Pogled kroz prozor od kuće

Broj 122, travanj 2020.
ISSN 1848-2171

Knjižnice i knjige imaju veliko značenje u informacijskom opismenjavanju. Brigita Fridl napomenula je kako knjižnice predstavljaju informacijska središta i cilj je je svake knjižnice korisnika informacijski opismeniti i  motivirati ga. Više…

Fabijana Štih nam je predstavila stvaranje kamišibaja ili japanskog kazališta u nastavi slovenskog jezika. Učenici su razvijali svoje retoričke i likovne vještine te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi. Više…

Učiteljica Frida Gubenšek i njezini učenici uključili su se u preventivnu akciju Djeca za sigurnost u prometu, kojom su pokušali utjecati na vozače da ne uživaju alkohol i druge opasne tvari kada sjedaju za volan. Više…

Iva Naranđa, jedna od koautorica projekta, upoznala nas je s dva eTwinning projekta: Transformation To Green IT i Electronic Waste Around Us. Koje su aktivnosti provede i na koji način, možete pročitati ovdje.

I. osnovna škola Čakovec je po jedanaestom put u novom Erasmus+ projektu CodeInnova: Teaching programming in Primary school: curriculum, didactic methods, texbooks, online suport. Koji su ciljevi i partneri izvijestila nas je Ivana Ružić. Više…

Neovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. U predmetu Kućanstvo, u 5. razredu, učiteljica Jasmina Selko kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključila je i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Više…

Sa željom da potakne interes za baštinu među učenicima, učiteljica Jožica Ivančič odlučila je istražiti djelić baštine u svom okružju. Četvrti su razredi istraživali i proučavali prošlost na obližnjim zgradama i izloženim predmetima. Više…

U svojem primjeru individualiziranog programa Klavdija Petrovič prikazuje smjernice za pomoć u sastavljanju programa prilikom kojeg, sukladno napucima komisije za provjeru, učitelji razrednici zajedno sa stručnim timom sastavljaju program rada za učenika. Više…

Učenici i nastavnici zagrebačke Industrijske strojarske škole (ISŠ) na Malti su realizirali dvotjednu Erasmus+ mobilnost projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II. Cilj projekta je stjecanje iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika. Kristinka Lemaić, Nenad Pavlinić i Meri Ružević kažu kako je cilj u potpunosti ostvaren. Više…

Rad s učenicima, najvažniji je posao na svijetu, ali i vrlo težak, kaže Lidija Pecko. Uzroci školske nediscipline najčešće su biološke osobine učenika, emocionalni problemi, situacije u školi. Metoda 1-2-3 omogućuju učitelju uspostavljanje discipline na jednostavan način. Više…

Aktivan put do škole utječe na zdravlje svakog školarca. Sabina Lukežič izvijestila nas je kako je njena škola uvela aktivnosti i projekte koji bi dodatno pomogli u aktivnom putu do škole i natrag kao dijela našeg zdravog načina života. Više…

Učiteljica Sandra Jemec primijetila je kako učenici prvog razreda nakon četvrtog školskog sata, kada započinju s nastavom produženog boravka, imaju vrlo nisku koncentraciju i motivaciju za obavljanje domaćih i drugih (školskih) aktivnosti. Odlučila je odraditi s učenicima dvije radionice opuštanja i pažljivosti. Više…

Nastavnici mentori, Davor Šijanović i Sanja Pavlović Šijanović, ispričali su nam kako je to osvojiti zlatnu medalju na najvećoj izložbi inovacija mladih u Republici Hrvatskoj – INOVA-MLADI 19. i time osigurati mogućnost sudjelovanja na INOVA – BUDI UZOR 2019. koja nosi titulu druge najveće europske i druge najstarije svjetske izložbe inovacija. Više…

Simona Dekalan nastoji biti u koraku s vremenom s grupom nadarenih učenika tako da koristi suvremenu tehnologiju u svojem radu. Darovitim učenicima taj način rada je atraktivan, dinamičan i u većoj mjeri zadovoljava njihovu potrebu za nadogradnjom znanja. Više…

Učitelji znaju kako je u današnje vrijeme teško motivirati učenike odnosno privući im pažnju. Tina Stanič govori o tome kako učiniti nastavu geografije zanimljivom. Više…

Učitelj je taj koji svojim pristupom, metodama i povratkom prirode u učionice može ponovno približiti prirodu ljudima. Priroda je naša učiteljica i taj dodir s njom još je uvijek potreban i trebali bi ga doživjeti, kaže Zdenka Rakuša. Više…

Gordana Lohajner

Uloga knjižnice u informacijskom opismenjavanju

Brigita Fridl

Sažetak

Knjižnice i knjige imaju veliko značenje u informacijskom opismenjavanju. U svakidašnjem životu potrebna nam je velika količina informacija i pri tome si možemo pomoći knjižnim gradivom, budući da knjižnice predstavljaju informacijska središta. Važno je da ciljevi za postizanje informacijske pismenosti izlaze iz prava pojedinaca na obrazovanje kako bi se aktivno uključio u život. Cilj svake knjižnice je da korisnike informacijski opismeni. Vještine koje korisnici stječu kroz proces su aktivno korištenje, samostalnost, kritičnost prema informacijama i kreativno razmišljanje. Napomenula sam da je važno prikupljati informacije iz različitih izvora i da je knjižnica ta koja korisnike treba motivirati. U tom procesu od važnog su značenja knjižničari i njihova komunikacija s korisnicima. U članku je istaknuta knjižnica kao zbirka knjiga, kao zbirka literature, zbirka medija i kao informacijska ustanova.

Ključne riječi: informacijsko opismenjavanje, uloga knjižnica, doživotno obrazovanje.

1. Uvod

Ljudi za svoj svakidašnji život trebaju knjige. Knjige trebamo za obrazovanje, slobodno vrijeme, za razonodu, ukratko, za dobivanje informacija i za zadovoljenje naše radoznalosti. Danas nam je potrebno sve više informacija, što nam nameću životni uvjeti. Sve knjige koje trebamo imamo na raspolaganju u knjižnicama jer bi bilo besmisleno, a i nemoguće, imati sve knjige kod kuće. Stoga imamo knjižnice koje predstavljaju informacijska središta i često kažemo da knjižnice predstavljaju srce škole. Knjižnice uvelike pridonose posredovanju informacija. Važno je da su ljudi informacijski pismeni.

Knjižnica mora osigurati odgovarajuće knjižničarsko gradivo i time zadovoljiti potrebe svih korisnika za znanjem te korisnike mora na različite načine motivirati i odgajati ih u samostalne i aktivne korisnike. Njezin je zadatak razvoj vještina za cjeloživotno i samostalno učenje, za aktivno pridobivanje znanja, razvoj sposobnosti za čitanje, pisanje, slušanje i govor.

2. Informacijsko opismenjavanje

Informacijsku pismenost određuju informacijsko društvo i tehnologija koja omogućava način oblikovanja, čuvanja, dostupnost i uporabu informacija. Knjižnice su također informacijski opismenjene. Postoje školske knjižnice, opće, visokoškolske, specijalne te nacionalne knjižnice. Cilj svih knjižnica je, među ostalim, informacijski opismeniti sve svoje korisnike. U školskim knjižnicama pokušavamo učenike opismeniti pomoću knjižničnih informacijskih znanja.

Ciljevi i sadržaji knjižničnih informacijskih znanja temelje se na osnovnim ciljevima odgojno – obrazovnog rada. Znanja, sposobnosti i vještine koje učenici razvijaju u okviru knjižničnih informacijskih znanja osiguravaju i potiču aktivno stjecanje kvalitetnog znanja iz različitih područja, kreativno razmišljanje i izražavanje misli. Učenici uče upotrebljavati informacije iz različitih izvora, navikavaju se na knjižnični okoliš i počinju shvaćati knjižnicu kao informacijsko i kulturno središte škole. Također razvijaju pozitivan odnos prema knjigama i čitanju. Učenici uz uporabu knjižnične materije i drugih informacijskih izvora spoznaju probleme te uče učinkovite strategije njihovog rješavanja. Razvijaju različite vještine i sposobnosti, npr. komunikacijske, informacijske, istraživačke.

Važno je da učenici nauče prikupljati informacije iz različitih izvora. Kod svega toga je vrlo važna komunikacija.

Komuniciranje je jedna od najvažnijih aktivnosti između ljudi. Komuniciranjem dajemo i primamo različite informacije, razmjenjujemo mišljenja, znanja, misli, rješenja, rješavamo probleme, održavamo međusobne odnose i komuniciranjem se sporazumijevamo. Kada komuniciramo, uvijek pred sobom trebamo imati jasno postavljen cilj koji komunikacijom želimo postići. Često je upravo radi manjka komunikacije zatvoren put do uspjeha i dobrih međuljudskih odnosa. Komunikacija mora biti učinkovita i primatelj treba razumjeti poruku pošiljatelja. Komuniciranje može biti verbalno ili neverbalno. Verbalno komuniciranje može biti u govoru ili pismu. Kod govornog komuniciranja moramo biti prilagodljivi, uviđavni, blagi, osjećajni, odlučni, dobri slušatelji, moramo se znati staviti u ulogu sugovornika, biti topli, puni razumijevanja, samosvjesni, maštoviti. Pisano komuniciranje odvija se putem oglasnih ploča. Takve su poruke trajne i jasno prikazane. U knjižnicama imamo više takvih obavijesti. To su knjižnični red, popisi knjiga za lektiru i značku za čitanje, popisi učenika koji su zaslužili značku za čitanje, pravila ponašanja u knjižnici, misli o knjigama i o čitanju. Ponekad me učenici nešto upitaju i, umjesto da im odgovorim, savjetujem ih da to pročitaju na oglasnoj ploči. Time učenike navikavam da sami potraže određene informacije koje im se nude.

Kod neverbalnog komuniciranja je važan prostor i njegova uređenost, govor tijela i osobni izgled te osobne karakteristike. Važno je da je prostor u kojemu komuniciramo uređen. Kod komuniciranja je važan i govor tijela, naš položaj, pokreti ruku, glave, mimika lica i očiju. Važna je i osobnost čovjeka. Moramo biti ljubazni, znati se nasmijati, pomagati učenicima, zajedno sa njima raditi i veseliti se, znati ih pohvaliti i poticati.

U školi se trebamo truditi da kulturu čitanja dignemo na što višu razinu. Čitanje je ljudska vrijednost kojom razvijamo svoju osobnost i duhovno se obogaćujemo. U tome se trudimo se kao učitelji i kao knjižničari. Vrlo je važno da knjižnica predstavlja srce škole, ogledalo škole, središte kulturnog i društvenog života, stoga bi to trebao biti prostor gdje ćemo se svi dobro osjećati. Dosta se trudim da učenici rado čitaju i da zavole čitanje. Znam da je čitanje najbolje učenje ne samo materinjeg jezika, već je i podloga za učenje ostalih školskih predmeta. Čitanje je važno za sve generacije, stoga želim knjige približiti upravo učenicima. Naravno da pri tome moramo sudjelovati svi: učenici, učitelji, roditelji i knjižničari. Kao knjižničarka učenike trebam motivirati za čitanje i potaknuti ih da rado čitaju. Uz knjigu razvijaju i oplemenjuju govor, svoje mišljenje i intelekt. Razvijaju svoju maštu i to ih potiče na različite oblike kreativnosti. U knjizi pronalaze mnoge informacije koje im trebaju. Često nam knjige otvaraju mogućnost za međusobnu komunikaciju.

Učenici se trebaju upoznati s postupcima za samostalno učenje, za rješavanje problema, za kritičko razmišljanje i za vrednovanje. Važno je da učenik, odnosno svaki korisnik knjižnice, najprije prepozna informacijsku potrebu. Za predmet istraživanja je važno da učenik zna upotrebljavati različite izvore, da prikupljene informacije kritički vrednuje i iste učinkovito i kreativno upotrijebi.

3. Uloga knjižnica u informacijskom opismenjavanju

Knjižnica mora osigurati odgovarajuće knjižnično gradivo i time zadovoljiti potrebe svih korisnika za znanjem te ih mora na različite načine motivirati i odgajati ih u samostalne i aktivne korisnike. Vrlo je važno da je knjižničar stručnjak koji vlada prikupljanjem, organiziranjem i prezentiranjem informacija svim korisnicima. Knjižničari već imaju značajnu ulogu u prikupljanju gradiva i obradi podataka. Važno je da ciljevi informacijske pismenosti izlaze iz prava za obrazovanjem pojedinca, kako bi se isti mogao razvijati i aktivno uključiti u život. Zato knjižnica treba osigurati slobodan pristup cjelokupnoj građi koja se nalazi u knjižnici. Pritom knjižnica treba poticati korisnike da koriste različite izvore, poticati ih da uče i da se informacijski opismenjuju. Kao što sam već napisala, važno je da korisnicima osiguramo pristup informacijama te da ih motiviramo za rad. Smatram da je motivacija značajan čimbenik pri postizanju ciljeva. Dobrom motivacijom uspijevamo savladati probleme i postižemo postavljene ciljeve. Svi u životu želimo biti uspješni. Za uspjeh trebamo prije svega znanje, strpljenje i osobnu motivaciju. Za osobnu motivaciju pak trebamo samopouzdanje, jer ako ćemo vjerovati u sebe, u nas će vjerovati i drugi.

U radu kojeg obavljamo ne smijemo zaboraviti na osobnu motivaciju. Vrlo je važan odnos pojedinca prema sebi samom, koji je podloga u samoostvarenju, samokritičnosti, samoobrazovanju te mijenjanju samog sebe. Motivacija znači nastojanje pojedinca da postigne postavljene ciljeve. Ukoliko smo motivirani za rad, naš će posao biti obavljen kvalitetnije i uspjeh će biti veći. Motivirani smo ako imamo pozitivan odnos prema suradnicima, korisnicima i prema svom radu. Važno je da želimo zadatak uspješno obaviti. Motivacija ovisi o individualnim karakteristikama pojedinca, karakteristikama posla, organizaciji i društvenim karakteristikama.

Knjižničar ima važnu ulogu kao savjetnik. Motivacijom i savjetima korisnicima najlakše pomažemo da samostalno uče i prikupe različite informacije.

3.1. Knjižnica kao zbirka knjiga

Knjižnica je uređena i upotrebljiva zbirka knjiga. Naravno, u knjižnici uz knjige pronalazimo i revije, časopise, videokazete, kazete, CD-e. Broj knjiga u svijetu i kod nas neprestano se povećava, budući da knjiga još uvijek pripada među najvažnije medije. Knjiga je svestrana, zato što je možemo prenositi, nositi sa sobom i za čitanje ne trebamo nikakve alate i pomagala. Smatram da je knjiga često naša najbolja prijateljica, koju možemo u svakom trenutku uzeti u ruke. Knjige su te iz kojih najviše saznajemo te iz njih učimo za život. Tko voli čitati, bogat je.

Često učenicima ističem da čitanjem produbljuju svoje čitateljske sposobnosti, a uz to mogu uživati i doživjeti literarno-estetsku ugodu. Početna motivacija pri čitanju je vrlo važna. Pritom se možemo motivirati iz različitih igara mašte, iz razgovora sa učenicima o njihovim iskustvima, iz glazbenih ili likovnih umjetnosti. Važno je da učenicima ostavimo njihovu kreativnost i osobni doživljaj umjetničkog teksta, da im se omogući nadogradnja i razumijevanje tekstova. Trebamo stvoriti pozitivno raspoloženje među čitateljima. Knjižničari trebaju biti jednakovrijedni čitatelji učenicima, a učenici su jednakovrijedni inicijatori čitanja. Učenike nikada ne prisiljavam na čitanje, a svakako ih potičem i pokušavam prikazati da je knjiga naša najbolja prijateljica.

3.2. Knjižnica kao zbirka literature

Knjižnica sadržava sve što je napisano uz namjeru da se objavi. Tako možemo kazati da je uređena knjižnica zbirka literature. Literatura ne obuhvaća samo knjige, nego može biti objavljena u obliku elektroničkih medija. Knjižnice u tom primjeru posreduju literaturu i informacije o toj literaturi svim korisnicima, budući da je korisnici mogu posuđivati.

3.3. Knjižnica kao zbirka medija

Mediji su alati za posredovanje informacija. U tom smislu i knjiga spada među medije i moje je mišljenje da je knjiga još uvije najčešće korišten medij. Uz knjige, poznajemo i tehničke medije, kao što su mikrofoni, dijapozitivi, kazete, videokazete, CD-i, diskete i slično. Međutim, za uporabu tehničkih medija trebamo i tehničke alate.

3.4. Knjižnica kao informacijska ustanova

Knjižnica je ustanova koja svim korisnicima posreduje informacije. Stoga knjižnice ubrajamo među informacijska središta. U knjižnicama gradivo se prikuplja, obrađuje, pohranjuje i posreduje. Knjižnica nudi usluge koje su od šireg društvenog interesa za postizanje određenih ciljeva. Knjižnica treba stvarati mogućnost za razvoj informacijske pismenosti. Naravno da mora učiti samostalno stjecanje znanja tako da svaki korisnik sam istražuje, skuplja, vrjednuje i upotrebljava informacije. Knjižnica bi trebala omogućiti svakom korisniku savladavanje informacijske pismenosti.

4. Zaključak

Knjižnice imaju veliku ulogu pri informacijskom opismenjavanju te posebno prate razinu čitalačke pismenosti. Na pismenost knjižničari mogu utjecati tako da učenike potiču i motiviraju na čitanje. Neka im knjiga bude neodvojiv dio života, budući da iz nje mogu puno naučiti. Učenici rado surađuju jer se vesele različitim metodama nastave. Učenike moramo sistematično osposobljavati da postanu samostalni i aktivni korisnici knjižnice, da znaju odabrati određene informacije te iste upotrijebiti. Čitavo vrijeme trebamo ih voditi i usmjeravati. Pri tome trebamo imati pozitivan i profesionalan odnos s korisnicima. Naj taj način biti ćemo zadovoljni, kao i svi korisnici i knjižnica će zaista biti ustanova koja služi svojoj namjeni.

5. Literatura

1. JAMNIK, Tilka. (1994). Knjižna vzgoja otrok od predbralnega obdobja do 9. leta starosti. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo in šport.
2. KOBAL GRUM, Darja, KOLENC, Janez, LEBARIČ, Nada, ŽALEC, Bojan. Samopodoba med motivacijo in tekmovalnostjo. (2004). Ljubljana: Študentska založba.
3. LIKAR, Tatjana. Motivacija in knjižnični menedžment. (2000). Knjižnica, 44, (1-2), 7-25.
4. MOŽINA, Stane, TAVČAR, Mitja, ZUPAN, Nada, KNEŽEVIČ, Ana Nuša. (2004). Poslovno komuniciranje. Maribor: Obzorja.
5. NOVLJAN, Silva. (2002). Informacijska pismenost. Knjižnica, 46 (4), 7-25.
6. SHINN, George. (1999). Čudež motivacije. Ljubljana: Tuma.
7. STEINBUCH, Majda. (2000). Informacijska pismenost, knjižnična informacijska znanja in prenova gimnazij. Šolska knjižnica, (2), 78-83.
8. URBANIJA, Jože. (2004). Knjižnica kot informacijsko središče. Informacijsko opismenjevanje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
9. ZWITTER, Savina. Motivacija za branje v šolski knjižnici. (1999). Vodnik za šolske knjižničarje. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Stvaranje kamišibaja u školi

Fabijana Štih

Sažetak

Japansko kazalište, koje se naziva kamišibaj, u razredu sam koristila za šarolikost nastavnih satova slovenskog jezika. Kasnije sam željela da bi učenici postali aktivni sudionici u stvaranju kamišibaja. U okviru dodatne nastave prvo sam učenicima pročitala priču, a poslije smo pripremili njezinu predstavu pomoću kamišibaja, koju su pod mom mentorstvom predstavili široj publici. U tom procesu su učenici razvijali svoje retoričke i likovne vještine, te istodobno vježbali i konstruktivno sudjelovanje u grupi.

Ključne riječi: kamišibaj, stvaralačko izražavanje, pripovijedanje

Uvod

Kamišibaj je staro japansko prijenosno kazalište, kojeg bi mogli nazvati i „papirnato kazalište“. Izvođač kamišibaja zove se kamišibajkar i pripovijeda priču uz slike, koje se čuvaju u maloj drvenoj pozornici – butaju. Izvođači kamišibaja su u Japanu nekada postavili svoju drvenu pozornicu na bicikl i odvezli se na mjesto, gdje su pomoću drvenih štapića i uzvika „Kamišibaj!“ privukli gledatelje.

Stvaranje kamišibaja

1. Najprije sam odabrala priču koja je bila pogodno duga, pogodna za likovnu reprodukciju s kamišibajem te istovremeno i edukativna. Priču sam učenicima pročitala, ne pokazujući im slike, te im time omogućila da su bez posebnog fokusa mogli zamisliti slike pojedinih prizora.

Slika 1. Prezentacija priče

2. Poslije smo tekst zajedno analizirali i podijelili ga na pojedine dijelove. Učenici su na list papira napravili skice pojedinih kadrova, koji bi događanje predstavljali kao u filmu. Svaku skicu su obilježili brojevima.

Slika 2. Skiciranje kadrova

U toj fazi je bilo potrebno puno mašte i usklađivanja u grupi. Kod kamišibaja je bitno, da slike nisu kao u slikovnici i da uz pojedinu sliku nema previše teksta. Potrebno se je fokusirati na bitne stvari. Sve slike trebaju biti međusobno povezane i predstavljene tako, da gledaoca cijelo vrijeme drže u iščekivanju.

3. Slijedio je dogovor, koje likovne tehnike bi bile najprikladnije za pojedini kadar, da bi bile za publiku dovoljno vidljive i atraktivne. U našem razredu smo odabrali kolaž i slikanje.

Slika 3. Likovno stvaralaštvo

4. Kod kamišibaja je na prvoj slici uvijek je prvo naveden autor, naslov priče a može biti dodana i ilustracija. Između slijede slike, kod nas ih je bilo 14. Posljednja slika sadrži ključnu sliku i napis „kraj“.

5. Istovremeno sa stvaranjem slika održavalo se također učenje teksta uz pojedinu sliku i učenje vučenja listova iz okvira pozornice. Prije početka predstave uvijek je nužno provjeriti redoslijed slika. Drvena pozornica je postavljena na mali stol ili stolicu. Odlučili smo, da će biti dva učenika pripovjedači, dok su tri učenice bile zadužene za vučenje slika iz pozornice. Vučenje slika mora biti prilagođeno pripovijedanju priče. Listove se može vuči polako ili brzo, samo do pola…

Slika 4. Učenje pripovijedanja i vučenje slika iz pozornice

Pažnju publike pripovjedač dobije s kucanjem štapića i usklikom „Kamišibaj“! Onda otvori vratašca pozornice i počne s pripovijedanjem. Važno je emotivno pripovijedanje i primjerna mimika lica te umjeren tempo tijekom otkrivanja slika. Uz pripovijedanje su bili uključeni i zvučni efekti. Na kraju se završi s posljednjom slikom, gdje piše kraj i slike se ne izvlače, nego se polako zatvore vratašca pozornice.

Slika 5. Na kraju se vratašca pozornice zatvore

6. Nakon tri mjeseca su bili učenici spremni da priču predstave cijeloj školi, roditeljima i nastupe na sajmu. Prije toga pridobili smo dozvolu autorice priče, koja je bila oduševljena da je njezina priča popularna među učenicima i da se je predstavlja i izvan razreda na nekoliko drugačiji način.

Slika 6. Nastup

Zaključak

Učenici su vježbali različite strategije čitanja i time dobili neprocjenjiva iskustva s nastupanjem van razreda. Izvijestili su da im je bila priprema kamišibaja zanimljiva i svaka izvedba poseban izazov. Kroz cijeli proces su mogli ugasiti svoju znatiželju, postali su samopouzdaniji i ponosni na svoje stvaranje i nastupanje.

Stvaranje kamišibaja je u školi vrlo korisno didaktičko pomagalo, jer se njime možemo koristiti kod svih predmeta. Pruža nam puno slobode i stvaralaštva te nastavu čini zanimljiviju.

Izvori i literatura

1. Glavan, R.: Pozitivni virus se širi po Sloveniji. https://www.delo.si/nedelo/pozitivni-virus-se-siri-po-sloveniji-80414.html, pridobljeno: 18. 6. 2019
2. Nagode, S., Rupnik Hladnik, T.: Kamišibaj v šoli in doma. OŠ 8 talcev Logatec in OŠ Poljane Ljubljana, 2018.
3. Pečjak. S., Gradišar, A.: Bralne učne strategije. Ljubljana: ZRSŠ, 2012.
4. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina_OS.pdf, pridobljeno: 18. 6. 2019

Djeca za sigurnost u prometu

Frida Gubenšek

Sažetak

1. studenoga je svjetski dan borbe protiv ovisnosti. Koliko različitih vrsta ovisnosti postoji u suvremenom društvu, i koliko su duboko neke od njih usađene u obitelji, čak i u obitelji naših školaraca! O tome smo razmišljali i u našoj područnoj školi.

Svjesni smo da nas kao pješake i bicikliste jako ugrožavaju vozači, koji nam mogu ugroziti i život, zato smo odlučili malo potaknuti njihovu savjest. Uključili smo se u preventivnu akciju Djeca za sigurnost u prometu, kojom smo pokušali utjecati na vozače da ne uživaju alkohol i druge opasne tvari kada sjedaju za volan. Na to smo ih poticali riječju i slikom.

Ključne riječi: ovisnost, radovi s porukama, alkohol, promet.

1. Uvod

S problemom ovisnosti o alkoholu i drogi u društvu se suočavamo već duže vrijeme, te znamo da su droge čovječanstvu već dugo poznate.

Što su droge? To su tvari koje utječu na središnji živčani sustav. Imaju veliki utjecaj na promjenu osjeta, ponašanja, mišljenja onoga koji ih uživa. Razlikujemo ih više vrsta, ali važno je da izazivaju ogromnu štetu. Uživanje droga uživatelja dovodi do razdražljivosti, preosjetljivosti, depresije, tjeskobe, osjećaja krivnje, nedruštvenosti, ravnodušnosti, nezainteresiranosti, tjelesnih oštećenja… Uživanjem droga pri vožnji, uživatelji ozbiljno ugrožavaju sebe i druge ljude u prometu. Na žalost, u društvu je sve više ovisnika o drogama i alkoholu među mladima starosti od 14 do 25 godina. Isprobavaju ih iz znatiželje, ali se s vremenom više ne mogu izvući, o njima postaju ovisni.

Stoga je nužno o drogama i alkoholu, te o drugim vrstama ovisnosti koje se pojavljuju u današnje vrijeme, informirati djecu već u osnovnim školama, te ih poučiti o posljedicama i štetnostima takvog uživanja. Time ćemo možda postići da ih oni već kao adolescenti odlučno odbace, te da na to potiču i svoje prijatelje, školske kolege i druge.

2. Preventivna akcija: Djeca za sigurnost u prometu

U preventivnoj akciji Djeca za sigurnost u prometu sudjelovali smo već četvrtu godinu. Ove godine se je u akciju u celjskom kraju uključilo čak 1098 djece i 78 mentora iz 29 vrtića i osnovnih škola. Svake godine akcija se organizira pod okriljem Nacionalnog instituta za javno zdravstvo, u suradnji s vrtićima, školama, policijskim postajama, te Društvom za borbu protiv raka celjske regije. Događaj se obično provodi na Martinje, 11. studenoga. Svrha akcije je osvješćivanje javnosti o problematici alkohola i drugih psihoaktivnih tvari u prometu.

Tako smo i u našoj školi razgovarali o utjecaju alkohola na vozače. Kada smo na internetu i u knjigama tražili informacije o prometnim nezgodama, došli smo do zastrašujućih podataka. Doznali smo da se svaka treća prometna nezgoda dogodi radi vožnje pod utjecajem alkohola i da je više od petine vozača koji su izazvali prometnu nezgodu vozilo pod utjecajem alkohola. Da vozač koji vozi pod utjecajem alkohola ima smanjene brojne sposobnosti – pažnju, budnost, prosuđivanje, razlikovanje boja, udaljenosti, oslabljenu oštrinu vida i, naravno, motoriku.

Što je s našim petoškolcima, koji će ove školske godine polagati biciklistički ispit i pri tome vježbati vožnju i na glavnoj cesti? Što ako se suoče s pijanim vozačem koji vijuga po cesti ili vozi neprilagođenom brzinom? Kako da se ponašaju u takvom slučaju? I kada pri tome kao biciklisti budu na cesti potpuno sami?

Takva i slična pitanja su poput kiše izlazila iz usta naših školaraca, zato smo odlučili obratiti se odraslima i potaknuti ih da kada voze po cesti ne uživaju alkohol, i tako sačuvaju veću sabranost, pažnju i budu odgovorni prema biciklistima, pješacima i drugim sudionicima u prometu.

3. Oblikovanje poruka

S likovnim i literarnim radovima na temu promet i alkohol učenici 4. i 5. razreda počeli su u mjesecu listopadu. Na tvrdi papir precrtali su svoj dlan, izrezali ga i po želji obojali. Neki su ga obojali u obliku semafora, drugi su na njega naslikali cestu, vozila, prometne znakove, prekrižene boce i slično. Kada su završili s bojanjem, na svoje su radove napisali poruke vozačima.

Njihove su poruke bile:

“Ako si pijan, ne sjedaj za volan.”
”Ne pij alkohol, jer to može biti pogubno za mene, za tebe i za cijelo društvo!”
”Kad si pijan, ne sjedaj za volan, jer taj dan može i za tebe i za mene biti koban!”
”Ne pij alkohol ako voziš, jer je to jako opasno!”

Slika 1. Učenički radovi

Njihove sam radove kao mentorica poslala Nacionalnom institutu za javno zdravstvo, Područnoj jedinici Celje. Tamo su našim radovima pridodali još i letak NIJZ, te brošuru o alkoholu. Radove su nam potom vratili, a učenici su nestrpljivo iščekivali da se s njima upute na cestu do vozača. U glavama su si već pripremali riječi koje će reći sudionicima u prometu, jer su na njihovu savjest htjeli utjecati i riječima.

4. Ulična akcija

I tako je došao dugo iščekivani ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Već u 8 sati ujutro u školsku su učionicu došli policajci iz Policijske postaje Šentjur. Dogovorili smo se o tijeku akcije, nakon čega su se policajci u policijskom vozilu odvezli do najprometnije ulice u našem kraju. Školarci su se obukli, obuli, stavili reflektirajuće prsluke, uzeli svoje radove te se u pratnji mentorice hrabro uputili prema policajcima na glavnu cestu.

I, kako je akcija protekla?

Tako da bi policajci zaustavili vozača, obavili pregled dokumenata, a onda bi k njemu pristupili učenici. Pozdravili bi ga i rekli mu da nipošto ne pije alkohol ako zna da mora na cestu. Ili pak da, u slučaju da je popio previše alkohola, radije pozove taksi ili neku drugu osobu koja će ga odvesti doma.

Ukratko, učenici bi vozačima poželjeli sretan put bez alkohola, te im dali crtež s porukom i brošuru. Kada su podijelili sve radove, zadovoljni što su učinili dobro preventivno djelo vratili su se u školu.

Slika 2 i 3. Susret s vozačima

5. Sažetak

Nadamo se da je preventivna akcija koju smo proveli postigla svoj cilj i potaknula odrasle na odgovorno i trijezno ponašanje u prometu. Istovremeno je pozitivno djelovala i na naše učenike, koji će jednog dana postati vozači. Svi su potvrdili da će tada alkoholu odlučno reći: NE!

Svakako smatram da ovakvo osvještavanje odraslih i djece važno, zato ćemo s akcijom nastaviti i sljedeće školske godine, te tako možda makar malo pomoći u smanjivanju broja prometnih nezgoda izazvanih alkoholom.

5. Literatura

1. Artnik, B., Drev A., Drglin Z.,… Zupanič Tina. (2011). Neenakosti v zdravju in z zdravjem povezanih vedenjih slovenskih mladostnikov. Ljubljana: Inštitut za varovanje zdravja v Sloveniji.
2. Dogša I. in Schmidt I. (1997). Droge? Ne, hvala! Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
3. Fotografije – osobna arhiva.
4. Brošura o alkoholu.

Utjecaj eTwinning projekta Transformation To Green IT

na usvajanje energetski učinkovitih praksi u školi

Iva Naranđa

Uvod

eTwinning projekt Transformation To Green IT na lako razumljiv način skreće pozornost na sveobuhvatno razumijevanje planiranja i implementacije koncepta zeleni IT (Green IT), ne samo među učenicima već i među učiteljima i stručnim suradnicima škola sudionica projekta. Zelena informacijska tehnologija globalni je izazov, a ovim projektom željeli smo provjeriti kako naše škole mogu primjenjivati neke koncepte zelenog IT-a. Sudjelujući u raznolikim projektnim aktivnostima učenici su osim upoznavanja glavne teme projekta primjenjivali informacijske i komunikacijske tehnologije na pozitivan, siguran i kreativan način te proširili vokabular engleskog jezika. Tijekom projekta partnerske škole osmislile su i provele razne zajedničke aktivnosti, surađivale i razmjenjivale ideje i iskustva. Učenike je kroz aktivnosti tijekom cijele školske godine vodila učiteljica Iva Naranđa, jedna od koautorica projekta. U suradnji s učiteljicom likovne kulture Monikom Vrtarić Vuk projekt je obogaćen učeničkim likovnim radovima. Projekt je proveden tijekom školske godine 2018./2019. u II. osnovnoj školi Čakovec, a u njemu je sudjelovalo trinaest škola iz sedam država (Španjolske, Grčke, Turske, Latvije, Litve, Francuske i Hrvatske). Osam partnera iz pet država krajem listopada 2019. nagrađeno je Europskom oznakom kvalitete koju dodjeljuje Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela: Ana Claramunt, Irene Sanchis Camprecios i Juan Miguel Piqueras López (Španjolska), Eleni Kokkinou i Mary Papachristou (Grčka), Bilge Varel (Turska), Lina Lienienė (Litva) i Iva Naranđa (Hrvatska).

Integracija projekta u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Informatika i povezanost s međupredmetnim temama

Projekt je integriran u godišnji izvedbeni kurikulum izborne nastave informatike za osmi razred. Odgojno-obrazovni ishodi koji su se realizirali radom na ovom projektu obuhvaćaju predmetne ishode Informatike i očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Ishodi predmeta Informatika koji su se realizirali radom na ovom projektu su: C.8.1 pronalazi, opisuje te uspoređuje različite servise za objavljivanje mrežnoga sadržaja, opisuje postupak objavljivanja mrežnoga sadržaja; C.8.2 samostalno pronalazi informacije i programe, odabire prikladne izvore informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli digitalne sadržaje; C.8.3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti i D.8.1 učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja.

Očekivanja međupredmetnih tema (MPT) na čijoj realizaciji se radilo tijekom ovog projekta su: MPT Održivi razvoj (A.3.4 Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu; B.3.2 Sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i šire; C.3.1 Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit), MPT Građanski odgoj i obrazovanje (C.3.3 Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici), MPT Osobni i socijalni razvoj (B.3.2 Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima; B.3.4 Suradnički uči i radi u timu; C.3.2 Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu; C.3.3 Aktivno sudjeluje i pridonosi školi i lokalnoj zajednici; C.3.4 Razvija nacionalni i kulturni identitet), MPT Učiti kako učiti (A.3.1 Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema; A.3.2 Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja; A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema; C.3.2 Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju; C.3.3 Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju; D.3.2 Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć) i MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (A.3.1 Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju; A.3.2 Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima; A.3.3 Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju vlastitoga sigurnog digitalnog okružja; A.3.4 Učenik analizira utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš; B.3.1 Učenik samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnom digitalnom okružju; B.3.2 Učenik samostalno surađuje s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju; B.3.3 Učenik poštuje međukulturne različitosti; C.3.2 Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz učiteljevu pomoć složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju; C.3.3 Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama; D.3.1 Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje ideja i razvijanje planova te primjenjuje različite načine poticanja kreativnosti; D.3.3 Učenik stvara nove uratke i ideje složenije strukture).

Pregled projektnih aktivnosti

Uvodne aktivnosti obuhvaćale su predstavljanje škola, uređivanje učeničkih profila na TwinSpaceu, izradu avatara u alatu Avatar Maker i oblaka riječi u alatu Word Art, te sudjelovanje u TwinSpace forumu. Ponovili smo osnovna pravila o sigurnom korištenju interneta i net-bontona. Oblaci riječi dostupni su u prezentaciji koju smo napravili zajedno s partnerima. Sljedeća aktivnost bila je izrada loga projekta i sudjelovanje u odabiru konačnog loga projekta između učeničkih radova svih partnerskih škola. Učenici su upoznati s pojmom loga i osnovnim obilježjima koja bi trebao zadovoljavati logo, te su izradili svoje prijedloge za logo projekta. Izbor se održao prema pravilima koja su škole usuglasile na TwinSpace forumu. Svaka škola mogla je odabrati pet učeničkih loga s kojima je sudjelovala u izboru konačnog loga projekta. Za konačan logo projekta odabran je logo koji je izradila učenica iz Grčke (škola Aristotelio College Thessaloniki). Nadalje, učenici su istražili temu zeleni IT i napravili PowerPoint prezentacije. U prosincu su učenici napravili čestitke s ekološkim porukama za što su koristili Pixabay i program Bojanje 3D. Brojne čestitke izradili su i naši projektni partneri, a sve su objavljene na zajedničkom Padletu.

Organizacijski najzahtjevnija aktivnost bio je rad učenika u međunarodnim timovima. Škole su dogovorile timove učenika i osmislile zadatke te slijed aktivnosti. Međunarodni timovi učenika izradili su edukativne online igre u alatima LearningApps i Quizlet te napisali priču nazvanu Green IT for planet Earth. Tim 1 činili su učenici iz grčke škole Aristotelio College Thessaloniki i naše II. osnovne škole Čakovec, a učenici su surađujući izradili križaljku u alatu LearningApps. Tim 2 također je imao zadatak izraditi križaljku u alatu LearningApps, a činili su ga učenici iz tri škole, grčke škole Aristotelio College Thessaloniki, turske škole 100. Yıl Atatürk Ortaokulu Köşk, Aydın i naše II. osnovne škole Čakovec. Zadatak za tim 3 osmislila je škola Telšių „Germanto“ progimnazija iz Litve, a u njemu su sudjelovali i učenici II. osnovne škole Čakovec te izradili zadatak grupiranja u alatu LearningApps. Tim 4 surađivao je na izradi Quizlet setova, a činili su ga učenici iz triju škola, španjolske škole IES Francesc Tarrega, Vila-real, turske škole 100. Yıl Atatürk Ortaokulu Köşk, Aydın i naše II. osnovne škole Čakovec. Tim 5 surađivao je na izradi zajedničke priče nazvane Green IT for planet Earth, a činili su ga učenici iz četiri škole, grčke škole Aristotelio College Thessaloniki, turske škole 100. Yıl Atatürk Ortaokulu Köşk, Aydın, španjolske škole Colegio Pio XII. Valencia i naše II. osnovne škole Čakovec. Učenici su pisali priču radeći na dijeljenom dokumentu, a za naslov priče glasovali su putem TwinSpace ankete.

Sve LearningApps igre nastale tijekom ovog projekta, bilo kao rezultat rada naših međunarodnih timova ili pojedinih škola, povezali smo u kolekciju s pomoću modula AppMatrix.

Tijekom siječnja i veljače 2019. škole su surađivale na pripremi i provedbi online ankete putem TwinSpace foruma i Google obrazaca. U pripremi pitanja sudjelovale su učiteljice sa svojim učenicima iz sedam škola: Eleni Kokkinou, Aristotelio College Thessaloniki, Grčka; Bilge Varel, Aydın 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Köşk, Turska; Ineta Lielkalne, Krišjāņa Valdemāra Ainažu pamatskola, Salacgrīvas novads, Latvija; Juan Miguel Piqueras López, Colegio Pío XII, Valencia, Španjolska; Lina Lienienė, Telšių „Germanto“ progimnazija, Telšiai, Litva; Irene Sanchis Camprecios, IES Francesc Tàrrega, Vila-real, Španjolska i Iva Naranđa, II. osnovna škola Čakovec, Hrvatska. Ovom anketom željeli smo saznati koliko učitelji i stručni suradnici naših škola znaju o ovoj temi i mogućnostima implementacije zelenog IT-a u našim školama. Rezultati su pokazali čega su sve učitelji i stručni suradnici svjesni i što se može poboljšati. Komentari kolega bili su pozitivni, shvatili su što mogu poboljšati u svakodnevnom životu i širinu problema.

Učenici su aktivno sudjelovali u TwinSpaceu, a povodom Dana sigurnijeg interneta bavili smo se temom Sprečavanje e-nasilja i govora mržnje te razmijenili iskustva o provedenim aktivnostima s projektnim partnerima.

Sljedeća aktivnosti bila je izrada liste procjene Zeleni IT u školi. Učenici su pripremili listu procjene kako bi odredili u kojoj mjeri se u našim školama primjenjuje zeleni IT te predložili poboljšanja. Jednaku listu procjene ispunjavali su učenici u više partnerskih škola, a rezultate smo usporedili. Rezultati se mogu promatrati s dvije strane. Prvo, učitelji su dobili povratne informacije o tome kako su njihovi učenici razumjeli temu. Drugo, ova lista procjene pruža nam informacije o tome kako naši učenici vide rad u našoj školi.

Prilikom proslave Dana eTwinninga u svibnju 2019. godine uređen je pano u informatičkoj učionici. Naš poster podijelili smo unutar eTwinning grupe Spring Campaign 2019 te se tako pridružili međunarodnoj proslavi Dana eTwinninga. Učenici su pogledali video koji su objavili partneri iz grčke škole Aristotelio College Thessaloniki, a koji prikazuje prezentaciju projekta Transformation To Green IT održanu 17. travnja 2019. na konferenciji u Grčkoj (11th Student Conference on Computer Science in Thessaloniki, Greece).

Sljedeća aktivnost bila je izrada časopisa u alatu Madmagz s kojim su nas upoznale učiteljice iz španjolske škole IES Francesc Tarrega. Učenici su tijekom izrade digitalnog časopisa Green IT imali priliku iskusiti kako se podjelom zadatka na manje dijelove, timskim radom i suradnjom te dobrim organiziranjem aktivnosti u kratkom vremenu može napraviti složeni uradak.

Završna prezentacija projekta pod nazivom We Want Green IT još je jedan primjer izvrsne suradnje projektnih partnera, a napravljena je kao dijeljeni dokument (Google Slides) u kojem je svaka škola uredila svoj dio.

Evaluacija

Evaluacija je provedena putem zasebnih online upitnika za učenike i za učitelje na čijoj pripremi su surađivali učitelji iz više škola. Evaluacijski upitnik ispunilo je 122 učenika iz šest škola. Iz odgovora je vidljivo da je za 84,4 % učenika tema bila zanimljiva, 80,3 % učenika smatra da je radom na ovom projektu steklo znanja i vještine koje će moći primijeniti u životu, a 78,7 % učenika odgovorilo je da ih je ovaj projekt učinio senzibilnijim prema prirodi. Evaluacijski upitnik za učitelje ispunilo je devet učitelja iz šest škola, a svi su odgovorili da je projekt bio dobro planiran, da su upoznali nove internetske alate, da su partneri razmatrali njihove ideje i da smatraju da su podigli svijest drugih učitelja o zelenom IT-u. 66,7 % učitelja smatra da su očekivani rezultati u potpunosti ostvareni, dok 33,3 % učitelja smatra da su očekivani rezultati djelomično ostvareni. Kao poteškoću u provođenju projekta dvoje učitelja navelo je nedostatak vremena za provođenje svih aktivnosti, a jedan učitelj nedovoljno znanje engleskog jezika. Rezultati su dostupni na TwinSpaceu.

Diseminacija

Diseminacijske aktivnosti provođene su tijekom cijelog projekta, počevši s člankom na naslovnici školskih mrežnih stranica te upoznavanjem učitelja i stručnih suradnika s projektom prilikom pripremanja školskog kurikuluma te provođenja ankete. Povodom završetka projekta objavljeni su članci na naslovnici školskih mrežnih stranica, CARNetovom Portalu za škole i lokalnom portalu naše županije emedjimurje.

Kako bi rezultati našeg rada bili vidljivi i na hrvatskom jeziku, na mrežnoj stranici II. osnovne škole Čakovec na stranici projekta redovito se izvještavalo o napretku projekta. Pred kraj nastavne godine uređen je pano u informatičkoj učionici na kojem su prikazani neki rezultati projekta.

eTwinning Live Event održan od 10. do 28. lipnja 2019. bila je aktivnost kojom je projekt učinjen vidljivijim unutar eTwinning zajednice. Tijekom ovog događanja s eTwinnerima smo podijelili našu zajedničku završnu prezentaciju projekta s pregledom glavnih aktivnosti.

Učiteljica Bilge Varel iz Turske na eTwinning seminaru “eTwinning Azerbaijan-Turkey Bilateral Contact Seminar, Digital Education” održanom u Bakuu početkom svibnja 2019. predstavila je projekt Transformation To Green IT kao primjer dobre prakse.

Partnerske škole iz raznih država također su radile na diseminaciji projekta putem školskih mrežnih stranica, nacionalnih obrazovnih portala, društvenih mreža, članaka u novinama i prezentacija projektnih aktivnosti u svojim školama. Tijekom ljeta 2019. objavljen je članak o ovom projektu u Visibility of eTwinning Projects Group Newsletter 9.

Zaključak

Sudjelovanje učenika u eTwinning projektu Transformation To Green IT doprinijelo je realizaciji odgojno-obrazovnih ishoda predmeta Informatika i očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Najvažniji rezultati eTwinning projekta Transformation To Green IT su povećavanje interesa učenika za zeleni IT i ekološku problematiku općenito, podizanje svijesti učenika o zelenom IT-u kao globalnom izazovu i podizanje svijesti o važnosti suradnje između država. Još jedan pozitivan učinak ovog projekta je usvajanje odgovornog ponašanja i energetski učinkovitih praksi pri korištenju informacijske tehnologije među djelatnicima škole, učenicima, njihovim roditeljima i lokalnom zajednicom. Rad na ovom projektu omogućio je svim sudionicima razvoj ključnih kompetencija, razvijanje vještina timskog rada, jačanje ekološke svijesti i svijesti o kulturnoj raznolikosti.

Više o projektu na mrežnim stranicama škole i TwinSpaceu.

eTwinning projekt Electronic Waste Around Us

Iva Naranđa

Uvod

Međunarodni eTwinning projekt Electronic Waste Around Us skreće pozornost na sveobuhvatan pogled na društvene, ekološke i ekonomske aspekte elektroničkog otpada. Koautorice projekta su učiteljice informatike Iva Naranđa i Georgia Lascaris, a projekt je trajao cijelu školsku godinu 2018./2019. Iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec u projektu su sudjelovali učenici 8. a razreda u sklopu izborne nastave informatike, a u nekim aktivnostima i polaznici izvannastavne aktivnosti Ekološka skupina koju je vodila učiteljica Emina Rus. Učenici su razmotrili mogućnosti smanjenja, ponovnog korištenja i recikliranja elektroničkog otpada, primjenjivali informacijske i komunikacijske tehnologije na pozitivan, siguran i kreativan način te razvijali vještine timskog rada.

Pregled aktivnosti

Predstavljanje i upoznavanje partnera provedeno je na način da su učenici kreirali avatare s pomoću alata AvatarMaker i uredili svoje profile na TwinSpaceu, a učiteljice su na Padlet postavile materijale za predstavljanje škola. Lokacije škola dodali smo na Google kartu. Za učenike je pripremljena još jedna uvodna aktivnost, dvije LearningApps igre kojima su na zabavan način provjerili poznaju li zastave i glavne gradove država sudionica projekta.

Povodom Međunarodnog dana elektroničkog otpada (International E-Waste Day) organizirali smo i proveli zajedničke aktivnosti: inicijalni online upitnik, edukativne igre napravljene u alatu LearningApps, slikovni rječnik s pojmovima vezanima uz elektronički otpad. Aktivnosti za učenike zajedno su osmislile koautorice projekta, a provodile su ih sve partnerske škole. Pripremljen je prigodni plakat koji je povezao projekt Electronic Waste Around Us i Međunarodni dan elektroničkog otpada, a koji su učiteljice postavile na panoe u svojim učionicama i objavile na školskim mrežnim stranicama. Međunarodni dan elektroničkog otpada organiziran je po prvi puta 13. listopada 2018. godine kako bi promicao ispravno odlaganje električne i elektroničke opreme širom svijeta.

Naše daljnje aktivnosti vezali smo uz Europski tjedan za smanjenje otpada (The European Week for Waste Reduction, EWWR) koji se obilježavao od 17. do 25. studenoga 2018. Polaznici izborne nastave informatike pridružili su se aktivnostima školskih ekoloških grupa i potaknuli prikupljanje elektroničkog otpada u školi. Na nastavi informatike učenici su izradili postere u alatu Canva: Što je e-otpad, Savjeti za smanjenje e-otpada (na hrvatskom jeziku) i Savjeti za smanjenje e-otpada (na engleskom jeziku). Učenici iz Grčke preveli su naš poster na grčki jezik. Postere smo dodali na pano u eko-kutku, a odigrali smo i online igru koju su pripremili učenici iz Grčke.

Ekološke grupe naše škole organiziraju razvrstavanje otpada u školi. Mali ekolozi sami su pripremili kutije za odvojeno prikupljanje papira, plastike, plastičnih čepova, organskog otpada i baterija. Ekološka grupa uredila je pano kod ulaza u školu i organizirala akciju prikupljanja starog papira. Povodom Europskog tjedna za smanjenje otpada članovi Ekološke grupe pripremili su kutiju za prikupljanje elektroničkog otpada koju smo dodali u naš eko-kutak. Tako su se u našoj školi uz već postojeće oblike prikupljanja otpada aktivnosti proširile i na prikupljanje elektroničkog otpada. Organizirano je eTwinning događanje pod nazivom EWWR – Let’s reduce e-waste! tijekom kojeg su škole razmijenile ideje o provođenju aktivnosti usmjerenih na smanjenje otpada, te naš projekt učinile vidljivijim eTwinning zajednici.

Aktivnost za prosinac bila je izrada novogodišnjih čestitki iz elektroničkog otpada. Učenici su najprije pripremili dijelove od neispravnih tipkovnica i DVD playera te tako upoznali i njihovu unutrašnjost, a zatim su od tih dijelova izradili čestitke i pokazali svoju kreativnost.

Od siječnja su učenici počeli raditi u međunarodnim timovima koji su imali zadatak izraditi Scratch projekte, infografike u alatu Canva ili priče u alatu Storybird. Ovisno o interesima učenika, vremenu raspoloživom za ovu aktivnost i broju učenika koji će raditi u timovima, učiteljice su formirale međunarodne timove učenika za pojedine zadatke. Dogovoreno je ukupno osam timova, a naši učenici su odabrali rad na Scratch projektu (tim 1) i infografici (tim 2). Raspored aktivnosti i praćenje realizacije vodili smo na dijeljenom dokumentu u kojem je svaka škola unosila podatke o izvršavanju pojedinih koraka.

U timu 1 radili su učenici iz tri škole: 2nd Primary School of Nea Erythraia, Athens, Grčka, 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Aydın, Köşk, Turska i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, Hrvatska. Učenici su surađivali na izradi Scratch animirane priče o elektroničkom otpadu pri čemu su upoznali osnove životnog ciklusa razvoja softvera i primijenili stečeno znanje u izradi Scratch projekta. Učenici su napravili zajednički scenario i dogovorili koja škola će kreirati koje scene. Svaka škola kreirala je jednu ili nekoliko scena s pozadinom i likovima prema zajedničkom scenariju, napisala dijalog i izvršila kodiranje u Scratchu, provela testiranje te po potrebi ispravke. Kada je pojedina scena bila gotova, timu se javljalo da je projekt spreman za izradu sljedećeg Scratch remixa. Organizirali smo i online glasovanje za odabir naslova priče za što smo koristili TwinSpace anketu.

U timu 2 radili su učenici iz četiri škole: 2nd Primary School of Nea Erythraia, Athens, Grčka, 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Aydın, Köşk, Turska, Palatul Copiilor, Botosani, Rumunjska i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, Hrvatska. Učenici su surađivali na izradi infografike u alatu Canva kako bi na jednostavan način prikazali složene informacije o elektroničkom otpadu. Učenici iz svake škole dodali su kratke tekstove i slike kako bi objasnili što je elektronički otpad, značaj recikliranja elektroničkog otpada te predstavili razlike između linearne i cirkularne ekonomije.

Povodom Dana sigurnijeg interneta organizirali smo tri zajedničke aktivnosti. Učenici su najprije pogledali prezentaciju o razumijevanju pristanka u digitalnom svijetu, te nakon toga ispunili online upitnik koji su pripremili partneri iz španjolske škole IES Escultor Juan de Villanueva, Pola de Siero. Druga aktivnost obuhvaćala je snimanje audio poruke povodom Dana sigurnijeg interneta na materinjem i engleskom jeziku.

Sve naše poruke povezali smo u cjelinu za emitiranje na Europskom školskom radiju u Grčkoj (European School Radio). U ovoj aktivnosti sudjelovale su tri škole iz Grčke (2nd Primary School of Nea Erythraia, Athens; 8o Dimotiko Kifissias, Kifissia i 8th New filadelfeia Primary school, Nea Filadelfeia), škola 100. Yıl Atatürk Ortaokulu, Aydın, Köşk iz Turske i OŠ Vladimira Nazora Pribislavec iz Hrvatske.

Treća aktivnost bila je izrada postera kojim smo povezali teme sigurnost na internetu i elektronički otpad tako što su učenici napravili poster na engleskom jeziku u alatu Canva sa savjetima što sve trebamo obrisati s naših uređaja prije nego što ih doniramo ili predamo kao elektronički otpad. Poster smo podijelili s partnerima, a oni su ga preveli na svoje materinje jezike.

Povodom proslave Dana eTwinninga učenici osmog razreda sudjelovali su u aktivnostima organiziranima unutar eTwinning grupe Spring Campaign 2019 s godišnjom temom demokratskog sudjelovanja. Učenici su putovali kroz virtualnu eTwinning galaksiju i njezinih pet planeta. Na planetu ljudskih prava učenici su raspravljali o riječima koje povezuju s ljudskim pravima, demokracijom i demokratskim sudjelovanjem. Naše odgovore dodali smo na AnswerGarden u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Na planetu prava i donošenje odluka učenici su raspravljali o tri pravila koja bi željeli vidjeti u idealnoj eTwinning galaksiji: tri stvari koje svatko smije učiniti, tri stvari koje je zabranjeno raditi i tri stvari koje svatko mora učiniti. Dodali smo naša pravila i glasovali u anketi u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Na planetu okoliša učenici su upoznali osnove 17 ciljeva održivog razvoja. Kao prioritet za eTwinning galaksiju učenici su izabrali cilj ravnopravnost spolova i glasovali u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Kreirali su poster u alatu Canva s temom ravnopravnost spolova. Na planetu medija učenici su upoznati s temom lažnih vijesti i kako biti kritički čitatelj te su izradili poster u alatu Canva “Kako uočiti lažne vijesti”. Na planetu povijesti učenici su raspravljali i odabrali tri pridjeva svoje idealne eTwinning galaksije i zajedno izradili poster, također u alatu Canva. Učeničke postere podijelili smo na TwinBoardu u eTwinning grupi Spring Campaign 2019. Nakon završetka kampanje objavljen je pregled aktivnosti i istaknuti su najbolji radovi. Među istaknutim radovima nalaze se dva postera koja su napravili naši učenici: eTwinning Galaxy (eTwinning galaksija) i How to spot fake news (Kako uočiti lažne vijesti).

Nadalje, učenici su razmotrili problem elektroničkog otpada s društvenog, ekološkog i ekonomskog aspekta, istražili gdje se u Hrvatskoj nalaze sabirni centri za prikupljanje EE otpada te napravili postere.

U svibnju je održana akcija prikupljanja elektroničkog otpada u školi, a u lipnju predavanje o električnom i elektroničkom otpadu za učenike sedmih i osmih razreda koje su održali stručnjaci iz sabirnog centra za sakupljanje EE otpada Duma Elektronika. Učenici su imali priliku iz prve ruke saznati više o problemu EE otpada i mogućnostima recikliranja. Naši gosti preuzeli su elektronički otpad koji smo prikupili tijekom akcije. Nekoliko dana nakon ovog predavanja, u našu školu stigle su brošure o EE otpadu iz Duma Elektronike, SpectraMedia koje smo pred sam kraj nastavne godine podijelili učenicima. Brošure su naši učenici zadržali kao podsjetnik na ovaj projekt te u njima mogu pronaći korisne informacije koje mogu podijeliti sa svojim obiteljima.

Pred kraj projekta pripremili smo završnu prezentaciju projekta. U izradi su sudjelovale dvije učiteljice iz Turske (Bilge Varel i Elif Şimşek), četiri učiteljice iz Grčke (Irene Papadopetraki, Stavroula Skiada, Maria Tzouma i Georgia Lascaris), Cristina Mato iz Španjolske, Cecilia Vicoveanu iz Rumunjske i Iva Naranđa iz Hrvatske.

Evaluacija projekta provedena je među učenicima i učiteljicama putem dva zasebna online upitnika, a rezultati su dostupni na TwinSpaceu.

Povodom Dana škole uređen je pano na kojem su istaknute najvažnije projektne aktivnosti. Etwinning Live Event održan od 10. do 28. lipnja 2019. bio je diseminacijska aktivnost kojom je projekt učinjen vidljivijim unutar eTwinning zajednice.

Među brojnim diseminacijskim aktivnostima ističemo predstavljanje projekta na godišnjoj IKT konferenciji u Grčkoj koje je održala učiteljica Irene Papadopetraki, te predstavljanje našeg projekta u sekciji “najbolje prakse” na eTwinning bilateralnom kontakt seminaru Azerbajdžan – Turska u Bakuu, u svibnju 2019. koje je održala učiteljica Bilge Varel. Nadalje, u projektu je sudjelovalo nekoliko škola iz Grčke koje su se priključile inicijativi Bravo Schools koja ima za cilj istaknuti najcjelovitije obrazovne pristupe o pitanjima društvene odgovornosti vezanih uz 17 globalnih ciljeva UN-a za održivi razvoj. Učiteljica Stavroula Skiada koja je predstavila metodologiju i aktivnosti našeg projekta, dobila je nagradu za najbolju dobru praksu.

Povodom završetka projekta objavljeni su članci na Portalu za škole, portalu emedjimurje i školskim mrežnim stranicama. Rezultati projekta predstavljeni su na Učiteljskom vijeću OŠ Vladimira Nazora Pribislavec održanom početkom srpnja 2019. Diseminacija projekta nastavljena je tijekom ljeta 2019. kada je u Visibility of eTwinning Projects Group Newsletter 9 objavljen članak Teaching E-waste management based on the 17 Sustainable Development Goals, te u listu Pribislav koji izdaje Općina Pribislavec.

Integracija projekta u godišnji izvedbeni kurikulum predmeta Informatika i povezanost s međupredmetnim temama

Projekt je integriran u godišnji izvedbeni kurikulum izborne nastave informatike za osmi razred. Odgojno-obrazovni ishodi koji su se realizirali radom na ovom projektu obuhvaćaju predmetne ishode Informatike i očekivanja pet međupredmetnih tema (Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije). Ishodi predmeta Informatika koji su se realizirali radom na ovom projektu su: C.8.1 pronalazi, opisuje te uspoređuje različite servise za objavljivanje mrežnoga sadržaja, opisuje postupak objavljivanja mrežnoga sadržaja; C.8.2 samostalno pronalazi informacije i programe, odabire prikladne izvore informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli digitalne sadržaje; C.8.3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti i D.8.1 učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja.

Očekivanja međupredmetnih tema (MPT) na čijoj realizaciji se radilo tijekom ovog projekta su: MPT Održivi razvoj (A.3.3 Razmatra uzroke ugroženosti prirode; A.3.4 Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu; B.3.2 Sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i šire), MPT Građanski odgoj i obrazovanje (A.3.3 Promiče ljudska prava; A.3.5 Promiče ravnopravnost spolova; C.3.3 Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici), MPT Osobni i socijalni razvoj (B.3.2 Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima; B.3.4 Suradnički uči i radi u timu; C.3.2 Prepoznaje važnost odgovornosti pojedinca u društvu; C.3.3 Aktivno sudjeluje i pridonosi školi i lokalnoj zajednici; C.3.4 Razvija nacionalni i kulturni identitet), MPT Učiti kako učiti (A.3.1 Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema; A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema; C.3.2 Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju; D.3.2 Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć) i MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (A.3.1 Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju; A.3.2 Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima; A.3.3 Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju vlastitoga sigurnog digitalnog okružja; A.3.4 Učenik analizira utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš; B.3.1 Učenik samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnom digitalnom okružju; B.3.2 Učenik samostalno surađuje s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju; B.3.3 Učenik poštuje međukulturne različitosti; C.3.2 Učenik samostalno i djelotvorno provodi jednostavno pretraživanje, a uz učiteljevu pomoć složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju; C.3.3 Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama; D.3.1 Učenik se izražava kreativno služeći se primjerenom tehnologijom za stvaranje ideja i razvijanje planova te primjenjuje različite načine poticanja kreativnosti; D.3.3 Učenik stvara nove uratke i ideje složenije strukture).

Zaključak

Projekt je pozitivno utjecao na sve sudionike. Učenicima je pružio mogućnost razvijanja vještina timskog rada u međunarodnom okruženju, uključivanje u rješavanje stvarnih problema i upoznavanje s problemom elektroničkog otpada temeljeno na globalnim ciljevima održivog razvoja. Učiteljice su se profesionalno razvijale razmjenjujući ideje, a diseminacijom projekta nastojale su zainteresirati druge djelatnike škola ne samo za problem elektroničkog otpada već i za aktivno uključivanje u eTwinning zajednicu. Kvalitetu projekta potvrđuje i devet Europskih oznaka kvalitete koje je dodijelila Središnja služba za podršku eTwinningu iz Brisela. Europskom oznakom kvalitete nagrađene su: Georgia Lascaris, Irene Papadopetraki, Maria Tzouma, Stavroula Skiada i Sofia Gerouki (Grčka), Cecilia Vicoveanu (Rumunjska), Bilge Varel i Elif Şimşek (Turska) i Iva Naranđa (Hrvatska).

Više o projektu može se pogledati na školskim mrežnim stranicama i na TwinSpaceu.

Erasmus+ projekt CodeInnova

Ivana Ružić

I. osnovna škola Čakovec partner je u novom, jedanaestom po redu, Erasmus+ projektu CodeInnova: Teaching programming in Primary school: curriculum, didactic methods, texbooks, online suport. Osnovni cilj ovog dvogodišnjeg projekta jest kreirati koherentni sustav poučavanja programiranja u osnovnoj školi zajedno sa svim resursima potrebnim za poučavanje koji će biti primjenjivi u svim sustavima obrazovanja zemalja partnera: Poljske, Finske, Portugala i Hrvatske.

Specifični ciljevi su:

• kreirati koherentni osnovni kurikulum za poučavanje programiranja u osnovnoj školi
• dizajnirati i testirati 50 modela planova poučavanja za poučavanje programiranja u osnovnoj školi
• dizajnirati, testirati i učiniti dostupnim dva udžbenika za poučavanje programiranja u osnovnoj školi
• dizajnirati, testirati i učiniti dostupnom platformu koja podržava poučavanje programiranja u osnovnoj školi

Ključni partneri u projektu su:

Zamojskie Towarzystwo Oswiatowe, Poljska – glavni koordinator. Njihova osnovna odgovornost je izrada koncepta i implementacija testiranja kurikuluma, udžbenika, modela poučavanja i internetske platforme s preporukama za dalju disemenaciju projekta.

Agrupamento de Escolas de Fornos de Algodres, Portugal – vodit će disemenaciju projektnih rezultata unutar Europske unije.

Školska knjiga d.d. – izradit će dva udžbenika za programiranje. Jedan za učenike od 1. do 3. razreda i jedan za učenike od 4. do 8. razreda osnovne škole. Osim toga, izradit će i platformu za podršku poučavanja programiranja, uključujući didaktički materijal na četiri jezika zemalja partnera i službenog jezika projekta, engleskog jezika.

Jyvaskylan Yliopisto, Finska – učiteljski fakultet. Njihova osnovna odgovornost bit će izrada kurikuluma za poučavanje programiranja u osnovnoj školi.

I. osnovna škola Čakovec – osnovna odgovornost i zadaća bit će izrada i testiranje 50 modela poučavanja koji će odgovarati kurikulumu za poučavanje programiranja u osnovnoj školi.

Poticanje neovisnosti učenika u 5. razredu

pri obavljanju obiteljskih kućanskih poslova

Jasmina Selko

Sažetak

Danas se često spominje neovisnost djece, u smislu da djeca tijekom odrastanja ne postaju toliko neovisna kao što bi se to kod određene dobi od njih očekivalo. Neovisnost djeteta vrlo je važna za njegovo dobro samopouzdanje i zdrav razvoj. Samo tako dijete može postati autonomna, uspješna i odgovorna osoba s čvrstom osobnošću. Naravno, u tome igraju veliku ulogu roditelji, koju dopunjuju odgajatelji i učitelji. U predmetu kućanstvo, u 5. razredu, smo kod obavljanja obiteljskih kućanskih poslova učenika uključili i njihove roditelje, koji su provjerili da li je dijete obavilo određene poslove te ga ocijenili. Zadatak je trajao mjesec dana, tada smo prikupili rezultate i evaluirali naš rad.

Ključne riječi: predmet kućanstvo, obiteljski kućanski poslovi, neovisnost učenika, učenici 5. razreda osnovne škole

1. Uvod

U Bijeloj knjizi (2011.) je u sklopu cilja »razvijanje kapaciteta za cjeloživotno učenje i stalni osobni i profesionalni razvoj« također istaknut razvoj radnih navika i navike učenja. Roditelji moraju djecu navikavati na radne navike od malih nogu, jer će se kasnije na njih teže naviknuti. Radne navike, Ibid (2013.), djeci donose iskustvo, odgovorno ponašanje i samostalnost. Djeca koja nemaju radne navike su bespomoćna i ne znaju kako se brinuti o sebi (Ibid), s druge strane, djeca s radnim navikama postaju spremnija za život, imaju bolje odnose s prijateljima i obitelji te su uspješnija u svojim karijerama (Dishongh, 2015.).

2. Obiteljski kućanski poslovi

Obiteljske kućanske poslove treba shvatiti kao nešto normalno što radimo svaki dan (kada pojedeš odneseš tanjur u korito, ako se igraš, također na kraju pospremiš igračke, itd.). Djeca ove zadatke doživljavaju kao normalne stvari u svom svakodnevnom životu, te se usporedo uče neovisnosti i odgovornosti (prema Sears and Sears, 2002.).

Roditelji mogu potaknuti djecu na obavljanje obiteljskih kućanskih poslova ako kod djeteta ostvare pozitivan stav prema poslovima. Potičući dijete da se bavi sve težim zadacima, roditelji jačaju djetetov osjećaj da je sposobno i da može (Ibid). Juhant i Levc (2011.) dodaju da dijete prilikom obavljanja kućanskih poslova stvara povezanost između posla i zadovoljstva. Kao rezultat toga, dijete osjeća sreću koja dolazi iznutra. Također. kada bude odrasla osoba, na taj će način doživljavati zadovoljstvo, te mu neće biti potrebne skupe, moderne stvari da bi u životu bilo sretno. Navedeni autori također tvrde da je dužnost djeteta da bude aktivno u svim poslovima koji se odnose na obiteljski život sve dok živi u toj obitelji.

3. Suradnja roditelja i učitelja

Pergar Kuščer (2005.) u svom radu navodi da učitelji i roditelji trebaju slušati jedni druge i surađivati pri odgajanju učenika / djece. Za razliku od učitelja, roditelji su uvijek odgovorni za svoju djecu, pa škola mora razvijati suradnju s roditeljima i poštivati njihov doprinos (Ibid.).

U praksi učitelji znaju da je interakcija roditelji – učitelji izazovan zadatak. Juhant i Levc (2011.) navode da roditelji, osim učitelja u školi, moraju kod kuće navikavati djecu da su neovisna u upravljanju sobom i kod školskog rada te da su odgovorna za sebe i svoje ponašanje. Za roditelje je posebno važno da ustraju i budu dosljedni u obavljanju obiteljskih kućanskih poslova, naročito kada oko desete godine života spontana radost i želja djeteta da pomaže popusti. Odnos s vršnjacima i aktivnosti izvan obitelji djetetu postaju važniji, pa počinje iskazivati nezainteresiranost i prezir prema obavljanju kućanskih zadataka. Roditelji mogu izbjeći ove konflikte ako zajedno obavljaju kućanske poslove sa svojom djecom. (Juul 2009.).

4. Praktični rad-samostalno obavljanje obiteljskih kućanskih poslova

Pri predmetu kućanstvo u petom razredu osnovne škole obrađivali smo tematski sklop Dom i obitelj, gdje smo također puno razgovarali o podjeli rada između članova obitelji. U obitelji imamo različite uloge, učimo se također međusobnim odnosima. Normalno je da se dogovorimo o podjeli rada. Učenicima sam uz pomoć računalne projekcije prikazala obitelji Novak, gdje sve kućanske poslove obavlja mama. Uslijedio je razgovor o onome što je viđeno, učenici su izrazili svoje mišljenje. Složili su se da takva podjela rada nije primjerena. Potom smo provjerili kod učenika kako se rad u kućanstvu raspoređuje u njihovoj obitelji? Otkrili smo da neki obavljaju vrlo malo kućanskih poslova (uglavnom odnošenje posuđa sa stola, usisavanje ili metenje te pospremanje svoje sobe).

Učenicima smo predstavili praćenje obavljanja kućnih poslova u listopadu. Mjesec dana imat će vremena dovršiti zadatke zabilježene na radnom listu: čišćenje metlom, sisanje, brisanje prašine, ručno pranje posude, strojno pranje posude, strojno pranje rublja – bijelo, strojno pranje rublja – šareno, vješanje rublja ili sušenje u sušilici rublja, preoblačenje krevetnine, peglanje /glačanje rublja, odnošenje smjeti, čišćenje kupaonice, spremanje omare sa odjećom i spremanje omare sa cipelama. Nakon izvršenog zadatka bilježe datum dovršetka zadatka, samoprocjenjuju se s ocjenom od 1 do 5, a nakon pregleda izvršenog zadatka roditelji ih također ocjenjuju i potpisuju se na listu za svaki zadatak posebno. Operativni cilj zadatka bio je da se učenik posveti uključivanju i pomoći obitelji. Kriteriji za obavljanje cjelovitog zadatka bili su:

a) svi su zadaci morali biti obavljeni,

b) zapisani su morali biti dojmovi učenika i roditelja o zadatku i

c) od učenika se tražilo da predaju radni list na određeni datum u studenom.

Na dan predaje radnog lista utvrdili smo da je 17 od 18 učenika izvršilo zadatak u cijelosti. Dojmovi su bili različiti, navodim neke od najčešćih dojmova učenika i roditelja.

Dojmovi učenika:

• posao sam radosno obavljao/la,
• posao sam obavljao/la precizno,
• posao nije bio težak za obavljanje, nije bilo nikakvih poteškoća,
• bilo je zaista zabavno obavljati zadatke, nisam to znala,
• shvatio/la sam da moram početi raditi s osmijehom, jer je tako puno lakše i zabavnije,
• kada sam završio/la posao, vidio/la sam koliko teško radi moja mama; od sada ću joj oprostiti ako bude loše volje; neki poslovi su također bili zabavni,
• znam da ću se i dalje tako truditi; hvala učiteljici što mi je pružila priliku da naučim kako se rade kućanski poslovi,
• jako sam se zabavljao/la radeći posao,
• volim pomagati kući,
• moji dojmovi su sjajni !,
• mogli bismo češće imati takav zadatak,
• nije bilo tako strašno,
• bilo mi je najdraže što sam mogao/la pomoći svojoj mami,
• također sam naučila nešto novo,
• u našoj obitelji je 6 članova, tako da uvijek ima dovoljno kućanskih poslova za obaviti,
• nadam se da ću dobiti 5, jer sam se jako trudio/la
• rad je ponekad bio zabavan, ali ponekad nije (2x),
• zadatak je bio zanimljiv i puno bolji od testova (2x).

Dojmovi roditelja:

• dijete je u radu bilo precizno, proaktivno,
• posao je obavio/la s velikom radošću i energijom, vrlo marljivo i odgovorno,
• obavio/la je posao, ali s malo poteškoća,
• dijete se jako trudilo, primjenjivalo je moje savjete,
• za neke zadatke lista mi je dala ideju da je vrijeme da isproba poslove (pranje rublja, peglanje …),
• što danas možeš obaviti, ne odlaži za sutra,
• ovo su osnovni zadaci i pogodni za djecu, sve to bi mogli raditi uvijek i svaki dan, jer bi se time naučili važnosti suradnje i međusobne pomoći u obitelji,
• naše dijete je svakodnevno uključeno u kućanske poslove,
• dijete često sudjeluje u kućanskim poslovima, već se mogu osloniti na njega/nju,
• zadatak u kućanskim poslovima je bio još dodatni poticaj,
• super zadatak,
• djetetu nisu nepoznati kućanski poslovi, voli priteći u pomoć i korektno obavlja posao,
• u želji za odličnim ocjenama većinu je poslova odradio/la više puta, a baš sve s radošću,
• sada kada je dijete savladalo sve poslove, nastojat ćemo da u njihovom obavljanju i dalje sudjeluje – hvala!,
• posao je obavljen kvalitetno i prema uputama,
• dijete se jako trudilo i rado je pomoglo,
• prvi put je radio/la određene stvari, jer ih mi drugačije ne radimo,
• super,
• motivacija za kućanske poslove značajno je porasla,
• dijete obavlja vrlo dobar posao ako se trudi; neke poslove je radio prebrzo i površno,
• koristan zadatak (4x),
• ·akav bi zadatak mogao bi biti svakog mjeseca (5x)…

5. Zaključak

Zaključno, napominjemo da je operativni cilj zadatka postignut kod 17 od 18 učenika, jer jedan učenik nije ispunio i predao radni list. Učenici su se u obavljanju zadatka vrlo (po)trudili, duže vrijeme ustrajali, uložili puno energije u posao, stekli nova znanja i, što je još važnije, upoznali su važnost dijeljenja rada u obitelji te važnosti međusobne suradnje i pomoći. Učenici su izrazili želju za sličnim zadacima i ako se ukaže prilika, mi ćemo ih provesti.

6. Izbori i literatura

1. Bela knjiga o vzgoji in izobraževanju v RS (prva izdaja). (2011). Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
2. Dishongh, K. (2015). The Washington Times. Study finds having kids do chores is a good thing. Pridobljeno s: https://www.washingtontimes.com/news/2015/jul/12/study-finds-having-kids-do-chores-is-a-good-thing/ (8.11.2019)
3. Juhant, M. in Levc, S. (2011). Varuh otrokovih dolžnosti ali nehajte se ukvarjati z otrokovimi pravicami!. Mavčiče: Čmrlj.
4. Juul, J. (2009). Družinske vrednote. Življenje s partnerjem in otroki. Radovljica: Didakta.
5. Pergar Kuščer, M. (2005). Šola in otrokov razvoj: Mlajši otrok v šoli. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.
6. Sears, W. in Sears, M. (2002). Uspešen otrok. Radovljica: Didakta.
7. Zadel, A. (2013). Tretji obraz: priročnik za razumevanje otrok in sebe. Ljubljana: Kros.

Baština

Jožica Ivančič

Sažetak

Godina 2018., bila je Europska godina kulturne baštine. Sa željom da potaknem interes za baštinu među učenicima, u školskoj godini 2018./2019., odlučili smo istražiti djelić baštine u svom okružju.

Četvrti su razredi istraživali i proučavali prošlost na obližnjim zgradama i izloženim predmetima. Pretraživali su stare predmete u kućnim vitrinama. Upoznali su važne ličnosti te pripremali istraživačke zadatke u školi.

Ključne riječi: zaštita baštine, stari predmet, važna ličnost, izložba.

1. Uvod

Uloga učitelja je usmjeravanje učenika na zaštitu okoliša, uz posljedično osvještenje na pogled prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ovim istraživanjem smo upoznavali prošlost, kulturnu baštinu u svome okružju te podigli svijest o mogućnosti pojedinca, uključujući i djeteta, u zaštiti tragova prošlosti.

2. Planiranje aktivnosti

Aktivnosti su planirane u sklopu nastavne jedinice Moj zavičaj i baština.

Upoznali smo prirodno-zemljopisna obilježja zavičaja, izradili tlocrt zavičajne regije te označili točke, koje smo na terenskom radu uvrstili u kulturnu baštinu. Cilj je bio upozoriti javnost na važnost zaštite zavičajne prošlosti za buduće naraštaje.

Objavom članaka u školskom biltenu, izložbom radova u školi, izložbom likovnih radova učenika u lokalnoj knjižnici za općinski praznik, javnosti smo poručili kako ozbiljno pristupamo očuvanju kulturne baštine zavičaja. Istakli smo kako poštujemo rad ljudi iz prošlosti te kako o tome ovisi sadašnjost i budućnost.
Slika 1. Moj zavičaj

3. Ciljevi projektnog rada

Ciljevi projektnog rada su:

• prepoznati kulturnu baštinu u zavičaju
• iskustveno istražiti dio naslijeđa i predstaviti ga širokoj javnosti
• pri izvedbi surađivati i s drugim osobama iz zavičaja
• prepoznati ugroženu baštinu i na nju upozoravati odrasle
• potaknuti odgovorno upravljanje baštinom kroz turizam

4. Provedba projekta

4.1. Razgledanje bližnje okolice

Prva faza projekta bila je istražiti samo mjesto Divača. Upoznali smo važne kulturno-povijesne spomenike, promatrali tipično Škrateljnovo domaćinstvo iz 17.st. s krškom arhitekturom. Prisjetili smo se domaće žene, Ita Rine – prve slovenske glumice. Uslijedio je odlazak na željeznički kolodvor gdje smo promatrali staru parnu lokomotivu. Uspoređivali smo stariju i noviju arhitekturu.

Učenici su odlučili dodatno istraživati pomoću literature. Pripremili su prezentaciju kao turistički vodiči određenih lokacija– spomenike, kuće, uz parnu lokomotivu te izvršeno prezentirali učenicima iz razreda na lokalitetu.

4.2. Zavirite u svoju vitrinu, potkrovlje i hram

U drugoj fazi projekta uslijedio je zadatak u kojem su učenici istraživali temeljem povijesnih izvora. Istraživali su vitrine, špajze, potkrovlja svojih kuća kako bi pronašli stare predmete. Pronađene izvore donijeli su u školu. Na nastavi su predmete po uputama opisali i pripremili za objavu u školskom biltenu Vremščica. Svi učenički radovi su bili objavljeni. Učenici su bili veoma zadovoljni jer su tako ljudi saznali za njihov rad i odnos spram baštine. Dodatni zadatak bio je isprobati predmete koji su još uvijek u funkciji. Tako su se okušali u mljevenju kave na starom mlincu, ispekli kruh u crnoj kuhinji, fotografirali se sa starim aparatom, snimili događaj sa starom kamerom, prisjetili se izleta s parnom lokomotivom iz Divače do Kopra u pratnji Djeda Božićnjaka, izgradili komadić suhozida sa starosjediocem…

Ovaj zadatak imao je posebnu uputu; zadatak su morali odraditi uz pomoć odrasle osobe.

4.3. Učenikov uradak iz drva, papira

Spoznavši kako su ljudi u prošlosti sami izrađivali potrepštine, posebice drvene potrepštine, diktiralo je da to i sami pokušaju. Već nekoliko godina surađujemo s Parkom Škocjanske jame na različitim projektima. Ove godine su nam pomogli pri izradi tradicionalnog predmeta hoklice (male klupice). Osim navedenog tradicionalnog predmeta izradili smo puzzle – igračku s lučnom pilom i cvijeće iz krep papira.

Sve radove smo izložili u višenamjenskom prostoru povodom Dana škole.

Slika 2. Učenikov rad od drva

4.4. Ugledanje na osobnost s umjetničkim stvaranjem

Rad na projektu nastavili smo istraživanjem na temu značajnih ličnosti u našim krajevima. Posebnu pozornost privukao je slikar gospodin Stojan Zafred (1951 – 2002) koji je nakon nesreće počeo slikati s ustima.

Gospođa Jožica Zafreda (žena slikara Stojana Zafreda) nam je predstavila Stojanove grafike. Pozvali smo ju da sudjeluje u umjetničkom stvaranju predmeta iz vitrina i hramova pod nazivom Slike prošlosti – crtna slika olovkom.

Slika 3. Likovno stvaranje

Gospođa Jožica Zafred je ostvarila izvrsnu suradnju s učenicima. Nakon realizacije likovnih radova likovnom tehnikom olovka, crtanjem bez korištenja gumice, otvorena je prekrasna izložba za javnost u mjesnoj knjižnici u Divači. Učenici su u srpnju prisustvovali otvorenju izložbe pod nazivom Slike prošlosti. Izložba je bila dodatak kulturnom sadržaju 14. općinskog praznika Općine Divača.

Izložbi je nazočila likovna kritičarka Polona Skodič koja je napisala pozitivnu kritiku. Izložba likovnih radova trajala je kroz srpanj i kolovoz.

Slika 4. Izložba u mjesnoj knjižnici Divača

U školskoj 2019./2020. godini ravnateljica gospođa Damijana Gustinčič pozvala je učenike da se sa svojim umjetničkim djelima predstave učiteljima, učenicima i svim ostalim posjetiteljima Osnovne škole dr. Bogomirja Magajne Divača.

5. Evalvacija

Tijekom projekta devetogodišnjaci su bili vrlo susretljivi i znatiželjni. Već u prvoj fazi provođenja projekta, pri obilasku mjesta Divača, predložili su da svi oni koji žive izvan mjesta Divače pronađu kulturnu baštinu svojega mjesta. U radu su bili samostalni i veoma aktivni. Prezentirali su kulturne ustanove – crkve, stare trgovine ,gostionice, koje više ne rade te istakli njihov značaj u prošlosti i razloge zatvaranja. Predložili su što bi trebalo učiniti da se obnove stare kuće, srušeni spomenici, stari bunari, staje …

Razvili su svijest o očuvanju ugrožene baštine. Primjer je dvorac Školj u Vremskoj dolini koji propada kao i drvored biljke murva (duda) uz njega.

Provođenjem metodičke igre uloga napisali su dnevni red sastanka mjesne zajednice Divača kojim potiču odrasle na brigu o spomenicima prošlosti, kako mještana tako i turista. Predložili su načine promocije rodnog grada turistima.

6. Zaključak

U ovoj školskoj godini daljnji cilj je osvijestiti učenike o vlastitom doprinosu za zdrav okoliš. Provođenjem akcija čišćenja pobrinut ćemo se za prirodni okoliš, posaditi stablo, podići svijest kod vršnjaka i odraslih razvijajući postupke i načine održavanja čistog okoliša.

Literatura

1. Klelija, Potokar. 2008. Vremska dolina med Krasom in Brkini. Krajevna monografija
2. Glasilo Občine Divača, letnik 25, br. 1, travanj 2019
3. Glasnik Občine Divača, letnik 24, br. 1, ožujak 2018
4. Glasnik Občine Divača, letnik 20, br. 2, lipanj 2014

Individualizirani program u razrednoj nastavi

Klavdija Petrovič

Sažetak

U osnovnoj školi učitelji se, osobito nakon 2000. godine, susreću s učenicima s posebnim potrebama. U prošlosti se kod pripreme individualiziranog programa javljao niz problema, a danas u većini škola učitelji više nemaju toliko poteškoća. Moj primjer individualiziranog programa prikazuje smjernice za pomoć u sastavljanju programa prilikom kojeg, sukladno napucima komisije za provjeru, učitelji razrednici zajedno sa stručnim timom sastavljaju program rada za učenika.

Ključne riječi: individualizirani program, dijete s poteškoćama u učenju.

Uvod

Učitelj bi morao postati organizator aktivnog učenja koji će uzimati u obzir sve faktore za uspješno učenje. Tako će moći realizirati i načela i ciljeve odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju (Zakon o obrazovanju djece s teškoćama u razvoju, 2000, članak 4.). Važno pravo učenika s teškoćama u razvoju je i pravo na individualizirani program (Zakon o obrazovanju djece s posebnim potrebama, 2000, članak 27.-30.). (Končar, Poklukar 2006., str. 5).

Pitanje razumijevanja uloge stručnjaka različitih struka u interdisciplinarnom oblikovanju individualiziranog programa u našem prostoru, što propisuje Zakon o obrazovanju (2000, članak 28.) i razumijevanje drugih propisa u odgoju i obrazovanju u vezi s učenicima s teškoćama u razvoju je dakle od vitalnog značenja za učinkovito individualizirano programiranje. Važno je da stručnjaci prihvate timsko oblikovanje i realiziranje individualnog programa, da su svjesni značenja svakog stručnjaka i roditelja koji je uključen u rad s djetetom s teškoćama u razvoju i potrebe da svi sudjeluju u svim fazama oblikovanja programa. Oni daju svoju ocjenu (na temelju svojih stručnih kompetencija) kod provjere i ocjenjivanja djetetovog razvoja, njegovog funkcioniranja, znanja, spretnosti, motivacije, interesa, odnosa, stilova i strategija učenja … te djetetove okoline. Nadalje, sudjeluju pri planiranju rada – postavljanju i usklađivanju ciljeva i načina za postizanje istih, organizaciji rada, izvođenju te, kao posljednje, ali ne najmanje bitno, kod procjene postignuća i učinkovitih metoda i oblika rada, koji su doprinijeli napretku djeteta. Svaki stručnjak sudjeluje u okviru svojih stručnih kompetencija.

Središnji dio

Predstavit ću vam primjer individualiziranog programa koji sam u svom praktičnom radu pripremila za učenika koji je na temelju stručnog mišljenja komisije, a prema Pravilniku o organizaciji i načinu rada, Komisija za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju i za kriterije definiranja vrste i stupnja smanjene sposobnosti, prepreka, odnosno smetnji djece s teškoćama u razvoju, definirala kao dijete smanjenih sposobnosti na pojedinim područjima učenja. Predložen je za prilagođeni program uz prilagodbu sadržaja i dodatnu stručnu pomoć, koju izvodi specijalni pedagog u ili izvan razrednog odjela u trajanju tri sata tjedno.

Nakon toga je učeniku s obzirom na vrstu i stupanj poteškoća u razvoju dodijeljena dodatna stručna pomoć koja se izvodi individualno u trajanju od 3 sata tjedno od strane specijalnog pedagoga van razrednog odjela ili u razrednom odjelu na nastavi iz slovenskog jezika i matematike.

Zabilježene su i prilagodbe na razini škole koje su bile:

a) ORGANIZACIJSKE: Učeniku se u skladu s odlukom komisije nudila individualna dodatna stručna pomoć u trajanju od tri sata tjedno.

Učenik je pohađao i dopunsku nastavu i individualnu pomoć – pomoć učenicima s teškoćama u razvoju. Bio je uključen i u odjel produženog boravka. Van škole posjećivao je logopeda.

a) KADROVSKE: Učeniku je ponuđena specijalna pedagoška pomoć od strane specijalne pedagoginje u trajanju od 2 sata tjedno (prema odluci) prilikom nastave iz slovenskog jezika i specijalna pedagoginja u trajanju od 1 sata tjedno na nastavi iz matematike.

DEFINICIJA PRILAGODBI U RAZREDU za učenika:

NASTAVNO – CILJANE:

• individualizirani plan učenja

Ovim individualiziranim programom definirale su se prilagodbe na razini razreda, koje su uvažavane kod svih nastavnih predmeta, određene popisom predmeta za 3. razred devetogodišnje osnovne škole.

Zabilježila sam i individualiziran plan za određeni nastavni predmet:

PREDMET: SLOVENSKI JEZIK, MATEMATIKA

Najprije je nužno zabilježiti što učenik može i zna. U tom primjeru zabilježila sam slijedeće:

Učenik zna:

• slušati različite zvukove, pojedinačne riječi i razumijevati jednostavne i složene rečenice; prepoznaje neke početne i konačne glasove
• razlikovati slikovni i pisani dio u knjigama
• prepoznavati sva slova – velika i mala tiskana te velika i mala pisana slova
• glasove zapisivati samostalno velikim tiskanim slovima, kao i malim i pisanim slovima
• s ploče prepisivati kraće tekstove
• polako pratiti diktat kraćih riječi
• čitati kraće rečenice
• rado razgovarati sa školskim kolegama i učiteljima
• nastupati govorom: predstaviti i opisati se, opisati događaje te se također djelomično staviti u ulogu glavnih nastupajućih osoba
• slušati različite umjetničke i neumjetničke tekstove
• prepoznavati prirodne brojeve do 100 i stotice do 1000
• zapisivati brojke do 100 pomoću kvadratne tablice brojeva do 100
• zbrajati i oduzimati u opsegu brojeva do 100 uz pomoć didaktičkih pomagala
• najveći dio tablice množenja svih brojeva
• prepoznavati većinu likova i geometrijskih tijela
• prepoznavati simetriju
• gledati na sat (djelomično) – puni sat, pola sata

Učenik je tada iskazivao veliki interes za pisanje, čitanje i računanje – općenito interes za školu. U školu je dolazio svakodnevno i redovito je donosio bilježnice i školske potrepštine. Školsku torbu je nosio kući – domaće zadaće za vježbu pisao je redovito uz pomoć roditelja. Jako se zalagao u projektu “10 minuta čitanja” i rado je prepričavao pročitane pričice (u dijalektu i s iskrivljenim govorom).

Zabilježena su i područja koja bi nužno bilo potrebno razvijati:

• vježbe za razvoj učinkovitosti čitanja;
• vježbe za bogaćenje vokabulara;
• sistematičan i intenzivan rad na području pisanja;
• orijentacija.

Kao razrednica zabilježila sam i ocjenu djetetovog funkcioniranja, koje je obuhvaćalo sljedeća područja:

• suradnja tijekom nastave;
• radne navike, spremnost na nastavu;
• samostalnost pri radu, pisanje zadaća;
• aktivnost, samoinicijativnost;
• djetetova postignuća na pojedinačnim područjima učenja (govorno i pismeno izražavanje, računanje i rješavanje opisnih matematičkih zadataka,…);
• mogući problemi koji se mogu pojaviti kod učenja, odnosno svladavanja određenih sadržaja;
• odnos prema školskim kolegama;
• prihvaćenost u grupi;
• odnos prema učiteljima;
• posebna zapažanja.

Učenik iz mog primjera imao je skroman vokabular. Iako je rado pričao, taj je govor bio iskrivljen, u narječju (romski jezik). Izražavao se i odgovarao na pitanja jednom ili dvije riječi – u cijeloj priči pravilno se mogao izraziti tek uz pomoć i vođenje učitelja. Dobro je savladao sva slova – velika, mala i pisana slova, iako je ista u pisanju i čitanju često mijenjao, prvenstveno ona koja međusobno sliče: b-d, p-b, m-n, s-š, a-o,…. Na diktatu je zapisivao kratke tekstove. Tempo je trebao biti vrlo spor, u suprotnom, učenik bi bio izgubljen.

Na nastavi iz matematike rado je računao i uvijek je postavljao pitanja ili je tražio pomoć ukoliko nešto nije razumio. Zbrajao je i oduzimao u brojčanom opsegu do 100 uz pomoć ilustrativnih pomagala, poznavao je već sve stotice do 1000 i iste i zapisivao. Bio je jako veseo kada bi nešto pravilno izračunao i kada je bio pohvaljen.

Kod njega je primijećeno da je vrlo željena pozitivna pohvala, budući da je nakon toga sudjelovao i radio s još većom motivacijom.

Na završetku školske godine izveli smo i procjenu cjelovite stručne skupine, gdje su uz dijete bili prisutni i roditelji. Stručna skupina predstavila je rad i zapažanja te ciljeve koje smo kao grupa zajedno s djetetom postavili u samom početku. Uz sve ciljeve zabilježile su se i preporuke za slijedeće razdoblje ocjenjivanja i kasnije i preporuka za novu školsku godinu.

Zaključak, saznanja

IP je jako potreban, koristan i puno pridonosi napretku djece s poteškoćama u razvoju. Dijete u dobro osmišljenom IP-u i uz dobru timsku suradnju stručne skupine zajedno s roditeljima može dobro napredovati, a to znači veliko ohrabrenje, kako kod učenika, tako i kod roditelja. Uz sve navedeno, dobiva se na samopouzdanju i pozitivnoj slici o samom sebi, za koju znamo da je poželjna za svakog čovjeka, a najviše djecu, koja osjećaju svoje probleme i često se zatvore u sebe.

Literatura

1. Končar, M. (2006). Starši in oblikovanje IP. Ljubljana: Defektologica slovenica.
2. Končar, M. (2006). Učiteljeva usposobljenost za oblikovanje IP. Ljubljana: Defektologica slovenica.

Malteško Erasmus+ iskustvo učenika

zagrebačke Industrijske strojarske škole

Kristinka Lemaić, Nenad Pavlinić i Meri Ružević

Učenici i nastavnici zagrebačke Industrijske strojarske škole (ISŠ) boravili su u Msidi, gradiću u blizini Vallette – glavnog grada Malte, u studenom 2019. godine realizirajući tako dvotjednu Erasmus+ mobilnost projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II koji je Agencija za mobilnost i programe Europske unije odobrila ISŠ-u. Cilj projekta, s naglaskom na stjecanja iskustava međunarodne prakse i osnaživanja stručnih i osobnih kompetencija učenika, u potpunosti je ostvaren.

Učenici ISŠ-a u zanimanju instalater grijanja i klimatizacije Luka Kosović, Filip Šubarić, Franjo Miličević, Nikola Tolić, Robert Sedić, Adnan Ekić, Leon Greguraš, Andrija Džidić, Tomislav Korošec, Tomislav Skočak, Marin Kušar, Antonio Ćutić, Luka Klemen, Mislav Hukman, Leon Volf i Šimun Jurić sretno su, u subotu 16. studenoga 2019. godine, doputovali na Maltu. Učenici su tako, u pratnji nastavnika ISŠ-a Meri Ružević i Nenada Posavca, započeli svoju dvotjednu Erasmus+ mobilnost u okviru projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II.

Učenici i nastavnici su, u nedjelju 17. studenoga 2019. godine, posjetili ribarsko selo Marsaxlokk i razgledali znamenitosti Vallette, glavnog grada Malte i tako su se na najbolji mogući način pripremili za dvotjedni boravak i radni tjedan koji im je počeo u ponedjeljak 18. studenoga. Učenici Luka Kosović, Nikola Tolić i Robert Sedić stručnu praksu obavljali su u Jasmine Nursing Home u Msidi, a u istom gradu svoje stručne kompetencije usavršavali su učenici Leon Volf i Šimun Jurić radeći poslove instalatera grijanja i klimatizacije u Solana Hotel & Spa. U KBL Service u Naxxaru priliku za usporedbu vještina na europskoj razini imali su učenici Mislav Hukman, Marin Kušar, Tomislav Skočak i Franjo Miličević dok su Adnan Ekić, Tomislav Korošec i Luka Klemen unaprjeđivali vještine rješavanja problema, kreativnost kao i bolje razumijevanje timskog rada u Smart Effects Ltd. u Mrieheu. Učenici Antonio Ćutić i Leon Greguraš svaki radni dan putovali su St. Paul’s Bay kako bi u Topaz Hotelu u radnom okruženju pratili kojim se tehnologijama i opremom služe malteški radnici koji održavaju sustave grijanja i klimatizacije. Učenici Andrija Džidić i Filip Šubarić mogućnost za promicanje suradnje i timskog rada i stvaranje poveznica između učenja na radnom mjestu i obrazovanja u školi, imali su u Swift Air Conditioning & Refrigeration u Haz Zebbuu.

Tjedni odmor učenici i nastavnici ISŠ-a iskoristili su za posjet živopisnom otoku Gozo i da još bolje upoznaju kulturne znamenitosti Vallette, a zatim su nastavili s radnim obavezama kako bi ispunili očekivane odgojno-obrazovne ishode:

• poboljšanje vještina kao što su organizacija rada i racionalno korištenje materijala i energije,
• čitanje i razumijevanje tehničko-tehnološke dokumentacije,
• pravilan izbor materijala,
• pravilan izbor i primjena tehnologija obrade i montaže (izbor alata, uređaja i naprava te tehnologija spajanja),
• ispitivanje kvalitete izvedenih radova,
• kooperativna komunikacija s radnim kolegama i klijentima,
• izrada jednostavne kalkulacije troškova,
• korištenje računala, interneta, različitih baza podataka i računalnih programa iz područja struke,
• izrada crteža jednostavne instalacije s trošilima,
• primjena estetskih vrijednosti – specifičnosti struke,
• poznavanje svojstava medija za prijenos topline, poznavanje vrsta i svojstava energenata.

Evidentno je da program Erasmus+ omogućuje mladima da uvide različitost i bogatstvo kulture Europe, a učenjem na radnom mjestu razvijaju svoje generičke kompetencije jer učenici stvaraju samopouzdanje i motivaciju, aktivno sudjeluju u procesu vrednovanja i samovrednovanja ostvarenih ishoda učenja, preuzimaju odgovornost za vlastito učenje i za razvijanje kompetencija upravljanja karijerom, stječu novo radno iskustvo kako bi se što jednostavnije uključili u svijet rada ili donijeli odluku o nastavku obrazovanja shvaćajući da je cjeloživotno učenje imperativ današnjice. Sve to, uz razvoj profesionalnih vještina, uspjeli su ostvariti učenici ISŠ-a boraveći na Malti u okviru Erasmus+ mobilnosti projekta COmpetitive VET for learners and teachers II, COVET II.

Disciplina u razredu – Metoda 1-2-3

Lidija Pecko

Sažetak

Rad s učenicima, najvažniji je posao na svijetu, ali i vrlo težak. U svakom trenutku može krenuti pogrešno. Uzroci školske nediscipline najčešće su biološke osobine učenika, emocionalni problemi, situacije u školi. Vrlo je važna osobina i stav učitelja, kojeg učenici uočavaju. Na početku zajedničkog rada treba definirati pravila ponašanja, zatim dobro organizirati nastavni sat. Čim se problem pojavi treba ga svesti na najmanju moguću mjeru. Metoda 1-2-3 omogućuju učitelju uspostavljanje discipline na jednostavan način.

Uvod

Disciplina je skup pravila i propisa koji osiguravaju funkcioniranje neke ustanove, organizacije, grupe ili pojedinca u skladu s postavljenim ciljevima i zadacima (Spajić-Vrkaš, Kukoč, Bašić, 2001., 109). Disciplina nije tišina, slijepo pokoravanje i bezuvjetna poslušnost, nego uključuje zajedničkim pravilima uređen razgovor, raspravu, propitivanje mišljenja autoriteta, i sl. Disciplina je pretpostavka rada u grupi, ali i samostalnog rada.

Učiteljski stres veliki je problem. Stres povezan s poslom najveći je zdravstveni i sigurnosni problem našeg učiteljskog poziva. Uzrokuje teškoće poput tjeskobe, depresije, srčanih bolesti… Postoji mogućnost, ako naučimo kako se bolje nositi sa stresom, reagirati na što zdraviji i učinkovitiji način ili izravno djelovati. Metoda 1-2-3, profesionalno ponašanje učitelja, te očekivanja učenika pomažu djelotvornom uspostavljanju radne klime.

Metoda 1-2-3

Metoda 1-2-3 je učinkovita metoda blagog i odlučnog discipliniranja djece od vrtićke dobi do 8. razreda Osnovne škole. Sastoji se od ponašanja: prestani i počni.

Drskost, neprestano upadanje u riječ, vikanje, hodanje po razredu, dosađivanje, bacanje olovke, gumice, gađanje drugih učenika, dio je svakodnevnice u razredu. Takvo ponašanje je prestani ponašanje. Počni ponašanje uključuje pozitivne aktivnosti poput čišćenja, rješavanja zadataka, pamćenje podataka, prelaženje s jedne aktivnosti na drugu, dizanjem ruke i ljubaznosti s drugim ljudima.

Prvo ponašanje prestani je svo ono ponašanje što učenici rade, a počni ponašanje je ono ponašanje koje učenici ne rade. Za prestani ponašanje koristimo tehniku 1-2-3 odbrojavanja, a za počni ponašanje koristimo ili odabiremo tehniku pohvale, jednostavnog zahtijeva, posljedice…

Tablica 1. Phelan T. W., Schonour S.J., (2006) 1-2-3 Uspjeh za odgojitelje i učitelje, str.14.

Često u objašnjavanju nastavnog sadržaja previše pričamo i pokazujemo previše emocija. Time iritiramo i zbunjujemo učenike. Vodimo se izrekom: „izbaci sve iz sebe!“ koja je često dvosmjerna. Ili vičemo kritizirajući ili se veselimo plačući. Autori preporučuju što manje pozornosti posvećivati negativnom, a obilatom pozornošću nagrađivati pozitivno ponašanje. Bez pričanja i bez emocije. Metoda 1-2-3 zahtijeva jasan, kritički, samouvjeren stav učitelja. Naravno, sve u skladu s njegovom osobnošću. često su dobri učitelji zahtjevni, ali u istoj mjeri zrače toplinom i podrškom.

U učionici se često susrećemo s preaktivnim učenicima koji nastoje svoje nezadovoljstvo ili dosadu pokazati ostalima. Tako je u mome razrednu bio učenik koji je u sredini nastavnog sata bacao dio gumice po učionici i učenicima. Nakon mog hladnog pogleda, nastavio je i dalje. Rekla sam mu: Ovo je 1. Podigao je obrvu i nastavio dalje gađati ostale učenike. Nakon pet sekundi, rekla sam mu: Ovo je 2! Učenik se zaustavio i čim je podigao ruku da nastavi dalje s bacanjem, rekla sam mu: Ovo je 3, uzmi 5! Jasnim, strogim govorom, rekla sam mu da se ohladi, pokupi gumice po učionici i smisli način kako će se ispričati učenicima koje je gađao ali i ostalim učenicima koje je ometao.

Time sam pružila dva načina odbrojavanje – upozorenja. Treći – time out može biti gubitak privilegija, mobitela, oduzimanje igračaka, odlazak ranije u krevet….

Kada izgovarate Ovo je 3, uzmi 5! nema više raspravljanja, jednostavno u tišini nastavimo s radom, a učenik u time out-u odrađuje svoj dug. Vrlo je bitno upoznati učenike na početku nastavne godine s ovakvim načinom discipliniranja. Prilikom upoznavana odigrati s učenicima primjerenu situaciju nediscipline – igranje uloga.

Reći učenicima:

U naš razred ćemo uvesti pravila. Pravilo glasi ovako: Kada činite nešto što ne biste smjeli činiti pružit ću vam dvije prilike da se popravite. Ako odbijete suradnju, morat ćete odraditi time-out.

Dakle, kada postanete neposlušni, prvo ću reći:

Ovo je 1. Ako nastavite po starom, reći ću.
Ovo je 2. Ako ni tada ne prestanete, reći ću:
Ovo je 3. uzmi 5!

Na svu sreću vi ćete poslušati već nakon 1 ili 2 pa ćemo onda sve lijepo zaboraviti. Hajdemo vježbati!

Što očekivati kada se započne s metodom 1-2-3?

Učenici će se svrstati u jednu od dvije kategorije

1. izravnih suradnika (većina)

2. izravnih izazivača (nekolicina). Phelan T. W., Schonour S.J., (2006) 1-2-3 uspjeh za odgojitelje i učitelje, str.10.

vrlo je važno upoznati roditelje s programom, te voditi evidenciju odbrojavanja. Dogovorom o odbrojavanju 1-2-3 postiže se disciplina, te učenici odrađuju svoje neprimjereno ponašanje. Nakon nekoliko tjedana doći ćete u situaciju kako brojite samo 1 -2 , bez potrebe za izgovaranjem borja 3.

No, bilo je i situacija kada je učenik podmetnuo nogu drugom učeniku, koji je u padu lupio glavom o stol. Tada treba reći, ovo je broj 3! Posljedice su tada teže; poziv roditeljima, posjet pedagogu… Učitelj treba sam razjasniti težinu nastale situacije u razredu. Poznaje svoje učenike i zna kako reagirati na novonastalu situaciju. Kada je riječ o sukobu među vršnjacima potrebno je odbrojavati i jednom i drugom učeniku, te primjereno postaviti ili zadati time out. Kada je riječ o provali bijesa – pričekati s time out-om dok se učenik ne smiri, tj. dok ispad ne završi.

Učitelji i disciplina

Disciplina u razredu ovisi i o:

1. o ponašanju učitelja, očekivanjima,
2. o očekivanjima učenika, i što je najvažnije,
3. o običajima škole.

1. ponašanje učitelja – za postizanje potrebnog reda važnija su umijeća djelotvornog poučavanja nego nastavnikov odnos prema učeničkom neposluhu. Ako su nastavne aktivnosti dobro isplanirane i pripremljene, ako obrada nastavne jedinice potiče i održava učeničku pozornost, zanimanje i sudjelovanje te ako su aktivnosti izazovne i pružaju realistične izglede za uspjeh, tad će se uspostaviti potreban red.

Osobnost učitelja ima značajnu ulogu u cjelovitom procesu nastave, pa tako i u uspostavi discipline. Učitelj treba preuzeti ulogu vođe i zračiti kvalitetama vođe. Dobar učitelj mora znati pokazati moć, ali ju ne smije zlorabiti.

2. očekivanja učenika – Učenici preispituju svojega učitelja od prve minute, osjećaju govor tijela i nijanse ponašanja. Matematički rečeno, učenici svoga učitelja rastave na proste faktore. Odmah vide želi li biti tu, ima li im što zanimljivo reći i poštuje li ih kao ljude. U svojim učiteljima žele prepoznati prijatelja i stručnjaka.

3. običaji škole – Disciplina je jedan od nosećih stupova dobre nastave. Ako se taj stup stalno lomi, urušava se stup dobre nastave.

Prema Rijavec, ostvariti disciplinu možemo kroz načelo najmanje intervencije s primjerom njegove primjene u razredu (Wolfgang, 1995., prema Rijavec 2003.).

Zaključak

Metoda 1-2-3 utječe na povećanje razine samopoštovanja u razredu, i učitelja i učenika. Svaki učitelj želi postići takvu situaciju da se učenik osjeća dobro, bez obzira na okolnosti. Samopoštovanje učenika treba graditi na međusobnom slaganju s drugima, uspješnom obavljanju svog posla, kompetenciji te brigom o karakteru. Učitelji su predani svom zanimanju, i pri tome pridaju veliku važnost svom usavršavanju. Koje je neprestano. Uspješni učitelji su pripremljeni, aktivno uključeni, jasni, dosljedni, vrsni u poučavanju i profesionalnom ponašanju. Dobro isplanirane nastavne aktivnosti koje će poticati i održavati učeničku pozornost, nastavnikovo zanimanje, skoro zanos („uživljenost“) za posao koji obavlja, te osjetljivost učitelja za uzajamno poštovanje i razumijevanje put je k uspostavi pozitivne razredne klime.

Postavimo si pitanje: Kako želimo provoditi vrijeme s učenicima?

Literatura

1. Coloroso, B. (2007.), Disciplina sa srcem, Ostvarenje, Zagreb
2. Phelan T.W., Schonour S.J. (2006), 1-2-3 uspjeh za odgojitelje i učitelje, Ostvarenje, Zagreb
3. Vidović V., Vlahović – Štetić V., Rijavec M., Miljković D., (2003.), Psihologija obrazovanja, Iep Vern, Zagreb
4. Spajić Vrkaš V., Kukoč M., Bašić S.,Interdisciplinarni rječnik : obrazovanje za ljudska prava i demokraciju, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 2001