena je izložba svih radova, prezentacija, postera i maketa koje su izradili učenici zajedno sa svojim učiteljima. Izložba je još uvijek otvorena za sve posjetitelje škole.

Slike iz Galerije – Izložba

Da ne bi sve ostalo samo na papiru, učenici su se potrudili tijekom cijelog projekta fotoaparatima i kamerama bilježili sva svoja zapažanja, istraživanja i rezultate. U finaliziranju multimedijskih sadržaja od velike pomoći bili su im učitelji informatike. Jedan od takvih uradaka nastao je i tijekom tehničke kulture. Učenici 6-ih razreda izradili su film na temu „Djelatnosti ljudi u Popovači nekad, danas i u budućnosti“. Film je izrađen u programu MovieMaker, a služili su se internetom i podacima iz knjige Dragutina Pasarića „Popovača usred Moslavine“. U filmu su slikom, tekstom i pjesmom prikazani nekadašnji načini obavljanja radova, alati koji su se koristili u tim djelatnostima te kako se te djelatnosti obavljaju danas, kojim alatima i strojevima. Na kraju rada učenici su predvidjeli u kojem smjeru bi se mogla razvijati djelatnost stanovnika Popovače u budućnosti.

Sve digitalne uratke svakodnevno prikazujemo na „Školskoj televiziji“ u predvorju škole, a mogu se vidjeti i na internetskoj stranici projekta www.os-popovaca.hr/pjds .

Slika 4. Školska televizija                                 Slika 5. Mrežna stranica projekta

Umjesto zaključka, dovoljno je pogledati učeničke radove u kojima se vidi oduševljenje projektom, interdisciplinarnost, međusobna suradnja i, što je najvažnije, sloboda i kreativnost učeničkog izražavanja. Sljedeće godine nastavljamo s projektom.

Prikazivanje i analiza podataka – primjer dobre prakse

Melita Mesarić

U osnovnoj školi matematiku predajem 5 godina. Svake me godine učenici sedmih razreda prilikom obrade dijelova gradiva iz statistike znaju pitati: „A zašto se u ovom zadatku crta baš kružni dijagram?, Zašto se tu koristi višestruki stupčasti dijagram?, Što sve treba napraviti da bismo došli do podataka i mogli ih prikazati?“.

Ove sam godine s učenicima provela istraživanje kako bi vidjeli da prvo treba prikupiti podatke da bi ih se moglo analizirati.

Nastavna cjelina „Prikazivanje i analiza podataka“ većinom se radi u razdoblju od 15. 11. – 15. 12., odnosno u razdoblju u kojemu se obilježava mjesec borbe protiv ovisnosti.

Učenici su na internetu pronašli zanimljivu anketu o ovisnostima koju smo malo preradili i svim učenicima od 5. do 8. razreda dali da je ispune. Tek tada su „sedmaši“ shvatili koliko posla ima s ispunjenim anketama. U Wordu sam napravila prazne tablice u koje su odgovore za svako pitanje bilježili crticama i zatim izračunavali relativne frekvencije (nakon usvajanja osnovnih potrebnih pojmova). Prvo su analizirali podatke za svaki razred posebno, a zatim su sve spojili i dobili sliku stanja u našoj školi. Napravili su i prezentaciju za svaki razred te za školu kao cjelinu. Sve grafove radili su u PowerPointu jer u Excelu još nisu imali potrebna znanja.

 

Nakon izrada svih prezentacija i iscrpnog rada učenici su prikupili i neke podatke o drogama i alkoholu te su složili plakate. Sav materijal izložili smo na školskom panou i objavili na internetskoj stranici.

Učenici su ovim projektom shvatili što sve treba napraviti da bi se došlo do podataka, čemu služi pojedini grafički prikaz te su ujedno povezali gradivo iz više predmeta.

Tko još čita lektiru?

Marina Zember i Elena kovačić

Teorija i praksa

Kada učenicima zadajem knjigu za lektiru, uvijek mi se po glavi motaju pitanja: „Tko još čita lektiru? Čitaju li još samo posljednji Mohikanci?“

Smisao je književne lektire u osnovnoj školi razvijanje učenikovih čitateljskih navika i interesa. Temeljna je zadaća razvijanje učenikova samostalnog čitanja (prema HNOS-u).

Međutim, kako to često biva – teorija je jedno, a praksa drugo. S razvojem tehnike i tehnologije mijenjaju se i generacije učenika pa i njihov pristup čitanju lektire ili, da budemo precizniji – čitanju općenito. Oni koji čitaju, čitaju ono što ih zanima ili što im uspijemo prikazati zanimljivim.

Dnevnik čitanja ili Vodič kroz lektiru?

Da bi učenici pročitali književno djelo, nije ih dovoljno samo dobro motivirati, već treba pripremiti i zanimljive zadatke koji će pratiti samo čitanje.
Zato već duže vrijeme učenicima ne zadajem pisanje dnevnika čitanja s „klasičnim“ zadatcima (bilješka o piscu, mjesto i vrijeme radnje, likovi, karakterizacija, fabula, dojmovi…) jer pojavom „Vodiča kroz lektiru“ i skidanjem lektira s mrežnih stranica, takav je dnevnik čitanja izgubio svoj smisao. Sve što zahtijeva previše vremena ili se može prepisati, našim učenicima nije zanimljivo i na to ne gube vrijeme. (Čast iznimkama, tj. onima koji čitaju).

Što nude školske knjižnice…

Svi bismo voljeli učenicima ponuditi što više kvalitetnih suvremenih, njima bliskih, djela za lektiru, ali taj si luksuz mogu priuštiti samo učitelji u velikim gradovima s dobro opremljenim gradskim knjižnicama. Svi ostali prepušteni su raspoloživom knjižnom fondu u školskoj knjižnici, svojoj snalažljivosti i kreativnosti.

… a što učitelji?

U slučajevima da učenicima zadam neko „nepopularno“ djelo za čitanje, barem im osiguram zabavan sat lektire. Često sjedimo u krugu i raspravljamo o temama i likovima iz knjige ili listamo zamišljenu knjigu pa prepričavamo sadržaj, igramo se „vrućeg stolca“, izrađujemo kartice, plakate i igramo kvizove. Tad i oni učenici koji nisu pročitali knjigu ili su je pročitali djelomično, mogu dobiti uvid u ono što su propustili i upoznati se barem sa sadržajem (što je, opet, bolje nego skidanje s interneta). A u slučajevima aktualizacije pojedinih tema, i oni mogu izreći svoje mišljenje.

Kvizovi – od šešira do računala

Učenici obožavaju kvizove s ponuđenim odgovorima jer je to način na koji mogu zaraditi pozitivnu ocjenu ako su pažljivo slušali na satu. Ti su kvizovi često inačica popularnog televizijskog kviza „Tko želi biti milijunaš“, a mi ga zovemo „Tko želi dobiti peticu“.
Kad moja učionica nije bila opremljena računalnom tehnikom, pitanja su bila označena brojevima i ispisana na papirima pa su učenici iz šešira izvlačili određeno pitanje. Jedan učenik bio je zapisničar i vodio brigu o bodovima, a za džokere smo koristili pola-pola i zovi prijatelja iz razreda. Učenici su morali sami pročitati pitanje i ponuđene odgovore i tek tad se odlučiti za jedan (vježbanje čitanja s razumijevanjem). Boljom opremom učionica, ovakvi satovi postali su moderniji i zabavniji.

„Priče iz davnina“ u suvremenom ruhu

„Priče iz davnina“  učenici uglavnom vole čitati jer je većina rasla uz čitanje i pričanje bajki i priča. Kako se u 4. razredu čitaju Šuma Striborova i Regoč, upoznati su s bajkovitim svijetom Ivane Brlić-Mažuranić. Poteškoće najčešće predstavljaju zastarjelice i riječi koje se rijetko koriste (jer ih treba tražiti u rječniku), međutim, želimo li da učenici priče zaista dožive i mogu aktualizirati, trebamo se dobro potruditi oko pripreme zadataka za čitanje i interpretaciju priča.

Zahvaljujući interaktivnim CD-ovima Bulaja naklade, motivacijski dio je svakom učeniku zanimljiv i znatiželja će ga natjerati na čitanje.

 

Tijek nastavnog sata

Prva inačica

1. Uvodni dio sata

Doživljajno-spoznajna motivacija

• Učenici su kod kuće trebali pročitati 6 priča iz i ispuniti lektirne listiće.
• Sat započinjemo tezom: Ivanu Brlić – Mažuranić nazivaju hrvatskim Andersenom. Učenici iznose svoja mišljenja, služe se svojim bilješkama i izražavaju svoj dojam o pričama.
• Predstavljanje Ivane Brlić-Mažuranić pomoću PowerPoint prezentacije
• Jedan učenik rješava kviz vezan za pročitane priče (ili svaki učenik rješava svoj kviz, ukoliko se sat odvija u informatičkoj učionici).

2. Središnji dio sata

Središnji dio sata može se izvesti u nekoliko inačica:

• Ako razredni odjel broji manji broj učenika:

Učenici mogu usmeno odgovarati na pitanja iz kviza tako da iz šešira izaberu naslov jedne priče te se provjeri pročitanost te priče. Za vrijeme odgovaranja slobodno se služe bilješkama koje su radili tijekom čitanja.

• Ako razredni odjel broji više učenika:

Nekoliko se kvizova može odigrati za vježbu, a zatim se odaberu neke od priča te se prezentira kviz i odgovori bilježe na papir. Kasnije se odgovori ocijene.

Stvaralački zadatci

• Ako su učenici vični radu u programu HotPotatoes, mogu izraditi križaljku vezanu za pojmove iz jedne bajke.
• Ilustracija jedne bajke.

3. Završni dio sata

Sinteza

Pomoću prezentacije učenicima objasnimo pojam bajke.

 

Druga inačica

Radite li u učionici koja je opremljena računalima ili imate pristup takvoj učionici, interpretaciju možete napraviti na malo drugačiji način. Za ovakav način rada bit će vam potrebna tri školska sata jer se uključuje i medijska kultura. Moguće je predvidjeti i četiri sata pri čemu su dva namijenjena medijskoj kulturi: prvi sat – prikazivanje jednog interaktivnog animiranog filma Naklade Bulaja – za motivaciju (mjesec dana ranije, odnosno pri zadavanju knjige za čitanje), dva sata za interpretaciju dviju priča ili tri sata za tri priče.
Za čitanje se mogu zadati sve priče ili najmanje tri prema dogovoru kako bi se mogao pratiti rad na satu. Uz svaku priču učenici dobivaju zadatke koje trebaju riješiti prilikom čitanja, a koji se boduju za završnu ocjenu.

1. Uvodni dio sata

Doživljajno-spoznajna motivacija

U učionici opremljenoj računalima učenici na internetu traže podatke o Ivani Brlić – Mažuranić i bilježe one koje smatraju važnima. Aktivnost traje 10 minuta, slijedi usmeno iznošenje podataka te PowerPoint prezentacija o Ivani.

2. Središnji dio sata

• Odabrat ćemo jednu priču i pročitati rješenja zadataka koje su učenici rješavali kod kuće.
• Jedan učenik sažeto će prepričati sadržaj priče.
• Pogledat ćemo animirani film Naklade Bulaja i razgovarati o razlikama između teksta i filma.
• Zajedno ćemo riješiti jedan kviz usmeno.
• Drugi će kviz učenici rješavati pismeno – odgovore će bilježiti na papir, a kasnije će se ocijeniti.

Isti se postupak ponavlja i s druge dvije priče.

http://static.slidesharecdn.com/swf/multiwidget.swf

| Get your SlideShare Playlist

3. Završni dio sata (interpretacije)

Objasnit ćemo pojam bajke služeći se PowerPoint prezentacijom, a najvažnije podatke zapisati.

Način ocjenjivanja

Ocjena je rezultat rješavanja zadataka kod kuće i odgovora na pitanja u kvizu:

• 6 bodova za zadatke
• 30 bodova za kviz

Pročitaju li učenici sve priče, a ne riješe zadane zadatke, dobit će dobru ocjenu (odgovore li na sva pitanja točno). Međutim, vrjednovanje truda koji su uložili u rješavanje zadataka kod kuće, povisit će im ocjenu i biti dobra motivacija za ubuduće.

U članku Željke Marković-Bilić pogledajte Mouse Mischief inačice ovih prezentacija.

Umjesto Domaćih – vragolasti miševi!

Željka Marković-Bilić

U teoriji…

U prošlom broju Pogleda objavljen je tekst o Microsoftovom Mouse Mischiefu, „programčiću“, odnosno dodatku za PowerPoint 2007 ili 2010 pomoću kojeg na zaslonu računala ili projekcijskom platnu istovremeno najviše 25 učenika može rješavati kviz s ponuđenim odgovorima.

Ideja da učenici istovremeno mogu pratiti odabir odgovora na neko pitanje, da će se vidjeti tko je gdje kliknuo i tko je kliknuo prvi, učinila mi se vrlo zanimljivom. Tehnički zahtjevi za izvođenje nastave pomoću Mouse Mischiefa i jesu i nisu zahtjevni. Naime, dodatak se jednostavno može preuzeti sa Microsoftovih stranica i instalirati na željeno računalo. Drugi dio je nešto složeniji jer treba imati određen broj bežičnih miševa što, ruku na srce, ima rijetko koja škola.

Kako nedostatak bežičnih miševa ne bi bio problem zbog kojeg nećemo isprobati mogućnosti koje Mouse Mischief nudi, pobrinula se kolegica Lidija Kralj, spojivši 9 klasičnih miševa korištenjem dva USB hub priključka. Jest da je bilo malo stiske oko računala jer su žice miševa relativno kratke, ali smo isprobali ono što smo naumili.

Kao i u svemu što radimo, i za ovaj nam je posao trebala ideja. A ideja da se već napravljeni kvizovi u PowerPointu prilagode Mischiefu bila je upravo ono što je nedostajalo. Kvizove u klasičnom prezentacijskom obliku možete pregledati uz tekst kolegica Elene Kovačić i Marine Zember „Tko još čita lektiru“ u ovom broju Pogleda, a začetak hrvatske zbirke Mouse Mischief kvizova na sljedećim poveznicama:

• Sunce djever i Neva Nevičica
• Sunce djever i Neva Nevičica 2
• Ribar Palunko i njegova žena 
• Ribar Palunko i njegova žena 2
• Lutonjica Toporko i devet župančića
• Lutonjica Toporko i devet župančića 2
• Kako je Potjeh tražio istinu
• Kako je Potjeh tražio istinu 2
• Jagor
• Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
• Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica 2

… i praksi

A kako je sve izgledalo u razredu? Učenici su s nestrpljenjem očekivali da se sve pripremi i nije trebalo tražiti dobrovoljce za isprobavanje. Najveći je problem bilo utvrditi čija je koja ikona na zaslonu jer su svi odmah spustili ruke na miševe. Početnu radoznalost zamijenila je zabava i zanimanje koje uvijek prati svaki odmak od uobičajenog načina rada, a pogotovo ako ima veze s tehnikom! Svi su učenici pozorno pratili događanje na projekcijskom platnu, ponekad se nisu mogli suzdržati od komentara, pogotovo kad su vidjeli da je netko kliknuo na odgovor koji nema nikakve veze s pitanjem. Odabir odgovora bio je vrlo zanimljiv. Naime, nađe li se u grupi koja rješava kvizove netko tko puno čita i uvijek je aktivan na satovima lektire i još k tome čita brzo, velika je mogućnost da će se određen broj učenika povesti za njim i označavati iste odgovore kao i on/ona. Pa i kad su netočni!

Dakle, nakon prvog korištenja Mischiefa, možemo zaključiti da

• učitelji trebaju učenike podijeliti u homogene grupe prema njihovim sposobnostima kako bi svi imali jednake šanse za rješavanje zadataka,
• učenici trebaju pažljivo čitati zadatak i sve ponuđene odgovore jer
• nije važno tko prvi riješi zadatak, nego tko ga riješi točno

Ideje koje su se odmah rodile, a od sljedeće ćemo ih godine pokušati primijeniti:

• Mischief je izvrstan za utvrđivanje jesu li učenici shvatili ono što se radilo na satu i pogodan za kratke provjere na kraju svakoga sata
• može zamijeniti zadatke na nastavnim listićima što je ekološki vrlo prihvatljivo
• može se koristiti u ponavljanju i utvrđivanju gradiva gramatike jer nakon svakog pitanja vidimo koliko je učenika točno odgovorilo, odnosno koje su krive odgovore odabrali pa možemo odmah prionuti ispravljanju pogrešaka
• možemo ga koristiti i u književnosti (povezivanje imena književnika i njihovih fotografija, prepoznavanje stilskih izražajnih sredstava i pripovjednih tehnika…)
• treba li spominjati uštedu vremena, dinamičnost, interaktivnost, zabavu…

Kako sve ipak ne bi ostalo na dvije osobe kojima su se mogućnosti „vragolastih miševa“ odmah svidjele (kolegici Kralj i meni), satu su prisustvovale i kolegice Marina Zember, hrvatski jezik te Stela Pavetić, engleski jezik. I ono najvažnije, na satu je bila i ravnateljica Terezija Šalamon kojoj se ideja dopala već pri prvom spominjanu i koja nas je podržala u korištenju Mouse Mischiefa.

Želja nam je da od jeseni u nastavi počnemo koristiti ovaj vrlo zanimljivi dodatak, u skladu s čime smo izradili i pilot-projekt koji smo poslali Upravnom odjelu za prosvjetu Varaždinske županije koja uvijek prepoznaje inovativne programe u obrazovanju i podupire ih.

Uvod u programiranje – Microsoft Small Basic 1. dio

Gordana Sokol

Preuzimanje i instalacija

Small Basic je programski jezik iz Microsoftove radionice čija je prva verzija izašla u jesen 2008. godine. Od tada je ovaj „mali – veliki“ prošao mnoga sređivanja, popravljanja i dodavanja novih naredbi tako da je najnovija verzija 0.9. Možete je besplatno preuzeti sa stranica Microsoftovog download centra.

Nakon što u svom pregledniku otvorite mrežnu stranicu Microsoftovog Download centra, kliknite na poveznicu Download. Otvorit će se dijaloški okvir za preuzimanje datoteke u kojemu možete odabrati pokretanje datoteke ili spremanje na tvrdi disk svojeg računala. U oba slučaja će slijediti postupak preuzimanja datoteke. Nakon preuzimanja pokrenite postupak instalacije. Ukoliko ste datoteku spremili na računalo, pokrenite je dvostrukim klikom na datoteku SmallBasic.msi, a inače klikom na gumb Pokreni u dijaloškom okviru sigurnosnog upozorenja preglednika Internet Explorera. Pokrenut će se Microsoft Small Basic Setup pomoću kojeg ćete u nekoliko koraka instalirati ovaj programski jezik. Želite li Small Basic na nekom drugom od ponuđenih jezika, u dijaloškom okviru Custom Setup iz padajućeg popisa odaberite željeni jezični paket i nastavite s instalacijom.

Pogledaj cijeli album

Postupak preuzimanja i instalacije možete pogledati u videoisječku.

Nakon uspješnog preuzimanja i instalacije, Small Basic pokrećemo odabirom Start > Svi programi > Small Basic > Microsoft Small Basic.

Napomena: Slike za ovaj članak rađene su u neslužbenoj hrvatskoj inačici Small Basica. Nadamo se da će ona biti dostupna za preuzimanje s novom verzijom Small Basica.

Radno okruženje Small Basica

Mnogi ga hvale, neki ga kude, no naše je mišljenje da je idealan za djecu osnovnoškolskog uzrasta koja kreću s prvim koracima u programiranju.

Radno okruženje Small Basica sastoji se od tri osnovna dijela: alatne trake, okna za upis naredbi tzv. editora te radne površine.

Prilikom pisanja naredbi najprije ćete uočiti pomoć (Intellisense) koja vam predlaže naredbe i istovremeno u desnom dijelu prozora pokazuje detaljniji opis svake od njih. Po popisu predloženih naredbi lako se pomičete strelicama, a kad nađete pravu, dovoljno je pritisnuti tipku Enter i ona će se nalaziti u oknu za upis naredbi. Nakon što završite s pisanjem prvog dijela naredbe i stavite znak točke, Intellisense će odmah ponuditi naredbe koje pripadaju u tu grupu, a u desnom dijelu prozora vidjet ćete koje je vrijednosti potrebno zadati uz pojedinu naredbu.

 
Intellisense – uvijek dobrodošla pomoć

Želite li odmah upoznati grupe naredbi koje možete koristiti u Small Basicu, potražite ih na stranicama Small Basic API Reference.

Alatna traka je izuzetno jednostavna i podijeljena u nekoliko grupa. U grupi Datoteka nalaze se naredbe za stvaranje novog programa Novo (New), otvaranje programa Otvori (Open), spremanje Spremi i Spremi kao (Save i Save As).U grupi Mreža nalaze se naredbe Objavi (Publish) za objavljivanje programa na mreži te Uvesti (Import) za preuzimanje nečijeg programa s mreže. Nadalje, u grupi Međuspremnik nalaze se uobičajene naredbe za kopiranje, rezanje, lijepljenje, poništavanje i ponavljanje radnji. U posljednjoj se grupi nalaze naredba za pokretanje Pokreni (F5) (Run, (F5)) i naredba Graduate koja će vaš program napisan u Small Basicu izvesti u Microsoft Visual Basicu.

Nakon što smo upoznali radno okruženje ovog programa, možemo krenuti u avanturu otkrivanja velikih mogućnosti „malog“ Basica.

O programiranju

Prije nego krenemo s ozbiljnim programiranjem, objasnit ćemo nekoliko osnovnih pojmova. Što je, u stvari, program? Program je skup naredbi koje računalu govore što od njega očekujemo, odnosno što računalo točno mora učiniti. Kako bi računalo razumjelo što se od njega očekuje, naredbe moraju biti napisane na njemu razumljivom jeziku, takozvanom programskom jeziku. Small Basic je jedan od programskih jezika koje računalo razumije.

Program napisan u Small Basicu sastoji se od brojnih naredbi koje zapisujemo svaku u njen red, a svaka od njih ima točno definiranu sintaksu. Za razliku od starije programske braće poput QBasica, Pascala, C++ i sl., Small Basic pruža trenutnu pomoć kod pisanja naredbi, tzv. Intellisense. Stoga nije potrebno pamtiti potpune nazive svih naredbi, već će biti dovoljno znati prvih nekoliko slova kojima započinje naredba, a Intellisense će se pobrinuti za ostalo.

Naredbe za ispis podataka

U upoznavanje naredbi najlogičnije je krenuti s naredbama za ispisivanje podataka. Stoga, ukoliko još niste, pokrenite Small Basic i upišite sljedeći program:

TextWindow.WriteLine(”Ovo je moj prvi program”)

Prvi program

Radi se o vrlo jednostavnom programu koji sadrži samo jednu naredbu i ispisuje rečenicu ”Ovo je moj prvi program”. No, pogledamo li bolje ovu naredbu, lako ćemo uočiti da se ona može rastaviti na tri manja dijela.

Tekstualni prozor s izlaznim rezultatima prvog programa

Prvi dio, TextWindow, označava da će se zadana naredba izvršiti u tekstualnom prozoru. Unutar ove klase možete koristiti mnoge naredbe. Jedna od njih je i naredba WriteLine koja ispisuje zadani tekst ili broj u tekstualnom prozoru te nakon završenog ispisa sljedeći ispis započinje u novom redu. Da biste ispisali tekst, potrebno ga je navesti unutar navodnih znakova, dok navodni znakovi nisu potrebni za ispis broja. Primjerice, naredba TextWindow.WriteLine(123) će ispisati broj 123.

Write je naredba vrlo slična naredbi WriteLine. Razlika između njih je u tome što Write sljedeći ispis započinje odmah nakon prethodnog, u istom retku.

Ove dvije naredbe možemo i kombinirati. Primjerice, želite li ispisati izraz poput „123+321=“ te nakon ispisa prijeći u novi red, morat ćete upotrijebiti sljedeće naredbe:

TextWindow.Write(123)
TextWindow.Write(“+”)
TextWindow.Write(321)
TextWindow.WriteLine(“=”)

Ovo je samo primjer kako možemo kombinirati naredbe Write i WriteLine. Isti izraz mnogo jednostavnije možemo ispisati i uz pomoć samo jedne WriteLine naredbe na sljedeći način: TextWindow.WriteLine(123 + “+” + 321 + “= “). Primijetite da smo ovdje upotrijebili kombinaciju ispisivanja brojeva koji ne trebaju biti navedeni unutar navodnih znakova i teksta koji se nalazi unutar znakova. Nadalje, Small Basic kao znak spajanja koristi znak + (plus) koji nije naveden unutar navodnih znakova.

Nakon naredbi za upis podataka logičkim slijedom potrebna nam je naredba pomoću koje ćemo očistiti tekstualni prozor – Clear koja se također nalazi među naredbama klase TextWindow.

Kako biste obrisali sav sadržaj koji ste ispisali u tekstualnom prozoru, dovoljno je da upišete naredbu: TextWindow.Clear().

Spremanje programa

Za spremanje programa koristimo naredbe s alatne trake Spremi i Spremi kao (Save i Save As). Naredbu Spremi upotrijebit ćemo kod prvog spremanja programa. Nakon što mišem kliknete na Spremi, otvorit će se dijaloški okvir Spremi kao. U okviru Spremi u: odaberite mapu u koju ćete spremiti program, a u okviru Naziv datoteke: upišite naziv programa i kliknite na Spremi. Datoteke napisane u Small Basicu prepoznajemo po nastavku .sb. Ukoliko program želite naknadno spremiti na neko drugo mjesto ili mu samo promijeniti ime, upotrijebite naredbu Spremi kao.

Dijaloški okvir Spremi kao

Tekstovi i pozadine u boji

Kako bismo se još malo zabavili i poigrali sa Small Basicovim mogućnostima ispisa podataka, crno-bijelom svijetu dodat ćemo i malo boje. Imamo dvije mogućnosti:

• promijeniti boju pozadine teksta ili
• promijeniti boju samog teksta.

Naravno, ove dvije mogućnosti prema želji možemo i kombinirati. Kako bismo promijenili boju pozadine, upotrijebit ćemo naredbu iz klase TextWindow, BackgroundColor te joj pridružiti vrijednost boje koju želimo, primjerice žutu, odnosno Yellow. Naš program sada čine sljedeće naredbe:

TextWindow.BackgroundColor=”Yellow”
TextWindow.WriteLine(“Evo i malo boje!”)

Kao što smo već rekli, možemo promijeniti i boju teksta. U tu svrhu upotrijebit ćemo naredbu ForegroundColor koja se također nalazi u klasi TextWindow. Naredba koja mijenja boju teksta u crveno ima oblik: TextWindow.ForegroundColor=”Red”. U našem primjeru upotrijebili smo crvenu boju (Red).

U obje naredbe važno je da naredbi znakom jednakosti pridružimo vrijednost boje, engleski naziv naveden unutar navodnih znakova. Naredbe kojima mijenjamo boju teksta i pozadine možemo upotrebljavati kombinirano unutar jednog programa. Programske kodove primjera nekoliko takvih programa pogledajte na sljedećim poveznicama:

Primjer 1. (.sb / .exe)
Primjer 2. (.sb / .exe)
Primjer 3. (.sb / .exe)
Primjer 14. (.sb / .exe)

Napomena: Spremite primjere na svoje računalo pa ih otvorite pomoću Small Basica.

Kodovi programa u Small Basicu i Kodovi programa Word dokument.

Nazive boja koje možemo upotrijebiti za tekst i pozadine nalaze se u sljedećoj tablici.

Black	Blue
Cyan	Gray
Green	Magenta
Red	White
Yellow	DarkBlue
DarkCyan	DarkGray
DarkGreen	DarkMagenta
DarkRed	DarkYellow

Naslov tekstualnog prozora i još neke sitnice

U prethodnim primjerima upotrijebili smo još dvije naredbe iz klase TextWindow. Riječ je o naredbi Title pomoću koje ćemo našem tekstualnom prozoru promijeniti naslov. Za zadavanje naslova tekstualnom prozoru upotrijebite naredbu TextWindow.Title te joj pridodajte neki tekst pomoću znaka jednakosti i navodnih znakova na sljedeći način: TextWindow.Title=”Naslov prozora”.

Druga naredba je PauseWithoutMessage() koja će prilikom izvođenja programa sakriti tekst Press any key to continue… koji se ispisuje na dnu tekstualnog okvira, sve dok korisnik ne pritisne neku tipku.

I na kraju ovog dijela još jedna sitnica. Prilikom pisanja programa vrlo često ćete imati potrebu da u sam kôd programa ubacite neki komentar, primjerice objašnjenje neke naredbe ili objašnjenje što i kako radi sljedeći dio programskog koda. Upravo ovakve komentare možete pronaći i u našim primjerima programa. Prepoznat ćete ih po ukošenim slovima zelene boje i jednostrukom navodniku na početku retka. Jednostruki navodnik Small Basicu naznačuje da se radi o nečemu što nije dio programskog koda i što može preskočiti prilikom izvršenja programa.

Rad s varijablama i grananja programa – Microsoft Small Basic 2. dio

Gordana Sokol

Upisivanje podataka i rad s varijablama

Programima pravu čar daje mogućnost interakcije s korisnicima. Da bismo to mogli postići, trebamo upotrijebiti varijable. Za razliku od mnogih drugih programskih jezika, u Small Basicu nije potrebno deklarirati varijable, nego samo postaviti njihovu vrijednost što ga čini vrlo zgodnim za početnike u programiranju.

U nastavku ćemo upoznati naredbe koje omogućuju upis podataka s tipkovnice, tj. interakciju s korisnikom programa. Radi se o naredbama Read() i ReadNumber() koje se nalaze u klasi TextWindow.

Naredba Read() računalu zadaje da pričeka dok korisnik nešto ne upiše i pritisne tipku Enter. Dakle, naredba učitava tekst upisan u tekstualnom prozoru, a da bi prihvatila unos, treba pritisnuti tipku Enter. Kako radi ova naredba, pogledajte na jednom jednostavnom primjeru iz naše kolekcije Primjer 2.1 (.sb / .exe).

Želite li saznati koja je omiljena boja korisnika programa, možete ga zamoliti da upiše njeno ime te nakon toga ispisati poruku o kojoj se boji radi. Pogledajmo kako to možemo učiniti:

TextWindow.Write(“Upišite ime svoje omiljene boje: “)
ImeBoje = TextWindow.Read()
TextWindow.WriteLine(ImeBoje + ” je vaša omiljena boja!”)

Primjer programa u kojemu je upotrijebljena naredba Read()

Naredbu TextWindow.Write() nećemo posebno objašnjavati jer smo se njome bavili u 1. dijelu. Ono što je ovdje novina je druga linija programskog koda: ImeBoje = TextWindow.Read(). U ovoj programskoj liniji riječ ImeBoje predstavlja varijablu kojoj će se naredbom TextWindow.Read() pridodati tekst upisan u tekstualnom prozoru. Ukratko ćemo objasniti što je to varijabla. Varijabla je mjesto za privremeno pohranjivanje vrijednosti koje ćemo naknadno koristiti u programu, a imenujemo ih kako bismo ih lakše prepoznali. Prilikom imenovanja varijabli treba pripaziti na sljedeće:

1. Ime varijable mora započeti slovom i ne smije se podudarati s ključnim riječima Small Basica poput If, For, Then i sl.
2. Ime može biti sastavljeno od svih slova, znamenaka i donjih crtica.
3. Može biti proizvoljne dužine i bilo bi poželjno da opisuje svoju namjeru, primjerice SumaBrojeva, PrviPribrojnik, AritmetičkaSredinaBrojeva i sl.

Za razliku od većine drugih programskih jezika, u Small Basicu nije potrebno deklarirati varijable, već im je dovoljno samo postaviti vrijednost, a u imenima je dozvoljeno korištenje dijakritičkih znakova. Zgodno je i da će nakon imenovanja Small Basic prepoznati varijablu i kod njene iduće upotrebe ponuditi njen automatski upis u okviru Intellisense 🙂. Stoga nemojte izbjegavati dulje nazive varijabli, ponekad je dobro da opišete namjenu varijable kako bi se i drugi korisnici lakše snašli u vašem programu.

Varijable na dohvatu ruke u pomoći koju pruža Intellisense

Pogledajte još jedan jednostavan primjer s upotrebom varijable za upis podataka, Primjer 2.2. (.sb / .exe)

Napomenut ćemo da i kod ispisivanja sadržaja u tekstualnom okviru možemo proizvoljno kombinirati tekst i vrijednosti varijable. Prilikom uređivanja ispisa valja pripaziti na to da tekst koji želite ispisati navodite unutar navodnih znakova, dok je za ispis vrijednosti varijable dovoljno navesti njeno ime. Kombinirate li ispis teksta i varijable zajedno, za spajanje upotrijebite znak “+”.

Osim s tekstom, u Small Basicu jednostavno radimo i s brojevima. Kao što smo u varijablu pohranjivali tekst, tako u nju možemo pohraniti i brojeve. Primjerice, želimo li zbrojiti brojeve 10 i 20, možemo jednostavno upisati:

zbroj = 10 + 20
TextWindow.WriteLine(zbroj)

No, varijable možemo upotrijebiti i na sljedeći način: najprije im pridružimo željenu vrijednost, a zatim ih koristimo prilikom zbrajanja:

prvi_pribrojnik = 10
drugi_pribrojnik = 20
zbroj = prvi_pribrojnik + drugi_pribrojnik
TextWindow.WriteLine(zbroj)

Uočite da u oba primjera brojevi nisu navedeni unutar navodnih znakova pa zaključujemo da su navodni znakovi potrebni samo kod ispisa teksta dok ih za brojeve ne trebamo. Nadalje, za računsku operaciju zbrajanja upotrijebili smo operator znak “+”. Slično tome, za oduzimanje ćemo upotrijebiti “-“, za množenje “*” a za dijeljenje znak “/”.

Ovo su samo osnovne matematičke operacije. Nađete li se u situaciji da zatrebate neke složenije matematičke funkcije, potražite ih u klasi Math.

 

Napredne matematičke funkcije
možete pronaći u klasi Math

Budući da smo upoznali osnovne računske operacije koje koristi Small Basic, pogledajmo kako ćemo upisati brojeve te ih pridružiti nekoj varijabli. Upotrijebit ćemo naredbu ReadNumber() koja čeka da korisnik upiše broj i pritisne tipku Enter. Ukoliko korisnik pokuša upisati neki znak koji nije znamenka, program ga neće prihvatiti kao ulaznu vrijednost varijable. S ovako postavljenim vrijednostima varijabli možete izvoditi sve osnovne i napredne matematičke operacije.

Kako izgleda program koji traži unos nekog broja te uneseni broj koristi u daljnjoj obradi, pogledajte u primjerima.

Primjer 2.3 (.sb / .exe)
Primjer 2.4 (.sb / .exe)
Primjer 2.5 (.sb / .exe)
Primjer 2.6 (.sb / .exe)
Primjer 2.7 (.sb / .exe)

 
Primjer programa – unos brojčane vrijednosti

Naredbe grananja

Sigurno ste već čuli za priču o mački i mišu, odnosno problemu kako mačku, koja se nalazi u malom kavezu, preseliti u veći kavez u kojem stanuje miš, a da mačka ne pojede miša. Zvuči komplicirano? No, kao i svaki drugi problem, i ovaj je moguće riješiti. Potrebno je samo zadovoljiti jedan osnovni uvjet: mačka i miš ni u jednom se trenutku ne smiju naći zajedno u istom kavezu. Baš kao i u svakodnevnom životu, i u programima se neke stvari događaju samo ako se ispune postavljeni uvjeti.

Svi dosadašnji programi koje smo napisali u Small Basicu izvršavali su naredbe redom kojim su bile navedene. Za rješavanje većine problema to neće biti dovoljno. U programiranju, kao i u svakodnevnom životu, neke će se naredbe izvršiti samo ako se ispune zadani uvjeti.

Naredbe pomoću kojih možemo kontrolirati tijek programa su one za grananje programa. U Small Basicu za grananje programa koristimo naredbu IF i koristit ćemo je kada, ovisno o postavljenom uvjetu, trebamo izvršiti određenu naredbu ili određeni niz naredbi.

Small Basic nudi dva oblika If…Then naredbe. Prvi oblik naredbe If…Then je sljedeći:

If (uvjet) Then
naredbe
EndIf.

Zadani uvjet mora biti logičkog tipa i smješten unutar zagrada, dok je odgovor na postavljeni uvjet ili istinit ili lažan. Ukoliko je postavljeni uvjet istinit, izvršit će se naredbe koje slijede iza Then i nastavit će se izvršavanje prve naredbe koja slijedi iza naredbe If…Then. Ukoliko uvjet nije istinit, prelazi se na izvršavanje sljedeće programske naredbe. Napomenut ćemo da svaka If naredba obavezno završava ključnom riječi EndIf.

Ovaj oblik If naredbe grafički možemo prikazati ovako:

                                                                                           Primjer jednostavne If …Then naredbe

Primjer izlaznih rezultata

Pogledajmo kako to izgleda na primjeru programa za uspoređivanja dvaju brojeva. Program uspoređuje dva unesena broja, ispituje koji je od njih veći te ispisuje odgovarajuću poruku.

Kako bismo mogli uspoređivati brojeve, upotrijebit ćemo dvije varijable: prvi i drugi. Nakon što varijablama pridružimo vrijednosti, upotrijebit ćemo dvije If naredbe:

If (Prvi>Drugi) Then
TextWindow.WriteLine( Prvi +” > ” +Drugi)
EndIf
If (Prvi < Drugi) Then
TextWindow.WriteLine(Prvi +” < ” +Drugi)
EndIf

Prilikom ispitivanja uvjeta upotrijebili smo operatore uspoređivanja > i < . Ovo nisu jedini operatori jer, slično kao u matematici, u Small Basicu možemo upotrijebiti i ostale:

Naredbu If…Then mnogo češće ćemo upotrebljavati u obliku If…Then…Else, odnosno:

If (uvjet) Then
naredba_1
Else
naredba_2
EndIf

U ovom obliku izvršava se naredba_1 ukoliko je postavljeni uvjet istinit, odnosno naredba_2 ako je postavljeni uvjet lažan. Grafički je možemo prikazati na sljedeći način:

 
                                                                                               Primjer jedne If…Then…Else naredbe

Prethodni primjer možemo riješiti i pomoću jedne If…Then…Else naredbe na sljedeći način:

If (Prvi > Drugi) Then
   TextWindow.WriteLine( Prvi +” > ” +Drugi)
Else
   TextWindow.WriteLine(Prvi +” < ” +Drugi)
EndIf

Složena If naredba

Naš program ima jedan mali nedostatak. Što je s jednakim brojevima? Kako bismo riješili zadatak u potpunosti, morat ćemo provjeriti još jedan uvjet. No, umjesto da upotrijebimo još jednu zasebnu If naredbu, upotrijebit ćemo složeni If na sljedeći način:

If (prvi > drugi) Then
   TextWindow.WriteLine( prvi +” > ” +drugi)
Else
   If (prvi < drugi) Then
    TextWindow.WriteLine(prvi +” < ” +drugi)
    Else
      TextWindow.WriteLine(prvi +” = ” +drugi)
    EndIf
EndIf

Primjer je riješen pomoću složene If naredbe

Još nekoliko primjera upotrebe If naredbe potražite u primjerima (Primjer 2.8. do Primjer 2.15.).

Primjer 2.8 (.sb / .exe)
Primjer 2.9 (.sb / .exe)
Primjer 2.10 (.sb / .exe)
Primjer 2.11 (.sb / .exe)
Primjer 2.12 (.sb / .exe)
Primjer 2.13 (.sb / .exe)
Primjer 2.14 (.sb / .exe)
Primjer 2.15 (.sb / .exe)

Napomenut ćemo da su u primjerima objašnjene i još neke naredbe iz klase Math i klase Clock kao i upotreba logičkih operatora.

Primjer 2.8. do primjera 2.15http://static.slidesharecdn.com/swf/doc_player.swf?doc=primjer2-8-doprimjer2-15-100616084026-phpapp02&stripped_title=primjer28-do-primjer215

View more documents from Pogled kroz prozor.

Logički operatorihttp://static.slidesharecdn.com/swf/doc_player.swf?doc=logikioperatori-100616084013-phpapp01&stripped_title=logiki-operatori

View more documents from Pogled kroz prozor.

Rješenje problema selidbe mačke i miša iz uvodnog primjera pogledajte u sljedećoj prezentaciji.

Problem mačke i mišahttp://static.slidesharecdn.com/swf/ssplayer2.swf?doc=problemmackeimisa-100619095248-phpapp01&stripped_title=problem-make-i-mia

View more presentations from Pogled kroz prozor.

Programske petlje i potprogrami – Microsoft Small Basic 3.dio

Gordana Skol

Dosad smo rješavali jednostavne probleme u kojima se svaki dio ponavljao samo jednom ili nijednom, ovisno o postavljenom uvjetu. No, u rješavanju programskih problema često je više puta potrebno ponoviti neki dio programa, odnosno slijed naredbi. Upisivanje slijeda naredbi koje se ponavljaju ponekad je vrlo dosadan i mukotrpan posao. Možemo ga olakšati upotrijebimo li naredbe koje omogućavaju ponavljanje slijeda naredbi određeni broj puta ili do ispunjenja zadanog uvjeta. Ovakve naredbe pronalazimo u svim programskim jezicima, a nazivamo ih petlje.

U Small Basicu ćemo vas upoznati s dvije petlje, naredbom For…EndFor i naredbom While…EndWhile.

For petlja

For petlju ćemo koristiti kada unaprijed znamo koliko puta treba izvršiti odgovarajući dio programa. Primjerice, ukoliko želimo ispisati prvih dvadeset prirodnih brojeva, napisat ćemo:

For i = 1 To 20
     TextWindow.WriteLine(i)
EndFor

U petlji koristimo varijablu “i” kojoj dodjeljujemo početnu i završnu vrijednost. Prolaskom kroz petlju računalo će povećati vrijednost zadane varijable i izvršiti naredbe koje se nalaze između ključnih riječi For i EndFor. U našem slučaju računalo će ispisati redom brojeve od 1 do 20.

 
Primjer programa s For petljom

U mnogim slučajevima vrijednost varijable neće rasti uvijek za jedan. Primjerice, kod ispisivanja samo neparnih brojeva, vrijednost varijable “i” će se povećavati za 2. Kako bismo to postigli, For petlji treba dodati jedan dodatak, takozvani korak petlje. Korak petlje dodajemo na sljedeći način:

For i = 1 To 20 step 2
     TextWindow.WriteLine(i)
EndFor

Pomoću koraka petlje, ključna riječ Step, možemo odrediti bilo koje povećanje pa čak i negativno. Negativno ćemo povećanje (primjerice, od -1) upotrijebiti u zadacima kad želimo da računalo broji unatrag – recimo pri ispisivanju brojeva od najvećeg do najmanjeg.

For i = 20 To 1 Step –1
     TextWindow.WriteLine(i)
EndFor

Primjer zadatka u kojemu se vrijednost varijable
u For petlji povećava za 2 i smanjuje za 1

While petlja

While petlju ćemo koristiti kada unaprijed nećemo znati koliko puta se treba izvršiti neka naredba ili niz naredbi. Ova će petlja izvršavati sve navedene naredbe dok je postavljeni uvjet istinit, odnosno završiti izvođenje naredbi i predati kontrolu sljedećoj naredbi kada postavljeni uvjet postane lažan. Važno je napomenuti da treba osigurati da uvjet postavljen unutar petlje jednom mora postati lažan kako se ne bismo našli unutar tzv. beskonačne petlje.

Zadatak koji se izvodi beskonačno

Pogledajmo jednostavan primjer While petlje:

broj = 150
While (broj > 1)
         TextWindow.WriteLine(broj)
         broj = broj / 2
EndWhile

Program dijeli zadani broj s brojem 2 te ispisuje rezultat dijeljenja sve dok je rezultat veći od 1. Kao što vidimo iz primjera, postavljeni uvjet ispituje se na početku petlje i, ukoliko je uvjet istinit, izvršavaju se naredbe koje se nalaze između ključnih riječi While i EndWhile.

Pomoću ove dvije petlje riješit ćemo mnoge matematičke, ali i druge zadatke poput određivanja djelitelja broja.

Grafički prikaz While petlje

Još neke primjere u kojima se upotrebljavaju For i While petlja potražite među primjerima (Primjer 3.1. do Primjer 3.8.).

Primjer 3.1. (.sb / .exe)
Primjer 3.2. (.sb / .exe)
Primjer 3.3. (.sb / .exe)
Primjer 3.4. (.sb / .exe)
Primjer 3.5. (.sb / .exe)
Primjer 3.6. (.sb / .exe)
Primjer 3.7. (.sb / .exe)
Primjer 3.8. (.sb / .exe)

Rad s potprogramima

Jedan od vrlo čestih načina rješavanja programskih problema, posebno onih kompliciranijih u kojima je potrebno više puta ponoviti isti niz naredbi, je dijeljenje problema na manje i jednostavnije probleme. Na ovaj način lakše ćemo riješiti vrlo složene probleme, izbjeći nepotrebna ponavljanja pisanja istih nizova naredbi, a naši programi će biti pregledni i razumljivi. Programi će biti pogodniji za daljnje uređivanje, testiranje i, ukoliko je potrebno, popravljanje.
Ove male i jednostavnije programe koji se upotrebljavaju u gotovo svim programskim jezicima nazivamo potprogramima.

Potprogram je dio programskog koda koji se nalazi unutar većeg programa, a obično izvršava neku specifičnu zadaću i može se pozvati iz bilo kojeg dijela programa. U Small Basicu potprogram dolazi između ključnih riječi Sub i EndSub. Iza ključne riječi Sub dolazi naziv potprograma i pomoću naziva NazivPotprograma() pozivamo potprogram na izvršenje unutar glavnog programa. Napomenut ćemo da su zagrade „()“ potrebne kako bi računalo znalo da želimo izvršiti program.

 

Na slici pogledajte primjer programa u kojemu se koristi potprogram koji nam daje trenutno sistemsko vrijeme iskazano u obliku 19:34:45 (odnosno sat:minuta:sekunda).

 
Primjer upotrebe potprograma za
ispisivanje sistemskog vremena

Pomoću ove naredbe ispisat ćemo vrijeme. Kako svaki potprogram započinjemo ključnom riječju Sub iza koje slijedi naziv potprograma dok potprogram završavamo ključnom riječju EndSub, naš potprogram će izgledati ovako:

Sub PrintTime
       TextWindow.Write(Clock.Time)
EndSub

Kako bismo potprogram pozvali na izvršenje unutar programa, dovoljno je napisati PrintTime(). U našem programu to izgleda ovako:

TextWindow.Write(“Sada je točno: “)
PrintTime()
TextWindow.WriteLine(” sati.”)

Potprograme ćemo ponekad morati pozivati i unutar petlji. U tim slučajevima izvršavat će se isti niz naredbi, ali s drukčijim vrijednostima u jednoj ili više varijabli. Primjerice, neka potprogram pod nazivom ProvjeriPrim provjerava i utvrđuje je li zadani broj prost. Ako napišemo program koji korisniku omogućuje unos broja, pomoću tog potprograma možemo utvrditi je li uneseni broj prosti broj. Potprogram ProvjeriPrim prihvaća vrijednost varijable broj i pokušava je podijeliti s manjim brojevima. Ako nakon dijeljenja vrijednosti varijable broj s nekim brojem nema ostatka, vrijednost varijable broj nije prosti broj. Tada potprogram varijabli jePrim dodjeljuje vrijednost “False“, laž, i završava izvođenje. Ako broj nije djeljiv niti s jednim manjim brojem, vrijednost varijable jePrim ostaje “True“, istina, što znači da je broj prost.

Jeste li upisali prim broj ili ne?

Rješenje ovog i mnoštva drugih primjera u kojima su upotrijebljeni potprogrami potražite među našim primjerima.

Primjer 3.9. (.sb / .exe)
Primjer 3.10. (.sb / .exe)
Primjer 3.11. (.sb / .exe)
Primjer 3.12. (.sb / .exe)
Primjer 3.13. (.sb / .exe)
Primjer 3.14. (.sb / .exe)
Primjer 3.15. (.sb / .exe)

Na kraju ćemo napomenuti da varijablama koje upotrebljavamo unutar programa možemo pristupiti i koristiti ih i u programu i u potprogramima. Primjerice, ukoliko unutar jednog programa u više navrata moramo pronaći veći od dva broja, za njihovo uspoređivanje upotrijebit ćemo potprogram u kojemu ćemo koristiti iste varijable. Primjer takvog programa pogledajte na slici.

Program za uspoređivanje brojeva s primjerom izlaznog rezultata. Uočite da se varijabla max koristi i unutar i izvan potprograma.

Grafički prozor i kornjačina grafika – Microsoft Small Basic 4. dio

Dosad su se svi naši programi izvodili u tekstualnom prozoru Small Basica. U ovom nastavku upoznat ćemo vas grafičkim prozorom, njegovim mogućnostima i kornjačinom grafikom. Da, dobro ste pročitali: u Small Basicu, baš kao i u Logu, možemo crtati pomoću kornjače :-).

Small Basic uistinu pruža izvrsnu podršku za rad s grafikom. Grafički prozor pokrećemo naredbom GraphicsWindow.Show(), jednom od dvadesetak kontrola Small Basica. Radi se o kontroli kojom započinjemo bilo kakav rad s grafikom. Sadrži mnoštvo naredbi koje možete vidjeti u okviru Intellisense kad upišete naredbu GraphicsWindow te nakon nje stavite točku. Ukoliko želite pogledati sve naredbe koje se nalaze u ovoj kontroli, potražiti ih na stranicama Small Basic API Reference.

Naredbe u kontroli GraphicsWindow potražite u okviru Intellisense      Grafički prozor pokrenut pomoću naredbe GraphicsWindow.Show()

Oblikovanje grafičkog prozora

Prije nego krenemo s rješavanjem grafičkih problema, pogledajmo kako se dodatno može oblikovati grafički prozor. Small Basic omogućuje da svaki grafički prozor prilagodimo svojim potrebama: možemo odrediti veličinu prozora, odnosno njegovu širinu i visinu. Za podešavanje veličine, širine i visine prozora koristimo dvije naredbe iz klase GraphicsWindow – Width i Height. Pogledajmo sljedeći primjer:

GraphicsWindow.Width = 320
GraphicsWindow.Height = 200.

Ove dvije naredbe zadaju grafički prozor veličine 320 x 200. Nadalje, prozoru pomoću naredbe GraphicsWindow.BackgroundColor možemo zadati i pozadinsku boju. Naredbi treba pridružiti boju, njen engleski naziv, ili heksadecimalni kôd boje. Primjerice:

GraphicsWindow.BackgroundColor = "#FFC0CB"
ili
GraphicsWindow.BackgroundColor = "Yellow".

Ukoliko vas zanima potpuna lista naziva boja koje možete upotrijebiti u Small Basicu, potražite je na portalu „Suradnici u učenju“ među materijalima o Small Basicu.

Uz određivanje veličine i pozadinske boje prozora, grafičkom prozoru možete dodijeliti i naziv pomoću naredbe Title. I ova naredba dolazi u klasi GraphicsWindow te ima sintaksu GraphicsWindow.Title = "Moj prvi grafički prozor". Spojimo li sve ove naredbe u jedan program, lako možemo oblikovati grafički prozor poput ovog na slici.

 

 

Program kojim oblikujemo grafički prozor žute boje

Grafički prozor i geometrijski likovi

Nakon što postavimo grafički prozor, unutar njega možemo crtati geometrijske likove, tekst i slike. U nekoliko sljedećih primjera upoznat ćemo vas s crtanjem raznih geometrijskih likova. Krenut ćemo od crte za čije crtanje ćemo upotrijebiti naredbu GraphicsWindow.DrawLine(x1, y1, x2, y2) u kojoj x1, y1 predstavljaju x i y koordinate početne točke, a x2 i y2 koordinate završne točke kojima je crta određena. Važno je napomenuti da se koordinatna točka (0,0), odnosno ishodište ovog sustava, nalazi u gornjem lijevom kutu. Stoga, prilikom određivanja mjesta lika koji crtate, imajte na umu da je ishodište grafičkog prozora smješteno u gornjem lijevom kutu prozora.

 

Primjer programa pomoću kojeg smo nacrtali crte koje se sijeku

Sljedeća zanimljiva grafička naredba je GraphicsWindow.PenColor pomoću koje mijenjamo boju crte. Kako biste promijenili boju crte, naredbi pridružite vrijednost neke boje. Primjerice, želite li nacrtati crvenu crtu, upotrijebite naredbu GraphicsWindow.PenColor = "Red". Za promjenu boje također upotrebljavamo engleske nazive. No, umjesto naziva boja, možemo koristiti i web-notaciju za boje (#RRGGBB). Primjerice, #FF0000 označava crvenu boju, #FFFF00 žutu itd.

Pogledajmo kako to izgleda na jednom jednostavnom primjeru u kojemu ćemo nacrtati dvije prekrižene crte. Program na svijetloplavoj pozadini prozora crta crvenu i tamnoplavu crtu.

Nakon boje crta, bilo bi zgodno promijeniti i njihove debljine. Za promjenu debljine crte kojom crtamo upotrijebit ćemo naredbu GraphicsWindow.PenWidth te joj pridružiti vrijednost debljine. Napominjemo da je zadana vrijednost debljine crte 1, a što veći broj zadamo, to će crta biti deblja. U primjeru na slici postavili smo debljinu crte na 10.

Naredbe PenWidth i PenColor mijenjaju olovku kojom crtamo. One ne samo što utječu na crte koje crtamo, već utječu i na sve likove nacrtane nakon njihova zadavanja. Stoga, ukoliko želite u nastavku svog programa crtati zadanim vrijednostima olovke, morat ćete ih vratiti na njih.

 
Crtamo crte u boji                                                                   Crte mijenjaju debljinu

Pogledajmo primjer u kojemu ćemo uz upotrebu samo jedne For petlje nacrtati niz plavih crta različitih debljina. Debljine crta kretat će se od 1 do 15.

GraphicsWindow.BackgroundColor = "LightBlue"
GraphicsWindow.Width = 320
GraphicsWindow.Height = 400
GraphicsWindow.PenColor = "DarkBlue"
For i = 1 To 15
GraphicsWindow.PenWidth = i
GraphicsWindow.DrawLine(i * 20, 20, i * 20, 380)
EndFor

Crtanje geometrijskih likova

Uz crte, u grafičkom prozoru Small Basica možemo crtati i nekoliko geometrijskih likova: pravokutnike, kvadrate, elipse i krugove. Za crtanje ovih likova koristit ćemo samo dvije naredbe – DrawRectangle i DrawEllipse. Želimo li nacrtati pravokutnik, upotrijebit ćemo naredbu GraphicsWindow.DrawRectangle(x, y, width, height) gdje su x i y koordinate gornjeg lijevog kuta pravokutnika, width predstavlja širinu pravokutnika, dok je height njegova visina. Ukoliko zadamo jednaku visinu i širinu pravokutnika, nacrtat ćemo kvadrat.

Slično je i s elipsom. Elipsa je također zadana x i y koordinatama lijevog gornjeg kuta pravokutnika u koji je upisana zadana elipsa te širinom i visinom elipse, odnosno pravokutnika u koji je upisana. Ukoliko želimo nacrtati kružnicu, potrebno je navesti istu širinu i visinu pravokutnika u koji je upisana. Sljedeći niz naredbi nacrtat će redom pravokutnik, kvadrat, elipsu i kružnicu.

GraphicsWindow.DrawRectangle(20, 20, 300, 60)
GraphicsWindow.DrawRectangle(60, 60, 200, 200)
GraphicsWindow.DrawEllipse(120, 80, 300, 60)
GraphicsWindow.DrawEllipse(80, 120, 200, 200)

 

Nacrtani likovi

Osim crtanja obruba geometrijskih likova, možemo crtati i ispunjene (engl. fill) likove. U tu svrhu koristit ćemo naredbe FillRectangle i FillEllipse. Za crtanje ispunjenih pravokutnika potrebna su četiri broja – prva dva predstavljaju x i y koordinate gornjeg lijevog kuta pravokutnika, treći određuje širinu pravokutnika, a četvrti njegovu visinu. Isto vrijedi i za crtanje ispunjene elipse.

Ove naredbe omogućuju izradu mnoštva zanimljivih crteža. U nastavku pogledajte još neke primjere naših grafičkih programa.

 
Primjeri ispunjenih i neispunjenih likova

Niz kvadrata                                       Koncentrične kružnice

 

Primjer 4.1. do primjera 4.11http://static.slidesharecdn.com/swf/doc_player.swf?doc=primjer4-1-doprimjer4-11-100616084029-phpapp02&stripped_title=primjer-41-do-primjera-411

View more documents from Pogled kroz prozor.

Primjer 4.1. (.sb / .exe)
Primjer 4.2. (.sb / .exe)
Primjer 4.3. (.sb / .exe)
Primjer 4.4. (.sb / .exe)
Primjer 4.5. (.sb / .exe)
Primjer 4.6. (.sb / .exe)
Primjer 4.7. (.sb / .exe)
Primjer 4.8. (.sb / .exe)
Primjer 4.9. (.sb / .exe)
Primjer 4.10. (.sb / .exe)
Primjer 4.11. (.sb / .exe)

Kornjačina grafika

Iako kornjačina grafika nije tipična za programske jezike poput Basica, Small Basic je u tome poseban. Kako je crtanje pomoću kornjače koja se kreće po grafičkom prozoru jedan od najboljih načina da se učenicima predoči izvršenje pojedine naredbe, primjerice Move Forward (pomakni se prema naprijed), kornjača i njena grafika su našle svoje mjesto i unutar Small Basica.

Small Basic nudi kontrolu Turtle u kojoj se nalaze brojne naredbe koje se mogu pozivati iz programa. Kako bismo započeli rad s kornjačom, moramo ju najprije prikazati na zaslonu. To radimo pomoću naredbe Turtle.Show() koja bi, u prijevodu s engleskog jezika, značila „pokaži kornjaču“. Nakon izvođenja ove naredbe, prikazat će se bijeli prozor u čijem se središtu nalazi kornjača. Ta će kornjača izvršavati naše naredbe i crtati sve što joj naredimo.

 
Prozor s kornjačom                                                  Kornjača je povukla crtu pomičući
                                                                               se naprijed za 100 piksela

Za rad s kornjačom često ćemo koristiti naredbu Move. Ova naredba prihvaća broj kao ulaznu vrijednost, a broj kornjači govori koliko daleko se mora pomaknuti. Primjerice, naredba Turtle.Move(100) pomiče kornjaču naprijed za 100 piksela i pritom, ukoliko je spuštena olovka kornjače, za sobom povlači crtu. 

Napomenut ćemo da, ukoliko koristimo naredbe za rad s kornjačom, nije potrebno navoditi naredbu Turtle.Show().

Slijede naredbe pomoću kojih ćemo zakretati kornjaču – desno i lijevo za 90 stupnjeva. U tu ćemo svrhu upotrijebiti TurnRight i TurnLeft. Također je možemo zakretati i za neki proizvoljan kut upotrebom naredbe Turn i upisivanjem broja stupnjeva za koliko jen želimo zakrenuti.

 

Naredbe za zakretanje kornjače

Ovo su osnovne naredbe za crtanje pomoću kornjače. U nastavku potražite primjere programskih kodova, zadatak u kojima su upotrijebljene naredbe kornjačine grafike. Ostale naredbe za rad s kornjačom potražite u prozoru Intellisense ili na stranicama Small Basic API Reference.

 

Cvijet nacrtan pomoću kružnica

Primjer 4.12. do primjera 4.16http://static.slidesharecdn.com/swf/doc_player.swf?doc=primjer4-12-doprimjer4-16-100616084049-phpapp01&stripped_title=primjer-412-do-primjera-416

View more documents from Pogled kroz prozor.

Primjer 4.12. (.sb / .exe)
Primjer 4.13. (.sb / .exe)
Primjer 4.14. (.sb / .exe)
Primjer 4.15. (.sb / .exe)
Primjer 4.16. (.sb / .exe)