Bolji i sigurniji internet za djecu i mlade

Broj 58, veljača 2014.
ISSN 1848-2171

Zahvaljujemo svima koji su se odazvali našem pozivu i aktivno uključili u nacionalnu kampanju „Sigurniji internet za djecu i mlade“. Odaziv učenika, učitelja, nastavnika, roditelja i javnosti je svake godine sve veći što pokazuje da smo zajednički uspjeli podići razinu svijesti o važnosti te teme za sve nas.

Ove godine imamo i EU IPA projekt “Sigurniji internet za djecu” u kojem sudjeluju škole OŠ “Mladost”, Osijek, OŠ “Mato Lovrak”, Nova Gradiška, OŠ Gripe, Split, OŠ Popovača i OŠ Veliki Bukovec koje su o sigurnijem internetu pričale u Saboru te vrlo dinamično obilježile Dan sigurnijeg interneta.

Čestitke svima koji su se uključili na bilo koji način, drago nam je da nas je svake godine sve više.

Ovaj broj Pogleda je peti po redu metodički priručnik Kako poučavati primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta pa smo do sad prikupili već 73 primjera dobre prakse, koje možete pročitati u Pogledu kroz prozor (veljača 2013., veljača 2012., veljača 2011., veljača 2010.) ili na portalu ucitelji.hr.

Evo što su nam kolege pripremile ovu godinu:

• Davorka Medvedović – Stvorimo bolji internet zajedno
• Natalija Golovrški – Osvješćivanje o sigurnosti na internetu
• Antonela Czwyk Marić – Učitelji matematike i fizike obilježili Dan sigurnijeg interneta zanimljivim online druženjem
• Ela Veža – Ima li smisla?
• Tomislav Ramljak – Međunarodni online kviz
• Martina Ivić – Što moraš napraviti kada se dogodi problem na internetu?
• Davor Pleše – Radionice sigurnosti
• Davor Šimić – Dan sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi „Gripe“ Split
• Željka Marković–Bilić – Različito o istom
• Marina Zember i Gordana Lohajner – Radionica „I ti si nasilnik?“
• Ivana Ružić – Sigurniji internet za djecu i mlade 2014. u I. OŠ Čakovec
• Iva Naranđa – Dan sigurnijeg interneta 2014. u II. Osnovnoj školi Čakovec
• Ivanka Švaljek – Obilježimo zajedno
• Sanja Pavlović Šijanović i Karolina Dvojković – Zajedno pod sloganom “Let’s create a better internet together”
• Kristina Novak – Sigurnost kroz radionice
• Maja Hižman – Sigurno „preko žice“
• Marijan Vuković – Internetska anketa
• Marina Gregić – Izvještaj o aktivnostima za Dan sigurnijeg interneta
• Vlasta Pavičić – Netovci
• Zdravka Milošić – Čovječe, stvorimo bolji internet!
• Marina Mirković – Dan sigurnijeg interneta u Požegi
• Sandra Dasenčić Eterović – Sigurna lepeza različitih radionica
• Violeta Odorčić – Online informacije za sigurnu prezentaciju
• Marijana Ivošević  – Sigurniji online svijet
• Mirta Šter – Nova pravila o prihvatljivom korištenju interneta
• Zehra Delić – Politika prihvatljivog korištenja interneta i mobilnih tehnologija
• Neven Košec – Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta
• Alan Belak – Edukativna igrica povodom Dana sigurnijeg interneta

Nadamo se da ste i u ovom broju Pogleda pronašli zanimljive i primjenjive ideje za nastavu. Ako već niste svakako ih iskoristite za poučavanje o sigurnosti na internetu. Radovi su već počeli stizati u našu novu galeriju za multimedijsku izložbu pa vas pozivamo da ih pogledate i objavite radove svojih učenika.

Lidija Kralj

Stvorimo bolji internet zajedno

Davorka Medvedović

Ove godine obilježili smo Dan sigurnijeg interneta na satu razrednika petog razreda, koji je održan baš tog dana, 11. veljače 2014.

Počeli smo uvodnom raspravom o tome što se na internetu smije, a što ne, a pritom su učenici iznosili svoja razmišljanja i iskustva. Nakon toga, potakla sam ih da pokušaju na internetu pronaći još više informacija, što su oni vrlo brzo i učinkovito učinili. Na kraju smo izradili plakate kojima ukratko prikazujemo opasnosti na internetu, kako biti siguran na internetu, a djeca su predložila da napravimo i plakat kojim ćemo dati nekoliko savjeta i roditeljima o tome kako mogu zaštititi svoju djecu.

Današnja djeca jako vole internet i nije me začudilo što su s oduševljenjem prihvatili ovu temu, ali iznenadila me ozbiljnost s kojom su pokušali osmisliti što bolje savjete za svoje vršnjake. Također, vrlo su ozbiljno raspravljali o tome kako većina roditelja ne zna što im djeca rade online, a misle da su u svojoj sobi na sigurnom.

Metoda razgovora učenicima je odgovarala, jer su mogli raspraviti o raznim problemima koji su ih možda mučili, a i naučiti nešto novo što bi trebali znati. Kod izrade plakata koristili su se sadržajima s interneta i pisanim materijalima koje sam im pripremila i bili su skloniji internetskim sadržajima nego tekstu na papiru. Mislim da ću sljedeći put izraditi i neke internetske materijale kako bi im bilo zanimljivije.

Učenici su svoja razmišljanja i zaključke mogli pisati rukom ili na računalu. Nekoliko ih se odlučilo izraditi multimedijalni uradak koji moramo još malo doraditi te ćemo ga prijaviti na izložbu multimedijskih radova.

Djeca zapravo vole istraživački način rada jer se razlikuje od uobičajenog, a zanimljivije im je i puno više nauče kad sami donose zaključke. Svakako preporučujem kolegama da pokušaju što više usmjeriti djecu na samostalno istraživanje određenih tema jer bolje upamte ono do čega su sami došli.

Slijede zaključci do kojih smo došli kroz raspravu:

Opasnosti interneta – upozorenja

• Ne vjeruj svemu što pročitaš na internetu!
• Uvijek bolje upoznaj osobu s interneta
• U laži su kratke noge! – ne izmišljaj o sebi kako bi se prikazao ljepšim ili boljim
• Telefon je prvi sljedeći korak! – nakon upoznavanja, prvo razgovaraj telefonom, ali iz javne govornice ili blokiraj broj na mobitelu
• Kada i ako ideš na sastanak, neka s tobom idu dvoje-troje prijatelja, a sastanak dogovori na javnom i prometnom mjestu.
• Povjeri se prijatelju i ostavi poruku!
• Nikada ne slijedi tu osobu na neko drugo mjesto i ne idi kući u njezinoj pratnji!
• U slučaju napada ili prijetnje nasiljem, podnesi prijavu policiji!
• Ne srami se ustrajati na iznesenim pravilima! – tvoja sigurnost je najvažnija
• Ne ponašaj se izazovno na internetu – možeš izazvati reakcije na koje nisi spreman/spremna!
• Ako shvatiš da te vreba ili maltretira poznanik s interneta, i to nakon što si odlučio/la s njim prekinuti svaki kontakt, potraži pomoć!
• Fotografije nemoj slati ljudima za koje nisi siguran/sigurna da li će ih upotrijebiti u zlonamjerne svrhe.
• Ne govori niti u koju školu ideš i kojim se sportom baviš ili protiv koga igrate sljedeći vikend, jer je i pomoću tih podataka lako doći do tebe.

Kako biti sigurni na internetu

• Ne daj se prevariti – na internetu ljudi mogu biti tko god žele.
• Ne služi se ružnim rječnikom.
• Ne upuštaj se u svađe i ne odgovaraj na uvrede.
• Ne odgovaraj kada netko kaže nešto zbog čega ti je neugodno ili što smatraš ružnim.
• Ako se osjećaš neugodno zbog nečijeg ponašanja, povjeri se odrasloj osobi
• Kada si na internetu, predstavljaj se svojim „imenom za internet“, a ne stvarnim imenom i prezimenom, ali pazi da ni izmišljeno ime nije provokativno za određenu skupini ljudi
• Ne troši sve svoje vrijeme na Internet
• Ne govori drugima: pravo ime, adresu stanovanja, naziv škole, imena roditelja, imena prijatelja, gdje roditelji rade, naziv sportskog kluba čiji si član, podatke o izviđačima, elektroničku adresu ili broj telefona prijatelja i poznanika – nevjerojatno je kako te lako netko može pronaći!
• Ako netko od tebe zatraži te podatke, nemoj odgovoriti i povjeri se prijatelju ili nekoj odrasloj osobi
• Ne razgovaraj telefonom s ljudima koje poznaješ samo s interneta, ne šalji im bilo kakve pošiljke, ne primaj od njih pošiljke i ne daj se nagovoriti na osobni susret, osim uz pristanak i/ili pratnju roditelja
• Ne objavljuj svoje fotografije i ne šalji ih nikome bez suglasnosti roditelja
• Ne objavljuj privatne podatke na osobnom profilu bez suglasnosti roditelja. U profilu ne objavljuj ono što bi moglo razljutiti nekoga ili izazvati ružan odgovor
• Na internetu postoje mjesta gdje ljudi međusobno razgovaraju o stvarima s kojima se mi ne slažemo ili jedni drugima pokazuju takve fotografije – ako vidiš tako nešto, klikni „Natrag“ i povjeri to odrasloj osobi
• Ne troši novac na internetu, osim uz pristanak roditelja
• Nikada ne govori nikome svoju lozinku, čak ni najboljem prijatelju
• Ne otkrivaj nikome podatke o kreditnoj kartici koju posjeduješ (ili svoju ili od roditelja)
• Ne prepisuj materijale koji su vlasništvo drugih ljudi, lažno ih prikazujući kao svoje
• Kada je riječ o važnim stvarima, ne pouzdaj se u savjete nepoznatih ljudi koje si upoznao/la na internetu
• Uvijek pitaj roditelje za dopuštenje prije nego se priključiš na Internet
• Ne laži o svojoj dobi samo zato da dobiješ pristup nekim stranicama na internetu
• Ne otvaraj elektroničke poruke nepoznatih ljudi i ne odgovaraj na njih
• Nikada ne šalji internetom fotografije nekome koga ne poznaješ, jer ih on/ona može proslijediti bilo kome ili bilo gdje
• Nikada ne traži da u stvarnom životu upoznaš nekoga koga poznaješ samo s interneta
• Čuvaj se loših ljudi na internetu ili ćeš sigurno nastradati
• Nikad ne vjeruj nikome kada ti kaže koliko godina ima. Čak i ako znaš da postavljaš pitanja na koja samo klinac može odgovoriti, to ne dokazuje da je određena osoba doista klinac, a ne odrasla osoba koja se pretvara
• Ako nešto krene po zlu, obrati se roditeljima ili odrasloj osobi od povjerenja
• Ako netko u tebi izaziva osjećaj neugode, ne razgovaraj s njim
• Zabavljaj se i ne shvaćaj ništa ozbiljno, osim ako ti netko prijeti i ti misliš da je ta osoba kadra prijeći s riječi na djela
• Drži se podalje od ljudi koji za nadimke uzimaju nazive alkoholnih pića ili droge, jer to uglavnom znači da se time i bave
• Ne dopusti da ti virtualni svijet zamijeni onaj stvarni
• Budi oprezan, budi oprezna, budite oprezni!!!

Kako roditelji mogu zaštititi svoju djecu

Mnogi roditelji još uvijek nisu svjesni da im dijete za računalom u svojoj sobi ne mora uvijek biti i na sigurnom. Kada su mali, uvijek paze da ne padnu, kada narastu žele upoznati njihove prijatelje u školi i izvan nje, kada krenu izlasci važno im je s kim idu i kamo idu. A što je s internetom? Zapravo bi roditelji mlađe djece svakako trebali imati djetetove pristupne podatke na društvenim mrežama te povremeno pregledati s kim se dijete i na koji način dopisuje, kakve fotografije objavljuje i slično. Pratite povijest pretraživanja i uključite programe roditeljske zaštite kako bi osigurali da djeca ne mogu pristupiti neprimjerenim sadržajima. I nadajte se da ste dobro odgojili svoje dijete, usadili mu dovoljno mudrosti i opreza da se ne nađe u opasnoj situaciji, kako u stvarnom, tako i u virtualnom svijetu.

Izvori informacija:

Parry Aftab: Kako prepoznati opasnosti interneta – vodič za škole i roditelje, Neretva, Zagreb, 2003.
Portal učitelji.hr

Osvješćivanje o sigurnosti na internetu

 

Natalija Golovrški

U prostoru likovne galerije Pučkog otvorenog učilišta „Matija Antun Relković“ u Domu kulture u Novoj Gradiški, a povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 11. veljače 2014.godine, održano je predavanje pod zajedničkom krilaticom obilježavanja ovog datuma „Stvorimo bolji internet zajedno“.

Uz učitelje i učenike OŠ „Mato Lovrak“ događaju su prisustvovali i dogradonačelnica Grada za društvene djelatnosti Ljiljana Lukačević, učitelji i ravnatelji drugih osnovnih škola s novogradiškog područja, članovi Vijeća roditelja, predstavnici policije te novinari i urednici gradskih portala. Cijeli je događaj i izravno prenošen putem web radija Unitas. Goste su pozdravili ravnatelj Škole Mirko Golovrški, naglasivši važnost projekta „Sigurnost djece na internetu“ u koji je Škola uključena i entuzijazam svih sudionika Projekta, te dogradonačelnica Ljiljana Lukačević koja je u obraćanju istaknula nužnost ovakvog projekta u suvremenom društvu i kao psiholog ponudila svoju osobnu i profesionalnu pomoć u radu s djecom koja se susreću s online opasnostima.

Predavanje su održali članovi užeg pedagoškog tima u projektu „Sigurnost djece na internetu“. Školska koordinatorica Vesna Lončar-Cindrić podsjetila je prisutne na veliku ulogu interneta u svakodnevnom životu svih nas, na blagodati interneta, ali i na rizike s kojima se svi, a posebno djeca i mladi, na internetu susreću. Predavanje je potkrijepila dojmljivim kratkim filmovima britanske organizacije koja se bavi zaštitom djece na internetu CEOP. Vesna Lončar-Cindrić predstavila je i sam projekt „Sigurnost djece na internetu“, izrađeni kurikulum s nazivima, ciljevima i ishodima svih nastavnih jedinica, ali i sve aktivnosti koje se u sklopu Projekta provode. Ostali članovi pedagoškog tima govorili su o digitalnim materijalima koji će biti krajnji „proizvod“ Projekta. Verica Lukačević predstavila je priručnik za učitelje i analizirala neke od pripremljenih materijala. Đurđa Trupinić prezentirala je uzorak udžbeničkog materijala sa svim njegovim sastavnicama, a Natalija Golovrški koncept priručnika (savjetnika) za roditelje. O važnosti multimedijskih materijala i vrstama multimedijskih sadržaja, kao i o načinima njihove izrade, govorio je Vedran Šperanda. Predavači su pozvali goste, posebice učitelje i roditelje, da u svom budućem radu s djecom svih uzrasta osluškuju potrebe djece u ovom području života, da koriste digitalne materijale koji će nastati u Projektu i biti bez naknade dostupni svim učiteljima, roditeljima i učenicima u Republici Hrvatskoj. Moći će ih koristiti na satovima razrednika ili u nekim drugim dijelovima nastavnog procesa jer se prilikom njihove izrade vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima.

Posjetitelji su u predvorju Doma kulture i prostoru likovne galerije mogli razgledavati izložbu učeničkih radova (plakata, postera, stripova, literarnih i novinarskih radova) koji su nastali na satovima razrednika nakon održanih radionica s temama sigurnosti. Uz navedene učeničke radove snimljena je i radijska emisija, te jingl vezan uz temu sigurnosti. Spomenute su radionice proveli u prosincu članovi užeg pedagoškog tima Škole (Vesna Lončar- Cindrić, Verica Lukačević, Vedran Šperanda, Đurđa Trupinić i Natalija Golovrški) s učenicima 3.-8. razreda. Tada je među učenicima provedena anketa o korištenju interneta i društvenih mreža, sudjelovanju u aktivnostima na društvenim mrežama, korištenju osobnih podataka na internetu. Predavanja i radionice bile su prilagođene uzrastu učenika. Kroz predavanja su učenici dobili niz korisnih savjeta za sigurno korištenje interneta, a pogledali su i nekoliko kratkih CEOP-ovih filmova. Izložba će u Domu kulture biti postavljena do kraja veljače i moći će je posjetiti učenici sa svojim razrednicima. Dio izložbe postavljen je i u holu škole. Događaj obilježavanja Dana sigurnijeg interneta izazvao je veliko oduševljenje svih posjetitelja.

U poslijepodnevnim su satima školska koordinatorica Vesna Lončar – Cindrić i članica pedagoškog tima Verica Lukačević gostovale na lokalnoj Slavonsko-brodskoj televiziji u emisiji Tema dana govoreći o pozitivnim i negativnim stranama interneta, nužnosti osvješćivanja društva o ovim temama i ulozi projekta „Sigurnost djece na internetu“ u tom osvješćivanju.

Učitelji matematike i fizike obilježili Dan sigurnijeg interneta

zanimljivim online druženjem

Antonela Czwyk Marić

11. veljače 2014. voditelji županijskih vijeća nastavnika matematike i fizike Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije organizirali su međužupanijski online sastanak i obilježili Dan sigurnijeg interneta.

Dalmatinski učitelji pokazali su da su svjesni značenja pravilnog korištenja tehnologije, posebno interneta i raznih online servisa. Na ovo druženje potaknule su ih njihove više savjetnice Ivana Katavić i Antonela Czwyk Marić kako bi svi voditelji imali priliku naučiti koristiti programe i alate za videokonferenciju u cilju brže i učinkovitije međusobne komunikacije. Razmijenili su svoja iskustva i ideje kako se u njihovim školama provodi akcija sigurnijeg interneta i naveli neke primjere dobre prakse. Ostali su bili pozvani uključiti se sa svojim učenicima u slične aktivnosti kako bi ih potaknuli na odgovornije promišljanje. Informirali su se o projektu SID 2014 i aktivnostima portala za učitelje Suradnici u učenju. Zaključili su da ova tema ima važno mjesto u građanskom odgoju jer odgovoran građanin zna kako sigurnije koristiti internet. Razmišljali su i o korištenju smartphona u nastavi. Neki ga smatraju jako poželjnim, neki ipak ne jer se time ističe učenički socijalni status. Složili su se da svojim primjerom pametnog korištenja tehnologije i interneta upravo oni kao učitelji mogu biti najbolji primjer svojim učenicima. Sigurni smo da suradnjom učitelji i učenici mogu stvoriti bolji internet zajedno.

Ima li smisla?

Ela Veža

Akcija pod nazivom „Sigurniji internet za djecu i mlade“ je među učenicima i roditeljima u školama gdje radim rado prihvaćena od samog početka (što baš i ne bi mogla reći za sve učitelje). Prvih godina sudjelovanja u ovoj akciji, učenici bi čitali priče u obliku stripa sa stranica Sigurnost i zaštita djece na internetu kao što su Beskonačna šuma, Anini novi prijatelji ili za nešto starije učenike Rimska grupa te bi nakon toga u razredu poveli razgovor na zadanu temu. Na kraju bi oni mlađi u programu Bojanje izradili prigodne crteže, a stariji prezentacije ili nešto slično.

Veoma brzo smo se dosjetili da osim crtanja u programu Bojanje možemo u petom razredu izrađivati i slikopriče u programu za pisanje te je to bila jedna od inovacija kako bismo projekt prilagodili našim interesima i školskom programu.

S godinama nastalo je i izrađeno mnoštvo učeničkih materijala . I dobrih i loših jer su u aktivnostima uvijek ravnopravno sudjelovali svi učenici. Prošle i pretprošle godine učenici su se oduševili animiranim filmovima o sigurnijem internetu s Crvenkapicom i bakom kao glavnim likovima ( Online Safety Kit – Little Red Riding Mood 1 , Online Safety Kit – Little Red Riding Mood 2 i Online Safety Kit – Little Red Riding Mood 3 )

Istina, filmovi su na engleskom jeziku te na prvo gledanje nisu svi učenici sve mogli razumjeti. Ali nakon zajedničkog gledanja filmića oni bolji bi na svoj način prepričali što su i kako vidjeli i razumjeli. Zanimljivo je što su učenici gledajući isti film uočili potpuno različite detalje pa nam je to bio dodatni poticaj na još jedno gledanje kratkog filma kako bismo stvorili pravu sliku o odgledanom. Animirani film o baki bejbisiterici Granny’s safe babbysitting je ove godine bio pun pogodak i posebno se svidio učenicima. Iako detalji u filmu na koje sam kao učitelj htjela staviti naglasak se nisu podudarali s onim što su uočili učenici imali smo priliku uočiti i ljepotu različitog gledanja na istu stvar.

Posebno bi istakla zanimljive videoklipiće koji najavljuju SID 2014, SID 2013, SID 2012 i SID 2011 , s porukama koje učenici tog uzrasta uglavnom shvate tek nakon dodatnog razgovora o viđenom. Kako je Dan sigurnijeg interneta 2014 obilježavan uoči Valentinova prikladno smo odgledali film Love at first like .

Ipak s godinama čovjek se zasiti. Ono zbog čega sam kao učiteljica informatike osjetila lagani zamor te sam nakon pete godine sudjelovanja počela razmišljati o smislu sudjelovanja u ovoj akciji je što velik broj učenika ima otvoren FB račun još od drugog, trećeg ili četvrtog razreda tj. otvaraju profile čim se počnu socijalizirati i opismenjavati. I to je već toliko uobičajena pojava.

Ali ono što me je posebno iznenadilo je da postoji cijeli razred učenika koji niti ne zna da ne bi trebali imati otvoren svoj profil na društvenim mrežama , tj. nikad im nitko prije na to nije skrenuo pozornost.

Osobno sam mislila da sam svima dosadna sa svojom pričom o sigurnosti na internetu, a onda dobijem povratnu informaciju da posao ne radim kako i sama mislim da treba.

Na svu sreću upravo ovih dana sam svjedok i jednog pozitivnog primjera.
Učenik koji je u petom i šestom razredu veoma aktivno sudjelovao sa svojim radovima u našoj akciji te sam mu kao tadašnja učiteljica bila poprilično dosadna sa sigurnosti na internetu, ovih dana me potražio za brzinski savjet ( kao bivšu učiteljicu). I to putem FB.
Zašto to navodim kao pozitivan primjer?
Možda sam bila dosadna dok sam kao učiteljica informatike inzistirala da se sva naša komunikacija odvija putem službenih mail adresa u sustavu AAI@EduHr, ali sad kao bivšu učiteljicu, kad mu je bio potreban brzinski savjet pronašao me (preko naše zajedničke FB prijateljice-njegove mame) na najomiljenijoj društvenoj mreži. Na upit zašto nije poslao službeni mail, samo je odgovorio: „Pa ovo nam je bilo brže“ .

Što sam htjela reći ovim primjerom. U vrijeme kada je trebao učiti o sigurnosti na internetu, ovaj učenik je očito naučio i kako i kada koristiti pojedine društvene mreže na najadekvatniji način. Samim tim dao je jednu ideju kako osmisliti neku od narednih aktivnosti u sklopu ove vrijedne akcije. Ima smisla! Vidimo se i dogodine!

Međunarodni online kviz

Tomislav Ramljak

Na inicijativu Europske komisije, dugi niz godina u svijetu se obilježava Dan sigurnijeg interneta kada brojni akteri iz područja obrazovanja, zaštite djece, medijske politike i telekomunikacijskog sektora promoviraju sigurno i odgovorno korištenje interneta i modernih tehnologija.

Ove godine Dan sigurnijeg interneta održao se 11. veljače pod parolom „Učinimo Internet boljim zajedno“.

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u suradnji sa Međunarodnim forumom solidarnosti – Emmaus iz Bosne i Hercegovine, PU Osječko-baranjskom, Ured načelnika, Odjel prevencije, te SŠ Primijenjene umjetnosti i dizajna organizirao je niz aktivnosti u svrhu sigurnijeg korištenja interneta za djecu.

Organiziran je tečaj obuke i osposobljavanja djece za Web detektive, promocija kratkih video spotova u svrhu zaštite djece na internetu, uključujući i premijeru video uratka učenika srednje škole Primijenjene umjetnosti i dizajna iz Osijeka s temom prevencije nasilja na internetu, izložba edukativnih plakata, brošure i letci. Najvažnija aktivnost bila je online kviz dostupan za djecu iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji je sadržavao pitanja o sigurnom korištenju interneta, te ukoliko su djeca postigla 80% i više točnih odgovora sudjelovala su u izvlačenju bogatih nagrada. Kviz je bio otvoren od 9 do 19 sati, te nam je iznimno zadovoljstvo potvrditi da je u kvizu sudjelovalo 5818 djece iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Čestitamo dobitnicima!

Što moraš napraviti kada se dogodi problem na internetu?

Martina Ivić

Već je dobro poznato da smo u kolovozu prošle godine postali dijelom EU projekta Sigurnost na internetu, zajedno s još četiri hrvatske škole, a zadatak nam je stvaranje kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Dijelom projekta nismo postali slučajnim odabirom, već zbog dugotrajnog rada na ovom problemu koji je još 2010. na satovima Informatike započeo učitelj Darko Rakić obilježavajući u veljači Dan sigurnijega interneta.

11. veljače ove godine Dan sigurnijega interneta obilježili smo na nivou gotovo cijele škole. Naime, u 19 nižih razreda matične i područnih škola, kao i u 17 viših razreda provedene su radionice o sigurnijem korištenju interneta, čiji je cilj bio podizanje svijesti kod učenika i učitelja o problemima sigurnosti na internetu.

Tema, način rada i cilj sata bili su isti za sve dobne skupine. Tema radionica bila su Pravila za sigurniji internet, cilj je bio izraditi plakat s tim pravilima, a radilo se u skupinama. U uvodnom dijelu učenici su gledali filmove, a tu je ujedno i najveća razlika jer su teme i vrsta filma bile prilagođene uzrastu učenika. Tako su učenici razredne nastave gledali animirani film Sigurnost na internetu, tema animiranoga filma za učenike petih i šestih razreda bila je Lažno predstavljanje, a oni najstariji pogledali su dva filma: Objavljivanje informacija ina Facebooku i Sexting. Filmovi su na zanimljiv način uveli učenike u teme o kojima govore, a o kojima će kasnije napraviti plakat. Ti filmovi su se ujedno cijeli dan prikazivali na školskome televizoru u hodniku škole, a stepenice ispred bile su uvijek pune znatiželjnika. Nakon prikazivanja uslijedio je razgovor o viđenome, razmjenjivala su se osobna iskustva, a zajedničko pitanje svim generacijama bilo je Što moraš napraviti kada se dogodi problem na internetu?

Nakon uvodnoga dijela, svaka je skupina dobila četiri natuknice, odnosno pravila o sigurnosti na internetu, između kojih su morali izabrati ono koje smatraju najvažnijim, prepisati ga na zajednički plakat i svima obrazložiti zašto su izabrali baš to pravilo. Mnogi učenici dodali su i vlastita pravila, a sve su začinili originalnim crtežima koji upozoravaju na opasnosti koje vrebaju na internetu. Zanimljivo je da je najveći broj učenika kao najvažnije pravilo izabrao ono koje govori o rješavanju situacije kada se na internetu dogodi neki oblik nasilja ili neprihvatljivoga ponašanja, a ono kaže da se moramo obratiti starijim osobama (roditeljima, učiteljima, školskom psihologu i sl.). Čini se to kao pokazatelj da učenici često šute o lošim stvarima koje im se događaju na internetu. Među češće korištenim pravilima bila su ona koja upozoravaju na opasnosti prihvaćanja nepoznatih ljudi kao prijatelja te ona koja se odnose na zaštitu osobnih podataka. Sva ova pravila učenici će još usavršavati i dopisivati tijekom cijele školske godine.

Dakle, 650 učenika i 36 učitelja razredne i predmetne nastave obilježavajući Dan sigurnijega interneta dobilo je puno novih informacija o toj temi koje su jasno napisali i nacrtali na plakate kako bi uvijek imali podsjetnik na ono što ne smiju činiti ili što moraju činiti ako se pojavi neki oblik neprihvatljivoga ponašanja na internetu. Razredima koji su se uključili u obilježavanje ovoga dana i njihovim učiteljima/razrednicima na sjednici Učiteljskoga vijeća uručene su zahvalnice za sudjelovanje.

Sljedeći korak bit će upoznavanje roditelja s ovim, sve prisutnijim problemom, najprije na Vijeću roditelja, a onda i kroz radionice na roditeljskim sastancima, a isto tako i učitelja koji će biti upoznati s procesom nastanka i donošenja Politike prihvatljivog korištenja tehnologije, a na radionicama će stvarati zajednička pravila za sve djelatnike u vezi korištenja tehnologije. Dopunit ćemo i Pravilnik o pedagoškim mjerama i protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (nasilje na internetu i elektroničko nasilje).

U jedno smo sigurni, bio je ovo dobar i učinkovit početak zajedničkoga rada na problemu koji se ne događa nekome drugome, već se bilo kada i bilo gdje, može dogoditi upravo – VAMA!

Radionice sigurnosti

Davor Pleše

U OŠ Ivana Gorana Kovačića Delnice s učenicima od 2. do 4. razreda koji pohađaju izvannastavnu aktivnost informatike obilježen je Dan sigurnijeg interneta predavanjima i razgovorom o temama vezanim uz sigurnost na internetu. Na početku sata učenici su opisali kako oni shvaćaju internet i koje su njegove dobre, ali i loše strane. U nekim razredima učenici se nisu mogli sjetiti loših strana interneta i nisu do tada čak ni razmišljali o mogućnosti da internet ima i loše strane, dok su u nekim razredima učenici već u ovom dijelu sata naveli nekoliko problema (virusi, opasnosti Facebooka i sl.) ili konkretnih primjera iz svog života (susret uživo s nepoznatim internetskim „prijateljem“).

U nastavku su učenici svatko za sebe nudili odgovore kome bi dali svoju igračku, slatkiše, novac, ključ od kuće, ali i ime, adresu, telefonski broj, lozinku. Ponovno su neki razredi već u početku odmah odbijali dati svoje osobne podatke nekom nepoznatom, pa i nekim prijateljima, a u slučaju lozinke niti roditeljima, braći ili sestrama, dok je kod nekih učenika trebalo osvijestiti privatnost takvih podataka i mogućnost da se dogodi nešto loše i nepredviđeno. U svim razredima se na kraju došlo do zaključka da ništa od navedenoga ne treba dati nekome koga smo upoznali preko Interneta, iako je ponekad bilo prijedloga da toj osobi možemo dati olovku ili slatkiše, ali smo zaključili kako bi u tom slučaju ipak trebalo doći do susreta s tom osobom, pa su ipak učenici zaključili da je najbolje ništa ne davati takvim osobama.

Velik dio sata bio je posvećen lozinkama, za koje je većina učenika rekla da ih već koristi za razne internetske servise kao što su Gmail, Facebook ili stranice s online igricama. U nekim razredima bilo je učenika koji su već imali problema s „probijenim“ lozinkama. Kroz razgovor smo zaključili da nije dobro za lozinku uzimati neke činjenice koje se lako otkriju o nama, npr. omiljenu hranu, grupu, pjevača, sportski klub, datum rođenja, kućnu adresu ili ime kućnog ljubimca. Ipak, nakon prijedloga učitelja da se i takve lozinke mogu popraviti na način da u tim riječima koristimo neka mala, a neka velika slova, učenici su i sami došli do još nekih ideja – pisanje tih riječi unatrag, zamjena redoslijeda slova i slično. Učenici su imali cijeli niz ideja, ali ih je često zanimao i prijedlog učitelja, pa su spomenute i mogućnosti dodavanja brojeva, znakova kao što su točke i zarezi. Učenici su najčešće s lakoćom zapamtili da u dobroj lozinki treba koristiti velika i mala slova, brojeve, točke i zareze te da lozinke ne smiju biti prekratke (barem 8 znakova).

Često je najzabavniji dio sata učenicima bio prijedlog da neka slova u riječima zamijenimo brojevima. Učitelj je unaprijed odabrao neka slova (A, B, E, G…), a učenici su zatim davali svoje prijedloge kojim brojevima su slična ta slova (4, 8, 3, 6…). Učenici su zatim trebali „dešifrirati“ pojam „1NF0RM471K4“ što im najčešće nije bio problem, a još zabavnije od toga je bilo pisanje svojeg imena i prezimena na takav način ili skrivenih poruka koje su onda njihovi prijatelji iz razreda trebali „dešifrirati“. Na ovakav način su se učenici zabavili „tajnim jezikom“, a istovremeno su uvježbali zamjenu nekih slova brojevima za što smo utvrdili da je dobra ideja kod smišljanja lozinke.

Kao još jedan prijedlog za smišljanje dobre lozinke koju je lako zapamtiti, učenicima je bila ponuđena mogućnost da odaberu rečenicu iz neke drage bajke, priče ili pjesme. Primjer je bila rečenica „U desetom selu živi Antuntun.“ pomoću koje smo uzimanjem prvih slova i zamijene riječi „desetom“ brojem 10 došli do lozinke „U10szA.“ Dijelu učenika ovo se svidjelo i odmah su i sami razmišljali o tome koju rečenicu bi mogli i sami iskoristiti za svoju lozinku.

Zanimljivo je kako su neki učenici na početku sata smatrali kako je datum rođenja ili ime kućnog ljubimca dobra lozinka, dok su prema kraju sata, nakon razgovora o lozinkama i načinima kako ih poboljšati, učenicima čak i kompliciranije lozinke bile prejednostavne i nedovoljno sigurne. Iz ovoga bi se dalo pretpostaviti da će učenici više voditi računa o smišljanju dobrih lozinki i upotrijebiti neke od predloženih metoda.

U završnom dijelu sata s učenicima se vodio razgovor o nekim situacijama s kojima se mogu susresti na Internetu, odnosno s kojima su se neki već do sada i susreli. Tako se razgovaralo o opasnostima slanja svojih fotografija preko interneta, kao i o objavljivanju tuđih fotografija bez njihovog pristanka, o tome kako često ne znamo s kim razgovaramo preko Interneta i kako ne možemo vjerovati svemu što ta osoba kaže o sebi. Posebno je skrenuta pažnja na opasnost nalaženja s osobom koju smo upoznali preko Interneta. Dio učenika nije vidio ništa loše u otvaranju različitih e-mailova od nepoznatih osoba u kojima su im npr. poslane pjesme ili prijave za nagradne igre u kojima se traže njihovi podaci, no brzo smo došli do zaključka da ne treba vjerovati niti e-mail porukama koje su poslale nepoznate osobe i kako takve e-mailove treba ili pokazati roditeljima ili odmah obrisati.

Nakon razgovora o svim opasnostima, nekoliko učenika se zabrinulo zbog svega što im se može na Internetu dogoditi, ali smo se ipak podsjetili svih dobrih strana Interneta i naglasili da Internet nije loš ako ga koristimo na pametan način i ako kod bilo kakvih problema zatražimo pomoć i savjet roditelja ili starije braće i sestara.

***

U OŠ Brod Moravice na nastavi Informatike također je obilježen Dan sigurnijeg interneta. U 8. razredu među temama predviđenim nastavnim planom i programom su internet, vrednovanje sadržaja i sigurnost na internetu, pa se ova tema lako uklopila u redovite sate Informatike. S učenicima se razgovaralo o načinima smišljanja dobrih lozinki, do kojih su učenici uglavnom već i sami došli kroz kratak razgovor s ostatkom razreda. Naglašena je i činjenica da lozinke nije dobro dijeliti s prijateljima. Također, osvrnuli smo se i na to kako nije pametno koristiti istu lozinku na više različitih web stranica.

Kroz razgovor s učenicima moglo se zaključiti kako već i sami razmišljaju o sigurnosti na Internetu te kako do sada nisu imali neugodnih situacija na društvenim mrežama ili drugih problema koje se može svrstati u kategoriju cyberbullyinga.

Čini se da su učenici i sami svjesni mogućih prevara preko e-maila, kao što su npr. mailovi u kojima se obećava novčana pomoć bolesnoj djeci za svaki proslijeđeni mail, mailovi u kojima se obećava zarada na proslijeđenim mailovima, mailovi koji nas uvjeravaju u postojanje opasnog razarajućeg virusa, kao i oni za koje se naizgled čini da su poslani od strane Facebooka, Gmaila ili telekom operatera, a zapravo su način prikupljanja osobnih podataka i lozinki.

Učenici su zatim samostalno odabrali jednu od ponuđenih tema vezanu uz Internet te su izradili kratke prezentacije na odabranu temu. Korišten je online alat Prezi koji se učenicima svidio zbog dodatne dinamike prezentacija i svojih mogućnosti koje ga razlikuju od PowerPointa. Kao literatura za izradu prezentacija korištene su CARNetove mrežne stranice.

Uključili smo se i u nagradni kviz održan povodom Dana sigurnijeg interneta u kojem su učenici provjerili svoje znanje, ali i pokušali osvojiti neku od nagrada.

Dan sigurnijeg interneta u Osnovnoj školi „Gripe“ Split

Davor Šimić

Slogan: „STVORIMO ZAJEDNO BOLJI INTERNET“ pod kojim se obilježava ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta doživljavamo u Osnovnoj školi „Gripe“ već duže vrijeme kao ozbiljnu potrebu koja zahtijeva našu profesionalnu uključenost.

Ponekad, zato što smo zaokupljeni obrazovnim sadržajima, projektima i programima koji su pred nas postavljeni ili zato jer ponekad mislimo da znamo manje od naših učenika, događa nam se da nemamo dovoljni uvid u učeničke svakodnevne aktivnosti na internetu. Tek pojedinačni slučajevi skrenuli su našu pozornost na ozbiljnost situacije u kojoj su se učenici našli, na rizike s kojima se susreću na internetu kao i na našu potrebu i dužnost da im pomognemo.

To nas je motiviralo na uključivanje u projekt „Sigurnost na internetu“ te da ove školske godine u okviru projekta proširimo i aktivnosti na obilježavanju Dana sigurnijeg interneta.

Aktivnostima su obuhvaćeni učenici od 1. do 8. razreda te njihovi roditelji i skrbnici.

Aktivnosti za učenike bile su prilagođene razvojnoj dobi učenika kao i procijenjenim potrebama temeljenima na saznanjima o njihovim iskustvima s internetom.

Kod učenika od 1. do 4. razreda usmjerili smo se ispitivanju učestalosti korištenja interneta, vrste sadržaja i stranica koje koriste, samostalnosti i roditeljskog nadzora te učestalosti neugodnih iskustava. Prema dobivenim podatcima oko 90% učenika koristi Internet, preko 60% samostalno pristupa internetu bez roditeljskog nadzora, a oko 10% učenika je imalo neugodnih iskustava. Najčešća neugodna iskustva učenici nižeg uzrasta imali su tijekom igranja igara na internetu.

Prikazivanjem edukativne priče o pingvinu Pingu učenici su učili o osnovama sigurnosti, mogućim opasnostima i načinima dobivanja pomoći. Učenici su ispričali svoja iskustva. Kroz priču o pingvinu koji problem rješava uz pomoć tate cilj nam je bio učenicima osvijestiti važnost traženja pomoći odraslih osoba za rješavanje problema vezanih uz korištenje interneta.

S učenicima od 5.do 8.razreda obrađene su dvije teme: Ja na internetu i Ja mogu učiniti Internet boljim mjestom za svih.

U okviru teme Ja na internetu učenici su razgovarali o tome zašto im je Internet važan, što im se na internetu sviđa. Posebno su razmjenjivali svoja iskustva o objavljivanju vlastitih sadržaja na internetu, što dijele s drugima. Osvrnuli su se i na ono čega nema na internetu, a voljeli bi da ima za njihov uzrast. Iznosili su svoja iskustva, pozitivna i negativna.

Kroz temu Ja mogu učiniti Internet boljim mjestom za svih, koja je također vezana uz sigurnost, komunikaciju, objavljivanje osobnih podataka i društvene mreže, učenici su se kreativno izražavali koristeći različite tehnike i web alate. Svoje uratke učenici su izvjesili na učioničkim panoima, a najbolji će biti prezentirani javnosti izložbom u prostoru škole te objavljeni na školskim mrežnim stranicama.

Za roditelje i skrbnike su pripremljeni roditeljski sastanci također prilagođeni uzrastu njihove djece na kojima će se razgovarati o sigurnosti na internetu. Roditelji će biti upoznati s informacijama dobivenim iz razgovora s učenicima koje se odnose na njihova iskustva s internetom, a za razmišljanje kod kuće podijelit će im se informativno edukativni letak.

Različito o istom

Željka Marković-Bilić

Dan sigurnijeg interneta 2014. u OŠ Veliki Bukovec

Obilježavanje ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta u OŠ Veliki Bukovec proteklo je vrlo dinamično, s puno različitih aktivnosti i u svim razrednim odjelima.

Za učenike prvih razreda pripremljena je nastavna jedinica “Moraju li svi znati tko sam?”. Učitelj informatike, Petar Žugec, održao je sat na kojem je učenicima objasnio zašto i kako moraju čuvati svoje osobne podatke, ali i osobne podate prijatelja, braće i ukućana. Kako bi naši najmlađi učenici zaista postali svjesni o čemu se radi, odigrali su primjerene igre na internetu za koje je bilo potrebno unijeti korisničko ime. Umjesto vlastitog imena unosili su šaljive nazive i tako naučili da je to jedan od načina da zaštite svoju privatnost. Tako su na zabavan i jednostavan način postali svjesni činjenice  da se i u svijetu interneta potrebno zaštititi od  nepoželjnih “gostiju”, baš kao i u stvarnom životu.

Kako “Od lopte do interneta”, saznali su učenici drugih razreda. Učitelj informatike Petar Žugec pripremio im je strip koji se sastojao samo od sličica, a oni su morali dopisati vlastiti tekst prateći razvoj događaja. Iako su tekstovi i priče bili različiti, svi su se složili da je ugodnije vrijeme provoditi s prijateljima u igri s loptom, nego ispred zaslona računala u kući. Učenici su komentirali i plakate o internetskoj sigurnosti koji su izloženi po školskim hodnicima, a kao najveće prijetnje sigurnosti naveli su krađu identiteta, lažno predstavljanje, vrijeđanje i iznuđivanje novaca.

Vjerovali ili ne – ” I internet ima pravila”! Koja su i pridržavaju li ih se, o tome su s učiteljicom Teom Toplak raspravljali učenici trećih razreda. Nakon igre asocijacija o bontonu, učenicima su prezentirane različite situacijske priče iz internetske svakodnevice koje su obrađivale načine ponašanja na internetu (predstavljanje tuđim imenom, vrijeđanje). Kao rezultat sata nastao je plakat s 10 internetskih zapovijedi.

Za učenike četvrtih, petih i šestih razreda pripremljena je dramska igra “Kad si upleten u mrežu” koju je osmislila učiteljica Brankica Kovaček, a izveli učenici 4. b razreda: Anđela, Elena, Viktor i Florijan, koji su ujedno imali i ulogu digitalnih savjetnika. Učenici su odglumili tipičnu situaciju vrijeđanja kojih su društvene mreže prepune, a četvrtaši, petaši i šestaši su trebali osmisliti kraj koji je ujedno bio i savjet što učiniti kad te netko vrijeđa online. Iako je ovo dob u kojoj učenici ne smiju imati profile na društvenim mrežama za odrasle, svjesni smo da u praksi nije tako i da djeci mlađoj od 13 godina profil najčešće otvaraju roditelji. Upravo je zato osmišljena ova aktivnost kako bi učenici promišljali o svojem ponašanju, komunikaciji, dijeljenju sadržaja, zaštiti vlastite privatnosti. Nakon rasprava po razredima, vidljivo je da su premladi za neke sadržaje i da često ne razumiju gdje su pogriješili i zašto bi nešto trebali učiniti drugačije. Prijedlozi za rješenje odglumljenog problema bili su primjereni, a za rješenje problema koji sami ne znaju riješiti, učenici se najčešće obraćaju svojim roditeljima čija je uloga u odgoju odgovornog korisnika interneta u ovoj dobi presudna.

Radionicom “I ti si nasilnik” učenici 7. i 8. razreda naučili su kako prepoznati elektroničko nasilje, što napraviti ako se nađu u položaju žrtve takvog nasilja te kako pomoći nekome tko je izložen nasilju. Uz konkretne primjere, anketu o virtualnom nasilju te savjete učenika – digitalnih savjetnika zaključili su da postoji niz načina na koji svatko od nas može spriječiti elektroničko nasilje. radionicu su osmislile i provele učiteljice Gordana Lohajner i Stela Pavetić.

Interaktivni okrugli stol na kojem su gosti bili Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, Ivan Ante Nikolić, direktor Blinka, Zvonko Hlebar, načelnik općine Veliki Bukovec i Darko Marković, načelnik općine Mali Bukovec održan je navečer za roditelje, članove lokalne zajednice te starije učenike. Tijekom okruglog stola raspravljalo se o pitanjima mobilnih aplikacija, dijeljenju slika, elektroničkom nasilju i sprječavanju govora mržnje, a odraslima su pri donošenju zaključaka pomagale digitalne savjetnice Maja, Petra, Marta, Elena i Josipa. Dolazak gostiju u školu bio je i prilika da isprobaju mogućnosti našeg novog mobilnog okruženja za učenje opremljenog tabletima i interaktivnom pločom.

Svi nastavni materijali, prezentacije, kvizovi te fotografije i videozapisi bit će objavljeni na mrežnim stranicama EU projekta petzanet.HR.

Radionica “I ti si nasilnik?”

Marina Zember i Gordana Lohajner

Obilježavanje ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta u OŠ Veliki Bukovec za učenike sedmih i osmih razreda pripremljena je radionica „I ti si nasilnik?“ o problemu virtualnog nasilja. Radionicu su održali digitalni savjetnici, četvero učenika sedmih razreda, započevši s anketom Virtualno nasilje u Google Docsu u kojoj se govorilo o tome što za učenike znači nasilje, kome se obratili za pomoć i na koje bi načine pomogli svojem prijatelju u nevolji.

Rezultati ankete:

 

Rezultate ankete je u grafičkom obliku prokomentirala učiteljica informatike Gordana Lohajner, a daljnju raspravu su vodili „digitalci“ s pitanjima: što zaključujemo, znamo li nekoga tko je bio virtualno zlostavljan i kako bi se oni zaštitili od nasilja na internetu. Uslijedilo je prikazivanje prigodnog filma Let’s fight it together što je učenike potaknulo na diskusiju pomoću koje su došli do točne definicije cyberbullinga.

Za učenike 7. razreda radionica je održana na engleskom jeziku (korelacija) uz pomoć njihove profesorice engleskog jezika Stele Pavetić, a za osme na hrvatskom.

Dan sigurnijeg interneta 2014. u II. osnovnoj školi Čakovec

Iva Naranđa

I ove školske godine II. osnovna škola Čakovec sudjelovala je u nacionalnoj kampanji Sigurniji internet za djecu i mlade u organizaciji udruge Suradnici u učenju. Aktivnosti su organizirale i provele učiteljica informatike Iva Naranđa, učiteljica engleskog jezika Branka Lamza te učiteljica matematike Nives Horvat.

Uoči Dana sigurnijeg interneta učiteljice Branka Lamza i Iva Naranđa odlučile su proširiti aktivnosti i počele su rad na još jednom eTwinning projektu: „Safe Internet: A Bridge Between Us“. Partneri su škole iz Grčke (Varvakeio Experimental Junior High School (Βαρβάκειο), Ψυχικό) i Ujedinjenog Kraljevstva (Arden Academy, Solihull). U projektu sudjeluju učenici 7. i 8. r. koji polaze izbornu nastavu informatike. Radni jezik projekta je engleski a dob učenika sudionika projekta 13 – 15 godina. Projekt će trajati do kraja ove nastavne godine. Kroz ovaj projekt želimo potaknuti dobru praksu korištenja interneta, promicati svijest o sigurnosti na internetu i “stvoriti bolji internet zajedno” što namjeravamo postići surađujući putem raznih Web 2.0 alata i podržavajući Dan sigurnijeg Interneta 2014. zajedno s partnerima iz Grčke i Ujedinjenog Kraljevstva. Radom na projektu učiteljice i učenici će surađivati s partnerima koristeći informacijske i komunikacijske tehnologije, predstaviti neke od prekrasnih mogućnosti koje pruža Internet, podići svijest o opasnostima na koje nailazimo u online okruženju, razmijeniti poglede i informacije o digitalnim navikama mladih, poboljšati vještine pisanja i govorenja na engleskom jeziku, bolje razumijeti kako europski vršnjaci koriste internetske izvore, društvene mreže, online igre i druge online sadržaje, te kako reagiraju njihovi roditelji, istražiti sigurnosne politike za škole u drugim državama kao i dostupne javne agencije kojima se mladi mogu obratiti u slučaju problema na internetu, shvatiti kako internet utječe na svakodnevicu mladih i lokalnih zajednica širom Europe.

Povodom Dana sigurnijeg interneta učenici II. osnovne škole Čakovec dobili su razne zadatke. Jedna grupa učenika pripremila je materijale za pano u holu škole kojima smo predstavili novi eTwinning projekt u našoj školi: „Safe Internet: A Bridge Between Us“. Drugi zadatak bila je izrada PowerPoint prezentacije s porukama na hrvatskom i engleskom jeziku kojima se učenike upozorava i podsjeća na primjereno ponašanje na internetu i kako da izbjegnu moguće neugodnosti. Sljedeći zadatak bila je izrada multimedijskog online postera, gloga, na temu Stvorimo bolji internet zajedno. Kako smo s partnerima iz Grčke dogovorili Skype susret na Valentinovo, napravljen je Pixton strip s prikladnom pričom. Učenici 8.a razreda pripremali su se za Skype susret na kojem je dogovoren kviz. Skype susret pokazao se izuzetno interesantnim iskustvom i pružio priliku učenicima da iskuse zanimljiviji način učenja i komuniciranja te bolje upoznaju projektne partnere. Svaka strana pripremila je petnaest pitanja za kviz na engleskom jeziku koja smo oblikovali u Zondle igru. Rezultati kviza pokazali su dobro snalaženje u većini tematike te ukazali na potrebu detaljnijeg upoznavanja zaštite autorskih prava na internetu. Stoga smo se ovom temom pozabavili već idućeg tjedna na integriranoj nastavi engleskog jezika i informatike na kojoj je s učenicima osmog razreda ona obrađena i na kojoj su učenici upoznati s alatom Emaze te su njime izradili radove pod nazivima „Copyright in Croatia“ i „Copyright in the EU“.

Učenici 7.a razreda upoznati su s nacionalnom sigurnosnom politikom za škole i istražili su agencije i druge institucije koje su im na raspolaganju u slučaju problema, neugodnosti ili kriminala na internetu. Jedna grupa učenika počela je raditi Prezi o našoj nacionalnoj politici za škole, a druga grupa Prezi o agencijama dostupnima u navedenim situacijama.

Učenici 7.b razreda upoznati su s alatom Glogster u kojem su izradili online postere, glogove, kojima su prikazali neke savjete o sigurnijem korištenju društvenih mreža, lozinki i e-pošte te naveli za što sve koriste internet, a sve je dio aktivnosti na navedenom eTwinning projektu.

Aktivnostima povodom Dana sigurnijeg interneta 2014. po prvi puta pridružila se i učiteljica matematike Nives Horvat koja je s učenicima sedmog razreda organizirala anketu čije rezultate su učenici obradili i prikazali programom MS Excel, plakatima i prezentacijom. Na nastavi matematike, učenici sedmih razreda tijekom prvog polugodišta unutar nastavne cjeline Postotak, analiza i prikazivanje podataka upoznali su na koji način prikupiti podatke, obraditi ih i tablično prikazati. Sada su imali priliku pokazati naučeno te su odlučili istražiti načine korištenja interneta među svojim školskim kolegama. Sastavili su anketu i proveli je među učenicima viših razreda. Dobivenim podacima žele dobiti informacije o načinu korištenja interneta od strane vršnjaka i potaknuti svijest o potrebi sigurnijeg korištenja interneta. Obrada rezultata ankete između ostalog pokazala je da 55% osmaša dnevno provede na internetu više od 3 sata, od toga njih 33% to vrijeme provedu na društvenim mrežama; više od polovice anketiranih osmaša ima Facebook profil koji posjećuju svakodnevno; gotovo 50% anketiranih ima preko 500 Facebook prijatelja, i isto toliki postotak njih se dopisuju s prijateljima koje ne poznaju; 14% njih je javno pisalo ružne ili neistinite stvari o trećim osobama; gotovo 20% osmaša ulazi u tuđe profile bez znanja vlasnika. Zabrinjavajući je podatak da je 40% osmaša osobno upoznalo nepoznate osobe s Facebooka; svaki deseti osmaš objavio  je nepristojne fotografije a jedva 40% osmaša je za vrijeme boravka na internetu pod roditeljskim nadzorom. Na satu razrednog odjela 5.a razrednica Nives Horvat je obradila temu Uloga i pritisak medija u pubertetu što je također povezano sa sigurnijim korištenjem interneta.

Iva Naranđa aktivnostima je obuhvatila i učenike četvrtih razreda na INA Informatika 4 s kojima je obradila temu Odgovorno s osobnim podacima na internetu, na isti način kako je opisano u prošlogodišnjem članku u Pogledu kroz prozor.

Uz sve to, naši učenici izrađuju radove za sudjelovanje u multimedijskoj izložbi što im je zadano kao domaći rad.

Učenici II. osnovne škole Čakovec kontinuirano se educiraju o raznim Web 2.0 alatima. Osposobljeni su da se njima koriste te da samostalno istražuju njihove mogućnosti. Integrirana nastava engleskog jezika i informatike provodi se više puta tijekom školske godine u sklopu aktivnosti na raznim projektima. Ova praksa podrazumijeva obogaćivanje kurikuluma kreativnijim sadržajima što pozitivno utječe na motivaciju učenika.

POVEZNICE:

DAN SIGURNIJEG INTERNETA – 11. veljače 2014.
ETWINNING PROJECT “SAFE INTERNET: A BRIDGE BETWEEN US”
Safe Internet: A Bridge Between Us